STEHIOMETRIJA Odnosi masa izmeñu reaktanata i produkata u kemijskoj reakciji predstavljaju stehiometriju kemijske reakcije. Oni se zasnivaju na zakonu o
održanju masa: masa svih tvari koje uñu reakciju (reaktanata) jednaka je masi svih tvari (produkata) koji reakcijom nastaju
Da bi kemijsku reakciju izrazili u kvantitativnim odnosima moramo primijeniti znanje o molarnim masama. Osnovno pitanje u stehiometrijskim izračunavanjima je: ako znamo količinu početnog materijala (tj. reaktanata) u reakciji, koliko će nastati produkata?. ili suprotno pitanje koliko početnog materijala moramo uzeti da bi reakcijom dobili odreñenu količinu produkata? U praksi količina reaktanata ili produkata može biti zadana u molovima, gramima, litrama (plinovi) ili drugim jedinicama. Bez obzira u kojim su jedinicama date količine tvari, pristup odreñivanju nastalih produkata kemijskom reakcijom naziva se MOLNA METODA Zasniva se na činjenici da su stehiometrijski koeficijenti u kemijskoj reakciji molovi tvari. Promotrimo oksidaciju ugljičnog monoksida u ugljični dioksid: 2CO(g) + O2(g) � 2CO2 (g) Jednadžba i stehiometrijski koeficijenti se mogu pročitati kao: 2 mola ugljičnog monoksida s jednim molom kisika daju 2 mola ugljičnog dioksida. Molna metoda se sastoji od slijedećih koraka: Promotrimo slijedeću izbalansiranu kemijsku jednadžbu:
2Al + Fe2O3 � Al2O3 + 2Fe 2 mol 1 mol 1 mol 2 mol 2mol×M(Al) + 1mol×M(Fe2O3) = 1×M(Al2O3) + 2×M(Fe) 2 mol×27g mol-1 + 1mol×159.7 g mol-1 = 1mol×102.0 g mol-1 + 2mol×55.85 g mol-1 54.0 g + 159.7 g = 102.0 g + 111.7 213.7 g = 213.7 g dva mola Al reagiraju s 1 mol Fe2O3, i nastaje 1 mol Al2O3 i 2 mola Fe. Pretvarajući molove u grame vidimo da 54.0 g Al s 159.7 g Fe2O3 daje 102.0 g Al2O3 i 111.7 g Fe. Ukupna masa svih sudionika prije i nakon reakcije ostala je ista. Važno je uočiti da se maseni odnosi mogu odrediti samo iz izjednačenih jednadžbi, napisanih preko molova. U svim stehiometrijskim problemima uravnotežena (izbalansirane) jednadžba kemijske reakcije (da li može uravnotežena kemijska jednadžba) predstavlja most koji omogućava postavljanje u odnos množinu jednog reaktanta s množinom nekog drugog reaktanta ili produkta. Molna metoda se sastoji od slijedećih koraka: 1. Pisanje točnih formula svih reaktanata i produkata, te uravnotežene jednadžba kemijske reakcije. 2. Pretvaranje zadane (poznate) mase tvari (obično reaktanata) u njenu množinu (molove). 3. Korištenjem stehiometrijskih koeficijenata uravnotežene kemijske jednadžbe iz poznate množine tvari iz koraka 2 izračunavanje
nepoznate množine (molova) druge tvari (obično produkta) u zadatku. 4. Izračunatu nepoznatu množinu (molove) tvari prevesti u masu. 5 Provjera da li je dobiveni rezultat fizikalno razumna vrijednost.
