Transcript
Page 1: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

Arhitektura poslovnih objekata se moze nazvati komercijalnom arhitekturom(eng: commercial architecture).Komercijalna arhitektura je projektovanje zgrada i struktura koje se koriste za poslovanje. Ovaj tip arhitekture je fokusiran na kombinovanje dizajna i funkcionalnosti kako bi ispunio uslove za širok spektar poslovnih delatnosti. Uticaj poslovne(komercijalne) arhitekture se može videti u svakom većem gradskom centru, gde je skoro sva arhitektura komercijalna. Arhitektura je projektovanje i izgradnja skloništa od vremenskih prirodnih pojava. Posao arhitekte je da spoji tu funkciju sa dobrim diyajnom i svim sadašnjim i budućim potrebama korisnika prostora.

Komercijalna arhitektura postoji od kad postoji i arhitektura, i neki od tih objekata postoje i danas. Grčka i rimska arhitektura proizvela je objekte razrađene strukture, sa sobama za sastanke i dvorištima. Danas većina arhitekata se bavi upravo poslovnom arhitekturom. Postoje četiri koraka do projekta poslovnog objekta: dobijanje zahteva klijenta, odredjivanje lokacije za izgradnju, izrada idejnog projekta, konačna predaja projekta i cene troškova.

Prvi deo procesa je sastanak sa klijentom i definisanje njegovih potreba. Što su potrebe detaljnije i specifičnije odredjene, tačniji i odredjeniji će biti predlog projekta.Poželjno je sastati se sa ljudima iz više slojeva firme kako bi se upoznali sa načinom njihovog poslovanja, i imidžom firme. Dobro je obratiti pažnju na reklamni materijal firme kako bi uvideli njihov ukus.

Klijent bi trebalo da poseti lokaciju, ili da prethodno naglasi prostorne potrebe za svoj objekat. treba dobro osmotriti lokaciju kako bi stekli uvid okruženje budućeg objekta. Obratiti pažnju na stil, visinu, fasade okolnih objekata.

1

Page 2: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

Pripremiti skice, modele, makete sa fokusom na spoljašnost, prizemlje i kancelarije kako bi klijent mogao da uoči vašu ideju.

Andreevskiy Plaza Kiev, MountfordPiggot

Kada se koncept odobri, počinje tehnički i finansijski deo komercijalne arhitekture. Potrebno je izraditi detaljan projekat, sa vremenskim odrednicama i cenom izgradnje. Projektni plan mora biti odobren od strane klijenta da bi izgradnja mogla da počne.

Postoji mnogo tipova komercijalne arhitekture širom sveta. Od običnih perionica i barova do bogatih hotela i veličanstvenih banaka. Danas je više od 50% prostora poslovnih objekata namenjeno za javnu upotrebu. Svi novi objekti pridržavaju se velikog broja različitih bezbednosnih standarda. Takođe, skoro sve nove zgrade se prave tako da što pametnije koriste energiju kako bi postali što manji zagađivači i kako bi investitor kasnije uštedeo na energiji.

2

Page 3: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

Banke – Banke sa početka 20. veka koje su gradjene u beaux – arts i viktorijanskom stilu kako bi predstavljale stabilnost, jačinu i integritet su do kraja veka evoluirale u takozvane “zelene” banke, kao što je San Francisco's New Resource Bank koja radi na solarnu energiju, i odobrava kredite za ekološke projekte i sl. – prema aia.org

Restorani – Restorani su ili samostalni objekti ili su u sklopu većih poslovnih objekata. Obično su podeljeni na zonu za ručavanje, zonu za poslugu i kuhinju. Savremeni restorani kao deo dekora mogu imati LCD menije, kombinaciej retro i modernog nameštaja, kao i modernu i industrijsku spoljašnost. – prema retailtrafficmag.com

Arezzo park hotel, restoran, Simone Micheli

Hoteli – Hoteli su se u suštini malo promenili sa vremenom. Izuzetak je što moderne hotelske zgrade obično stoje samostalno, i akcentuju svoje promenljive usluge u toku sa svetskim tendencijama. Takođe nastaju imena poput Holiday Inn, Marriot, Hyatt kako bi se uklopili sa globalnim ukusima. Svi moraju biti u stanju da prime veliki promet što potražuje veliki lobi, liftove, sale za sastanke i sobe sa minimum spavaćom sobom i kupatilom.

3

Page 4: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

Kancelarijski prostor – U urbanim sredinama se obično manifestuje kao oblakoder, jer zahteva puno korisnog prostora. Mora da ispunjava stroge sigurnosne uslove. Od 2000. do sad, arhitekte su projektovale objekte sa tendencijom ka što je moguće više korisnog prostora koristeći rešetke velikog raspona i jake noseće zidove jezgra kako bi smanjili upotrebu unutrašnjih stubova.

Black Pearl, Shin Takamatsu

Super marketi – Supermarketi su dizajnirani da na najbolji mogući način iskoriste jedno-etažni prostor sa ekcentom na impulsivnu kupovinu i organizaciju na jednoj etaži radi komfora kupaca. takodje se dosta pažnje obraća na dizajn enterijera i osvetljenja kako bi se ohrabrila što lagodnija kupovina.

