Andr Kostolany

I Z A Z O V BURZE

Andr Kostolany

IZAZOV BURZE

LMN Zagreb, 1998.

Biblioteka INVESTIRANJE

Izdava LMN d.o.o. Zagreb, Poljika ulica 19 Tel./faks: 615 15 15

Uredila Jerina Maleevi

Naslov izvornika Andr Kostolany: Kostolanys Brsen-seminar (Fr Kapitalanleger und Spekulanten)

Prijevod s njemakoga Lana Koreni Jerina Maleevi

Redaktura i prijelom Mirko Banjeglav

Korektura Boris Mihi

Dizajn korica Designsystem, Zagreb

Tisak OffsetKrajnovi, Zagreb

I. izdanje Copyright by ECON Taschenbuch Verlag GmbH, Dsseldorf Sva prava pridrana 1998. LMN d.o.o. Zagreb

ISBN 953-96892-4-4

Andr Kostolany

IZAZOV BURZE

LMN Zagreb, 1998.

Kazalo

Rije unaprijed. 7

Predgovor. 8

Uvod 11

Pitanja i odgovori 15

Razmiljanja o burzi i novcu 151

Kostolanyjev test 168

Kostolanyjeva pitanja 169

Rezultati 171

Kostolanyjev komentar 172

Pogovor 174

Indeks imena i pojmova 177

5

O knjizi

" Voltaire je rekao: 'Puno je lake o novcu pisati nego ga stvarati'. Ja sam radio suprotno. Najprije sam novac morao zaraditi, a tek sam tada o njemu mogao pisati. U prvom redu zato to sam postao neovi-san, a potom zato to sam nauio to novac znai, te to su pekulacija i burza. Veina onih koji danas piu o novcu ne znaju to je trite. "

Uz tri velika S (Sredstva, Strpljenje, Srea) za uspjeh na burzi po-trebni su i odreeno iskustvo i znanje, to se kod Kostolanyja vie moe interpretirati kao umjetnost. Jednom rijeju, od ovakvoga se autora moe oekivati samo iskriavi dijalog, pun ale i ironije, koji itatelja na jednostavan nain uvodi u veliki svijet internacionalnih novanih poslova.

Gotovo je beskrajan popis Kostolanyjevih pitanja. U ovoj knjizi pronai e se svi koji raspolau potrebnim sredstvima - a poznato je da ima i malih dioniara, koji skromno poinju.

O autoru

Kada se Andr Kostolanyja, roenog 1906. godine, pita to je po zanimanju, odmah bez oklijevanja odgovara - pekulant. Kod njega se pekulacija ne treba tumaiti kao makinacija radi brzog stjecanja novca ili igra hazardera, nego se ta rije odnosi na obrazovanog avanturistu kojemu vlastita mudra glava namee odreeno dostojan-stvo i oprez, a oni, na kraju, vode do uspjeha. Maar Kostolany ima ameriku putovnicu, stanuje u Parizu i na Azurnoj obali. Na najveim svjetskim burzama uvijek se osjea kao kod kue, dri predavanja i seminare, te pie struno, zabavno, ali i dovoljno informativno.

6

Rije unaprijed

U ivotu redovito ne znamo to nam donosi budunost. Tako je i u inve-stiranju. Djelujemo na temelju informacija i iskustva. Informacije mogu biti pogrene, a iskustvo se, poput mode, moe pokazati neodgovarajuim i nepri-kladnim. Ostaju samo naela. Upravo o njima, i to na podruju investiranja, pie Andr Kostolany. Neka nam razmiljanje na temelju tih naela postane navika i dovede do uspjeha i dobitka. Kostolanyjev mudar nain razmiljanja uvijek je koristan, primjenjiv i nije ogranien vremenom ili trendom.

Ovaj koncizan i informativan brevijar burze, pun humora, knjiga je za svakoga. Za mali broj itatelja bit e podsjetnik, a za veinu otkrie i izazov novog podruja te put u poveano samopouzdanje pri investiranju.

Andr Kostolany, burzovni majstor i internacionalni financijski ekspert, opisuje irokim potezima i nasmijanim oima svoje dobitke i gubitke ostvare-ne investiranjem i pekuliranjem na gotovo svim svjetskim burzama. Za njega je to gimnastika duha, sport, zabava, umjetnost, avantura i - najljepi posao na svijetu!

Preivio je dva svjetska rata i 15 burzovnih kriza. S pedeset godina mu je bilo dosadno ivjeti od steenoga kapitala te postaje pisac, novinar i pre-dava. Savjetuje: "Moje knjige itajte devet puta. Ako ih ni nakon toga ne ra-zumijete, nauite ih napamet."

Za profit je, smatra on, vanija dobra strategija nego tono predvianje. Navikavajmo se razmiljati o strategijama ouvanja onoga to imamo i posti-zanja profita (i) putem burzovnih transakcija. Razmiljanje moe biti lako i uspjeno, ako nam postane navikom i ako ga, po inerciji, ne zamjenjujemo naoko hitnom rutinom.

Ova knjiga moe posluiti i kao putokaz razmiljanju o investiranju. Po-sluajmo savjet Andr Kostolanyja: "Zaboravite savjete i pustite mati na volju. Nikada u restoranu ne naruujte ono to vam preporuuje konobar."

Mi smo ono to stalno ponavljamo. Odlika nije in, ve navika. (ARISTOTEL)

Jerina Maleevi

7

Predgovor Kostolanyjeve burzovne i ivotne mudrosti

Ovom knjigom Kostolany ispunjava moju stani elju da ispria ono to je tijekom dinaminog ivota pohranio u svoj PC (osobni kompjutor), kako on to duhovito kae, a povezano je s praktinim znanjem i iskustvom. Istodobno odgovara na mnoga pitanja koja su mu posljednjih 12 godina postavljali na burzovnim seminarima.

Kostolanyja sam prvi put susreo koncem 1969. godine na savje-tovanju o investiranju u Bavarskoj hipotekarnoj banci (Bayerische Hypothekenbank). Savjetnik iz bonskog Ministarstva za gospo-darstvo objanjavao je zatitnu funkciju novog zakona o investi-ranju u inozemstvu i istaknuo korisnost fonda kao instrumenta ula-ganja. Pri tome je slikovito usporedio male tedie, koji ulau u fond jer ne mogu ili ne ele kupiti pojedinane dionice, s onima koji se voze javnim prijevozom jer si ne mogu priutiti vlastiti automobil.

"Ali, znate li uope, imaju li inozemni vozai u javnom pro-metu vozaku dozvolu?", pitao je neki gospodin iz publike. Njego-vo lice mi je bilo poznato jer mi je za vrijeme boravka u New Yor-ku upala u oi slika Kostolanyja, urednika rubrike u asopisu Kapital, koji sam ponekad kupovao. Iskoristio sam priliku da ga na-kon savjetovanja osobno upoznam.

Jednom je napisao da Nijemcima nedostaje 30 godina iskustva u investiranju jer inae ne bi nasjeli na IOS-zbrku', a bio je jedan od rijetkih koji je na to stalno upozoravao. Ne samo da sam dijelio njegovo miljenje, nego mi je imponirao njegov izravan nain. Po-stavio sam mu pitanje, bi li bio spreman svoje, tada etrdesetogo-

1IOS - International Organisation for Standardization (Meunarodna organizacija za standar-dizaciju). Sve napomene u tekstu, oznaene rednim brojevima, dodale su prcvoditcljice (nap. ur.)

8

IZAZOV BURZE

dinje iskustvo, ukljuivi i krah 1929. godine, primijeniti u svako-dnevnoj praksi i time, moda, pomoi Nijemcima da ublae nedo-statak vlastitog iskustva. Odgovorio je da bi se toga vrlo rado pri-hvatio s pravim partnerima jer, zapravo, kada ve ulae trud i svakodnevno razbija glavu za sebe, moe to uiniti i za druge. To je bio poetak naih zajednikih aktivnosti, danas bi se reklo - naeg "joint venturea". Kada je Kostolany poeo svoju drugu karijeru, bio je u umirovljenikoj dobi (kao i Adenauer kad je po prvi put postao Saveznim kancelarom). Poeli smo s politikom privatnih individualnih depozita, izuzetno vanom za privatnog bankara, a tada jo nepoznatom u Njemakoj.

Ubrzo se rodila ideja da organiziramo seminare o burzi. Prvi smo odrali u listopadu 1974. u Miinchenu. Dolo je jedva 30 sudi-onika. Atmosfera na seminaru bila je jadna: uetverostruena cije-na nafte, galopirajua inflacija, trend investiranja u zlato i nekret-nine, Dow Jones2 je pao na 580, a FAZ-indeks3 na 160. Glavna tema bila je "rasprodaja" Zapada naftnim magnatima i velika kriza 1929. godine. Atmosfera sudnjeg dana. Ali ono to je dolazilo s po-dija bilo je sve drugo samo ne pesimistino.

Parola je glasila: "Sada treba pomalo poeti kupovati." Savjet je bio dobar. Ve nakon dva mjeseca poeo je uspon tijekom kojeg je, primjerice, Dow Jones porastao na 1.000. Tada nismo mogli ni sa-njati da je seminar u Miinchenu bio znaajan poetak, jer je nakon njega odrano priblino 100 seminara s 10 puta veim brojem sudi-onika.

Kao borac za isti kapitalizam i protiv stroge ozbiljnosti, Kosto-lany je, kao enfant terrible establimenta, sam stvarao svoju publi-ku. On je profesor burze i do teorije je doao kroz praksu. Svoja je

2 Pokazatelj kretanja cijena dionica na burzi, koji predstavlja vaganu aritmetiku sredinu cijena odreene "koare" dionica to ih izdaje 30 reprezentativnih (blue chip) kompanija u SAD. Indeks sc vodi od 1884. godine; objavljuje se dnevno i smatra se specifinim pokazate-ljem privredne aktivnosti

3 Indeks Komercijalne banke u Njemakoj - poput Dow Jones indeksa u New Yorku

9

Andr Kostolany

iskustva skupljao vlastitim novcem, to je suprotno veini koja do prakse dolazi preko teorije i iskustvo skuplja tuim novcem.

Prije mnogo godina, Kostolany je, priajui o Nijemcima, citi-rao bekog komiara: "Nijemci ne rade samo mnogo, nego i rado. Neka dobiju ono to su zasluili." Ali u posljednje vrijeme dri da nas je napao virus dekadencije, jer mislimo samo na slobodno vri-jeme i prijevremenu mirovinu.

Ovom knjigom autor ini sebi uslugu. Vie ne iskuava strplje-nje odgovarajui na dugaka pitanja. Onoga tko pita moe prekinu-ti i jednostavno rei: "Dragi prijatelju, proitajte moju knjigu i ta-mo ete sigurno nai odgovor na svoje pitanje, isto kao i odgovore na pitanja koja vam do sada jo nisu ni pala na pamet!"

Mnchen, lipanj 1986. Gottfried Heller*

10

* Dugogodinji autorov suradnik

Uvod

"Ako ima prijatelja, pokloni mu ribu, ali ako ga zaista voli, naui ga pecati!" Ta kineska izreka moj je odgovor onima koji me pitaju za savjet. Savjeti su "ribe" koje moramo sami loviti. Savjeti koji se dobivaju na poklon izravna su reklama kojom se mami kup-ca na papire koje neka skupina, sindikat ili financijski institut ele utrapiti javnosti. Javnost, opskrbljena savjetima, kupuje papire i ti-me znatno povisuje cijenu. To privlai sljedee kupce i tako uspije-va planirana transakcija odreene skupine. U veini sluajeva to je cilj savjeta.

eli li se biti uspjean, ne smije se trati za savjetima, ve treba samostalno dolaziti do ideja, dosjetki, misli, a to znai da treba su-vereno razmiljati i hvatati savjete, ba kao to dobar i iskusan ri-bi lovi ribe.

Obvezno treba poznavati mehanizam pada i uspona na burzi da bi se moglo odluiti treba li kupovati, prodavati ili nita ne poduzima-ti. Moji savjeti ne temelje se na izuavanju ekonomije, nego na vla-stitim iskustvima.

Ono malo to znam o gospodarstvu i financijama nisam nauio na sveuilitu niti iz strunih knjiga, ve u dungli. To me je sve, sigurno, stajalo vie novaca nego to bih trebao za Internacionalnu poslovnu kolu na Harvardu.

Mojem ezdesetpetogodinjem iskustvu pridonijeli su i moji kontakti na 78 razliitih burzi (burze vrijednosnih papira i robe) i sa 73 brokerske tvrtke svih vrsta.

Ne mogu vie ni izraunati koliko sam transakcija (to uspjenih, to neuspjenih) poduzeo svih tih godina.

11

Andr Kostolany

pekulirao sam i kratkorono - ponekad na dvadesetetiri sata, i dugorono - ak i na pet godina. Od 1924. nisam ni jedne veeri legao u krevet bez kakvoga burzovnog angamana i bez razmilja-nja o tome kako postupiti u danom trenutku.

