Transcript
Page 1: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

ANALIZA BILANSA USPEHA

Pojam i forma prikazivanja bilansa uspeha - Metode prikazivanja prihoda i rashoda - Sadržaj bilansa uspeha na osnovu važećih propisa - Analiza rashoda bilansa uspeha - Analiza prihoda bilansa uspeha - Analiza rezultata poslovanja - Raspodela finansijskog rezultata - Posledice neregularnosti finansijskog rezultata

Pojam i forma prikazivanja bilansa uspeha

Značaj BU naglo počinje da raste u drugoj deceniji dvadesetog veka sa razvojem novih preduzeća, konkurencije, i porastom značaja poslovnog rezultata za budućnost firme.

Bilans uspeha predstavlja finansijski izveštaj u kome su prikazani prihodi i rashodi za dati obračunski period iz čijeg sučeljavanja se utvrđuje rezultat koji može biti pozitivan i negativan.

Bilans uspeha može biti prikazan u formi jednostranog pregleda (forma liste ili štafelna forma) i u formi dvostranog pregleda (forma konta).

Za bilans uspeha u formi konta obično se kaže da je pregledniji, jasniji iskaz komponenti periodičnog rezultata, kao i da je u neposrednoj vezi sa knjigovodstvom

Veza između bilansa uspeha i bilansa stanja

Metode prikazivanja prihoda i rashoda

Rashodi i prihodi mogu da se prikazuju u bilansu uspeha u nesaldiranim i saldiranim iznosima.

U prvom slučaju bilans uspeha se sastavlja po bruto, a u drugim slučajevima po neto principu.

U bilansu uspeha sačinjenom po bruto principu ne kompenziraju se pojedine vrste prihoda i rashoda već se svaka vrsta prihoda i rashoda iskazuje posebno.

Bilans uspeha sastavljen po neto principu može da bude sastavljen na različite načine.

Page 2: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Sadržaj bilansa uspeha na osnovu naših propisa

- Rashodi, prihodi i rezultat koji se iskazuje kao dobitak ili kao gubitak - Rashodi: poslovni rashodi, rashodi finansiranja i neposlovni i vanredni rashodi - Poslovni rashodi (troškovi perioda): rashodi direktnog materijala i robe (nabavna

vrednost prodate robe, troškovi materijala za izradu) i drugi poslovni rashodi (troškovi ostalog materijala, proizvodne usluge, troškovi goriva i energije, rezervisanja, amortizacija, nematerijalni troškovi, porezi i doprinosi pravnog lica nezavisno od rezultata, bruto zarade i ostali lični rashodi) nezavisno od momenta plaćanja.

Rashodi finansiranja

•  rashodi iz odnosa sa povezanim preduzećima, • kamate, • negativne kursne razlike • smanjenje vrednosti dugoročnih finansijskih ulaganja i • ostale rashode finansiranja

Neposlovni i vanredni rashodi

gubici po osnovu prodaje i rashodovanja osnovnih sredstava i nematerijalmih ulaganja, gubici po osnovu prodaje dugoročnih hartija od vrednosti i učešća, gubici od prodaje materijala, rashodi iz ranijih godina, manjkovi, otpisi potraživanja, otpisi zaliha, vanredni otpisi osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja, rashodi od dugoročnih rezervisanja za rizike i ostali neposlovni i vanredni rashodi.

Prihodi

poslovni prihodi, prihodi finansiranja i neposlovni i vanredni prihodi Poslovni prihodi:

- prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga, - prihodi od aktiviranja učinaka, - prihodi od subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija i povraćaja dažbina po osnovu

prodaje robe, proizvoda i usluga,- prihodi od doprinosa i članarina i - drugi poslovni prihodi koji su obračunati u knjigovodstvenoj ispravi, nezavisno od vremena

naplate Finansijski prihodi

prihodi od kamata, realizovanih kursnih razlika i dividendi, ostvareni iz odnosa sa povezamim pravnim licima sa uzajamnim učešćem i sa drugim

pravnim licima, kao i ostali finansijski prihodi

Page 3: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Neposlovni i vanredni prihodi

dobici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja, dobici od prodaje dugoročnih hartija od vrednosti i učešća, dobici od prodaje materijala, prihodi iz ranijih godina, viškovi, prihodi od smanjenja obaveza, prihodi od ukidanja nesiskorišćenih dugoročnih rezervisanja i ostali vanredni prihodi.

Sadržina važeće šeme bilansa uspeha:

A. POSLOVNI PRIHODI I RASHODI I. POSLOVNI PRIHODI PERIODA (1+2+3+4+5+6-7) 1. Prihodi od prodaje robe 2. 3. 4. 5. 6.

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od aktiviranja učinala i robe Prihodi od premija, subvencija, dotacija i sl. Drugi poslovni prihodi Povećanje vrednosti zaliha učinaka

7. Smanjenje vrednosti zaliha učinaka 8. Poslovni prihodi perioda (1+2+3+4+5+6-7) 9. Smanjenje vrednosti zaliha učinaka iznad poslovnih prihoda perioda (7-8) II. RASHODI DIREKTNOG MATERIJALA I ROBE 1. Nabavna vrednost prodate robe 2. Troškovi materijala za izradu III. BRUTO POSLOVNI DOBITAK (I-II) III/1 Bruto poslovni gubitak (9+II-8) IV. DRUGI POSLOVNI RASHODI Troškovi ostalog materijala Troškovi goriva i energije Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi Troškovi proizvodnih usluga Troškovi amortizacije

Troškovi rezervisanja za materijalne troškove Nematerijalni troškovi

Troškovi poreza Troškovi doprinosa

V. POSLOVNI DOBITAK (III - IV) VI. POSLOVNI GUBITAK (IV – III + III/1)

Finansijski prihodi i rashodi

B. FINANSIJSKI PRIHODI I RASHODI I. FINANSIJSKI PRIHODI 1. 2.

Finansijski prihodi od povezanih pravnih lica Prihodi od kamata

3. 4.

Pozitivne kursne razlike Ostali finansijski prihodi

II. FINANSIJSKI RASHODI 1. 2.

Finansijski rashodi iz odnosa sa povezanim pravnim licima Rashodi kamata

3. 4.

Negativne kursne razlike Ostali finansijski rashodi

III. DOBITAK FINANSIRANJA (I-II) IV. GUBITAK FINANSIRANJA (II-I)

Page 4: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Neposlovni i vanredni prihodi i rashodi

V. NEPOSLOVNI I VANREDNI PRIHODI I RASHODI I. NEPOSLOVNI I VANREDNI PRIHODI 1. Dobici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 2. Dobici od prodaje učešća i dugoročnih hartija od vrednosti 3. Dobici od prodaje materijala 4. Prihodi iz ranijih godina 5. Viškovi 6. Prihodi od smanjenja obaveza i ukidanja neiskorišćenih dugoročnih rezervisanja za rizike 7. Ostali neposlovni i vanredni prihodi II. NEPOSLOVNI I VANREDNI RASHODI 1. Gubici po osnovu rashodovanja, prodaje i otpisa osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 2. Gubici po osnovu prodaje učešća i dugoročnih hartija od vrednosti 3. Gubici od prodaje materijala 4. Rashodi iz ranijih godina 5. Manjkovi 6. Otpisi obrtnih sredstava osim učinaka 7. Rashodi dugoročnih rezervisanja za rizike 8. Ostali neposlovni i vanredni rashodi III. NEPOSLOVNI I VANREDNI DOBITAK (I-II) IV. NEPOSLOVNI I VANREDNI GUBITAK (II-I) G. BRUTO REZULTAT PREDUZEĆA I. BRUTO DOBITAK II. BRUTO GUBITAK D. DOBITAK I GUBITAK I. DOBITAK II. GUBITAK Đ. POREZI I DOPRINOSI IZ DOBITKA E. NETO REZULTAT PREDUZEĆA NETO DOBITAK (I-Đ) NETO GUBITAK (Đ-I) UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI

Elementi rashodne strane bilansa uspeha

u prvoj fazi se preuzimaju oni rashodi koji su zajedno sa zalihama doneti iz prethodnog perioda.

Njima se zatim dodaju troškovi tekućeg perioda i oduzimaju oni troškovi koji će teretiti naredni period

sistem obračuna troškova - izvršen po jedinstvenoj metodologiji elementi rashodne strane bilansa uspeha - baziraju se na preuzimanju vrednosti iz bilansa

stanja po onim vrednostima po kojima se one tamo bilansiraju (npr. po planskim cenama) Proces preuzimanja vrednosti iz bilansa stanja odvija se na dva moguća načina: - Prvi: smanjenje vrednosti neke realne imovine

- Drugi: formiranje neke obaveze

Elementi prihodne strane bilansa uspeha

Kod prihodne strane bilansa uspeha značajno je da se vrednosni iskazi objektiviziraju i iskažu po segmentima i nosiocima troškova, odnosno prihoda

Uslovi prodaje se ugrađuju u prihodnu stranu bilansa uspeha ako se radi o prodaji na popust ili o bilo kakvim bonifikacijama

problemi u praksi: -prodaja koja se realizuje pod specifičnim okolnostima (npr. multilevel marketing) -realizacija pod povlašćenim komercijalnim uslovima - prihodi se naplaćuju avansno U svim ovakvim slučajevima javlja se nepotpuna slika za analitičko zaključivanje, pa se ovakvi bilansi moraju preuređivati kada se formira valjan analitički zaključak i ocena poslovne politike

Page 5: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

ANALIZA OBIMA I STRUKTURE PRIHODA

Iznos Struktura Dinamika Vrsta prihoda Prethodna

god. Tekuća

god. Prethodna

god. Tekuća

god. (3 : 2) x 100

1 2 3 4 5 6 Prihodi od prodaje učinaka

Prihodi od zakupnina

Prihodi od subvencija, dotacija

UKUPNO

ANALIZA OBIMA I STRUKTURE POSLOVNIH PRIHODA Iznos Struktura Dinamika Poslovni prihodi

Prethodna god.

Tekuća god.

Prethodna god.

Tekuća god.

(3 : 2) x 100

1 2 3 4 5 6 Sa domaćeg tržišta Sa inostranog tržišta UKUPNO

Uspostavljanje veze između prihoda i rashoda

Logika koja iako izgleda ekonomski tačna a pripada prošlosti: prihodi i rashodi se direktno povezuju svođenjem na obim izvršene prodaje U savremenim uslovima - sistem neposredne veze između rashoda i prihoda je pokidan Troškovi se dele: one koji terete proizvod i one koji su uslovljeni protokom vremena, te se tretiraju kao toškovi perioda Na ovaj način ruši se uzročnost između prihodne i rashodne strane bilansa uspeha, kao i proporcija između ovih kategorija.

Analiza rezultata poslovanja

Prema klasičnom shvatanju primarni cilj poslovanja preduzeća je da maksimizira profit u korist vlasnika kapitala.

Prema tzv. teoriji (entiteta) poslovne firme primarni cilj finansijskog upravljanja je maksimiranje rentabilnosti poslovnih ulaganja.

Sa aspekta vremena u teoriji se razlikuju totalni i periodični rezultat preduzeća Sa prostornog aspekta rezultat se može odnositi na preduzeće u celini ili na njegove

organizacione delove Prema poreklu rezultat može biti poslovni, finasijski i vanredni Po svom karakteru rezultat može biti uporediv i neuporediv, realizovan i nerealizovan,

naplaćen i nenaplaćen, pozitivan i negativan I konačno, rezultat preduzeća može biti pozitivan i negativan. Analizom dobitka se izvode konstatacije o realnosti njegovog obračuna i karakteru, o

njegovom obimu u tekućoj godini, kao i trendu njegove dinamike u odnosu na prethodnu godinu.

Analizom internih i eksternih faktora treba utvrditi njihov uticaj na veličinu i vrstu gubitka, jer on može da ima poslovan, finansijski i vanredni karakter.

Page 6: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Raspodela finansijskog rezultata

Preduzeću ostaje onaj deo profita koji dobije u raspodeli sa državom- neto dobit. Neto dobit se raspoređuje na: Deo na ime dividende (zarada investitora) Deo na ime participacije zaposlenih; Deo na ime jačanja fondova preduzeća; Deo na ime ostalih namena; Deo koji ostaje privremeno neraspoređen.

Posledice neregularnosti finansijskog rezultata

Ako se u bilansu uspeha umanje rashodi finansijski rezultat biti veći nego što bi realno trebalo da bude

Posledica - oni troškovi koje je trebalo uključiti u bilans uspeha zadržavaju se na zalihama materijalnih vrednosti, ili pak na nekoj neiskazanoj obavezi u bilansnoj pasivi (zalihe repromaterijala ili drugih materijalnih vrednosti su skuplje i sa većom vrednošću se unose u bilans stanja). Naredni obračunski period će biti terećen većim troškovima pa će finansijski rezultat perioda biti manji nego što bi trebalo da bude

Ako se prihodi iskazuju nerealno »više«, to znači da će potraživanje od kupca po osnovu prodaje biti fiktivno uvećano

Bilans raspodele finansijskog rezultata

Raspodela finansijskog rezultata se vrši dvostepeno: - u prvoj fazi utvrđuje se deo rezultata koji uzima država u obliku raznih dažbina - deo koji ostaje preduzeću. Preduzeću ostaje onaj deo profita koji dobije u raspodeli sa

državom. To je neto dobit. »Neto dobit« se raspoređuje:

Deo na ime dividende (zarada investitora) Deo na ime participacije zaposlenih; Deo na ime jačanja fondova preduzeća; Deo na ime ostalih namena; Deo koji ostaje privremeno neraspoređen.

- Ukupan prihod 25.000.000 - Rashodi 23.000.000 - Bruto dobitak 2.000.000 - Porez na dobit (15%) 300.000 - Neto dobit 1.700.000 Raspoređuje se u korist: - Dividende 1.200.000 - Obavezne rezerve 100.000 - Statutarne rezerve 125.000 - Stimulacija zaposlenih 225.000 - Ostale namene 50.000

Page 7: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Bilans raspodele bruto dobiti

Ostvareni bruto dobitak Raspoređuje se u korist Bruto dobit 2.000.000 Porez na dobit 300.000 Neto dobit 1.700.000 Zbir 2.000.000 Zbir 2.000.000

Ostvareni bruto dobitak Raspoređuje se u korist Neto dobit 1.700.000 Dividendi 1.200.000 Obaveznih rezervi 100.000 Statutarnih rezervi 125.000 Stimulacije

zaposlenih 225.000

Ostalih namena 50.000 Zbir 1.700.000 Zbir 1.700.000

Bilansiranje u smislu pokrića gubitka

- Ostvareni prihodi 24.000.000 - Ostvareni rashodi 25.000.000 - Ostavren gubitak 1.000.000 Stanje kapitalnih pozicija na početku obračunskog perioda: - Akcijski kapital 8.000.000 - Rezervni fondovi 280.000 - Ostali fondovi 120.000

Bilans pokrića gubitka

Ostvareni gubitak Pokriva se na teret Visina gubitka 1.000.000 Rezervnih fondova 280.000 Ostalih fondova 120.000 Akcijskog kapitala 600.000 Zbir 1.000.000 Zbir 1.000.000

Bilans pokrića gubitka (kada je njegova visina veća od kapitala) Ostvareni gubitak Pokriva se na teret

Visina gubitka 11.000.000 Rezervnog fonda 280.000 Ostalih fondova 120.000 Trajnog kapitala 8.000.000 Kapitala poverilaca 1.600.000 Zbir 11.000.000 Zbir 11.000.000

Page 8: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Struktura ostvarenih rezultata

Struktura rezultata Element 1. preduzeće 2. preduzeće Dobitak iz osnovne delatnosti 8.000.000 3.000.000 Dobitak iz trgovačke delatnosti 2.000.000 3.000.000 Profit od kapitalnog dobitka 5.000.000 Profit od revalorizacijskih efekata 1.000.000 500.000 Profit od finansiranja 500.000

Ukupan profit 11.500.000 11.500.000

Značajno je znati odakle profit potiče i da li se on može ponoviti u narednom periodu.

Metode obračunavanja rezultata (metode sačinjavanja bilansa uspeha)

Obračunavanje periodičnog rezultata u bilansu uspeha pretpostavlja suprostavljanje međusobno uporedivih veličina (prihoda i rashoda).

Uporedivost se ne postavlja kao pitanje samo kada su proizvedene i prodate količine u obračunskom periodu jednake.

Pošto se, po pravilu, proizvedene i prodate količine ne podudaraju, one se moraju računski dovesti u sklad da bi periodični rezultat mogao da bude obračunat.

To se može postići primenom dve glavne metode bilansiranja rezultata, i to: 1) Metoda ukupnih troškova, i 2) Metoda prodatih troškova

Metoda ukupnih troškova (račun učinaka)

MUT se zasniva na stavu da kriterijum za povezivanje sa prihodima predstavljaju ukupni troškovi perioda (ne troškovi prodatih proizvoda).