masa rekatanta ili produkta A
molarna masa molovi rekatanta ili produkta A
uravnotežena kemijska jednadžba
molovi rekatanta ili produkta B
molarna masa masa rekatanta ili produkta B
Faktori pretvorbe (konverzije) - Da bi se izračunala množina produkata koja se može dobiti kada se utroši točno odreñena množina reaktanata moramo konstruirati faktore konverzije. U gornjoj jednadžbi smo vidjeli da se 2 mol Al utroši u reakciji s 1 mol Fe2O3; uvijek kad nastane 1 mol Al 2O3 mora se utrošiti 2 mol Al. Možemo napisati slijedeće ekvivalencije: 2 mol Al ~ 1 mol Fe2O3 i 1 mol Al2O3 ~ 2 mol Al Znak "~" se čita "stehiometrijski odgovara". Iz stehiometrijskih odnosa date reakcije možemo napisati slijedeće konverzijske faktore koji vrijede samo za tu reakciju
2 mol(Al)/1 mol(Fe2O3); 1 mol(Al2O3)/2 mol(Al); 2 mol(Fe)/2 mol(Al). Jedan od ovih pretvorbenih faktora koristiti ćemo u slijedećem primjeru. Primjer 4.1.1. Koliko grama Fe2O3 će reagirati s 15.0 g Al? 2Al + Fe2O3 � Al2O3 + 2Fe problem ? g Fe2O3 = 15.0 g Al 1. jednadžba je uravnotežena 2. pretvaranje zadane (poznate) mase Al u njegovu množinu (molove). n(Al) = m(Al) / M(Al) = 15.0 g/27.0 g mol-1 = 0.555 mol 3. korištenjem konverzijskih faktora odredimo nepoznatu množinu Fe2O3 konverzijski faktor iz izbalansirane jednadžbe je 2 mol(Al)/1 mol(Fe2O3) ili 1 mol(Fe2O3)/2 mol(Al) n (Fe2O3) = 0.555 mol(Al) * [1 mol(Fe2O3)/2 mol (Al)] = 0.278 mol 4. prevesti množinu Fe2O3 u njegovu masu m(Fe2O3) = n(Fe2O3) * M(Fe2O3) = 0.278 mol * 159.7 g mol-1 m(Fe2O3) = 44.4 g 5. rezultat je fizikalno razuman
masa Al molarna masa molovi Al uravnotežena kemijska jednadžba
molovi Fe2O3
molarna masa masa Fe2O3
Računanje se može prevesti i kroz samo jednu jednadžbu
1 mol(Al) 1 mol(Fe2O3) 159.7gFe2O3 m(Fe2O3) = 15.0 g (Al) × 27 g(Al)
× 2mol(Al)
× 1mol(Fe2O3)
= 44.4 g
PRETVORBA MASE I MOLOVA npr 1. Kemijskom reakcijom izmeñu fosfora i klora nastaje (fosforov (III) klorid). Izračunajte masu fosfora koja će pritom potpuno izreagirati s 197 g klora!
2P(s) + 3Cl2(g) → 2 PCl3(l)
1 mol (Cl2) 2 mol (P) 31 g (P) m(P) = 197 g (Cl2) ×
70.9 g (Cl2) ×
3 mol (Cl2) ×
1 mol (P) = 57.4 g
masa (u g) Cl2
mol. masa molovi Cl2
uravnotežena kemijska jjednadžba
molovi P
mol. masa masa (u g) P
npr 2 Elektrolizom koncentrirane vodene otopine natrijevog klorida kao produkti dobivaju se otopina natrijevog hidroksida, te plinoviti vodik i klor. Izračunajte masu klora koja se dobije elektrolizom 21.1 kg natrijevog klorid. 2NaCl(aq) + 2H2O(l) → 2NaOH(aq) + Cl2 + H2
1000 g NaCl 1 mol NaCl 1 mol Cl2 70.9 g Cl2 m (Cl2) = 21.1 kg (NaCl) × 1 kg NaCl
× 58.5 g NaCl
× 2 mol NaCl
× 1 mol Cl2
= 12.8 x103 g Cl2
kilogrami NaCl
defin.kg grami NaCl mol. masa molovi NaCl uravnotežena kemijska
jednadžba molovi Cl2 mol. masa grami Cl2
DRUGE VELIČINE (VOLUMEN, GUSTOĆA) npr. 3 Izračunajte broj molova čvrstog živinog (II) oksida koji se može dobiti reakcijom kisika s 85 mL tekuće žive (gustoće 13.6 g/mL). 2Hg (l) + O2 → 2 HgO
13.6 g Hg 1 mol Hg 2 mol HgO n(HgO) = 85 mL (Hg) ×
1 ml Hg ×
200.6 g Hg ×
2 mol Hg = 5.76 mol HgO
molarna masa volumen
reakatanta ili produkta A
gustoća
masa reakatanta ili produkta A
molovi reakatanta ili produkta A
uravnotežena kemijska jednadžba
molovi reaktanta ili produkta B
molarna masa mL Hg
gustoća
grami (Hg)
molovi Hg
uravnotežena kemijska jednadžba
molovi HgO
MJERODAVNI REAKTANT
prije reakcije nakon reakcije
+
mjerodavni reaktant