Radio sam odmah - "kassa" - i na termin (to znai na kredit), i obveznicama, dionicama "bluechips", ali i sa zlatnim rudnicima bez zlata i vrijednosnicama nafte bez nafte, s vrijednostima druta-va koja su bila gotovo pod steajem. Radio sam s opcijama svih vr-sta i u svakom smjeru - u vrijeme kada se na Wall Streetu jo nije znalo to su opcije - i sa svom robom s kojom se moe pekulirati.

esto su me smatrali guruom na burzi, strunjakom kojeg se ne moe osporiti. Unato tome, nekoliko sam puta bankrotirao i zapao tako duboko u dugove da sam razmiljao o samoubojstvu. Trebalo mi je mnogo hrabrosti, lukavosti, energije, izdrljivosti i, naravno, sree da bih preivio svoje dramatine avanture. Moe se, zapravo, rei: pravi ovjek burze je onaj koji uvijek stoji na nogama.

Morao sam proi velike i male ratove, revolucije, graanske ra-tove, inflacije, deflacije, uspone i padove, burzovne euforije i bru-talan pad cijena. Sve sam to uspio preivjeti. Da, teko je trgovati na burzi.

Teajevi nisu onakvi kakve oekujemo. U sve se to umijea i vrag, da bi ljudima dokazao da nije tako lako ni iz ega stvoriti mnogo. Burza je udljiva i nepredvidiva. Dogaaji dolaze i prola-ze. Nije dovoljno samo predvidjeti ih, mora se pogoditi i reakcija publike. A to nije lako!

elio sam objasniti anatomiju burze, moje teze i metode, i to na sasvim jednostavan nain (koji nije ex cathedra; nita nije razumnije i korisnije nego dati kratak, jasan odgovor na kratko, jasno pitanje.

Svoje sam odgovore izbrusio kroz osobna iskustva, a na njih sam traio pitanja. Na oko 100 seminara (s 15.000 sudionika), na brojnim predavanjima na sveuilitima, u bankama i poduzeima (od Bank of America, preko Deutsche Bank do malih tedionica,

12

IZAZOV BURZE

od IBM-a preko DuPonta, Nixdorf Axel Springera do tvornice za pseu hranu), postavljali su mi tisue pitanja. Za ovu knjigu oda-brao sam ona koja biste mi, sigurno, i vi postavili.

Zbog jasnoe, pazio sam da se moje analize ne utope u mnogim anegdotama i "priicama" kojima sam sklon, i koje imaju vanu ulogu u moje etiri dosad objavljene knjige. Htio sam pomoi ita-telju i konkretno mu savjetovati kako da se ponaa u odreenim sluajevima.

Tisue je mogunosti onoga to se moe dogoditi na burzi, ali je nemogue analizirati sve zamislive sluajeve. I tako, ja ne serviram gotova jela, nego kuharske recepte, da biste sami mogli pripremiti ono to elite.

Uvjeren sam da e vam to i uspjeti. Dobar tek!

Andr Kostolany

13

Odrastao sam u saraju i za mene tajni nema.

JEAN BAPTISTE RACINE

Pitanja i odgovori

to je burza i emu slui? Burza je trite kapitala, sastajalite (simbolino reeno) onih

koji ele uloiti svoj novac u vrijednosne papire ili za njih ponovno dobiti novac.

to su vrijednosni papiri? Vrijednosni papiri su, kako ih Francuzi nazivaju, valeurs mobi-

lieres (pokretnine) za razliku od nekretnina.

Vrijednosni papiri se mogu kupiti na burzi, u svako vrijeme, u bilo kojoj koliini, i to po cijeni koja u danom trenutku odgovara ponudi i potranji.

Potranja i ponuda obavljaju se javno - glasno se izvikuju, i svatko zainteresiran moe to pratiti. Na Njujorkoj burzi ponude za kupnju se ne izvikuju, nego se tzv. ticker-tapeom (pokretnom tra-kom) registrira svaka transakcija - cijena i koliina. Ta se pokretna traka vidi u cijeloj Americi, pa i u brokerskim uredima veih gra-dova Europe. Vidi se to i u povijesnim scenama mnogih amerikih filmova, kada neka poznata linost trijumfalno, preko Broadwaya, ulazi u New York. S prozora nebodera u kojem su smjeteni broker-ski uredi, namjetenici bacaju ticker-tapes na one koji ulaze u grad. Popularnost osobe odreuje se prema tome koliko je tona trake utroeno na odreenu paradu.

Na mnogim burzama, npr. u Parizu, Zrichu, Dsseldorfu, Frankfurtu, osobito Chicagu, tolika je galama, da bi netko, tko ova-

15

Andr Kostolany

mo dolazi prvi put, mogao pomisliti da se nalazi u ludnici. U Lon-donu je tie. Tamo je trgovanje vrijednosnim papirima pod kontro-lom specijaliste kojeg nazivaju Jobber. On neprekidno daje infor-macije o cijenama svojih specijalnih vrijednosnih papira, navodi cijene po kojima je spreman kupiti ili prodati. U Stockholmu je burza ve prije rata (tridesetih godina) bila opremljena raunalima; stroj je obraunavao kupovne i prodajne naloge, kao to to i danas radi odreeni broker na Njujorkoj burzi, i to unosi u svoje biljeke.

to se ubraja u pokretnine, odnosno u vrijednosne papire? Sve obveznice (takoer poznate i kao obligacije i bondovi) tu-

zemnih ili inozemnih vlada, komuna i zemalja, kao i dionice najra-zliitijih veih privatnih poduzea. Pod dionicama se misli na po-tvrde o vlasnitvu nad dijelovima poduzea koje se naziva dioni-arsko drutvo.

Trguje se i zajmovima s promjenljivim uvjetima otplate, opcija-ma, razliitim ostalim vrijednosnim papirima koji predstavljaju vi-e ili manje mjeavinu dionica i obveznica. Trite svih tih vrijed-nosnih papira je burza vrijednosnih papira (ponekad se naziva i burza efekata).

Koju ulogu imaju burze? One omoguuju tediama kupnju vrijednosnih papira ako ima-

ju viak kapitala i njihovu prodaju ako kapital ponovno zatrebaju. tedia moe dobiti ili upisati dionice ve pri osnivanju drutva. Ako to eli uiniti kasnije, nakon to su dionice javno plasirane - a to vrijedi i za onoga koji ima dionicu i hoe je prodati - moe to uiniti samo putem burze. Vrijednosni se papiri ne oglaavaju kao stari automobili u lokalnim novinama ili na plakatima. Npr., elim kupiti 100 Siemensovih dionica ili prodati 100 dionica Daimler-Benza. U tu svrhu zainteresiranom je na raspolaganju burza.

16

IZAZOV BURZE

Kakav je promet tih vrijednosnih papira na burzi? To ovisi o odreenoj burzi i odreenom vremenu; naravno da je

promet na Njujorkoj ili Tokijskoj burzi znatno vei nego npr. u Milanu ili Madridu. U velikoj mjeri ovisi o tome koliko je sudioni-ka aktivno na burzi. Jer na burzi nisu samo ulagai, ve i pekulanti i meetari koji vrijednosne papire ne kupuju dugorono, ve vrlo kratkorono (ponekad na nekoliko dana, ili ak samo na 24 sata). Ove bih pekulante, zapravo, nazvao burzovnim "parazitima". Oni ele samo uzeti dio cijene, ponekad u 24 sata ili kroz nekoliko mje-seci. Svoj novac nemaju namjeru ulagati u poduzetnitvo. Ti su "paraziti" neopisivo vani za dobro funkcioniranje burze. Kada ih ne bi bilo, morali bi se izmisliti. Oni kupuju, prodaju, kupuju, pro-daju - i svojim transakcijama poveavaju promet. I to je jako va-no - jer to je vei promet, to je vee jamstvo za stvarnog ulagaa da svoj novac, zaleen pri kupnji dionice, moe u svakom trenutku odlediti. Na burzi s velikim prometom mogu se prodati ili kupiti vee koliine dionica a da se pri tome bitno ne utjee na cijene. Na maloj burzi, s malim prometom, to ne bi bilo mogue jer bi se zbog kupnje i prodaje vee koliine vrijednosnih papira znatno promi-jenio i teaj. Na burzi s velikim prometom dolazi nova roba na tr-ite pri svakom poveanju cijena veem od jedne etvrtine poena. Kada cijene padaju, dolazi do potranje za svaki papir pri cijeni ni-oj za etvrtinu poena. To je isto kao i kod motora benzinca, koji sa 16 cilindara radi mnogo tie od motora s etiri cilindra. "Udarci" se amortiziraju.

emu slue dionice? Sve dionice jednog poduzea ine kapital dioniarskog drutva.

Kupnjom dionica tedie stavljaju svoj novac na raspolaganje veli-kim poduzeima. Bez tog se novca na slobodnom tritu ne bi mo-gao zamisliti cjelokupni ekonomski razvoj 19. i 20. stoljea: eljez-nice, plovidbe, Sueski kanal, otvaranje rudnika i naftnih nalazita, velike moderne industrije - kao autoindustrija, industrija zrakoplo-va, kompjutora, elektronike itd.

17

Andr Kostolany

Kako je u socijalistikim dravama? I one imaju takvu industriju. Socijalistika se drava moe potpuno odrei dioniarskog dru-

tva i burze jer jedino ona daje novac poduzeima. Drava je jedini kapitalist i ona povjerava vodstvo poduzea svojim slubenicima, znai birokratima. To nazivamo monokapitalizmom. Treba li se to-me sustavu diviti ili ga treba odbaciti, stvar je ukusa. Na slobod-nom tritu (nazovimo taj sustav jednostavno kapitalizmom) dioni-arsko drutvo je temelj sustava i pekulacije, odnosno burza je njezin motor. Njeno gorivo je uteeni kapital. Samo nada u porast poduzea, u dobitak, a ne kamate, moe iz depa tedia izmamiti novac potreban za gospodarsku ekspanziju. Samo je stremljenje prema dobitku radi avanture i spremnost na rizik poduzea, u obli-ku individualne inicijative i slobodne konkurencije, pogon koji svi-jet tjera divovskim koracima naprijed. Kredo kapitalizma su elje za avanturom i spremnost na rizik, slobodna konkurencija i nada u dobitak. Fiksne kamate na uloenu tednju mogu se dobiti i u soci-jalistikim zemljama.

Moe li se ta teorija dokazati? Teorijski i znanstveno ne, ali iskustvo posljednjih 60 godina go-

vori tome u prilog. Ne bih mogao navesti bolje primjere da doka-em vanost burze i burzovne pekulacije za razvoj zemlje od pri-mjera zemalja koje su naginjale socijalizmu ili su mu jo uvijek blizu - horribile dictu4 - koje i danas tvrde da su socijalistike: Francuska pod socijalistikim reimom od 1981. do 1986. uz su-djelovanje moskovsko-komunistikih ministara, Maarska, auten-tino komunistika zemlja istonog bloka, i Austrija.

U Austriji je 70% gospodarstva u vlasnitvu drave. U Fran-cuskoj je za vrijeme socijalistike vladavine gospodarstvo podr-avljeno za 30%. No zbog toga nije prestala podrka vlade na bur-zama Pariza i Bea. tediama su pri kupnji dionica jamene

4 "Strano jc rei" (lat.) 18

i

porezne olakice. Vlade nikada nisu pokazale neprijateljsku gestu prema burzi i nikada nisu donijele uredbu za spreavanje pekula-cije. Nasuprot tome, bilo je oigledno da podravljene banke u tim zemljama podravaju burze. ee je dolazilo do pada teajeva zbog nepovoljnog dogaaja ili alarmantne vijesti. U tom bi sluaju banke (koje, zapravo, ovise o dravi) dobile nalog da ponu pove-avati ponudu za kupnju. Kada sam se iz bilo kojeg razloga bojao da e cijene pasti, esto sam na pitanje: "Kako je?", od burzovnih profesionalaca dobivao odgovor: "Nema opasnosti - tu je polici-ja!" To znai da su banke i njihovi predstavnici bili spremni podr-ati cijene masovnom kupnjom.

Je li to i u Americi mogue? U Americi se drava sigurno ne mijea u burzovne transakcije.

Odreene pojedinane skupine podupirale bi trite dionica koje su u njihovoj sferi interesa i, ako je to u njihovom interesu, njima bi manipulirale. Kasnije u objasniti kako bi se takva manipulacija odvijala. Unato svemu, uvjeren sam da se predsjednika Ronalda Reagana svaki dan informira o stanju na burzi i da on tome pokla-nja veliku pozornost.

A kako je u Saveznoj Republici Njemakoj?

Tamo je pomalo kao u Francuskoj, samo to se ovdje ne mijea-ju ni drava niti dravna banka, ve samo velike privatne banke i financijski instituti kojima je u interesu da se ne narui dobro ra-spoloenje.

