Bijela knjiga Bijela knjiga
3
2011
5
Predgovor O Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori SSICG Indeks poslovnog ambijenta u Crnoj Gori Rezime Investiciona i poslovna klima Pregled preporuka iz 2010. godine i preostala pitanja
Tržište rada i zapošljavanjeRazvoj nekretnina Građevinske dozvole Infrastruktura Porezi Korporativno upravljanje Finansijsko izvještavanje Revizorska praksa Regulativa iz oblasti stečaja Vladavina pravaPravosuđe Dozvole i licence Izvršni postupak Notari Zakon o stranim investicijama Regulatorni okvir u bankarstvu
Pregled ekonomije Telekomunikacije i ICT sektor Bankarstvo Turizam Proizvodnja/rudarstvo/energetika Trgovina/maloprodaja Transport/logistika
Saradnja SSICG sa Vladom Biznis i obrazovanje Članovi Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori Zahvalnost Bibliografija
78911122020222226262727272930303031313233373739414344454748505252
Sadržaj
6
Obavještenje o autorskim pravima:
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori daje odobrenje za korišćenje, kopiranje i distribuciju sadržaja ovog dokumenta u bilo kom obliku i bez nadoknade ili formalnog zahtjeva upućenog Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori, pod uslovom da se kopije ne prave ili distribuiraju radi profita, kao i da je naznačeno autorsko pravo koje Savjet stranih investitora u Crnoj Gori ima, te da je naveden izvor. Savjet stranih investitora u Crnoj Gori ne garantuje tačnost, pouzdanost ili neki drugi aspekt ovog dokumenta. Savjet stranih investitora u Crnoj Gori ne može biti, pod bilo kojim okolnostima, odgovoran za bilo kakvu neposrednu, posrednu, posebnu, slučajnu ili posljedičnu štetu, ili za štetu bilo koje vrste koja može eventualno proisteći iz ili u vezi sa korišćenjem ovog dokumenta u skladu sa bilo kojim određenjem odgovornosti, čak i slučaju kada smo bili upozoreni na mogućnost nastanka takve štete.
7
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) obilježava treću godinu postojanja i rada objavljivanjem našeg trećeg godišnjeg izdanja Bijele knjige. U Bijeloj knjizi strani investitori iznose svoje mišljenje o poslovnoj klimi i ambijentu za poslovanje u Crnoj Gori i daju preporuke za uklanjanje nekih od uočenih biznis barijera.
U periodu od prethodnog izdanja ove publikacije, Crna Gora je napravila značajan korak naprijed na putu ka prijemu u Evropsku uniju (EU). Napori koje je Vlada uložila u
Predgovor
unapređivanje i rješavanje postojećih pitanja prepoznati su od strane Evropske komisije, koja je dala preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju. Oblasti za koje smo u prethodnim izdanjima Bijele knjige naveli da zahtijevaju dodatno poboljšanje takođe su bila dio agende crnogorske vlade u oviru poglavlja kojima će se predstavnici EU baviti i one su dobile adekvatnu pažnju. Vlada se pokazala kao dobar partner otvoren za dijalog i spreman da pomogne, dok je njen pristup problemima sa kojima se ekonomija susrijeće ostao konstruktivan.
Nivo stranih direktnih investicija (SDI) zabilježio je značajan pad uz određene blago pozitivne izglede koji u značajnoj mjeri zavise od spoljnih faktora. Crnogorska ekonomija ima dodatne neiskorišćene potencijale u oblastima turizma, energetike i dijela poljoprivrede u kojima je moguće iskoristiti značajne investicije i u koje se strani investitori ohrabruju da ulažu. Snažno vjerujemo da su SDI od vitalne važnosti za dalji rast ekonomije.
Tokom prethodne godine, značajan napredak ostvaren je u oblasti zakonodavstva sa većim brojem usvojenih zakona. Ipak, naši članovi su naišli na znatne nedosljednosti u implementaciji i svakodnevnoj praksi. Glavna pitanja kojima smo se bavili u ovom izdanju Bijele knjige, pored pojedinačnih sektora, su tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje, korporativno upravljanje i vladavina prava. Ovi ključni segmenti koje su strani investitori koji posluju u Crnoj Gori izdovojili obuhvataju i sva povezana pitanja.
Po prvi put uvodimo i SSICG rejting u Bijelu knjigu koji predstavlja procjenu lakoće poslovanja u Crnoj Gori zasnovanu na percepciji. Ukupan rejting je 5,8 (na skali od 1 do 10), što govori o tome da ipak postoji još prostora za dalje unapređenje ključnih oblasti, na osnovu kojih je i sastavljen rejting zasnovan na percepciji.
SSICG je posvećen partnerskom odnosu sa zvaničnicima Vlade, kako bi zajedničkim naporima doprinijeli stvaranju poslovne klime koja pogoduje investicijama. Savjet će nastaviti da bude aktivan u razmjeni iskustava i davanju preporuka koje imaju za cilj uspostavljanje konkurentnog i atraktivnog ambijenta kako za domaće, tako i za strane poslovne ljude.
Szabolcs Horváth, Predsjednik Skupštine SSICG
8
Ciljevi Savjeta su da:
unaprijedi investicionu klimu i pomogne razvoju biznisa u Crnoj Gori;predstavlja i izrazi mišljenje svojih članova u cilju promovisanja zajedničkih interesa i stimulisanja stranih direktnih investicija;promoviše komunikaciju, saradnju i dijalog između Savjeta i zvaničnih organa u Crnoj Gori; promoviše interese međunarodne biznis zajednice u Crnoj Gori;sarađuje sa zvaničnim organima u Crnoj Gori u cilju prevazilaženja mogućih problema i prepreka sa kojima se strani investitori mogu sresti, kao i eventualnih problema u ekonomskim odnosima sa drugim zemljama;ostvari povezivanje sa drugim stranim organizacijama investitora u regionu Jugoistočne Evrope u cilju:(i) dijeljenja dobrobiti i iskustava najbolje svjetske prakse, i (ii) proučavanja konkretnih sredstava u cilju olakšavanja regionalnog poslovanja, itd.
O Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) je udruženje vodećih stranih investitora u zemlji koji je zvanično osnovan u januaru 2009. iako su neformalne aktivnosti u vezi sa formalizacijom saradnje između stranih investitora počele još u ljeto 2007. godine. Cilj nam je bio da primijenimo već ustanovljenu praksu u drugim tranzicionim ekonomijama Jugoistočne Evrope za uspostavljanjem nacionalne formalne asocijacije stranih investitora.
SSICG je nevladina i neprofitna organizacija koju je inicijalno osnovalo pet� stranih kompanija koje posluju u Crnoj Gori. Za samo nekoliko mjeseci broj je narastao na 16 članova, sa tendencijom daljeg rasta, koji predstavljaju razne sektore – bankarstvo i finansijske usluge, telekomunikacije, metalurgiju i rudarstvo, hotelijerstvo, sektor robe široke potrošnje, proizvodnju, reviziju, transport, energetski sektor i maloprodaju.
Naš plan je da ostvarimo ciljeve (v. okvir desno) putem sastanaka i dijaloga sa najvišim zvaničnicima i predstavnicima Vlade; davanjem inicijativa za izmjenu legislative za koju se pokazalo da sadrži prepreke za investitore, putem kontakata sa lokalnim i međunarodnim institucijama i organizacijama, pružanjem relevantnih informacija medijima, objavljivanjem Bijele knjige koja sadrži najvažnija otvorena pitanja i barijere na koje nailaze naši članovi, ali i drugi subjekti koji posluju u crnogorskom poslovnom okruženju, kao i konkretne prijedloge za njihovo rješavanje.
¹Crnogorski Telekom, Kombinat Aluminijuma Podgorica (KAP), NLB Montenegro Banka, Montenegro Stars Hotel Group, Daido Metal Kotor.
2.
cilju poboljšanja poslovnog orkuženja u Crnoj Gori putem formalnih i neformalnih događaja kao što su forumi, prezentacije, zvanični sastanci itd.
Sve u svemu, naša vizija je da, kroz naše aktivnosti, učinimo Crnu Goru boljim mjestom za život i rad.
5.
1.
3.
4.
6.
SSICG će predano raditi na unapređenju dijaloga između donosioca odluka u zemlji i investitora u
9
SSICG rejting poslovnog ambijenta predstavlja procjenu lakoće poslovanja u Crnoj Gori zasnovanu na percepciji. Zasnovan je isključivo na mišljenju članova koji ocjenjuju pojedine industrije koje oni predstavljaju na skali od 1 do 10. Ovo je prvi put da se indeks objavljuje, a SSICG bi želio da ga uspostavi kao godišnji rejting poslovne klime koji će od sada biti objavljivan u Bijeloj knjizi. To bi omogućilo stranim investitorima, jednako kao i domaćim donosiocima odluka, da imaju kvantitativni uvid u to kako investitori koji već posluju u Crnoj Gori vide poslovnu klimu na osnovu nekoliko indikatora (vidjeti dolje).
Rejting je podijeljen u dvije kategorije: u prvoj investitori ocjenjuju sektor koji predstavljaju, dok u drugoj ocjenjuju pojedine ključne oblasti koje smo identifikovali na osnovu inputa dobijenih od članova. Indeks se pravi isključivo na osnovu mišljenja članova SSICG o ovim dvijema kategorijama koje se ocjenjuju na skali od 1 do 10, pri čemu je 1 najlošiji rezultat, а 10 najbolji.
Ukupan rejting
5,8
Rejting sektora
Telekomunikacije i ICT Bankarstvo Turizam Proizvodnja/rudarstvo/energija� Trgovina/trgovina na malo/transport/logistika
Oblasti koje investitori rangiraju na skali od 1 do 10 su sljedeće:
85.67-5.7
4.44.86.35.54.8
Tržište rada i zapošljavanje Razvoj nekretinina Porezi Korporativno upravljanje Vladavina prava
²Ova oblast nije ocjenjivana za ovogodišnje izdanje, ali u planu je da se objavljuje od sljedeće godine.
SSICG Indeks poslovnog ambijenta u Crnoj Gori
10
Kada ocjenjuju pojedini sektor, naši članovi razmatraju koliko im je svakodnevno poslovanje olakšano ili otežano zbog uticaja opšte poslovne klime i regulatornog okvira, kao i drugih faktora kao što su:
• administracija,
• zakonski okvir, uključujući zakone i institucije,
• ostala poslovna infrastruktura kao što su putevi, obrazovanje, itd.
Navedeni pokazatelji predstavljaju uslove onakve kakvi su „dati“ od strane države, i ne odražavaju trenutne uslove ili druge spoljne faktore poput ekonomske krize.
Pri ocjenjivanju pojedinačnih oblasti, naši članovi razmatrali su koliko je na njihovo poslovanje pozitivno ili negativno uticala svaka od navedenih kategorija:
• Tržište rada i zapošljavanje obuhvata nekoliko segmenata kao što su isplata otpremnina, ugovori o radu na određeno vrijeme, bolovanja, itd.
