DOMINE SPERAVIIN TE
HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE
broj 211. sije√nja 2009.
stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto
„Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!" Mk 1, 11
KRÍTENJE GOSPODINOVO
In memoriam: Mons. Valent Bogadi, str. 5
ULAZNA PJESMA: Nakon krßtenja Gospodinova
otvoriße se nebesa, a Duh si∂e na nj kao golub. I glas s neba
zaori: Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!
ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe, kod
krßtenja u Jordanu Duh Sveti je sißao na Isusa Krista, a ti si ga
sve√ano proglasio svojim ljubljenim Sinom. I nas si iz vode i
Duha Svetoga nanovo rodio za svoju djecu: daj da vazda
ostanemo u tvojoj ljubavi. Po Gospodinu.
◊ITANJE KNJIGE PROROKA IZAIJE (Iz 55, 1-11 ili Iz 42, 1-4. 6-7): Ovo govori Gospodin: Svi vi koji ste
Ωedni, do∂ite na vodu; ako i nemate novaca, do∂ite! Bez nova-
ca i naplate kupite i uΩivajte vino i mlijeko! Zaßto da troßite
novac na ono ßto kruh nije i nadnicu svoju na ono ßto ne siti?
Mene poslußajte, i dobro ≈ete jesti i so√na ≈ete uΩivati jela.
Poklonite uho i k meni do∂ite, poslußajte i dußa ≈e vam
Ωivjeti! Sklopit ≈u s vama savez vje√an, savez milosti Davidu
obe≈anih. Evo, u√inih te svjedokom pucima, knezom i zapov-
jednikom narodima. Evo, pozvat ≈eß narod koji ne poznajeß i
narod koji te ne zna dohrlit ≈e k tebi radi Gospodina, Boga
tvojega i Sveca Izraelova jer te on proslavio. TraΩite Gospodi-
na dok se moΩe na≈i, zovite ga dok je blizu! Nek bezboΩnik
put svoj ostavi, a zlikovac naume svoje. Nek se vrati Gospod-
inu, koji ≈e mu se smilovati, k Bogu naßem jer je velikodußan
u praßtanju. Jer moje misli nisu vaße misli i puti moji nisu vaßi
puti - govori Gospodin. Visoko je iznad zemlje nebo: tako su
visoko puti moji iznad vaßih putova, i misli moje iznad vaßih
misli. Jest, kao ßto daΩd i snijeg s neba silaze i ne vra≈aju se
onamo dok se zemlja ne natopi, oplodi i zazeleni da bi dala
sjeme sija√u i kruha za jelo, tako i rije√ koja iz mojih usta
izlazi ne vra≈a se k meni bez ploda, nego √ini ono ßto sam htio
i obistinjuje ono zbog √ega je poslah.
Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!
PRIPJEVNI PSALAM: Iz 12, 2-3. 4bcd. 5-6S radoß≈u ≈ete crpsti vodu iz izvora spasenja!
....................................................................................................
Evo, Bog je spasenje moje, uzdam se, ne bojim se viße jer je
Gospodin snaga moja i pjesma, on je moje spasenje. I
s radoß≈u ≈ete crpsti vodu iz izvora spasenja.
....................................................................................................
Hvalite Gospodina, prizivajte ime njegovo! Objavite narodima
djela njegova, razglaßujte: uzvißeno je ime njegovo!
....................................................................................................
Pjevajte Gospodinu jer stvori divote, neka je to znano po svoj
zemlji! Kli√ite i radujte se, stanovnici Siona, jer je
velik me∂u vama Svetac Izraelov!
....................................................................................................
◊ITANJE PRVE POSLANICE SVETOGAIVANA (1 Iv 5, 1-9): Ljubljeni: Tko god vjeruje: »Isus je
Krist« od Boga je ro∂en. I tko god ljubi roditelja, ljubi i
ro∂enoga. Po ovom znamo da ljubimo djecu BoΩju: kad Boga
ljubimo i zapojedi njegove vrßimo. Jer ljubav je BoΩja ovo:
zapovijedi njegove √uvati. A zapovijedi njegove nisu teßke.
Jer sve ßto je od Boga ro∂eno, pobje∂uje svijet. I ovo je pobje-
da ßto pobijedi svijet: vjera naßa. Ta tko to pobje∂uje svijet
ako ne onaj tko vjeruje da je Isus Sin BoΩji? On, Isus Krist,
do∂e kroz vodu i krv. Ne samo u vodi nego – u vodi i krvi. I
Duh je koji svjedo√i jer Duh je istina. Jer troje je ßto svjedo√i:
Duh, voda i krv; i to je troje jedno. Ako primamo svjedo√anst-
vo ljudi, svjedo√anstvo je BoΩje ve≈e. Jer ovo je svjedo√anst-
vo BoΩje, kojim je svjedo√io za Sina svoga.
Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!
PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Ivan ugleda Isusa
gdje dolazi k njemu pa re√e: Evo Jaganjca BoΩjega koji
odnosi grijeh svijeta!
◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA POMARKU (Mk 1, 7-11): U ono vrijeme: Propovijedao je
Ivan: »Nakon mene dolazi ja√i od mene. Ja nisam dostojan
sagnuti se i odrijeßiti mu remenje na obu≈i. Ja vas krstih
vodom, a on ≈e vas krstiti Duhom Svetim.«
Onih dana do∂e Isus iz Nazareta galilejskoga i
primi u Jordanu krßtenje od Ivana. I odmah, √im iza∂e iz
vode, ugleda otvorena nebesa i Duha poput goluba gdje
silazi na nj, a glas se zaori s nebesa: »Ti si Sin moj,
Ljubljeni! U tebi mi sva milina!«
Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!