reaktant u suvišku Mjerodavni reaktant jest onaj reaktant koji nije u suvišku prema drugim reaktantima obzirom na odreñenu uravnoteženu kemijsku jednadžbu. O njemu ovisi maksimalna količina produkta. Njegovom potrošnjom ne može više nastati produkta tj. reakcija prestaje. Pri rješavanju zadataka treba prvo odrediti mjerodavni reaktant. Mjerodavnih reaktanata može biti više. Reaktanti u suvišku su oni reaktanti koji su prisutni u količini većoj od potrebne za reakciju s mjerodavnim reaktantom. Teorijska koli čina reaktanta jest količina reaktanta potrebna za potpunu reakciju s prisutnim mjerodavnim reaktantom prema stehiometrijskim faktorima kemijske reakcije. Teorijska koli čina produkta jest ona količina produkta koja bi teorijski nastala reakcijom mjerodavnog reaktanta. Suvišak reaktanta jest količina reaktanta iznad teorijske količine reaktanta potrebne za reakciju s mjerodavnim reaktantom. Izražava se u postocima od teorijske količine reaktanta
Sr = (Rs’/Rt)*100% Rs’ = Rs - Rt Sr Suvišak reaktanta u postocima Rs’ suvišna količina reaktanta u suvišku Rs količina reaktanta u suvišku Rt teorijska količina reaktanta
Izračunajte broj molova svakog produkta i suvišak reaktanta kada 2.5 mol tvari A i 4.5 mola tvari B reagiraju prema slijedećoj jednadžbi pretpostavka: A je mjerodavni reaktant A + 2 B → C + 3 D prije reakcije 2.5 4.5 0 0 promjena zbog reakcije - 2.5 -2 ×2.5 2.5 2.5×3 -2.5 -5.0 2.5 7.5 poslije reakcije 0 -0.5 2.5 7.5 loš odabir mjerodavnog reaktanta, nedostaje 0.5 mol "B" (konačna količina ne može biti negativna) pretpostavka: B je mjerodavni reaktant A + 2 B → C + 3 D trenutno prisutno 2.5 4.5 0 0 promjena zbog reakcije -4.5×1/2 -4.5 4.5×1/2 4.5×(3/2) -2.25 -4.5 2.25 6.75 konačno prisutno 0.25 0 2.25 6.75 dobar odabir mjerodavnog reaktanta, "B" se sav potrošio
grami prvog reaktanta A
molarna masa
molovi rekatanta A
grami drugog reaktanta B
molarna masa
molovi rekatanta B
uravnotežena kemijska jednadžba s mjerodavnim
reaktantom
molovi produkta
grami produkta
ili Usporeñivanjem raspoloživih (stvarnih )množina reaktanata i stvarnog stehiometrijskog odnosa npr. ako ni jedan od reaktanata nije u suvišku omjer množine A i množine B moro bi biti jednak njihovom stehiometrijskom odnosu, odnosno 1:2. Kada bi A bio mjerodavan reaktant onda je stvarni omjer molova A i molova B 2.5 :4.5 = 0.56, što nije jednako 1:2 = 0.5, već više, pa je A reaktant u suvišku. Kako je stvarni omjer molova B i molova A, 4.5:2.5 = 1.8, manji od njihovog stehiometrijskog odnosa, 2:1 = 2, onda je B mjerodavni reaktant. Sr = (0.25/2.5)*100% = 10 % reaktant A je u suvišku od 10 %
ISKORIŠTENJE Iskorištenje (iscrpak) je količina stvarno dobivenog produkta a izražava se u postotcima od količine produkta koja bi se teorijski dobila potpunom reakcijom mjerodavnog reaktanta
I = (Pr/Pt)*100% I iskorištenje ili iscrpak Pr količina stvarno dobivenog produkta Pt teorijska količina produkta koja je mogla nastati potpunom reakcijom mjerodavnog reaktanta Gubitak mjerodavnog reaktanta jest količina mjerodavnog reaktanta koji nije reagirao, a izražava se u postocima na njegovu raspoloživu količinu prije reakcije
Gm = (Rm’’/ Rm)*100% gdje je Gm gubitak mjerodavnog reaktanta, a vrijedi
Sp + Gm = 100% Gubitak reaktanta u suvišku jest količina reaktanta u suvišku koja nije reagirala, a izražava se u postocima od količine reaktanta u suvišku koja je teorijski mogla reagirati s mjerodavnim reaktantom
Gs = (Rr ’/ Rt)*100% = [(Rs - Rr)/Rt]*100% Gs gubitak reaktanta u suvišku Rr’ koli čina reaktanta u suvišku koja nije reagirala Rr količina reaktanta u suvišku koja je reagirala pri tome je: Rr’ = Rs - Rr Gubitak produkta jest ona količina produkta koja je izgubljena ili nije dobivena radi nepotpune reakcije mjerodavnog reaktanta ili radi gubitaka tijekom tehnološkog procesa, a izražava se u postocima od teorijske količine produkta Gp = (Pr '/Pt)*100% = [(Pt-Pr)/Pt] *100% Vrijedi I + Gp = 100% Gp gubitak produkta u postocima Pr' količina produkta koja nije dobivena pri tome je: Pr' = Pt-Pr
• Koliko će se amonijevog karbonata stvarno dobiti reakcijom 400.4 g kalcijevog karbonata sa 264.2 g amonijevog sulfata ako je iskorištenje 83.5%?
