Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul-ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvatska/CroatiaIzdavaki savjet: dr. Marin HRASTE - pred-sjednik, Dubravko MALVI - tajnik, BorkoBORANI, arko BONJAK, StanislavGOVEDI, Branko HRPKA, dr. Zvonimir JAKO-BOVI, Zdenko JUREA, Marelo MARI,eljko MEDVEEK, dr. Vladimir MULJEVIUrednitvo: Borko BORANI, dr. Marin HRA-STE, dr. Zvonimir JAKOBOVI, Zoran KUAN,Ivan LUI, Dubravko MALVI, eljkoMEDVEEK, Miljenko OURA
Glavni urednik: Dubravko MALVIUrednik: Zoran KUAN, ing.Tehniki urednik: Hinko BOHRAdministrator: Sandra HAVLIEKBroj 2 (488), listopad 2005.kolska godina 2005./2006.
Naslovna stranica: Prototip hrvatskog EODrobota Mungos 1.2 W (iz 1994.)
Urednitvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia;tel. i telefaks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641;www.hztk.hr; e-pota: [email protected]
ABC tehnike na adresi www.hztk.hr
Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini(10 brojeva godinje)
Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraajuNa pitanja odgovaramo posebno. Za odgovorpriloite potansku marku za pismo.
Cijena pojedinanog primjerka je 7,50 kunaU cijenu je uraunano i 22% poreza na dodanuvrijednost
Godinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna zaHrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvoPretplata za tuzemstvo i inozemstvo moese uplatiti u kunama u korist iro-rauna:Hrvatska zajednica tehnike kulture 2360000-1101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj13 + JMBG). Pretplata za inozemstvo moe seuplatiti na devizni raun: Hrvatska zajednicatehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,Zagrebaka banka d.d. 2500-3222764 swift-code: ZABAHR2X
Pretiskivanje je doputeno samo uz naznakuizvora, a proizvodnja uz odobrenje urednitvaasopisa ABC tehnikeUpisan u Upisnik Hrvatske gospodarske ko-more o izdavanju i distribuciji tiska 8. stu-denoga 2004. pod brojem 189
Potarina plaena u poti 10000 ZagrebTisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000Zagreb, Ivanigradska 22asopis se tiska uz novanu potporu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i porta Repub-like Hrvatske
Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama
U OVOM BROJU
Programiranje u Logu (1) . . . . . . . . . . . . . . 3
ECDL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Svemirski teleskop Hubble. . . . . . . . . . . . 6
Modeli od organskog stakla . . . . . . . . . . . . 9
Ultrazvuni mjera udaljenosti. . . . . . . . . . 12Antun Laska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Florijan kliza-jedrilica . . . . . . . . . . . . . . 16Opasnost za raunala. . . . . . . . . . . . . . . . 17Cadillac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Kuica za ptice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Paravan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Novosti za tritu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Regulator brzine istosmjernih motora . . . . 26
Ruitelji rekorda helikopterima . . . . . . . . . 28
Revolucija u pogonskom slogu . . . . . . . . . 30
Podvodni deponij za staklenini plin CO2 . . 32Roboti IED/EOD:
borci protiv podmuklih mina . . . . . . . 33
Kamera tanka poput lista papira . . . . . . . . 35
pijuniranje pri tipkanju . . . . . . . . . . . . . . 35
PRILOG
Florijan kliza-jedrilicaCadillac
Pozivamo vas da se pretplatite odnosno ob-novite godinju pretplatu na va i na asopisABC tehnike.
Pojedinanu pretplatu moete obaviti nave uobiajeni nain - uplatom 75 kuna na i-roraun HZTK 236000-1101559470 (svrhauplate: pretplata na asopis ABC tehnike,poziv na broj: matini broj uplatitelja). Kopijuuplatnice s tonim podacima (imenom i prezi-menom i adresom na koju elite dobivati a-sopis) obvezno poaljite potom na adresu:
ABC tehnikeDalmatinska 12P. p. 14910002 Zagrebili uputite na na faks: 01/4848-641kole kojima treba obrazac rauna R1 mo-
raju poslati pisanu narudbu ovjerenu pea-tom i potpisom na istu adresu ili telefaks. Zanarudbe od 10 i vie godinjih pretplataodobravamo rabat od 20 posto.
Radujemo se novoj kolskoj godini i daljnjojsuradnji s vama i nadamo se da emo biti jobolji i zanimljiviji.
Pretplatite se na
POTOVANI ITATELJI
3Izborna nastava informatike u osnovnoj kolidobila je novi program u okviru Hrvatskog na-cionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a).Nastava se odrava dva sata na tjedan od V. doVIII. razreda. U programu se kroz sve razredeprotee programiranje u programskim jezicimaLogo i BASIC. Cilj i svrha tog dijela programa je-st pronalaenje darovitih uenika za programira-nje i njihovo usmjeravanje u toj profesionalnojorijentaciji.
Ove programe potrebno je prepisati slueise EDITOR-om i potom pokrenuti! Programi sujednostavni i lako je shvatiti to rade.
Poet emo s petljama, i to ne s bilo kojompetljom, na veselje onih koji su poeli s Qbasi-com poet emo s FOR petljom (u Qbasicu to jepopularna FOR - NEXT petlja).
Ovdje bismo napomenuli da se radi o lakimprimjerima koji su primjereni naprednim ueni-cima V. i VI. razreda osnovne kole. Poslije stje-canja osnovnih znanja programskog jezika Logokod onih uenika koji imaju smisla za programi-ranje javlja se tenja za nekim naprednijim izahtjevnijim problemskim zadacima. Kako smosuoeni s kroninim nedostatkom literature na-mijenjene upravo toj populaciji uenika, naje-e ti uenici naputaju programiranje u Logu iprelaze na drugi programski jezik koji ima znat-no bogatiju literaturu (uglavnom prelaze naQbasic). Ova zbirka zadataka ima cilj upravopopuniti takvu prazninu i motivirati djecu da os-tanu na programskom jeziku Logo kako bi gadublje upoznali.
Narednih nekoliko primjera koriste FOR petljua vezani su uz rad s tekstom:
Programiranje u Logu (1)
INFORMATIKA U KOLI
to petljats ctfor x 1 3 [spis]end
to spistype [kako se zoves] make odgovor readpr (se [zovem se ] :odgovor !)make broj count :odgovorpr :brojif :broj > 6 pr [ imas dugacko ime] else pr [i-
mas kratko ime]endto partype [do kojega broja ispisujes ] make b read(for x 1 :b [ispis] 2)end
to ispispr (se [x=] :x)endto prosjekts ct make s 0type [koliko brojeva unosis] make b readpr [] for x 1 :b [type [unesi broj] make a read
make s :s+:a]make p :s/:x pr (se [prosjek je ] :p)pr []pr [**** kraj rada ****]end
4Narednih nekoliko primjera koriste FOR petljua vezani su uz rad s crtanjem:
to petlja1cs for x 1 100 [fd :x rt 45]endto petlja2cs (for x 200 1 [fd :x rt 90] -2)endto petlja3csrepeat 5[cs for x 1 1000 [make b random
16 setpc :b fd :5 rt random 360]]endto petlja4cstype [kolika je duljina stranice kvadrata] make
d readtype [koliko ima kvadrata na krugu] make z
readmake zz 360/:zfor x 1 :z [repeat 4[fd :d lt 90] fd :d rt :zz]endto crt :acs ht lt 90for x 1 5[kocka :a fd :a make a :a/2]end
to kocka :arepeat 4 [fd :a rt 90]end
Naredni primjeri koriste poznatu REPEAT pet-lju s pozivima potprograma:
to ponovi1ht setw 2 setpc 2repeat 10 [fd 30 rt 36]repeat 10 [fd 30 lt 36]end
to ponovi2csrepeat 30 [ponovi1 fd 5]end
Podsjetimo se i raznih efekata u Logu: boje,debljina crta .....
to kvadrat :acs ht setpc 4 setw 2 repeat 4[fd :a rt 90]endto pravokutnik :a :bcs ht setpc 3 setw 2repeat 2 [fd :a rt 90 fd :b rt 90] endto spirala :xcs ht setw 1repeat 100[make x :x+2 fd :x rt 90]endto gromcs ht setw 1 setpc 4repeat 1000[repeat 10 [make x random 90 rt
:x fd 10 lt :x fd 10]cs pu home pd]endto rast :xcs ht setw 2 setpc 4repeat 20[rt 90 fd :x lt 90 fd 5 lt 90 make x
:x-5 fd :x rt 90 fd 5 make x :x-5]end
5to piramida :b :acs ht setpc 2 setw 1repeat :b [red :b :a make b :b-1]end
to red :b :arepeat :b[repeat 4[fd :a rt 90] rt 90 fd :a lt 90] make b :b-1 fd :a lt 90 fd :a*:b+:a/2 rt 90endto sunce0 :rcs ht setpc 14 setw 2stampoval :r :rfillend
to sunce1 :rcs ht setpc 14 setw 1repeat 10000 [rt random 360 fd random :r*2
pe bk :r/2 home pd]endto sunce2 :rcs ht setpc 14 setw 2stampoval :r :r fillrepeat 10 [sunce :r]end
to sunce :rrepeat 30[make r :r+1 stampoval :r :r] setpc 0repeat 30[stampoval :r :r make r :r-1] setpc
14end-to skakalicacs ht setw 1repeat 50 [rt random 360 skok]end
to skokrepeat 50 [setpc 2 stamprect 10 10 wait 1 set-
pc 0 stamprect 10 10 pu fd 1 pd]repeat 50 [setpc 2 stamprect 10 10 wait 1 set-
pc 0 stamprect 10 10 pu bk 1 pd]end
(Nastavak u iduem broju)Damir ovi, prof.
Sanja Prodanovi Trlin, prof.
Hrvatska zajednica tehnike kulture organizira in-formatiki teaj Osposobljavanje za rad na rauna-lu i priprema za ECDL.
Uspjenim zavretkom teaja polaznik dobiva uv-jerenje koje omoguuje upis teaja u radnu knjiicu,a polaganjem ECDL ispita dobiva i meunarodnopriznatu ECDL diplomu.
Teaj obuhvaa sedam tematskih cjelina: Osnove informacijske tehnologije Windows - operacijski sustav Word - obrada teksta Excel - tablini kalkulator Powerpoint - izrada prezentacija Access - baze podataka Internet i e-pota.
U cijenu teaja ukljueno je: 120 kolskih sati nastave Knjiga ECDL osnovni program - 7 modula ECDL indeks Jedan ECDL ispit za svaku nastavnu cjelinu
INFORMATIKA
ECDLEuropskaraunalna diploma
Cijena teaja: 2800 kn + PDV, plativo u 5 mje-senih obroka.Pretplatnici ABC tehnike imaju popust od 10 %!
ECDL (European Computer Driving Licence) od-nosno Europska raunalna diploma meunarodno jepriznati certifikat za rad osobnim raunalom, dizajni-ran s ciljem uspostavljanja jedinstvenog standarda os-posobljenosti za rad raunalom.
Provodi se u 135 zemalja svijeta, a do sada je vi-e od 4 milijuna osoba poloilo 14 milijuna testova.Od 2003. godine ECDL se provodi i u Hrvatskoj uzpodku Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Hrvatska zajednica tehnike kulture ovlateni jetestni centar za ECDL od 2004. godine.