• Razvoj nekretnina za ovu konkretnu svrhu uključuje nekoliko oblasti kao što su građevinske dozvole, registracije, katastar, izvršavanje ugovora o hipoteci, procjena vrijednosti nekretnina, itd.
• Porezi/doprinosi odnose se na različite poreze, takse, dažbine i ukupnu konzistentnost i transparentnost u plaćanju poreza/izbjegavanju plaćanja poreza.
• Korporativno upravljanje uključuje finansijsko izvještavanje, zakonsku regulativu iz oblasti stečaja, harmonizaciju PDV-a sa EU praksom, revizorsku praksu.
• Vladavina prava i pružanje javnih usluga obuhvata trajanje privrednih sporova i sudskih postupaka, dozvole i licence, dozvole za boravak i rad stranaca, itd.
Željeli bi da istaknemo da iza ovog rejtinga ne stoji posebna metodologija, već da on oslikava isključivo subjektivnu percepciju članova SSICG, a ne opšteprihvaćene činjenice.
11
Rezime
Crnogorska ekonomija, oporavljajući se od snažnih negativnih trendova izraženih tokom krize iz 2008-2009� godine , koja je pogoršana internim faktorima kao što je neodrživi rast u sektoru nekretnina, i dalje je osjetljiva i izraženo podložna eksternim uticajima. Privreda nastavlja da bude zavisna od SDI, uz negativan uticaj iako opadajućeg, ali i dalje visokog deficita platnog bilansa, nedostatak robusnosti domaće ekonomije i nedovoljna konkurentnost.
Vlada nastavlja uspješnu implementaciju reformi za unapređenje poslovnog ambijenta kako bi privukla što više investicija. Međutim, uprkos napretku, preostaje još posla kako bi Crna Gora postala potpuno funkcionalna tržišna ekonomija koja će moći da, po našem mišljenju, u potpunosti ostvari svoj veliki potencijal.
Bijela knjiga za 2011. godinu obrađuje nekoliko ključnih tema koje su identifikovali članovi SSICG:
• Tržište rada i zapošljavanje: i dalje nedovoljno fleksibilno, predstavlja prijetnju po cijelu ekonomiju u ovom krajnje osjetljivom momentu oporavka, prije svega zbog obaveznih ugovora o radu na neodređeno vrijeme i visokih otpremnina. • Razvoj nekretnina: veliki razvojni potencijal, opterećen neadekvatnim regulatornim okvirom i poslovnim barijerama u vidu administrativnih procedura, kao što je procedura za dobijanje građevinske dozvole. • Porezi: generalno povoljan poreski režim na nacionalnom nivou, međutim lokalni porezi i dažbine koje naplaćuju opštine zabrinjavaju, kao i ad hok uvođenje nekih od takvih dažbina. • Korporativno upravljanje: postepeni napredak primjetan tokom prethodnih nekoliko godina iako su neophodne značajne promjene u oblasti finansijske transparentnosti i odgovornosti, zakonske regulative i prakse iz oblasti stečaja.• Vladavina prava: ova oblast koja je vjerovatno od krucijalne važnosti za dalji razvoj ekonomije i dalje se suočava sa problemima kao što su predugi i komplikovani sudski postupci, kao i drugi administrativni postupci i javne usluge.
U poglavlju Pregled ekonomije, Bijela knjiga 2011 bavi se detaljnije pitanjima specifičnim za pojedine grane ekonomije koje stvaraju poteškoće u poslovanju naših članova. To su barijere koje povećavaju troškove poslovanja i na taj način negativno utiču na ukupnu konkurentnost crnogorske ekonomije.
Na kraju, razmatramo saradnju između SSICG i crnogorske Vlade koju ocjenjujemo kao izuzetno uspješnu, i zaključujemo sa pogledom na obrazovanje u Crnoj Gori za koje smatramo da i dalje ne korespondira u potpunosti sa potrebama zahtjevne globalne ekonomije.
³ Uticaj krize na crnogorsku ekonomiju bio je snažan i u najvećoj mjeri osjetio se tokom 2009, kada je BDP pao za 5,7 odsto.
12
Investiciona i poslovna klima
Uvod
U posljednjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) „Global Competiveness Report 201a-2012“, Crna Gora je klasifikovana kao „Efficiency Driven” sa ocjenom 2 na skali od 1 do 3, isto kao i prošle godine:
Ovo poglavlje bavi se pozicijom Crne Gore u odnosu na zemlje iz okruženja ali i svijeta, oslanjajući se na niz makroekonomskih podataka i pokazatelja iz više istraživanja, uz poseban naglasak na napredak ostvaren u poslednjih godinu dana. Pokušaćemo da ukažemo na to da, bez obzira na napredak iz prethodnih godina, i dalje postoje krupni izazovi sa kojima se treba suočiti ukoliko se želi da ova zemlja nastavi da se uspješno takmiči za priliv Stranih direktnih investicija (SDI) i postigne održive nivoe rasta na srednji i dugi rok.
„Ne postoji razlog iz kojeg Crna Gora ne bi mogla pripadati uspješnim evropskim ekonomijama. Posjeduje ogroman potencijal za rast, koji – ukoliko se u potpunosti iskoristi - može generisati dinamične stope rasta u sljedećih nekoliko decenija. Ali, pri sadašnjim stopama rasta od 2,5 do 3 procenta, odnosno oko 1 odsto više od prosjeka u EU, trebalo bi više od 100 godina da se približi istom nivou prihoda. Međutim, ukoliko bi se stope rasta mogle povećati na prosjek od oko 5 odsto, to jest na oko 3–3,5 procenata iznad onih u EU, Crna Gora (čiji je prihod po glavi stanovnika trenutno na nivou od 35 odsto prosjeka EU) sustigla bi EU već za nekih 30 godina. Ovo se može postići – pod uslovom da se sprovedu strukturalne reforme sa ciljem unapređenja aktivnosti privatnog sektora, prije svega malih i srednjih preduzeća.”Jan-Peter Olters, predstavnik Svjetske Banke u Crnoj Gori
Tokom prethodne godine bili smo svjedoci nastavka trenda implementacije reformi usmjerenih na poboljšanje investicionog i poslovnog ambijenta, održavajući relativno visok nivo stranih investicija u vremenima kada su smanjenje troškova i rizika sve više u fokusu. Od izdavanja prethodne Bijele knjige, došlo je do pojave novih negativnih trendova širom Evrope, ali i na globalnom nivou. Ti trendovi već su uticali na smanjenje nivoa stranih direktnih investicija (SDI) i značajno usporili raniji dinamičan rast.
Kako bi se vratili snažnom rastu karakterističnom za period poslije nezavisnosti i nastavili razvoj koji bi omogućio svima da osjete benefite napretka, Crna Gora se mora sada više nego ranije fokusirati na stvaranje konkurentne sredine za SDI.
Grafik 1: rast BDP-a (godišnje, %) (izvor: Monstat, 2011 procjena Ministarstva finansija)
Kao što je pokazalo istraživanje koje je sproveo Svjetski ekonomski forum (WEF), Crna Gora je nastavila da poboljšava svoju konkurentnost tokom prethodnih nekoliko godina, do 2011⁵. Prema WEF-ovom Indeksu globalne konkurentnosti (GCI), Crna Gora je zabilježila pad u dvije od tri grupe indikatora koje istraživanje pokriva: osnovni uslovi (pad sa 45. na 57. mjesto)⁶, poboljšanje efikasnosti (skok sa 64. na 63. mjesto)⁷, faktori inovacije i sofisticiranosti (pad sa 56. na 59. mjesto)⁸:
Grafik 2: Rang Crne Gore prema Indeksu globalne konkurentnosti (Izvor: „Global Competitiveness Report 2011-2012“; Svjetski ekonomski
forum)
Prema istraživanju WEF-a, najveći pad Crna Gora zabilježila je kod indikatora makroekonomska sredina⁹. Pored toga, broj jedan od najproblematičnijih faktora za poslovanje, prema rangu WEF-ovog istraživanja, je „pristup finansiranju“, koji je zamijenio „neadekvatnu dostupnost infrastrukture“ iz izvještaja za 2010-2011.godinu��. Ovo reflektuje problem nelikvidnosti i kašnjenja u plaćanju koji u velikoj mjeri utiču na biznis u Crnoj Gori. Sve ovo govori koliko su SDI važne za Crnu Goru i koliko pad nivoa stranih investicija može skupo da košta cijelu ekonomiju��.
2007 2008 2009 2010 2011*
568 581 1066 543 389Direktne investicije, milion EUR⁴
2 Efficiency Driven
Transition 2-3
Transition1-2
1Factor Driven
3
�Izvor: Centralna banka, *preliminarni podaci
13
Grafik 1: rast BDP-a (godišnje, %) (izvor: Monstat, 2011 procjena Ministarstva finansija)
Kao što je pokazalo istraživanje koje je sproveo Svjetski ekonomski forum (WEF), Crna Gora je nastavila da poboljšava svoju konkurentnost tokom prethodnih nekoliko godina, do 2011⁵. Prema WEF-ovom Indeksu globalne konkurentnosti (GCI), Crna Gora je zabilježila pad u dvije od tri grupe indikatora koje istraživanje pokriva: osnovni uslovi (pad sa 45. na 57. mjesto)⁶, poboljšanje efikasnosti (skok sa 64. na 63. mjesto)⁷, faktori inovacije i sofisticiranosti (pad sa 56. na 59. mjesto)⁸:
Grafik 2: Rang Crne Gore prema Indeksu globalne konkurentnosti (Izvor: „Global Competitiveness Report 2011-2012“; Svjetski ekonomski
forum)
Prema istraživanju WEF-a, najveći pad Crna Gora zabilježila je kod indikatora makroekonomska sredina⁹. Pored toga, broj jedan od najproblematičnijih faktora za poslovanje, prema rangu WEF-ovog istraživanja, je „pristup finansiranju“, koji je zamijenio „neadekvatnu dostupnost infrastrukture“ iz izvještaja za 2010-2011.godinu��. Ovo reflektuje problem nelikvidnosti i kašnjenja u plaćanju koji u velikoj mjeri utiču na biznis u Crnoj Gori. Sve ovo govori koliko su SDI važne za Crnu Goru i koliko pad nivoa stranih investicija može skupo da košta cijelu ekonomiju��.