(NH4)2SO4 + CaCO3 → (NH4)2CO3 + Ca SO4 Prvo odredimo koji je reaktant mjerodavan! Ukoliko bi mjerodavni reaktant bio (NH4)2SO4 imamo slijedeće:
(NH4)2SO4 + CaCO3 → (NH4)2CO3 + Ca SO4 prije reakcije 2 4 0 0 promjena zbog reakcije 2 2 2 2 poslije reakcije 0 2 2 2 dakle pretpostavka je bila točna, mjerodavni reaktant je (NH4)2SO4
1 mol (NH4)2SO4 1 mol (NH4)2CO3 96 g (NH4)2CO3 83.5 mt(NH4)2CO3=264.2 g ((NH4)2SO4) ×
132.1 (NH4)2SO4 ×
1 mol (NH4)2SO4 ×
1 mol (NH4)2CO3 ×
100 = 160.32 g
masa mjerodavnog
rekatanta
molarna masa molovi
mjerodavnog reaktanta
uravnotežena kemijska jednadžba
molovi (NH4)2CO3 molarna masa
teorijska masa (NH4)2CO3 iskorištenje
stvarno dobivena
masa (NH4)2CO3
TALOŽNE I IONSKE REAKCIJE
• Koliko molova barijevih iona i koliko grama barijevog nitrata je potrebno da se dobije 200 g barijevog sulfata
Ba(NO3)2 (s) → Ba2+(aq) + 2 NO3-(aq)
Ba2+(aq) + SO4
2- (aq) → BaSO4(s)
• Koliko je potrebno mililitara 1.606 M HNO3 da reagira s 42.41 ml 0.1931 M Ba(OH)2?
Ba(OH)2 (aq) + 2 HNO3 (aq) → Ba(NO3)2 (aq) + 2 H2O M je česta oznaka za množinsku koncentraciju, 1 M (zove se molaritet) je 1 mol dm-3 !
1 mol BaSO4 1 mol Ba2+ 1 mol Ba(NO3)2 261 g Ba(NO3)2 m(BaNO3)=200 g BaSO4 × 233 g BaSO4
×1 mol BaSO4
=0.858 mol Ba2+ x 1 mol Ba2+
×1 mol Ba(NO3)2
= 224 g
0.1931 mmol Ba(OH)2 2 mmol HNO3 1 mL HNO3 V(HNO3)= 42.41 mL Ba(OH)2 × 1 mL
× 1 mmol Ba(OH)2
x 1.606 mmol HNO3
× = 10.20 mL
mL lužine milimolovi
lužine
uravnotežena kemijska jednadžba
milimolovi kiseline mL kiseline
molaritet (množin. konc.)
molaritet (množin. konc.)
grami BaSO4 molarna masa molovi
BaSO4 formula
molovi Ba2+ formula molovi
Ba(NO3)2 molarna masa grami
Ba(NO3)2
PLINOVI U KEM. REAKCIJAMA Količina plina najčešće zadaje preko njegovog volumena. Da bi izračunali množinu plina iz njegovog volumena na nekoj temperaturi i tlaku koristimo se općom plinskom jednadžbom pV = nuk RT Vrijednosti plinske konstante: 8.314 m3 Pa K−1 mol−1
8.314 × 10−5 m3 bar K−1 mol−1
0.082 L atm K−1 mol−1
62.363 L mmHg K−1 mol−1
• Izračunajte koliko se amonijaka (m3) dobiva pri 550 0C i 2.03 x 107 Pa od 5000 m3 vodika (22 0C i 107 405 Pa) pri jednom prolasku plinske smjese preko katalizatora ako pretpostavimo da nema gubitaka.