Informacije:Hrvatska zajednica tehnike kulture - Zagreb,
Dalmatinska 12, www.hztk.hrtelefoni: 01/4848 633, 4846 251, 4848 758e-pota: [email protected]
6Ameriki svemirski raketoplan (space shuttleorbiter) Discovery ponio je 24. travnja 1990.u svom teretnom prostoru dotad najskuplji as-tronomski instrument. Rije je o satelitu - teles-kopu nazvanom svemirski teleskop Hubble.Taj instrument nosi ime amerikog astronomaEdwina Hubblea koji je svojedobno otkrio kon-stantu irenja svemira. Svemirski raketoplandopremio je taj divovski instrument u orbitu oko
Zemlje, na visiniod oko 600 kilo-metara. To jeujedno bila rekor-dna visina letaspace shuttlea. Toje bila najvea vi-sina koju su do-segli astronautiposlije prosinca1972. kada suzadnji put letjelina Mjesec (tada suljudi zadnji putletjeli daleko od
Zemlje). Iz utrobe raketoplana svemirski teles-kop istovaren je u svemirski prostor pomou15 metara dugake mehanike ruke kakva se iprije upotrebljavala u svemirskim operacijama ikoju su svojevremeno konstruirali i izradili stru-njaci u Kanadi. Satelit - teleskop ima masu odoko 11 tona. Tijelo mu ima priblino oblik cilin-dra, iji je najvei promjer 4,3 metra, a duinamu je 13,3 m; s panelima sunevih elija (kojisu rastvoreni u svemiru) letjelica ima raspon odblizu 14 metara.
ASTRONAUTIKA (47)
Svemirskiteleskop Hubble
Divovsko zrcaloU putanje oko Zemlje lansirano je mnogo sa-
telita na kojima su se nalazili i teleskopi, ali sve-mirski teleskop Hubble svojom je veliinom imogunostima daleko nadmaio sve dotadanjesvemirske teleskope. Taj svemirski teleskop ref-lektorskog je tipa. Objektiv ili glavno zrcalo te-leskopa po svom je obliku konkavni hiperboloidi ima masu od 816 kilograma. To primarno zrca-lo nalazi se u sredinjem dijelu svemirskog op-
7servatorija. Ono hvata dolazeu svjetlost i ref-lektira ju prema sekundarnom zrcalu, iji prom-jer iznosi 30 centimetara. Sekundarno zrcalonalazi se na prednjem dijelu teleskopa. Onovraa svjetlosne zrake prema otvoru u srediniprimarnog zrcala. Primarno zrcalo ima promjerod 2,4 metra. S obzirom na to da leti izvanZemljine atmosfere i da je savreno precizno iz-raen, u vrijeme prve faze svoga rada taj je te-leskop bio jai od bilo kojeg optikog teleskopadosad sagraenog na Zemlji. Najvei dananjiteleskopi na Zemlji, promjera do deset metara is takozvanom adaptivnom optikom, koja po-nitava turbulencije u Zemljinoj atmosferi, unekim aspektima dosegli su mogunosti svemir-skog teleskopa Hubble. Ipak, s nekim svojimmogunostima on je i dandanas nenadmaan uusporedbi s najveim teleskopima na Zemlji.
To je inae meunarodni svemirski opserva-torij. Amerika agencija NASA u izradi njegovateleskopa sudjelovala je s vie od 80 posto pot-rebne svote. Ostatak trokova podmirila je Eu-ropska svemirska agencija. Za konstruiranje,gradnju i lansiranje teleskopa potroeno je blizudvije milijarde amerikih dolara. Za planiranih15 godina operativnog rada u svemiru bio jepredvien troak od dodatne tri milijarde dola-ra. Tako je dosad ve potroeno vie od pet mi-
lijardi dolara. Prema tome,taj svemirski teleskop naj-skuplji je znanstveni instru-ment svih vremena.
Automatski astronomskiopservatorij
Svemirski teleskop Hub-ble radi u automatskom re-imu, kao automatski orbital-ni opservatorij. Podatke kojeprikuplja, teleskop moepohraniti na vrpcu prije negoto budu emitirani na Zem-lju. Sve podatke i snimkeemitiraju se na Zemlju posre-dovanjem relejnih satelita ti-pa TDRS, koji se nalaze ugeostacionarnoj orbiti. Sva-koga dana na Zemlju stie ponekoliko stotina milijuna bita
informacija. To znai da se svakoga dana primikoliina informacija koja odgovara sadraju jed-nog sveska enciklopedije. Kako stiu na Zemlju,svi podaci kompjutorski se obrauju a zatim sepohranjuju na videodiskove.
Za program teleskopa brine se Znanstveni in-stitut za svemirski teleskop pri Sveuilitu JohnHopkins u Baltimoreu.
Mo razluivanja teleskopa iznosi samo 0,1lune sekunde! Sustav za kontrolu poloaja sa-telita - teleskopa tako je savren da omoguujeusmjeravanje prema odreenim objektima to-nou od 0,007 lune sekunde! To je tonost oddva milijunta dijela stupnja a to je upravo fan-tastino. Tako precizan poloaj moe se odra-vati neprekidno deset sati!
U poetku razvoja projekta strunjaci su raz-miljali da svake dvije i pol godine servisiraju te-leskop na licu mjesta u putanji, a da svakih petgodina teleskop dopreme na Zemlju radi popra-vaka i usavravanja. No zbog mogunosti konta-minacije i oteenja teleskopa, bilo je odluenoda se on ne vraa na Zemlju nego da se svake trigodine servisira i obnovi u svemiru.
Servis u svemiruNakon to je svemirski teleskop bio poeo s
radom u orbiti, na veliko iznenaenje i razoa-ranje strunjaka i znanstvenika, utvreno je daprimarno zrcalo ima sfernu aberaciju. Primarnozrcalo pogrjekom je donekle krivo izbrueno!To je otkriveno tek kad je teleskop ve bio uputanji. Zato njegove slike i nisu bile dovoljnojasne. Ipak, teleskop je spaen! U prosincu1993. ostvarena je prva servisna misija telesko-pa uz pomo raketoplana Endeavour. Pomo-u mehanike ruke svemirskog raketoplana te-
8leskop je bio uhvaen i postavljen na posebnuplatformu u teretnom prostoru letjelice. U tijekusvemirskih etnji astronauti su u otvorenom sve-mirskom prostoru obavili popravke i obnavljanjeteleskopa. Sva srea da je teleskop bio predvi-en za obnavljanje u svemiru. U teleskop je ug-raena posebna optika za korekturu, pomoukoje se ponitava sferna aberacija i tako je teles-kop osposobljen da radi kao da pogrjeke na zr-calu nema! Spomenuta optika bila je ugraenaradi rada kamere Faint Object, koja je kasnijebila zamijenjena savrenijom kamerom. Novi in-strumenti, koji su naknadno ugraeni u teles-kop, imali su svaki svoju optiku za korekturu.
U tijeku prve servisne misije astronauti suobavili pet svemirskih etnji koje su ukupno tra-jale vie od 35 sati! Zanimljivo je da su astronau-ti zamijenili i panele sa sunevim elijama.
Do danas su obavljene ukupno etiri servisnemisije svemirskog teleskopa Hubble. Pri tometreba napomenuti da je trea servisna misija bi-la podijeljena u dvije misije - u misiju 3A i misi-ju 3B. Zbog otkaza iroskopa, teleskop nije ne-koliko mjeseci mogao raditi. No astronauti suzamijenili dotrajale ureaje i iroskopi su opetproradili. Takoer je zamijenjen kompjutor te-leskopa. Servisna misija broj 4 trebala je bitizapravo peta servisna misija, ali se od nje odus-talo nakon katastrofe raketoplana Columbia 1.veljae 2003. godine. Naime, zbog sigurnosti,shuttleovi ne smiju vie letjeti u onim orbitamau kojima ne postoji mogunost da se, u sluajupotrebe, pristane na meunarodnu svemirskupostaju. Svemirska postaja i svemirski teleskop
Hubble lete u putanjama koje se bitno razli-kuju s obzirom na nagib ravnine orbite premaravnini Zemljina ekvatora. Znai, astronauti viene smiju letjeti do teleskopa i popravljati ga.
Sudbina teleskopaTeleskop je u svemiru ve dulje od 15 godina
i dalje radi. Meutim, zbog dotrajalih dijelovaopreme, radit e moda jo koju godinu. Velikaje teta to nee biti mogue produljiti operativ-nost ovako dragocjenog instrumenta.
To prije to e nasljednik toga velikog telesko-pa biti lansiran najranije 2011. godine. A taj bu-dui veliki teleskop snimat e u infracrvenom di-jelu spektra elektromagnetskog zraenja. Dakle,svemirski teleskop Hubble i nema za sada pra-vog nasljednika kad je rije o snimanju u vidlji-vom podruju spektra.
eljelo se taj dragocjeni instrument na krajudopremiti shuttleom na Zemlju i pohraniti ga unekom muzeju jer se uistinu radi o povijesnominstrumentu. Naalost, kako sada stvari stoje,nee biti nita od dopremanja teleskopa naZemlju. To bi mogao uiniti jedino space shut-tle, kojemu se to ne doputa iz sigurnosnih raz-loga. Ali to jo nije sve. Nakon niza godina leta,Hubble e se postupno zbog otpora molekula
na visini leta sputati u sve niu orbitu pa e nakraju ui u gue slojeve atmosfere, raspasti se,izgorjeti, a neki njegovi dijelovi past e na Zem-lju. Da se sprijei takav nekontrolirani pad, ame-rika agencija NASA namjerava sagraditi poseb-nu malu automatsku letjelicu koja bi pristala uzteleskop i pomou raketnog motora gurnula gada ue u atmosferu na predvienom mjestu i upredvieno vrijeme. Za pripremu tog manevrajo ima na raspolaganju dovoljno vremena.
Ante Radoni
9Opis, svrha i namjena izratkaOrgansko staklo (akrilat ili pleksi-staklo) upot-
rebljava se mnogo i u razliite svrhe. Mladi teh-niari upotrebljavaju organsko staklo za izradurazliitih podloga, ploa i izolacijskih ekrana zarazliite ureaje i modele, kao i za izradu ma-njih modela aviona, automobila i sl.
Organsko staklo proizvodi se u obliku prozir-nih i neprozirnih, obojenih i bezbojnih ploa(listova) debljine od 2 do 30 i vie milimetara.Organsko staklo je otporno na benzin, petrolej,glicerin, biljna ulja, slabe kiseline i alkalije, ali seotapa u jakoj octenoj kiselini, mravljoj kiselini ikloroformu. To staklo ima veoma malu tvrdou,pa se povrina moe lako ogrepsti pri radu.
Model je izraen od organskog stakla i prib-lina je kopija automobila Formule 1, koji jesudjelovao na trkama Formule 1 u 2004. godini.Izradom tog modela ele se istaknuti preciznosti savrenstvo stvarnog vozila, a to se najboljepostie pomou organskog stakla. To staklo nebi bilo odgovarajue npr. zaizradu modela kamiona,poljoprivrednih sto-jeva i sl., jer suoni u stvar-noj ve-
RADOVI MLADIH TEHNIARA
Modeli od organskog stakla
liini izraeni grubo i s manje preciznosti odFormule 1.
Za izradu modela posluilo je potpuno pro-zirno organsko staklo debljine 3 - 5 mm, a lijep-ljeno je ljepilom iz kune radionice: to je smje-sa kloroforma i 4 - 7 posto finih otpiljaka od or-ganskog stakla. Otpiljcima su potrebna 24 satada se razloe u otopini kloroforma uz povreme-no mijeanje. Za lijepljenje nam moe posluitii sekundarno ljepilo.
Ovaj model nam moe posluiti kao pokaznirad u koli na satovima tehnike kulture, u slo-bodnim aktivnostima i u izbornoj nastavi iz pro-meta, kao izlobeni rad ili kao ukras u predvor-ju kole ili u kui.Funkcionalni opis izratka
Od organskog stakla izree se osnova trupaFormule 1. Vie slojeva stakla lijepi se jedan nadrugi s veom koliinom ljepila, tako da se pristiskanju tih dijelova potpuno istisnu mjehuriizraka. Za suenje nam trebaju dva dana. Nakontoga izreemo kotae koji se izrauju na isti na-in, ali se kasnije obrauju na tokarilici ili elek-trinom builicom. Sve dijelove od organskogstakla reemo runom pilom. U luk se stavljaspiralna pilica koja pri rezanju ne stvara velikutemperaturu i ne zavaruje staklo iza reza. Svi os-tali elementi i detalji od kojih se sastoji Formula1 obrauju se na isti nain.