Poslovni rezultat se utvrđuje suprostavljanjem svih rashoda obračunskog perioda i svih učinaka istog perioda

U bilansu uspeha sačinjenom po MUT na strani rashoda iskazuju se ukupni rashodi a na strani prihoda se iskazuju ukupni prihodi ostvareni u toku perioda

Problem s primenom MUT nastaje kada se prodaja količinski ne podudara sa proizvodnjom u istom periodu, odnosno kada postoje promenjive zalihe učinaka.

Računska uporedivost (u pogledu njihove količinske komponente) rashoda i prihoda ostvaruje se na taj način što se prihodima od prodaje dodaje povećanje zaliha učinaka (ako je u toku perioda došlo do povećanja), a oduzima smanjenje stanja zaliha (ako su zalihe učinaka u toku perioda smanjene).

Metoda ukupnih troškova II

Uključivanje promene stanja zaliha u prihode može biti shvaćeno i kao indirektna korektura ukupnih rashoda perioda, čime se oni svode na rashode prodatih učinaka.

Sadržina bilansa uspeha, dakle, zavisi od metoda po kojima je sačinjen i načina uključivanja poreza i doprinosa na finansijski rezultat u bilansu uspeha.

Ako se bilans uspeha sačinjava po metodi ukupnih troškova moguća je primena ili bruto ili neto principa.

Page 9: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Bruto princip metode ukupnih troškova

BRUTO PRINCIP METODE UKUPNIH TROŠKOVA RASHODI PRIHODI 1. Početne zalihe materijala,

nezavršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda

1. Krajnje zalihe materijala, nezavršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda

2. Nabavka materijala u toku obračunskog perioda

2. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda i usluga

3. Troškovi poslovanja bez troškova materijala

3. Ukupno (1+2)

4. Ukupno (1+2+3) 4. Krajnje zalihe trgovačke robe 5. Početne zalihe trgovačke robe 5. Prihodi po prodaje trgovačke robe 6. Nabavka trgovačke robe u toku

obračunskog perioda 6. Ukupno (4+5)

7. Ukupno (5+6) 7. 8. Bruto dobitak iz redovnog

poslovanja 8. Gubitak iz redovnog poslovanja

9. Vanredni rashodi 9. Vanredni prihodi 10. Ukupan bruto dobitak 10. Ukupan gubitak

Metoda ukupnih troškova po bruto principu u prvi plan stavlja da na rashodnoj strani iskaže koliko je od tih ulaganja ostalo u zalihama (sve vrste zaliha) i koliko je ostvareno prihoda od prodaje gotovih proizvoda, usluga i trgovačke robe. Naspram ovih pozicija na prihodnoj strani je pozicija krajnje zalihe materijala, nezavršene proizvodnje, poluproizvoda, gotovih proizvoda i trgovačke robe koja pokazuje koliko se ovih zaliha prenosi u naredni obračunski period.

Neto princip metode ukupnih troškova

Po neto principu iz bilansiranja se isključuju početne i krajnje zalihe materijala i trgovačke robe i nabavka materijala i trgovačke robe u toku obračunskog perioda.

Bilans uspeha po neto principu metode ukupnih troškova može da se sačini na tri načina: 1) sa korekcijom na strani prihoda, 2) sa korekcijom na strani rashoda i 3) sa korekcijom na obe strane.

Neto princip MUT sa korekcijom na strani prihoda

NETO PRINCIP METODE UKUPNIH TROŠKOVA SA KOREKCIJOM NA STRANI PRIHODA

RASHODI PRIHODI 1. Troškovi poslovanja 1. Prihodi od prodaje gotovih

proizvoda i usluga 2. Nabavna vrednost prodate trgovačke

robe 2. Povećanje krajnjih zaliha

nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda

3. Ukupno (1+2) 3. Smanjenje krajnjih zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda

4. Bruto dobitak iz redovnog poslovanja

4. Ukupno (1+2-3)

5. Vanredni rashodi 5. Prihodi od prodaje trgovačke robe 6. Ukupan bruto dobitak 6. Gubitak iz redovnog poslovanja 7. Vanredni prihodi 8. Ukupan gubitak

Page 10: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Neto princip MUT sa korekcijom na strani rashoda

NETO PRINCIP METODE UKUPNIH TROŠKOVA SA KOREKCIJOM NA STRANI RASHODA

RASHODI PRIHODI 1. Troškovi poslovanja 1. Prihodi od prodaje gotovih

proizvoda i usluga 2. Smanjenje krajnjih zaliha

nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda

2. Prihod od prodaje trgovačke robe

3. Povećanje krajnjih zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda

3. Gubitak iz redovnog poslovanja

4. Ukupno (1+2-3) 5. Nabavna vrednost prodate trgovačke

robe

6. Bruto dobitak iz redovnog poslovanja

7. Vanredni rashodi 4. Vanredni prihodi 8. Ukupan bruto dobitak 5. Ukupan gubitak

Neto princip MUT sa korekcijom na obe strane

NETO PRINCIP METODE UKUPNIH TROŠKOVA SA KOREKCIJOM NA OBE STRANE

RASHODI PRIHODI 1. Smanjenje krajnjih zaliha

nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda

1. Povećanje krajnjih zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda

2. Troškovi poslovanja 2. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda i usluga

3. Ukupno (1+2) 3. Ukupno (1+2) 4. Nabavna vrednost prodate trgovačke

robe 4. Prihodi od prodaje trgovačke robe

5. Bruto dobitak iz redovnog poslovanja

5. Gubitak iz redovnog poslovanja

6. Vanredni rashodi 6. Vanredni prihodi 7. Ukupan bruto dobitak 7. Ukupan gubitak

Bilans uspeha po MUT u formi dvostranog pregleda

Domaće zakonodavstvo se opredelilo za metodu ukupnih troškova. U Četvrtoj direktivi saveta EU metoda ukupnih troškova je predložena kao ravnopravna alternativa sa metodom prodatih učinaka, dok njenu isključivu primenu zahtevaju Francuska, Belgija, Španija i Portugal. Sve ostale članice, izuzev Grčke, daju pravo slobodnog izbora.

Page 11: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Metoda prodatih troškova (učinaka) - Račun prodaje

Prema ovoj metodi uspeh obračunskog perioda utvrđuje se suprostavljanjem prihoda od prodaje proizvoda sa rashodima prodatih proizvoda (ne svih rashoda perioda, nego pored onih razgraničenih po vremenskom kriterijumu još samo rashoda koji su nastali po osnovu prodaje proizvoda, usluga, robe).

Troškovi prodatih proizvoda zovu se još i puna cena koštanja prodatih proizvoda. Nju čine proizvodna cena koštanja (troškovi proizvodnje) prodatih proizvoda i poslovni troškovi perioda koji se u datoj fazi prodaje vezuju za prodate proizvode.

Po ovoj metodi sadržinu bilansa uspeha čine prihodi od prodaje proizvoda i troškovi prodatih proizvoda, a ne ukupni učinci perioda i ukupni troškovi preduzeća, pa u bilansu uspeha nisu potrebne nikakve korekcije na strani prihoda za promenu zaliha učinaka u toku perioda; to ostaje u krugu računa stanja.

Rezultat obračunat po MPT se smatra nepotpunim periodičnim rezultatom, jer nedostaju prihodi i rashodi koji se odnose na neprodate zalihe

Metoda prodatih troškova II

Da bi račun uspeha postao potpun te da bi se iz njega mogao sagledati uticaj promene stanja zaliha poluproizvoda i gotovih proizvoda na visinu ostvarenog rezultata, a da se pri tome ne izađe iz okvira ove metode čine se razne adaptacije rashodne strane računa uspeha.

Tako se npr. ukupnim rashodima proizvodnje odnosnog perioda, korigovanim za promene stanja zaliha nedovršene proizvodnje, dodaju troškovi upravljanja i prodaje i vrednost zaliha gotovih proizvoda na početku perioda.

BILANS (RAČUN) USPEHA PO METODI PRODATIH TROŠKOVA Rashodi Prihodi Stanje zaliha gotovih proizvoda na početku perioda

30.000 Prihodi od prodaje proizvoda i usluga

200.000

+ Cena koštanja poizvodnje proizvoda perioda (uključujući promenu stanja zaliha nedovršene proizvodnje)

150.000

+ Troškovi upravljanja 12.000 + Troškovi prodaje 15.000 Ukupni troškovi 207.000 % Stanje zaliha gotovih proizvoda na kraju perioda

40.000

Rashodi prodatih učinaka 167.000 Dobitak 33.000 200.000 200.000

Metoda prodatih troškova III

Doterivanje računa uspeha po metodi prodatih troškova je uobičajena praksa u anglosaksonskim zemljama, naročito u SAD.

Bilansi uspeha se prikazuju obavezno u formi liste, što odgovara metodi, ali uz isticanje početnih zaliha gotovih proizvoda, troškova ostvarene prozvodnje, i zaliha gotovih gotovih proizvoda na kraju godine, tako da prvi deo računa uspeha izgleda:

Page 12: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Neto prodaja $ 436.000 Troškovi prodatih proizvoda:

1. početne zalihe 1. januara 200... 114.000 2. troškovi ostvarene proizvodnje u

posmatranom periodu 274.000

3. % zalihe na kraju perioda 31.12.200... 119.000 Troškovi prodatih proizvoda 269.000 Bruto marža (dobitak) na prodaji $ 167.000

Budući da se bilans uspeha po metodi prodatih troškova sastavlja u formi liste takva forma joj daje značajnu prednost koja se ogleda u mogućnostima:- vertikalnog raščlanjavanja ukupnog poslovnog rezultata, i- horizontalnog raščlanjavanja poslovnog rezultata.

Metoda prodatih troškova IV

BILANS USPEHA U FORMI LISTE ZA PERIOD ............. 2000. GOD (PO METODI TROŠKOVA PRODATIH UČINAKA)

1. Prihod od prodaje proizvoda 5.000 2. Prihod od aktiviranja učinaka 200 3. Poslovni prihodi (1+2) 5.200 4. Troškovi proizvodnje prodatih učinaka

(187,5 kg x 15,25 + 62,5 kg x 16 din. = 2.860 +1.000)

3.860 5. Bruto poslovni dobitak (3-4) 1.340 6. Troškovi opšteg upravljanja i prodaje 440

6.0. Troškovi opšteg upravljanja i administracije (250 kg x 0,96)

240

6.1. Troškovi prodaje (250 kg x 0,80) 200 7 Poslovni dobitak 900 8. Neto finansijski rashodi 280

8.0. Finansijski prihodi 120 8.1. Finansijski rashodi 400

9. Neposlovni i vanredni gubitak 120 9.0. Neposlovni i vanredni prihodi 80 9.1. Neposlovni i vanredni rashodi 200

10. Dobitak (7-8-9) 500

Prednost vertikalnog raščlanjavanja rezultata je u tome što omogućuje da se neposredno vidi da se dobitak preduzećaod 500 din. sastoji od poslovnog dobitka od 900 din. i umanjenja tog rezultata za neto rashode finansiranja od 280 din. i neposlovni i vanredni gubitak od 120 din Prednost horizontalnog raščlanjavanja rezultata tiče se samo poslovnog rezultata (pozicije od 1 do 7 u prethodnom bilansu uspeha). Slaba strana metode je u tome što se rashodi u računu uspeha, kao ni oni u pogonskom obračunu, potrebni za kalkulaciju, ne mogu direktno izvlačiti iz finansijskog knjigovodstva,

Raščlanjavanje u računu uspeha

Suština raščlanjavanja u računu uspeha je u segmentiranju ukupnog (bruto) rezultata prema unapred izabranim kriterijumima.

Zahtev kontrole ostvarenog uspeha nameće potrebu raščlanjavanja ukupnog uspeha prema područjima njegovog nastanka (izvora uspeha).

Zahtev kontrole ostvarenog uspeha nameće potrebu raščlanjavanja ukupnog uspeha prema područjima njegovog nastanka (izvora uspeha).

Zahtev kontrole ostvarenog uspeha nameće potrebu raščlanjavanja ukupnog uspeha prema područjima njegovog nastanka (izvora uspeha).

Nezavisno od metode po kojoj je sačinjen bilans uspeha, prihodi mogu da budu bilansirani po sistemu fakturisane ili naplaćene realizacije.

Page 13: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Izgradnja računa uspeha u svetskoj literaturi i praksi

Za izgled, strukturu i sadržinu računa uspeha je odlučujući izbor metode obračunavanja uspeha.

Odabrana metoda u krajnjoj liniji opredeljuje formu u kojoj se račun prikazuje, kao i način uključivanja i raščlanjavanja pozicija prihoda i rashoda.

Zbog toga je polazna osnova izgradnje računa uspeha izbor metode njegovog obračuna, što pretpostavlja opredeljenje između:

1) Metoda ukupnih troškova i 2) Metoda prodatih troškova.

Račun uspeha po metodi ukupnih troškova

Izgradnja računa uspeha po ovoj metodi pretpostavlja na samom početku: 1) izbor forme prikazivanja i 2) izbor varijante metode ukupnih troškova.

U upotrebi su obe forme i to forma konta i forma liste. Metoda ukupnih troškova ima dve osnovne varijante. Prva bi se mogla nazvati metodom

punih ukupnih troškova, druga – metodom nepotpunih ukupnih troškova. Suština prve je u tome što se na strani rashoda ne pojavljuje skontirana potrošnja

materijala, nego se iskazuje početno stanje zaliha, ukupna nabavka perioda i korekcija zaliha na kraju perioda. Na taj način, na strani rashoda se ne prikazuje bruto kretanje nabavke, što je zgodna informacija za kontrolu ulaganja u poslovni proces. Na strani prihoda pojavljuje se korektura zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda.

Druga varijanta ove metode se razlikuje od prve po tome što se na strani rashoda ne prikazuje bruto nabavka materijala sa korekturom zaliha, nego samo skontirana potrošnja materijala.

Metoda ukupnih troškova u formi konta

FRANCUSKI RAČUN USPEHA PO METODI UKUPNIH TROŠKOVA R A S H O D I IZVEŠTAJNI

PERIOD PRETHODNI

PERIOD Poslovni rashodi: Nabavka robe, uključujući carinu Promena stanja zaliha (početno % stanje na kraju) Nabavka osnovnog i ostalog materijala i upotreba Promena stanja zaliha Ostale nabavke i ekster. usluge (uklj. zakupn.) Porezi, takse i slična plaćanja (direk.porezi) Nadnice i plate Socijalni troškovi (doprinosi) Dotacije za amortizaciju i pokrića: Za imobilizacije: dotacije za amortizaciju Za imobilizacije: dotacije pokrićima Za obrtna sredstva: dotacije pokrićima Za rizike i troškove: dotacije pokrićima Ostali rashodi Ukupno I x x Udeo rezultata na participacionim posl. (II) x x Rashodi finansiranja: Dotacije za amortizaciju i pokrića Interesi (kamate) i slični rashodi Negativne kursne razlike Neto rashodi na prodatim hartijama od vrednosti Ukupno III x x Vanredni rashodi Na operacijama upravljanja Na operacijama sa kapitalom Dotacije za amortizaciju i pokrića Ukupno IV x x Učešće radnika u povećanju uspeha (V) x x Porezi na dobitak (VI) x x Svega rashodi (I+II+III+IV+V+VI) x x Dobitak x x Sveukupno x x

Page 14: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Metoda ukupnih troškova u formi konta II

P R I H O D I (bez poreza) IZVEŠTAJNI PERIOD

PRETHODNI PERIOD

Poslovni prihodi: Prodaja robe Prodaja proizvodnje (proizvoda i usluga) Podzbir A – iznos ukupnog prihoda x x Od toga u izvozu Proizvodnja na zalihi (korektura zaliha) Imobilizovana proizvodnja Poslovne subvencije (naknada prihoda) Ukidanje pokrića, transfer troškova Ostali prihodi Podzbir B x x Ukupno A + B x x Udeo u rezultatu na participativnim posl. (II) x x Finansijski prihodi: Iz participacija (učešća) Iz drugih obrtnih vrednosti i potraž. iz imobiliz. aktive Ostali interesi (kamate) i slični prihodi Ukidanje pokrića i transfer troškova Pozitivne kursne razlike Neto prihodi na prodaji hartija od vrednosti Ukupno III x x Vanredni prihodi: Na operacijama upravljanja Na operacijama sa kapitalom Ukidanje pokrića i transfer troškova Ukupno IV x x Svega prihodi (I+II+III+IV) x x Gubitak x x Sveukupno x x