�http://www3.weforum.org/docs/WEF_GCR_Report_2011-12.pdf �Pod-kategorije korišćene za procjenu ovog indikatora sa ocjenama na skali od 1 do 7: institucije (4,5), infrastruktura (4,0), makroekonomska sredina (4,5) zdravstvo i osnovno obrazovanje (5,8). �Kao i gore: više obrazovanje i trening (4,6), efikasnost tržišta roba (4,5), efikasnost tržišta rada (4,6), razvijenost finansijskog tržišta (4,6), tehnološka spremnost (4,0), veličina tržišta (2,0).�Kao i gore: sofisticiranost biznisa (3,8), inovacija (3,4).�Indikator makroekonomska sredina dio je grupe indikatora pod nazivom osnovni uslovi (vidi gore), a prema GCI Crna Gora je sada na 97. mjestu u ovoj oblasti, nasuprot 37. poziciji iz prošlogodišnjeg izvještaja.��Ovo je u suprotnosti sa izvještajem “Doing Business 2012” koji Crnu Goru u oblasti “Dobijanje kredita” rangira na veoma visokom 8. mjestu. Ovo neslaganje je, međutim, rezultat različitih indikatora koje je Svjetska banka koristila i koji se fokusiraju isključivo na dio regulatornog ambijenta: indeks jačine zakonskih prava 10 (0-10), obim indeksa podataka o kreditima 4 (0-6), pokrivenost javnog registra 26,4% (% odraslih) i pokrivenost privatnog biroa 0% (% odraslih).
��Publikacija Svjetske banke “Doing Business 2012”.
15
10
5
-5
0
-10
2005 2006 2007 2008 20102009 2011
4.2
8.6 10.7
6.9
0. 0..5.5
-5.7
14
„Broj jedan od najproblematičnijih faktora za poslovanje, prema rangu WEF-ovog istraživanja, je „pristup finansiranju“, koji je zamijenio „neadekvatnu dostupnost infrastrukture“ iz izvještaja za 2010-2011. godinu. Ovo reflektuje problem nelikvidnosti i kašnjenja u plaćanju koji u velikoj mjeri utiču na biznis u Crnoj Gori. Sve ovo govori koliko su SDI važne za Crnu Goru i koliko pad nivoa stranih investicija može skupo da košta cijelu ekonomiju.”
Uprkos očiglednom napretku, Crna Gora je i dalje predmet određenih kritika domaćih i stranih investitora i poslovnih ljudi. One se uglavnom odnose na ono što oni vide kao nedostatke prisutne u zakonodavnom okviru, birokratiju koja ponekad predstavlja teret, kao i odsustvo adekvatne infrastrukture i povezanih usluga.
Rang Crne Gore u istraživanju Heritidž fondacije iz 2011 prema kategorijama (od 184 zemlje), u zagradi rang iz 2010 (od 183 zemlje)
Poslovna sloboda br. 77 (66) Investiciona sloboda br. 77 (75)Trgovinska sloboda br. 51 (53) Finansijska sloboda br. 72 (70)Fiskalna sloboda br. 22 (24) Svojinska prava br. 72 (73)Državna potrošnja br. 151 (160) Sloboda od korupcije br. 70 (69)Monetarna sloboda br. 35 (82) Sloboda zapošljavanja br. 15 (4)
Uopšteno govoreći, poruka koju naši nalazi nose je ipak podijeljena: iako je učinjeno puno u smislu poboljšanja poslovnog ambijenta, što će doprinijeti prijeko potrebnom povećanju konkurentnosti crnogorske ekonomije, i dalje postoji puno izazova sa kojima se tek treba izboriti. Vlada Crne Gore je pokazala predanost nastavku poboljšanja poslovne klime kroz konkretne reforme. SSICG pozdravlja ove aktivnosti i ohrabruje Vladu da zadrži tempo reformi.
“Vlada Crne Gore je pokazala predanost nastavku poboljšanja poslovne klime kroz konkretne reforme. SSICG pozdravlja ove aktivnosti i ohrabruje Vladu da zadrži tempo reformi.”
Makroekonomski profil
Crnogorska ekonomija bilježila je veoma visoke stope rasta u periodu prije krize, sa prosječnom stopom od skoro 7 odsto u periodu od 2004. do 2008. godine. To je, prije svega, bilo rezultat izražene domaće potražnje, naročito u sektoru nekretnina, podsticane velikim prilivom SDI i ubrzanim rastom kredita. Rast se pokazao neodrživim kada se potražnja počela smanjivati zbog uticaja globalne krize u kombinaciji sa internim faktorima. Značajan pad u potražnji praćen je drastičnim padom nivoa SDI koji je doveo do skoro potpunog zastoja na tržištu nekretnina i iznenadnom nedostatku likvidnosti.
Uticaj krize na crnogorsku ekonomiju bio je veoma jak i u potpunosti se osjetio najviše tokom 2009. godine, kada je pad BDP -a na godišnjem nivou iznosio 5,7 odsto sa još uvijek visokih 6,9% iz prethodne godine. Nakon skoro dvogodišnjeg pada, industrijska proizvodnja počela je da se oporavlja u drugoj polovini 2010. Međutim, proizvodnja je na kraju 2010. godine i dalje bila značajno ispod najviših nivoa prije krize. Očekivane velike strane direktne investicije u infrastrukturu za sada se nijesu materijalizovale, dok aktivnost u izgradnji ostaje na niskom nivou. U bankarskom sektoru povjerenje je počelo da se vraća, što se može vidjeti iz rasta depozita iako je njihov nivo i dalje ispod onog zabilježenog u trećem kvartalu 2007. Međutim, rast kredita bio je smanjen za 8% na kraju 2010. godine, dok se trend nastavio i do septembra 2011. zabilježio pad od dodatnih 10%. Rast kredita na godišnjem nivou kada su u pitanju krediti privatnom
sektoru takođe imanegativan predznak, a iako se povjerenje polako vraća, puna stabilnost bankarskog sektora nije u potpunosti uspostavljena.
15
Međutim, trenutni spori rast uzrokovan je prije svega nedostatkom finansiranja, što je posljedica prevelike zaduženosti. Pored toga, nekvalitetni krediti i dalje čine relativno značajan dio ukupnih plasmana banaka, dok su indikatori finansijske stabilnosti nastavili da opadaju. Stagnacija u kreditiranju u prethodnom periodu prije svega reflektuje nedostatak projekata koje banke smatraju vrijednim kreditiranja, kao i njihovom povećanom averzijom prema riziku.
U kombinaciji sa padom nivoa SDI, to je dovelo do pojave značajnih slabosti u ekonomiji koja pati od male diversifikacije i jako je podložna spoljnjim uticajima. Predviđanja ukazuju da će crnogorska ekonomija ostati stabilna, a da će rast biti blago pozitivan – Ministarstvo finansija očekuje da će rast BDP na kraju 2011. iznositi 2,0 procenata (bio je 2,5 odsto u 2010. godini). Deficit platnog bilansa ostaje visok na oko 25 odsto BDP-a prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dok nivo javnog duga nastavlja da se povećava��.
Poslovni ambijent
Crna Gora napravila je značajan pomak unaprijed u poređenju sa zemljama iz okruženja u poboljšavanju ambijenta za biznis prema rezultatima istraživanja Svjetske banke „Doing Business 2012“, po kojem je Crna Gora pozicionirana na 56. mjestu od ukupno 183 zemlje u kojima je istraživanje rađeno.
Grafik 3: Istraživanje Svjetske banke „Doing Business 2012“ – ukupan rejting, regionalno poređenje
Ovo je napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada je bila na 66. mjestu. Prema izvještaju, važan napredak ostvaren je u oblastima započinjanja biznisa, prekogranične trgovine i plaćanja poreza. U martu 2011. godine usvojeni su amandmani na Zakon o administrativnim taksama kojim se smanjuju ili ukudaju pojedine dažbine za dobijanje određenih administrativnih i carinskih dokumenata. Pored toga, u maju 2011. Vlada je najavila da će nova procedura registracije na tzv. „one-stop shop“ principu biti uskoro dostupna u područnim službama poreske uprave kako bi se sudska i poreska registracija ubrzale i olakšale. Međutim, naši članovi primjećuju da je ovo i dalje oblast koja zahtijeva dodatna poboljšanja.
Kao što izvještaj Svjetske banke naglašava, uprkos nekim pozitivnim pomacima kada je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola, ova oblast i dalje se smatra značajnom preprekom u poslovnom ambijentu i ukazuje na hitnost daljih reformi. Do istog zaključka može se doći kada pročitate naše nalaze kada je u pitanju ova oblast��. Takođe, u izvještaju se dalje naglašavada sprovođenje ugovora kao i upis imovine predstavljaju dvije preostale najveće prepreke poslovanju u Crnoj Gori.
��Prema Ministarstvu finansija, javni dug bio je 45,3 procenata BDP-a na kraju februara 2012. godine.
��Za detalje vidite poglavlje „Razvoj nekretnina“ (str. 22).
16
U izvještaju „Doing Business 2012“ naglašavaju se tri pozitivna pomaka u Crnoj Gori u kreiranju bolje biznis klime:
Na kraju, korupcija i dalje negativno utiče na poslovnu sredinu u Crnoj Gori i predstavlja ozbiljan izazov za poslovanje. Prema Indeksu percepcije korupcije koji priprema Transparency International za 2011. godinu (CPI), Crna Gora je dobila ocjenu 4, istu kao i Hrvatska. Ova ocjena predstavlja blagi napredak u odnosu na prošlu godinu, kada je Crna Gora ocijenjena sa 3,7. U poređenju na regionalnom nivou, Crna Gora i Hrvatska imaju najniži nivo korupcije kada se ona mjeri kao rezultat percepcije ispitanika.
Grafik 4: Indeks percepcije korupcije Transparency International-a za 2011, ocjene, regionalno poređenje (CPI ocjene su na skali od 0 - 10, pri
čemu 0 predstavlja najviši mogući nivo percipirane korupcije a 10 znači da je zemlja viđena kao veoma čista)
Uprkos napretku koji je registrovan i u već pomenutom indeksu percepcije korupcije Transparency International-a, ova oblast i dalje je meta kritika. Kao što se zaključuje u Izvještaju o napretku za 2011. godinu koji priprema Evropska komisija:
“…korupcija i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Implementacija nove antikorupcijske legislative tek treba da bude započeta. Potrebno je uraditi odgovarajuću procjenu uticaja koja bi uključivala i planove za neophodne ljudske i finansijske resurse i pripreme za implementaciju.”
Započinjanje biznisa
Plaćanje poreza
Rješavanje stečaja
• Crna Gora učinila je započinjanje biznisa lakšim implementacijom“one-stop shop” principa.
• Crna Gora je učinila plaćanje poreza lakšim i jeftinijim za kompanije ukidajući jedan od poreza, smanjujući stope doprinosa za osiguranje zaposlenih i spajajući nekoliko poreskih formulara u jedan.
• Crna Gora je donijela novi Zakon o stečaju koji uvodi postupak reorganizacije i likvidacije, uvodi vremenske rokove za ove postupke i donosi mogućnost vraćanja obezbijeđenih potraživanja od strane kreditora, kao i poravnanje prije završetka kompletnog stečajnog postupka.
