8/10/2019 Alija Isakovi
1/22
8/10/2019 Alija Isakovi
2/22
Alija Isakovi je bonjaki pisac, romansijer, pripovjeda, dramski pisac i
historiarjezika i knjievnosti.
Osnovnu i srednju kolu je zavrio u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici,
Panevui Beogradu, a studirao je u Sarajevu na Filozofskom fakultetu.
Priredio je vie djela, posebno je izdvaja prva antologija muslimanske
knjievnosti Biserje(1972), zbornik radova Hasanaginica(1774-1974),
anegdote Nasrudina hode(1984.)
Objavio je oko 25 djela, od kojih se izdvajaju: pripovijetke ( Taj ovjek,
Semafor), romane( Sunce o desno rame, Pobuna materije), drame (
Krajnosti, Hasanaginica), studije o E. MulabdiuA. Muradbegoviu,Osmanu-
Azizu
8/10/2019 Alija Isakovi
3/22
Godine , 1992. pojavili su se prvi primjerci Rjenika karakteristine leksike u
bosanskome jeziku. To je bila prva knjiga objavljena u opkoljenom i ratnom
Sarajevu. Zbog nestaice papira, to skromno izdanje pojavilo se na sarajevskim
tezgama.
Poetkom 1993. godine objavljeno je reprint izdanje u Wuppertalu (Njemaka),
bez odobrenja autora, zatim reprint izdanje u Sarajevu 1993.,a najavljivana su i
druga reprint izdanja, meutimratne nedaesu to onemoguile.
Ovo izdanje dopunjeno je i ispravljeno, dopune se sastoje u tome to je Isakovi
uvrstio oko 170 odrednica, a oko 1400 novih rijeiuneenoje na nagovor italaca
koji su predlagali da meuodrednicama budu i one rijeikoje nisu karakteristine,nisu ekscerpirane iz grae, ali se, iz pravopisnih razloga upuuje na njih
uobiajenimnainomnpr.bolestnik- bolesnik, zvizda- zvijezda, karadoz- karaoz.
U tome slijedu modificiran je i sam naziv Rjenika.
Ovaj rjenik predstavlja podlogu za budue gramatike i pravopise na ovim
prostorima.
8/10/2019 Alija Isakovi
4/22
Na jezik je namoral i ne treba osobit trud da bismo objasnili pojam: bosanki
jezik. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskoga ni hrvatskoga jezika,nije
njihova izvedenica, ve jedna od objektivnih naporednosti. Bonjaci, kao
zaseban kulturni sloj u viestoljetnombosanskome drutvu,stekli su vremenom
drugaija iskusta od svojih susjeda, tek kada je u pitanju prirodno pravo na
materinski jezik i njegovo ime, nije bitna koliinarazlika.
Potomci davnih Bonjaka i danas ive u bosanskome jeziku koji je ostavio
intenzivan trag, savrenkontinuitet, ostavio u svome jeziku kazivana i pisana
djela neosporne knjievne i znanstvene vrijednosti, dostojne svekolikog
potovanjai modernoga lingvistikogelaboriranja.Kontinuitet knjievnog stvaralatva bosanskih muslimana na maternjem jeziku
uvajuvrlo bogata narodna lirika i epika, pa i drugi vidovi usmene literane
tradicije.
8/10/2019 Alija Isakovi
5/22
Muslimanska narodna poezija nastaje i razvija se kao dio ireg epsko-lirsko
novotokavskog areala, na kojem se vremenom uspostavlja neka vrsta
poetskog interdijalekta, u nauci definisanoga kao novotokavska folklorna
koine. Ova poezija svjedoi o vezanosti muslimana za rodno tlo i jezik, bez
obzira na snane veze sa orijentalnom knjievnojezikom komponentom.
Posebnomjesto u tom smislu zauzimaju, i jezikiveoma uspjele, umjetnike
tvorevine kakve su balade Hasanaginica, Smrt Omera i Merime, zatim
sevdalinke, pa epika krajikih Muslimana, sandaki junaki ep enidba
Smajilagi Mehe...(pie Devad Jahi,O narodnom i knjievnom jezikubosanskih Muslimana,1990).