Takve manipulacije cijenama mogue su u SR Njemakoj ili Francuskoj i na drugim tritima, ali ne i u SAD, jer je trite tamo preveliko. to je burza manja, to je lake utjecati na teaj. To je kao i na konjskim trkama: to je via cijena za jednu trku, to je manja opasnost manipulacije ili podmiivanja dokeja da nekom drugom prepuste pobjedniko mjesto. Visoka nagrada za pobjednika previ-e je privlana. Kada je nagrada beznaajna, njome se esto

19

IZAZOV BURZE

Andr Kostolany

manipulira jer se kod klaenja dobiva vie od novca investiranog u mito.

U SR Njemakoj je npr. posljednjih godina bio velik interes ba-naka da oive burze i odre dobro raspoloenje. Prvo, zato jer su i same imale velike pakete dionica koje su eljele prodati; drugo, da bi olakale poveanje kapitala, jer su ljudi spremni preuzeti nove dionice samo u sluaju povienja cijena; tree, da bi tediama mo-gle prodati dionice novoosnovanih drutava. Za sve to potrebno je izuzetno dobro raspoloenje na burzi. Interes za povienjem temelj-nog kapitala poduzea pogoduje takoer razvoju gospodarstva.

Jesu li financijski instituti uvijek zainteresirani za odravanje toga dobrog raspoloenja?

Ne, ne uvijek. Ima i razdoblja kada banke ne zanima raspoloe-nje na burzi. Sedamdesetih je godina bilo razdoblje rastuih kama-ta, u kojem su banke vie bile zainteresirane da od stranaka dobiju novac na oroenje negoli da ih puste kupovati dionice. Razlika u kamatama na oroeni novac i na novac koji je strankama odobren u vidu kredita, bila je prevelika.

Strankama se na alterima banaka savjetovalo da uloe novac u tednju umjesto da ga utroe na dionice, iako su tada dionice bile podcijenjene, na izuzetno niskoj razini, i cijene su bile izrazito ni-ske. Tada su banke bile zainteresirane da same kupuju dionice.

Kada se promijenila njihova politika? U naglom burzovnom usponu posljednjih godina, od 1984. do

1986., bilo je drugaije. Novani instituti bili su zainteresirani da potaknu optimizam na burzi kako bi graani kupovali dionice. Oni su htjeli povisiti kapital za poduzea pod svojim nadzorom i mno-ga privatna poduzea pretvoriti u dioniarska drutva. Namjera im je bila da graanima "uvale" vlastite dionice ili vee koliine vrije-dnosnih papira po visokoj cijeni. Staro je pravilo da ljudi kupuju samo onda kada cijene rastu, a prodaju kada cijene padaju. Da od-

20

IZAZOV BURZE

jednom nije dolo do strastvene elje za kupnjom dionica, ne bi moglo doi do takvog poveanja kapitala i osnivanja dioniarskih

drutava. Nema nita lake od prodavanja vrijednosnih papira jav-nosti ako se moe pokazati da im je cijena ve porasla i ako se lju-

de moe uvjeriti da e cijene i dalje rasti istim ritmom. tedie, ko-ji sedamdesetih i poetkom osamdesetih godina nisu eljeli ni uti za dionice, odjednom su promijenili miljenje i bili su spremni po-sluati svaki savjet samo da uu na burzu. Milijuni obinih ljudi, koji do prije pet godina nisu imali pojma to je to dionica, odjed-nom su htjeli sudjelovati u ivotu burze.

SR Njemaka nije izolirani sluaj, ve se u cijeloj zapadnoj Eu-ropi razvio optimizam koji u vezi s dionicama do tada nije posto-jao. Taj se fenomen uoava u Milanu, Madridu, Beu, a u posljed-nje vrijeme i u Helsinkiju.

Takva se promjena raspoloenja javlja esto. tedie se ponaa-ju kao alkoholiari: rano ujutro su mamurni jer su prethodnu veer previe popili, zaklinju se da nikada vie nee popiti ni aicu, no u 7 uveer spremni su posegnuti za cocktailom, u 8 ih privlai aa vina, u 10 whisky itd. U pono su isto tako pijani kao to su bili ve-er prije. To je zatvoreni krug, stalna mjena, ba kao oseka i plima. No, ni najpametniji ekonomisti, naalost, ne mogu procijeniti kada e doi do promjene, za razliku od oceanografa koji mogu izrau-nati gibanja mora tono u sekundu.

Koji su ekonomski razlozi za takvu promjenu raspoloenja? Nisu, zapravo, ekonomski razlozi ili motivi ti zbog kojih dolazi

do histerinih preokreta. To su preteno tehniki ili psiholoki utje-caj, ili oba, koji najvie utjeu na kratkoroni ili srednjoroni raz-voj teaja; pri tome likvidnost igra vanu ulogu.

Jesu li ta kretanja povoljna za gospodarstvo? Da i ne. Zapravo, dionice bi trebale sluiti tediama kao dugo-

roan ulog, i to stoga jer su one tada u poduzeu zamrznute. Burza

21

Andr Kostolany

pri tome slui, kao to sam ve rekao, samo da odleuje taj zamrz-nuti kapital kada tedii zatreba. John Maynard Keynes postavio je ak i teoriju, da dioniar mora biti povezan s dionicama kao daje u neraskidivom braku (nije ni pomiljao na mogunost razvoda). Vrag je uvijek prisutan i od homo sapiensa je napravio homo lu-densa. Kada je homo ludens otkrio da kod dionica ima velikih os-cilacija cijena, poeo je iz toga izvlaiti profit. Tako se burzovna igra sve vie razvijala, pa i zbog toga to je bilo sve vie ljudi koji su raspolagali nekim uteenim kapitalom. U davna se vremena go-vorilo da trgovac gubi razum sa svojih zadnjih 10.000 guldena. U dananje vrijeme tedia gubi razum sa svojih prvih 10.000 DEM. On postaje histerian jer ga brine kako taj novac uloiti, zatititi od inflacije, sakriti od poreznika i na kraju, ali ne manje vano - kako novac oploditi daljnjim ulaganjem. On luta naokolo skupljajui pra-ve savjete i preporuke. Takvom se publikom lako moe manipuli-rati, moe je se dovesti do panike, zastraiti, uiniti je gramzljivom i pridobiti za pekulacije dionicama. Kada na burzi teaj raste, tisu-e ljudi eli uskoiti u jurei vlak da ne bi (Boe sauvaj!) neto propustili. Nema nita bolnijega nego promatrati uspon burze a da se u tome ne sudjeluje; to je bolnije nego kupovati papire i gubiti.

U skladu s ovom tezom moglo bi se povjerovati da se banke i novani instituti nepoteno ponaaju prema ljudima. Je li to stvarno tako?

Ne. Nepoteno sigurno ne. Ali esto postoji neodgovornost, nji-hovi slubenici i predstavnici ne posjeduju dovoljno znanja i isku-stva. Skloni su ponaati se u skladu s vlastitim interesima. Napokon, financijeri i burzovni meetari nisu siroad, a banke i novani insti-tuti i sami su poduzea koja ele ostvariti profit, te rade prije svega zato da zadovolje svoje dioniare, da im predoe najbolje bilance i isplate najviu dividendu. Ali to ne znai da ele raditi samo u svo-ju korist. Gostioniar nije neiskren kada preporuuje neko jelo vie od drugoga zbog toga to ga se eli rijeiti istoga dana. Jedno je si-gurno: popularnost dionice koja raste zahvaljujui promidbi u 22

IZAZOV BURZE

medijima i rastuim cijenama, makar one bile i manipulirane, u in-teresu je cjelokupnoga gospodarstva.

J6SU li gubici, nastali zbog pada cijena, tetni za gospodarstvo?

Samo do odreene mjere, U povijesti burze izmjenjivali su se usponi i padovi. Ako doe do kraha, tisue tedia ostaju na cjedi-lu, ali veina novca uloenog u dionice ipak odlazi u poduzee. U boomu se pojavljuju mnoga nova poduzea koja nestaju u krahu. Ali jo vie ih se uspije odrati i postaju neophodna za gospodarski razvoj. Do tog fenomena osobito esto dolazi u modernoj, revolu-cionarnoj industriji, kod inovacija i razvoja, pri emu se novoosno-vana poduzea, zahvaljujui pekulaciji, pojavljuju kao gljive na-kon kie! Taj se rizik svakako mora ukalkulirati.

Ranije ste spomenuli Maarsku da biste pokazali od koje je va-nosti pekulacija u jednoj socijalistikoj zemlji. Zato?

Maarska vlada i njezini savjetnici otkrili su, nakon mnogo go-dina loeg iskustva, daje privatno poduzetnitvo, unato nekim ma-nama, puno produktivnije od ortodoksnog socijalizma. Osim toga, vlada je htjela stati na kraj tednji koja se preteno nalazila u ruka-ma naroda (veinom u bankama i na raunima), a koja bi mogla prouzroiti inflaciju. Sukladno tome, nacionalizirana su poduzea izdavala obveznice na razliite rokove i s kamatama viim nego to se dobivalo na tednim ulozima, a javnost ih je masovno kupovala. Toje bio prvi korak u smjeru ulaganja u vrijednosne papire.

; Drugi korak je da poduzea prodaju samo takve obveznice koje, osim kamata, omoguuju i udio u dobitku poduzea. To je ono to tt na Zapadu zovemo - povlatene dionice. One donose fiksne ka-JKate i dividendu, znai uveanje kapitala. Trenutano specijalisti u Maarskoj pokuavaju izdati takve obveznice koje ne donose ka-late, ve samo omoguuju sudjelovanje u dobitku. Jezikom Zapa-da to bi bile dionice s dividendama. Takvim ulozima vlada eli no-V a c s rauna tedia prenijeti u poduzea i tamo ga zamrznuti, to

23

Andr Kostolany

je lake kada se radi o niim kamatama nego o dividendama, ako po-duzee dobro zarauje. Svaki tedia mora dobro razmisliti pri ko-jim investicijama postoji mogunost porasta dividendi, a pri kojim opasnost da poduzee uope ne zarauje, nego gubi. U tom bi slu-aju ostao pri svojim neprofitabilnim obveznicama - ve i zato to e im cijena u tom sluaju pasti. Razmiljanje o tome u to uloiti novac naziva se "pekulacija", isto kao to se to radi i u Njemakoj i Americi. Ukratko - potie se elja za pekuliranjem.

U toj socijalistikoj zemlji jo nema dioniarskih drutava? Ne, ali klica dioniarskih drutava ve postoji jer se vie partne-

ra moe udruiti u neko poduzee. Zakon dozvoljava poduzetniku zaposliti maksimalno 10 radnika, jer bi, prema tamonjem shva-anju, vei broj radnika predstavljao njihovo iskoritavanje. Prema tome, ako se u jednom poduzeu udrui pet partnera, oni zajedno mogu imati 50 radnika. Igra s brojkama. Korak dalje, tih pet part-nera mogu imati dijelove svoga poduzea i prodavati ih, u naelu, kao dionice. I sve to u jednoj komunistikoj dravi istonoga blo-ka. Postoji li bolji dokaz o ulozi dioniarskih drutava u gospodar-stvu nego kada drava daje vie slobode privatnoj inicijativi? Ne radi se o obveznici ili tednoj knjiici - one postoje i u ortodoksnim soci-jalistikim dravama - nego o dionici koja je tipina za slobodno trino orijentirano gospodarstvo. Ako tedia investira svoj novac u dionice poduzea, nije mu prije svega stalo do kamata, ve do to-ga da sudjeluje u dobitku poduzea i njegovu razvoju, a to se odra-ava u rastuoj cijeni dionica. Ukratko, burza je bojno polje uloe-nog kapitala usmjerenog prema dobitku i zbog toga e uvijek postojati u bilo kojem obliku - bilo na uglu ulice, ispod drveta, u kavani ili burzovnoj hali, uz mogunost odluivanja ili bez njega, s privatnim ili poludravnim kapitalizmom - i to tako dugo dok postoji bar ma-li dio privatnoga gospodarstva. Bez dionica nema slobodnog trita, bez slobodnog trita dioniarsko drutvo nema opravdanja, ali bez burze nema dioniarskih drutava.

24

IZAZOV BURZE

Tko su dioniari? Kao to sam ve rekao, to su ljudi koji imaju vie ili manje nov-

ca na raspolaganju i to ele, iz bilo kojih razloga, uloiti u vrijed-nosne papire. Meu njima ima malih, srednjih i velikih tedia, znai kapitalista. Meu njima postoje i oni koji iz dana u dan ele nainiti rez i slijediti "vrue" savjete; zapravo, oni hazardiraju.

Istodobno ima i pekulanata koji ele oploditi svoj ulog, ime e-lim rei da povremeno mijenjaju svoje vrijednosne papire, ovisno

o konjunkturi i procjenama oscilacije teaja u srednjoronom ra-zdoblju.

Naglaavam rije "pekuliraju", a ne hazardiraju. Te se pekula-cije temelje na razliitim osnovama: razvoju kamata, gospodarskoj

i financijskoj politici vlade, tehnikim imbenicima itd.

to nazivate srednjoronim? Jednu do tri, eventualno pet godina.