17
Napredak u tranziciji
Crna Gora je postala zvaničan kandidat za članicu Evropske unije (EU). Odluka Evropskog savjeta donešena je u decembru 2010. i predstavlja priznanje za napredak u reformama sprovedenim tokom prethodnih godina. U oktobru 2011. godine Evropska komisija (EK) preporučila je otvaranje pristupnih pregovora sa Crnom Gorom, a Evropski savjet donio je 9. decembra odluku da preporuči jun 2012. godine kao mogući datum za otvaranje pregovora. Ova odluka je, međutim, uslovljena nastavkom napretka Crne Gore na pitanjima poput reforme pravosudnog sistema i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Iako je Crna Gora postigla značajan napredak u reformama poput liberalizacije trgovine i privatizacije manjeg obima, dublje institucionalne reforme su potrebne u oblastima poput korporativnog upravljanja, zaštite konkurencije, finansijskih institucija i infrastrukturnih usluga. Većina naših članova takođe podvlači da je primjena zakona i dalje izazov, naročito kada se radi o administrativnim procedurama potrebnim za dobijanje različitih licenci, dozvola, odobrenja i registracija.
Ova pitanja se ističu prilikom poređenja rezultata koje je Crna Gora postigla na skali tranzicionih indikatora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa rezultatima ostalih zemalja iz regiona. Grafik 5 prikazuje da je prosjek rezultata Crne Gore ispod svih u Jugoistočnoj Evropi izuzev Bosne i Hercegovine, što je odraz niskih rezultata većeg broja oblasti.
Grafik 5: EBRD Tranzicioni skor 2011 – zemlje Jugoistočne Evrope��
U tabeli 1 prikazani su pojedinačni tranzicioni indikatori koje je EBRD koristila pri rangiranju Crne Gore kao što je prikazano u grafiku 5. Kako je gore naznačeno, rezultat Crne Gore bio je naročito nizak po sljedećim indikatorima: vlastiti kapital (1), željeznica (2), održiva energija (2), vode i otpadne vode (2), tržište kapitala (2) i drugi:
�� EBRD skala se kreće od 1 (malo ili nimalo reformi) do 4,33 (standard napredne tržišne ekonomije).
Bosna i Hercegovina
18
Tabela 1: Tranzicioni indikatori po sektorima za Crnu Goru na skali od 1 do 4+ prema EBRD-ovom izvještaju „Transition Report 2011“
Dalji izazovi
Budućnost crnogorske ekonomije je trenutno donekle nesigurna. Uvažavajući značaj veće konkurentnosti radi očuvanja eksterne stabilnosti, strukturne reforme treba da ostanu prvi prioritet politike. Veća fleksibilnost u određivanju plata i zaštiti zaposlenih pozitivno bi uticala na stvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru, dok bi rješavanje sistemske nezaposlenosti i siromaštva pomoglo u povećanju učešća radne snage na tržištu rada. Poboljšanja poslovne sredine i investicione klime takođe su dio nezavršene agende. Tokom prošle godine uvedeno je nekoliko mjera usmjerenih na rješavanje problema vezanih za poslovnu klimu, ali, kao što pokazuju i gore navedena istraživanja, dozvole i licence, sprovođenje ugovora, kao i korupcija i dalje se vide kao glavne prepreke razvoju biznisa.
Jedan od sektora u kojem preostaje puno posla jeste infrastruktura. Crna Gora i dalje pati od posljedica decenijskog ograničenog ulaganja i zapostavljanja vitalne infrastrukture poput puteva, željeznice i napajanja strujom tokom 90-tih godina. Ovi problemi se sada rješavaju, ali biće potrebno vremena prije nego što standardi dostignu nivoe koji preovlađuju u zemljama članicama EU. Restrukturiranje energetskog sektora je prioritet u poboljšanju snabdijevanja i podršci ekonomskoj aktivnosti.
Na kraju, jedan aspekt investicione klime koji ostaje ključan za budući razvoj jeste makroekonomska stabilnost. Za razliku od nekih drugih zemalja u regionu, Crna Gora još nije dogovorila program sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). I zaista, činjenica da je euro legalna valuta eliminiše u velikoj mjeri potrebu za podrškom platnom bilansu, jer ne postoji domaća valuta koju bi trebalo braniti. Međutim, jednostrana euroizacija ima i svoje negativne strane jer suštinski eliminiše bilo kakvu mogućnost vođenja samostalne monetarne politike. Nadalje, rast kredita je dramatično usporen usljed početka globalne ekonomske krize i smanjenog potencijala banaka za preuzimanje dodatnog rizika. Održavanje neophodnog nivoa kredita privatnom sektoru, naročito malim i srednjim preduzećima, nastaviće da utiče na kvalitet odgovora na krizu. Upravo su iz svih ovih razloga SDI veoma važne, te njihov nivo određuje ukupni nivo rasta.
3
2+
3+
3+
2
2+
2
2
2011 Tranzicioni indikatori po sektorima za Crnu Goru, EBRD „Izvještaj o tranziciji 2011"
Poljoprivreda
Proizvodna industrija
Putevi
Željeznica
Bankarstvo
Osiguranje i ostale finansijske usluge
Finansiranje za MSP
Vlastiti kapital
Gradski saobraćaj
Nekretnine
Telekomunikacije
Prirodni resursi
Održiva energija
Električna energija
Vode i otpadne vode
Tržište kapitala
2+
2+
2+
2
3-
2+
2+
1
19
U samo dvije i po godine, ukupan nivo javnog duga se dvostruko povećao izražen kroz udio u BDP. Međutim, sami nivo i nije zabrinjavajući u tolikoj mjeri koliko su to lakoća i brzina kojom je došlo do porasta.
SSICG smatra da bi generalno aktivnija uloga države i njenih institucija bila dobrodošla. U trenutnim uslovima, praćenim negativnim trendovima, vjerujemo da država mora imati značajniju ulogu kroz različite programe podrške, kao što su subvencionirane kamatne stope za strateške industrije ili garancije za zajmove za važne infrastrukturne projekte i proizvodne kapacitete.
Kako je turizam jedna od strateških grana za Crnu Goru, njegova sezonska priroda jeste pitanje koje zahtijeva više učešća i inicijative od strane Vlade. Kako bi bili u prilici da osjetimo benefite tokom cijele godine, Crna Gora bi trebalo da ohrabri izgradnju golf terena ili sličnih objekata koji mogu biti aktivni tokom cijele godine, kao što su konferencijski centri, kako bi se sezona produžila. Takođe, potrebno je podstaći uspostavljanje lakog i jeftinog pristupa zemlji iz glavnih evropskih metropola.
20
Pregled preporuka iz 2010. godine i preostala pitanja Pregled
U drugom pregledu preporuka i preostalih pitanja, ponovo primjećujemo napredak i odlične rezultate. Međutim, uopštenо govoreći, radi se o oblasti koja konstantno evoluira i koja se nikada ne može trajno „riješiti“. I tako, prolazeći kroz nekoliko konkretnih oblasti koje su naši članovi identifikovali tokom prethodnih godina i nekih koje su došle do izražaja u skorije vrijeme, naveli smo probleme i pitanja, napominjući koji su riješeni, a koji i dalje postoje.
Tržište rada i zapošljavanje
Nove zakonske odredbe promovišu princip sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, dok se ugovori o radu na određeno vrijeme mogu sklapati samo u izuzetnim slučajevima. Prema uporednom zakonodavstvu, zemlje koje imaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme kao pravilo, takođe imaju i jednostavnu proceduru za raskid takvih ugovora. To nije slučaj u Crnoj Gori.
Trenutno ponuđena rješenja kada je u pitanju trajanje ugovora vidimo kao kompromis između nazadne i vještačke zaštite zaposlenja koja na duži rok čini više štete nego koristi, i modela koji je okrenut budućnosti i koji bi omogućio jednako poslodavcima i zaposlenima da slobodnije ugovaraju svoje uslove u skladu sa pojedinačnim interesima obje strane. Međutim, SSICG smatra da ovakva vrsta kompromisa nije dovoljna kako bi se promovisalo novo zapošljavanje i omogućilo investitorima da savladaju izazove koje sa sobom nose negativni ekonomski trendovi u ovom trenutku. Ukoliko se poslodavac i zaposleni međusobno slože da im odgovara ugovor o radu na nekoliko sati za pojedine kraće poslove, pod uslovom da se ispune svi ostali zakonski uslovi za zaposlenje, ne vidimo nijedan razlog zbog kojeg bi im to trebalo zabraniti.
Kao što smo pomenuli u Bijeloj knjizi za 2010. godinu: „Postoji opšte razumijevanje za činjenicu da je institut ugovora o radu na određeno vrije poslodavaca. Međutim, SSICG smatra da bi bilo kontraproduktivno kažnjavati sve poslodavce zbog neodgovornog ponašanja jednog broja njih.“
Naši članovi se slažu da novi Zakon o radu predstavlja korak nazad na putu ka modernom tržištu rada u Crnoj Gori. Potrebno je napraviti dodatni veći broj važnih izmjena kako bi dostigli taj cilj. Ukoliko Crna Gora želi da se takmiči sa zemljama članicama EU kada je u pitanju privlačenje investicija i biznisa uopšte, te na taj način da dostigne životni standard tih zemalja, propisi iz ove oblasti moraće biti fleksibilniji nego što je to trenutno slučaj.
U prethodnoj Bijeloj knjizi razmatrali smo nacrt Zakona o radu koji je u međuvremenu usvojen��. Većina kritika od naših članova i drugih investitora i vlasnika biznisa bila je usmjerena na nedostatak fleksibilnosti Zakona, što se prije svega odnosilo na trajanje ugovora o radu. Tako rigidno radno zakonodavstvo u okolnostima punim izazova koje zahtijevaju sve veću fleksibilnost čini poslovanje sve težim i rizičnijim.
Naši članovi se slažu da novi Zakon o radu predstavlja korak nazad na putu ka modernom tržištu rada u Crnoj Gori. Potrebno je napraviti dodatni veći broj važnih izmjena kako bi dostigli taj cilj. Ukoliko Crna Gora želi da se takmiči sa zemljama članicama EU kada je u pitanju privlačenje investicija i biznisa uopšte, te na taj način da dostigne životni standard tih zemalja, propisi iz ove oblasti moraće biti fleksibilniji nego što je to trenutno slučaj.