N2 (g) + 3 H2 (g) → 2 NH3 (g)
107 405 Pa (H2) * 5000 m3 (H2) 2 mol NH3 8.314 Pa m3 K-1 mol-1 * 823.15 K (NH3) V(NH3) =
8.314 Pa m3 K-1 mol-1 * 295.15 K (H2)
× 3 mol H2
× 2.03*107 Pa (NH3)
= 49.186 m3
volumen vodika
n = pV/RT
molovi vodika
uravnotežena kemijska jednadžba
molovi
amonijaka
V = nRT / p
volumen amonijaka
KVANTITATIVNI ODNOSI Molnom metodom kvantitativni odnosi smiju se izračunavati samo za čiste tvari. Ukoliko su zadatkom zadate mase smjese tvari (otopine, legure, rude i sl.) potrebno je izračunati masuj pojedine čiste tvari u smjesi. PAŽNJA masa pojedine čiste tvari u nekoj smjesi uvijek je manja od mase smjese.
• Koliko soli (w (NaCl) = 98%) je potrebno za dobivanje 56.8 m3 plinovitog HCl ( T = 313.15 K; i p 106 391 Pa) ako je iskorištenje 96.7 %? Koliko se dm3 sumporne kiseline (w (H2SO4)= 78.5 % i gustoće 1.71 kg/dm3) troši?
2 NaCl + H2SO4 → Na2SO4 + 2 HCl HCl
POTREBNO H2SO4
100 106 391 Pa 2 mol NaCl 58.5 g NaCl 100 m (soli)= 56.8 m3 x 96.7 x
8.314 Pa m3 K-1 mol-1 * 313.15 K x 2 mol HCl x 1 mol NaCl x 98 = 143 282 g
1 mol H2SO4 98.1 g H2SO4 100 1 dm3 H2SO4 Vot (H2SO4)= 2 399 mol x 2 mol HCl
x 1 mol H2SO4
x 78.5
x 1710 g H2SO4
= 87.7 dm3
stvarni volumen produkta
(HCl)
iskorištenje volumen
produkta -teorijski (HCl)
n= pV / RT molovi
produkta-teorijski (HCl)
uravnotežena kem. reakcija
molovi čistog
reaktanta (NaCl)
molarna masa masa čistog
reaktanta (NaCl)
maseni udio
masa soli
molovi HCl
uravnotež. kem reakcija
molovi čiste
H2SO4
molarna masa masa čistog
H2SO4
maseni udio masa otopine
H2SO4
gustoća volumen otopine H2SO4
DALTONOV ZAKON
• Izračunajte ukupan broj molova plinova u 5 L zraka, koji ima temperaturu 295 K, ako je parcijalni tlak kisika 18 000 Pa, a dušika 80 000 Pa? Izračunajte i koliko molova kisika je prisutno u smjesi? Zanemarite sve ostale plinove u zraku osim kisika i dušika!
ukupni tlak = pkisika + pdušika= 18 000 Pa+ 80 000 Pa = 98 000 Pa
pV = nuk RT nuk = pV/RT = 98 000 Pa × 0.005 m3/ 8.314 Pa m3 mol-1 K-1 * 295 K = 0,1997 mol nkisik = pkisik × V/ RT = (18 000 Pa × 0.005 m3) / (8.314 Pa m3 mol-1 K-1 × 295 K) = 0,0367 mol
Opća shema molne metode
volumen
otopine tvari A
masa tvari A
tlak, temp., volumen
plinovitog reaktanta ili produkta A
molovi
elemenata u spoju A
molovi
reaktanta iili produkta A
molarna masa
pV = nRT
kem.formula
množinska koncentracija)
molovi
elemenata u spoju B
molovi
reaktanta iili produkta B
volumen
otopine tvari B
masa tvari B
tlak, temp., volumen
plinovitog reaktanta ili produkta B
uravnotežena kemijska jednadžba molarna masa
kem.formula gustoća gustoća
pV = nRT
masa otopine tvari A
masa otopine
tvari B
množinska koncentracija)
OTOPINE Izračunajte konačnu koncentraciju otopine koja nastaje miješanjem 1.5 L 4 M otopine NaCl, 2.25 L 2.5 M otopine NaCl i 1.25 L čiste vode.. n1 (NaCl)otop u 1.5 L (4 mol/ 1 L) = c1 × V1 = 4 mol L-1 ×1.5 L = 6 mol n2 (NaCl)otop u 2.25 L (2.5 mol/ 1 L) = c2 × V2 = 2.5 mol L-1 × 2.25 L = 5.63 mol nuk = 6 mol + 5.63 mol = 11.63 mol Vuk = 1.5 L + 2.25 L + 1.25 L = 5 L c = 11.63 mol / 5 L = 2.33 mol L-1 = 2.33 M
V1 otopine 1 koncentracije tvari A c1
množinska koncentracija
n1 molova tvari A u otopini 1
V2 otopine 2 koncentracije tvari A c2
(množinska koncentracija
n2 molova tvari A u otopini 2
ukupno n1+n2 molova tvari A u V1 + V2 + V3 litara otopine
koncentracija c
VJEŽBA
1. Koliko se amonijaka i koliko dušićne kiseline (w (HNO3) = 42 %) troši za dobivanje 230 g amonijevog nitrata ako je iskorištenje 95.8 %?