DAROVNA MOLITVA: Gospodine, danas slavimo
dan kad si Isusa obajvio kao svoga ljubljenog Sina. Primi naße
darove i daj da postanu Kristova Ωrtva, kojom si oprao grijehe
svega svijeta. Po Kristu.
PRI◊ESNA PJESMA: Evo onoga za kog Ivan posv-
jedo√i: Ja sam to vidio i svjedo√im: On je Sin BoΩji!
POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, nahranio si
nas svetim darom. Molimo te da vjerno slußamo tvoga Jedi-
noro∂enca te se zovemo i budemo tvoji sinovi i k≈eri. Po Kris-
tu.
BLAGDAN KRÍTENJA GOSPODINOVA
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJASTRANA 2
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJA STRANA 3
Isus je ljubljeni O√ev Sin. Sam Otac to objavljuje na nje-
govu krßtenju. Ispunjen snagom Duha, on se o√ituje kao
Mesija – sluga koga je navijestio ve≈ prorok Izaija.
1. √itanje: Iz 55, 1-11
TraΩite Gospodina. – Obe≈anja dana Davidu proßirena su
na sve narode. Kona√ni je savez prikazan kao mesijanska
gozba na koju su sabrani svi ljudi. Ali oni su dobrohotno
pozvani i preobilno obdareni. Euharistija, ve√era Gospod-
nja navjeßtaj je gozbe Kraljevstva na kojoj ≈e sudjelovati
svi koji su traΩili Gospodina u svojem Ωivotu.
2. √itanje: 1 Iv 5, 1-9
Vjera koja nas ujedinjuje. – Izvor naßega bratskog zajed-
nißtva jest vjera. Bog ljubi sve ljude kao svoju djecu. I mi
trebamo prevladati svoje sebi√nosti te se moramo ljubiti
kao bra≈a.
Evan∂elje: Mk 1, 7-11
Isusovo krßtenje. – Svojim krßtenjem na rijeci Jordanu Isus
objavljuje da je on ljubljeni Sin O√ev i vodu √ini sredstvom
spasenja. Svi koji budu uronjeni u vodu krßtenja susrest ≈e
Isusa Krista i postati sinovima BoΩjim,
Isusov silazak u Jordan kao novi po√etak
Nedjeljom Krßtenja Gospodnjega zavrßava BoΩi≈no
vrijeme liturgijske godine. Pred nama je izvjeß≈e
evan∂elista Marka o Isusovom krßtenju na rijeci Jordanu.
Sveti Marko u svom evan∂elju ne govori o Isusovom
ro∂enju, ni o njegovom djetinjstvu. Za njega sve po√inje
Isusovim krßtenjem. Nekoliko redaka koji govore o posla-
nju Ivana Krstitelja ukratko saΩimlju dugo iß√ekivanog
Spasitelja, koji dolazi spasiti √ovje√anstvo.
Spasiteljevo poslanje po√inje kada njegov prete√a odlazi u
drugi plan. Ivan Krstitelj, koji je krstio vodom, pripremio
je put Onome koji ≈e krstiti Duhom Svetim. Time
zapo√inje sve potpuno novo, Stvoritelj dolazi na mjesto
stvorenja. Spasitelj silazi u Jordan i pokazuje da dolazi
√ovjeku, palom greßniku da bi ga podigao iz njegovog gri-
jeha. Sudac ovoga svijeta dolazi kao novi Adam, da starom
Adamu ponovo daruje slobodu i dostojanstvo BoΩjeg
sinovstva, da mu daruje Ωivot.
Krßtenje kao poziv na novi Ωivot
Ivan je u svojem krßtenju pozivao ljude na pokajanje,
te je pranje u Jordanu simboliziralo oproßtenje grijeha. Isus
tako∂er silazi u Jordan iako ne potrebuje oproßtenja grije-
ha. Krßtenjem u Jordanu koje je primio od Ivana Krstitelja,
Isus pokazuje da on, kojemu ne treba krßtenja, uzima na
sebe grijehe svega svijeta, po√evßi od isto√nog grijeha, da
sve grijehe otkupi i da nas vrati k Ocu.
Zaista moΩemo re≈i da je dan krßtenja najvaΩniji dan u
Ωivotu svakog √ovjeka. Iako, krßteni kao djeca nismo toga
svjesni, naß Ωivot po krßtenju postaje nov u Bogu, Ωivot
koji ima smisla, Ωivot nade i Ωivot vjere da je Isus Krist –
Pomazanik i Sin BoΩji. Apostol Ivan nam govori: „Tko
god vjeruje: 'Isus je Krist', od Boga je ro∂en. (…) sve ßto je
od Boga ro∂eno, pobje∂uje svijet. I ovo je pobjeda ßto
pobijedi svijet: vjera naßa." (1Iv 5,1.4)
¸ivjeti krßtenje
Izaßavßi iz vode Jordana Isus zapo√inje svoje poslanje.
Time √ovje√anstvo zapo√inje Ωivot na novim temeljnima.
Krßtenje je po√etak Isusovog javnog djelovanja, koje ≈e
imati svoj vrhunac u njegovom predanju; muci, smrti i
uskrsnu≈u. Njegovo poslanje u Duhu nastavlja se kroz
√itavu povijest do danas kada svakog od nas po krßtenju
poziva da se suobli√ujemo Njemu te i mi Ωivimo krßtenje iz
vode i Duha Svetoga u svojim Ωivotima.
Jedna anegdota iz Ωivota Aleksandra Velikog govori kako
je u njegovo vrijeme jedan od njegovih vojnika nosio ime
identi√no njegovom. Tako bi se za vrijeme rata, kao i za
vrijeme mira ne samo imenom nego i svojim stavom pon-
aßao me∂u ljudima kao da je on vladar i vojskovo∂a. Kad
je to Aleksandru velikom dozlogrdilo, pozvao je tog vojni-
ka i rekao mu: „Ili promijeni ponaßanje ili promijeni ime!"