�� http://www.sllistcg.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={576D1EFE-DC14-49B9-B21D-F57450BAE285}
21
Ostala pitanja i preporuke Prošle godine zabilježili smo nekoliko problema koji su imali uticaja na poslovne aktivnosti naših članova. Neki od njih pozitivno su promijenjeni, a u ovom dijelu sve ćemo ih navesti citirajući komentare koje je na njih dao Vladin Savjet za regulatornu reformu:
• Regulativa kojom se ograničava trajanje discpilinskog postupka bila je predmet zloupotreba u cilju izbjegavanja posljedica takvog postupka��. Prema stavu Savjeta, uloga disciplinskog postupka se u novom Zakonu o radu eliminiše kroz definisanje jednostavnije procedure za pojedinačne otkaze. • Zloupotreba prava na bolovanje i dalje predstavlja problem u vezi sa kojim naši članovi prijavljuju veoma malo, ili čak i nimalo napretka. Ovo pitanje nastavlja da bude latentni problem, na koji poslodavac nema načina da odgovori. Iako se mora sagledati u široj perspektivi koja uključuje korijene tog problema, kao i kulturološke specifičnosti, to se ni u kom slučaju ne može smatrati opravdanjem za ovu situaciju. • U vezi sa gore spomenutim problemom, kontrola odobravanja bolovanja, uprkos ranijim najavama Vladinih zvaničnika, ostaje problematična oblast jer poslodavci nemaju pravnih sredstava da takve nalaze ospore u upravnom ili parničnom postupku čak i u slučajevima kada je očigledno da je pravo na bolovanje zloupotrijebljeno od strane zaposlenog.
Pored toga, naši članovi napominju da odredbe poput onih iz nekih kolektivnih ugovora o otpremninama u iznosu od 24 lična mjesečna dohotka, čine prilagođavanje tržišnim uslovima veoma teškim i skupim. Poput ostalih nedovoljno fleksibilnih odredbi u ovoj oblasti, i ova samo čini novo zapošljavanje restriktivnijim.
• Prošle godine zabilježili smo da bi, u cilju smanjenja birokratije i neracionalnog trošenja resursa, bilo svrsishodno spojiti odsustvo radi porođaja i porodiljsko/roditeljsko odsustvo. Prema mišljenju Savjeta za regulatornu reformu, „prema Zakonu o radu, ali i proceduri koja se sprovodi prilikom ostvarivanja prava na refundaciju troškova zarade porodilje, ne postoji dodatna procedura za roditeljsko odsustvo, kao nastavak odsustva radi porođaja. Stvarna dužinu odsustva je 393 dana ili 410 dana zavisno od toga da li trudnica započne bolovanje 28 ili 45 dana prije utvrđenog termina porođaja.” ��• Bijela knjiga 2011: Član 92, koji se bavi pitanjima u vezi sa prestankom potrebe za radom zaposlenih nije dovoljno precizan, što otvara prostor za različita tumačenja. Pored toga, ne navodi se naziv pravnog akta neophodnog za sprovođenje procedure. Prema odgovoru koji smo dobili od Savjeta za regulatornu reformu, novi Zakon donosi dodatne smjernice za prestanak potrebe za radom zaposlenih, na taj način smanjujući vjerovatnoću različitih interpretacija. „Takođe, budući da je Zakon o radu sistemski zakon koji se primjenjuje na sve poslodavce, on propisuje opšti okvir, dok poslodavci u normativnim aktima kojima se uređuje njegovo poslovanje (u prvom redu statut) definišu pravne akte koje poslodavac koristi u sprovođenju bilo koje procedure pa i procedure proglašenja ‘tehnoloških viškova’. Taj akt, zavisno od poslodavca, može biti rješenje, odluka ili neka druga vrsta akta.“
��Disciplinski postupak se reguliše Opštim kolektivnim ugovorom.
��Prema Zakonu o radu, član 111, stav 2: Roditeljsko/porodiljsko odsustvo se može koristiti u trajanju od 365 dana od dana rođenja djeteta.
Period prije porođaja tretira se kao bolovanje i varira u dužini u zavisnosti od konkretne situacije (između 1 i 9 mjeseci). Član 111a propisuje
da zaposlena žena može početi porodiljsko odsustvo 45 dana (ili obaveznih 28 dana) prije porođaja. Ovo porodiljsko odsustvo (između 45 i
28 dana) prije porođaja u praksi se smatra bolovanjem, a ne porodiljskim odsustvom.
22
Razvoj nekretnina
U ovom poglavlju spojili smo nekoliko oblasti povezanih sa razvojem nekretnina koje utiču na poslovanje u nekoliko različitih sektora. Te oblasti uključuju građevinske dozvole, katastar, sprovođenje ugovora o hipoteci, procjenu nekretnina i druge.
SSICG vjeruje da ova oblast ima veliki potencijal da doprinese ukupnom ekonomskom rastu i razvoju Crne Gore, ali prije toga ostaje dosta da se uradi kako bi se stvorila sredina koja će olakšati i podsticati buduće investicije. Razvoj nekretnina ostaće jedan od ključnih sektora za privlačenje investicija. Investicije u nekretnine će takođe nastaviti da igraju ključnu ulogu u ekspanziji crnogorskog sektora turizma.
Građevinske dozvole
Kao što smo napomenuli u prethodna dva izdanja ove godišnje publikacije, većina problema u vezi sa izdavanjem građevinskih dozvola i razvoja nekretnina u rukama je lokalnih samouprava. Primjećujući određeni napredak, naši članovi smatraju da je ovo i dalje oblast koja zahtijeva dodatnu pažnju od strane Vlade. U regionalnom poređenju prema nalazima publikacije Svjetske banke „Doing Business 2012“, jedina zemlja u regionu rangirana slabije od Crne Gore je Srbija. Osim toga, Crna Gora je nazadovala za tri mjesta u odnosu na prethodno izdanje „Doing Business 2011“, kao što je prikazano na grafiku 6:
Grafik 6: „Doing Business 2012“; rang prema kategoriji „Dobijanje građevinskih dozvola”.
• U prethodna dva izdanja Bijele knjige napomenuli smo da: „Možda i najveći izazov predstavlja pitanje restitucije. Procedure sa bivšim vlasnicima traju isuviše dugo iz perspektive potencijalnog investitora.“ Ove godine, za razliku od prethodne, naši članovi prijavili su određeni napredak, iako ne i dovoljan da bi učinio naše upozorenje iz prethodne godine manje aktuelnim: „…[proces restitucije] predstavlja prijetnju daljem razvoju nekretnina.“ Vladin Savjet za regulatornu reformu napominje da je ovaj proces u toku sa 10.721 zahtjevom od strane ranijih vlasnika trenutno u postupku. U Savjetu kažu da, ukoliko bi neki od investitora bio zainteresovan za zemljište koje je u postupku restitucije, tom predmetu bi se dao prioritet u rješavanju u odnosu na ostale. • Ranije smo napomenuli da je novim Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata propisana obaveza izrade web prezentacije koja bi trebalo da sadrži urbanističko-tehničke uslove, koji uključuju sve što je definisano uslovima. Vladin sajt sada sadrži spisak svih izdatih UTU: http://www.mrt.gov.me/rubrike/dozvole/dozvole/103139/Urbanisticko-tehnicki-uslovi.html
23
• Nadoknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu i dalje su visoke, ponekad visoke u mjeri da učine pojedine velike razvojne projekte neodrživim.• Primjedba SSICG-a iz dva prethodna izdanja Bijele knjige u vezi sa nejednakim uslovima za izdavanje građevinskih dozvola u različitim opštinama i dalje stoji. Međutim, određenih pomaka je bilo, jer su pojedine opštine tražile načine da privuku više investicija, a odluka Opštine Budva da smanji iznose komunalija koje se naplaćuju potencijalnim investitorima koji žele da grade hotele sa četiri i pet zvjezdica u takozvanoj „ekskluzivnoj zoni“ u iznosu od 75 odsto dobrodošao je potez u tom smislu.�� Pored toga, Vlada se obavezala da će ovo pitanje poboljšati na bazi principa „jednog šaltera“.• U komentaru od strane Vladinog Savjeta za regulatornu reformu u vezi sa našom prošlogodišnjom primjedbom da katastarski planovi nijesu usklađeni sa detaljnim urbanističkim planovima (DUP), daje se objašnjenje u vezi sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata kojima se uređuje ova oblast (član 57). Savjet, međutim, zaključuje da ovo pitanje još nije riješeno, ne dajući vremenski okvir za moguće rješenje. Za više detalja pogledati tekstualni okvir dolje Usklađivanje katastarskih planova sa planskim dokumentima.
Usklađivanje katastarskih planova sa planskim dokumentima
Suština problema leži u definisanju granice urbanističkih parcela u odnosu na granice katastarskih parcela odnosno vlasništva.Prema nekim od najboljih međunarodnih praksi prilikom definisanja urbanističke parcele jako se vodi računa o tome da se ispoštuje vlasništvo nad zemljištem, a to znači da se izbjegava gdje god je to moguće uključivanje dvije ili više katastarskih parcela različitih vlasnika u okviru jedne urbanističke parcele.Na ovaj način se poštuje vlasništvo i načelo efikasnosti. Praksa u Crnoj Gori pokazala je da ovo ponekad predstavlja nesavladivu prepreku u razvoju nekretnina zbog nerealnih i previsokih zahtjeva za cijenom zemljišta.Preporuka je da se uvede institut urbane komasacije, kao i obaveza planera da moraju, gdje god je to moguće, granice urbanističkih parcela poklapati sa granicama vlasništva.
• Prema novom Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, kao što napominje Savjet za regulatornu reformu, novi rok za upis imovine je 15 dana. Prethodne godine preporučili smo da bi nepokretnosti trebalo upisivati u okviru roka ne dužeg od 15 dana umjesto 60 (za više detalja vidjeti tekstualni okvir Problem neažurnosti katastra zbog neefikasne uknjižbe nepokretnosti u katastru). Iako je 15 dana i dalje dug period, ovo svakako predstavlja napredak, iako samo na nivou zakonskih odredbi jer se u praksi ovaj rok ne poštuje.
Problem neažurnosti katastra zbog neefikasne uknjižbe nepokretnosti u katastru
Preporuka je da Uprava za nekretnine na ovom poslu angažuje privatne, licencirane geodetske firme koje su prema Zakonu o premjeru i katastru ovlašćene za premjer nepokretnosti, da na račun Uprave za nekretnine mogu vršiti promjene u katastarskom operatu, odnosno da sprovode postupak uknjižbe u katastar. Time bi se doprinijelo povećanju limitiranih kapaciteta Uprave za nekretnine. Druga preporuka, kao što smo napomenuli u dijelu o građevinskim dozvolama, jeste da se uvede napomena „postupak u toku” kojom bi se sve zainteresovane strane informisale da je nad određenom nekretninom postupak u toku. Vidite dio o ‘Unapređivanju katastarske prakse’ dolje za više detalja.
��http://www.vijesti.me/vijesti/budva-komunalije-hotele-sa-4-5-zvjezdica-75-odsto-manje-clanak-57946
24
��Investitori su obavezni, kada predaju zahtjev za izdavanje UTU, da preuzmu vlasništvo nad cijelom parcelom onako kako
je ona definisana prostornim planom, iako neki od njenih djelova možda nemaju uticaja na izgradnju planiranog objekta, ili
uopšteno govoreći, da privedu parcelu namjeni koju je planer osmislio u prostornom planu.