A dugoronim? Tko dugorono ulae, spreman je zadrati vrijednosne papire

godinama; vrlo esto prati cijene na duge pruge. Njegovi motivi usmjereni su na razdoblje od mnogo godina i nada se stalnom ras-tu poduzea. Dioniari IBM-a, koji su izdrali vie godina, usto-struili su svoj prvobitni ulog.

Koji su odluujui imbenici kratkorone tendencije na burzi?

Kratkorono gledano, ekonomsko stanje ili kvaliteta poduzea uope nemaju utjecaja na cijenu. Puno vie to imaju dnevni do-gaaji, kratke vijesti i sl., ak i tra, jer mnogi sudionici i po tome zakljuuju o daljnjem slijedu dogaaja. To je u veini sluajeva po-greno ili zavarava, jer takve su pretpostavke neutemeljene. Nisu stvarni dogaaji ti koji utjeu na cijene, ve je presudna psiholoka reakcija.

25

Andr Kostolany

Tipian je primjer kada je 1939., nakon Mnchenskog spora-zuma i cijepanja ehoslovake, na europskim burzama vladalo do-bro raspoloenje jer je Hitler svijetu obeao tisuu godina mira. Njemaki se voa sloio s Mnchenskim sporazumom. Engleski premijer Chamberlain je u Donjem domu, na agresivno pitanje i predbacivanje jednog lana parlamenta za izdaju ehoslovake, od-govorio da nema razloga sumnjati u gospodina Hitlera, i da je mir osiguran. To znai da nije bilo udno to je na burzama vladalo do-bro raspoloenje - ukljuujui i Pariku burzu. Tada je dolo do ve-likog iznenaenja kada su, 15. oujka 1939., Hitlerove trupe zapo-sjele jo postojeu malu ehoslovaku, zajedno s Pragom. Svijet je bio konsterniran. Premijer Chamberlain pojavio se ponovno u Do-njem domu i smrtno ozbiljno izjavio da se osjea strano prevare-nim jer je gospodin Hitler prekrio svoju rije. Izjavio je takoer, sasvim jasno i otro naglasivi, da e Velika Britanija, u sluaju da gospodin Hitler napadne Danzig ili Poljsku, priskoiti svim svojim snagama manu militari5 u pomo. Ta je izjava zvuala gordo. Time su, naravno, oslabile europske burze. Sruena je nada u tisuu go-dina mira. Takva se tendencija pada nastavila mjesecima. Strah od rata stalno je rastao. Bilo je jasno da se ljudi boje, da pomalo prodaju svoje vrijednosne papire i da, za svaki sluaj, radije u re-zervi imaju gotovinu. Razumljiva i logina reakcija.

Razumljivo je bilo pitanje o tome tko su kupci u takvom trenut-ku. Kao to sam ve rekao, na burzi uvijek postoje kupci i prodava-i. Kupovali su prije svega optimisti, koji su bili uvjereni da do rata nee doi i da e se Hitler povui. Bilo je i onih koji su mislili da e rat, ako i izbije, trajati kratko. Vladalo je miljenje da je Njemaka gospodarski jako oslabljena, da Hitler blefira, da e nakon nekoli-ko mjeseci rata moliti za mir. Bilo je i onih koji su mislili da su ci-jene ionako toliko niske da se, bez obzira na rat, mora kupovati. Bi-lo je institucija koje su ulagale jer su morale plasirati svoju gotovinu, osobito stoga to su im se cijene inile tako povoljne. Druga su

5 Vojnom silom 26

IZAZOV BURZE

drutva, naprotiv, bila likvidna i pri tako niskim cijenama ponovno su kupovala svoje dionice. Cijene su pomalo padale. Pri svakoj Hi-

tlerovoj prijetnji cijene su sve vie padale, a osobito nakon 23. ko-lovoza kada su ministar vanjskih poslova Molotov i von Ribben-trop potpisali rusko-njemaki pakt. Mnogi su smatrali da je time zapeaena sudbina Europe jer su saveznici eljeli izmeu sebe podijeliti Poljsku. inilo se da je rat ante portas. Stanje na burzi je iz dana u dan bilo sve loije. Ve se pomiljalo na sve najgore do gega bi dolo u sluaju rata. Zatvorena burza, banke, moratorij za sva plaanja itd. U svakom sluaju, trebalo je skupiti mnogo hra-brosti da se kupe francuske dionice. Ne samo da je Parika burza bila slaba, nego su takoer bile slabe i Njujorka i Londonska. I ja sam se pripremio za ono najgore. Je li se moglo zamisliti neto go-re od rata? I tada je, nakon nervoznih dana, 1. rujna dolo do napa-da na Poljsku i Danzig, a 3. rujna Francuska i Engleska su objavile rat njemakoj Vladi. No, tada je za nas burzovnjake i financijske menadere dolo do velikog iznenaenja: banke se nisu zatvorile, nije dolo do moratorija, burza je radila, ak i to se tie deviza; ni-je uveden fiksni devizni teaj. Najvee je iznenaenje bilo to to je na burzi dolo do preokreta i to su cijene vrtoglavo porasle. Tko bi mogao zamisliti procvat burze kao reakciju na izbijanje rata? A to je bio uzrok?

Bilo je razliitih obrazloenja. Na primjer, tehniko shvaanje trita i fenomen fait accompli, na to u se vratiti kasnije. Postoji konkretno objanjenje koje zvui sasvim logino. Ljudi su mjese-cima strahovali i eljeli se doepati gotovine. I tako je zapoelo no-

vo poglavlje. Bio je rat, sa svim gospodarskim posljedicama. Rat je, ljudi su to znali iz iskustva, znaio inflaciju. Inflacija, obezvri-jeenje novca, podsjeala je na Prvi svjetski rat. Htjelo se zamije-ne gotovinu za neke vrijednosti, i to to je bre mogue. Nekretni-ne se ne mogu kupovati na brzinu. Znai, nametala se kupnja dionica. To je u oima ljudi bilo bolje nego gotovina. Takav vrto-glavi uspon trajao je sve do poetka njemake ofenzive na Nizo-

zemsku. Tada je dolo do kraha burze. Odjednom je javnosti i

27

Andr Kostolany

burzovnim meetarima postalo jasno da je poeo pravi rat. Taj dra-matini pad trajao je do sredine lipnja, kada su njemake trupe za-posjele Pariz. Burza je zatvorena i iz okupiranog Pariza premjete-na u Vichy, dio Francuske koji nije bio pod okupacijom. To je, naravno, bila samo sjena burze, s minimalnim prometom i djeli-em prijanjih teajeva. To je burza! Ona reagira nepredvidivo, hi-sterino; ini se suprotno svakoj logici, osobito svakodnevnoj, koja nije identina logici burze.

Koji su odluujui imbenici za srednjoronu tendenciju burze? Kamate i likvidnost na tritu kapitala imaju velik utjecaj na ja-

anje ponude ili potranje dionica u iduim mjesecima, dakle sre-dnjorono. Kamata, osobito dugorona, ima izravan utjecaj na trite obveznica. Ako je prihod od kamata manji, na trite dioni-ca dolazi vie tekuih sredstava, ali se to djelovanje kamata na di-onice primjeuje tek nakon izvjesnog vremena. est do dvanaest mjeseci nakon pada na tritu ulaganja, dolazi do pada cijena dio-nica. Kada se to, zbog euforinog raspoloenja jedno vrijeme od-gaa, onda do toga dolazi odjednom i iznenada, kao grom iz vedra neba. Ne moe se utvrditi vremensko razdoblje izmeu pada trita obveznica i dionica jer je ovdje u igri vie imbenika. Najvaniji imbenik je tehniki ustroj trita. to to znai, objasnit u kasnije.

A za dugoronu tendenciju burze? Psihologija investitora i ulagaa nije odluujua dugorono.

Tko moe ve danas predvidjeti strahove, nade, predrasude i reak-cije na unutarnjopolitike i vanjskopolitike dogaaje iduih godi-na? Isto tako, raspoloenje javnosti moe vie godina utjecati na tr-ite, kao to je to inio entuzijazam u vezi sa zlatom.

Kretanje kamata takoer se ne moe dugorono predvidjeti. ak se misli i tvrdi da predsjednik saveznih bankovnih rezervi u Americi upravlja kamatama. U odreenom smislu to je istina. No niti on ne zna na koji e nain odreivati kamate za tri mjeseca, jer ne zna kako e se situacija razvijati, to e se bitno dogoditi u vezi

28

IZAZOV BURZE

s rastom ili padom kamata. On ne moe dugorono predvidjeti po-naanje ulagaa, poduzetnika i korisnika bez obzira na sva iznena-enja, kao to su tenzije ili velika iznenaenja u unutarnjoj ili vanj-skoj politici. Ako se razvija psihoza inflacije, ona e povisiti kamate. Ako se poduzetnici suzdravaju od investiranja i ako poslovi stag-niraju, kamate e se sniziti.

Kretanje kamata najvie utjee na tendenciju burze. Drutveni poloaj, trite rada, novi trgovaki ugovori s inozemstvom, mone-tarna dogaanja u drugim zemljama, sve se to odraava na poslo-vanje Federal Reserve Bank6. Nije dovoljno promatrati ulagae sa-mo u neko odreeno vrijeme. Mora se moi procijeniti i budui razvoj. Ukratko, proroanstva bi, zapravo, bila pretpostavka na kvadrat, a to znai pretpostavka pretpostavke. ak ni predsjednik Federal Reserve Systems7 ne moe u tom sluaju precizno progno-zirati. Vie od uloge diktatora on igra ulogu kormilara koji upravlja brodom po inflaciji i deflaciji, krizi i konjunkturi, optimizmu i pe-simizmu. Odluujuu ulogu u dugoronom predvianju imaju raz-voj ekonomije, razvoj poduzea po pojedinim granama, njihove anse, njihova budua zarada, njihov rast.

Postaje li burza sve transparentnija zbog sve savrenije medijske tehnike?

Transparentnost raste, no zakljuci koje svatko za sebe stvara nisu bolji. Samo onome tko sam raspolae brzim informacijama, one su neprocjenjiv kapital. Informacije, vijesti o dogaajima koje znaju svi, na burzi su potpuno bezvrijedne, a to je danas najei sluaj. Uvijek kaem: "Ono to zna svatko, nije ba slatko". Vano je interpretirati vijesti, jer to na kraju ee zavrava loe nego do-bro. Najopasnija je pogrena interpretacija vijesti.

6 Sredinja amerika banka 7 Sustav federalnih rezervi

29

Andr Kostolany

Jedan sektor burzovnih poslova, koji je gotovo potpuno unitila brza telekomunikacija, svakako je arbitraa, a to znai iskorita-vanje razlike cijena na razliitim burzama. Prije 20 godina cvjetao je arbitrani posao izmeu New Yorka, Londona, Pariza, Frankfur-ta i drugih burzi.

Razlike u valuti izmeu dva mjesta bile su 2-3 posto i profitirao je onaj tko je prvi za to saznao; na jednom je mjestu kupovao, a na drugom prodavao za 1-3 posto skuplje. Danas su burze u stalnoj telefonskoj vezi. Razlike u teajevima mogu se odrati samo neko-liko sekundi, i zatim se odmah izjednaavaju. Nekada je bila um-jetnost dobiti telefonsku vezu s nekim drugim mjestom minutu pri-je konkurencije. Nadobudni arbitraeri traili su vezu na telefonskoj centrali. Vrlo davno, kada telefon jo nije bio automatski, arbitra-eri su sklapali prijateljstva s telefonisticama. Mitili su ih parfemi-ma ili bombonima, izvodili van, kako bi imali prednost kod spaja-nja na centrali. Poznavao sam arbitraera koji je "hofirao" telefonistici, a kasnije ju je ak i oenio. Neki pjeva u kabaretu je pje-vao: "Halo, slatka telefonska vilo, halo, reci kako stoji burza"? Arbi-traeri koji su iz navedenih razloga izgubili posao danas su, umjesto arbitraera u prostoru, postali arbitraeri u vremenu. Oni vie ne pro-fitiraju zbog razlika u cijenama na dva razliita mjesta, nego zbog ra-zlika cijena od danas do sutra. To vie nije zanimanje, nego igra.

U emu se igra razlikuje od pekulacije? Igra nema dublju motivaciju; on eli, kao to sam to spome-

nuo, brzo napredovati, od danas do sutra, maksimalno za nekoliko dana ili tjedana. Misli i postupa kratkorono; brzo slijedi prie koje krue, zadovoljavaju ga mali uspjesi, ne obraa pozornost na tea-jeve koji eventualno rastu i ponaa se kao igra ruleta koji tri od stola do stola da bi dobio nekoliko novia ulaui ih na crveno ili crno. Ne ponaa se intelektualno, nego emocionalno. Igrai pliva-ju u masi. Ne mogu se oduprijeti opem raspoloenju jer su i sami djeli mase. Kupuju zato jer kupuje njihov susjed, a ovaj to isto ra-di jer vidi svog susjeda, i obrnuto: on prodaje jer susjed prodaje.