Ove rije√i mogu nas potaknuti na razmißljanje o tome kako
mi Ωivimo svoje krß≈ansko poslanje i nastojimo li biti dos-
tojni tog imena. Biti krß≈anin zna√i biti Kristov, a ne zabo-
ravimo da nam Isus govori da Ωelimo li biti njegovi da iz
dana u dan spremno prihva≈amo poziv da budemo Njegovi
nasljedovatelji. Isus u svom pozivu da ga nasljedujemo
govori: „Uistinu jaram je moj sladak i breme moje lako."
(Mt 11,30)
Krunoslav Novak
KKrrßßtteennjjee iizz vvooddee ii DDuuhhaa SSvveettooggaa
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJASTRANA 4
nastavakRazlaz koji je 'otkrio' i oblikovao Europu
Nakon razlaza s Barnabom Pavlove su o√i i srce upravljene prema
Makedoniji preko koje ≈e Apostol naroda zapo√eti svoj pastirski
pohod Europi. U njezinom srcu, u Rimu zavrßit ≈e mu√eni√kim
svjedo√anstvom, te svojim naukom ozna√iti okvire krß≈anske civi-
lizacije tog starog kontinenta. Íto je to zapravo Europa? Danas se
√esto govori o Europi, o ulasku i primanju u Europu, kao i o uvjeti-
ma za to primanje. O kakvoj se Europi govori? Koju to Europu
Ωelimo izgra∂ivati? Na kakvim temeljima i s kojim ciljevima? To su
pitanja koja se nezaobilazno name≈u u ovom povijesnom trenutku
naße narodne povijesti. Zato nije svejedno kakav je naß odgovor. A
joß manje je svejedno kakvu Europu zamißljamo, Ωelimo i sanjamo.
Zapo√injem predavanje jednim mitom i jednim povijesnim
doga∂ajem. Mit o Europe veli: "Bila jednom jedna lijepa boginja
koja se zvala Europe". ¸ivjela je s bra≈om u pala√i svoga oca
Agenora dok √udan san nije narußio njezin mir. Usnula je, naime,
kako se za nju bore dvije Ωene. Jedna je predstavljala njezinu
domovinu Aziju, a druga zemlju onkraj mora koja joß nije imala
imena. Azija je u toj borbi podlegla i morala ju je izru√iti pobjed-
ni√koj suparnici. Nije potrajalo dugo i Europa je shvatila zna√enje
svoga sna.
Kad je jednom sa svojim kolegicama ßetala po cvjetnoj livadi,
pojavio se pred njom zlatni bik s blistavim rogovima, ponizno pred
nju kleknuo i pogledom je pozvao da sjedne na njegova le∂a. ◊im
je ona tako uradila, on je sko√io i pojurio prema moru, bacio se u
valove i brzinom dupina zaplivao na zapad. Uz njih su plivale
morske boginje Nereide i ostala morska boΩanstva kao u
veli√anstvenoj svadbenoj povorci sve do otoka Krete. Tu je Europa
doznala da je njezin otmi√ar najvißi bog Zeus, koji se u nju zaljubio
i koji se pretvorio u bika da bi tako dopro do nje bez bojazni da ≈e
to opaziti njegova ljubomorna Ωena Hera.. Zeus se pobrinuo da
njezino ime ne padne u zaborav. Tako je novi kontinent dobio ime
Europa.
Ovdje bi bilo interesantno analizirati pojedine izri√aje, tuma√iti
pojedine slike i doga∂aje. Bilo bi joß interesantnije usporediti ovu
mitologiju sa stvarnoß≈u Europe za koju se otimlju dvije Ωene. Za
jednu znamo da je Azija. A tko je druga? Je li to moΩda Amerika?
Íta predstavlja zlatni bik s blistavim rogovima? Podsje≈a nas na
ono biblijsko "zlatno tele". Istina razlika je u akciji: Dok u Bibliji
ljudi padaju na koljena i klanjaju se "zlatnom teletu", ovdje se bik
klanja Europi, zavodi je i odvodi. Nije li moΩda preobu√eni Zeus u
zlatnom biku utjelovljenje svih onih "zavo∂enja" i "odvo∂enja" koje
je europski kontinent pretrpio u svojoj povijesti? MoΩe li se re≈i
kako je Europa slobodna, ili je joß uvijek u rukama
"svojih otmi√ara". Bez pretenzije o tome kako ≈emo
iscrpsti zna√enje mita, vaßu paΩnju bih htio
usredoto√iti na samo ime "Europa" i na jedan povijes-
ni doga∂aj za koji se veli da je ozna√io "po√etak
europskog ethosa".
Geografski gledano Europa je malo ve≈i poluotok
Azije. Pa zaßto nas onda ne zovu "azijatima"?! Na
temelju √ega je ovaj "poluotok" stekao svoje ime i
svoj identitet? Íto se to dogodilo na njegovom
po√etku ßto je obiljeΩilo njegov hod i njegov identitet?
Naime Europa ne postoji odvijeka. Ona je zapo√ela na
temelju nekog povijesnog doga∂aja. Isto tako netko
nam je dao ime, netko nas je "krstio" imenom Europa.