• Posljednje dvije godine isticali smo ozbiljan problem: obaveza nametnuta investitorima da otkupe zemlju neophodnu za kompletiranje urbanističke parcele kako je ona definisana planskom dokumentacijom.¹⁹Naša preporuka je objašnjena gore, a pozdravljamo nastojanje izraženo od strane Savjeta za regulatornu reformu da se razmotri rješenje za ovo pitanje. • U mnogim opštinama postoji nedostatak detaljnih ili/i generalnih urbanističkih planova. Kreiranje obuhvatnih zonskih planova i brža implementacija planova pružili bi jasniju sliku o tome šta se može graditi u pojedinim oblastima po opštinama. Na taj način bi se, takođe, promovisao princip konzistentnosti i transparentnosti u postupku izdavanja dozvola. Potrebno je obučiti osoblje iz opštinskih i državnih organa kako bi bili u mogućnosti da rade na sofisticiranim razvojnim projektima poput izgradnje golf terena.• Cilj na kojem bi Crna Gora trebalo da radi jeste publikovanje svih planskih dokumenata na internetu u odgovarajućem formatu kako bi bili dostupni svakome. Benefiti ovakvogpristupa su dalekosežni, a cijena mala u poređenju sa potencijalnom koristi.
Dva dodatna pitanja koja smo prošle godine spomenuli takođe je vrijedno pomenuti ponovo uz odgovarajuće sugestije i komentare Savjeta za regulatornu reformu:
• Uvođenje tržišnog principa u postupak izrade urbanističkih planova. Vladin Savjet je komentarisao ovo pitanje citirajući član 56 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata prema kome zainteresovani korisnici prostora mogu da obezbijede finansijska sredstva za izradu urbanističkog projekta (kao vrste lokalnog planskog dokumenta). Međutim, ustanovljeni sistem zoniranja u Crnoj Gori je takav da čak i kada investitor finansira izradu planskog dokumenta, oni urbanistički parametri koji bi odgovarali investitoru da realizuje projekat često se ne mogu upisati usljed ograničenja iz planskih dokumenata višeg reda, koji limitiraju urbanističke parametre. Stoga je potrebno u fazi donošenja planskog dokumenta višeg i nižeg reda detaljno i precizno normirati izradu ekonomsko-tržišne analize, koja postoji pod tim nazivom u Zakonu i odgovarajućem Pravilniku, ali nije normirana. Na taj način bi ekonomsko-tržišna analiza postala mjerodavna tržišna provjera planerovih rješenja. Tako bi planski dokumenti i njima predviđeni projekti postali konkurentniji i samim tim privlačniji za investitore, a ono što je najvažnije i što bi se postiglo na predloženi način jeste pružanje realnih osnova za brzo otpočinjanje realizacije tako planiranih projekata. Kao osnovni preduslov, prvenstveno je potrebno u planovima višeg reda obezbijediti sprovođenje ovakvog pristupa u praksi.• Procjena nekretnina. Prošle godine smo naveli: „Trenutno u ovoj oblasti u praksi nijesu implementirani određeni standardi, što je posljedica nedostatka regulacije u ovoj važnoj oblasti. Uvođenje međunarodno priznatih standarda omogućilo bi bolju osnovu za dalji rast i razvoj tržišta nekretnina.“ Vlada se obavezala da će ispitati međunarodne standarde iz ove oblasti i razmotriti uvođenje modela koji obuhvata te standarde. Za više detalja vidite tekstualni okvir dolje.
Važno je naglasiti da je korišćenje međunarodnih standarda u oblasti procjene nekretnina potrebno kao okvir koji bi otvorio mogućnost prepoznatljivosti crnogorskih nekretnina. Takođe, veoma je važno istaći da procjena nekretnina ne znači determinizam cijene, već okvir pravila i metoda prema kojima treba vršiti postupak procjene. Trenutno u Crnoj Gori postoji NVO Ovlašćeni procjenitelji, ali ne postoji niti jedan zakonski okvir na osnovu kojeg se oni licenciraju niti odgovaraju za rezultate procjene. Pri tome ovaj NVO nije sertifikovan od strane bilo kojeg od međunarodno priznatih tijela koja donose standarde u ovoj oblasti (RICS, IVSC, TEGOVA). Uz njih postoje i sudski vještaci koji takođe nijesu obavezani na korišćenje nekog od međunarodno priznatih metoda procjene.
25
Nedostatak međunarodne procjene nekretnina povlači za sobom niz problema: otežano kompletiranje urbanističkih parcela jer svi dovode svoje procjenitelje i mogućnost dogovora svedena je na minimum. Sve to utiče na otežano izdavanje građevinskih dozvola, problematiku restitucije, poreske malverzacije, veći rizik prilikom izdavanja hipotekarnih kredita pa samim tim i povećanje kamatne stope, problematiku kod osiguranja iz sličnih razloga kao kod kreditiranja, visoke transakcione troškove prilikom razvoja investicionih projekata u Crnoj Gori i nedovoljnu prepoznatiljivost vrijednosti crnogorskih nekretnina u svijetu.
Unapređenje katastarske prakse
SSICG preporučuje da bi bilo dobro uvesti instrument napomene „postupak u toku” koji bi se navodio u posjedovnom listu u katastarskom postupku kao znak da je određeni postupak u toku:
Članovi SSICG su upozorili na zakonski nedostatak koji omogućava korisnicima hipotekarnih kredita da izbjegavaju svoje obaveze. Ima slučajeva u kojima klijenti banaka daju kao garanciju nekretninu u više od jedne banke tokom kratkog vremenskog perioda. Pored toga, ponekad se dešava i da pojedinci prodaju nekretninu, a onda je ubrzo nakon toga iskoriste kao kolateral za kredit jer promjena vlasništva nije bila upisana u tom periodu od strane katastra. Iz razloga pravne sigurnosti transakcija, banke su primorane da čekaju na upis hipoteke kako bi isplatile zajam, što uzrokuje značajna kašnjenja. Kako bi popravili situaciju u ovom smislu, bilo bi preporučljivo razmotriti uvođenje elektronske registracije zahtjeva u postupku. Na taj način bi svaki posjedovni list sadržao zabilješku o mogućim zahtjevima za upis koji su u postupku obrade kod Uprave za nekretnine.
Nadalje, bilo bi poželjno da i posjedovni listovi na veb sajtu budu dnevno ažurirani kako bi uključivali zabilješku o eventualnom postupku u toku.
Ovi koraci imali bi trenutni uticaj na kreiranje bolje poslovne sredine u smislu omogućavanja efektivnije i efikasnije isplate kredita, produženja overdraft ugovora i garancija, reprograma dugova kao i svih transakcija sa nekretninama. Zakonitost i vladavina prava u ovoj oblasti važni su za modernu i tržišno orijentisanu ekonomiju, a ovaj cilj ne može se postići bez preciznih i tačnih zemljišnih knjiga.
SSICG bi želio da ukaže na uporednu praksu iz Mađarske: nakon što stranka podnese zahtjev za izmjenu u katastru, službenik katastra odmah u bazu podataka unosi kratak opis zahtjeva (izmjena vlasništva, upis hipoteke ...), broj pod kojim se zahtjev podnosi, ime i broj ličnog dokumenta osobe koja podnosi zahtjev za određenim izmjenama (novi vlasnik ili korisnik prava koje je predmet upisa) kao i precizne informacije o tome na koji se dio nekretnine zahtjev odnosi. Odmah nakon što je unos napravljen, podaci o tome se pojavljuju u obliku napomene na posjedovnom listu. Na taj način bilo koja zainteresovana strana će biti informisana o bilo kojim zahtjevima u postupku kao i prirodi tog mogućeg zahtjeva. Službenik katastra koji unosi podatke ne mora da zna detalje zahtjeva, već samo vrstu zahtijevane izmjene koju je potrebno navesti u standardizovanoj prijavi koja se dodaje ostalim relevantnim dokumentima. Ukoliko je potrebno, korisnik zahtjeva može odmah da dobije novi posjedovni list koji sadrži napomenu o zahtjevu.
26
Infrastruktura
Infrastruktura ostaje jedan od najvažnijih ograničavajućih faktora za dalji razvoj Crne Gore. Vjerujemo da bi više resursa trebalo biti uloženo u izgradnju i održavanje puteva i transportne infrastrukture, poboljšanje električne mreže i elektro-energetskih kapaciteta, kao i proširenje vodovodne mreže i kapaciteta za preradu otpadnih voda. Projekti poput regionalnog vodovoda na primorju predstavljaju veoma značajna dostignuća – SSICG izražava nadu da će se i drugi slični projekti realizovati.
„Projekti poput regionalnog vodovoda na primorju predstavljaju veoma značajna dostignuća – SSICG izražava nadu da će se i drugi slični projekti realizovati.“
Infrastruktura, jednako kao i razvoj uopšteno govoreći, mora sadržati komponentu zaštite životne sredine kako bi Crna Gora postala atraktivnija destinacija i razvila reputaciju kredibilne ekološke turističke destinacije. Zagađene vode i plaže mogu se vidjeti relativno često, naročito tokom ljetnjih mjeseci. Takva zagađenja u direktnoj su suprotnosti sa pozicioniranjem Crne Gore kao ekološke turističke destinacije.
Porezi
Kao što smo pomenuli u prošlogodišnjem izdanju Bijele knjige, crnogorski poreski režim postao je veoma konkurentan sa stopom od 9% na dobit preduzeća. Međutim, kako smo takođe pomenuli ranije, ovo je samo jedan dio priče jer ad-hoc uvođenje poreza i različitih taksi na lokalnom nivou ugrožavaju napore Vlade Crne Gore u kreiranju ambijenta pogodnog za razvoj biznisa.�� SSICG je doživio novi Zakon o lokalnoj samoupravi kao korak naprijed. Međutim, problem čestih izmjena zakonodavstva, naročito na lokalnom nivou, i dalje postoji.
Jedno od pitanja koje ponavljamo iz jednog u drugo izdanje Bijele knjige je sistemsko pitanje za koje je potrebno vrijeme da bi se izmijenilo nabolje:
„Razumijevanje za potrebe biznisa i investitora smanjuje se kada se od najviših nivoa Vlade ide ka nižim, a ponekad skoro i ne postoji u pojedinim institucijama lokalnog nivoa. To predstavlja ozbiljan izazov ukupnom nivou konkurentnosti Crne Gore i SSICG pozdravlja sve korake koji se preduzimaju u cilju unapređenja situacije na ovom polju.“
Pored toga, pitanje visokih cijena komunalija (vidjeti poglavlje o razvoju nekretnina za više detalja) koje često variraju od opštine do opštine, od projekta do projekta, predstavlja još jedan izvor zabrinutosti. Cijena komunalija trebalo bi da bude standardizovana kako bi se promovisali konzistentnost i transparentnost.