Naziv bosanski (bonjaki) jezik bio je, meutim, veoma rairen. On kod
muslimana ima najduu tradiciju. Njime se iskazivala distanca u odnosu na
orijentalnu knjievnojeziku tradiciju i potvrivala stvarna etniko-jezika
slavenska pripadnost. Taj naziv se odnosio na jeziki prostor, na jeziki
nepreciziranu sredinju tokavtinu, koja je od ranije, i prije reforme
19.vijeka,imala uslove da postane osnovicom zajednikoga knjievnog
jezika.(DevadJahi,Nav.djelo)
8/10/2019 Alija Isakovi
6/22
Aleksandar Beli, u tekstu Bosanski jezik i stil,1937., zakljuuje: Nema
nikakve sumnje da je bosanski jezik, zajedno sa Vukovim hercegovakim i
Daniievimvojvoanskim,narodna osnovica naegknjievnog jezika.(Na
jezik, V/1937)
Ukidanje javnog imenovanja javne upotrebe bosanskog jezika aktom
austrougarske vlasti od 4.9.1907. bez obrzira to je Zemaljska vlada drugim
aktom dozvolila bosanski jezik u muslimansnkim autonomnim institucijama;
ova zabrana je olakala politikim vlastima da se bosanski jezik izopi iz
jezikihdogovaranja.
Tek popisom 1971. bosanskomuslimanski narod dobio je ravnopravnu
popisnu nacionalnu kategoriju, a 1991. i pravo da imenuje svoj jezik i iskae
ga u popisu.
Zbog drutvenih prilika u Jugoslaviji, korelacija nacionalnoga i jezikoga,nijedan musliman (Bonjak)nije sudjelovao u Novosadskom dogovoru iz 1954,
pri izradi pravopisa iz 1960, ili bilo kojeg drugog pravopisa. Nije ni udnotoje
Pravopis Matice Srpske i Matice Hrvatske potpuno ignorirao osnovne
znaajkebosanskoga jezika.
8/10/2019 Alija Isakovi
7/22
Ovaj Rjenikprvi je pokuajda se to ispravi i da se nazajedniki jezik koji
svako imenuje prema svojoj tradiciji, obogati onim tomu nudi njegov, vrlo
znaajanbosanski udio.
8/10/2019 Alija Isakovi
8/22
Ovaj Rjenik je rjenik knjievno sumnjivih rijei, znaenjskih i normativno
ambivalentnih, jezikom iskljuivouosakaenih rijei, rijeiodbaenih,to
ne priliinijednom jeziku i nijendom pravopisu. Ovaj Rjenik je nastojanje da
se tim rijeimavrati njihova knjievnaasti javno uvaavanje.
Nisu upitanju samo pravopisne norme. Knjievnojezika stvarnost bila je
ponekad grublja. Postoje brojni oblici koje je Pravopis dozvoljavao (baa,
baovan,bahat, bahuljati, ahura,halav, sumahnut, hariti),ovi oblici nisu
bili u javnoj upotrebi, akni u BiH gdje su te rijeimaterinske. Svrha ovog Rjenikanije da vadi iz pepela neke arhaizme, samo zato tosu
dio bonjaketradicije.
8/10/2019 Alija Isakovi
9/22
Leksika je predstavljena u vertikalnom slijedu da bi se uoionjen kontinuitet,
njena ivotnost, te da bi se uoilovjetakonaruavanje toga kontinuiteta,
kada i koliko.
Rjenikima oko 13 675 rijeiodrednica. Tumaenjeodrednica svedeno je
na najmanju mjeru. Znatan dio rijeiobjanjenje samo u primjerima iz teksta i
sinonimima.
Gramatikeoznake rijei takoer su minimalne, dreida je u prvo vrijeme
najpotrebniji pravopisni vid rjenikas moguimnormativnim naznakama.
Veliko M, u rijeiMusliman, ostavljeno je u citiranim tekstovima, kako je u to
vrijeme bilo uobiajeno.
8/10/2019 Alija Isakovi
10/22
Autori naih tekstova nisu nikada pisali korijenski, morfonoloki, ve onako
kako su govorili, dakle fonoloki. Odstupanja su neznatna i bez sistema.