Metoda ukupnih troškova u formi liste

NEMAČKI RAČUN USPEHA PO METODI UKUPNIH TROŠKOVA 1. Prihodi iz prodaje 2. Povećanje ili smanjenje stanja zaliha nedovr.proizv. i gotovih proizvoda 3. Ostali aktivirani učinci (invest. u sopstvenoj režiji) 4. Ostali poslovni prihodi 4a. Prihodi iz ukidanja specijalnih pozicija sa učešćem rezultata 5. Rashodi materijala 5a. Rashodi za osnovni, pomoćni i pogonski materijal i trgovačku robu 5b. Rashodi za nabavljene usluge 6. Rashodi personala (lični rashodi): 6a. Nadnice i plate 6b. Socijalna davanja i rashodi za starosne penzije i potporu, od toga za starosne penz. 7. Otpisivanja: 7a. Nematerijalnih i materijalnih predmeta postrojenske imovine, kao i za aktivirane

rashode prob. pogona i proširenje poslovanja 7b. Imovinskih predmeta obrtne imovine, ukoliko ova premašuju uobičajena

otpisivanja u akcionarskim društvima 7c. Vanplanska otpisivanja na imaterijalnim i materijalnim predmetima postrojenske

imovine 7d. Otpisivanja na imovinskim predmetimaobrtne imovine po osnovu anticipiranja

budućih kolebanja vrednosti 8. Ostali poslovni rashodi 8a. Unošenje u specijalnu poziciju sa učešćem rezervi 9. Prihodi iz učešća Od toga iz povezanih preduzeća 10. Prihodi iz drugih hartija od vrednosti i zajmova finans.imov., od toga iz povezanih

preduzeća 11. Ostale kamate i slični prihodi, od toga iz povezanih preduzeća 12. Otpisivanja finansijskih ulaganja i hartija od vrednosti obrtne imovine 12a. Otpisivanja finansijskih ulaganja 12b. Otpisivanja hartija od vrednosti obrtne imovine za predviđena buduća kolebanja

vrednosti 12c. Ustupljeni deo dobitka po osnovu ugovora o zajedničkom dobitku, isplati dobitka

ili dela dobitka 12d. rashodi iz preuzimanja gubitka

Page 15: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Metoda ukupnih troškova u formi liste II

13. Kamate i slični rashodi, od toga povezanim preduzećima 14. Rezultat iz uobičajene poslovne delatnosti 15. Vanredni prihodi 16. Vanredni rashodi 17. Vanredni rezultat 18. Porez na dohodak ili na prihod 18a. Latentni poreski rashodi 18b. Latentni poreski prihodi 19. Ostali porezi 20. Godišnji višal/godišnji deficit (manjak) 21. Prenos dobitka/prenos gubitka iz prošle godine 22. Izuzimanje iz rezervi kapitala 22a. Uzimanje iz kapitalnih rezervi prema propisima o pojednostavljenju smanjenja

kapitala 23. Izuzimanje iz rezervi dobitka: 23a. Iz zakonskih rezervi 23b. Iz rezervi za sopstvene akcije 23c. Iz statutarnih rezervi 23d. Iz ostalih rezervi 23e. Prihod iz smanjenja kapitala 24. Unošenje u rezerve 24a. U zakonske rezerve 24b. U rezerve za sopstvene akcije 24c. U statutarne rezerve 24d. U druge rezerve 25. Bilansni dobitak/Bilansni gubitak 26. Prihod na osnovu višeg procenjivanja prema vanrednoj reviziji ili sudskoj odluci

Račun uspeha po metodi prodatih troškova

Račun uspeha po metodi prodatih troškova se, po pravilu, sastavlja u formi liste, mada nije isključena ni forma konta.

Opšte pravilo za ovaj račun uspeha je, kao i za prethodni, jasno isticanje tri grupe prihoda i rashoda, iz kojih proizilaze tri grupe rezultata: poslovni, finansijski i vanredni.

Razlike koje se pojavljuju po zemljama uslovljene su načinom prikazivanja troškova (cene koštanja proizvodnje prodatih proizvoda), načinom raščlanjavanja finansijskih i vanrednih prihoda i rashoda i načinom segmentiranja rezultata.

Kompariranjem nemačkog rašuna uspeha, koji je u svemu sledio duh IV Direktive, i računa uspeha SAD, gde se ova metoda uspešno održava mogu se uočiti suštinske sličnosti i moguće varijacije.

Nemački račun uspeha po MPT

1. Prihodi od prodaje 2. Cena koštanja prodatih učinaka 3. Bruto rezultat na prodaji I=(1do3)+6=Bruto

rezultat I 4. Troškovi prodaje 5. Opšti troškovi upravljanja 6. Ostali poslovni prihodi 7. Ostali poslovni rashodi II=1do7=Rezultat

iz poslovanja 8. Prihodi iz učešća, iz toga u povezanim preduzećima 9. Prihodi iz drugih hartija od vrednosti i zajmova finans. ulaganja, od

toga u povezanim preduzećima

10. Ostale kamate i slični prihodi 11. Otpisivanja finansijskih ulaganja i hartija od vrednosti obrtne

imovine

12. Kamate i slični rashodi, ot toga povezanim preduzećima III=8do12= Finans. rezultat

13. Rezultat iz uobičajene poslovne delatnosti = I +III 14. Vanredni prihodi 15. vanredni rashodi 16. Vanredni rezultat IV=14do15=

Vanredni rezultat 17. Porez na dohodak i prihod 18. Ostali porezi 9. Godišnji višak/Godišnji deficit

Page 16: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Glavna sporna tačka u ovom modelu računa uspeha je tačka 2, tj. cena koštanja prodatih učinaka. Jedna od ideja za rešavanje kontraverze u vezi sa cenom koštanja prodatih učinaka je da se za cenu koštanja aktiviranih sopstvenih učinaka i cenu koštanja povećanja stanja zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda smanji ukupno ulaganje u proizvodnju, obuhvaćeno u okviru pozicije pod brojem 2, a da se ista pozicija poveća za cenu koštanja smanjenja zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda.

Doterivanje računa uspeha po metodi prodatih troškova je uobičajena praksa u anglosaksonskim zemljama, a posebno u SAD.

U bilansu uspeha prikazanog u formi liste se ističu početne zalihe gotovih proizvoda, troškovi ostvarene proizvodnje i zalihe gotovih proizvoda na kraju godine.

Neto prodaja 436.050 Troškovi prodatih proizvoda * početne zalihe 1. januara 20.. 114.000 * troškovi ostvarene proizvodnje u posmatranom periodu

388.000

* % zaliha na kraju perioda 31.12.20.. -119.625 Troškovi prodatih proizvoda 268.500 Bruto marža (dobitak) na prodaji $ 167.550

Prema metodi prodatih troškova, rashodi se po pravilu raščlanjavaju prema funkcijama (rashodi proizvodnje, administracije, upravljanja i prodaje), dok se za utvrđivanje troškova proizvodnje proizvedenih proizvoda pretpostavlja račlanjavanje po mestima i nosiocima kao i tekuća naknadna kalkulacija, za razliku od metode ukupnih troškova.

Račun uspeha po MPT u SAD II

Bruto prodaja $ 478.050 * Minus pokriće za depresijaciju $ 25.000 * Minus odobrena sniženja 17.000 Neto prodaja 436.050 Troškovi prodatih proizvoda * Zalihe na početku perioda $ 114.000 * Cena koštanja ostvarene proizvodnje u periodu 274.125 * Ukupna cena koštanja proizvoda raspoloživih za prodaju

388.125

* Minus zalihe na kraju perioda 119.625 Cena koštanja prodatih proizvoda 268.500 Bruto marža na prodaji $ 167.550 Ostali operativni troškovi * Troškovi prodaje x * Opšti troškovi administracije i upravljanja x Poslovni rezultat xx * Ostali prihodi i troškovi - prihodi od hartija od vrednosti x - dobici na prodaji imobilizacija x * Troškovi finansiranja x Rezultat pre oporezivanja xx Porezi xx Neto rezultat poslovne godine xx Dobitak po akciji xx

Page 17: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Račun uspeha po MPT u SAD III

Račun uspeha u prikazanoj formi obavezno prati sledeća tabela sa detaljima kalkulacije cene koštanja prodatih učinaka koja, u konkretnom slučaju, iznosi $ 274.125.

Osnovni materijal * Početno stanje $ 21.000 * Nabavka 147.300 * Minus vraćene nabavke 600 146.700 * Zavisni troškovi nabavke 675 Raspoloživi osnovni materijal 168.375 Zalihe na kraju perioda (minus) - 23.250 Troškovi potrošnje materijala $ 145.125 Direktne plate 79.650 Troškovi proizvodnje 45.825 * Amortizacija zgrada 1.650 * Amortizacija mašina 11.325 * Energija 15.675 * Osiguranje zgrad i mašina 360 * Indirektne plate 12.075 * Održavanje i reparatura zgrada 1.440 * Održavanje i reparature mašina 2.100 * Porezi i takse 1.200 Nedovršena proizvodnja 3.525 * Zalihe na početku perioda 20.100 * Zalihe na kraju perioda 16.575 Cena koštanja proizvedenih proizvoda $ 274.125

Međusobna uslovljenost bilansa stanja i uspeha

Bilans stanja i uspeha predstavljaju dva međusobno povezana, ali po funkcijama različita finansijska izveštaja.

Bilans uspeha se »zatvara« na taj način što se kao njegov krajni rezultat javlja dobitak ili gubitak, odnosno ni jedno ni drugo ako je rezultat nula.

Bilans uspeha se »zatvara« na taj način što se kao njegov krajni rezultat javlja dobitak ili gubitak, odnosno ni jedno ni drugo ako je rezultat nula.

U slučaju pozitivnog finansijskog rezultata dobitak se evidentira na strani pasive bilansa stanja i na rashodnoj strani bilansa uspeha.

Obrnuto, u slučaju negativnog finansijskog rezultata gubitak se evidentira u aktivi bilansa stanja i na prihodnoj strani bilansa uspeha.

Analiza računa

Knjigovodstveni sistem raspolaže knjigovodstvenim računima (kontima ili samo računima) koji u značajnoj meri pojednostavljuju način vođenja knjigovodstvene evidencije

Osobenost knjigovodstvenog računa u tradicionalnom obliku je njegova dvostranost. Kao što bilans ima levu i desnu stranu obeleženu po konvenciji »aktiva« i »pasiva« isto tako i računi imaju levu i desnu stranu koje se po konvenciji obeležavaju sa »duguje« i »potražuje«.

Razlikuju se računi bilansa stanja i računi bilansa uspeha. Računi bilansa stanja prikazuju pojedine oblike imovine i kapitala preduzeća. U zavisnosti

od karaktera imovine, odnosno kapitala koji prikazuju, računi se dele na aktivne, pasivne i aktivnopasivne.

Računi bilansa stanja se dalje razvrstavaju na račune odgovarajućih podbilansa. U tom smislu postoje sledeći računi podbilansa bilansa stanja:

Page 18: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

·  podbilans posnovnih sredstava i njihovih izvora, ·  podbilans osnovnih sredstava u pripremi, ·  podbilans obrtnih sredstava, · podbilans posebnih sredstava, podbilans spontanih odnosa,  

Analiza računa II

Računi bilansa uspeha se razvrstavaju na sledeće račune podbilansa: · podbilans poslovnih prihoda i rashoda, ·podbilans finansijskih prihoda i rashoda ·podbilans vanrednih prihoda i rashoda Analizom pojedinačnih računa treba da se daju odgovori na sledeća pitanja: ·  koje je kvalitativno-sadržinsko obeležje računa tj. šta se na njemu prikazuje, ·   kojem bilansu odnosno podbilansu pripada, ·   kakvog je karaktera račun, · kakva kretanja nastaju na dugovnoj a kakva na potražnoj strani računa, · šta prikazuje saldo računa i kakav je njegov značaj.

Analiza aktivnih računa

Klasa 0: Neuplaćeni upisani kapital i stalna imovina 00 – Neuplaćeni upisani kapital 01 – Nematerijalna ulaganja 02 - Nekretnine, postrojenja, oprema i biološka sredstva 03 – Dugoročni finansijski plasmani Klasa 1: Zalihe 10 – Zalihe materijala 11 – Nedovršena proizvodnja 12 – Gotovi proizvodi 13 - Roba 14 – Nekretnine pribavljene radi prodaje 15 – Dati avansi Klasa 2: Kratkoročna potraživanja, plasmani i gotivina 20 – Potraživanja po osnovu prodaje 21 – Potraživanja iz specifičnih poslova 22 - Druga potraživanja 23 – Kratkoročni finansijski plasmani 24 – Gotovinski ekvivalenti i gotovina 27 – Porez na dodatu vrednost 28 – Aktivna vremenska razgraničenja 29 – Gubitak iznad visine kapitala

Analiza aktivnih računa II

Računi rashoda koji, takođe, imaju aktivan karakter su sledeći: Klasa 5: Rashodi 50 – Nabavna vrednost prodate robe 51 – Troškovi materijala 52 – Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi 53 – Troškovi proizvodnih usluga

Page 19: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

54 – Troškovi amortizacije i rezervisanja 55 – Nematerijalni troškovi 56 – Finansijski rashodi 57 – Ostali rashodi 58 – Rashodi po osnovu obezvređenja imovine 59 – Vanredni rashodi i prenos rashoda Klasa 8: Vanbilansna evidencija 88 – Vanbilansna aktiva

Analiza pasivnih računa

Klasa 3: Kapital 30 – Osnovni i ostali kapital 31 – Neuplaćeni upisani kapital 32 - Rezerve 33 – Revalorizacione rezerve 34 – Neraspoređena dobit 35 - Gubitak Klasa 4: Dugoročna rezervisanja i obaveze 40 – Dugoročna rezervisanja 41 – Dugoročne obaveze 42 – Kratkoročne finansijske obaveze 43 – Obaveze iz poslovanja 44 – Obaveze iz specifičnih poslova 45 – Obaveze po osnovu zarada i naknada zarada 46 – Druge obaveze 47 – Obaveze za porez na dodatu vrednost 48 – Obaveze za ostale poreze – doprinose i druge dažbine 49 – Pasivna vremenska razgraničenja Klasa 6: Prihodi 60 – Prihodi od prodaje robe 61 – Prihodi od prodaje proizvoda i usluga 62 – Prihodi od aktiviranja učinaka i robe 63 – Promena vrednosti zaliha učinaka 64 – Prihodi od premija, subvencija, dotacija, donacija i sl. 65 – Drugi poslovni prihodi 66 – Finansijski prihodi 67 – Ostali prihodi 68 – Prihodi od usklađivanja vrednosti imovine 69 – Vanredni prihodi i prenos prihoda Klasa 8: Vanbilansna evidencija 89 – Vanbilansna pasiva

Latentne rezerve

Nastaju bilo potcenjivanjem aktive, bilo precenjivanjem pasive Nije reč o tome da se kroz bilans ukaže da nešto ne postoji; svaka pozicija je u bilansu

dokazana, ali osnovica po kojoj je vršena procena nije bila najpreciznija, tako da u preduzeću mogu da postoje bilo latentne rezerve, bilo skriveni gubici

Latentne rezerve i skriveni gubici javljaju se kao razlika između stvarnog i inventarnog bilansa

Problem latentnih rezervi je usko povezan sa pitanjem procenjivanja.

Page 20: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Primer: latentne rezerve

Aktiva Pasiva Razna aktiva 600.000 Razna pasiva 700.000 Roba (1.000 kg po 300 din) 300.000 Dobitak 200.000 900.000 900.000 Aktiva Pasiva Razna aktiva 600.000 Razna pasiva 700.000 Roba (1.000 kg po 200 din) 200.000 Dobitak 100.000 800.000 800.000

U bilansu 2 u odnosu na bilans 1 je izvršeno potcenjivanje vrednosti robePotcenjivanje vrednosti sirovina je nastalo zbog smanjenja cena po kojima jevršeno njihovo procenjivanje.

Latentne rezerve-iskazivanje pojavnog gubitka

Aktiva Pasiva Razna aktiva 600.000 Razna pasiva 900.000 Roba (1.000 kg po 200 din) 200.000 Gubitak 100.000 900.000 900.000 Aktiva Pasiva

Razna aktiva 600.000 Razna pasiva 900.000 Sirovine (1.000 kg po 100 din) 100.000 Gubitak 200.000 900.000 900.000

U ovom slučaju preduzeće je povećalo svoj pojavni gubitak od 100.000 din. na 200.000 din. putem potcenjivanja svoje aktive Razlika od 100.000 dinara predstavlja skriveni dobitak. Skriveni dobitak, u ovom slučaju, povećava pojavni gubitak. Skrivenim dobitkom se ili umanjuje pojavni dobitak, ili povećava pojavni gubitak, ili čak pretvara pojavni dobitak u gubitak

Stvaranje latentnih rezervi usled precenjivanja pasive

Aktiva Pasiva Razna aktiva 500.000 Razna pasiva 700.000 Dužnici 400.000 Dobitak 200.000 900.000 900.000

Prilikom procenjivanja boniteta dužnika preduzeće nalazi da treba stvoriti rezervu za sumnjiva potraživanja u iznosu od 300.000 din.