10
11
Kada se dijelovi poslije lijepljenja osue, obra-uju se brusnim papirima razliite kakvoe, i tou osam faza: prvo grubom rapom (turpijom),zatim brusnim papirom finoe 40, 80, 100, 240,
Objavljujemo i skice priblinih izmjera ploi-ca od kojih su trup i kotai sastavljeni, a spome-nute su i dimenzije modela. Prije sastavljanja ispajanja treba izraditi postolje i ablonu na koji-ma se model sastavlja da bi svi elementi bili nasvome mjestu i u ispravnom poloaju i da bi semodel mogao u svakom trenutku okretati okosvoje vertikalne osi i time bi omoguio pristu-panost u radu.
Neboja JoiIV. osnovna kola Vukovar
Raspored ljepljenja ploica za kotae, debljina pleksi-ja je 5 mm
13
ploica 2 i 3pleksi 5 mm
ploica 5pleksi 5 mm
ploica 1pleksi 3 mm
ploica 6pleksi 5 mm
ploica 4pleksi 5 mm
ploica 7pleksi 5 mm
35
Raspored ljepljenja ploica trupa
340 i 600. Brusnim papirim razliitih finoa uk-lanjamo sve vidljive neravnine. Ako na modelupostoje neravnine, uklanjamo ih ponovnim bru-enjem. Posljednje bruenje izvodi se brusnimpapirom finoe 600, zatim se polira purol-pas-tom i na kraju mekim istim krpicama ili vatomte model na kraju dobiva staklasti izgled.
1234
56
7
12
Ultrazvuni mjera udaljenosti ukljuuje sig-nalnu diodu ako se na udaljenosti 10 - 80 cm odsenzora nae neki predmet (osjetljivost ovisi oveliini i obliku predmeta). Moe se upotrijebitikao pomo pri parkiranju automobila, kao de-tektor kretanja i slino.Kako ureaj radi
Shema ultrazvunog mjeraa udaljenosti pri-kazana je na slici 1. Najvaniji elementi su ul-trazvuni odailja U1 i ultrazvuni prijamnik,U2. U odailja je ugraena keramika ploica,koja pod utjecajem izmjeninog napona zatitrai tako odailje zvuk. Kod prijamnika je primije-njen obrnuti princip: titranje ploice stvara iz-mjenini napon na prikljuenim elektrodama(piezoelektricitet). Efikasnost odailjaa i prijam-nika ovisi o frekvenciji; optimalna frekvencija jeu rasponu od 40 do 45 kHz. Slino kao kodkvarca, dimenzije i nain rezanja kristalne ploi-
Ultrazvunimjera udaljenosti
ELEKTRONIKA
Sl. 1. Shema ultrazvunog mjeraa udaljenosti
ce odreuju frekvenciju na kojoj je efekt najiz-raeniji - zbog toga se prijamnik i odailja ispo-ruuju upareni.
Izmeu ultrazvunog prijamnika i odailjaanalazi se pojaalo s tranzistorima T2 i T3. Poja-anje tog pojaala odreeno je trimer-potencio-metrom P2 i najvee je kada je kliza okrenutprema izvodu spojenom na kolektor tranzistoraT3. Kada prijamnik U2 primi neki zvuk iz okoli-ne, pojaani signal e se dovesti na odailja U1i on e proizvesti odgovarajui zvuk. Kako su iprijamnik i odailja osjetljivi na uski opseg frek-vencija u ultrazvunom podruju, ta e se poja-va dogaati samo na tim frekvencijama - za sveostale pojaalo e biti mrtvo.
Ultrazvuk se iri usmjereno pa ako prijamniki odailja postavimo paralelno, odaslani zvuk senee vratiti u prijamnik. Ali ako na povoljnojudaljenosti ispred odailjaa i prijamnika posta-vimo neki predmet, dio odaslanog zvuka e sereflektirati natrag u prijamnik; pojaalo e gapojaati i itav sklop e prooscilirati na rezonan-tnoj frekvenciji prijamnika i odailjaa. Udalje-nost na kojoj e se to dogoditi ovisi o povrini,obliku i materijalu od kojega je predmet naprav-ljen: najbolje su ravne povrine poput zida iliknjige.
Kada sklop prooscilira, na kolektoru T2 poja-vit e se izmjenini napon amplitude 1 V ili vi-e. Taj e napon ispraviti diodni par ZDX5 i nakondenzatoru C2 pojavit e se odgovarajui is-tosmjerni napon. Trimer-potenciometar P1 us-
13
Sl. 2. Sklop s relejom
klaen je tako da i kada nema oscilacija tranzis-tor T1 jo uvijek ne vodi. im uslijed oscilacijanapon na C2 dovoljno poraste, T1 e poeti vo-diti i upalit e se svjetlea dioda (LED), kao indi-kacija da su nastale oscilacije uzrokovane prisut-nou predmeta u dometu mjeraa udaljenosti.
Ako elimo vie od signalizacije svjetleomdiodom, sklop moemo dograditi prema shemina slici 2. - tranzistor T4 ukljuuje relej kada jesvjetlea dioda aktivirana, a relej moe ukljuitisvjetlo, sirenu ili neto tree. Izrada
Tiskana ploica prikazana je na slici 3., a ras-pored elemenata na slici 4. Ploica je projektira-na za osnovni sklop prema shemi sa slike 1. i nanjoj nije predvien dodatak s relejom. Pri pos-tavljanju pripazite na orijentaciju tranzistora T1-T3 i integriranoga kruga IC (okrenite ih tako daoblik kuita odgovara crteu na montanoj she-mi). Kod kondenzatora C4 takoer treba paziti
Sl. 3. Tiskana ploica je sastavni dio Kemo kita B214,zajedno sa svim ostalim komponentama
da se oznake + i - poklapaju s oznakama naploici. Dui izvod LE diode spaja se na +pol.
Posebnu pozornost treba posvetiti prijamnikui odailjau, koje lemimo posljednje. Iako radena istom principu, odailja je izveden puno ro-bustnije pa ih ne smijemo zamijeniti (uoite: oz-naka odailjaa poinje slovom O, prijamnika
Sl. 4. Raspored elemenata na tiskanoj ploici
Sl. 5. Fotografija izraenog ureaja
slovom R). Jedan od izvoda zalemljen je nakuite i njega lemimo na - pol. Prijamnik iodailja postavljaju se 6 - 7 mm iznad povrineploice i, za najbolji efekt, moraju stajati okomi-to na ploicu. Najbolje je zalemiti samo jedanizvod, poravnati, i tek onda zalemiti i drugi iz-vod.
Ako sklop ugraujemo u kuite, prijamnik iodailja moraju izvirivati iz kuita. Njihovo ti-jelo ne smije dodirivati kuite, jer bi se tako
14
prenijele vibracije i sklop ne bi dobro radio. Kaodobra zvuna izolacija izmeu tijela prijamnikai odailjaa i kuita posluit e 2 - 3 mm debeosloj spuve, gume ili neke sline mase.Nain upotrebe
Za napajanje nam slui mreni adapter stabi-liziranog napona 9 - 12 V. Potronja je oko 10mA pa za eksperimentiranje moemo upotrije-biti i 9-voltnu bateriju ili, jo bolje, dvije bateri-je po 4,5 V spojene u seriju. Pri spajanju, pazi-mo na oznake + i - na ploici! Trimer P2okrenite dokraja udesno (kliza prema izvodukoji je spojen na +, najmanje pojaanje) a za-tim naravnajte P1 tako da se svjetlea dioda up-ravo ugasila. Sada okrenite senzore prema ziduna udaljenosti od oko jedan metar. Pomou P2prilagodite optimalnu osjetljivost sklopa, tako dasenzor reagira na zid, ali i na ruku postavljenuna udaljenost od 10-ak centimetara.
Ako vam ureaj slui u garai kao pomo priparkiranju, postavite ga na zid a svjetleu diodumoete odlemiti s ploice i pomou para icadugih nekoliko metara postaviti na vidljivo mjes-to. Ovdje bi se takoer zgodno mogao primije-niti dodatak s relejom.
Ako neto ne radi dobroAko je svjetlea dioda trajno ukljuena ili is-
kljuena, najprije provjerite je li napon napaja-nja unutar zadanih granica i paljivo ponoviteusklaivanje. Takoer provjerite jesu li prijam-nik i odailja ispravno zalemljeni (da nisu mo-da zamijenjeni, jesu li dovoljno izdignuti iznadploice, jesu li okomiti na ploicu i jesu li im ku-ita u mehanikoj vezi). Prednja strana prijam-nika i odailjaa ne smije biti niim prekrivena.Ako je to u redu, provjerite kako su zalemljeniostali elementi na ploici, posebno tranzistori idiodni par.
Za one koji ele znati vieProsjeno ljudsko uho uje zvuk u rasponu
od 16 Hz do 18 kHz. Osjetljivost je najvea urasponu od 500 Hz do nekoliko kHz a zatim pri-lino naglo opada prema niim i viim frekven-cijama. Osjetljivost se donekle razlikuje od ov-jeka do ovjeka i, openito, osjetljivost uha navisokim frekvencijama opada sa starenjem. Ne-
ka iva bia, npr. psi i make, mogu dobro utii frekvencije vie od 20 kHz (zovemo ih ultraz-vuk). Moda ste vidjeli tjeralice za komarce,koje proizvode ljudskom uhu neujan ton ali onvie ili manje uspjeno odbija komarce. imiise u prostoru takoer orijentiraju pomou ul-trazvuka.
Popis komponenata
(lanak je izvorno objavljen u asopisuSvijet elektronike. Kit-komplet Kemo B214,koji sadrava tiskanu ploicu i sve dijeloveza izradu opisanog sklopa, osim izvora na-pajanja, moete naruiti u prodajnoj slubiSvijeta elektronike na telefon 040-396-606.Komponente za dodatak s relejom nisu ukitu niti je za njih predvieno mjesto na tis-kanoj ploici.)
Popis komponenata za dodatak
Mr. sc. Vladimir Mitrovi
Oznaka Opis Kom. T1, T2, T3 BC238C i sl. 3 IC dvostruka dioda 41BB ili ZDX5 1 LED svjetlea dioda 1 U1 ultrazvuni odailja, oznaka "O..." 1 U2 ultrazvuni prijamnik, oznaka "R..." 1 P1 trimer 470 k 1 P2 trimer 22 k 1 R1 820 1 R2 10 k 1 R3, R7 680 k 2 R4 2,2 k 1 R5 560 k 1 R6 39 k 1 C1 220 pF 1 C2 180 nF (220 nF) 1 C3 22 nF 1 C4 10 F/50 V 1
Oznaka Opis Kom. T4 BC557 i sl. 1 D1 1N4148 1 R8 10 k 1 Re relej 12 V, 1 kontakt 3 A 1
15
Rodio se 6. sijenja 1844. godine. Brat mu jebio pukovnijski lijenik u Rijeci, pa je stoga An-tun doao onamo i zavrio gimnaziju. Nakon to-ga studirao je u Pragu.
Bio je mnogo godina profesor fizike u Gimna-ziji u Osijeku (osnovanoj 1729. god.), uz prekidod dvije godine kada je bio pravi uitelj Kr. ve-like gimnazije u Poegi, gdje od 28. rujna 1893.predaje matematiku i prirodoslovlje, a bio je iuvar kabineta za fiziku. Od 1874. godine pre-daje fiziku, njemaki jezik i propedeutiku.
Prije A. Laske predavao je u Gimnaziji u Po-egi fiziku Ivan Komlanec, a poslije A. Laskeprofesori fizike bili su Stjepan Poli, Oton Kue-ra (1857. - 1931.), koji je u Gimnaziji u Poegipredavao od 29. rujna 1886. do 19. srpnja1892. godine.