30

IZAZOV BURZE

Takvi igrai predstavljaju 90 posto ljudi na burzi. Oni ine masu i-je su psiholoke reakcije razliite od razmiljanja pekulanata. Ig-raa bi prije mogao analizirati strunjak za psihologiju mase nego gospodarstvenik. Kada bi se u jednu prostoriju zatvorilo stotinu o s o b i t o inteligentnih ljudi, ta masa nee biti inteligentna, nego e reagirati iracionalno. Ako u punom, tamnom kinu netko vikne: "Vatra!", doi e do panike u kojoj e biti povrijeenih, a moda i mrtvih, iako u cijeloj prii nije bila zapaljena ni ibica. Isto se do-gaa i na burzi: ako previe igraa pekulira s dobitkom i ako su zatrpani dionicama, onda psihologija mase djeluje upravo suprot-no. Gospodin Isaac Newton, slavni fiziar, strastveni igra na burzi koji je izgubio cjelokupni imetak u londonskom krahu "South-Sea-Bubble"8, najbolje je okarakterizirao fenomen masovne psihologi-je: "Mogu na centimetar i u sekundu izraunati putanju nebeskih tijela, ali ne mogu izraunati kamo luda masa vodi teaj na burzi".

Ranije ste govorili o savjetima. to pod tim mislite? Moje miljenje o savjetima je negativno. Diite ruke od toga.

Devedeset posto savjeta nije nita drugo nego reklama, ak mani-pulacija. Bilo koja financijska skupina, sindikat ili novani institut, pokuavaju nametnuti javnosti odreene papire putem tiska ili us-menom reklamom da bi primamili publiku. Sve veom kupnjom, cijene rastu. Privlai se sve vie kupaca, jer kako sam ve rekao: nita nije jednostavnije nego javnosti prodati papire ija vrijednost stalno raste. U starom Beu se to nazivalo "cjepidlaenjem". Ta se javnost lako manipulira, a manipulacije postoje otkad postoji i bur-za. Na najstarijoj burzi, u Amsterdamu, takav je postupak bio poznat ve u 17. stoljeu; zeca se namamilo u kuu i zatim ga se odralo.

Rekli ste da pekulant radi intelektualno. to pod tim mislite? Da radi intelektualno, znai da radi promiljeno, a ne emocional-

no. Ne mislim "inteligentno", jer razmiljanje moe biti neinteli-

8 Bubble - bezrazlono naglo kupovanje dionica financijski slabe tvrtke da bi se povisile trine cijene daleko iznad njihove vrijednosti (konkretno za tvrtku South Sea Company, 1720.

31

Andr Kostolany

gentno ili pogreno. Ali on ima predodbu, ideju ili orijentir to je tono a to netono, i ne ponaa se emocionalno pod utjecajem mase. Njegove su predodbe najee srednjorone ili dugorone i poduprte argumentima. Argumenti mogu biti pogreni, ali to su ipak argumenti, a ne isto psiholoke reakcije na bilo koju vijest ili dogaaj.

Je li to sva razlika? Ne. Kao to sam ve rekao, igra je orijentiran na kratkorone

dobitke. Nasuprot tome, pekulant poduzima transakcije i rauna s veim oscilacijama teaja, ponekad godinama, sve dok se njihove pretpostavke ne potvrde. pekulant procjenjuje cijene objektivno, neovisno o tome dobiva li ili gubi - jer su cijene na burzi takoer neovisne od njegovoga osobnog poloaja. Naravno da se moe i prevariti i ne ostvariti dobitak.

Tko je bio uspjeniji u prolosti, igrai ili pekulanti? Tvrdim da su pekulanti bez sumnje bili uspjeniji. Postoji ar-

mada malih i velikih igraa - kao to sam rekao, 90% sudionika na burzi - ali njihovi su uspjesi ogranieni. Ponajprije zato to igrai nita ne mogu uiniti protiv konsenzusa. U starom se Beu govori-lo o "mladim burzovnjacima, starim icarima".

Dobar pekulant suprotstavlja se konsenzusu, ako za to ima ar-gumente i motive. Ne tvrdim da svaki pekulant djeluje protivno opem miljenju jer je i meu pekulantima mali broj onih koji su za to sposobni. Procjenjujem da ih je maksimalno 10% jer je jako teko oduprijeti se opem raspoloenju.

Moete li vi to uiniti? Da, ali doi do toga nije bilo lako. Moje teorije i naela postavio

sam tek nakon dugogodinjeg iskustva. No, bilo je to osobito teko ostvariti u praksi.

32

IZAZOV BURZE

Zato, ako ste u to vjerovali? Sasvim jednostavno. Svaki put kada sam trebao kupiti, kada su

drugi prodavali ili kupovali, kada su svi ostali savjetovali da se ku-puje, mislio sam da su moje teorije ispravne i da moram ii nasu-prot masi. Ali ovaj put, rekao sam samom sebi, moglo bi biti sa-svim drugaije. Tek sam kasnije otkrio da niti ovog puta nije bilo drugaije i da se dogodilo onako kako sam predviao zahvaljujui svojoj teoriji. Nakon puno vjebe i puno utroenog novca za ue-nje, danas mogu napraviti neto upravo suprotno od onoga to je u trendu - ako ni zbog ega drugog, a ono iz prkosa. Mnoge sam aneg-dote o tome ve i objavio. Kao dokaz tome rado, kao primjer, citi-ram uspjeh velikog slikara Pabla Picassa; njegove su slike vrijedne milijune, iako on crta lica tako da su oi ponekad dolje, a nos gore. Dakle, mislim da se i na burzi mora biti nekonformistian, ak i an-tikonformistian, jer ope miljenje na burzi nije vrijedno niti koliko crno pod noktom.

to je jo potrebno da se postane nekonformist? Mora se biti nepovjerljiv, cinian i pomalo umiljen da bi se

sebi moglo rei: "Vi ste budale, a znam samo ja, ili - u svakom slu-aju znam bolje nego vi!"

Jedan okorjeli pekulant ne smije vjerovati ni vlastitom ocu, a osobito ne bankarima, tisku, medijima ili brokerima, te svim osta-lim arlatanima. Osobito se treba uvati brokera koji smatraju bur-zu samo strojem za proviziju. Ne znaju vie od ostalih koji razmi-ljaju i znaju to pie u novinama - oni ak nemaju ni vremena o tome razmiljati. Pate od intelektualne deformacije jer misle samo na to kako poveati promet i naplatiti proviziju.

Unato svim pisanim ili usmenim savjetima, ne znaju nita vie od malog djeteta. Oni me podsjeaju na koloraturu iz Verdijevog "Maskenbala", koju pjeva pa Oskar: "Oskar zna, ali ne govori"; a ja sam to izmijenio u: "Broker kae, ali ne zna!"

33

Andr Kostolany

Ve sam davno skovao izreku: "Svaki je broker neprijatelj svoga klijenta a da toga nije svjestan". Svejedno je kupuje li ili pro-daje - najvanije je da trguje. Njegov klijent iz snova nije ulaga nego igra. esto kaem da broker voli igraa, ali da mu nikada ne bi dao svoju kerku za enu. No unato svemu, ne moemo svoje burzovne transakcije obavljati bez brokera. Valja ih dobro odabra-ti. Ovdje elim navesti jedan sluaj: Jedna od najboljih stranaka velike brokerske kue, koja ima investicijski fond vrijedan mili-jarde, nazvala je i rekla da eli prodati znaajnu koliinu ameri-kog elika i za to kupiti istu koliinu betlehemskog elika. Stranka je zamolila brokera za najpovoljnije rjeenje. Brokerska tvrtka je nakon toga tisuama stranaka poslala brzojav u kojem preporuuje kupnju amerikog i prodaju betlehemskog elika, dakle upravo su-protno od onoga to je trebalo napraviti za fond. Dala je prednost eljama "velike stranke", a nautrb malih. Moda ovaj savjet i nije bio lo za male muterije jer se fond mogao prevariti i moda je bilo pogreno zamijeniti ameriki za betlehemski elik. S etikog se stajalita postupak brokera nikako ne bi mogao prihvatiti.

Koje osobine treba imati dobar pekulant? Razboritost, intuiciju, fantaziju.

Razboritost - znai razumjeti uzajamne odnose i razlikovati lo-gino od neloginog.

Intuicija - to nije nita drugo nego podsvjesna logika koja je re-zultat dugogodinjega burzovnog i ivotnog iskustva.

Fantazija - doputa da se sve uzme u obzir: sve dobro i sve loe.

Mora se imati i samokontrolu i elastinost da bi se priznalo, i to esto, da smo se prevarili i pogreno razmiljali. U tom sluaju moraju se odmah povui konzekvence.

Dobar pekulant mora biti strpljiv i imati ivaca dok se ne ostva-re njegove pretpostavke. Nakon svakog uspjeha ili neuspjeha mora

34

I Z A Z O V BURZE

razmisliti emu mora zahvaliti takav rezultat. Kada uspije, ne smi-je se umisliti, ve mora ostati ravnoduan i sam sebi priznati daje imao sreu. Sigurno je da svoj uspjeh ne smije razglasiti na sva zvona, jer istina je to tvrde iskusni ljudi o burzi: novac dobiven na burzi samo je posuen novac, koji se moda ve kod idueg kora-ka mora otplaivati uz velike kamate. Burza je veliki lihvar. Us-pjeh ili neuspjeh - pekulant, u svakom sluaju, mora iz toga neto nauiti.

Koje su najgore osobine pekulanta? Kao to je fleksibilnost dobra osobina da bi se iz neuspjeha ne-

to nauilo, tako su nefleksibilnost i tvrdoglavost loe osobine. Mora se vjerovati, ali u danom trenutku, kada se zabluda otkrije, treba iskoiti iz broda. Pod zabludom ne mislim na pad cijene dio-nice sa 100 na 90, nego na to kada se otkrije pogreka u sustavu ar-gumentacije ili kada se primijeti dramatini neoekivani dogaaj; zato dobar pekulant uvijek mora ukalkulirati nepredvidivosti.

Kojem zanimanju najvie slii zanimanje pekulanta? Najvie lijenikom pozivu, pomalo i odvjetnikom, politi-

kom i trgovakom. Uope ne inenjerskom ili ekonomskom.

Zato slinosti s lijenikim pozivom? Burzovnjak, kao i lijenik, mora najprije postaviti dijagnozu;

Zato je na burzi loe ili dobro? Zato vrijednost dionice pada ili je stabilna? Iz dijagnoze se zakljuuje o terapiji, prognozi i razmilja se to dalje. Burzovnjak mora poput lijenika korigirati svoje pos-tupke ako vidi daje krenuo pogrenim smjerom i donijeti nove od-luke. Medicina i pekulacija nisu znanost. To je umjetnost, kao to to kae i sama njemaka rije: Heilkunst - umjetnost ozdravljenja.

Razmiljanje inenjera ili gospodarstvenika je drugaije: oni su matematiki orijentirani. Njih ni u kom sluaju ne vodi sluajna in-tuicija, koja je samo u odreenoj mjeri doputena, ak i potrebna

35

Andr Kostolany

Burzovnjak fantazira - inenjer rauna. Kod odvjetnika je neto dru-gaije: on mora imati i fantaziju i intuiciju, no on je ipak okovan vr-stim okvirom zakona.

Na koju igru najvie podsjea pekulacija na burzi? Bez sumnje, najvie podsjea na kartanje, skat, brid ili poker,

ali nikako na ah ili rulet.

Spekulant na burzi mora stalno prilagoavati svoje poteze situ-aciji koja se neprekidno mijenja, kao to to ini karta - svoju igru prilagouje kartama koje trenutano dri u ruci. Dogaaji za pe-kulanta mogu biti povoljni ili nepovoljni, isto kao i karte koje igra izvue. Dobar pekulant se iz kripca izvlai kao i dobar karta: s dobrim kartama dobiva puno, s loim gubi malo. S povoljnim do-gaajima burzovnjak profitira mnogo, a zbog dogaaja koji su su-protni njegovim interesima gubi to je mogue manje.

ah je igra iste kombinatorike. Pri tome srea ne igra nikakvu ulogu. Rulet je ista igra na sreu i pri tome je iskljuena bilo kak-va pekulacija. Samo ovisnici o igri ponekad umiljaju da mogu nai neki sustav. pekulacija na burzi mjeavina je jednoga i dru-goga: pola je srea, ovisno kako se niu dogaaji i dolazi do nepred-vidivosti, a pola su kombinacija, procjena i strategija, kao kod aha.

Kako se mora ponaati pekulant? pekulacija je vrsta filozofije - stalno vaganje pro i contra i even-

tualno (naglaavam eventualno, a ne sigurno), stvaranje tonih za-kljuaka. I matematiki mozak odgovara burzovnoj pekulaciji, ali ne zato to se burza temelji na matematici, ve zato to je matemati-ka sigurna vjeba za logino razmiljanje. Ekonomija i tehnika naj-vei su neprijatelji burzovne logike, koja nije identina sa svakod-nevnom logikom. to je na burzi logino, obinim ljudima ini se nelogino.