Bosanski ban i kralj Tvrtko I Kotromanipiese Tvrtko ( a ne Tvrdko), kako bi se
moglo oekivati,u pismima naihljudi ispisane su rijei: bezakonje i drutvo(a
ne bezzakonje i drutvo).
Turcizmi su pisani kao i danas, a tako valja pisati i strane rijei iz evropskih
jezika: esej,feljton i dr.
Taj savreni jeziki kontinuitet, knjievnojeziki, moemo pratiti od starihbosanskih tekstova, preko krajinikih pisama, Hevaijine poezije,
Hasanaginice, Firakijinog Mahzara bosanske fukare, do naihdana.
8/10/2019 Alija Isakovi
11/22
Ikavski oblici bili su karakteristini za bosanski jezik, sve do kraja 19.vijeka i
danas su obiljejem pojedinih narodnih govora, a neke rijei ule su u
knjievnost:zvizdan, mlivo, biljac, prilip (trava), docniti.
Turcizmi su uliu balkanske jezike u sr!tose bosanskoga jezika tie,turcizmi
su uli u njega kao nova islamska duhovna sadrina. Mnotvo turcizama u
ovome Rjeniku nije njihova leksika razmjerenost u bosanskome jeziku, niti
favoriziranje njihove karakterinostiza bosanski jezik.
8/10/2019 Alija Isakovi
12/22
Rijei u kojima je H imaju duu. I rijedua ima h. Krlea se oprataodsvoje majke Lahka ti zemlja. Lahka zemlja je laka od lake. Ovo h
dematerijalizira asocijacije, u ovisnosti od naegaporiva i emocija. Bosanski
muslimanski pisci izgovaraju i piu h, bez obzira da li je ono tu bilo ili se
razvilo iz drugoga glasa. U domaim rijeima lahak, mehak, hudovica,
vehnuti, hra...i turcizmima: mahana, mahrama, mehlem, bahnuti..
U primjerima: havaz (iz tur.avaz, od perz.avaz) glas; halat (iz tur.alat, od
arap.alat)orue,sprava; zehra (iz tur. zerre,od arap.darra) siunidio....
Sigurno je da ovo hnaiMuslimani nisu uliod Turaka jer ga Turci u svome
jeziku razgovaraju. I na crnogorskoj strani upotreba glasa h nije bila
beznaajna. U Njegoevim djelima nalazimo: sahnuti, uvehnuti, tespih,
Zahira, kahva, inalah..(Renikuz celokupna dela Petra 2.PetroviaNjegoa,
Bgd.,1981.)
8/10/2019 Alija Isakovi
13/22
Putujui izvan Srbije, Vuk 1836. u Poslovicama zakljuuje sasvim razborito:
Videija po narodu naemuovako razlinoizgovaranje slova h, eosam u
ovoj knjizi da ga natampam svuda e mu je go pravo mjesto (po
etimologiji), pa itateljineka ga izgovaraju kako je kome obinije...
Na pisnaje slova hnavelo je Vuka velika potreba jer bez njega bi nam jezik
bio podosta raspojas i aljkav. K tome se slovo h opravdava i prolou
naegajezika i poreenjus drugim slavenskim jezicima.
Dakle, gramatiki je pravilnije pisati ga nego ne pisati ( pieMaritiu svojoj
Gramatici, Zagreb, 1963.,17.)
Ispustitiglas h iz svoga slova bilo bi isto kao tobi neki kompozitor izbacio
upotrebu jedne note iz muzike skale, ili jedan hemiar bilo koji element iz
Mendeljevog sistema, ili jedan graditelj jendu stepenicu u stubitu jedne
zgrade.(Dizdarn 1970, 1991.)
8/10/2019 Alija Isakovi
14/22
Brojni primjeri zamjene jata u bosanskome jeziku pokazuju da potujui
ijekavski izgovor treba odustati od favoriziranje ekavskih refleksa ovoga
glasa i dati prednost oblicima: ogrjev, prijedlog, prijevod, grjeka,a ne ogrev,
predlog,prevod, greka...