A. Laska je kao gimnazijski profesor na vlasti-tu molbu premjeten iz Poege 17. rujna 1875.u Osijek.
Realna gimnazija u Osijeku imala je k. god.1872./73. fizikalnu zbirku sa 270 strojeva; fizikau III. i IV. razredu predavala se prema udbeni-ku Antuna Laske, a u VII. i VIII. razredu premaudbeniku Jurja Penza.
U profesorskoj knjinici u Osijeku bila su tekolske godine 5152 sveska raznih knjiga.
U Godinjem izvjetaju Kr. velike gimnazije uPoegi za k. god. 1873./74. objavio je Laskaraspravu O novoj fizikalnoj teoriji (str. 3. -13.). Iz tog rada proizlazi da je pristajao uzatomsku teoriju njemakog fiziara Karla Corne-liusa prema kojoj su atomi neizmjerno maleneestice, nedjeljive i neunitive, a meusobno serazlikuju po kvaliteti.
HRVATSKA TEHNIKA POVIJEST
Antun Laska(Barohradek / eka, 1844. - Osijek, 1908.)
A. Laska je tu teoriju prihvaao, jer je ona iz-bjegavala djelovanje na daljinu, koje on nijeprihvaao. Iako je spomenuta teorija imala tadau svijetu malo pristaa A. Laska je ipak pristao uznju, jer tada druge bolje nije bilo. Kada je upoz-nao Schrammovu teoriju, smatrao je da je onamnog povoljnija, i u svojem atomistikom teme-lju i za objanjenje fizikalnih i kemijskih pojava.O pitanjima titranja etera, koje je uzrok pojavevalnog irenja svjetla, kao i o jednoj preinaciSchrammove teorije A. Laska raspravlja u svo-jem radu Prilog k fizikalnim teorijam, objavlje-nom u Radu JAZU, knjiga 34., Zagreb, 1876.
Kao gimnazijski profesor u Osijeku, A. Laskaje napisao 1875. godine lanak Edlundova teo-rija munjevnih pojava, objavljen u Izvjeu oKr. velikoj gimnaziji u Osijeku krajem k. god.1876./77. (Zagreb, 1877., str. 3. - 45.). Tu jeteoriju postavio 1873. godine. U lanku prizna-je da je teorija vedskog fiziara Enika Edlunda(1819. - 1888.) dobro izgraena, ali smatra daona ne vodi rauna o novijim istraivanjima di-namike teorije plinova.
A. Laska bavio se preteno pitanjima struktu-re tvari, zastupajui atomsku teoriju, pa je napi-sao rad O novoj fizikalnoj teoriji, objavljen uGodinjem izvjetaju Gimnazije u Poegi 1874.godine.
Bio je profesor Gimnazije u Osijeku do svojesmrti 7. rujna 1908. godine.
Dr. sc. Vladimir Muljevi
16
Izraditi jednostavne klizae - modele jedrilicaizazov je s kojim su zapoeli svoj rad gotovo svimodelari. Privukao ih je jednostavan i prihvatljivniz gradnji i odabir materijala koji je dostupansvima.
Prouite u literaturi upute o oblicima profilakrila i zadai pri letu. To e vam kasnije dobroposluiti za razradu novih konstrukcija i za prou-avanje nacrta koji su namijenjeni modelarima.
Stoga se nadamo da e vas i na model Flo-rijan koji donosimo crteom u mjerilu 1 : 2zainteresirati za izradu. U naravi to je modeldvostruko vei. Materijal je dostupan jer je grad-nja predviena od ostataka balzovine i lipovinekoji se uvijek pronau u naim klubovima.
Uputite se u najbliu udrugu tehnike kultureu svojem mjestu pa se informirajte o radu zra-koplovnog podmlatka i o nainu ukljuivanja upredviene aktivnosti. U nekim mjestima djelo-vanje je razvijeno i u osnovnim kolama uz po-mo strunih voditelja. Osim izrade modelasvladavaju se teoretske i istraivake podloge le-ta.
Za izradu krila rabite mekanu balzovinu deb-ljine 5 milimetara. Daica mora biti ravna, bezpranja ili neravnina ... Oblik krila izreite pre-ma veliinama koje su unesene u crte ili premasvojim zamislima i preinakama. Analizirajte re-zultate! Iskustvo e dobro doi pa e nastati inovi savreniji modeli s obzirom na veliine iproporcije. Crte Florijana samo je jedan odpoetnikih prijedloga.
Alat je modelarski: luk i pilica, oslonac - klup-ica - rezbarska daica i brusni papiri u razlii-tim gradacijama ...
Oblik krila - profil - popreni presjek, kako jeprikazano crteom, oblikujte brusnim papirom
Florijankliza-jedrilica(Nacrt u prilogu)
ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO
razliitih gradacija. Lijepljenje krila izvedite namodelarskoj dasci prema veliinama koje su na-vedene u crteu. Spojevi moraju biti tono iz-brueni. Posluite se pomonim prikladnim po-magalima i pribadaama. Rabite odgovarajueljepilo (UHU hart).
Zavreno krilo prelakirajte nitrolakom te pre-kitajte kitom koji ste nainili od nitrolaka i to fi-nije strugotine (pilovine). Dakako, pri svakomnanosu laka morate povrine obrusiti.
Trup je izraen u osnovi od tri dijela. Kui-te - nos nainjen je od balzovine debljine 5 mi-limetara prema veliinama i obliku na crteu. Iz-reite kruni dio u koji e se umetnuti balast. As donje strane i utor koji e posluiti za startanjeelastikom ne duom od 5 metara ako su vamdostupne i te modelarske mogunosti. Bono suzalijepljene obloge izrezane iz tankog furnirakoje slijede konturu. Kuite je zalijepljeno na li-povu letvicu presjeka 8x10 milimetara koju bru-enjem doradite na prikazani oblik. Obraentrup priredite za nanos nitrokala, prvo razrijee-nog a kasnije i neto gueg. Za kitanje rabiteve spomenut nain s pilovinom (strugotinom).
17
Smjerni stabilizator - kormilo izre-ite od balzovine debljine 1,5 mm tedoradite rubove pomou brusnih pa-pira. Povrinu doradite i prekitajte tenanesite nitrolak. I visinski stabilizatorizraen je na isti nain. Dijelove zali-jepite prikladnim ljepilom (spomenutemo i brzo epoksilno UHU plusschnellfest). Bojenje, i to ono zavr-no, izvedite prema eljama. Vanoje da se model vidi na zemlji i u zra-ku.
Neki modelari kombiniraju vo-dootporne flomastere i alkoholne bo-je koje se nanose vatom ili komadi-em vilede. No i bojenje - prskanjenitrolakovima dat e eljene efekte.
Zalijepljen model morate uravno-teiti - prilagoditi za let - reglirati ...To se postie grubom pripremom naradnom stolu prema odrednicama sacrtea a kasnije na poljani bez vjetraisputanjem iz ruke. Kao balast slueolovne kuglice koje se umeu u pros-tor na kuitu - nosu modela. Ako
model leti suvie strmo, izvadite kuglice a akopumpa gore - dolje dodajte ih. Iskustvo e po-kazati najbolje!
Odaberite poljanu koja je odmaknuta od ku-a i mogueg prometa.
Zakretanjem i lijepljenjem u traeni poloajsmjernog stabilizatora - kormila odredite lijevi30-metarski promjer kruga. Uravnoteenommodelu utvrdite komadiem vate kuglice pa uli-jepite ili samo umetnite ep u otvor prostora ba-lasta.
Nadamo se da ete svoj prvi kliza ipak izra-diti u drutvu s iskusnijim modelarom pa e injegovi savjeti dopuniti ovaj na prilog.
Dobro e vam posluiti knjiga Uvod u zra-koplovno i raketno modelarstvo koja se moenabaviti u Izdavakom odjelu Hrvatske zajedni-ce tehnike kulture po cijeni od 25 kuna.
elimo vam uspjeno zrakoplovno modelar-stvo. Strpljivost i prouavanje literature bit evam od velike pomoi. Javite se svojim prijedlo-zima i radovima.
Miljenko Oura, prof.
Velika uzbuna meu braniteljima od virusa! Pointernetu gmie cijela armada (velika ratna flota) vi-sokozaraznih raunalnih tetnika prema milijunimaraunala. Sredinom rujna strunjaci su ve oekiva-li sljedeu najezdu nametnika, takozvanih sobiga.
Taj je crv jedan od oko 80 000 raunalnihtetnika koji krue diljem svijeta. On se ve od
Opasnost zaraunala
INFORMATIKA
12. kolovoz
14. kolovoz
22. kolovoz
Lovsan je tvornonapao sredinjicukoncerna BMW uMnchenu. Sruilasu im se elektro-nika raunala uposlovodstvu i usektoru istraiva-nja.
U New Yorku seugasila elektrinarasvjeta. Amerikevlasti sumnjaju uLovsan kao jednogod moguih uz-ronika kvara.
Sobig F zarazio jeraunala izdavaatiskovine New Yo-rk Times. Moralisu se isklopiti sviureaji.
Djelovanje diljem svijeta: Raunalni virusi (programskicrvi) Lovsan i Sobing F posvuda zadaju brige ljudima.Svakog dana na nekom drugom mjestu.
18
sijenja pojavljivao u razliitim mutacijama. Ot-prilike 100 milijuna elektronikih poruka zara-enih inaicom F crva sobiga izazvalo je 2003.godine najveu virusnu epidemiju u posljednjedvije godine. Mikko Hypponen, istraiva virusakod proizvoaa programske opreme F-Secure,pretpostavlja da iza sobiga stoji organiziranozlodjelo.
Kako jedna sabotaa moe pogoditi vei dioustrojstva interneta, pokazuje napad lovsana,drugim imenom blastera. Crv je s ironinom lju-bavnom porukom Billu Gatesu od 11. kolovoza2003. preko jedne sigurnosne rupe razveselja-vao pogonske sustave Windows u stotinama ti-sua raunala; 16. kolovoza program je prekozaraenih raunala napao online-stranice Mic-rosofta. Bombardiranje pitanjima trebalo je ba-citi na koljena posluitelja te amerike tvrtke.
Napad je kod Microsofta udario u prazno.Tvrtka je naime tu stranicu jednostavno iskljui-la. Lovsan je ipak pokazao kako autori virusa
O zidovima i uvarimaPosjednici raunala mogu se zatititi s ne-
koliko sigurnosnih mjera opreza:
Pozor kod privitaka (attachment)Oprez pri otvaranju datoteka dvojbenogpodrijetla. Ali: ak i kad je primateljupoznata adresa poiljatelja elektronikepote, u njoj moe biti skriven virus.
Vie sigurnosti s obnavljanjem progra-ma (update)Redovite obnove programske opremezatvaraju prepoznate sigurnosne rupe.Microsoft pritom pomae podwww.windowsupdate.com
Aktiviranje uvara od crvaProtuvirusni programi i vatreni zidovi ti-te raunalo od napada. Uz komercijalnezatitne pakete postoje i besplatni prog-rami.
mogu zlorabiti osobna raunala za ciljani velikinapad. Virusima i crvima uvijek je potrebnaelektronika poruka kao prijenosno sredstvo.tetnici se eu i preko burza za razmjenu glaz-
be i sustava za gotove poruke ili jednostavno ra-unaju s nemarnou proizvoaa programskeopreme, korisnika raunala ili sustava adminis-tratora pri zatvaranju sigurnosnih rupa.
Domino-uinak: digitalni uzronici u napaduIzmeu odailjanja jednog virusa ili crva pa do njegova masovnog irenjaoko Zemlje dovoljno je samo nekoliko pritisaka na mia.