Aktiva Pasiva Razna aktiva 500.000 Razna pasiva 700.000 Dužnici 400.000 Rezerv. za sumnjiva potraživanja 300.000 Gubitak 100.000 1.000.000 1.000.000

Precenjivanjem pasive došlo je do toga da se pojavni dobitak pretvori u pojavni gubitak, što je imalo za posledicu stvaranje latentne rezerve

Page 21: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

U praksi, se putem ispravke vrednosti aktive najviše stvaraju latentne rezerve, naročito u vezi sa osnovnim sredstvima i njihovom amortizacijom Vrednost tranzitorne pasive (pasivnih vremenskih razgraničenja i dugoročnih rezervisanja) može da bude precenjena.

VRSTE LATENTNIH REZERVI

prinudne latentne reterve, procenjene latentne rezerve prema pravu izbora, i latentne rezerve po slobodnoj volji Prinudne latentne rezerve nastaju automatski, primenom (porast cena kada su dnevne cene

veće od nabavnih, a za preduzeće su troškovi nabavke gornja granica procenjivanja) Procenjene latentne rezerve pojavljuju se usled postojanja prava izbora između različitih

zakonski dopuštenih vrednosti ili usled stvarne procene (šacovanja), u slučajevima kada to prilike zahtevaju.

Latentne rezerve po slobodnoj volji pojavljuju se u svim onim slučajevima kada se vrednost koja odgovara propisima o procenjivanju ili načelima urednog knjigovodstva samovoljno potcenjuje.

Skriveni gubici

nastaju precenjivanjem aktive, ili potcenjivanjem pasive Gubitak se nalazi u aktivi i ako on treba da postane skriven, onda je potrebno da ostale

pozicije aktive apsorbuju jedan njegov deo. Usled toga, svako precenjivanje aktive ima kao posledicu skrivanje gubitaka.

V G V G M N D Đ

Aktiva

E Ž

D Đ Gubitak

Aktiva

Gubitak

Pasiva

O P

Slika 1 pokazuje normalan gubitak koji se izražava u aktivi Slika 2 pokazuje smanjen gubitak u aktivi koji je nastao usled precenjivanja aktive. Prostor oivičen tačkama D, Đ, E i Ž pokazuje u kojoj je veličini došlo do precenjivanja aktive, odnosno u kojoj visini postoji skriveni gubitak. Slika 3 pokazuje smanjeni iznos pasive, nastao usled njenog potcenjivanja.

Primer - skriveni gubici

Aktiva Pasiva Razna aktiva 400.000 Razna pasiva 300.000 Roba (3.000 po 100) 300.000 Obaveze u str. novcu 600.000 Gubitak 200.000 900.000 900.000

U želji da skrije delimično svoj gubitak, odnosno da ga prikaže kao pojavno dobitak, preduzeće: a) procenjuje svoju robu na taj način što obračunava kg robe po 150 din. i b) preduzeće obračunava svoju obavezu u stranom novcu po kursu koji je upola manji nego što je ranije bio obračun. Na osnovu ovoga dobili bi se ovakvi bilansi:

Page 22: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Aktiva Pasiva Razna aktiva 400.000 Razna pasiva 300.000 Roba (3.000 po 150) 450.000 Obaveze u str. novcu 600.000 Gubitak 50.000 900.000 900.000 Aktiva Pasiva Razna aktiva 400.000 Razna pasiva 300.000 Roba (3.000 po 100) 300.000 Obaveze u str. novcu 300.000 Dobitak 100.000 700.000 700.000

Pojava skrivenog gubitka može da ima za posledicu ne samo da smanji postojeći gubitak, već i da ga pretvori u pojavni dobitak Skrivanje gubitka ne mora nastati samo u slučaju ako se želi ukloniti iz bilansa pojavni gubitak. Svako nerealno povećanje pojavnog dobitka ima za posledicu skrivanje gubitka.

Uzroci latentnih rezervi i SG

- berzanske špekulacije i razne poslovne malverzacije - problem podele troškova između obračunskih perioda koji su uslovljeni kako faktorima

koji utiču na njihovo trošenje tako i primenom različitih metoda obračuna amortizacije. - primena principa opreznosti. Nastaju po osnovu zakonskih propisa (prinudnim putem) o

obavezi ili zabrani bilansiranju - razne poslovno-političke težnje. Naime, preduzeće koje u tekućoj godini stvara latentnu

rezervu u stvari odlaže podelu jednog dela dobitka za kasnije.

Stvarni značaj skrivanja dobitka i gubitka

Preduzeće koje je izvršilo potcenjivanje robe na taj način što je zalihe obračunalo po 20 din., umesto 30 din/kg. i tako smanjilo dobitak od 200.000 din. na 100.000 din. prilikom prodaje mora realizovati latentnu rezervu u iznosu od 100.000 din. Zbog niže procene zaliha robe ono ipak neće tu robu prodati po nižoj ceni, već po onoj koju može da ostvari na tržištu. Preduzeće može da odlaže prodaju te robe, ali jednom mora doći do objektiviranja latentne rezerve.

Sličan je slučaj i sa skrivenim gubitkom. Ako je preduzeće potcenilo svoju obavezu u stranom novcu i na taj način imalo skriveni gubitak u iznosu od 300.000 din., njegova se situacija stvarno noje ništa izmenila. Ono će morati jednog dana da izvrši isplatu svoje obaveze u stranoj valuti, moraće da nabavi devize i tom prilikom platiće stvarni kurs. Tada bezuslovno mora da dođe do objektiviranja skrivenog gubitka

Stvarni značaj skrivanja dobitka i gubitka II

Ako latentne rezerve i skriveni gubici stvarno ne menjaju finansijsku situaciju preduzeća, to ne znači da one ne mogu da uticati na poslovanje preduzeća i da time izazovu izmenu u finansijskoj situaciji

Latentne rezerve odnosno skriveni gubici moraju najkasnije prilikom likvidacije doći do izražaja - ukazuje na njihov tranzitorni efekat

U razvijenim zemljama zapada preduzeća vode politiku latentnih rezervi iz više razloga: pitanje poreza i berzanske spekulacije, malverzacije

Slični su motivi i kad je u pitanju skrivanje gubitka: pitanje poreza, berzanske spekulacije i interesi raznih direktora

Page 23: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

M otivi za skrivanje gubitka

- gubitak se skriva zbog poreza. - berzanskim špekulacijama - interesi menadžmenta

Osnovni zahtevi realnosti i ispravnosti bilansa

Osnovni bilansni zahtevi realnosti i ispravnosti, obuhvataju u principu problematiku procenjivanja bilansnih pozicija i ispravnosti bialnsa.

Procenjivanje bilansnih pozicija sastoji se u primeni određenih cena na odgovarajuće materijalne i ostale poslovno-ekonomske veličine preduzeća.

Pri procenjivanju se poštuju opšti principi i metodi procenjivanja pojedinih pozicija bilansa, zakonodavstvo i interna akta preduzeća o procenjivanju.

Osim pojedinih bilansnih pozicija predmet procenjivanja može biti i preduzeće u celini.

Problem procenjivanja bilansnih pozicija

Principi procenjivanja bilansnih pozicija znače, primeniti određene cene na odgovarajuće materijalne i ostale vrednosti, poslovno-ekonomske veličine. Ima više metoda procenjivanja, više cena, koje se primenjuju pri procenjivanju

Procenjivanje u bilansu ima karakter procene pojedinih pozicija bilansa po odgovarajućim cenama.

Prema autorima: dr P. Gerstner, L. Mayer, H. Knoll, H. reinheimer i U. Franc pri procenjivanju bilansnih pozicija primenjuju se nabavna, odnosno cena koštanja, dnevna i niža cena.

Procenjivanje po nabavnoj ceni, odnosno ceni koštanja, zasptupljeno je kod autora: R. Boland i C. Blind

Po K. Vasiljeviću procenjivanje bilansnih pozicija čini se, po principu nabavne cene, korekture principa nabavne cene, dnevne cene, funkcionalne i likvidacione cene.

Metoda procenjivanja bilansnih pozicija teoretski i praktično svodi se na procenjivanje po nabavnoj i dnevnoj ceni, i njihovim varijantama

Procenjivanje po nabavnoj ceni

Proceniti osnovna, vanposlovna i obrtna sredstva po nabavnoj ceni znači proceniti po kojoj su nabavljene, odnosno po toj ceni se i evidentiraju u preduzeću

Šta predstavlja nabavna cena - Prema jednom stavu, pod nabavnom cenom se podrazumeva fakturna cena dobavljača, a prema drugom fakturna cena uvećana za troškove nabavke (troškove dopreme, utovara, pretovara, carine) i lagerovanja (uskladištenja, nabavne službe).

Nabavna cena, kao najstariji način procenjivanja, ima svojih pozitivnih i negativnih crta. najlakša je za određivanje i najlakše se može kontrolisati, s obzirom da se sredstva

preduzeća vode po ovoj ceni, na osnovu fakturnog iznosa, uvećanog za nastale zavisne troškove.

Nestabilnost cena, dovodi do nepovoljnih posledica u pogledu procenjivanja, što izaziva sumnju u tačnost procenjivanja po nabavnoj ceni, jer se nabavne cene stalno menjaju. U takvoj situaciji pribegava se iznalaženju povoljnijih rešenja, u smislu umanjenja fluktacije cena. Pribegava se procenjivanju po metodama, koje se zasnivaju na principu nabavne cene, te zato imaju karakter varijanti nabavne cene.

Page 24: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Varijante nabavne cene: prva ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni (FIFO), poslednja ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni (LIFO), najvišna ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni (HIFO), po metodi prosečne nabavne cene i koeficijenta za revalorizaciju.

Prva ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni

Materijal nabavljen po jednoj ceni odlazi u proizvodnju po ceni po kojoj je nabavljen sve dok se time ne iscrpu sve zalihe; tek posle toga dolazi do rasodovanja po ceni druge nabavke itd.

Ako cene u svom daljem kretanju pokazuju tendenciju porasta ili pada to se odražava na procenjivanje zaliha i troškova materijala

Kada cene rastu, zalihe materijala procenjuju se po docnijim nabavnim cenama, koje su najbliže dnevnoj, ali s obzirom na to da nabavne cene i dalje rastu, dolazi do pojave potcenjivanja vrednosti zaliha, tj. pojave skrivenog dobitka.

Obrnuto, kada cene opadaju dolazi do precenjivanja vrednosti zaliha, tj. pojave skrivenih gubitaka. Kada cene rastu troškovi materijala obračunavaju se po ranijim nabavnim cenama, te je njihov iznos manji, tj. podcenjeni su, što znači pojavu skrivenih gubitaka. Obrnuto kada cene opadaju, troškovi su viši, tj. precenjeni su, a to znači pojavu skrivenog dobitka.

Primer procenjivanja materijala po FIFO nabavnoj ceni

Ulaz Izlaz Datum Količina Cena Vrednost Datum Količina Cena Vrednost 8/1 200 1.000 200.000 15/1 100 1.000 100.000 25/1 300 1.100 330.000 29/1 200 100 1.000 100 1.100 210.000 saldo

(31/1) 200 1.100 220.000

500 530.000 500 530.000 Saldo 200 220.000

Prilikom drugog trošenja materijala najpre je preuzet ostatk materijala po prvoj nabavnoj ceni, pa je tek onda došlo do prodaje materijala po ceni druge nabavke. Usled ovoga, vrednost zaliha u velikoj meri se približava poslednjim nabavkama Nedostatak ovoga principa procenjivanja je što daje različite rezultate u zavisnosti od tendencija kretanja cena. U periodima porasta cena dobitak preduzeća biva povećan jer se najpre uzima starija cena koja je tada niža. Obrnuto, u periodima opadanja cena, dobitak preduzeća biva umanjen usled trošenja materijala po ranijim nabavkama koje su tada više.

LIFO metoda

procenjivanje troškova materijala vrši po poslednjim a zaliha po ranijim nabavnim cenama. poslednja cena po kojoj materijal ulazi u magacin je prva cena po kojoj izlazi iz magacina u

proizvodnju. Ova metoda u prvi plan stavlja račun uspeha.

Ulaz Izlaz Datum Količina Cena Vrednost Datum Količina Cena Vrednost 8/1 200 1.000 200.000 15/1 100 1.000 100.000 25/1 300 1.100 330.000 29/1 200 1.100 220.000 saldo

(31/1) 200 210.000

500 530.000 500 530.000 Saldo 200 210.000

Page 25: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Procenjivanje prva ulazna jednaka prvoj izlaznoj ceni, povoljnije je sa stanovišta procenjivanja vrednosti zaliha materijala, a procenjivanje po poslednja ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni, povoljnije sa stanovišta procenjivanja troškova

HIFO metoda

sastoji u tome što se obračun troškova materijala vrši po najvišoj ulaznoj nabavnoj ceni. Znači da je najviša cena materijala istovremeno i prva cena po kojoj se vrši procena utroška

materijala. Tek nakon iscrpljene količine po toj ceni, sledi obračun po prvoj nižoj. Primena ovog principa dolazi do izražaja kada se cene na tržistu često menjaju, padaju i

rastu. Na osnovu ovakvog principa, ukoliko cene pokazuju tendenciju porasta, povoljnije je

procenjivanje sa stanovišta obračuna troškova materijala, jer se zalihe materijala procenjuju po najnižima nabavnim cenama, a obračun troškova materijala po najvišim nabavnim cenama, koje se više približavaju dnevnim.

Ulaz Izlaz

Datum Količina Cena Vrednost Datum Količina Cena Vrednost 8/01 200 1.000 200.000 15/01 100 1.000 100.000 25/01 300 1.100 330.000 29/01 200 1.100 220.000 Saldo

(31/01) 200 210.000

500 530.000 500 530.000 Saldo 200 210.000

Metoda prosečne nabavne cene

Sastoji se u primeni prosečnih nabavnih cena (aritmetička odnosno ponderisana sredina ) na sirovine, materijal, sitan inventar, ambalažu i sl. kao i robu, ukoliko se vodi po nabavnim cenama.

Iznalaženje prosečne nabavne cene posle svake nabavke, znači da se sa svakom nabavkom, ukoliko se nabavne cene menjaju, menja i prosečna nabavna cena, po kojoj se vrši procenjivanje zaliha i troškova materijala

Komada Cena Iznos

Nabavka 08/01 200 1.000 200.000 Utrošak 15/01 100 1.000 100.000 Zalihe 100 1.000 100.000 Nabavka 25/01 300 1.100 330.000 Zalihe (po prosečnoj n.c.) 400 1.075 430.000 Utrošak 200 1.075 215.000 Zalihe (po prosečnoj n.c.) 200 1.075 215.000

Zalihe i utrošak materijala su procenjeni po prosečnoj nabavnoj ceni. Izračunavanje prosečne nabavne cene na kraju meseca, i to kada se u toku meseca primenjuje FIFO princip

Sadržaj Datum Kol. Cena Iznos Sadržaj Datum Kol. Cena Iznos

Nabavka 08/01 200 1.000 200.000 Utrošak 15/01 100 1.000 100.000 Nabavka 25/01 300 1.100 330.000 Utrošak 29/01 200 1.100 210.000 Svega: 500 530.000 Svega: 300 310.000 Utrošak 300 1.060 318.000 Korektura

troškova + 8.000

Zalihe 31/01 200 1.060 212.000 Svega: 318.000

Page 26: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Metoda prosečne nabavne cene II

Prosečna nabavna cena na kraju meseca, odgovara vrednosti ukupne nabavke u toku meseca, u odnosu na ukupno nabavljene količine:

530.000 : 500 = 1.060 (prosečna nabavna cena na kraju meseca) UTROŠENO: 300 kom = 310.000 (po prva ulazna jednako prvoj izlaznoj) 300 kom * 1.060 = 318.000 (prosečna nabavna cena na kraju meseca) + 8.000 (korektura troškova)

Sadržaj Datum Kol. Cena Iznos Sadržaj Datum Kol. Cena Iznos

Nabavka 08/01 200 1.000 200.000 Utrošak 15/01 100 1.000 100.000 Nabavka 25/01 300 1.100 330.000 Utrošak 29/01 200 1.100 220.000 Svega: 500 530.000 Svega: 300 320.000 Utrošak 300 1.060 318.000 Korektura

troškova - 2.000

Zalihe 31/01 200 1.060 212.000 Svega: 318.000

Prosečna nabavna cena na kraju meseca = 1.060UTROŠENO300 kom = 320.000 (po poslednja ulazna jednaka prvoj izlaznoj)300 kom * 1.060 = 318.000 (prosečna nabavna cena na kraju meseca)

- 2.000 (korektura troškova)Dakle, procenjivanje po prosečnoj nabavnoj ceni posle svake nabavke i na kraju meseca pokazuje izvesne razlike. Iznos zaliha i troškova materijala u istom primeru iznosi:

Zalihe Utrošak Ukupno

Prosečna nabavna cena posle svake nabavke 215.000 315.000 530.000 Prosečna nabavna cena na kraju meseca 212.000 318.000 530.000

Metoda koeficijenata za revalorizaciju

Sastoji se u usaglašavanju nabavne i dnevne cene, primenom određenih koeficijenata na nabavnu cenu.