NH3 + HNO3 → NH3NO3
100 1 mol (NH3NO3)
1 mol (NH3) 17 g (NH3) m (NH3) = 230 g x
95.8 x
80 g (NH3NO3)
x 1 mol (NH4NO3)
x1 mol (NH3)
= 51 g
1 mol HNO3 63 g HNO3 100 m (HNO3)42% = 3 mol x
1 mol NH3 x
1 mol HNO3 x
42 = 450 g
množina NH3
uravnotežena kem. jednadžba
množina HNO3
molarna masa masa HNO3
maseni udio masa kiseline
masa
NH3NO3
iskorištenje ( za teoretsku kol.)
masa teoretska NH3NO3
molarna masa množina NH4NO3
uravnotež kem. jednadžba
molovi NH3
molarna masa masa NH3
2. 112 g otopine srebrovog nitrata daje s otopinom natrijevog klorida 31 g taloga AgCl. Koliki je maseni udio AgNO3 u otopini srebrovog nitrata?
AgNO3 + NaCl → AgCl + NaNO3
3. Koji se volumen SO2 (T= 318.15 K; p= 102 658 Pa) dobiva prženjem 158 kg pirita (w (FeS2) = 84.2 %) ako je iskorištenje 95.9 %? Koliko se od te količine SO2 može dobiti sumporne kiseline masenog udjela 77.6% (w= 77.6 %)?
FeS2 ~ 2 SO2 ~ 2 H2SO4
mrude � m(FeS2) � n(FeS2) � n(SO2)2� Vt(SO2) � Vs(SO2)
ns(SO2) � n(H2SO4) � m
1 mol (AgCl) 1 mol (AgNO3) 169.9 g AgNO3 1
w (AgNO3) = 31 g(AgCl) x 143.4 g
x1 mol (AgCl)
x 1 mol (AgNO3)
x 112 g otopine
= 0.328
84.2% 1 g FeS2 2 mol SO2 8.314 Pa m3 K-1 mol-1x 318.15 K 95.9 % V(SO2)= 158 000g rude x
100% x
120 mol x
1 mol FeS2 x
102 658 Pa x
100 % = 54.78 m3
2 mol(H2SO4) 98.1 g H2SO4 100 g kiseline m (kiseline)= ns (SO2) x 2 mol (SO2) 1 mol H2SO4
x 77.6 g H2SO4
= 268 637 g
4. Ako je redukcijom 154 g vanadijevog(V) oksida pomoću elementarnog kalcija dobiveno 80.3 g vanadija izračunajte
a) iskorištenje vanadija b) masu potrebnog kalcija
V2O5(s) + 5Ca(s) � 2V(l) + 5CaO(l)
V2O5(s) + 5Ca(s) � 2V(l) + 5CaO(l) m(V2O5) = 154 g
ms(V) = 80.3 g
a) i = (ms/mt) × 100% m(V2O5) → n(V2O5) → n(V) → mt(V)
1 mol (V2O5) 2 mol (V) 51 g (V) mt (V) = 154 g (V2O5) ×
182 g (V2O5) ×
1 mol (V2O5) ×
1 mol (V) = 86.31 g
i = (ms/mt) × 100% = (80.3 g/86.31 g) × 100% = 93% b) m(V2O5) → n(V2O5) → n(Ca) →m(Ca)
1 mol (V2O5) 5 mol (Ca) 40 g (Ca) m (Ca) = 154 g (V2O5) ×
182 g (V2O5) ×
1 mol (V2O5) ×
1 mol (Ca) = 169.23 g