Izaziva tete
U pozadini je svakog napadauvijek i njegov izaziva. Samos-talno ili uz pomo modularnihsastavnica programske opremeiz weba on sastavlja u samo-gradnji viruse ili crve. Opasneprogramske retke prikriva kaobezazlene datoteke.
aljivi program
Datoteka u Wordu ili Exelu
titnik zaslona
Slike
MP3 glazbena datoteka
Filmska datoteka
Posluitelj nuditeljinterneta
Programeri ireprikrivene dato-teke preko jav-nih weba razlii-tih ponuaa
Tobonje glazbene datotekestavljaju programeri virusabesplatno na burze za zamje-nu, zaraene pornografskeslike nude tematskim skupi-nama. Ponekad oni ire tet-nike i preko lanih adresaelektronike pote.
Cilj napada je neiskusni inter-naut (istraiva interneta) s ne-dovoljno zatienim raunalom.Kad on otvori prikrivenu dato-teku, primljenu preko e-poteili koju je sam uitao s mree,programska oprema je odmahnapadnuta.
Putovi irenja
Autor virusa odabirepodruja primjene ilimjesta, kojima se sluimnogo ljudi.
E-pota
Uitavanja
Tematske skupine
Burza zamjeneglazbe
Diskete, CD-i
Mree u tvrtkama
19
Savren posao: digitalni tet-nici mogu unutar nekoliko sa-ti napasti milijune raunala ucijelom svijetu.
Virus
Nita ne slutei, korisnici nehoticeprenose dalje u optok na mrei prik-rivenu datoteku s virusom.
Korisnik
Crv je lukaviji od virusa. Onpretrauje sve mogunostiu raunalu kako bi se mo-gao razmnoavati samostal-no. On bez strane pomoialje na primjer svoje kopijena sve pohranjene adreseelektronike pote.
Crv
Korisnik
Ciljevi napada
Ubojice datoteke, aljivikeksi i neprijatelji tvrtki
Mete na sve strane.Virus napada to je mogu-e vei broj raunala i be-zobzirno brie datoteke
Uhoenje podataka.Crv prikuplja tajne osobnepodatke i alje ih autorimacrva - posjednik podatakamisli da je siguran.
Utjeravanje straha alom.Virus oponaa brisanje da-toteka, plai i ini korisnikanesigurnim.
Programer crva napadasva zaraena raunala kakobi u danom trenutku bom-bardirao web-posluiteljavelikih koncerna i dravnihustanova bezbrojnim bes-mislenim pitanjima.
Opaka braa
Tri vrste tetnika ire strah i uas na mrei.
Virus je skupni pojam za raunalne tetnike svih vrsta. Virusi se uobiajenorazmnoavaju tako da zaraze druge da-toteke.Crvi su inteligentan daljnji razvoj virusa.Oni se slue sigurnosnim rupama rau-nala i mnoe se a da pritom ne zarazedrugu datoteku.Trojancima se nazivaju pijunski progra-mi koji u raunalu rtve trae vane in-formacije (npr. podatke o kreditnim kar-ticama).
Prividni ubojice vole sustave Windows
Veliki dio tetnika prozuji neprepoznat kroz mreu. Nije svako raunalo zatieno prog-ramom za uvanje, koji bi obuhvatio stvarni broj napada.
Najdjelotvorniji virusi svih vremena (Ukupni broj virusa koje su zaustavili posluitelji, zaokrueno):
W32/klez.H-mm
W32/Yaha.E-mm
W32/Sobig.F-mm
W32/Sircam.A-mm
W32/Bugbear-mm
Trag pustoenja
Razorna snaga raste iz go-dine u godinu.
Oujak 1999. Melissa jepreko e-pote zarazila veli-ki broj dokumenata Word
Svibanj 2000. I love yourovao je kroz mreu i izaz-vao tete u visini od 8,7milijardi dolara.
Travanj 2002. Klez.H iriose lanim adresama i zaus-tavljao protuvirusne prog-rame.
Listopad 2002. Bugbearpijunira osobne podatkeprimatelja.
Izvornik: Focus 36/2003.Pripremio eljko Medveek
20
Makete starih automobila zanimljive su za str-pljive ljude. Godinama su izazovne glede pojed-nostavljenih oblika i robustnih ploha. Mnogi sudetalji zanemareni a najee i mjerilo. Vanesu urednost i dopadljivost. Stoga se odabirurazliiti materijali i tehnike rada, ve prema mo-gunosti i naklonosti graditelja odnosno premaalatu i mjestu gdje e se makete izraivati. Kaomaterijal najee slui drvo u kombinaciji s me-talnim detaljima. Rabe se razliiti tonovi drvenihdijelova, nadopunjuju se furnirom te se u iznim-nim sluajevima pribjegava boji ... Uglavnom serabi prozirni svjetli ili mat lak. Naroito se oda-biru to ljepe povrine daica i letvica te se pa-zi na sastave i doradu. Izbjegava se kitanje i za-punjavanje oteenja. Posebna je briga ljepilo.Mora dobro drati, dosta brzo lijepiti i ne smijese isticati promjenom boje spoja nakon suenja.
Na Cadillac nacrtan je u smanjenom mjerilu1 : 2, dakle dvostruko umanjenom. I takve veli-ine bit e zanimljive za ponekog. Ipak savjetu-jemo da prionete poveanju. Jer tako e bitiipak atraktivniji izloak i jednostavniji za izradupomou elektrinog alata. Duina iznosi 290milimetara.
Materijal su daice i okrugle letvice razliitihvrsta drveta da se postigne raznolikost boja. Po-
Cadillac(Nacrt u prilogu)
AUTOMAKETARSTVO
sebno istaknuti bit e dijelovi izraeni od maha-gonija, dijelovi krova i maska odnosno vjetrob-ran. Dakako, detalje razradite sami prema mo-gunosti. No pojedine elemente moete i prik-ladno obojiti lazurom da postigne te tonove akoniste u mogunosti nabaviti predloeni materi-jal.
Kotae (pet komada) nabavite ili ih istokarite.Promjera su 65 milimetara.
Inae sve ovakve malo slobodnije maketeimaju kao osnovnu veliinu za razradu bapromjer kotaa. Tako se najlake zadri propor-cija uzeta, recimo, iz povijesnih ilustracija i en-ciklopedijske literature.
Posavjetujte se s iskusnijim modelarom! Oda-berite kvalitetno ljepilo. Posluit e i bijelo vo-deno ako ga paljivo nanosite na spojna mjes-ta.
Prouite na crte. Vrlo je jednostavan a isnimka gotova modela zorno prikazuje pojedinidio - poziciju u sklopu. No pokoja dopuna ilipreinaka samo e pokazati da je va model ma-lo drugaiji.
Prije crtanja veliina na materijal povrine ob-radite bruenjem to bolje. Posluite se uzorci-ma, ablonama koje nainite od tvrdog crtaegpapira pa e vam sve budue veliine dijelova
Cadillac - maketa izraen je od daica i okruglih let-vica Kombinacija tamnijih materijala daje poseban iz-gled. Duine je 290 milimetara. Rad zahtijeva podostastrpljivosti ...
21
ako izraujete vie primjeraka bitijednake, odnosno oni dijelovi ko-jih je potrebno dva komada. Zacrtanje rabite crtai pribor a ozna-ujte olovkom primjerene tvrdoeda ne zamaete povrine. Kod os-jetljivih drvenih dijelova pazite ina istou ruku i mjesta rada.
Prikladno smjestite oblik dijelana materijal vodei brigu o smje-ru vlakana drva i mjestu sastavlja-nja odnosno nanosu ljepila.
Ispiljivanje dijelova ponite odpodvozja, potom stranica i sred-nje spone ... Rabite prikladnu pi-lu. Laki e rad svakako biti elek-trinim alatom, no i standardni
modelarski alat uz vie truda i strpljenja bit edobar.
Postupno doraujte dijelove i usklaujte ih namjestu koje je predvieno. Ne urite se! Za bru-enje rabite brusne kolutove i razliite gradacijebrusnog papira. Za to toniji rad pomognite siprikladnim vodilicama ... pripremama.
Posebno paljivo izvedite spojeve. Tu e seprimijetiti svaka sitnica! Iskusniji e lijepiti dije-love uz pretpostavku dorade. Nakon sastavljenekabine izradite sjedala i blatobrane ...
Krov izradite tako da se moe odvajati i kas-nije. Izvedite ga simetrino.
Svjetla oblikujte od okruglih letvica. Tokare-nje je mogue, jer su manji promjeri i u steznojglavi builice koja je postavljena u prikladni sta-lak.
Na podvozju, boni pogled, oznaena sumjesta za uvrte vijaka koji slue kao osovine ko-taa. Odaberite prikladne vijke. Postavite i peti(priuvni) kota na stranju sponu na koju jepostavljen elipsasti nosa. Ne zaboravite posta-viti registracijsku ploicu.
Bojenje je ve spomenuto - samo bezbojnilak. Nanesite ga prskanjem nakon pomno dora-enih povrina.
Jo emo prirediti pokoji stari automobil.Pokuajte i vi nainiti svoju konstrukciju.
Nadamo se da e se va Cadillac pojavitinegdje na izlobi. elimo vam uspjeh!
Ilustracije: Hobbies, EngleskaObrada: Miljenko Oura, prof.
Izraujte kuice za ptice. Za dupljarice unut-ranji obujam mora biti 100x100x150 milimeta-ra a promjer otvora najvie 32 milimetra. Nijepreporuljivo stavljati nikakvu letvicu za slijeta-nje. Nastojte nainiti kvalitetan krov da vlaga neprodire u unutranjost. Inae, ptice su u svojemgnijezdu iste pa se pretpostavlja da e kuicabiti dom za vie generacija. (o)
Ilustracija: Selber machen
Kuica za ptice
RADIONICA
22
Da vas zapitamo to je to paravan, teko dabismo odjednom uli ispravan odgovor ... a to jezaslon bilo od pogleda, topline ili svjetlosti ... ivrlo prikladan dio namjetaja u velikim sobamai starinskim stanovima. Paravanom ete moiodvojiti i radni kutak u dnevnom boravku. Mismo se odluili za prikazane modele stoga jer suneobina izgleda i lake izrade okvira. Neka vamnae ilustracije poslue kao ideja, pogotovu akoimate umjetnike ili majstorske elje za izradomneega to e dokazivati vae umijee ili strpljivrad. Na ilustracijama vidite raznolikost ispune uokvirima nainjenima od drvenih letava i meu-
Paravan
RADIONICA
23
Pravokutne i okrugle letve tearniri (panti)
Letve - nosai presjeka su 24x48 milime-tara. Ocrtajte uvrte ...
Letve nosae izreite na duinu 175 cmpomou kosnice
Buenje uvrta promjera 22 mmi dubine 12 mm
Poprene letvice promjera su 22 mm iduine 42 cm
Lijepljenje poprenih letvica. Rabitebijelo ljepilo za drvo.
Pazite na meu-sobnu okomitostletvica. Sluite sestegama.
sobno uvrenim arnirima (pantima) ili isprep-letanjem niti ispune.
Na paravan oblikovan je kao umjetnikoplatno, uzlanjem (makrame) odnosno napetimplatnom.
Veliina je samo orijentacijska ba kao i brojdijelova, tj. segmenata. Prikazana su tri no mo-e ih biti i vie, ve prema namjeni gradnje. (o)
1.
4.
7.
2. 3.
5. 6.
24
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
Novosti na tritu
Razgovarajmo bez rukuLogitech, vodei svjetski proizvoa raunal-
ne periferije, ozbiljna je konkurencija mobilnimproizvoaima, emu je dokaz bluetooth nag-lavna slualica - Mobile Freedom Headset. Ta jeslualica opremljena bluetooth chipsetom 1.2,koji ukljuuje tehnologiju Adaptive FrequencyHopping za reduciranje problematine Wi-Fi in-
Nokia 6230iTaj se telefon
zaista moe pohva-liti mnotvom fun-kcija, poput 1,3-megapikselnog fo-toaparata, koji fo-tografira u razlui-vosti 1280 x 1024piksela, snima i vi-deoisjeke u traja-nju do jednog sata- ovisno o kapaci-tetu memorije u te-lefonu (32 MB),odnosno u MMCkartici (od 32 do512 MB).