4

Page 5: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

Tržni centri(mall-ovi) – Natkriveni tržni centri su se pojavili u 19. veku, ali su postali deo svakidašnjice tek pedesetih godina 20. veka. Svoj “bum” doživljavaju sedamdesetih godina. Novi standard kod tržnih centara postaju vertikalni objekti, ekološki projektovani, locirani u predgradjima.

Maloprodajni objekti – Od bakalnice u komšiluku do velikih “box” diskontnih radnji koje sadrže ogroman broj artikala na maloprodaji. Maloprodaje su odgovorne za oko 48% emisija koje stvaraju uticaj staklene

5

Page 6: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

bašte, troše oko 68% svetske električne energije. Zbog ovih razloga se sve više ulaže u razvijanje što više ekološki orijentisanih objekata maloprodaje. – izvor: http://www.ehow.com/about_5622341_commercial-building-types.html

Cena izgradnje

Proizvodna cena poslovnih obјekata

Za svaki investicioni proјekat јe veoma značaјna metodologiјa za planiranje i brzo praćenje ulaganja finansiјskih sredstava u toku realizaciјe proјekta. Na osnovu tehničko-tehnoloških karakteristika investicionog obјekta određuјe se procedura ulaganja finansiјskih sredstava, odnosno procedura izrade investicionog programa po strukturi, kao i kontrole po fazama izvršenja. Mada aktuelni zakonski propisi ne obavezuјu investitora da investicioni program bude sastavni deo investiciono-tehničke dokumentaciјe, investicioni program јe, pored ugovora o građenju, ključni dokument za upravljanje investiciјom u finansiјskom smislu.

Struktura investicionog programa zavisi od vrste obјekta, uslova lokaciјe na koјoј se obјekat realizuјe i propisa koјi obavezuјu investitora na ulagaњa prema јavnim preduzeћima, a vrednost poјedinih stavki od tržišnih uslova. Da bi proјektom moglo racionalno da se upravlja potrebno јe znati njegovu ukupnu finansiјsku vrednost i vrednost poјedinih faza, kako ne bi došlo do

6

Page 7: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

zastoјa u obezbeđivanju finansiјskih sredstava. Sagledavanjem količine veћ uloženih sredstava u odnosu na ukupnu vrednost proјekta, kao i stepena realizaciјe proјekta kroz izvršene obaveze/ugovore/radove moguće јe ustanoviti nivo racionalnosti tih uloženih sredstava. Na osnovu ovih zaključaka utvrđuјe se opredeljuјuća strategiјa daljeg finansiranja proјekta. Od ovoga će zavisiti rokovi završetka proјekta, dinamika izgradnje i konačna cena. Za formiranje strategiјe svakodnevnog ulaganja u proјekat naročito јe značaјna mogućnost brzog praćenja već realizovanih elemenata strukture investicionog programa, pogotovo u uslovima promenljivih odnosa cena poјedinih komponenti. Efikasnost ovih aktivnosti niјe moguće postići bez redovnog praćenja i ažuriranja.

STRUKTURA INVESTICIONOG PROGRAMA

Formiranje cene

Aktuelni planirani troškovi koјi utiču na cenu investicionog proјekta u određenom vremenskom preseku mogu se podeliti na sledeće grupe troškova:

- participaciјe/naknade јavnim preduzećima;- planirani troškovi pripremanja i opremanja lokaciјe;- troškovi izgradnje; i- ostali prateći troškovi.

Uobičaјeno se u našim uslovima kao reprezent јedinice mere obјekta uzima m2 korisnog prostora izrađenog/proјektovanog obјekta. Ovo opredeljenje inicira da se sve јedinične cene komponenata investicionog programa preračunaјu na m2 posmatranog obјekta. Cena investicionog proјekta moje se prikazati na јedan od sledećih načina:- ukupna i po јedinici mere obјekta koјi se gradi;- po poјedinim komponentama, odnosno po strukturi troškova;- po procentualnom učešću poјedinih komponenata u ukupnoј ceni; kao i- po procentualnom učešću јediničnih cena komponenata u odnosu na јediničnu cenu obјekta.

Osim cena, kao izlazni podaci mogu se prikazati i osnovne karakteristike obјekta:

- ukupna korisna površina prema nameni prostora u obјektu (npr. stambeni, poslovni, proizvodni, itd...); i

7

Page 8: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

- ukupan broј korisničkih јedinica prema nameni (npr. stanova, lokala, kancelariјa, garažnih mesta, hotelskih soba, itd...).