Uprkos visokim taksama i porezima koji se naplaćuju investitorima, naši članovi često prijavljuju da nailaze na sporost lokalne administracije kada je u pitanju izgradnja neophodne prateće infrastrukture za nove građevinske projekte. Ovo uključuje pristupne puteve i priključenje na komunalnu infrastrukturu. Kako bi učinili gradove privlačnijim mjestima za život, neophodna su veća ulaganja u javne prostore (poput parkova, dječijijh igrališta, zelenih površina, javnih trgova, trotoara, itd.)
��Na primjer, prirez na dohodak fizičkih lica koji uzimaju opštine po maksimalnoj stopi od 13 odsto. Ostali primjeri uključuju
poreze na alkoholna i bezalkoholna pića, poljoprivredni porez, festivalsku taksu, porez na imovinu, boravišnu taksu, turistističku
taksu, sezonska uvozna davanja. Za više detalja vidite prvo izdanje SSICG Bijele knjige iz 2010.
27
Korporativno upravljanje Finansijsko izvještavanje
Kvalitet finansijskih izvještaja predstavlja jednu od oblasti koja ima ogroman potencijal za poboljšanje. Iako je postignut određeni napredak tokom prethodnih godina, kvalitet i dalje nije na prihvatljivom nivou, uz nekoliko izuzetaka. SSICG smatra da bi bi bilo od ključne važnosti da relevantni državni organi pojačaju kontrolu i omoguće ne samo bankama već i svim ostalim pravnim licima da donose bolje odluke na osnovu pouzdanih finansijskih izvještaja, kao što je npr. odabir određenog dobavljača.
U nekim od primjera iz prakse naši članovi iz bankarskog sektora imali su prilike da vide bilans stanja u kojem se lijeva i desna strana ne poklapaju. Da bi stvari bile još gore, ovo se desilo nakon što je bilans o kome je riječ prošao reviziju.
U ovom smislu, javno objavljivanje spiska kompanija sa blokiranim računima bi takođe bilo korisno za povećanje transparentnosti na ovom polju. Efekat poboljšanja u ovom dijelu bio bi sveobuhvatan i učinio svaku investiciju usmjerenu ka ostvarenju tog cilja više nego isplativom kako za privredu tako i za Vladu.��
Revizorska praksa
Amandmani na Zakon o računovodstvu i reviziji usvojeni su u Parlamentu u junu 2011. godine. Potrebno je jasno isplanirati i ustanoviti nezavisno javno nadzorno tijelo za revizore, kao i sistem kontrole kvaliteta.
Naši članovi koji se bave ovom problematikom naveli su tri oblasti koje smatraju važnim za dalji razvoj ovog važnog dijela ekonomije: porez na dobit preduzeća, harmonizacija poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa EU i finansijki okvir za izvještavanje.
Pitanja i preporuke za porez na dobit preduzeća:
• Crnogorska pravila za transferne cijene nijesu u skladu sa OECD-ovim Smjernicama za transferne cijene niti sa najboljom međunarodnom praksom u ovoj oblasti. Odredbe koje regulišu transferne cijene suviše su neodređene i rijetko se primjenjuju u praksi. Nedostatak smjernica i pouzdane prakse u ovoj oblasti doveli su do velike nesigurnosti kada je u pitanju način na koji poreski obveznici treba da tretiraju svoje transakcije sa povezanim licima. Predlažemo da se Zakon o porezu na dobit preduzeća izmijeni i dopuni odredbama iz Smjernica za transferne cijene OECD-a. • Osnovna sredstva koja imaju pojedinačnu vrijednost manju od donje granice (300 EUR) kako je definisano Zakonom o porezu na dobit preduzeća ne kvalifikuju se za poresku amortizaciju, ali ne postoji pravilo u Zakonu koje omogućava oduzimanje poreza za ova sredstva kao trošak u tekućoj godini. Kao rezultat toga, kompanije koje posluju sa velikim brojem sredstava male vrijednosti imaju nesrazmjerno veliki trošak poreza na dobit. Naš prijedlog je da se Zakon o porezu na dobit preduzeća izmijeni kako bi omogućio odbijanje poreza za takva sredstva u godini u kojoj su kupljena, ili da se omogući amortizacija cijele grupe takvih sredstava kao pojedinačnog sredstva.
��Dok je Bijela knjiga 2011 bila u pripremi za štampu, Vlada Crne Gore je učinila veoma važan korak u ovom pravcu time što je
usvojila izmjene Zakona o platnom prometu koji će omogućiti Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) da objavljuje imena firmi čiji
su računi u bokadi. CBCG će moći da objavljuje imena pravnih lica čiji su računi u blokadi duže od 30 dana i koji imaju više od
10.000 eura u bokadi. Lista će biti objavljivana na internet stranici CBCG i ažurirana jednom mjesečno.
28
• Oporezivi profit za svrhu procjene poreza na dobit preduzeća određuje se prilagođavanjem profita određenog primjenom Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (MSFI) u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća. Postoji visoka zavisnost oporezive dobiti od računovodstvenog tretmana prihoda i troškova prema MSFI. Zbog nedostatka pravila u Zakonu o porezu na dobit preduzeća, može se desiti da dođe do nenamjerne naplate previše ili premalo poreza kod određenih vidova transakcija (npr. imovina procijenjena na realnu vrijednost, priznavanje prihoda itd.). Preporučujemo uvođenje dodatnih odredbi u Zakon o porezu na dobit preduzeća kako bi bio bolje usklađen sa MSFI. • Pravila kojima se regulišu stalne poslovne jedinice nerezidentnih pravnih lica su veoma uopštena, te postoje mnoge nejasnoće kada je u pitanju fakturisanje, finansiranje i oporezivanje. Potrebno je uvesti dodatna pravila radi veće preciznosti i predvidljivosti poreskog i računovodstvenog tretmana stalnih poslovnih jedinica. • Pravila u vezi sa poreskim tretmanom likvidacija kompanija ili statusnih promjena (spajanje, razdvajanje itd.) previše su uopštena i nejasna.• Trenutno ne postoje pravila kojima bi se regulisao poreski tretman ‘joint venture’ kompanija i zajedničkih poslova (poslovni aranžman u kojem dvije strane vode poslovnu aktivnost pod zajedničkom kontrolom, sa ili bez osnivanja odvojene kompanije), što rezultuje velikim nivoom nesigurnosti. • Pravila koja se tiču plaćanja poreza po odbitku na autorske naknade za nerezidente su uopštena i, prema našim članovima, trenutni pristup nadležnih crnogorskih državnih organa je da se porez po odbitku plaća na licence za upotrebu softvera. Takav pristup nije u skladu sa najboljom međunarodnom teorijom i praksom. Stoga predažemo izmjenupravila o porezu po odbitku kako bi se uskladili sa međunarodnom praksom.
Porez na dodatu vrijednost (PDV) i harmonizacija sa EU
• S obzirom da Zakon o porezu na dodatu vrijednost nije bio ažuriran još od uvođenja, postoje značajna odstupanja od posljednjih izmjena pravila EU za PDV i uobičajene poslovne prakse. Na praktičnom nivou, ovaj proces bi riješio pitanje dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja određenih transakcija koje su posljedica drugačijih pravila koja se primjenjuju u Crnoj Gori u odnosu na ona iz EU. • -Prema našim članovima, Crna Gora nije unaprijedila svoj PDV sistem onoliko koliko trenutna poslovna praksa to zahtijeva. Kao odgovor na brojna pitanja i nejasnoće iz Zakona, postoji značajan broj mišljenja i tumačenja koje je izdalo crnogorsko Ministarstvo finansija kao i Poreska uprava. Međutim, i dalje pojedini djelovi zahtijevaju regulisanje Zakonom. Ovo se upravo može vidjeti i iz samog broja mišljenja i zahtjeva koji pokazuje da postoji potreba za zakonskim izmjenama kako bi se zakonodavni okvir prilagodio trenutnim potrebama poslovanja i pružio podršku i privukao nove SDI.
Okvir finansijkog izvještavanja
• Pitanje relevantnog okvira za finansijsko izvještavanje u Crnoj Gori i dalje je prisutno, iako je prošlo nekoliko godina od kada su Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja uključeni u Zakon. Zakon propisuje da je MSFI potrebno primjenjivati kada se priprema set finansijskih izvještaja iako standardi nijesu prevedeni niti zvanično usvojeni od strane nadležnih organa. Postoji određeni nivo konfuzije oko toga da li je zakonodavac mislio na MSFI onako kako su usvojeni u EU ili MSFI u uopštenom smislu, što predstavlja veliku razliku u slučaju finansijskih izvještaja, naročito kada je u pitanju finansijski sektor. • U praksi, prema informacijama sa kojima raspolažu naši članovi, neka odstupanja od MSFI se jasno pojavljuju iako kompanije i relevantni državni organi to ne prijavljuju. Primjeri uključuju korekcije grešaka iz prethodnih godina, konsolidacije i pod-konsolidacije, itd. • SSICG preporučuje da nadležne institucije iz ove oblasti treba da teže ka tome da definišu koji su standardi primjenjivi i (ukoliko za tim ima potrebe) ko je odgovoran za primjenu i prevođenje standarda.
29
Regulativa iz oblasti stečaja
Segment koji nastavlja da bude izvor zloupotreba, ne pružajući, sa druge strane, nikakvu pozitivnu vrijednost, jeste nedostatak regulative kojom bi se definisalo osnivanje novih kompanija od strane direktora i vlasnika kompanija koje su u postupku stečaja. Nedostatak odgovarajućih propisa koji bi uredili ovu oblast dovela je do mnogih zloupotreba, pružajući vlasnicima kompanija u stečaju način da izbjegnu svoje obaveze prema povjeriocima, bilo da se radi o bankama, dobavljačima ili nekim drugim poslovnim subjektima. Ovo pitanje trenutno je djelimično tretirano u Poglavlju XXII Krivičnog zakonika Crne Gore, dok SSICG predlaže da nadležni razmotre opciju uvođenja ove restrikcije kroz Zakon o privrednim društvima koji bi bio obuhvatniji i umnogome primjenljiviji nego što je to slučaj sa krivičnim postupkom.
Novi Zakon o stečaju stupio je na snagu u januaru 2011. godine. Novi Zakon značajno skraćuje rokove i omogućava podnošenje obavezujućeg plana reorganizacije, istovremeno sa prijedlogom za pokretanje stečajnog postupka, iz kojeg se namiruju potraživanja povjerilaca. Još jedna od novina je i mogućnost da kompanija dužnika bude prodata kao jedinstveno pravno lice što povećava njene šanse za preživljavanje.