Tako velika memorija omoguuje upotrebutelefona kao digitalnog ureaja za pohranu,primjerice glazbe. TFT zaslon prikazuje 65 000boja. Spajanje s drugim ureajima vrlo je jed-nostavno: preko bluetooth, infracrvene, USB iliGPRS/EDGE veze. Omogueno je XHTML surfa-nje i e-pota preko TCP/IP protokola. Nokia6230i reproducira veinu glazbenih formata,poput AAC/MP3/M4A, osim toga ugraen je iFM radio, a tri-band rad omoguit e primanjesignala u cijelom svijetu.
Mobilni telefoni opasniji u ruralnim podruji-ma?
Studija sugerira kako mobilni telefoni emitira-ju jae signale u rijetko naseljenim podrujimate su tako vei rizik za lokalno stanovnitvo.
vedski znanstvenici iz Sveuiline bolnice uOrebru objanjavaju kako su bazne stanice useoskim podrujima meusobno mnogo udalje-nije, to se kompenzira emitiranjem jaih signa-la mobilnih telefona. Njihovo 10-godinje istra-ivanje provedeno na gotovo 3000 ispitanikapokazalo je da osobe koje ive u ruralnim pod-rujima imaju u usporedbi sa stanovnicima gra-dova 3 do 4 puta vei rizik obolijevanja od rakamozga.
Neka prije provedena istraivanja upozorilasu na mogunost utjecaja radiofrekvencijskihpolja mobilnih telefona na bioloke sustave, no
terferencije, a osim toga tu je LogitechovaWindStop tehnologija, koja omoguuje telefoni-ranje po vjetrovitu vremenu, te tehnologija kojasmanjuje buku u pozadini. Poput veine sluali-ca Mobile Freedom ima tipku za kontrolu glas-noe te tipku koja omoguuje pozive s telefonai javljanje na pozive bez rukovanja samim tele-fonom. Slualica podrava i niz funkcija kao tosu glasovno biranje, konferencijska veza (do trisudionika) te iskljuivanje zvuka. Osim toga, pri-donosi sigurnosti tijekom vonje.
25
nisu pronaeni vrsti dokazi o tome da mobilnitelefoni tete zdravlju. Unato tome, strunjacipozivaju na ograniavanje upotrebe mobilnihtelefona te na upotrebu handsfree ureaja.
(Izvor: www.plivazdravlje.hr)
Sony DCR-DVD202ETehnologija sa svakim danom napreduje. Je-
dan od primjera su i kamkorderi koji uope viene snimaju na kasete, nego na DVD medije, azbog cijene postali su prihvatljivi i obinim ko-risnicima. Najvea prednost takva naina pohra-ne podataka jesu trajnost i kvaliteta zapisa. Doksu kasete s godinama podlone propadanju,DVD-i su puno trajniji. Osim toga, olakano jeumnoavanje, indeksiranje i pretraivanje vi-
deomaterijala. Jedan je od proizvoaa koji suproizveli takve kamkordere i Sony sa svojim mo-delom DCR-DVD202E. Taj ureaj odlikuje seZeissovom optikom s 12 X optikim zoomom,kao i megapikselnom rezolucijom. Snimke sepohranjuju na 8-centimetarske DVDRW/-Rmedije, kapaciteta 1,4 GB, na koje stane 20, 30ili 60 minuta videomaterijala, ovisno o odabra-noj rezoluciji. Zvuk je stereo (opcija je 5,1-ka-nalni mikrofon za surround zvuk), a kamkorde-rom se upravlja preko ekrana osjetljivog na do-dir.
BeoSound 2Bang & Olufsen nedavno je predstavio svoj
novi MP3 player. Za razliku od svoga prethodni-ka, BeoSound 2 ima novi dvostruko bri proce-sor, kao i novi softver te Li-ionsku bateriju za 15
sati neprekidnograda. Atraktivnostureaja prepoznalaje i jedna od najek-skluzivnijih modnihtvrtki Louis Vuit-ton te posebno zaplayer izradila pale-tu torbica. No daureaj nije za sva-koga govori i cijenatorbice: iznosi ak3500 kuna, a cijena kompleta BeoSound 2playera (player, slualice, punja, instalacijskiCD, torbica, vezica) iznosi oko 6000 kuna. Patko voli - nek izvoli.
Pripremio Ivica Milun
26
Promjena brzine okretaja istosmjernih moto-ra, obino se obavlja pomou stabiliziranog is-pravljaa s regulacijom napona. No ubrzo se na-mee zakljuak da se pri takvu rjeenju pretjera-no zagrijava serijski tranzistor u ispravljau. Tonastaje zbog toga to pri niskom naponu napa-janja motor iz ispravljaa uzima veliku struju dabi osigurao odgovarajuu snagu. Poveanje veli-ine hladnjaka, te dodavanje jednog ili vie tran-zistora bilo bi neprimjereno jer bi takav isprav-lja bio mnogo vei od samoga istosmjernogmotora. S druge pak strane, ta ista struja kojaprolazi kroz ispravlja, ujedno zagrijava i namo-taj prikljuenog troila. Struja dosee takve vri-jednosti da moe doi i do pregorijevanja moto-ra. To se moe rijeiti tako to se ureaj, koji zasvoj pogon ima istosmjerni motor, nee napaja-ti kontinuiranim istosmjernim naponom, negoserijom pravokutnih impulsa.
Regulator brzineistosmjernihmotora
ELEKTRONIKA Opisat emo relativno jednostavan elektro-niki sklop, pomou kojeg moete pogoniti svo-ju modelarsku builicu za buenje rupica na tis-kanoj ploici, zatim mijenjati brzinu ventilatorau automobilu, poboljati djeje automobilsko tr-kalite i makete minieljeznica. Sklop se sastojiod dva dijela: oscilatora i izlaznog stupnja (slika1.).
Pravokutni impulsi generiraju se u oscilatorukoji ima CMOS integrirani sklop MC14001, iz-raen u MOS tehnologiji. Ovisno o proizvoaumogu biti i drugih oznaka: CD4001, SCL4001,CM4001, HEF4001. U CMOS sklopovima sjedi-njeni su u nadopunjujuem simetrinom spoju,na jednom ipu, MOS tranzistori, od kojih je je-dan P-kanalni, a drugi N-kanalni. CMOSsklopovi odlikuju se malom potronjom, donajvie 100 mW, irokim opsegom napona na-pajanja 3 - 15 V, velikim ulaznim otporom, iro-kim temperaturnim radnim podrujem i visokimstupnjem sigurnosti uslijed smetnji. Pri radu timintegriranim sklopovima preporuljivo je, bezobzira na ugraenu zatitu, izbjegavati dodiriva-nje njihovih noica prije postavljanja ili lemlje-nja na tiskanu ploicu, jer su sklopovi osjetljivina statiki elektricitet. Zbog toga se uvaju u sta-niolu (tanki listii olova ili kositra) ili u vodljivojspuvici. Integrirani sklop MC14001 izrauje seu DIL - 14 kuitu (slika 2.) te u svom sastavuima etiri NILI sklopa, s po dva ulaza i jednim iz-lazom. U naem primjeru za oscilator koristimosamo dva NILI sklopa.
Izlazni stupanj nainjen je sa snanim VMOSN-kanalnim tranzistorom T1 u TO - 220 kuitu(slika 3.). U regulatoru brzine VMOS tranzistor
Sl. 1. Elektrina shema regulatora brzine Sl. 2. Raspored noica IC1 MC14001
C1
R1
R3P1
R4
R5
T1
D1
IC1-MC14001
C2
M1
R2
Ucc+
_
27
ima ulogu prekidaa velike snage pri maloj im-pulsnoj pobudi iz oscilatora. Tranzistor T1 imaveliki ulazni otpor, sposobnost voenja velikihstruja i kratko vrijeme ukljuivanja odnosno is-kljuivanja. Glede uskladitenja i rada VMOStranzistorima vrijede ista pravila kao i za CMOSintegrirane sklopove.
Sl. 3. Znak VMOS tranzistora i izvodi noica tranzisto-ra BUZ71
Dva od ukupno etiri NILI sklopa integriranogsklopa IC1 s pripadajuim pasivnim komponen-tama (otpornici i blok-kondenzatori) tvore osci-lator odnosno generator pravokutnih impulsa.Vrijeme trajanja impuls - stanka odreuju vrijed-nosti otpornika i kondenzatora. Fina regulacijapostie se potenciometrom P1. Kada kliza po-tenciometra P1 (slika 1.) pomiemo udesno, ta-da se poveava trajanje impulsa, to za posljedi-cu ima bre okretanje prikljuenog istosmjernog
nog napona, koji se javlja u trenutku ukljuenjanapajanja, kada je na izlazu prikljueno induk-tivno optereenje, kao to je motor.
Prije nego to zaponemo postavljati kompo-nente tiskanu ploicu (slika 4.) potrebno je ois-titi finim brusnim papirom, kako bismo odstrani-li tanki sloj patine koji tvori prirodnu zatitu bak-renih vodova od daljnje oksidacije.
Postavljanje i lemljenje komponenti na tiska-nu ploicu ide ustaljenim redoslijedom (slika 5.).Prvo postavljamo pasivne komponente (otporni-ke, kondenzatore), zatim diodu, a na kraju ak-tivne komponente (tranzistor i integrirani sklop).
Prilikom lemljenja moramo voditi rauna dakomponente budu u to kraem dodiru s lem-nim vrhom te da lemljeni spoj bude to kvalitet-niji. Pri tome treba pripaziti kada se postavljatranzistor T1 i integrirani sklop IC1. Te dvije
Sl. 4. Tiskana ploica u mjerilu M1:1
motora. Pravokutni impulsi s prvog NILI sklopa(noica 3) integriranog sklopa vode prema up-ravljakoj elektrodi g (Gate) tranzistora T1. Ot-pornici R4, R5 tvore odgovarajui poveani na-pon za upravljaku elektrodu g. Dioda D1 imafunkciju zatite za izlazni tranzistor od povea-
Sl. 5. Raspored komponenti na tiskanoj ploici
komponente, nakon vaenja iz vodljive spuvi-ce, postavljaju se na tiskanu ploicu, gdje trebapripaziti da se njihovi izvodi ne dodiruju prsti-ma. Poeljno je za montau integriranog sklopaIC1 postaviti i 14-pinsko podnoje, a tranzistorT1 na tiskanu ploicu privrstiti vijkom i mati-com M3. Na kraju ploicu odgovarajuim vodi-ima spojimo s potenciometrom P1, izvoromnapajanja te troilom s istosmjernim motorom.
28
Regulator brzine s tranzistorom T1 dimenzio-niran je za prikljuenje troila odnosno istos-mjernog motora do najvee snage 25 W/2 A. A-ko je potrebno prikljuiti snanije troilo, tada sena izlazni tranzistor T1 postavlja aluminijski hla-dnjak koji e odvoditi suvinu temperaturu. Is-tosmjerni napon napajanja regulatora brzinekree se od 9 do 14 V. U automobilu se regula-tor brzine prikljuuje izravno na 12 V. Nepo-mino spajanje regulatora brzine izvodi se pre-ko najjednostavnijeg ispravljaa (slika 6.) koji usebi ima samo transformator, Graetzov sklop ielektrolitiki kondenzator te se napaja iz grad-ske elektrine mree.Popis materijala:
Otpornici:R1, R3 - 51 kR2 - 4,7 R4 - 680 kR5 - 1,5 MKondenzatori:C1 - 0,22FC2 - 0,047FDioda:D1 - 1N4004Poluvodii:T1 - BUZ 71Integrirani sklop:IC1 - MC 14001Potenciometar:P1 - 300 k/log
Saa Jeli
PRIKAZ 6. Ispravlja napajanja regulatora brzineSikorsky CH-54B Tarhe - helikopter-dizalicatekih tereta
Prvi let je obavljen 8. svibnja 1962. godine.Imao je dva Pratt&Whitney JFTD12-5A turboe-lisna motora, svaki 4800 KS, raspon glavnog ro-tora 21,95, duinu trupa 21,42 i visinu 7,75 m,povrinu diska rotora 378,12 m2, masu prazan(CH-54A) 8724 i najveu masu u polijetanju(CH-54B) 21348 kg, najveu krstareu brzinu169 km/h, praktinu visinu (CH-54A) 2475 m idolet s punim gorivom (10% rezerve) 370 kilo-metara.