To se postiže na taj način što se nabavne cene pojedinih sredstava množe sa jedinstvenim ili različitim koeficijentima koji treba da izraze stepen rasta cena koje prati statistika.

Cena koja se dobija primenom koeficijenata naziva se revalorizaciona. Revalorizaciona cena se najviše primenjuje kod osnovnih sredstava

Naziv sredstva Nabavna vrednost sredstava

Koeficijent revalorizacije

Revalorizaciona vrednost

1 2 3 4 1. 2. n Ukupno

Revalorizacija amortizacije, zaliha materijala, rezervnih delova, sitnog inventara, proizvodnje i proizvoda, nije obavezna.

Procenjivanje po dnevnoj ceni

Nastala kao posledica negativnih strana primene nabavnih cena u domenu procenjivanja. Proceniti određene vrste sredstava po dnevnoj ceni znači proceniti ih po tržišnoj ceni na

određeni dan. Prednost dnevne cene što se može lako kontrolisati i utvrditi. Međutim, to nije uvek slučaj.

Itekako se može veštački delovati na porast cena krajem godine. Kao posledica takve

Page 27: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

situacije i težnje za povoljnije rešenje procenjivanja po dnevnoj ceni, pristupilo se primeni prosečne dnevne cene

Datum Ulaz-Izlaz Kol. Cena Iznos

25.04 Nabavka 100 10 1.000 30.06 Procena vrednosti zaliha - po nabavnim cenama 100 10 1.000 - po dnevnim cenama 100 15 1.500

Procenjivanje po dnevnoj ceni, u klasičnom smislu, sprovodi se na taj način što se određena sredstva procene po dnevnoj ceni, a razlika između nabavne i dnevne, direktno utiče na finansijski rezultat (dobitak ili gubitak). Dnevne cene nalaze primenu pri svođenju potraživanja u domaćoj i stranoj valuti na dnevnu vrednost.

Procenjivanje po nižoj ceni

Princip niže cene počiva na komparaciji nabavnih i dnevnih cena. Po ovom principu pri procenjivanju bilansnih pozicija treba se opredeliti za onu cenu koja

je niža bez obzira kakav karakter ima. Uslov za primenu ove metode procenjivanja je postojanje obe cene, jer bez toga nema

mogućnosti za izbor niže cene.

Procenjivanje po nabavnoj ceni

Razna aktiva 800 Razna pasiva 1.200 Roba (1000*500) 500 Finansijski rezultat 100 1.300 1.300

Procenjivanje po nižoj ceni

Razna aktiva 800 Razna pasiva 1.200 Roba (1000*500) 500 Dobitak 100 1.300 1.300

Procenjivanje po nižoj ceni

Razna aktiva 800 Razna pasiva 1.200 Roba (1000*400) 400 1.200 1.200

Iz navedenog primera se vidi da se procenjivanje po nižoj ceni, između nabavne i dnevne, u stvari sastoji u procenjivanju po nabavnoj ceni, ako je ova niža, odnosno u procenjivanju po dnevnoj ceni, ako je ova niža.Negativna strana ovog principa, pak, ogleda se u problemu utvrđivanja nabavnih i dnevnih cena.

Dodatni finansijski izveštaji

Dva tipa ili dve metode analize likvidnosti zasnovane na veličini novčanog toka: - Prva se zasniva na veličini novčanog toka (cash-flow) a - druga na svim finansijskim tokovima (funds flow).

Page 28: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Izveštaj o novčanim tokovima (cash flow)

Koncept cash flow analize je novijeg datuma (pedesetih godin nastaje) Danas se koristi u velikom broju zemalja kao sredstvo za procenu prinosne snage i za

procenu finansijske snage preduzeća Cash flow je višak prihoda koji je po odbitku poreza na dobitak, slobodan za isplatu

dividendi, učešća u dobitku, investiranje u osnovna sredstva i dospelih dugoročnih zajmova.

Ukoliko postoji neupotrebljeni cash flow on povećava obrtna sredstva i koristi se za isplatu kratkoročnih obaveza, za ulaganje u zalihe, za profitabilno plasiranje ili povećanje rezervi gotovine.

Činjenica da postoji nesklad između gotovine i rezultata je uticala da se ustanovi potreba za njihovim posebnim utvrđivanjem i prezentiranjem.

Većina pozicija u bilansu uspeha je prirodno povezana sa pozicijama u bilansu stanja.

Uslovljenost bilansa uspeha i izveštaja o gotovinskim tokovima

POREĐENJE NETO DOBITKA I NETO GOTOVINE OBEZBEĐENIH IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

UOBIČAJENA KONVERZIJA IZNOSA IZ BILANSA USPEHA U IZNOSE GOTOVINSKOG TOKA

Iznos iz bilansa uspeha Odgovarajuća bezgotovinska aktiva Odgovarajuće obaveze prihod od prodaja potraživanja nezarađeni prihod trošak prodate robe robni inventar dugovanja rashod plata unapred plaćene plate plate dospele za isplatu rashod najma unapred plaćeni najam najam za isplatu rashod osiguranja unapred plaćeno osiguranje osiguranje za isplatu rashod amortizacije postrojenje, imovina ili oprema rashod amortizacije nematerijalna aktiva

Namene i sadržaj aktivnosti izveštaja o novčanim tokovima

Cash flow izveštava o svim novčanim aktivnostima (primanjima i isplatama) preduzeća tokom određenog perioda.

On objašnjava uzroke koji su doveli do novčanih promena istovremeno pružajući informacije o poslovnim, finansijskim i investicionim aktivnostima

Izveštaj o novčanim tokovima objašnjava izvore priliva i odliva «gotovine» tokom jednog perioda.

Na visinu gotovine u preduzeću utiču odluke koje proističu iz poslovnog upravljanja i iz finansijskog upravljanja.

Osnovne aktivnosti koje utiču na nivo gotovine u preduzeću su: poslovne, investicione i finansijske aktivnosti

Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti preduzeća koje donose prihod i druge aktivnosti, osim onih koje su aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja. Reč je, dakle, o aktivnostima ili transakcijama koje utiču na bilans uspeha.

Investicione aktivnosti su sticanje i otuđivanje dugoročnih sredstava i drugih ulaganja koaj nisu uključena u gotovinske ekvivalente.

Finansijske aktivnosti su aktivnosti koje dovode do promena u visini i sastavu sopstvenog kapitala i obaveza preduzeća po osnovu uzetih zajmova.

Page 29: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Poslovne, investicione i finansijske aktivnosti

POSLOVNE AKTIVNOSTI gotovinski prilivi gotovinski odlivi naplate od kupaca gotovinske isplate dobavljačima naplaćene kamate i dividende gotovinske isplate zaposlenima ostala poslovna primanja plaćena kamata i porezi ostale poslovne gotovinske isplate

INVESTICIONE AKTIVNOSTI gotovinski prilivi gotovinski odlivi prodaja imovine, postrojenja i opreme kupovina imovine, postrojenja i opreme prodaja hartija od vrednosti koje nisu kupovina hartija od vrednosti koje nisu

gotovinski ekvivalenti gotovinski ekvivalenti primanje od otplata zajma zaduživanje

FINANSIJSKE AKTIVNOSTI gotovinski prilivi gotovinski odlivi gotovinske pozajmice od poverilaca otplata pozajmljenih iznosa emitovanje hartija od vrednosti otkup deoničarskih akcija deoničarskog kapitala isplata dividendi

ANALIZA EFEKATA TRANSAKCIJA NA GOTOVINU

V r s t a t r a n s a k c i j a Promena u gotovini POSLOVNE AKTIVNOSTI prodaja roba i usluga za gotovinu + prodaja roba i usluga na kredit 0 primiti dividende ili kamatu + naplata potraživanja + priznati trošak prodate robe 0 kupiti inventar za gotovinu - kupiti inventar na kredit 0 platiti dugovanja dobavljačima - evidentirati nastanak poslovnih rashoda 0 platiti poslovne rashode - evidentirati nastanak poreza 0 platiti poreze - evidentirati nastanak kamate 0 platiti kamatu - unapred plaćeni rashodi u gotovini - otpisati unapred plaćene rashode 0 uknjižiti smanjenje vrednosti ili amortizaciju 0 INVESTICIONE AKTIVNOSTI kupiti osnovna sredstva gotovinom - kupiti osnovna sredstva putem zaduživanja 0 prodati osnovna sredstva + kupiti hartije od vrednosti koje nisu gotovinski ekvivalenti - prodati hartije od vrednosti koje nisu gotovinski ekvivalenti + uzeti zajam - FINANSIJSKE AKTIVNOSTI povećati dugoročni ili kratkoročni dug + smanjiti dugoročni ili kratkoročni dug - prodati obične ili preferencijalne akcije + otkupiti i povući obične ili preferencijalne akcije - kupiti trezorske akcije - platiti dividende - konvertovati dug u obične akcije 0 ponovo klasifikovati dugoročni dug u kratkoročni dug 0

Odnos prezentiranih aktivnosti i gotovine trebalo bi na prvi pogled da bude očigledan i direktan. Međutim, teškoće se pojavljuju prilikom klasifikacija navedenih aktivnosti kao poslovne, investicione ili finansijske (isplate kamata kao poslovne gotovinske tokove, a isplate dividendi kao finansijske gotovinske tokove )

Primer - APT COMPANY

- pruža dnevne usluge čišćenja za domaćinstva - isplaćuje sve plate u gotovini dnevno i da se svi prihodi naplaćuju u gotovini dnevno

- poseduje kompjuter a amortizacija na kompjuteru se raspoređuje u bilans uspeha tokom predviđene tri godine veka trajanja kompjutera.

- materijali za čišćenje kupuju za gotovinu periodično ali se ne plaćaju obavezno po isporuci.

Page 30: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

- takav materijal se vodi u inventaru koji treba da se koristi po potrebi, tako da se svi nabavljeni materijali ne upotrebljavaju odmah.

- Bilans uspeha izveštava da je $3.000 za materijale upotrebljeno tokom datog perioda a izveštaj o gotovinskom toku izveštava da je $3.200 plaćeno za materijale tokom tog perioda.

Upoređujući bilans uspeha i gotovinske tokove iz poslovanja, možemo uočiti da su jedine razlike među njima vezane za materijal i amortizaciju. APT Company ima samo jednu investicionu aktivnost, kupovinu kompjutera, i jednu finansijsku aktivnost, isplatu dividendi u gotovini.

APT COMPANY - FINANSIJSKI IZVEŠTAJI

BILANS STANJA ZAKLJUČNO SA 31.12.20X1 AKTIVA OBAVEZE I AKCIONARSKI UDEO

20X1 20X0 20X1 20X0 Gotovina $1.200 $4.000 Potraživanja $200 $200 Materijali 600 400 Akcionarski udeo 3.600 4.200 Kompjuter 2.000 0 Ukupna aktiva $3.800 4.400 Ukupna pasiva $3.800 $4.400

BILANS USPEHA ZAKLJUČNO SA 31. 12.20X1. Prodaje $35.000 Plate $20.000 Amortizacija 1.000 Trošak materijala 3.000 24.000 Neto dobitak $11.000

IZVEŠTAJ O GOTOVINSKIM TOKOVIMA ZAKLJUČNO SA 31.12.20X1. GOTOVINSKI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI naplate od kupaca $35.000 isplate zaposlenima (20.000) isplate dobavljačima (3.200) neto gotovina obezbeđena iz poslovnih aktivnosti 11.800 GOTOVINSKI TOKOVI IZ INVESTICIONIH AKTIVNOSTI gotovinska investicija za kompjuter (3.000) neto gotovina upotrebljena za investicione aktivnosti (3.000) GOTOVINSKI TOKOVI IZ FINANSIJSKIH AKTIVNOSTI isplata dividendi u gotovini (11.600) neto gotovina upotrebljena za finansijske aktivnosti (11.600) smanjenje u gotovini (2.800) stanje gotovine na 31. decembar 20x0. 4.000 stanje gotovine na 31. decembar 20x1. $1.200

Metode izveštavanja o novčanim tokovima

1. metoda indirektnog utvrđivanja tokova gotovine i gotovinskih ekvivalenata (indirektna metoda), i

2. metoda direktnog utvrđivanja tokova gotovine i gotovinskih ekvivalenata (direktna metoda).

Utvrđivanje cash flow i u jednom i u drugom slučaju se vrši računski na osnovu podataka iz bilansa stanja i bilansa uspeha

GOTOVINSKI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Direktna metoda Indirektna metoda

Naplate od kupaca $35.000 Neto zarade $11.000 Isplate zaposlenima $20.000 Dodati amortizaciju* 1.000 Isplate dobavljačima 3.200 Odbiti nabavke1 (200) Neto gotovina obezbeđena poslovnim aktivnostima

$11.800 $11.800

ITG po metodi direktnog utvrđivanja tokova gotovine iz poslovanja

Prema direktnoj metodi, informacije o glavnim stavkama bruto priliva gotovine i bruto odliva gotovine mogu da se utvrde na jedan od sledećih načina:

-iz računovodstvene evidencije preduzeća; ili

Page 31: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

-usklađivanjem prodaje, troškova prodatih proizvoda (prihodi od kamate i slični prihodi i rashodi kamata i slične naknade za finansijske institucije) i drugih stavki bilansa uspeha za:

• promene u stanju zaliha i poslovnih potraživanja i obaveza u toku perioda;• druge negotovinske stavke; i

-ostale stavke, gde učinci gotovine predstavljaju tokove gotovine iz aktivnosti investiranja ili finansiranja.

Primer – m.direktnog utvrđivanja tokova gotovine iz poslovanja

BILANS STANJA POČEV OD 31. DECEMBAR (u hiljadama) A k t i v a P a s i v a

20X2 20X1 20X2 20X1 Tekuća aktiva Tekuće obaveze Dugovanja $74 $6 Gotovina $16 $25 Nedeljne i mesečne

plate za isplatu 25 4

Potraživanja 45 25 Zalihe 100 60 Ukupna tekuća aktiva 161 110 Ukupne tekuće

obaveze 99 10

Osnovna sredstva, bruto 581 330 Dugoročne obaveze 125 5 Akumulirana amortizacija

(101) (110) Akcionarski udeo 417 315

Neto 480 220 Ukupna aktiva $641 $330 Ukupna pasiva $641 $330

BILANS USPEHA ZAKLJUČNO SA 31. DECEMBAR 20X2 (u hiljadama) Prihod po osnovu prodaje $200 Trošak i rashodi Trošak prodate robe $100 Nedeljne i mesečne plate 36 Amortizacija 17 Kamata 4 Ukupni troškovi i rashodi $157 Dobitak pre odbijanja poreza na dobitak 43 Porezi na dobitak 20 Neto dobitak $23

Primer - IZVEŠTAJ O GOTOV. TOKOVIMA

A. TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI I. Prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti (gotovinske naplate od kupaca) $180 II. Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti 1. Dobavljačima $72 2. Zaposlenima 15 3. Za kamatu 4 4. Za poreze 20 Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti (ukupna gotovinska plaćanja)

111

III. Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti $69 B. TOKOVI GOTOVINE IZ INVESTICIONIH AKTIVNOSTI I. Prilivi gotovine iz investicionih aktivnosti (kupovina osnovnih sredstava

$(287)

II. Prihodi od prodaje osnovnih sredstava (odliv gotovine) 10 III. Neto gotovina upotrebljena za investicione aktivnosti (neto odliv gotovine iz investicionih aktivnosti)

(277)

C. GOTOVINSKI TOKOVI OD FINANSIJSKIH AKTIVNOSTI Prihodi od izdavanja dugoročnih obveznica $120 Prihodi od emitovanja običnih akcija 98 Plaćene dividende (19) I. Neto gotovina obezbeđena iz finansijskih aktivnosti 199 D. NETO ODLIV GOTOVINE $(9) Gotovina, 31. decembar 20x1 (na početku obračunskog perioda)

25

Gotovina, 31. decembar 20x2 (na kraju obračunskog perioda)

$16

Gotovina, 31. decembar 20x1 $25.000 Gotovina, 31. decembar 20x2 16.000 Neto smanjenje gotovine $ 9.000

Page 32: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Izveštaj Eco-Bag kompanije pokazuje da je višak gotovinskih odliva u odnosu na gotovinske prilive smanjio gotovinu za $9.000. Navedeni primer pokazuje kako firma može istovremeno (1) da ima značajan iznos neto dobitka koji je izračunat na bazi sastavljanja bilansa uspeha, a ipak (2) da ima smanjenje u gotovini koje može postati opasno.