Gospodarstvenik sigurno ima odreenu ulogu u analizi nekog poduzea, tj. analizira bilancu. No, bilance su ionako najee po-

36

I Z A Z O V BURZE

grene, lane ili namjetene, a kada bi ak i bile potene i tone, one su tempi passati. Papiri ne dobivaju i ne gube na vrijednosti zato to su dobri ili loi, nego zato to bi, prema odreenim pretpo-stavkama ili konstelacijama, mogli biti dobri ili loi. esto treba kupiti dionicu zbog loe bilance, ako postoje pretpostavke da bi razvoj mogao poi u dobrom smjeru. Tko bi, dakle, mogao kupiti neku dionicu koja je gotovo propala ako se pri razmiljanju slui svakodnevnom logikom? Pri kupnji niti jedne dionice ne moe se tako profitirati kao pri kupnji dionice poduzea koje je na prekretnici (turn-around) jer je mara izmeu bankrota i solventnosti nekog poduzea puno vea od one izmeu poduzea kada stoji dobro i kada stoji neto bolje. Isto vrijedi i za dionice poduzea. Ako po-duzee koje stoji jako loe ipak ne bankrotira, njegove dionice vi-estruko dobivaju na vrijednosti. Ako nekom poduzeu nakon dobrog razdoblja ide sve bolje, to e se manje oitovati u teajevima.

Veliki se profiti mogu takoer ostvariti i neotplaenim (neamor-tiziranim) obveznicama (to mogu biti dravni dugovi, dugovi gra-da ili poduzea) koje zbog nekog preokreta postaju isplative. Ne mogu nai niti jedan primjer njemakih inozemnih obveznica, ob-veznica njemakih gradova, pokrajina itd., koje su izdane prije rata u najrazliitijim valutama, poput dolara, funte, vicarskog franka, nizozemskog guldena, francuskog franka itd. koje su vraane nakon londonskog sporazuma 1952./53. godine u punom iznosu i s kama-tama uz petogodinju odgodu. Koritenje zajma (Young obvezni-ce) odobrenog u francuskim francima vraala je Adenauerova vlada, ne u francuskim francima, nego revalorizirane u dolarima. Ukratko, obveznica od 1.000 franaka nominalne vrijednosti koju sam na Pari-koj burzi 1947. godine kupio za 250 franaka, tri godine nakon to-ga isplaivala se, prema dogovoru, 35.000 franaka. To je bio najve-i koeficijent koji sam ikada doivio.

Trebalo je puno fantazije i predvianja da bi se skupilo hrabrosti za kupnju njemakih obveznica u dolarima, francima itd. u trenutku kada je nova Savezna Republika kotirala nisko i nije raspolagala devizama. Kada sam ih kupovao, bilo je malo nade da Savezna Re-

37

Andr Kostolany

publika to jednoga dana honorira. No, upravo je to burza, a peku-lirati znai neke stvari predvidjeti godinama unaprijed.

Navedite mi primjer jednog naizgled neloginog argumenta na burzi koji ipak moe biti logian.

Vlada miljenje da je veliki gospodarski napredak neminovno povoljan i za teaj na burzi. Pogreno! Gospodarski boom treba mnogo kapitala za izravne investicije i usisava veliki dio tednih uloga. Ne ostaje puno za ulaganje u vrijednosne papire. Banke te-ko udovoljavaju zahtjevima za kreditom, tim vie to sredinja banka uveava kamate da bi zaustavila eventualno inflatorno dje-lovanje booma. Povoljne posljedice gospodarske euforije ispolja-vaju se tek kasnije. Kada popusti konjunktura zbog pritiska visokih kamata, odgaaju se mnoge planirane investicije. Odjednom ima vie novca u optjecaju u bankama, i kamate padaju. Sredinja ban-ka vie ne mora koiti; dionice mogu rasti. Tim vie to prijanje nove investicije donose plodove s vie dobiti. Dogaa se da teaje-vi na burzi padnu unato cvatuoj ekonomiji s rastuim prinosima prije negoli se pokau njene povoljne osobine.

Kako je u krizi? Isto je tako logino i obrnuto. U recesiji burza poinje rasti, jer

se kod mlitavih poslovnih i investicijskih ulaganja raspoloivi ka-pital i novac upotrebljavaju samo djelomino. Novac lei u banka-ma i dosauje se. Moe se uloiti na konto, ali kamate su nie nego prihod od uloenog kapitala ili dividendi dionica. U ekonomskoj konjunkturi dolaze nove dionice na trite - djelomino zbog po-veanja kapitala ili novoosnovanih poduzea - to ini opasnu konkurenciju starim dionicama na burzi. Tamo je kao na tritu ra-bljenih automobila. Ako tvornice automobila zbog velike potra-nje ne mogu na vrijeme isporuivati automobile, cijene rabljenih automobila rastu i ponekad premauju cijene novih. Ako tvornice ponude osobite pogodnosti, poput popusta ili poklona, trite ra-bljenih automobila opada.

38

IZAZOV BURZE

I Sto se iz toga moe zakljuiti? Mora se djelovati anticikliki i ne obazirati se na ope miljenje

publike na burzi.

Koji su jo imbenici, osim raspoloenja, odluujui za tenden-ciju burze?

Da bi burza rasla, moraju biti pozitivna oba najvanija imbeni-ka: likvidnost i raspoloenje ulagaa. Ako publika moe i eli ku-povati papire, burza raste. Ako tedite nemaju mnogo novaca niti volje da kupuju papire, burza opada. esto dolazi do situacije daje jedan imbenik pozitivan, a drugi negativan. U tom sluaju ne do-lazi do veih promjena, nego samo do manjih oscilacija. To bi bilo idealno trite za dnevne igrae koji trguju od danas do sutra, gore, dolje, gore, dolje. I tako bi to trajalo dok oba imbenika ne postanu pozitivna ili negativna. Ako su oba pozitivna, dolazi do rasta, ak i do euforije: rasta u nebesa. Ako se oba imbenika razvijaju u nega-tivnom smjeru, dolazi do dramatinog obrata, do panike - razoa-rani su do smrti. Likvidnost i raspoloenje mogu djelovati jedan na drugoga: nie kamate mogu poboljati raspoloenje i obrnuto - lo-e raspoloenje moe ograniiti likvidnost. Ako npr. strah od svjet-ske krize ili od napetosti ima negativan utjecaj na trite jer intere-senti ne ulau dugorono, ve, naprotiv, obveznice radije ele prodavati, tada kamate rastu kao posljedica straha. Znaajniju ulo-gu ima likvidnost, a mi to na burzi lake slijedimo, jer je kamatna politika vlade ope poznata (barem kratkorona). Apsolutno je ne-predvidiva psiholoka reakcija.

Jeste li esto u praksi doivljavali ove fenomene? Naravno. Ve moga prvog dana na burzi (1924. na velikoj Pari-

koj burzi), obratio mi se neki stariji ovjek:

"Mladiu, nisam vas ovdje jo vidio, jeste li novi?"

"Da, ja sam praktikant kod firme XY".

"A tako", odvratio je. "Va ef je moj dobar prijatelj. Ukratko

39

Andr Kostolany

u vam objasniti sve to se ovdje dogaa. Sve ovisi samo o tome ima li papira vie od glupana ili glupana vie od papira".

Ova reenica mi jo i danas zvoni u uima. To je, zapravo, Ko-lumbovo jaje za analizu burzovne tendencije. Stariji kolega moda je bio malo otar u svojoj definiciji; moda je imao esto loa is-kustva s dionicama, ali definicija je, ustvari, opravdana. Danas bi tu istinu izrazio drugim rijeima. Sve ovisi o tome to je vanije i hitnije: za onoga tko ima papire da ih proda, ili za onoga tko ima novac da ih kupi.

Mislite li i danas tako? Svakako! Ne odluuje kvaliteta papira hoe li oni rasti ili pada-

ti, ve intenzitet ponude i potranje. pekulant, dakle, mora anali-zirati odakle dolazi ponuda ili potranja.

Tko su glupani? Hvala Bogu, ima ih mnogo. to bi bila burza bez glupana? Rado

odlazim u burzovne hale (svejedno u kojoj zemlji) jer se nigdje ne moe sresti toliko glupana na kvadratni metar, ljudi koji ive dale-ko iznad onoga to im doputaju njihove umne sposobnosti. Vano je takoer poznati ih i sluati kako analiziraju svjetske i ekonom-ske dogaaje, kao to i dobar karta, osobito pokera, mora shvati-ti nain razmiljanja svoga partnera.

Dakle, moe li pekulant profitirati od gluposti drugih? Apsolutno, jer od gluposti drugih pekulant moe profitirati vi-

e nego od svoje vlastite mudrosti. Od glupana se moe neto nau-iti, osobito ono to se ne smije raditi.

Onda bi kompjutor, kao osobito inteligentan, morao biti najbolji burzovni pekulant?

Ne, zbog toga to njegova mudrost ovisi samo o tome kako je programiran. Amerikanci kau: Garbage in - garbage out (smee

40

I Z A Z O V BURZE

unutra - smee van). Kompjutor je samo neobino korisna pomo pekulantu u dolaenju do eljenih podataka. Umjesto da trai in-formacije meu tisuama stranica tiskanog materijala i knjiga u knjinici, on sve moe saznati pritiskom na dugme. Najvea ame-rika brokerska tvrtka imala je prije 30 godina knjinicu i 30 za-poslenih. Danas ima samo 20 zaposlenih i jedan kompjutor koji zamjenjuje ogromnu knjinicu. Kompjutor nema mate, a ona je naj-vanija osobina pekulanta. Nepredvidivosti, kao i unutarnji i vanj-s k o p o l i t i k i razvoj zemlje ili razvoj tehnologije, nisu ugraeni u kompjutor. Da je kompjutor barem mogao predvidjeti svoju ulogu u dolazeem stoljeu!

Gdje je u vaoj kalkulaciji mjesto likvidnosti?

Kao to sam rekao, likvidnost uvijek ima vodeu ulogu jer je psi-hologija javnosti promjenjiva. Ona se u sekundi moe promijeniti iz jednog ekstrema u drugi. Razvoj likvidnosti moe se kratkoro-no slijediti, ali ne i na due vrijeme. Postoje odluke sredinje ban-ke i znakovi u kreditnoj politici velikih banaka na temelju kojih se mogu donijeti odreeni zakljuci. Burza ne moe rasti bez likvid-nosti. Ona se ponaa kao i ciganski svirai u staroj Maarskoj, koji su stalno ponavljali: "Koliko para - toliko muzike!" Novac je mu-zika ili pogonsko gorivo burze.

Najbolje bih mogao ilustrirati vezu izmeu burze i trita kapi-tala sljedeim primjerom: Zamislite veliku i malu kadu, jednu po-red druge; velika je cjelokupni ekonomski novani lonac, a mala je burza. Ako puno vode tee u veliku kadu zahvaljujui kreditnoj po-litici, uteevinama, deviznim priljevima, trgovakoj bilanci, dotoku kapitala iz inozemstva i sl. i ako istodobno otie, ali polako, zbog malene potrebe kapitala u industriji, javnih i privatnih budeta i niih poreza, onda razina vode u velikoj kadi raste. Kada se voda prelije, otie u malu kadu, burzu, i die teajeve u visinu. To je bio sluaj u SR Njemakoj posljednje tri godine.

41

Andr Kostolany

Obrnuto: Ako voda iz vee kade otie bre nego to se ona puni, onda za manju kadu - burzu - ne ostaje nita, i teajevi padaju. Zbog toga se stalno mora promatrati razina vode u velikoj kadi.

Postoje li jo neki preduvjeti ili imbenici koji utjeu na burzovnu tendenciju?

Naravno. Osobito vano za uspon i pad je tehniko stanje tri-ta. Pod tim mislim na situaciju kada se velika masa papira, nakon dugog razdoblja uspona ili pada, nalazi u rukama onih vrstih ili onih kolebljivih.

to podrazumijevate pod vrstim i kolebljivim. To je moja sasvim osobna i specifina definicija, moda za

mnoge nerazumljiva, ali ja je se pridravam: onaj vrsti posjeduje etiri S - spoznaju, strpljenje, sredstva i, naravno, sreu (to se po-drazumijeva).

Spoznaja - to znai da zainteresirani mora imati predodbe, ideje i uvjerenja. Mora imati strpljenje, znai dobre ivce, i ne smi-je odustajati brzo ako papiri, koje je kupio za 100, padnu na 80 ili ako mu papir dosadi. Njegovo je uvjerenje bilo da papir mora ras-ti. Ako njegova dijagnoza svede opadanje na nebitan razlog, onda on, dapae, treba kupovati po 80, jer ako je teaj od 100 ocijenio povoljnim, onda je onaj od 80 jo povoljniji. Naravno da mora imati i dovoljno novca da bi mogao ustrajati. Pod novcem ne sma-tram apsolutno veliki, nego relativno veliki iznos. Ako mali tedia koji ima 10.000 DEM kupi papire za samo 6.000 DEM, onda on ima "novaca"; ako neki multimilijuner ima 10 milijuna DEM, i ku-pi papire za 30 milijuna, a zadui se za 20 milijuna, onda on nema dovoljno novaca (on uope nema novaca, nego samo "saldo") da bi ostao strpljiv; jer ako vrijednost njegovih papira padne, svome jamcu mora dati daljnje pokrie, a ako to ne moe, onda jamac (banka ili broker) prodaje papire, unato njegovome strpljenju. Ma-lom tedii, koji ima vie novaca od onoga uloenog u papire, to se ne moe dogoditi.