POVIJEST ZRAKOPLOVSTVA (33)
Ruitelji rekordahelikopterima
Postignuti su ovi rekordi:J. K. Church 11 010 m u horizontalnom letu,
4. studenoga 1971.B. P. Blackwell 9499 m s teretom 1000 kg,
26. listopada 1971.E. S. Price 9595 m s teretom 2000 kg, 29. lis-
topada 1971. godine i 7778 s teretom 5000 kg,27. studenoga 1971.
J. K. Church 5346 m s teretom 10 000 kg, 29.studenoga 1971.
12 V230 V B40 C2200
2200
F/
16 V
Ucc
+
_
29
na razini mora 716 m/min, radna visina bila muje 5180 m i trajanje leta s 680 kg tereta 3 h.
Svjetski rekordi postignuti u brzini:Byron Graham 348,971 km/h 14. prosinca
1970. godine na stazi od 3 kilometra.Kurt F. Cannon 355,485 km/h na stazi od 15
do 25 km, 19. prosinca 1970. godine.Postignuti rekordi ostali su na snazi osam go-
dina.
Aerospatiale sa 360 dauphin - rekordni heli-kopter za ope namjene
Dauphinov prvi let bio je 2. lipnja 1972. godi-ne. Helikopter je imao turboelisni motor Turbo-meca Astazou XVIIIA snage 1050 KS, rotore ras-pona 11,80 m, duinu trupa 11,07 m, visinu3,40 m, povrinu diska glavnih rotora 103,87 m2,temeljnu operativnu masu 1555 kg, najveu ma-su u polijetanju 2800 kg, navjeu krstareu brzi-nu 265 km/h, najveu visinu lebenja uz utjecajblizine zemlje 2250 m, dolet s punim gorivom650 km na razini mora.
Svjetski rekordi su postignuti u vrsti helikopte-ra Eld. Pilot tog helikoptera bio je Roland Coffig-nout a mjesto dogaaja Istres.
Bili su to rekordi brzine:- na stazi 3 km 312,000 km/h, 16. svibnja
1973.- na stazi 15-25 km 303,000 km/h, 17. svibnja
1973.- na stazi 100 km u zatvorenom krugu,
299,000 km/h, 15. svibnja 1957.Ti rekordi zadrali su se na snazi pet godina.
JUZ
D. L. Spivey 3307 m s teretom 15 000 kg, 12.travnja 1972.
J. C. Henderson je 12. travnja 1972. godinepostigao dva rekorda vremena dosezanja visine:3000 m za 1 min 22,2 sek i 6000 m za 2 min58,5 sek.
D. W. Hunt je dosegao visinu 9000 m za 5min 57,7 sek 4. studenoga 1971.
Taj helikopter je sluio u vojnim operacijamau Vijetnamu. Postignuti rekordi bili su na snazi ido sedam godina. Mogao je prenijeti 90 osobaili 87 vojnika s punom opremom.
Sikorsky S-67 Blackhawk - borbeni helikopterbrzinac
Prvi let je obavljen 20. kolovoza 1970. godi-ne. Imao je dva turboelisna motora GeneralElectric T58-GE-5 svaki 1500 KS, raspon glavnihrotora 18,90, raspon 8,33, duinu 22,66 i visinu5,49 m, masu prazan 5676 kg, najveu masu upolijetanju 10 000 kg, najveu brzinu u horizon-talnom letu 310 km/h, najvei stupanj penjanja
30
Jedan e ureaj ubudue zamijeniti pokretai klinasti remen i ublaiti nevolje s elektrinomenergijom.
Rije generator za rasvjetu odavno ve iza-ziva smijeak. To ime generatora u automobiluve je odavno zastarjelo. On danas posluujemnogo vie potroaa u automobilu, nego to sunekad bili reflektori i stranje svjetlo. Danaselektrina mrea mora opskrbljivati do 50 raz-nih izvrnih elektromotora - od elektrinih podi-zaa stakla do brisaa stakla.
AUTOMOBILI
Revolucija upogonskom slogu
Nasljedstvo tzv. rasvjetnog generatora sadpreuzima ureaj udovina imena: generator zapokretanje na koljenastoj osovini (KSG; Kurbe-lwellen-Startergenerator). On zajedno s bateri-jom uklanja nevolje sa strujom i ini nepotreb-nim pokreta (starter). Novi ureaj ne donosi sa-mo prevrat u opskrbi automobila elektrinomstrujom, on najavljuje i izmjenu napona u vozi-lu od 12 V na 42 V. Od toga viestranog urea-ja koristi e imati i vozai. On naime omoguu-je nove naine vonje (automatski start-stop,booster), smanjuje vibracije motora i sniavapovrh toga potronju i emisiju.udesno djelo tehnike, promjera oko 30 cm,
smjeteno je tedljivo izmeu bloka motora iprijenosnika, izravno na koljenastoj osovini izamjenjuje zamanjak i klinasti remen. Ureajpokree motor automobila i daje mu po potre-bi podrku pri radu uz pomo elektrine energi-je, koju proizvodi u generatorskom radu kao di-namo.
1. PokretaGenerator za pokretanje na koljenastoj osovini (KSG)
udruuje pokreta i generator u jednom stroju i ini po-sebni pokreta (starter) nepotrebnim. KSG dovlai motors unutarnjim izgaranjem u 0,2 s na broj okretaja praznoghoda. Do sada se motor morao vlastitim upaljivanjemstupnjevano podizati na potreban broj okretaja.
2. Start/stopBrzim pokretanjem bez troenja, generator za pokre-
tanje omoguuje pouzdanu i vrlo praktinu funkciju sta-rt-stop. Kratkotrajna isklapanja motora, na primjer na se-maforima, ne samo da smanjuju potronju nego i tetnuemisiju.
3. Potronja/emisijaGorivo se kod KSG ubrizgava i upaljuje tek kod brzi-
ne vrtnje motora u praznom hodu. Takav postupak pok-retanja znatno smanjuje emisije. Visoka korisnost KSG-ai automatike start-stop omoguuje i utedu goriva. Na-vodno su mogue desetpostotne utede u svagdanjempogonu.
PREDNOSTI GENERATORA ZA POKRETANJE
Elektrini pogon koji revolucionira opskrbu au-tomobila elektrinom strujom omoguuje novoudobno upravljanje i uva okoli.
31
4. Ponovno dobivanje elektrine strujeGenerator za pokretanje moe, kao i di-
namo za bicikle, preko elektrine koniceponovno proizvoditi elektrinu struju (reku-peracija). Tako povratno pohranjena energi-ja koenja ponovno je na raspolaganju uelektrinoj mrei. Tek dovoljna nazonostelektrine energije omoguuje dodatnu fun-kciju booster.
5. Booster
Snanim pritiskom na papuicu gasa uk-ljuuje se u rad elektrina podrka motoru.Tako se omoguuje hitrije ubrzavanje. Do-miljato upravljanje motorom sprjeava iguenje motora; ako se brzina vrtnje smanjiprevie, generator daje potreban okretnimoment.
6. Priguivanje
Kao sastavni dio pogonskog sloga, gene-rator za pokretanje na koljenastoj osoviniaktivno priguuje vibracije. Zajednikimdjelovanjem sa zamanjakom, spojkom ilipretvornikom zakretnog momenta moe semogue irenje vibracija ponititi gotovo ucijelosti.
ba toga lukavog sustava mogua je samo u no-vorazvijenom modelu vozila.
Na takvom se sustavu radi ve desetak godi-na, ali potekoe sa zamrenim upravljanjemgeneratorom i motorom, razvojem topline, no-vim naponskim redom u elektrinoj mrei auto-mobila i ujedinjavanju svih sastavnica neprekid-no su odgaale potpunu spremnost za trite.Problema ima i s baterijom, brzo punjenje ipranjenje mogu sadanji olovni akumulatorijamiti samo uvjetovano. Ispitivani su i novi ob-lici pohranjivanja elektrine energije, ali su onijo vrlo skupi. Na poetku e se na tritu poja-viti pokretaki generator s kombiniranim mre-nim naponom od 12 V i 42 V.
S uskoro spremnim prototipovima za serijskuproizvodnju pojavila su se dva dobavljaa:ISAD, podrunica Continentala i MannesmannSachs, iji su sustavi dobili imena ISAD (Conti-nental) i Dynastart (Mannesmann Sachs).
Nagli je skok za vozae i automobile kod pro-totipova kao i kod trolitarskog Lupo, jer start-stop automa-tika gasi mo-tor na sema-foru ili u pro-metnom zas-toju. Kad sevonja nas-tavlja, dovo-ljan je pritisakna papuicuspojke i mo-
POGONSKI SKLOP BUDUNOSTI UOBIAJENI RASPORED
USTROJSTVO
Rasvjetni generator ipokreta dodatni suureaji, smjetenipokraj sloga motor-prijenosnik
motormotor
generator
prijenosnik prijenosnik
pokreta(starter)
rasvjetnigenerator
NOVOUSTROJSTVO
Generator za pokre-tanje veliine tanjuraza pizzu oblikujespojni dio izmeuspojke i zamanjaka
Generator za pokretanje osigurava snagu odoko est kilovata, a to je priblino etiri puta vi-e struje od one koja je potrebna za dobro sui-lo za kosu. Zbijeni oblik izvedbe tedi nekolikokilograma mase, a poveava duinu pogonskogsklopa prosjeno samo tri centimetra. Praizved-
32
tor se gotovo beumno ponovno pokree, bezpoznate kripe zupanika i urlanja motora. Pok-retaki generator za manje od 0,2 s dovodi mo-tor automobila na brzinu vrtnje u praznom ho-du. Tako ta rupa u broju okretaja pri pokretanjupostaje prolost.
Pri snanom pritisku na papuicu za gas pok-reta potie pohranjenu elektrinu energiju. Tajdodatni okretni moment strunjaci su nazvalibooster. ISAD tvrtke Continental posebno jedojmljiv u gutanju vibracija. U posudi s vo-dom, postavljenoj na bloku motora u radu, nepojavljuju se nikakvi valovi.
Prvi automobil u serijskoj proizvodnji s gene-ratorom za pokretanje bio je 2003. godine noviFord Explorer u SAD-u. Zakleti neprijatelj GMpridruuje se ove godine s modelima ChevroletSilverado i GMC Sierra, po izboru s novim sus-tavom ili bez njega.
Jedna vrsta prijelaznog rjeenja prikazana jeprije dvije godine na izlobi Tokio Motor Show:Toyota Hybrid System-Mild (THS-M). Kupci vo-zila gornjeg razreda Crow mogli su uz nadopla-tu naruiti ugradnju generatora za pokretanje.Za razliku od ISAD-a i Dynastarta, THS-M nijese ugraivao izmeu motora i prijenosnika, ne-go je razvijen kao slog s uobiajenim remenskimpogonom.