Povijesno su Feni√ani prvi upotrebljavali to ime. Oni su naime
iz danaßnjeg Libanona, gdje su obitavali, podru√ja Gr√ke nazi-
vali "zemljom zapada" i "zemljom tame". A u njihovom
izri√aju to je glasilo "Europa", ßto zna√i "zemlja zapada",
"zemlja tame". I kao ßto dugujemo Feni√anima svoje ime, tako
dugujemo i svoju opstojnost jednom povijesnom doga∂aju. On
je u sebi paradoksalan jer se zbio u sukobu s najja√om vele-
silom onog vremena. Na po√etku 5. stolje≈a prije Krista Perzija
je osvajala bez poteßko≈a zemlje istoka i zapada. No, prilikom
osvajanja zapadnih zemalja ("zemalja tame"), dogodilo se neko-
liko paradoksalnih stvari koje ≈e ozna√iti po√etak stvaranja
"gr√ke kulture", a time i Europe. I da nije bilo tih "paradoksal-
nih" doga∂aja, mi bismo bili jedna od pokrajina velikog azi-
jskog kontinenta, poput Indije, Indokine, Koreje..
Zaßto nas onda ne zovu "azijatima"?! Na osnovu √ega je ovaj
"poluotok" stekao svoje ime i svoj identitet ? Europa ne postoji
odvijeka. Ona je zapo√ela na temelju nekog povijesnog
doga∂aja. Obrana Gr√ke pred Darijevim osvajanjem kod Mara-
tona (490) i Salamine (480) ozna√ila je po√etak "europskog
ethosa". Taj se doga∂aj zbio u sukobu s najja√im imperijem
onog vremena. Po√etkom 5. stolje≈a prije Krista perzijsko
osvajanje ißlo je bez poteßko≈a i na istok i na zapad. No, pri-
likom osvajanja zapadnih zemalja dogodilo se nekoliko
paradoksalnih stvari koje ≈e ozna√iti po√etak stvaranja "gr√ke
kulture", a time i Europe. I da se to nije dogodilo, Europa bi bila
jedna od pokrajina velikog azijskog kontinenta, poput Indije,
Indokine, ..
Pred vojnom opasnoß≈u od Darijeve sile, koji je 490. godine
prije Krista krenuo s 220 brodova i 25.000 vojnika pokoriti
gr√ke gradove mnogi su gr√ki vo∂e razmißljali da bi bilo najbo-
lje napraviti "ugovore" politi√ke i ekonomske podre∂enosti koja
bi Gr√ku u√inila 21. satrapijom mo≈nog perzijskog kraljevstva.
No, naßlo se i onih koji su druga√ije razmißljali: za slobodu
Gr√ke isplati se boriti. Probudio se tako ponos i svijest kod
Grka. Deset tisu≈a oklopnika na √elu s Miltijadom krenulo je
protiv dvadeset i pet tisu≈a dobro naoruΩanih perzijskih vojnika
te kod Maratona porazilo perzijsku vojsku. I to je odredilo hod
budu≈e Gr√ke. To je zapravo po√etak Europe. Nakon te bitke
Egejsko more bilo je druga√ije. Neki kroni√ari vide u tom povi-
jesnom ratu sukob "gr√ke civilizacije i azijatskog barbarluka".
U tom podneblju obranjene slobode √ovjek je otkrio da je on
bi≈e koje pita o svojim po√ecima: otkuda, zaßto, kamo.. Susreo
se s "razumom", inaugurirao "zvanje filozofa" i tako posta
arhetip europskog √ovjeka koji razmißlja, zaklju√uje i sve
temelji na razumu. Nasuprot njemu nalazi se tip "azi-
jatskog" √ovjeka, koji temelji sve na mitu u obliku
nekih "fantazija", "teogonija", "iracionalnih
predodΩbi".. Stoga se moΩe re≈i da su bitka kod Mara-
tona (490) i Salamine (480) bile obrana √ovjeka i nje-
gove slobode. One su omogu≈ile Grcima otkriti u sebi
sjeme "logosa", sjeme razuma koji ga osloba∂a od
straha i iluzorne slobode mita, a √ini sposobnim za sve
avanture duha u podru√ju bivstvovanja i postojanja.
Prou√avanje reda i harmonije, dobrote, ljepote, etike i
estetike, fizike, metafizike, logike i ontologije postat
≈e sastavnim dijelom gr√kog i europskog "ethosa".
Tekst: mons. ¸elimir Pulji≈, biskup dubrova√kiNastavlja se
Sveti Pavao-Apostol Naroda
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009 NEDJELJA 11. SIJE◊NJA STRANA 5
In memoriam: Mons. Valent BogadiMons. Valent
Bogadi, ili kako
ste ga ovdje zvali
fr. Valent rodio
se 29. sije√nja
1946. godine u
Vrhovcu, Ωupa
Bednja u
H r v a t s k o m
Zagorju. Nakon
osnovne ßkole
klasi√nu gimnaz-
iju i teoloßki
studij zavrßava u
Zagrebu. Za vri-
jeme studija svira i pjeva u bogoslovskom
glazbenom sastavu „¸eteoci" koji je nastupao
diljem svijeta, a neki od vas sje≈aju se njihova
nastupa i u Torontu. Nakon
re∂enja 27. lipnja 1971. imen-
ovan je kapelanom u sv. Ned-
jelji pokraj Zagreba i u Ωupi bl.
Marka KriΩev√anina u Zagre-
bu. Nakon kapelanske sluΩbe
postaje upraviteljem Ωupe u
Grubißnom Polju i u sv. KriΩu
Za√retje, odakle dolazi kao
kapelan na sluΩbu u Ωupu Naße
Gospe Kraljice Hrvata u
Toronto, gdje ostaje kao
pomo≈nik vl√. J. Gjuranu sve
do njegovog umirovljenja u
ljetu 1998. godine. Kapelanom
Hrvatske Ωupe imenuje ga
tadaßnji Torontski nadbiskup
Emmett kard. Carter dekretom
od 8. oΩujka 1984. Godine
1998. postaje Torontskim
Ωupnikom i upravlja Ωupom sve do povratka u Domovinu u rujnu 2001.
godine. Budu≈i da po mjestu ro∂enja pripada VaraΩdinskoj biskupiji, na
prijedlog biskupa mons. Marka Culeja dobiva kao znak priznanja za
osamnaestgodißnji predani rad u inozemnoj pastvi po√asnu titulu mon-
sinjora i imenovan je Ωupnikom u VaraΩdinskim Toplicama, gdje ga je
zatekla iznenadna smrt 2. sije√nja 2009. godine nakon sv. Mise. Mons.