42

IZAZOV BURZE

Kolebljiv j e onaj kojem nedostaje jedno od ona prva tri S. Ako nema sredstava, nije dovoljno da ima strpljenja. I ako ima novaca

nee imati strpljenja ako nije uvjeren - ako nema spoznaju. Ako ima sredstva i uvjerenje, a nema strpljenja, ni tada nee moi izdrati.

Naravno da ima mjeavine izmeu vrstih i kolebljivih. Moe se biti vie ili manje vrst i vie ili manje kolebljiv. Od vrstog se mo-e izroditi i kolebljiv, ali od kolebljivog rijetko postane vrst, a ako ve i postane, onda tek nakon dugotrajnog treninga.

Ako se papiri uglavnom nalaze u vrstim rukama, trezorima ili napunjenim depoima, takvo trite nazivam "preprodanim" (engle-ski: oversold). Ako se, nasuprot tome, velika koliina novca nalazi u rukama kolebljivih i ako je on optereen dugovima, takvo trite nazivam "prekupljenim" (engleski overbought).

Koje su posljedice "prekupljenog trita"? "Prekupljeno" trite, optereeno kreditima, izuzetno je opasno

i postoji veliki rizik da u svakom trenutku propadne, ak i onda ako za to nema nikakva povoda. To je tipino "baby trite": veliki je broj neiskusnih, kolebljivih posjednika dionica koji su pod utjecajem raspoloenja i ele brzo uskoiti u jurei vlak. Ako zaboravimo da nemaju iskustva ni ivaca, nisu smjeli kupovati dionice, ve i zbog svoje financijske situacije. Za to su upotrijebili novac koji su morali drati u rezervi za druge potrebe, a istodobno su kupovali na kredit.

Kako je s "preprodanim tritem"? Ako je veina papira u trezorima ili u vrstim rukama, "prepro-

dano" trite moe rasti i unato loim vijestima. Kada doe dobra vijest, pa bila ona i najskromnija, trite strelovito raste. to je vie papira u rukama vrstih, to e biti vea eksplozija.

Postoji jo jedan imbenik koji preprodano trite ini jo "pre-prodanijim": kada su na tritu bili aktivni medvjedi9 i ako je prije toga bilo velikih terminskih burzovnih poslova.

9Oni koji na burzi raunaju s padom - pesimistino raspoloeni

43

Andr Kostolany

Na burzi SR Njemake poslovi s prodajom na kratko10 su nemo-gui iz tehnikih razloga, ali su uobiajeni u New Yorku, Londonu, Zrichu i osobito Parizu. U Parizu, ak to vie, postoji terminsko trite s rokom isporuke krajem mjeseca, koji se takoer sine die11

moe iz mjeseca u mjesec produivati. U Americi postoji veliko ak-tivno terminsko trite samo za odreene dravne obveznice i, na-ravno, robno-terminsko trite.

Kako se moe utvrditi je li trite "prekupljeno" ili "preprodano"? Za to postoje premise i simptomi. Pri dijagnozi se mora uzeti u

obzir kako se odvijao promet u proteklim mjesecima i godinama. Ako cijene kroz due vrijeme stalno rastu - uzmimo kroz vie mjeseci - onda se moe pretpostaviti da je veliki broj papira preao iz ruku vrstih u ruke kolebljivih; to je promet bio vei, to vie. Pri rastuim cijenama kupuju samo kolebljivi. vrsti prodaju robu ko-jom su napunili svoje trezore u vrijeme padajuih cijena, dakle prodaju samo u sluaju rasta teaja. Takvo gibanje traje dotle dok se velika masa papira ne nae ponovno u rukama kolebljivih koji ekaju da ostali, takoer kolebljivi (ali spori), od njih kupe. Tada vrsti raspolau gotovinom i ekaju trenutak kada kolebljivi poi-nju prodavati svoje papire. Oni ele prodati svoje dionice po vioj cijeni, ali kada im to ne uspije, snizuju cijene iz nekog psiholokog ili tehnikog razloga, ponekad ak i zbog nestrpljivosti, ali tada vie nema kolebljivih spremnih za kupnju. I to se uvijek dogaa; nakon euforije uvijek dolazi do otrenjenja.

Moe se pojaviti zakanjeli sloj kupaca, osobito kada vlada uz pomo sredinje banke kroz mnoge kanale (porezno-politike, kre-ditno-politike i dr.) puta u optjecaj sve vie novca, koji industriji i gospodarstvu, zapravo, ne treba. Dakle, vie vode utjee iz velike

10 Njem. Leerverkauf; engl. short selling - prodaja na kratko; prodaja s kratkoronom po-zicijom ili kratka prodaja

11 Sine die (lat.) - bez (odreena) dana

44

IZAZOV BURZE

u malu kadu. Istodobno, veliki novani instituti mogu upotrijebiti cijeli instrumentarij propagande da publiku uine ovisnom o burzi. Kupnja papira savjetuje se na alterima banaka, nude se povoljni krediti, jer banke ne mogu na bolji nain iskoristiti svoju likvid-nost. Nakon to kolebljivi kupe papire, oni ekaju da se pojave no-vi kolebljivi. Onda dolazi trenutak kada tako dalje ne ide. Teajevi stagniraju i malo se snizuju. Mnogi dioniari gube strpljenje. Za njih je to neugodno iznenaenje. Kada su kupili dionice bili su uvjereni (kako su im obeavali oni koji su vukli konce), da e teaj sigurno rasti. Ako burza stagnira ili pada, smatraju to osobnom uvredom i veleizdajom. Devedeset posto publike koja izaziva burzovni boom nema iskustva, niti je cijepljeno protiv gubitka i ne moe si predo-iti da unato miljenju medija i tzv. upuenih, cijene padaju, i to znatno. Takva analiza posljedica je "prekupljenog" trita.

to kada javnost, zahvaljujui povoljnim dogaajima, i dalje osta-ne optimistino raspoloena?

I u tom sluaju ima drugih vanih tehnikih razloga koji utjeu na tendenciju. Slabljenjem burze, rauni optereeni dugovima mo-gu izgubiti pokrie. Banke su dale povoljne kredite, ali nakon pada zahtijevaju dodatno pokrie i sigurnost. Mnogi dunici zato mora-ju dodatno plaati ili prodavati. Prodaja donosi daljnji pad teaja, a pad teaja nove prodaje. Takva se lanana reakcija nastavlja. Tako se pad teaja moe odvijati bez razumnog objanjenja - samo pod psiholokim i tehnikim pritiskom. Signal moe doi i od strane sredinje banke. Ona eli zaustaviti prezagrijanu pekulacijsku at-mosferu ili sprijeiti opasnost inflacije, te povisuje kamate. U tom sluaju pad cijena moe zavriti ak i dramatino. Najopasnija je psiholoka reakcija mase, kao to sam to ve opisao na primjeru ki-na. Ako promet raste, a cijene i dalje padaju, te ako se promet nag-lo povea, sve vie papira prelazi iz ruku kolebljivih u ruke vrstih.

Sve to zavrava tako da kolebljivi rasprodaju po niskim ci-jenama. Dolazi do panike i papiri ponovno dolaze u spremita

45

Andr Kostolany

vrstih. Iz toga skrovita izlaze kasnije kada cijene na tritu poi-nju rasti. Ponovno dolazi do uspona.

Pri niskim cijenama vrsti imaju papire, a kolebljivi novac, na vrhuncu booma vrsti imaju novac, a kolebljivi papire. Ta fluktua-cija izmeu gotovine i papira predstavlja vjeno strujanje na burzi. Moglo bi se takoer rei da na vrhuncu vrsti imaju novac, a kole-bljivi nadu.

Koji su zakljuci te analize? vrsto sam uvjeren da je pad cijena kod malog prometa lo

znak, jer signalizira daljnji pad. Pad cijena kod velikog prometa je dobar, i to je vei promet to je bolje, jer papiri u velikom broju prelaze u jake ruke. Rastui teajevi su pri velikom prometu lo znak jer slabe ruke kupuju papire. to je vei promet, to je loije za trite, jer to vie kolebljivih u tome sudjeluje, to je loije. to je manji promet kod rastuih cijena, to bolje, teajevi se mijenjaju, ali velika koliina jo nije izala iz spremita vrstih. Znam da veina profesionalaca, analitiara, brokera itd. ne pridaju nikakvo znae-nje tendenciji s malim prometom. Po mojem miljenju, to je potpu-no pogreno. Slab promet je samo predjelo, uvod, a kada doe do veeg prometa, dolazi do odgovarajuega gibanja koje je logino. Kada cijene rastu i promet se poveava, dolazi do euforije, a kada padaju, dolazi do slabljenja i totalne rasprodaje. To je logino jer mnogi koji su kupovali kada su cijene rasle sada naglo prodaju, ako iz bilo kojih razloga na tritu doe do preokreta. S obzirom da su dananji kupci budui prodavai, vanije je analizirati kvalitetu kupaca koji danas kupuju negoli kvalitetu papira. I obrnuto: kvali-teta prodavaa vanija je od kvalitete prodane vrijednosti. Ako su dioniari loi, ak i najbolji papiri mogu pasti.

Je li to ope miljenje? Ne! Misli se upravo suprotno. Najvei broj brokera, banaka i

medija tvrdi da su rastue cijene pri visokom prometu povoljne. Njihov dokaz je taj da mnogo ljudi kupuje. Ali ja postavljam pita-46

IZAZOV BURZE

nje: Je li to dobro? Ne, jer kao to sam to upravo objasnio, iste s t r anke koje danas tako zduno kupuju, isto e tako u budunosti i p r o d a v a t i . A iroka publika je, konano, vrlo rijetko u pravu.

to o vaoj analizi misle brokeri? Ne znam, ali vrlo vjerojatno misle da se alim. Naravno da je za

brokere povoljno kada rastuim cijenama privlae nove stranke. To je dobro za njih, a trenutano i za mene, jer vea kupnja die moje cijene, ali to ne znai da ih trebam po tako visokoj cijeni i dalje ku-povati, jer sam ih ve kupio kada je cijena bila niska. Ako elim prodavati, visoke me cijene pri rastuem prometu vesele. Visok te-aj nastao je masovnom kupnjom od strane iroke publike. Velik interes danas ne znai nita jer se psihologija javnosti moe, kao to sam ve rekao, u sekundi promijeniti. Jednom, kada sam se ra-spitivao o stanju na tritu, vodio sam sljedei razgovor s njujor-kim brokerom.

"Kolosalno", rekao je, "dananji promet je 180 milijuna".

"Ne pitam za promet, nego za cijene".

"A, tako", odgovorio je, "cijene su uglavnom nepromijenjene".

"Promet je vaa stvar", rekao sam ljutito, "meni bi bilo drae da su vie cijene, a promet manji. To bi za mene bilo 'kolosalno'"!

Ve odavno znam da s veinom brokera ne mogu razgovarati na istoj valnoj duini.

Ima li jo simptoma koji ukazuju na to je li trite "prekupljeno" ili "preprodano"?

Da. Ako trite stagnira nakon dugog razdoblja uspona, eka nove kupce i ne reagira na dobru vijest, te eventualno neto pada, onda je to lo znak. Trite je prezasieno. Kolebljivi su uloili sav svoj ili ak posueni novac, a unato dobroj vijesti novi kupci se ne javljaju. I obrnuto, ako trite stagnira nakon pada i vie ne reagira na loe vijesti, nego pomalo raste - to je dobar znak. Papiri su u ve-

47

Andr Kostolany

likoj veini kod vrstih, koji su ve ukalkulirali loe vijesti te se vi-e niti plae niti su iznenaeni.

Kako se, dakle, u tim sluajevima treba ponaati pekulant? Kada burza vie ne reagira na dobre vijesti, treba izii, a kada

loe vijesti vie nemaju utjecaja, treba se ukljuiti.

Osobito je lo predznak za trite kada sve vie, osobito obinih ljudi, trai savjete, kada se dnevni razgovori vrte oko burze. on-glira se s imenima dionica, svatko je dobio neki savjet prijatelja, koji je savjet opet dobio od svog prijatelja. Svatko kupuje uz ma-ksimalni kredit koji moe dobiti. Lo znak je takoer kada se kao objanjenje za dobru burzu citiraju kupnje u inozemstvu. Poznajem stare arobne formule: "kupnja u inozemstvu" ili "inozemne insti-tucije kupuju".