Izvornik: Focus 43/2004.Pripremio eljko Medveek
TAJNA RJEENJA proizvoaa generatora uglavnom jeskrivena u ustrojstvu namota
Istraivai Instituta Alfred-Wegener ispitali sunovi postupak uklanjanja CO2: s palube brodaPolarstern pognojili su povrinu mora veliine150 km2 u junomAtlantiku eljeznimsulfatom i tako po-taknuli snanijecvjetanje alga. Posli-je odumiranja ta sejednostanina biazajedno s povezanim ugljikovim dioksidom sputa-ju na morsko dno dubine 3800 metara.
Funkcioniranje podvodnog deponija potvrujevoditelj istraivanja Victor Smetacek. Teoretski biocean mogao tako preuzeti svake godine oko 15posto ugljikova dioksida koji su oslobodili ljudi. Ktome bi se jo takvim gnojenjem mogao okoristiti icijeli prehrambeni lanac u moru: planktoni, rako-vi, ribe i kitovi. Opravdanije od podmorskog ukla-njanja otpada moglo bi biti svakako to da ljudi jed-nostavno smanje koliinu osloboenog stakleni-nog plina CO2 na kopnu, ograuje se Smeta-cek.(m)
Podvodni deponijza stakleniniplin CO2
EKOLOGIJA
GNOJENJE I UKLANJANJE OTPADA
eljezni sulfat
Cvjetanje alga(snano razmno-avanje alga)
Alge se razmnoavaju gnoje-njem eljezom i pritom preu-zimaju CO2. Odumrla jednos-tavna bia odnose CO2 sobomna morsko dno.
Izvornik: Focus 16/2004.
CO2
ska vozila Mark 5 opremljena mehanikom ru-kom, vodenim unitavateljima, samaricom, ka-merama. U samo dvije godine jednostavno elek-trino vozilo postalo je vienamjensko daljinskiupravljano (teleoperirano) sredstvo. Zbog sloe-nosti i multifunkcionalnosti u javnosti je nazivanorobotom. Iako se taj naziv onima koji su se baviliprogramiranim industrijskim robotima inio nep-rimjerenim, daljnji razvoj mobilnih teleoperatoradoveo je do njihove katalogizacije u svjetskim go-dinjim statistikama robota. U strunim krugovi-ma usvojene su s vremenom i skraeniceIED/EOD robot. IED (Improvised Explosive Dispo-sal) znai uklanjanje improviziranih eksplozivnihnaprava, a EOD (Explosive Ordenance Dipossal)uklanjanje formacijskih (vojnih) eksplozivnihnaprava.
Ve 1975. pojavila se na tritu naprednija ver-zija britanskog robota nazvana Marauder, kojaje zbog visoke cijene prodana Belgiji. Godine1987. amerika tvrtka Remotec za nuklearnutehnologiju otkupila je prava proizvodnje i nakonopsenih modifikacija tritu je ponudila roboteAndros Mark V za inspekciju i opsluivanjenuklearnih postrojenja. Danas na svjetskom tri-tu dvadesetak tvrtki iz desetak zemalja sustavno
33
Jedan od najvanijih, reklo bi se klasinih, pos-tulata namjene robota kae da bi oni trebali zam-jenjivati ovjeka pri radu u opasnom, negostolju-bivom ili ovjeku nedostupnom okoliu. Upotre-ba robota za istraivanje dubokog podmorja ilislanje robota u milijune kilometara daleke plane-tarne pustinje obojeno je romantinim duhomavanturistikog istraivanja, u kojemu gubitakglavnog protagonista znai samo materijalnutetu. No po strani od takvih glamuroznih pre-dodbi vodi se tajni rat u kojemu roboti poeviod ranih sedamdesetih godina 20. stoljea bivajusve vie ukljuivani. To je rat protiv najpodmukli-jih ubojica, ne bez razloga nazvanih paklenimstrojevima. Skrivene mine, znameniti buby-traps(hrv. mine iznenaenja) sve ee vrebaju u sva-kodnevnom ivotu: pod automobilima, u zahod-skim vodokotliima, u prtljanicima zrakoplova,u torbama po parkovima. Osim to ne biraju r-tve, one za sobom ostavljaju strah i nesigurnost.Terorizam postaje svakodnevica 21. stoljea, aljudi koji su suoeni s njim izloeni su najrazorni-jim i najneoekivanijim vrstama pogibelji.
Poetkom sedamdesetih godina prolog stolje-a sinonim terorizma bila je Sjeverna Irska. Ues-tale pogibije policijskih i vojnih protueksplozijskihtehniara potaknule su unutar odjela Fighting Ve-hicle Research and Development Zapovjednitvobritanske vojske na razmiljanje o razvoju daljin-ski voenih sredstava za ulazak u opasna podru-ja. Ubrzo je izraeno vozilo Mark 1, preuree-na trokolica s elektrinim baterijskim pogonomnamijenjena vui sumnjivog automobila-bombe,u podruje sigurnijeg pregleda. Tvrtka Wheel-barrow razvila je potom nekoliko poboljanihverzija nazvanih Mark, 2, 3 i 4. Mark 4 imaoje na sebi i televizijsku kameru. Do kraja 1973.godine proizvedena su dvadeset dva teleoperacij-
POVIJEST ROBOTIKE
Roboti IED/EOD:borci protivpodmuklih mina
34
12
8 18
3
5
Pogled A
6
17
14
3
10
13
1150
410 8948
45 47
43
12
4442
41
20
17
14
40631
57
15 1
2
16
11
12
14 9
3611
37
7 10
19 20 21
21
52
46
51
49
1338
16
2019
34 353332
30
28
2723
39
1817152
22
26 29
24 25
31Pogled B
Crte iz patentne prijave hrvatskog teleoperaci-jakog IED/EOD robota "Mungos" razvijenog 1994.Hrvatska je jedna od desetak zemalja u kojima serazvijaju i proizvode takvi roboti.
razvija sve modernije robote IED/EOD razliitihveliina i sloenosti. Od malih, tridesetak kilogra-ma tekih robota koji stanu u prtljanik osobnogautomobila (pack-bot) do vie stotina kilogramatekih gusjeniara. Oni su postali dio standardneopreme boraca protiv mina.
Suvremeni teleoperacijski roboti IED susreuse naalost sve ee po ulicama gradova: puca-ju na pljakae banaka, vuku tijela mrtvih tero-rista s desecima kilograma eksploziva na tijelu usigurnija podruja neutralizacije, unitavaju vode-nom plazmom sumnjive kovege i pakete, iznosesumnjive torbe iz zrakoplova i autobusa. Prvi ula-ze u sumnjive, kemijski i radiokativno kontamini-rane prostore, izvlae ranjenike pod vatrom skri-venih snajperista, oslukuju i gledaju ispod auto-mobila. Roboti su uli i u havarirani ernobil. Ka-da su srueni neboderi Blizanci u New Yorku u
pretraivanje ruevina upueno je i nekoliko raz-liitih robota. Trebali su pomoi u traenju zatr-panih rtava, ali je njihov rad prije svega shvaenkao eksperiment u stvarnim uvjetima vaan zarazvoj buduih robota koji e u takvim prilikamabiti mnogo uspjeniji.
Kako radi suvremeni teleoperacijski robot IED?Prije svega kao beino upravljani i voeni stroje-vi opremljeni vidnim, slunim senzorima i razlii-tim drugim detektorima (npr. kemijskim, radioka-tivnim, za otkrivanje droge). No osim iste teleo-peracije danas je u njih mogue ugraditi i ele-mente autonomnosti kako bi se mogli kretati i uzadimljenim prostorima potpuno smanjene vidlji-vosti. Orijentacija u prostoru oslanja se sve viena satelitski nadzor (GPS). Isto je i s komunikaci-jama. isto daljinsko upravljanje sve se vie zam-jenjuje makronaredbama, koje imaju mnotvoautonomnih funkcija. irokopojasne komunika-cijske veze izmeu robota i operatera omoguu-ju sve bogatiju i bru izmjenu podataka. Teleope-racijski roboti IED budunosti jo dugo nee bitinalik ROBOCOPU, ali e spajanje stroja i opera-tera biti nalik srastanju koje e dovesti do neegvrlo slinog kiborgu. Treba, meutim, uvijek ima-ti na umu: kolikogod e napredovati roboti za uk-lanjanje i neutralizaciju opasnih naprava, isto ta-ko e i te naprave sve vie biti roboti. Borba s mi-nama iznenaenja rat je bez kraja u kojem e seboriti roboti s robotima. Jednima e cilj biti uini-ti ljude to nesigurnijima, drugima e njihova si-gurnost biti sveti cilj. Kao to je to uvijek bilo kadje rije o borbi dobra i zla.
Igor Ratkovi
35
Optika kamere koju su izradili znanstvenici In-stituta za primjenjivu optiku i preciznu mehanikuu Frankfurtu moe se ugraditi ak i u kreditne kar-tice. Taj objektiv debljine je samo 0,2 mm - to jeotprilike debljina dva lista papira, dok su dananjeoptike kamera za mobitele debele 7 milimetara.Odluujui poticaj znanstvenici su dobili iz priro-
de: kamera ima, poputdva kukca, matricu odmnogobrojnih malih lea,u prototipu barem 64 000.Standardno osjetilo nap-ravljeno od silicija, kao udigitalnih kamera, snimaslike obuhvaene siste-mom plastinih lea. Po-red ip-kartica i djejih ig-raaka polje primjenenadzornih kamera bilo biu prostorima blagajni ubankama. Staklena lea se
ne vidi - dakle kamera se ne moe prepoznati,opisuje mogunosti primjene fiziar Jacques Du-parre.
Izvornik: FocusPripremila Hana Medveek
ZANIMLJIVOSTI
Kamera tankaKamera tankapoput lista papirapoput lista papira
Izumitelj Jacques Duparre po-kazuje na kameru. Njezino vid-no polje iznosi 20x20 stupnjeva.
Model muhe: Svakiod osjetnika vidi jed-no siuno podruje
Autoportret : Buduisvaka lea preslikavasamo jedan piksel, re-zolucija Duparreovefotografije je niska.
Tajni brojevi i zaporke (ifre) postaju nesigur-ne. Znanstvenik IBM-a Dmitrij Asonov uspio jedekodirati udarce po tipkovnici prema nastalimumovima i tako rekonstruirati utipkane infor-macije. Za to su mu bili potrebni samo mikrofoni raunalni program, koji oblikuje frekvencijskiprofil umova. Nakon to je Asonov pojedina-no snimio i ralanio zvuk svake tipke na jednojtipkovnici, mogao je dekodirati umove tipkanjasa stopom uspjenosti od 80 posto. Istraivau jepritom bilo od pomoi to da se ispod mnogihtipkovnica raunala bankovnih automata ili tele-
ZANIMLJIVOSTI
pijuniranje pritipkanju
Tipkovnica raunala
fona nalazi gumena membrana. Ta membranafunkcionira pri tipkanju kao mali bubanj. Svakatipka udara na tu podlogu na drugome mjestu itako proizvodi svoj posebni zvuk, kae Asonov.Kakvoa tona pri tom pokusu nema neku vanuulogu: ak i umovi tipkanja prislukivani prekomobilnog telefona mogu se uspjeno dekodira-ti. (m)
Izvornik: Der Spiegel 22/2004.
James Fulbright iz Texasa napravio je ureajza stvaranje valova za surfanje u bazenu. U neo-bino velikom bazenu instalirao je u podnicustubline (cilindre) koje pokreu zrak pod tlakomi stvaraju valove visoke jedan do dva metra. Natakvu valu moe se surfati do devedeset metaraduine. Fulbright planira instalirati svoj ureaj uzavojitom kanalu, gdje e se moi surfati i na ve-im duinama. (M. D.)
ZANIMLJIVOSTI
BeskonanoBeskonanosurfanje u bazenusurfanje u bazenu
Beskonano surfanje. Uovom bazenu mogu surferisurfati a da, kao u oceanu,ne ekaju sljedei val.Stubline u podu istiskujuzrak u vodu i tako stvarajuuvijek nove valove.
Recommended