Međuzavisnost IOGT i bilansa stanja

Ravnoteža u bilansu stanja se može predstaviti sledećom jednačinom: Aktiva (A) = Obaveze (L) + Akcionarski udeo (SE) Gotovina + Bezgotovinska sredstva = Obaveze + Akcionarski udeo[2] Gotovina = Obaveze + Akcionarski udeo – Bezgotovinska sredstva Bilo koja promena (Δ) u gotovini mora biti praćena promenom jedne ili više stavki na

desnoj strani da bi jednačina ostala u ravnoteži: Δ Gotovina = Δ Obaveza (L)+ Δ Akcionarskog udela (SE) – Δ Bezgotovinskih sredstava

(NCA) Iz navedenog proizilazi da je: Promena u gotovini = Promena u svim bezgotovinskim stanjima

U knigovodstvu je moguće napraviti pregled svih poslovnih transakcija tokom poslovne godine. Pregled onih transakcija koje uključuju gotovinu su označene sa zvezdicom (*):

*2. Naplate potraživanja *5. Plaćanja dugovanja dobavljačima *7. Isplata plata *8. Priznavanje nastale kamate i isplata *9. Priznavanje i isplata poreza na dohodak *11. Nabavka osnovnih sredstava za gotovinu *12. Prodaja osnovnih sredstava po knjiženoj vrednosti *13. Izdavanje dugoročnog duga *14. Emitovanje običnih akcija *15. Objava i isplata dividendi

BILANS STANJA ECO-BAG COMPANY

Δ gotovina = Δ L + Δ SE – Δ NCA POSLOVNE AKTIVNOSTI 1. Prodaje na kredit = +200 – (+200) *2. Gotovinske naplate od kupaca +180 = – (-180) 3. Trošak prodate robe = -100 – (-100) 4. Kupovina inventara na tekući račun = +140 – (+140) *5. Plaćanja dobavljačima -72 = -72 6. Rashod nedeljnih i mesečnih plata = +36 -36 *7. Isplate zaposlenima -15 = -15 *8. Plaćeni rashod kamate -4 = -4 *9. Plaćeni porezi na dobitak -20 = -20 Neto gotovina obezbeđena iz

poslovnih aktivnosti, podukupni iznos 69

Rashodi koji ne zahtevaju gotovinu 10. Amortizacija -17 – (-17) Neto dohodak, podukupni iznos +23 INVESTICIONE AKTIVNOSTI *11. Nabavka osnovnih sredstava -287 – (+287) *12. Prodati osnovnih sredstava +10 – (-10) FINANSIJSKE AKTIVNOSTI *13. Izdavati dugoročni dug obveznice +120 +120 *14. Emitovati obične akcije +98 +98 *15. Platiti dividende -19 -19 Neto promene - 9 +209 +102 - (+320)

Page 33: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Izračunavanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti (I)

a. Eco-Bag kompanija je ostvarila prihod od $200.000 u 20x2. ali povećanje na stanju potraživanja od $20.000 ukazuje da je samo $180.000 bilo naplaćeno od kupaca: Prodaje $200.000 + Početna potraživanja 25.000 Potencijalne naplate $225.000 - Krajnja potraživanja 45.000 Gotovinske naplate od kupaca $180.000 Ili Prodaje $200.000 Smanjenje (povećanje) potraživanja (20.000) Gotovinske naplate od kupaca $180.000 Povećanje u potraživanjima znači da su prodaje premašile naplate i suprotno, smanjenje u potraživanjima znači da su naplate premašile prodaje.

Izračunavanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti (II)

b. Razlika između troška prodate robe od $100.000 i gotovinskog plaćanja dobavljačima od $72.000 može da se objasni promenama u stanjima zaliha i dugovanja. Povećanje zaliha od $40.000 ukazuje da su kupovine premašile trošak robe za prodaju za $40.000: Krajnji inventar $100.000 + Trošak prodate robe 100.000 Inventar koji treba obrazložiti $200.000 - Početni inventar (60.000) Kupovina inventara $140.000 Iako su kupovine iznosile $140.000, isplate dobavljačima iznosile su samo $72.000. Razlog je u činjenici da su neke kupovine izvršene na kredit, a što je dovelo do povećanja u dugovanjima za kupovinu od $68.000, to jest od $6.000 na $74.000: Početna dugovanja za kupovinu (dobavljačima) $6.000 + Kupovine 140.000 Ukupni iznos koji treba platiti $146.000 - Završna dugovanja za kupovinu (74.000) Računi plaćeni gotovinom $72.000 Efekti zaliha i obaveza prema dobavljačima za nabvake mogu da se kombinuju na sledeći način: Trošak prodate robe $100.000 Povećanje (smanjenje) u inventaru 40.000 Smanjenje (povećanje) dugovanja za kupovinu (68.000) Plaćanje dobavljačima 72.000

Izračunavanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti (III)

c. Gotovinske isplate zaposlenima iznosile su samo $15.000 jer je rashod za nedeljne i mesečne plate od $36.000 bio izbalansiran povećanjem dugovanja za nedeljne i mesečne plate u iznosu od $21.000: Početna dugovanja za nedeljne i mesečne plate $4.000 + Rashod za nedeljne i mesečne plate 36.000 Ukupno za plaćanje $40.000 - Krajnja dugovanja za nedeljne i mesečne plate (25.000) Gotovinske isplate zaposlenima $15.000 ili rashod za nedeljne i mesečne plate $36.000 smanjenje (povećanje) dugovanja za nedeljne i mesečne plate (21.000) gotovinske isplate zaposlenima $15.000 d. Kamata za isplatu i porezi na dobitak za isplatu su imali vrednost nula na početku i na kraju 20x2. Tako je ukupan rashod za kamatu od $4.000 i rashod za porez na dobitak $20.000 bio plaćen gotovinski u 20x2.

Izračunavanje gotovinskih tokova iz investicionih i finansijskih aktivnosti (I)

Uobičajena pravila koja se koriste prilikom provere stanja gotovine a na bazi analizr promena u stavkama bilansa stanja su sledeća:

1. Povećanja u gotovini (gotovinski prilivi) proističu iz: -Povećanja u obavezama ili akcionarskog udela - Smanjenja u bezgotovinskoj aktivi 2. Smanjenja u gotovini (gotovinski odlivi) proističu iz: - Smanjenja u obavezama ili deoničarskom kapitalu - Povećanja u bezgotovinskoj aktivi Iz prezentiranog primera može se uočiti da su na gotovinske tokove iz investicionih

aktivnosti ($277.000 odliv) i finansijskih aktivnosti ($199.000 priliv) kompanije uticale promene na sledećim pozicijama: (a) osnovna sredstva, (b) dugoročne obaveze i (c) deoničarski kapital.

Page 34: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Izračunavanje gotovinskih tokova iz investicionih i finansijskih aktivnosti (II)

a. Neto osnovna sredstva povećala su se za $260.000 u 20x2. Tri stavke obično objašnjavaju promene: (1) stečena aktiva, (2) prodaja aktive (asset disposition), i (3) trošak amortizacije za taj period. Stoga je:

Povećanje u neto aktivi imovine (postrojenja) = (Acqusisitions) nabavke – prodaje (disposals) – rashod amortizacije

Elementi u ovoj jednačini objašnjavaju investicione aktivnosti kompanije. Praćenje gotovinskih tokova iz investicionih aktivnosti zahteva osnovno poznavanje aktivnosti iz te godine. Ponekad imate samo nepotpune informacije a sami morate da dođete do nepoznatih vrednosti. Na primer, možda znate povećanje u neto aktivi postrojenja, nabavke novih osnovnih sredstava, i rashod amortizacije a da ne znate o prodaji aktive Eco-Bag kompanije. Knjigovodstvena vrednost ovih prodaja mogla bi da se izračuna iz prethodne jednačine:

$260.000 = $287.000 – prodaje (disposals) - $17.000 Prodaje (Disposals) = $287.000 - $17.000 - $260.000 Prodaje (Disposals) = $10.000 Eco-Bag kompanija je povećala knjigovodstvenu vrednost za iznos prodate aktive što znači

da se knjigovodstvena vrednost imovine slaže sa prodatom vrednosšću. No, u praksi su veoma česta odstupanja knjigovodstvenih od prodatih vrednosti kao posledica prodaja koje mogu biti veće ili manje od knjigovodstvene vrednosti.

Izračunavanje gotovinskih tokova iz investicionih i finansijskih aktivnosti (III)

b. Dugoročna obaveza (dug) je povećana za $125.000 - $5.000 = $120.000. Ovo povećanje je nastalo zbog novog dugoročnog duga koji je izdat – finansijska aktivnost koja je povećala gotovinu.

c. Povećanje od $102.000 ($417.000 - $315.000) u deoničarskom kapitalu može da se objasni pomoću tri faktora: (1) emitovanjem deoničarskih akcija, (2) neto dobitkom (ili gubitkom), (3) dividendama. Stoga je:

Povećanje u akcionarskom udelu = Novo emitovanje + Neto dobitak – Dividende U slučaju da ne znamo koliko je novih akcija emitovano one se utvrđuju na sledeći način: $102.000 = nova emisija + $23.000 - $19.000 Nova emisija = $102.000 - $23.000 + $19.000 Nova emisija = $98.000, priliv gotovine Dakle, finansijske aktivnosti koje utiču na gotovinu su emitovanje novih deonica i isplata

dividendi u gotovini.

Bezgotovinske investicione i finansijske aktivnosti

U prezentiranom primeru, Eco-Bag kompanija nije imala nikakve bezgotovinske investicione ili finansijske aktivnosti. Da bismo ilustrovali činjenicu da bezgotovinske investicione i finansijske aktivnosti ne utiču na izveštaj o novčanim tokovima pretpostavimo da je Eco-Bag kompanija imala sledeće aktivnosti:

Nabavila je osnovna sredstva u vrednosti od $14.000 emitovanjem običnih akcija. Nabavila je malu zgradu potpisavši hipoteku na iznos od $97.000. Konvertovala je dugoročni dug od $35.000 u obične akcije.

Page 35: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Stavke koje utiču na jednačinu bilansa stanja su predstavljene u sledećem primeru: Δ Gotovina

Δ Obaveza (L) + Δ Akcijskog kapitala (SE)

– Δ Bezgotovinskih sredstva (NCA)

1. 0 = + $14.000 povećanje-obične akcije

- ($14.000) povećanje-osnovna sredstva

2. 0 = +$97.000

povećanje-hipoteka za isplatu

-(+$97.000)

povećanje-zgrada

3. 0 = - $35.000

smanjenje-dugoročnih oabveza

+$35.000 povećanje-obične akcije

IONT po metodi indirektnog utvrđivanja tokova gotovine iz poslovanja

Indirektna metoda polazi od toga da se neto novčani tok od poslovnih aktivnosti utvrđuje usklađivanjem neto dobitka ili gubitka za učinke:

- zaliha i sličnih elemenata, - nenovčanih stavki (amortizacija, provizija, određeni porezi) i drugo, i - svih drugih stavki za koje se novčani učinci ulažu ili finansiraju novčani tokovi. Izrada izveštaja o novčanim tokovima po indirektnoj metodi se zasniva na prethodno

sačinjenom bilansu stanja i bilansu uspeha. Sastavljanje izveštaja po ovoj metodi počinje preuzimanjem neto dobitka iz bilansa uspeha,

kao glavnog priliva gotovine iz poslovanja. Zatim se prave dodaci ili odbici za promene u odgovarajućim stanjima aktive ili obaveza,

to jest za stavke koje različito utiču na neto dobitak i neto gotovinski tok. Primer indir.metode - Ryan Corporation I

KOMPARATIVNI BILANS STANJA, 31. DECEMBAR 20X1 I 20X0 (PRIMER 11) 20X1 20X0 Promena Povećanje ili

smanjenje A k t i v a Tekuća aktiva Gotovina $ 46.000 $ 15.000 $ 31.000 Povećanje Potraživanja (neto) 47.000 55.000 (8.000) Smanjenje Zalihe 144.000 110.000 34.000 Povećanje Unapred plaćeni troškovi (avansi)

1.000 5.000 (4.000) Smanjenje

Ukupna tekuća aktiva $ 238.000 $ 185.000 $ 53.000 Investicije raspoložive za prodaju

$ 115.000 $ 127.000 ($ 12.000) Smanjenje

Poslovna imovina Poslovna imovina $ 715.000 $ 505.000 $ 210.000 Povećanje Akumulirana amortizacija

(103.000) (68.000) (35.000) Povećanje

Ukupna poslovna imovina

$ 612.000 $ 437.000 $ 175.000

Ukupna aktiva $ 965.000 $ 749.000 $ 216.000 O b a v e z e Tekuće obaveze Obaveze $ 50.000 $ 43.000 $ 7.000 Povećanje Akumulirane obaveze 12.000 9.000 3.000 Povećanje Obaveza za porez 3.000 5.000 (2.000) Smanjenje Ukupno tekuće obaveze

$ 65.000 $ 57.000 $ 8.000

Dugoročne obaveze Dospele obveznice 295.000 245.000 50.000 Povećanje Ukupne obaveze $ 360.000 $ 302.000 $ 58.000 Akcijski kapital Obične akcije, $5 nominalna vrednost

$ 276.000 $ 200.000 $ 76.000 Povećanje

Uplaćeni kapital iznad nominalne vrednosti. Zajednički

189.000 115.000 74.000 Povećanje

Neraspoređena dobit 140.000 132.000 8.000 Povećanje Ukupan akcijski kapital $ 605.000 $ 447.000 $ 158.000 Ukupne obaveze i akcijski kapital

$ 965.000 $ 749.000 $ 216.000

1 Primer preuzet iz: B. Needles, M. Powers. (2001) Financial Accounting, Houghton Mifflin Company, New York, str. 643-654

Page 36: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Primer indir.metode - Ryan Corporation II

Ryan Corporation BILANS USPEHA - 31. DECEMBAR 20X1 (PRIMER 2) Neto prihod $ 698.000 Trošak prodate robe 520.000 Bruto marža $ 178.000 Proizvodni rashod (uključujući trošak amortizacije $37.000) 147.000 Proizvodni prihod $ 31.000 Drugi prihodi (troškovi) Rashod kamate ($ 23.000) Prihod od kamata 6.000 Dobitak od prodatih investicija 12.000 Gubitak na prodaji od postrojenja (3.000) (8.000) Prihod pre poreza na dobit $ 23.000 Porez na dobit 7.000 Neto dobit $ 16.000

Druge transakcije koje utiču na netekuće računovodstvo tokom 20X1 su:

1. kupljene investicije u iznosu od $78.000 2. prodate investicije za $102. 000 koje koštaju $90.000 3. kupljena poslovna imovina u iznosu od $120 000 4. prodata poslovna imovina koja košta $10.000 sa akumuliranim umanjenjem

vrednosti od $2.000 za $5.000. 5. emisija ili izdavanje $100.000 obveznica po nominalnoj vrednosti u

bezgotovinsku zamenu za poslovnu imovinu 6. otplata $50.000 obveznica po nominalnoj vrednosti po dospeću; 7. emisija 15.200 akcija po $5.00 nominalne vrednosti u vrednosti običnih akcija

za $150.000 8. plaćene dividende u gotovini u iznosu od $8.000

Izračunavanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti I

TABELA ZA GOTOVINSKI TOK IZ PROIZVODNIH AKTIVNOSTI ZA 31. DECEMBAR 20X1 (PRIMER 3) Cash flow iz proizvodnih aktivnosti

Neto prihod $ 16.000 Prilagođavanje za priznanje neto prihoda za cash flow iz proizvodnih aktivnosti

Cash flow iz proizvodnih aktivnosti Amortizacija $ 37.000 Dobici od prodaje investicija (12.000) Gubici od prodaje postrojenja 3.000 Promene u tekućoj imovini i tekućim obavezama Smanjenje potraživanja 8.000 Povećanje zaliha (34.000) Smanjenje AVR 4.000 Povećanje na računima obaveza 7.000 Povećanje na akumuliranim obavezama 3.000 Smanjenje obaveza za porez na dobit (2.000) 14.000 Neto cash flow iz proizvodnih aktivnosti $ 30.000

Amortizacija - Za Ryan Corporation, bilans uspeha evidentira troškove amortizacije od $ 37,000 koji na primeru izgledaju ovako:

Troškovi umanjenja vrednosti (amortizacija) 37.000 Akumulirana maortizacija 37.000 Zabeležiti godišnju stopu umanjena vrednosti na imovini Beleženje amortizacije nije uključivalo gotovinski trošak. Kako se ovo nije ticalo tokova gotovine, prilagođavanje amortizacije je neophodno da bi se povećao neto prihod za iznos zabeležene amortizacije.

Izračunavanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti II

Dobici i gubici - koji se pojavljuju u bilansu uspeha takođe ne utiču na tokove gotovine iz poslovnih aktivnosti i treba ih isključiti iz ovog odeljka izveštaja o tokovima gotovine.

Gotovinske naplate nastale iz otuđenja imovine koji su rezultirali dobicima ili gubicima prikazani su u investicionom odeljku izveštaja o gotovinskim tokovima.

Na primer, u bilansu uspeha Ryan Corporation je prikazala dobitak od USD 12,000 u prodaji investicija, i ovo je oduzeto od neto prihoda s ciljem da prizna neto prihod kao neto tok gotovine iz poslovnih aktivnosti.

Isto tako, Ryan Corporation je pokazala gubitak od USD 3,000 na prodaji imovine, i to je dodato na neto prihod u cilju priznavanja neto prihoda kao neto tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti.