8/10/2019 Alija Isakovi
15/22
U vezi s upotrebom rijeikoje, u dananjemobliku, sadretili ,tj postalo u
rijeimaopen,openit,opi,opina,Vuk i Danii su pored toga pisali u
tim rijeima t, to je crkvenoslavenski jezik; isto su tako oni pisali (svetenik,
svetenstvo),toje takoercrkvenoslavenski, a po glasovnom zakonu naegjezika je sveenik,sveenstvo. Meutim,u zapadnim krajevima naegnaroda
uptrebljava se sveenik,opi...
Narodgrkohrijetko pretvara u k; ovdje se dodaje da narod u rijeima
uzetim iz grkoga jezika ponajviene pretvara grkoh u k, vegovori npr.hartija, hiljada, hora, Hrist...(Mareti)
8/10/2019 Alija Isakovi
16/22
U govoru Muslimana na krajnjem jugoistoku Rame i dijelom u Prozoru i
srednoj Rami mogu se uti geminate i to u 3 pozicije, u izgovoru vlastitih
imena: Dennana, Muhammed, Allah, Abdullah...(biljei Milo Okuka u
svojim istraivanjima,Govor Rame,1985,58.)
8/10/2019 Alija Isakovi
17/22
Imenice tipa Mujo, Jovo imaju promjenu imenicu mukogaroda na suglasnik:
Mujo-Muja, Jovo-Jova u istonohercegovakomgovornom tipu. Meutim,u
ostalim hercegovakim govornim podrujima ove imenice imaju promjenu
imenica enskogroda naa: Mujo-Muje, Jovo-Jove..
Prisvojni pridjevi ovih imena su: Mujin, Jovin, Ivin, to je karakteristino za
bosanski jezik, odnosno Mujov, Jovov, Ivov, prema istonohercegovakom
govornom tipu. MiloOkuka takoerbiljeiprisvojne pridjeve na in: Zvonkin,
Mehin, Dedin.. Izmeupridjevskih nastavaka ji i iji prednost autor je dao nastavku iji, pa
(Boiji, djeiji, ovjeiji), prema Boji, djeji, ovjeji.Pravopis doputa oba
sufiksa.
8/10/2019 Alija Isakovi
18/22
Infinitiv bezi je veoma obianu bosanskome jeziku, u velikome vremenskom
slijedu.
Infinitiv ili da+prezent (Ne mogu da spavam. Ne mogu spavati.)
Na osnovu ovog Kulenovievog primjera moemo tvrditi: kada je upitanju
upotreba infinitiva- tada su razlozi za radnju: via sila moranje; a kada je
upitanje da+prezent tada je upitanju namjera, volja, elja.
Oblici plurala jednoslonih imenica mukog roda na suglasnik u Rjeniku su
zabiljeenibrojni srodni oblici koji pokazuju da je kraiplural esti u obinom
narodnom govoru (npr.stolakom) i u pojedinih proznih pisaca, osobito onih
koji njeguju svojujezikutradiciju. (sudi, vrazi, avi,drumi,krsti...)
U imenica enskog roda koje imaju viestruk genitiv mnoine Pravopis daje
prednost odreenim oblicima: Pravopis: noga-noge, gen.nogu i (rjee)
noga; prst,pl.prsti, gen. prsti i prstiju, pored prsta...
Glagole s nastavcima irati,-isati,-ovati mlaitehniki termini nameuoblike
sairati i mlaiautori su skloniji tome tvorbenom modelu.
8/10/2019 Alija Isakovi
19/22
Futur I veinanaihpisaca upotrebljava kao jendu rijeoblika od glagola na
ti, kada je pomoniglagol na drugom mjestu (radiu,pleu).
Ipak autor preporuujeodvojeno pisanje (radit u,plest u).
8/10/2019 Alija Isakovi
20/22
Bosanski jezik se bogati semantikim diferenciranjem pojedinih rijei
parova. Tako je u naoj praksi uobiajeno da je istota (stila), a istoa
(ulice), utrka (trka s ciljem), a trka (uope)...
8/10/2019 Alija Isakovi
21/22
8/10/2019 Alija Isakovi
22/22