Valent potje√e iz obitelji s brojnom djecom od kojih ima joß Ωivoga
brata sve≈enika Dragutina (r. 1951.) i nekoliko sestara.
Radin i samozatajanSvi koji su imali prilike susresti fr. Valenta doΩivjeli su ga kao radinog,
pedantnog i samozatajnog √ovjeka i sve≈enika. Ponekad je izgledalo
kao da je neodlu√an, ali ta njegova neodlu√nost nije bila rezultat nes-
nalaΩenja nego opreza i osjetljivosti da ne bi u√inio neßto nepromiß-
ljeno i da ne bi koga svojim naglim postupcima povrijedio. Uvijek je
naßao vremena za molitvu i susret s Bogom iz √ega je crpio snagu za
ispunjavanje √esto teßkih i zahtjevnih duΩnosti u dußobriΩnißtvu
inozemne pastve. Uz redovite obveze sluΩenja rado je prenosio svoja
znanja i glazbena iskustva u pjevanju i tamburaßkom sviranju hrvatske
glazbene baßtine. To se osobito o√itovalo u pripremanju pojedinih
priredbi i vjeΩbama sviranja tamburice.
Jedno vrijeme pokrenuo je √ak i puha√ki
orkestar sastavljen od Ωupljana koji svira-
ju takve instrumente. ◊esto bi obi√avao
poticati vjernike da za vrijeme mise sud-
jeluju pjevanjem i odgovorima, jer se
doga∂a da ljudi dolaze u crkvu kao na
predstavu koju promatraju i kad je gotova
odlaze ku≈i. Njegova spremnost na
sluΩenje o√ituje se u petnaestgodißnjoj
suradnji s vl√. Gjuranom, u pripremanju
¸upnog Vjesnika kojemu je bio glavni i
odgovorni urednik, u hitnim posjetima
bolesnima po ku≈ama i bolnicama...
Posebna briga bila mu je Hrvatska Ωupna
ßkola i nastojanje da se uspori neminovni
proces asimilacije mla∂e generacije kojoj
je lakße govoriti engleski a teßko u√iti
hrvatski (osobito ako nemaju
podrßku u svojim obiteljima).
Za vrijeme kratkog Ωupniko-
vanja od 1998. do 2001.
posvetio se promjenama u
funkcioiranju Ωupnog Parka
„Father Kamber", organizira-
nju proslave 50. obljetnice
Ωupe, djelomi√nom ure∂enju
Ωupne dvorane i joß mnogim
gotovo neprimjetnim detalji-
ma za dobro zajednice.
I tako je zavrßila joß jedna
zemaljska povijest √ovjeka i
sve≈enika koji je pjevao: „I
vrijeme ima svoje mijene, sad
grube sad opet lijepe. I ti si
takav, gle! Sad teΩak ti je dan.
Al’ moΩeß joß viße jak i novi
√ovjek biti. O ne gubi snage!
Tebi novost nosim ja. To nije tajna ßto moΩe Bog..." Vjeru-
jemo u sretni ishod njegovog zemaljskog putovanja i
poru√ujemo mu u vjeri: Dovi∂enja!
Pripremio: Josip Kos
¸ U P A
NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066
¸upnik
MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih
razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.
NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom
Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...
BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.
VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.
ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom
od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.
Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,
i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga
Rev. JOSIP KOS
NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:
Za crkvu
Za CaritasMarija Krapani≈ – za Hrvatski Caritas. . . . . . . . . . . . . . . . . $150
Ludvik i Margaret Bubrin – za Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
BlaΩ i Íima Vrlji≈ – za Knin. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50
Suzana Pozai≈ – za Koßute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50
Suzana Pozai≈ – za Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50
Stipe Klißanin - za Mostar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
¸arko i Mary Lovri≈ – za crkvu Isusova uskrsnu≈a Mostar$100
¸arko i Mary Lovri≈ – za Mostar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
NN – za Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50
Andrija Ba√i≈ – za Antu Marketa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $300
Mile Karakaß - za Udbinu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Anica Gerovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Za svaki vaß dar od srca hvala!
Vaße darove stavljamo u ¸upni Vjesnik vjeruju≈i da ih ne dajete
prvenstveno zato da budu objavljeni u Vjesniku nego iz plemeni-
tih namjera. Ipak, ako se dogodi da nekoga nenamjerno izostavi-
mo, ili je dao prilog kad je Vjesnik ve≈ bio u tisku (kao ßto se
dogodilo ovoga BoΩi≈a), molimo vas da nam to kaΩete, ali ne na
na√in protesta kao da smo u√inili kakvo zlodjelo! Podsjetimo se
na Isusove rije√i: „Neka ne zna ljevica ßto √ini desnica", jer ako
je druk√ije, onda o√ekujemo pla≈u ovdje na zemlji!
