Nemanja Džuverović, FPN, 28.april 2013
Analiza sukoba u Latinskoj Americi
Karakteristike Latinske Amerike (1)
Socijalna polarizacija kolonijalna prošlost monokulturna proizvodnja strani u5caj
United Fruit Company
velika koncetracija bogatstva Brazil, Centralna Amerika
Uloga vojske održavanje unutrašnjeg poretka (1895-‐1955) nosilac vlas5, Rollback Policy (1955-‐1980)
Argen5na, Nikaragva, Paragvaj demokra5zacija nakon 1980.
Karakteristike Latinske Amerike (2)
Uloga SAD Monroova doktrina, 1823 Panamerikanizam vs Bolivarizam Intervencionizam
vojni (Hai5, Gvatemala), poli5čki (Argen5na) i ekonomski (Čile) God is to far, US is to close
Narodni i gerilski pokre5 mirni i oružani način promene vlas5 ideološka opredeljenost glavni akteri u drugoj polovini 20.veka
Peronizam, Gaetanizam, Gevarizam FSLN, 26.jul, FMLN
važnost starosedelaca Bolivija, Ekvador, Peru
Gvatemala (1) Ose sukoba
ekonomska -‐ ugroženi interesi SAD poliEčka -‐ vlast i opozicija ideološka -‐ vojna hunta i gerilski pokre5
Glavni akteri Vladajuće strukture (do 1954)
Hose Arevalo i Hakobo Arbensas
Vojna hunta (od 1960 do 1996) Gerilski pokre5
Gvatemalsko revolucionarno narodno jedinstvo (do 1996)
Sjedinjene Američke Države Alen i Džon Foster Duls
Gvatemala (2)
Posledice rata 150 000 ubijeno; 50 000 ubijeno; 400 000 izbeglica i interno raseljenih
Rezultat sukoba mirovni sporazum kojim je došlo do razoružanja pobunjenika uz njihovo uključivanje u poli5čki život
glavni uzroci sukoba ostali nerešeni
Status sukoba sukob je rešen bez izgleda za ponovno izbijanje nasilja
Nikaragva (1) Ose sukoba
poliEčka -‐ vlast (dinas5ja Somoza) i Sandinis5 (do 1980), Sandinis5 i Kontre (do 1990)
ideološka -‐ sukob SAD i SSSR (pomoć Sandinis5ma)
Glavni akteri dinas5ja Somoza (1936-‐1979)
Sandinis5čki front na nacionalno oslobođenje
paramilitarne formacije Kontra (Kontraši)
Sjedinjene Američke Države administracija Ronalda Regana; afera Iran-‐Kontra
SSSR i Kuba
Nikaragva: Sandinisti
Sandinis5čki front osnovan je 1961. godine kao vojno-‐poli5čka organizacija po uzoru na Sandinovu borbu za pro5v SAD.
Glavni cilj rušenje somois5čke diktature, demokra5zacija zemlje i uvođenje socijalis5čkog uređenja.
Razlog uspeha Sandinista: gubitak podrške i podeljenost somois5čke elite progon poli5čkih neistomišljenika širenje teologije oslobođenja i preispi5vanje uloge crkve ekonomska nestabilnost zemlje, endemska korupcija podrška Sovjetskog Saveza i u5caj kubanske revolucije
Nikaragva (2)
Posledice rata 30 000 ubijenih u sukobima između sandinista i kontraša
destabilizovani odnosi u regionu (Honduras) Rezultat sukoba
organizovanje izbora na kojima su sandinis5 izgubili vlast i postali poli5čka opozicija
ekonomski i društveni preobražaj Nikaragve Status sukoba
sukob je rešen bez izgleda za ponovno izbijanje nasilja (Sandinis5 su preuzeli vlast 2007.)
Haiti (1)
Ose sukoba poliEčka -‐ vlast (dinas5ja Divalije) i opozicija ideološka -‐ podrška SAD zbog dešavanja na Kubi
Glavni akteri dinas5ja Divalije (1956-‐1986)
Fransoa i Žan Klod
Žan Bertrand Aris5d (1990-‐95; 2000-‐04)
Sjedinjene Američke Države intervencije 1915-‐34, 1994, 2012
administracija Vilijama Klintona
Brazil (UN MINUSTAH)
Haiti (2)
Posledice rata 60 000 pro5vnika režima ubijeno od strane tajne milicije Tonton Makute
Rezultat sukoba sprečeno prelivanje kubanske revolucije u okruženje, uključujući i Hai5
ekonomska devastacija i endemska korupcija
Status sukoba poli5čki sukob rešen, ali izrazito loša ekonomska situacija i prisustvo UN misije otvaraju mogućnost novih sukoba
Čile (1)
Ose sukoba ideološka -‐ sprečavanje širenja socijalizma u La5nskoj Americi
ekonomska -‐ ugroženi interesi SAD u Čileu
Glavni akteri Salvador Aljende (1970-‐1973) Avgusto Pinoče (1973-‐90/98)
Sjedinjene Američke Države administracija Ričarda Niksona
uloga Henrija Kisindžera, Operacija Kondor
Čile (2)
Posledice rata 12 000 žrtava pro5vnika režima
višedecenijsko kršenje ljudskih prava
Rezultat sukoba promena ekonomskog i poli5čkog sistema u Čileu
očuvani ekonomski interesi SAD u La5nskoj Americi
Status sukoba Čile najrazvijena država La5nske Amerike; bez mogućnos5 za ponovo izbijanje sukoba
Kolumbija: faktori nestabilnosti (1)
Strukturna društvena kriza građanski ratovi (1899-‐03, 1948-‐57) siromaštvo i socijalna stra5fikacija kriminal i otmice (socijalno čišćenje)
Podrška SAD glavni saveznik u La5nskoj Americi najveći primalac vojne pomoći Plan Kolumbija
Kolumbija: faktori nestabilnosti (2)
Faktor droge Karteli Medelin, Kali i Atlanska obala godišnji prihod od preko 100 milijardi USD sve strukture uključene u preraspodelu prihoda stvara endemsku korupciju Meksiko vs Kolumbije
Gerilski pokre5 ideološka sukobljenost kriminalne ak5vnos5 oružana borba (po ugledu na Kubu i Nikaragvu)
Kolumbija: putevi droge
Kolumbija (1)
Ose sukoba ideološka -‐ sukobi vlas5 i gerilskih pokreta ekonomska -‐ ekonomska polarizacija t i trgovina drogom
Glavni akteri kolumbijske vlas5
Andreas Pastrana (1998-‐2002); Alvaro Uribe (2002-‐10)
gerilski pokre5 paramilitarne organizacije narko karteli Sjedinjene Američke Države Venecuela i Ekvador
Kolumbija gerilski pokreti
Kolumbija: FARC
Koreni Oružanih snaga Kolumbije su u La Violenci (1948-‐1957), građanskom ratu koji se vodio između članova Konzerva5vne i Liberalne par5je.