Page 37: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Izračunavanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti III

Promene u tekućoj imovini - Umanjenja kod tekuće imovine, sem u gotovini, imaju pozitivne efekte na tokove gotovine, a povećanja u tekućoj imovini imaju negativne efekte na tokove gotovine.

Na primer, osvrnimo se na bilans stanja i bilans uspeha za Ryan Corporation u primeru 1. i 2. Neto prodaja je u 200X1 bila USD 698.000 i smanjenje potraživanja od kupaca je iznosilo USD 8.000.

Dakle gotovinska naplata od prodaje je bila USD 706.000 a kalkulisana je na sledeći način: USD 706.000 = USD 698.000 + USD 8.000 Naplate su bile USD 8.000 više nego prodaje zabeležene te godine. Ovaj odnos može biti

ilustrovan na sledeći način:

Potraživanja od kupaca Početno

stanje 55.000 706.000 Gotovinska

naplata od kupaca

Prodaja kupcima

698.000

Krajnje stanje 47.000

S toga, da bi uskladili neto prihod sa neto tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti umanjenje od USD 8.000 na računu «potraživanja od kupaca» je dodato na neto prihod.

Izračunavanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti IV

Zalihe robe mogu biti analizirane na isti način. Na primer Slika 1. pokazuje da su zalihe povećane za USD 34.000 od 20X0 do 20X1. Ovo znači da je Ryan Corporation potrošila USD 34.000 više u gotovini za kupovine nego što je bilo uključeno u cenu prodate robe u bilansu uspeha. Kao rezultat ovog trošenja, neto prihod je veći od neto tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti, tako da se USD 34.000 moraju oduzeti iz neto prihoda.

Primenjujući istu logiku, umanjenje od USD 4.000 kod aktivnih vremenskih razgraničenja (avansno plaćenih troškova) dodato je neto prihodu u cilju prilagodjavanja neto prihoda neto tokovima gotovine iz poslovanja.

Promene u tekućim obavezama - imaju suprotan efekat na tokove gotovine od onih u promenama tekuće imovine. Povećanja u tekućim obavezama dodata su neto prihodu a smanjenja u tekućim obavezama su oduzeta od neto prihoda da bi uskladila neto prihod sa neto tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti

Tekuće obaveze 547.000 Početno stanje 43.000

Gotovinska plaćanja dobavljačima

554.000 Kupovine*

Krajnje stanje 50.000 * Kupovine = cena prodate robe (USD 520.000) + povećanje u zalihama (USD 34,000).

Izračunavanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti V

Koristeći se istom logikom, povećanje od USD 3.000 u «akumuliranim obavezama» dodaje se na neto prihod i umanjene od USD 2.000 u dospelim obavezama iz poreza na

Page 38: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

prihod se oduzima od neto prihoda da bi se uskladio neto prihod sa neto tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti.

Raspored gotovine iz poslovnih aktivnosti - U rezimeu primera 3. se pokazuje da je korišćenjem indirektne metode neto prihod od USD 16.000 uvećan priznavanjem stavki čiji je ukupan zbir od USD 14.000 i na taj način se dobijaju neto tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti od USD 30.000. Ovo znači, da iako je neto prihod bio USD 16.000, Ryan Corporation je zapravo imala neto tokove gotovine raspoložive iz poslovnih aktivnosti aktivnosti od USD 30.000 za korišćenje u cilju kupovine imovine, smanjenju dugova ili plaćanju dividendi.

Sumiranje usklađivanja - Efekti stavki bilansa uspeha koji ne utiču na tokove gotovine mogu biti sumirani, na sledeći način:

Dodati ili oduzeti od neto prihoda

Troškovi umanjenja vrednosti Dodati Troškovi amortizacije Dodati Troškovi osiromašenja (smanjenja efektivnosti) Dodati Gubici Dodati Dobici Oduzeti

Određivanje tokova gotovine iz investicionih aktivnosti I

Bilans stanja iz primera 1. pokazuje da Ryan Corporation ima dugoročno investiranu imovinu i postrojenjsku imovinu, ali ne kratkoročne investicije. Bilans uspeha u primeru 2. pokazuje da Ryan Corporatin, takođe, ima stavke koje se odose na investicije u formi dobitka u obliku prihoda na prodaju investicija, i gubitak na prodaji poslovne imovine. Stavke na dnu primera 2. koje su vezane za investicione aktivnosti u 20X1su:

kupljene investicije u iznosu od $78.000 prodate investicije za $102. 000 koje koštaju $90.000 kupljena poslovna imovina u iznosu od $120 000 prodata poslovna imovina koja košta $10.000 sa akumuliranim umanjenjem vrednosti od $

2.000 za $5.000. izdatih $100.000 obveznica po nominalnoj vrednosti u bezgotovinsku zamenu za poslovnu

imovinu Investicije – da bi se objasnilo umanjenje investicija korporacije za USD 12.000 potrebno

je izvršiti analizu povećanja i umanjenja investicionog računa u cilju određivanja efekata na račun gotovine. Kupovine povećavaju investicije, a prodaje ih smanjuju. Stavka 1 - kupovine :

A = L+OE Investicije 78.000 + Gotovina 78.000 - Kupovina investicija

Određivanje tokova gotovine iz investicionih aktivnosti II

Stavka 2. u listi pokazuje prodaju investicija za USD 102.000 koje koštaju USD 90.000, što rezultira u dobitku od USD 12.000.

A = L+OE Gotovina 102. 000 + + Investicije 90. 000 - Dobitak na prodaji investicija 12. 000 ( prodaja investicija za dobitak)

Page 39: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Umanjenje od 12.000 USD na računu investicija tokom 20X1 je ovim objašnjeno, što se vidi iz sledećeg knjigovodstvenog (T) računa: Početno stanje 127.000 Prodaja 90.000 Kupovine 78.000 Krajnje stanje 115.000 Uticaji na tokove gotovine iz ovih transakcija su prikazani u tokovima gotovine iz odeljka investicionih aktivnosti u izveštaju o tokovima gotovine kako sledi:

- kupovina investicija (78.000 USD); - prodaja investicija (102.000 USD).

Određivanje tokova gotovine iz investicionih aktivnosti III

Poslovna imovina - U slučaju poslovne imovine, neophodno je objasniti promene kod oba računa: računu imovine i odnosnom računu akumuliranog umanjenja vrednosti.

U skladu sa primerom 1. poslovna imovina je povećana za 210.000 USD i akumulirana amortizacija je povećana za 35.000 USD.

Kupovine uvećavaju poslovnu imovinu, a prodaje umanjuju poslovnu imovinu. Akumulirana amortizacija je povećana za iznos troškova amortizacije a umanjena

isključenjem amortizacije povezane sa poslovnom imovinom koja je prodata.

Stavka 3. u listi sa predhodne strane pokazuje da je Ryan Corporation kupila poslovnu imovinu od 120.000 USD tokom 20X1, kako je pokazano u sledećoj promeni: A = L+OE Poslovna imovina 120.000 + Gotovina 120.000 - Kupovina poslovne imovine Ova transakcija rezultira odlivom gotovine od 120.000 USD

Određivanje tokova gotovine iz investicionih aktivnosti IV

Stavka 4. navodi da je Ryan Corporation uzela poslovnu imovinu koja je koštala 10.000 USD i imala akumuliranu amortizaciju od 2.000 USD i prodala je za 5.000 USD, što je rezultiralo gubitkom od 3.000 USD. Beleženje ove transakcije vrši se na sledeći način: A = L+OE Gotovina 5.000 + - Akumulirana amortizacija 2.000 + Gubitak na prodaji poslovne imovine 3.000 - Poslovna imovina 10.000 (Prodaja poslovne imovine sa gubitkom)

Stavka 5. liste Ryan - investicionih aktivnosti je bezgotovinska zamena koja utiče na dva dugoročna računa, poslovnu imovinu i dospele obveznice. To se evidentira na sledeći način: A = L+OE Poslovna imovina 100.000 + + Dospele obveznice 100.000 (Izdate obveznice po nominalnoj

vrednosti za poslovnu imovinu)

Mada ova transakcija ne uključuje priliv ili odliv gotovine, ona je značajna jer uključuje i investicionu aktivnost (kupovinu poslovne imovine) i finansijsku aktivnost (izdvanje dospelih obeznica). Budući da je jedan od ciljeva izveštaja o tokovima gotovine pokazivanje važnih investicionih i finansijskih aktivnosti ova transakcija je navedena u posebnom rasporedu ili u dnu izveštaja o tokovima gotovine ili kao prilog uz izveštaju, kako sledi:

Raspored bezgotovinskih investicionih i finansijskih transakcijaIzdavanje dospelih obveznica za poslovnu imovinu 100.000 USD

Page 40: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Određivanje tokova gotovine iz investicionih aktivnosti V

Kroz analizu prethodnih transakcija i troškove amortizacije za poslovnu imovinu od 37.000 USD, sve promene na računima poslovne imovine sada su obuhvaćene, što je pokazano u sledećem T računima:

Račun poslovne imovine

Početno stanje 505.000 Prodaja 10.000 Gotovinske kupovine 120.000 Bezgotovinske kupovine 100.000 Krajnje stanje 715.000

Akumulirana amortizacija

Prodaja 2.000 Početno stanje 68.000 Troškovi

amortizacije 37.000

Krajnje stanje 103.000

Da je bilans stanja uključio specifične račune poslovne imovine, kao što su zgrade i oprema i njihove odnosne račune akumulirane amortizacije, ili druge račune dugoročne imovine kao što su nematerijalne vrednosti ili prirodna bogatstva, analiza bi bila ista.

Određivanje tokova gotovine iz finansijskih aktivnosti I

Stavke iz primera 2 koje se odnose se na finansijske aktivnosti Ryan Corporation u 20X1 su:

5. izdatih $100.000 obveznica u nominalnoj vrednosti za bezgotovinsku razmenu za poslovnu imovinu;

6. otplata $50.000 obveznica po nominalnoj vrednosti po dospeću; -izdato 15.200 akcija od $5.00 nominalne vrednosti u vrednosti običnih akcija za $150.000 -plaćene dividende u gotovini u iznosu od $8.000

Dospele obveznice - primer 1. pokazuje da su dospele obveznice povećane za $50.000 u 20x1. Ovaj račun utiče na stavke 5. i 6. Stavka 5. je analizirana u vezi sa poslovnom imovinom. Ona je navedena u rasporedu bezgotovinskih investicionih i finansijskih transakcija u primeru 4. Stavka 6. rezultira odlivom gotovine, što se može videti u sledećoj transakciji: A = L + OE Dospele obveznice 50.000 - - Gotovina 50.000 Otplata obveznica po nominalnoj vrednosti po

dospeću

Ovaj odliv gotovine prikazan je u odeljku finansijskih aktivnosti izveštaja o tokovima gotovini, kako sledi: Otplata obveznica: ($50 000) Na bazi ovih transakcija promena na računu dospelih obveznica može se objasniti na sledeći način:

Dospele obveznice Otplata 50.000 Početno stanje 245.000 Izdavanje bezgotovine 100.000 Krajnje stanje 295.000

Određivanje tokova gotovine iz finansijskih aktivnosti II

Obične akcije - Kao i poslovna imovina odnosni računi akcija akcionara treba da budu analizirani zajedno. Na primer uplaćeni kapital iznad nominalne vrednosti, zajednički treba da bude ispitivan sa običnim akcijama. Godine 20X1 račun običnih akcija Ryan Corporation je povećan za $76.000 i uplaćeni kapital iznad nominalne vrednosti, zajednički povećan za $74.000.

Ova povećanja su objašnjena stavkom 7, koja navodi da je Ryan Corporation izdala USD15.200 deonica stoka za USD150.000. Promena koja beleži priliv gotovine je sledeća:

Page 41: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

A = L + OE Gotovina 150 000 + + Obične akcije 76.000 Uplaćeni kapital iznad nomin.

Vrednosti.Zajednički 74.000

Izdato 15.200 akcija po nominalnoj vrednosti $5 običnih akcija

Priliv gotovine je prezentiran u odeljku finansijskih aktivnosti izveštaja o tokovima gotovine na sledeći način: Izdavanje običnih akcija $ 150 000 Analiza transakcije izdavanje običnih akcija je sve što je potrebno da bi se objasnile promene na dva računa tokom 20X1, na sledeći način:

Obične akcije Uplaćeni kapital Početno stanje 200.000 Početno

stanje 115.000

Izdavanje 76.000 Izdavanje 74.000 Krajnje stanje 276.000 Krajnje

stanje 189.000

Određivanje tokova gotovine iz finansijskih aktivnosti III

Neraspoređena dobit – neke stavke koje su uticale na neraspoređenu dobit su već analizirane. Na primer, u slučaju Ryan Corporation, neto prihod je korišćen kao deo analize tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti.

Jedina stavka koja nije objašnjena a koja je od uticaja na neraspoređenu dobit Ryan Corporation je plaćanje od $8000 u dividendiama u gotovu - (stavka 8.) što se reflektuje u sledećoj transakciji.

A = L + OE Neraspoređena dobit 8.000 - - Gotovina 8.000 Gotovinske dividende za 20x1 Ryan Corporation bi objavila dividendu pre njenog plaćanja, te bi stoga zadužila račun objavljenih dividendi u gotovom, umesto neraspoređene dobiti, ali po plaćanju dividende i zatvaranju računa objavljenih dividendi u gotovom, u neraspoređenu dobit, efekat je kako je prikazano: Dividende ($8000) Sledeći knjigovodstveni (T) račun pokazuje promenu u računu neraspoređene dobiti:

Neraspoređena dobit

Dividende 8.000 Početno stanje 132.000 Neto prihod 16.000 Krajnje stanje 140.000

IZVEŠTAJ O TOKOVIMA GOTOVINE, INDIREKTNI METOD

Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti Neto prihod $ 16.000 Usklađivanje neto prihoda sa neto tokovima gotovine

iz poslovnih aktivnosti

Amortizacija $ 37.000 Dobit na prodaji investicija (12.000) Gubitak na prodaji poslovne imovine 3.000 Promene na tekućoj imovini i tekućim obavezama Umanjenje na računima potraživanja 8.000 Povećanje na zalihama (34.000) Umanjenje u avansnim troškovima AVR 4.000 Povećanje na računima obaveza 7.000 Povećanje na akumuliranim obavezama 3. 000 Umanjenje na dospelom porezu na prihod (2.000) 14.000 Neto tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti $ 30.000 Tokovi gotovine iz investicionih aktivnosti Kupovina investicija ($ 78.000) Prodaja investicija 102.000 Kupovina poslovne imovine (120.000) Prodaja poslovne imovine 5.000 Neto tokovi gotovine iz investicionih aktivnosti 91.000 Tokovi gotovine iz finansijskih aktivnosti Otplata obveznica (50.000) Izdavanje običnih akcija 150.000 Plaćene dividende (8.000) Neto tokovi gotovine iz finansijskih aktivnosti 92.000 Neto povećanje (umanjenje) u gotovini $ 31.000 Gotovina na početku godine 15.000 Gotovina na kraju godine: $ 46.000 Raspored bezgotovinskih investicionih i finansijskih

transakcija

Izdavanje plativih obveznica za poslovnu imovinu $ 100.000

Page 42: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Finansijska analiza

Finansijska analiza, kao i analiza poslovanja (po nekima ekonomska analiza, kompleksna analiza) je dinamički proces.

Dinamičke tekuće analize su adekvatniji i bolji osnov poslovnih informacija za ostvarenje uspešnijeg upravljanja i odlučivanja o finansijama preduzeća.

U razmatranju predmeta finansijske analize, preovladava mišljenje da se ona suštinski svodi na analizu finansijske situacije, likvidnosti i finansijskog rezultata, odnosno rentabilnosti poslovanja.

FA je u stvari, analiza bilansa stanja, bilansa novčanih tokova i bilansa uspeha razmatranjem ostvarenih i projektovanih bilansa.

Analiza finansijske situacije

Održanje finansijske ravnoteže je pretpostavka koja obezbeđuje opstanak preduzeća na dugi rok. U osnovi održavanja finansijske ravnoteže nalaze se dva zahteva: 1) zahtev za što je moguće većom, tj. maksimalnom rentabilnošću (zahtev postavljen iznutra od samog preduzeća) i 2) zahtev za optimalnom likvidnošću (zahtev koji dolazi iz okruženja, tj. sa tržišta).

Ukoliko su potrebe za kapitalom usklađene sa mogućnostima njihovog pokrića, preduzeće će biti u stanju da održava finansijsku ravnotežu.

Zadatak održavanja finansijske ravnoteže ima svoja dva područja. Prvo je područje strukturalno-organizacionog karaktera, a drugo dinamičko-dispozicionog.

Sve mere iz oblasti finansijskog planiranja, tekućeg finansijskog upravljanja i finansijske analize, u krajnjoj liniji treba da budu usmerene ka postizanju optimalne finansijske situacije, u datim uslovima poslovanja

Analizom finansijske situacije dolazi se do veoma upotrebljivih podataka sa višestrukom namenom.