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJASTRANA 6
E-mail: [email protected] www.torontozupa.com
POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI
15. velja√e – Stepin√evo24. velja√e – godißnjica smrti don Jure Vrdoljaka15. oΩujka – slavlje sakramenta potvrde5. travnja – uskrsna ispovijed19. travnja – slavlje Prve sv. pri√esti10- svibnja – maj√in dan31. svibnja – otvorenje Parka i procesija?30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera12. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju
„Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed
Marija Krapani≈ . . . . . . . $150
Ivan Turkalj . . . . . . . . . . .$500
NN . . . . . . . . . . . . . . . . . $2000
Kr√mar Surveyors. . . . . $1500
Stipe Klißanin . . . . . . . . . $100
¸arko i Mary Lovri≈ . . . . $100
NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $50
NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $20
Zlatko i Marijan Ítumberger .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Katica ¸iv√i≈ . . . . . . . . . . . $30
Ton√eka i Marija Sirini≈ . $150
Andrija Baßi≈. . . . . . . . . . $300
Slavko Kele√i≈ . . . . . . . $1000
Rozika Chatzopoulos . . . $200
Zora Romoda . . . . . . . . . . $50
NN . . . . . . . . . . . . . . . . . . $100
Dragica ◊ulig . . . . . . . . . $100
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJA STRANA 7
Nedjelja, 11. sije√nja u 9:30† Tinka SHUMIGA i † iz
obitelji PESKAR i SERTI˛
† Josip ÍUBI˛, god.
† Magdalena SMINTI˛
u 11:00 am. Ωupna
Ponedjeljak, 12. sije√nja u 9:00a.m† Ante ¸AFRAN, god.
† Anka LJUBI◊I˛
- za duße u √istilißtu
Utorak, 13. sije√nja u 9:00a.m.† RuΩica GRGI˛
Srijeda, 14. sije√nja u 9:00p.m.† Marko GRIVI◊I˛, god.
† Slavka, Tadija i Vlado
◊OLAK, god.
◊etvrtak, 15. sije√nja u 9.00a.m. † RuΩica GRGI˛
RASPORED MISAPetak, 16. sije√nja u 9:00 a.m. † Nikola MATI˛, god.
† RuΩica GRGI˛
Subota, 17. sije√nja u 6:00 pm† Branko DOMITROVI˛
†Janja CUKINA
† Marijan MANDARI˛, god.
† Dorka PLANINAC, god.
† Mila i Stipe KLIÍANIN
† iz obitelji STOJKO i
ÍTUMBERGER- Gospi na zahvalu
- za zdravlje u obitelji
† Mare MILKOVI˛, god.
† Branko ◊ULIG
Nedjelja, 18. sije√nja 2009. - 9:30 a.m.† Magdalena SMINTI˛
† Luka DRAGI˛, god.
† Valent BOGADI
- 11:00 am. – Ωupna
Uzvratiti u ljubaviOdlomak iz Prve Ivanove poslanice dio je govora o ljubavi i vjeri.
Pisac poslanice upozorava svoje √itatelje da su svi Kristovi vjernici
„od Boga ro∂eni", „djeca BoΩja", pa tko ljubi Boga ljubi i njih, a
tko ljubi djecu BoΩju, ljubi i njega. Ta dvostruka ljubav je nedjelji-
va. Ljubav prema Bogu ostvaruje se upravo kroz ljubav prema
bliΩnjemu, a na√in njezina ostvarivanja jest vrßenje BoΩjih zapovi-
jedi. „A zapovijedi njegove nisu teßke". Te zapovijedi nisu teßke,
jer ih moraju vrßiti oni koji su od Boga ro∂eni, pa su ja√i od svijeta.
Ovdje je „svijet" shva≈en u negativnom smislu, kao sjedißte zla. To
zlo pobije∂eno je vjerom u Isusa kao Sina BoΩjega, koji je doßao
„kroz vodu i krv", √ime se podsje≈a na vodu i krv koje su potekle
iz Isusova boka. Tome je pridodano i svjedo√anstvo Duha, koji ≈e
vjernicima dozivati u pamet Isusove rije√i. Na taj na√in Bog svje-
do√i za svoga Sina, vodom koja predstavlja njegovo krßtenje,
krvlju, koja predstavlja njegovu proslavu na kriΩu i Duhom, koji
predstavlja krß≈ansku uskrsnu vjeru.
Darko Tepert, ¸ivo vrelo br. 13/2008, str. 37
SKUPLJA◊I KOLEKTE
Skupljanje kolekte spada me∂u volonterske poslove sluΩenja
zajednici. Na popisu i rasporedu ima prili√no velik broj ljudi, ali
se doga∂a da neki od njih rijetko ili uop≈e ne dolaze kad su na
rasporedu. Stoga molim one skuplja√e koji ne Ωele iz bilo kojega
razloga skupljati kolektu, da budu toliko poßteni da se jave da ne
Ωele, pa da ih viße ne stavljamo na raspored. Oni pak koji ne
mogu u odre∂eni dan do≈i bilo bi dobro da se odogovorno pon-aßaju i da na∂u zamjenu, ili bih ja jednom trebao ne do≈i na
misu, pa da se osjeti kako to izgleda kad nekoga nema a nije se
javio da ne moΩe do≈i. Kad se jednom neßto prihvati, to postaje
obveza. Dakako da su novi skuplja√i uvijek dobrodoßli!
Josip Kos, Ωupnik
Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Milan Mrazovac, Dario
Gabrovec, Darko Brtan i Antun Belan
u 11:00 sati: Dragan Radi≈, Milan Mesi≈, Denis ¸mak
i BoΩo ¸upan
Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Josip Pava√i≈,
Frank Menalo, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈
u 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈, Robert
Badurina i Mario ˛osi≈
Od ponedjeljka, 19. sije√nja mise ≈e biti radnim danom nave√eru 6:30 pm, osim subote kad je misa u 6:00 pm!
Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,
upißite ih do srijede!DOGODI SE DA JE KRIVO NAPISANO IME POKOJNIKA.
MOLIMO VAS DA NAM SE JAVITE NA VRIJEME ZA
ISPRAVAK!