Zar to nije povoljno? U tom trenutku, kada ljudi kupuju, naravno da je povoljno, jer

diu cijene. Ali isto tako bit e nepovoljno kada papire budu po-novno prodavali. Nakon fenomena "uskog grla boce" pri kupnji, slijedi "usko grlo boce" pri prodaji. Sve ovisi o tome koje kvalitete, vrline i mane imaju inozemni kupci. Meu njima ima takoer vrstih i kolebljivih, ponekad ak i vie kolebljivih jer su njihovi motivi (isto vrijedi i za inozemne institute) kratkoroniji nego to je to sluaj kod domaih ulagaa. Veina inozemnih pekulanata eli, ak i kada se radi o investicijskim fondovima, djelovati krat-korono. Uskau na trite kada nanjue i najmanju ansu i kada ih na to potakne financijski menader druge zemlje, no ele isto tako brzo iskoiti ako uvide opasnost ili ako su ve ostvarili dobitak. Svi ele u isto vrijeme kupovati i prodavati. Ovaj se fenomen mogao vrlo jasno vidjeti u novije vrijeme na njemakoj burzi.

48

I Z A Z O V BURZE

Kako je to kod institucija, velikih investicijskih drutava, mirovin-s k i h fondova (osobito u SAD), osiguravajuih drutava itd.? Nije

li se burzovna scena znaajnije promijenila zbog toga to oni, a ne v e l i k i pekulanti, kratkoroni igrai i mali i veliki tedie itd., vla-daju tritem?

Scena se promijenila, ali sve drugo na sceni - drvee, vegetaci-ja, cvijee ili koprive - ostaje isto. Institucije, sve velike koncen-tracije kapitala, takoer vode ljudi. Financijski menaderi su tako-er ljudi, kao to su to i mali tedie i veliki pekulanti. Imaju iste reakcije i pripadaju obim kategorijama vrstih i kolebljivih. Njiho-va su psiholoka razmiljanja nepredvidiva isto kao i kod milijuna drugih sudionika na tritu koji su prije mnogo godina inili bur-zovnu publiku. Razlika je samo u tome to oni prvi raspolau mili-jardama, a oni manji operiraju manjim iznosima. Financijski su menaderi moda jo kolebljiviji jer su za svoje transakcije odgo-vorni svom efu, i time stavljaju glavu u torbu. Ako pretrpe vee gu-bitke, sigurno e dobiti otkaz. Obian ovjek odgovara samo sebi.

Treba li papire kupovati na kredit? To si mogu dopustiti samo oni koji raspolau mnogo veim za-

lihama novca nego to je iznos za koji se zaduuju. ak sam sklo-niji tvrditi da se dionice ne bi smjele ni pod kojim uvjetima kupo-vati na kredit, osim ako netko nije strano hrabar hazarder. Naravno da je i to pitanje koliine i kvalitete papira; ako se kupe fiksno ukamaeni vrijednosni papiri za 1.000.000 DEM i pri tome se zadui za 20.000 DEM, onda to nije katastrofa. Ili ako netko pri 300.000 DEM vrijednosnih papira ostane duan 200.000 DEM, ali istodobno raspolae jednim milijunom u nekretninama - to nije gri-jeh. No svaki je sluaj, sluaj za sebe. Kako bi dokazao kako opa-sna, tetna i ak dramatina moe biti kupnja papira na kredit i ka-kvu snagu pekulantu daje injenica da nema dugova, elim iz mnogih svojih iskustava izdvojiti dva sluaja koja su mi osobito ostala u sjeanju.

49

Andr Kostolany

Sredinom pedesetih godina bila je povoljna situacija na Njujor-koj burzi i nove su se revolucionarne industrije, poput elektronike, inile osobito matovitim i perspektivnim. Posljednjim dolarima kupio sam dionice elektronike, i kada sam sve investirao, kupovao sam dalje, zaduivi se. Maksimalno sam iskoristio svoje kreditne mogunosti.

Ameriki je predsjednik bio Dwight D. Eisenhower, ratni heroj, ali inae nikakav genij. Njegov je imid u oima Amerikanaca bio besprijekoran (iako se ukalo daje imao ljubavnu aferu s Marlene Dietrich). Povjerenje amerikog naroda u predsjednika jedan je od najvanijih elemenata za povoljnu atmosferu na Wall Streetu. Za go-dinu dana trebali su biti sljedei predsjedniki izbori i raunalo se sto posto da e general Eisenhower ponovno biti izabran. U skladu s tim ponaao se i Wall Street. Zato se i na burzi ne bi predvidio taj tri-jumfalni uspjeh ponovnog izbora? Svi su tako mislili, ja takoer.

A onda se dogodilo ono iznenadno opasno: 1955. godine pred-sjednik Eisenhower je imao srani udar. Idueg su dana na Njujor-koj burzi spektakularno pale sve dionice za 10-20 posto. Budui da sam imao dugova, morao sam prodati vei dio dionica. To je bi-lo bolno, ali i prijeko potrebno, i to prije nego to brokeri ponu traiti daljnja jamstva.

Do sloma je dolo zato to je javnost napustila nada u mogu-nost ponovnog izbora Eisenhowera. Bilo je veliko pitanje kakvi e biti rezultati izbora bez Eisenhowera, a upitnici smetaju burzi. Ni javnost ni kolebljivi nemaju dovoljno ivaca da se pri neoekiva-nom dogaaju suoe s problemima, pa ak ni onda kada se radi o povoljnom dogaaju. Osim toga, mnogi i ne mogu procijeniti stoje za burzu dobro a to loe.

U tom sluaju svi kolebljivi, no i svi drugi koji su se zaduili, ele to je bre mogue prodati; zapravo, ovi posljednji su na to prisiljeni. Poetni krah moe izazvati lananu reakciju.

Nakon nekoliko dana Eisenhowerovo se zdravstveno stanje po-boljalo. Vratila se nada da bi se ponovno mogao kandidirati, bur-

50

IZAZOV BURZE

za se umirila i teajevi su poeli rasti, te su porasli na viu razinu od one na kojoj su bili prije toga nemilog dogaaja. Sljedeih su go-dina dionice spektakularno narasle, ak i deseterostruko, ali za mene je bilo prekasno.

Uvijek kada mislim na situaciju u kojoj se dionice moraju ras-prodati, a nakon toga doe do rasta cijena, sjetim se poetinih Hein-richeovih stihova:"... stara je pria, a uvijek izgleda nova, kome se to upravo dogodi, cijepa mu se srce."

Kakva bi bila vaa reakcija da niste bili zadueni? Ista kao i nekoliko godina kasnije u slinoj situaciji kada sam

takoer uo iznenadnu vijest. Bila je veljaa 1962. Opet sam bio pretrpan, ovaj put francuskim dionicama na Parikoj burzi. No, taj je put bilo sve isplaeno i nisam dugovao ni pare. Bilo je to za vri-jeme Francuskog rata u Aliru. General de Gaulle, tadanji francu-ski predsjednik, htio se rijeiti Alira, no svojom je politikom mo-rao taktizirati zbog javnog mnijenja, koje je u vezi s tim pitanjem bilo jako podijeljeno. I tada se dogodilo opet ono Neoekivano (to nazivam neoekivano s velikim N): ustanak etiri francuska gene-rala u Aliru protiv vlade, znai protiv generala de Gaullea. To je za Francuze bio potresan dogaaj, moda najvei nakon rata. Ge-nerali su se bojali de Gaulleove namjere da oslobodi Alir, to nisu htjeli prihvatiti ni pod kojim uvjetom. Naveer je Parizom vladala panika.

Idueg dana nisam iao na burzu jer sam htio sauvati ivce ne gledajui kako vrijednost mojih papira pada. Umjesto na burzu, otiao sam u svoj omiljeni restoran "Chez Louis" (internacionalno poznati eki "pajzl"), tada sastajalite poznatih ljudi iz filmskih, te-levizijskih i novinarskih krugova; prouavao sam jelovnik i nisam mislio na burzu.

U lokal je sluajno uao kolega s burze i ispriao kakav je krah na burzi - pravo krvoprolie, upravo onako kako se to opisuje u romanima o burzi.

51

Andr Kostolany

"Taaako?" bio je moj odgovor, i nastavio sam mirno uivati u ruku.

Bio sam uvjeren da e iz ove bitke de Gaulle izii kao pobjednik.

Za mene je to, to se tie burze, bio samo dnevni dogaaj koji sam ubrzo zaboravio. Da sam iao na burzu, sigurno bih prodavao. Taj luksuz, da toga dana ne idem na burzu, mogao sam si dopustiti samo zato jer nisam imao dugova. Te teke sate umjesto na burzi proveo sam u dobrom restoranu. Sat nakon zatvaranja burze sa-znao sam da se situacija na burzi okrenula i da je ve kompenzira-no pola teajnih gubitaka.

Naveer je de Gaulle ponovno odrao jedan od svojih slavnih govora. Apelirao je na svoju ljubljenu Francusku (Ma chere vieille France12), i u tom trenutku cijeli mu je francuski narod dao po-drku. Quarteron (rije koju je izmislio de Gaulle: quatre generaux felons), dakle etiri nevjerna generala, su se predala i sve se zabo-ravilo - ne samo na politikoj sceni nego i na burzi. Krah je bio samo prolazan, a zahvaljujui mojoj sigurnoj poziciji, jer depo vrijednos-nih papira nisam opteretio dugovima, nisam podlegao panici.

Da sam imao dugova, moja bi logika bila potpuno drugaija, jer bi mi glava zbog njih drugaije reagirala. Umjesto da u miru razmi-slim kakva e biti reakcija de Gaullea i cijelog francuskog naroda, sigurno bi me uhvatila panika, i teta bi bila velika.

Zato, evo mog stajalita: Prednost dajem manjoj koliini otpla-enih dionica zaduenog drutva pred velikom koliinom izvan-rednih papira uglednog poduzea - ali kupljenog uz dug. Ako se posjeduje manja koliina otplaenih papira, moe se dulje vreme-na ekati na uspon, dok je kod velikih koliina papira kupljenih na kredit ovjek sklon prodavati ve kod manjih dobiti.

Jedan od mojih kolega i ja smo, zahvaljujui zajednikoj ideji, kupili isti papir, ja sto za gotovinu, a on tisuu na kredit. Dvije go-

1 2 : Moja draga stara Francuska.

52

IZAZOV BURZE

dine sam mirno raspolagao papirom i imao dobit od 200%. Moj kolega se brzo zadovoljio malom dobiti jer je morao biti oprezan zbog dugova.

Bez rizika se, znai, na burzi ne moe profitirati? To je istina, ali ako se pekulira sa vrom tendencijom burze

(likvidnost + psihologija + gospodarstvo) - umjesto prvoklasne di-onice na kredit treba kupovati dionice zaduenih poduzea koja su zbog loe gospodarske situacije i prijanjih visokih kamata dola u kritinu situaciju, ali te papire treba isplatiti u gotovini. Na drugom mjestu treba kupovati opcije, ali pritom uvijek misliti da se sav no-vac uloen u opcije moe izgubiti.

Jeste li, unato dugova, imali i dobrih iskustava? O toj bih temi mogao takoer ispriati malu pounu priu. Ve

sam napisao da sam nakon Drugoga svjetskog rata i odredaba o nje-makim dugovima ostvario spektakularnu dobit zbog porasta nje-makog ulaganja u inozemstvo.

U to sam uloio sav svoj novac, te digao i maksimalne kredite kod vicarskih banaka (ni u SAD-u niti u Njemakoj ne bi bilo mo-gue dobiti namjenski kredit).

Budui da se cijela pekulacija temeljila na budunosti Njema-ke, bila je, naravno, povezana s Adenauerovim osobnim imi-dom. On je pod svaku cijenu htio da Savezna skuptina ratificira sporazum. SPD13 se tome jako odupirao, ali je bilo sigurno da e se Adenauer izboriti za svoj plan - za priznanje Londonskog sporazu-ma. Adenauerova linost je u toj pekulaciji igrala najveu ulogu i s tim u vezi pojavila se izvjesna opasnost.

U tako osjetljivoj, potpuno politiziranoj situaciji, neoekivano-sti mogu pokvariti raune: neoekivana obavijest o Adenauerovom zdravstvenom stanju ak opasnom po ivot.

13 Sozialdemokratische Partei Deutschlands (Njemaka socijaldemokratska partija)

53

Andr Kostolany

Morao sam na neko vrijeme otii u Ameriku, iako su me brinule moje njemake obveznice kupljene na kredit. to se sve s njima moe dogoditi ako jednog jutra jave dramatinu, ak fatalnu vijest

o Adenaueru? Vjerojatno krah svih tih papira. U takvom bih slua-ju odmah trebao likvidirati svoje papire, i to najvie stoga to imam dugove! Kada se ujutro sluaju vijesti u Europi, u New Yorku je jo duboka no, i kada stigne odluujua vijest, vjerojatno je ve kasno.

Imao sam namjeru bankama dati nalog da u sluaju neke takve vijesti prodaju moj cjelokupni iznos pohranjen u Njemakoj. Niti jedna banka nije bila spremna preuzeti takav nalog, s obrazloe-njem da ne ele preuzeti odgovornost za ocjenu o tome koliko je Adenauerovo zdravlje ugroeno.

Nisam htio prodati. Drui, odle