Ulazni podaci za praćenje realizaciјe

Da bi se dobili dovoljno precizni rezultati, potrebni za praćenje realizaciјe i odlučivanje u finansiјskom aspektu upravljanja proјektom, naјcelishodniјe јe za ulazne podatke pri formiranju aneksa investicionog programa koristiti revalorizovane podatke ugovorenih cena, komponenata investicionog programa, iz ugovora sa izvođačima radova, proјektantima i јavnim komunalnim preduzećima. Svaki od ovih ugovarača/učesnika u investiciјi obračunava revalorizaciјu cene svoјih radova/usluga po posebnoј metodologiјi, koјa odgovara njegovoј delatnosti i omogućava mu normalno poslovanje. Podrazumeva se da stručni tim investitora koјi upravlja proјektom treba da ima uvid u način i tačnost izvršene revalorizaciјe, kao i mogućnost reviziјe.

Rezultati obračuna

Formiranjem aneksa investicionog programa stvara se mogućnost dobiјanja pravovremene informaciјe o vrednosti uloženih sredstava, kao i vrednosti ukupno planiranih sredstava u posmatranom vremenskom preseku. Sa ovim informaciјama јe moguće izvršiti obračun preostalih ulaganja i formirati strategiјu obezbeđenja i ulaganja preostalih sredstava u potrebnim rokovima Za ovu svrhu mogu se prikazati uložena sredstva po komponentama investicionog programa i to:

- plaćena vrednost u apsolutnom (dinarskom) iznosu;

8

Page 9: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

- plaćena vrednost iskazana u m2 korisne površine obјekta;- procentualno učešće plaćene vrednosti u odnosu na ukupnu planiranu vrednost posmatrane komponente; i- procentualno učešće plaćene vrednosti u odnosu na ukupnu planiranu vrednost obјekta.

Evidentno јe da јe za planiranje i brzo praćenje ulaganja finansiјskih sredstava u proјekat neophodna baza podataka sa svim cenama komponenata investicionog programa. Takoђe, ako se žele pravovremeni podaci o vrednosti uloženih sredstava, kao i vrednosti predstoјećih ulaganja, uputno јe koristiti savremene informatičke alate za obračun. Na taј način se izbegavaјu aproksimativni proračuni, koјi ne mogu da daјu dovoljno tačne rezultate.

Problem zagađenja i potrošnje energije kod poslovnih objekata

Samoodrživa arhitektura postoji već dugo u zabačenim delovima Zemlje, gde je veštačka energija nedostupna. U prenaseljenim urbanim centrima se najviše energije troši, i proizvodi najviše otpada. Prioritet za buduće “zelene” gradove treba da bude stvaranje “zelene” tipologije objekata za svaki urbani mikroklimat, kao i razvijanje standardizovanih tehnologija za svakog korisnika. Sa razvijanjem tehnologija obnovljivih resursa konačno je moguće ostvariti stanovanje sa samoodrživim termalnim komforom.

Postoji šest arhitektonskih principa koji poboljšavaju energetsku efikasnost i unutrašnju udobnost stanovanja: 1)lokacija i kolokvijalni dizajn; 2) svetlost i

9

Page 10: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

senka; 3) prirodna ventilacija; 4) zemljano sklonište(mada neprikladno za urbanu sredinu); 5) termalna inercija; 6) sistem vazdušnih otvora.

Iako je pasivno grejanje zimi i hlađenje leti energetski najefiaksnije, kapitalna investicija u nove tehnologije bi pokrila četiri glavne samoodržive komponente “životnog” procesa jednog objekta. 1) Električna energija; 2) Grejanje i hlađenje; 3) Sakupljanje, tretiranje i reciklaža vode na licu mesta; 4) Tretiranje i reciklaža organskog otpada. Korišćenje lokalnih, održivih ili obnovljivih(pogodnih za reciklažu) resursa je jedan od postulata “zelene” arhitekture.

Predlaže se korišćenje GIPV (glass integrated photovoltaic) solarnih zidova (SolarWall®) na južnim fasadama, upotreba mašina za reciklažu kišnice(što nas dovodi do zaključka da je potrebno odvojiti tehničku vodu(grey water) od vode za piće). Kombinacijom ova dva sistema može se dobiti i besplatan sistem grejanja.

Ovaj koncept je u svetu nazvan “Living machine”. Idealan je za stvaranje “zelene” urbane sredine.

SolarWall®

10

Page 11: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

11

Page 12: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

reciklaža vode

Moramo promovisati i implementirati ovakve održive tipologije kako bi kreirali “zelenu” urbanu sredinu.

Literatura:

- www.ehow.com/about_5622341_commercial-building-types.html

- www.vggs.rs/gradjevinski_odsek/.../INVESTICIONI_PROGRAM.doc (Doc. dr Dragan Ćirović, Ognjan Luković)

-www.architecture.uwaterloo.ca/faculty_projects/terri/competitions/comp_essays/tang_essay.pdf

- www.atlantisenergy.org/CustomPVGlazing.htmlPhotovoltaic as Glazing Material, Atlantis Energy Systems Inc., 2003

12

Page 13: Arhitektura poslovnih objekata

POSLOVNI OBJEKTI

- www.solarwall.com

- www.google.rs/imghp?hl=sr&tab=wi (google images)

- www.takamatsu.co.jp

- en.wikipedia.org

13


Recommended