POSJET OBITELJIMA I BLAGOSLOV DOMOVAU BoΩi≈no vrijeme posjet sve≈enika obiteljima koje pripadaju
Ωupnoj zajednici i zajedni√ka molitva kojom se zaziva BoΩji
blagoslov na po√etku Nove godine dio je domovinske tradicije koji
se kao i drugi obi√aji prenosi i izvan Domovine gdje Ωive Hrvati.
Duboki smisao toga posjeta jest vjerni√ka komunikacija sve≈enika
s obiteljima. Sve≈enik uzvra≈a posjet obiteljima koje (viße ili
manje redovito) posje≈uju zajedni√ko mjesto okupljanja – crkvu.
Dakako da taj posjet nije obvezan nego se temelji na potrebi i Ωelji
za susretom, pa ako te Ωelje od strane obitelji nema, susret ne treba
forsirati. Kao i sve druge aktivnosti i to se moΩe pretvoriti u izva-
njsku formalnost bez istinskog sadrΩaja. Tako se nerijetko doga∂a
da umjesto susreta s obitelju sve≈enik susretne predstavnika
obitelji koji je delegiran da primi sve≈enika i «obavi» blagoslov.
Naj√eß≈e su to Ωene i mla∂a djeca, dok se mußki obi√no razi∂u od
ku≈e i kasnije zovu je li «pop» otißao da se mogu bez teßko≈a vrati-
ti. Vjerojatno se takvi odlu√ni muΩevi boje susreta sa sve≈enikom i
mogu≈ih pitanja na koja nemaju pravog odgovora. Zato bi bilo
bolje da do takvih polovi√nih susreta ni ne do∂e, jer ostaje gorki
osje≈aj izbjegavanja ili pak iskrivljeno shva≈anje da sve≈enik
dolazi pokupiti novce.
Da bi takvi susreti bili na ispravnim temeljima, potrebno je na neki
na√in dati do znanja sve≈eniku da ga obitelj o√ekuje. To se √ini
naj√eß≈e prijavom za blagoslov ili dogovorom me∂u sustanarima
ili bliΩim susjedima da jedni drugima upute sve≈enika (ako se ne
boje da ≈e se ogrijeßiti o pravilo privatnosti). To se ponegdje i
doga∂a, ali ne tako √esto, pa ostaje dojam da je ve≈ina obitelji
poprimila fino≈u ovoga drußtva koja je ipak samo na izvanjskom
podru√ju bez unutarnjeg sadrΩaja. Ja sam ove godine pozvao
obitelji da se prijave (i one u dijelovima gdje je ve≈a koncentracija
obitelji), ali se to nije dogodilo, nego su neki o√ekivali da ≈e im
sve≈enik do≈i bez poziva. Sve≈enik pak nerado zove boje≈i se da
se obitelj ne≈e odvaΩiti re≈i ne, pa je onda takav posjet i blagoslov
isforsiran. Budu≈i da nemamo sposobnost √itanja misli, preostaje
nam komunikacija kojom izri√emo svoje misli i namjere. U komu-
nikaciju spada i pra≈enje obavijesti u ¸upnom Vjesniku. Ako neke
obitelji u BoΩi≈nom vremenu nisu naßle vremena za dolazak u
crkvu i upoznavanje sa obavijestima, pitanje je kakvo zna√enje bi
imao posjet sve≈enika i koje vrijeme bi za njih bilo prikladno.
Zato, ako stvarno Ωelite da vam sve≈enik do∂e u ku≈u, pozovite ga
jer vam ne≈e dolaziti na silu poßtuju≈i vaßu privatnost.
Josip Kos, Ωupnik
K O M E N TA R "GLAS KONCILA"11. sije√nja 2009.
STRANA 28
Ispiranje mozga
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 2/2009, NEDJELJA 11. SIJE◊NJA
Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,
svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.
Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos
Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: [email protected]
Ivan Mikleni≈
Jedna od daleko najistaknutijih medijskih tema na prijelazu iz
stare 2008. u novu 2009. godinu bilo je stupanje na snagu novoga
Zakona o trgovini, odnosno kako je taj zakon pojednostavljeno
prikazan: stupanje na snagu zabrane rada nedjeljom. Velika ve≈ina
emisija, priloga i tekstova o toj temi otvoreno su se usprotivili stu-
panju na snagu odredaba toga novog zakona te su javnost izloΩili
vrlo sustavnom »ispiranju mozga« nemilosrdno manipuliraju≈i
ekstremno pristranim interpretacijama, dezinformacijama i smicali-
cama.
Me∂u ekstremno pristranim interpretacijama stupanja na snagu
toga novog zakona posebnu pozornost privla√i tvrdnja koju je iznije-
lo dvoje komentatora Jutarnjeg lista (2. sije√nja 2009). Prvi je
napisao: »Posve je jasno da je svjesni razlog zabrane rada nedjeljom
strah hrvatskih politi√ara od Crkve«, a sli√no i komentatorica: »Jedi-
ni smisao zatvaranja trgovina nedjeljom u ovom trenutku mogu≈e je
vidjeti u dodvoravanju Vlade crkvenim krugovima.« Takav stav,
premda nema nikakvog objektivnog pokri≈a, moΩe se ispravno
razumjeti na liniji manipulacije koju je Jutarnji list 2005. godine
proizveo objavljuju≈i u potpunosti izmißljenu vijest s golemim
naslovom: »Crkva traΩi referendum o zabrani rada nedjeljom«. Taj
list, a i tekstovi tih komentatora o√ito imaju potrebu glede zakona o
trgovini Crkvi pridati puno vaΩniju ulogu nego ßto je Crkva stvarno
ima, no to nije nimalo slu√ajno jer su oni zagovaratelji rada trgovina
nedjeljom radi svojega »svjetonazorsko-politi√kog profila« odnosno
ideologije. Oni se zauzimaju za ßto ve≈u liberalizaciju koja pogodu-
je bogatima za stjecanje sve ve≈eg profita i istodobno, isklju√ivo iz
ideoloßkih razloga, Ωele potisnuti Crkvu i njezin utjecaj u hrvatskom
drußtvu kao nositelja krß≈anskih, humanih i univerzalnih vrijednosti.