Osnovno, sadržinsko pitanje u oceni finansijske situacije je analiza finansijske sigurnosti kroz sagledavanje odnosa finansiranja

Analiza finansijske situacije II

Polazno pravilo za ocenu finansijske ravnoteže je da obim, sadržinski sastav i vreme angažovanja sredstava treba da odgovara obimu, sadržinskom sastavu i vremenu trajanja izvora sredstava

Dakle, obim i rokovi transformacije sredstava u novčana sredstva, treba da odgovaraju obimu i rokovima dospeća obaveza, što je preduslov i za ostvarenje solventnosti i likvidnosti.

Konkretna analiza i ocena odnosa finansiranja dobija se upoređenjem određenih grupa aktive i pasive

Analiza o odnosima finansiranja na osnovu bilansa stanja raščlanjenog po principu likvidnosti (aktivi) i sopstvenosti i ročnosti (pasiva) dobija se sagledavanjem ravnoteže ili neravnoteže ovako utvrđenih grupa sredstava i izvora sredstava.

Težnja je da određena sredstva (poslovna i vanposlovna aktiva) odgovaraju određenim izvorima sredstava (poslovnoj i vanposlovnoj pasivi), tj. da postoji njihov sklad, ravnoteža.

RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA

Racio« predstavlja svaki broj koji pokazuje odnos između dve vrednosti u godišnjim računima.

Page 43: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Racia se obično iskazuju u obliku količnika, procenta ili razlomka i relevantni su za ocenu finansijskog položaja u pogledu sigurnosti, likvidnosti, rentabilnosti i upravlajnja obrtnim sredstvima.

Racio briojevi su korisni investitorima za finansijsku analizu jer racio brojevi zahvataju kritične dimenzije ekonomskog učinka jednog subjekta.

Postoje tri glavne vrste upoređenja koje se koriste za procenu finansijskih racio brojeva: (1) sa vlastitim racio brojevima kompanije iz prošlosti (koji se nazivaju vremenska poređenja), (2) sa opštim pravilima iskustva iz prošlosti ili reperi, i (3) sa racio brojevima drugih kompanija ili sa prosecima u industriji (nazivaju se još i unakrsna upoređenja).

RACIO ANALIZA II

Globalno posmatrano kao centralni kriterijumi na osnovu kojih se utvrđuje kvalitet neke firme uzimaju se:

- racio analiza likvidnosti - racio analiza solventnosti - racio analiza obrta - racio analiza rentabiliteta - racio analiza produktivnosti - racio analiza finansijske snage - racio analiza korporativne vrednosti - racio analiza rasta Prva dva mogli bismo nazvati i zajedničkim imenom racio analiza stanja, a druge dve

nazivom racio analiza ostvarenja. Svi ovi kriteriji posmatraju se integralno. Neispunjenje makar i jednog od njih stvara velike teškoće

Racio analiza likvidnosti

Najopštija definicija likvidnosti privrednog subjekta svodi se na njegovu sposobnost da izmiri svoje obaveze.

Likvidnost preduzeća se ne sme nikako izjednačavati sa likvidnošću imovine. Likvidnost imovinskih delova (sredstava, ulaganja) tiče se njihovog stanja i očekivane

raspoloživosti u novčanom obliku U zavisnosti od toga da li se imovinski delovi u uslovima normalnog odvijanja poslovno-

finansijskih procesa, obrnu odnosno pretvore u gotovinu, vrši se podela ukupne imovine preduzeća na obrtnu (tekuću) imovinu i stalnu (fiksnu) imovinu

Na osnovu likvidnosti imovine ne možemo ocenjivati likvidnost preduzeća dok ne uzmemo u obzir visinu i rokove dospeća obaveza preduzeća

Likvidnost preduzeća nije statički već dinamički fenomen. Dinamički gledano, likvidnost preduzeća se obezbeđuje stalnom usklađenošću novčanih priliva u preduzeće i novčanih odliva po osnovu isplata dospelih obaveza preduzeća.

Racia likvidnosti preduzeća

Uvid u likvidnost poslovanja dobija se, u principu, kroz sagledavanje odnosa određenih sredstava i obaveza.

U zavisnosti od toga šta se uzima za sredstva kao likvidna masa, a šta za obaveze i na koji način, razlikuju se i oblici likvidnosti

Merenje kratkoročne likvidnosti preduzeća se sprovodi upoređivanjem vrednosti «obrtne imovine» sa «kratkoročnim obavezama». Na osnovu navedenih principa i vrsta likvidnosti,

Page 44: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

kao minimum za praćenje platežne sposobnosti poslovanja, u analizi godišnjih računa uobičajeno se koriste sledeći statički testovi likvidnosti. To su:

1.Racio tekuće likvidnosti, odnosno test likvidnosti na bazi tekuće (obrtne) imovine preduzeća, i

2. Racio redukovane likvidnosti, test likvidnosti na bazi tekuće (obrtne) imovine umanjene za zalihe.

3. Racio likvidnosti na bazi novčanog toka iz poslovanja, test likvidnosti na bazi tekuće (obrtne) imovine umanjene za zalihe i potraživanja.

4. Racio prinosa neto obrtnih sredstava, test likvidnosti na bazi tekuće (obrtne) imovine umanjene za tekuće obaveze i prihoda od prodaje.

Racio tekuće likvidnosti (RTL )

Meri se odnosom ukupne obrtne (tekuće) imovine i svih kratkoročnih obaveza na bilansni dan.

Tekuća (obrtna) imovina RTL = -------------------------------- Kratkoročne obaveze U vrednost brojioca (tekuće aktive) moramo uključiti stanja svih zaliha (materijala,

nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda ili trgovačke robe ako je preduzeće ima), sve date avanse za buduće kupovine materijala, usluga ili robe i sva kratkoročna aktivna vremenska razgraničenja

Što se tiče kratkoročnih obaveza dolaze u obzir sve obaveze koje imaju taj karakter, obaveze iz poslovnih odnosa, kratkoročne finansijske obaveze i ostale tekuće obaveze.

Standard za većinu preduzeća je da vrednost racia likvidnosti bude veća od 1,00. Da bi se mogao doneti sud o likvidnosti preduzeća mora se razjasniti pitanje likvidnosti

sredstava koja čine imovinu. Uprošćeno rečeno, sva imovina koja u nekom preduzeću postoji kad-tad će se unovčiti, dakle prodati posredno ili neposredno. Zato se sva sredstva koja se javljaju u bilansnoj aktivi mogu razvrstati po kriterijumu unovčivosti približno na sledeći način:

-novčani oblik; -promptno unovčiva aktiva; -aktiva unovčiva u roku od 30 dana; -aktiva unovčiva u roku od 30-60 dana; -aktiva unovčiva u roku od 60-90 dana itd.

Racio redukovane (rigorozne) likvidnosti

Kratkoročna potraž. i plasmani + Got. i gotov. ekvival. RRL = -----------------------------------------------------------, ili

• Kratkoročne obaveze

Obrtna sredstva - ZaliheRRL = ------------------------------------------ Kratkoročne obaveze-Bez stalnog prisustva makar gvozdenih zaliha (nivo ispod kojeg zalihe ne smeju da padnu) nema kontinuiteta poslovanja preduzeća. Zbog toga rigorozniji test likvidnosti zahteva isključivanje zaliha iz brojioca za računanje racia likvidnosti. - Ako važi generalno pravilo za ovaj odnos od 1:1, što bankari rado koriste kao orijentacionu vrednost u odlučivanju o kratkoročnom kreditiranju preduzeća, onda vrednost ovog koeficijenta ispod 1 ukazuje da je preduzeće ušlo u zonu u kojoj počinje da raste opreznost poverilaca.

Page 45: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

- U praksi se mogu sresti i preduzeća koja imaju konstantan racio tekuće, ali opadajući racio redukovane likvidnosti. Ovo bi trebalo da bude upozoravajući signal, jer predstavlja konstantan rast zaliha na uštrb potraživanja.- Prosečne vrednosti za RRL kod 50% preduzeća u Velikoj Britaniji se kreću oko 0,90 (0,60-1,10).

Racio likvidnosti na bazi novčanog toka iz poslovanja

Novčani tok iz poslovanja RLNT = ------------------------------------ Prosečne kratkoročne obaveze Novčani (gotovinski) tok iz poslovanja predstavlja priliv gotovine iz poslovnih operacija

preduzeća nakon zadovoljenja potreba finansiranja tekuće (obrtne) imovine i podmirenja poslovnih obaveza

Ovaj racio nam pokazuje sa koliko je dinara novčanog toka iz poslovanja preduzeća pokriven svaki dinar prosečnih obaveza u toku godine.

Zasnovan na tokovima gotovine i prosečnom stanju kratkoročnih obaveza, on je, očigledno, manje statičan od prethodna dva racia likvidnosti.

Racio prinosa neto obrtnih sredstava

Proističe iz odnosa tekuće (obrtne) imovine umanjene za tekuće obaveze i prihoda od prodaje.

Naime, neto obrtna sredstva predstavljaju razliku između obrtne imovine i kratkoročnih obaveza preduzeća (sa pozicije aktive), odnosno višak dugoročnog kapitala (sopstvenog i tuđeg) sa kojim preduzeće raspolaže.

Dok RTL i RRL koriste isklučivo vrednosti iz bilansa stanja, kod racija prinosa neto obrtnih sredstava se uključuje i jedna vrednost iz bilansa uspeha.

Racio prinosa neto obrtnih sredstava je u mogućnosti da prikaže trend koji su RTL i RRL propustili. Moguće je imati čak i stabilna oba prethodna racija, a da racio prinosa neto obrtnih sredstava bude opadajući. Ovo se dešava kada prodaja ima visoku stopu rasta, a nivo neto obrtnih sredstava ostaje nepromenjen. Tada se može govoriti o mogućoj pojavi «overtrading-a».

Izraz «overtrading» se upotrebljava za opisivanje situacije kada nema dovoljno sredstava u bilansu stanja da podrži postojeći nivo poslovne razvijenosti preduzeća.

Javlja se u preduzećima koja su rasla prebrzo ili koja imaju nedovoljno kapitala. Simptomi koji se javljaju su stalni nedostatak gotovog novca koji dolazi do izražaja u

svakodnevnom poslovanju Prosečna vrednost racia neto obrtnih sredstava je u SAD oko 7%, a u Velikoj Britaniji se

kreće između 10-21%.

Racio solventnosti preduzeća

Pod solventnošću preduzeća podrazumevamo njegovu sposobnost da o roku podmiruje troškove kamata i otplate dugoročnih obaveza prema ugovorenoj dinamici.

Brojni su i složeni činioci dugoročne finansijske sigurnosti preduzeća. To su: · sredstva, odnosno vrednost i struktura imovine kojom preduzeće raspolaže, · struktura izvora finansiranja, ili ukupnog kapitala preduzeća (vlasničkog i poverilačkog), · rentabilnost preduzeća, odnosno njegova zarađivačka moć. Najvažniji indikatori za analizu solventnosti su: racia pokrića imovine i racia izvora

finansiranja.

Page 46: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Racia pokrića imovine

U testiranju solventnosti preduzeća preko njegove imovinske pozicije poslužićemo se: · raciom pokrića stalne imovine kapitalom (sopstvenim), · raciom pokrića stalne imovine i zaliha kapitalom i dugoročnim obavezama, · raciom pokrića zaliha neto obrtnim kapitalom i · raciom pokrića obrtne imovine neto obrtnim kapitalom.

Racio pokrića stalne imovine kapitalom (sopstvenim)

Kapital – Neuplaćeni upisani kapital - Gubitak Racio pokrića stalne imovime = ------------------------------------------------------------------

Stalna imovina

Stalna imovina - dugoročna nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva (zemljište, građevine, oprema itd.) i dugoršne finansijske plasmane.

U osnovi ovog racia se nalazi zahtev da stalna imovina bude finansirana prevashodno iz sopstvenog kapitala.

Vrednost ovog koeficijenta oko 1 odnosno oko 100% ukazuje na povoljnu solventnost preduzeća.

Racio pokrića stalne imovine i zaliha kapitalom i dugoročnim obavezama

Racio pokrića stalne imovine i zaliha =(Kapital umanjen za neuplaćeni upisani kapital i gubitak+Dugoročna rezervisanja+Dugoročne obaveze) / Stalna imovina + Zalihe + AVR

Smatra se da je vrednost racia pokrića stalne imovine i zaliha preko 90% visoka vrednost i da uliva poverenje u dugoročnu sigurnost (solventnost) preduzeća.

Racio pokrića zaliha neto obrtnim kapitalom

Racio pokrića zaliha NOK = (Kapital umanjen za neuplaćeni upisani kapital i gubitak + Dugoročna rezervisanja + Dugoročne obaveze) – Stalna imovina / Zalihe + Aktivna vremenska razgraničenja

Neto obrtni kapital predstavlja deo sopstvenog i dugoročno pozajmljenog kapitala namenjenog za finansiranje obrtne (tekuće) imovine

Iznos NOK treba da bude primeren potrebama dugoročnog finansiranja dela obrtnih sredstava, odnosno iznosu obrtne imovine koji ne sme biti finansiran iz kratkoročnih obaveza.

Ukoliko je racio pokrića zaliha NOK negativan to znači da zbir kapitala, dugoročnih rezervisanja i dugoročnih obaveza nije dovoljan za pokriće stalne imovine, odnosno da se iz kratkoročnih izvora finansira celokupna obrtna imovina i deo stalne imovine, što je znak niske solventnosti i teških finansijskih poremećaja

Racio pokrića obrtnih sredstava neto obrtnim kapitalom

Racio pokrića obrtnih sredstava NOK = (Kapital umanjen za neuplaćeni upisani kapital i gubitak + Dugoročna rezervisanja + Dugoročne obaveze) – Stalna imovina / Obrtna imovina + Aktivna vremenska razgraničenja

Page 47: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

RPOS NOK je posebno značajan za preduzeća koja su po svojoj prirodi delatnosti upućena na prodaju na duži poček Vrednosti ovog racia se porede sa vrednostima ovog racia za industriju SCG i grupacije kojoj preduzeće pripada.

Racio izvora finansiranja

Kao najznačajniji racio pokazatelji ove grupe su: · racio sigurnosti dugoročnih poverilaca ·  racio sigurnosti svih poverilaca · racio pokrića obaveza novčanim tokom iz poslovanja racio pokrića kamata zaradom preduzeća

Racio sigurnosti dugoročnih poverilaca

Racio sigurnosti dugoročnih poverilaca = (Dugoročna rezervisanja + Dugoročne obaveze) / (Kapital – Neuplaćeni upisani kapital - Gubitak)

U brojiocu RSDP, pored dugoročnih obaveza, nalaze se i dugoročna rezervisanja za troškove i rizike uslovljene proteklim poslovanjem, koji će se u tačnom iznosu pojaviti u budućnosti.

RSDP pokazuje koliko dugoročna rezervisanja i obaveze opterećuju svaki dinar kapitala preduzeća

Što je manja vrednost ovog racia to je veća sigurnost dugoročnih poverilaca i solventnosti preduzeća.

RSDP u formi recipročne vrednosti pokazuje stepen pokrića dugoročnih obaveza sopstvenim kapitalom

Racio sigurnosti svih poverilaca

Racio sigurnosti svih poverilaca = (Dugoročna rezervisanja + Dugoročne obaveze + Kratkoročne obaveze) / (Kapital – Neuplaćeni upisani kapital - Gubitak)

RSSP pokazuje stepen ukupne zaduženosti vlasničkog kapitala Što je manja vrednost ovako iskazanog racia sigurnosti poverilaca, odnosno racia ukupne

zaduženosti vlasničkog kapitala, to je, pod ostalim jednakim uslovima, veća solventnost preduzeća odnosno manji rizici poverilaca

Staro pravilo je da orijentaciona vrednost odnosa dugovi / kapital treba da bude 1:1 ili 100%.

Racio pokrića obaveza novčanim tokom iz poslovanja

Racio pokrića obaveza novčanim tokom iz poslovanja = Novčani tok iz poslovanja /(Dugoročna rezervisanja+Dugoročne obaveze+Kratkoročne obaveze)

RPONT- pokazuje sposobnost preduzeća da nakon podmirenja potreba ulaganja u osbrtna sredstva i svih poslovnih obaveza stvori toliki neto novčani priliv gotovine koji mu omogućuje da iz njega otplati svoje obaveze

Page 48: ANALIZA Bilansa Uspjeha-II Deo

Racio pokrića kamata zaradom preduzeća

Racio pokrića kamata zaradom preduzeća=(Neto dobitak+Rashodi kamata+Porez na dobitak)/Rashodi kamata

On pokazuje koliko puta je dobitak pre kamata i poreza veći od plaćenih kamata. Racio pokrića kamata mora biti veći od 1,0 da bi se kamate mogle platiti


Recommended