Cilje oružane borbe bio je stvaranje pravednijeg društva na marksis5čkim osnovama.
Način finansiranja: kidnapovanja tj. potražnja otkupa i trgovina drogom. Reke5 od uzgajivača su takođe značajan izvor prihoda. Godišnji prihodi od 300 miliona USD.
Kidnapovanje (poli5čara i zemljoposednika) kao poli5čko oružje .
Sa svojih 8 000 članova FARC još uvek ak5van na teritoriji cele Kolumbije.
FARC rukovodi sedmočlani sekretarijat. Osnivač je Manuel “Sureshot” Marulanda.
30% clanova FARC su žene mlađe od devetnaest godina.
Kolumbija: ELN
Nacionalna oslobodilačka armija osnovana je 1964. pod u5caj kubanske revolucije.
Krajnji cilj pokreta bio je uspostavljanje ekonomski pravednijeg društva.
Primarno komunis5čke orijentacije, vremenom će pristupi5 veliki broj sveštenika što će u5ca5 na neke od osnovnih ideja pokreta. BiE hrišćanin znači biE revolucionar (Kamilo Tores)
Devedese5h godina ELN se integriše s FARC. Procenjuje se da su na vrhuncu borbe zajedno brojali 19 000 članova.
Način finansiranja prvenstveni putem kidnapovanja stranih državljana. Članovi ELN se smatraju najvećim kidnaperima u zemlji i odgovornim za oko 800 otmica godišnje
Kolumbija: M19
Pokret nastao kao odgovor na izbornu krađu koja se desila 19. aprila 1970. godine sa is5m ciljevima kao FARC i ELN.
M19 je za razliku od drugih bila urbana gerilska grupacija.
Krajem osamdese5h godina pokret biva raspušten, a iz njega nastaje poli5čka stranka pod nazivom Demokratska Alijansa M19.
Nakon desetogodišnjeg postojanja Demokratska alijansa postala je 2003. godine deo vladajuće koalicije.
M19 je primer uspešne reintegracije u legalne društvene tokove jedne vrlo ak5vne gerilske organizacije.
Kolumbija: AUC
Ujedinjene kolumbijske snage samodbrane osnovane 1997. godine spajanjem lokalnih i regionalnih desničarskih paravojnih formacija.
AUC je većinu svojih prihoda ostvarivao trgovinom drogom (70%) -‐ sprega sa narko kartelima.
Delovanje prvenstveno usmereno pro5v levo orijen5sanih gerilskih grupa, pre svega, FARC i ELN.
Od 2001. godine FARC, ELN i AUC se nalaze na lis5 teroris5čkih organizacija Stejt departmenta.
Od 2003 započet proces njihovog razoružavanja.
Ostaje problem reintegracije bivših ratnika u civilno društvo koji usled nedostatka posla postaju članovi narko kartela.
Kolumbija (2)
Posledice rata dese5ne hiljada žrtava ekonomsko propadanje zemlje
Rezultat sukoba “narko5zacija ekonomije” nebezbednost svakodnevnog života strukturna društvena kriza poli5čka polarizacija kolumbijskog društva
Status sukoba bezbednosna situacija poboljšana poslednjih godina; pregovori sa FARC mogu doves5 do trajnog primirja
Literatura
Paligorić, Ljubimir (2003). Istorija La5nske Amerike, Beograd: Ins5tut za međunarodnu poli5ku i privredu.
Vidojević, Jelena (2005). Gerilski pokre5 u Kolumbiji, Beograd: Fakultet poli5čkih nauka.
La5nska Amerika i savremeni svet (1995). Beograd: IMPP & Jugoslovensko udruženje La5noamerikanista.
La5nska Amerika u XX veku (1999). Beograd: Ins5tut za međunarodnu poli5ku i privredu.
Robinson, William (2003) Transna5onal Conflicts-‐Central America, Social Change and Globaliza5on. London: Verso
Stanojević, Zoran (1988) Osobenos5 nikaragvanske revolucije. Beograd: Ins5tut za međunarodnu poli5ku i privredu