Katoli√ka se Crkva svagdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj, zauzima za
slobodnu nedjelju vo∂ena brigom za op≈e dobro i za dostojanstvo
ljudi i temeljna ljudska prava. Komisija HBK-a »Iustitia et pax«
objavila je 19. sije√nja 2005. »Izjavu o o√uvanju kulture slobodne
nedjelje«, u kojoj je progovorila o nesnoßljivoj situaciji radnika,
zauzela se da se isklju√i mogu≈nost da u izravnim pregovorima
poslodavci ucijene radnike te da nedjelja ostane vrijeme za odmor i
rekreaciju, kulturne sadrΩaje, njegovanje me∂uljudskih odnosa i
odnosa s prirodom. Na to pitanje vrlo kratko u dva navrata (2005. i
2006) osvrnulo se Stalno vije≈e HBK-a, a tako∂er je viße biskupa
progovorilo o humanoj, drußtvenoj, kulturnoj i vjerni√koj vrijednosti
nedjelje. Crkveni stav o√ito je u sluΩbi zajedni√koga dobra hrvatsko-
ga drußtva i za slobodnu nedjelju od trgovanja ima za sve dobron-
amjerne op≈eprihvatljive argumente, pa je o√ito da su Vlada i
Hrvatski sabor prihvatili sadaßnje kompromisno rjeßenje radi tih
argumenata, a ne radi kakvoga dodvoravanja Crkvi.
U normalnom demokratskom i pluralnom drußtvu svaki
drußtveni subjekt, pa i Katoli√ka Crkva, ima naravno pravo na onoli-
ki politi√ki utjecaj koliko je stvarno prepoznat po svojim stavovima
i po svom djelovanju kao subjekt u sluΩbi zajedni√koga dobra.
Ne√uveno je da komentator Jutarnjega lista pojednostavljuje da se
politi√ke odluke donose da bi se udovoljilo ili odobrovoljilo
Katoli√koj Crkvi premda, kako on piße, »u danaßnjem
demokratskom, politi√ki normalno strukturiranom drußtvu Crkva
viße ne moΩe imati ni politi√ku ulogu ni politi√ki autoritet s po√etka
devedesetih«. U normalnom demokratskom i pluralnom drußtvu
svaki drußtveni subjekt, pa i Katoli√ka Crkva, ima naravno pravo
na onoliki politi√ki utjecaj koliko je stvarno prepoznat po svojim
stavovima i po svom djelovanju kao subjekt u sluΩbi zajedni√koga
dobra, a svako na√elno ili preventivno eliminiranje bilo kojega
drußtvenog subjekta ozna√uje pojavu sektaßtva i totalitaristi√kih
natruha u drußtvu. Upravo u odnosu brojnih medijskih uradaka
prema Crkvi, kontinuirano se potvr∂uju to sektaßtvo i
totalitaristi√ke manire, a to jasno o√ituje kako je hrvatsko drußtvo
joß daleko od normalne i zrele demokracije.
Vo∂eni ideoloßkim razlozima u svom protivljenju odredbama
novoga Zakona o trgovini, pojedini listovi i novinari nisu se sus-
prezali niti od dezinformacija. Tako u rubrici »Pogled s lijeva« u
prilogu »Pogled« Novoga lista od 3. sije√nja autorica dezinformira
da otpußtanje radnika u Getrou ima vezu s novim Zakonom o
trgovini. Izvjeß≈uju≈i o tome, Jutarnji list od 31. prosinca doslovno
je napisao: »Uprava Getroa takav potez nije opravdala recesijom ili
zabranom rada nedjeljom, ve≈ novom sistematizacijom radnih
mjesta.« Dezinformaciju je prenijela i Slobodna Dalmacija od 30.
prosinca u tekstu pod naslovom »Zbog neradne nedjelje 7000 trgo-
vaca na burzi«, prenose≈i procjenu predstavnika Hrvatske obrtni√ke
komore kojom je on Ωelio izvrßiti pritisak na Vladu, a √injenica je
da je umjesto dosadaßnjih prekovremenih sati u trgovini moglo biti
joß 20 tisu≈a radnih mjesta. Dezinformacija je i najava pada
potroßnje zbog nerada trgovina nedjeljom, jer je iskustvo iz 2004.
godine pokazalo da tada potroßnja nije pala. Autor rubrike »Zona
sumraka« u Slobodnoj Dalmaciji od 3. sije√nja manipulira dezin-
formacijom da taj zakon zabranjuje nedjeljom rad pekarnica...
Nisu izostale ni smicalice od kojih je moΩda najdrskija ona po
kojoj bi reguliranje satnice ili dana rada bilo ugroΩavanje ljudskoga
prava na rad. Veoma je otrcana, ali i uporno se ponavlja smicalica
da se Crkva - kako je napisao komentator u Novom listu - Ωeli »lißi-
ti« konkurencije nedjeljom. Taj komentator ponudio je tako∂er
javnosti i drugu smicalicu kako je Crkva toboΩe drΩala ljestve krup-
nom kapitalu, a √injenica je da socijalni nauk Crkve uvijek na prvo
mjesto stavlja √ovjeka.
O√ito je da je stupanje na snagu novoga Zakona o trgovini
ve≈ini medija izvrsno posluΩilo za novi val ideoloßkoga ispira-nja
mozga hrvatskoj javnosti, no ljudi ne vole ispiranja mozga, a i isti-
na se uspjeßno sama brani.