Kao što se navodi u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2011. godinu:
„…novi Zakon o stečaju koji je usvojen u januaru je usklađen i djelimično prenosi u crnogorsko zakonodavstvo relevantne direktive i propise o finalnosti poravnanja u platnom sistemu i sistemu za poravnanje hartija od vrijednosti. Kada su u pitanju Direktiva 2002/47/ES o sporazumima o finansijskim sredstvima obezbjeđenja vezano za povezane sisteme i kreditna potraživanja i Direktiva 2009/44/ES kojom se vrše izmjene i dopune Direktive o finalnosti poravnanja i Direktive o sporazumima o finansijskim sredstvima obezbjeđenja, napredak nije ostvaren, a o relevantnoj regulativi su razgovori još uvijek u toku.”
Međutim, pitanje koje smo mi pomenuli nije regulisano crnogorskim zakonodavstvom. U primjeru navedenom dolje, citiramo dio relevantnih odredbi iz mađarskog zakonodavstva koje definišu ovo pitanje��:
23. § (1) Lice koje je ranije bilo pravosnažno osuđivano na zatvorsku kaznu ne može biti viši službenik (vodeći funkcioner, direktor) u privrednom društvu sve dok se ne rastereti svih pravnih posljedica te presude.
(2) Lice koje je pravosnažnom sudskom odlukom razriješeno dužnosti višeg službenika, sve dok je odluka na snazi, ne može biti na funkciji višeg službenika. Ako je lice pravosnažnom sudskom odlukom razriješeno neka druge službene dužnosti, sve dok je odluka na snazi, takvo lice ne može pokrivati mjesto višeg službenika u kompaniji u kojoj je obavljalo poslove sa kojih je razriješeno.
(3) Lice koje je bilo na poziciji višeg službenika, kalendarske godine koja je prethodila godini kad je firma brisana iz registra usljed pokretanja likvidacije, u naredne tri godine ne može zauzeti poziciju višeg službenika u nekom drugom privrednom društvu.
(4) Lice koje je bilo na poziciji višeg službenika ili vlasnika – na osnovu većinskog udjela u društvu – ne može biti viši službenik u nekom drugom privrednom društvu ukoliko sud na osnovu Zakona o stečaju i likvidacionom postupku utvrdi da je bio odgovoran za zaduživanje društva i neispunjavanje njegovih finansijskih obaveza nastalih usljed tog zaduživanja. Zabrana ostaje na snazi 5 godina od dana utvrđivanja neuspješnosti izvršnog postupka.
104. § (1) Član koji napušta društvo – uključujući i člana koji je prenio svoj udio na neko drugo lice – odgovoran je dodatnih 5 godina, od dana gubitka prava članstva, za dugove prema trećem licu koji su nastali prije obustave članstva, na isti način kao što je to bio slučaj i dok je pravo članstva bilo na snazi. Ta odredba se odnosi i na pravnog nasljednika likvidiranog društva koji nije bio član likvidiranog društva.“
��CXCVII (197-es) iz 2011, i Zakon o privrednim društvima IV (4.-es tv) iz 2006. godine.
30
Vladavina prava
Ovo pitanje utiče na sve naše članove, ali i na ukupan ekonomski i socijalni ambijent u Crnoj Gori. Preciznije rečeno, to su dugotrajni privredni sporovi i sudski slučajevi, koji u pojedinim slučajevima znaju da traju i po nekoliko godina.
Dozvole i licence
Jedna od najčešće kritikovanih oblasti administrativnih procedura koje je potrebno ispuniti tokom poslovanja jeste izdavanje dozvola i licenci. Kao i u prethodna dva izdanja Bijele knjige, moramo da pohvalimo Vladu za napredak koji je postignut. Međutim, dosta ostaje da se uradi u smislu skraćivanja postupaka, kao i smanjivanja njihovog troška.
Uprkos dobrodošlih promjena i poboljšanja kada su u pitanju privremeni boravak i radne dozvole, naročito u smislu smanjenja troškova i skraćenja procedure, dobijanje radnih dozvola i dalje pričinjava poteškoće našim članovima. Oni ističu dugo čekanje i obavezu da se pred nadležne organe lično dođe više puta nego što je to možda i neophodno. Izražavajući satisfakciju što je većina naših primjedbi i preporuka uzeto u obzir, istovremeno apelujemo na nadležne institucije da razmotre dalje pojednostavljivanje i skraćenje postupka.
SSICG se nada da će nova regulativa iz ove oblasti doprinijeti da se u tom smislu dalje unaprijedi ovaj postupak. Kao što je Ministarstvo finansija napisalo u svom Biltenu broj XXIV: „Iz oblasti ‘zapošljavanja i rada stranaca’, na snagu su stupili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju i radu stranaca i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, dok su u završnoj fazi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu odobravanja privremenog boravka i stalnog nastanjenja i izdavanju putnih i drugih isprava strancima i Pravilnik o načinu izdavanja radne dozvole za strance. Navedenim aktima je smanjen broj i vrsta radnih dozvola; eliminisane su procedure za prijave početka i prestanka rada stranca za pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori; skraćeni su rokovi za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje radne dozvole; utvrđeni su rokovi za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za privremeni boravak organu državne uprave nadležnom za poslove kretanja i boravka stranaca; utvrđen je rok za podnošenje zahtjeva za produženje dozvole za rad za kretanje lica unutar stranog privrednog društva.”
Pravosuđe Pitanje o kojem smo pisali u prethodnoj Bijeloj knjizi, uprkos određenom napretku, i dalje zadaje probleme investitorima – efektivnost vladavine prava kada je u pitanju trajanje postupaka pred sudovima. Kao što smo ranije naveli: “Dugotrajni sudski postupci mogu učiniti namjeru podnosioca tužbe potpuno nesvrsishodnom, na taj način ugrožavajući same temelje vladavine prava.”
Odobrenja za obavljanje djelatnosti predstavljaju upadljiv primjer. Pored činjenice da je procedura isuviše duga, relevantne zakonske odredbe nalaze se u većem broju različitih zakona. Ovo stvara konfuziju i izaziva nepotrebna odlaganja pri započinjanju poslovanja. Princip „jednog šaltera“ u ovoj oblasti skoro da ne postoji.
Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2011. godinu: “…nedostaci u vladavini prava i veoma zastupljena korupcija nastavljaju da štetno utiču na poslovno okruženje i ostaju glavni izazov.”
Naša preporuka o uvođenju principa „ćutanje je odobravanje“ i dalje je validna. Čak i amandmani na Zakon o opštem upravnom postukpu iz jula 2011. uvode princip „ćutanje je odobravanje“ (član 212a), ali je praktična primjenjivost ove odredbe i dalje upitna. Kao što smo naveli u Bijeloj knjizi 2010:
„Moderna poslovna praksa, sve veća internacionalizacija biznisa, česte promjene tehnologije i efekti globalizacije zahtijevaju od biznisa da bude fleksibilan u svakom trenutku, ali to se zahtijeva i od države. Ukoliko državna administracija ne bude pratila takve promjene, to može ugroziti cijelu crnogorsku ekonomiju.“
31
Izvršni postupak
U ovoj oblasti ranije smo napomenuli sljedeće:
“Uopšteno govoreći, SSICG preporučuje rješenje koje je već implementirano u regionu – procedura izvršenja može biti ustupljena privatnim izvršiteljima. Ovim bi se sudovi rasteretili poslova kojima se nepotrebno bave, što bi poboljšalo njihovu efikasnost. Pored toga, sama procedura bi bila olakšana, i što je vjerovatno i najvažnije, podsticaji za nezakonito ponašanje bi bili uklonjeni i vladavina prava učvršćena. Kako je ova procedura potpuna novost, zakonodavac bi mogao da izabere opciju paralelnog sistema – privatnih i sudskih izvršitelja, kako bi postepenouvodio novi sistem. Kako bi se riješilo pitanje lociranja bankovnih računa, preporučujemo izmjenu Zakona u smislu uvođenja obaveze podnošenja matičnog broja umjesto broja bankovnog računa.”
Novousvojeni Zakon o javnim izvršiteljima uvodi instituciju javnih izvršitelja na način koji je sličan našem predlogu. Savjet pozdravlja ovakvu odluku, unaprijed se radujući početku implementacije.
Praksa je ukazala na pitanja poput onoga kada klijent banke aplicira za kredit za koji garantuje sa više pojedinačnih kolaterala kao što su nekretnine. U tom slučaju potrebno je zaključiti više ugovora, a naknada se plaća za svaki od njih. Na početku rada notarske službe, njihova prvobitna interpretacija Zakona o notarima bila je da se notarski zapisi mogu praviti samo za nekretnine koje se nalaze u jurisdikciji određenog notara. Stoga su u slučaju kada se nekretnine nalaze u različitim opštinama, klijent i predstavnik banke morali ići u svaku od tih opština posebno. Sada je tumačenje drugačije, i oni prave zapise i za nekretnine koje nijesu u njihovoj opštini pod jednim uslovom: jedna od nekretnina mora biti u opštini u kojoj notar ima sjedište.
mišljenje o ovom važnom dijelu reforme u polju vladavine prava. Notarijat je, i zbog toga što se radi o novoj instituciji, bio predmet velike pažnje, ali i kritika od strane javnosti, od kojih su neke opravdane, a neke manje opravdane.
Članovi SSICG ukazali su nam na nekoliko pitanja koja se mogu grupisati u dvije kategorije za koje vjerujemo da zaslužuju dodatnu pažnju i razmatranje. To su neopravdano visoke naknade i, u pojedinim slučajevima, produžen postupak.
Tarife
Članovi SSICG se slažu da trenutno važeće notarske tarife koje mogu biti čak i do 5000 eura, predstavljaju značajnu biznis barijeru. Čak i nova Tarifa o naknadama za rad i naknadama troškova notara, usvojena u januaru 2012. godine, donosi suštinski mala smanjenja naknada.²³ Ranije, dok su sudovi obavljali ovu dužnost (apsolutno uvažavajući činjenicu da sudovi i notari ipak imaju različite uloge), maksimalna naknada bila je 300 eura, dok sada postoje slučajevi u kojima su naknade koje naplaćuju notari čak i do 100 puta veće od ranijih. Ovo nije samo teorija, jer su se naši članovi suočavali u praksi sa toliko drastično uvećanim naknadama.
��http://notari.me/images/stories/tarifa_slu_beni_list_27_01_2012.pdf
Notari Nova institucija notarijata ustanovljena tokom prethodne godine utiče na poslovanje u svim oblastima, bez obzira na specijalizaciju ili sektor. Iz tog razloga bismo htjeli da iznesemo naše
32
Dobra ilustracija ove situacije je ugovor o prenosu vlasništva za, na primjer, stan srednje veličine. Naknada koju će notari naplatiti koštaće kupca približno dvije do tri prosječne mjesečne plate. U ovakvoj ekonomskoj situaciji to je neprimjereno. Povećanje transakcionih troškova nastalo na ovaj način preliće se na opšti nivo cijena i uticati negativno upravo na mali i srednji biznis, kao i građane. Iako je institucija notara zamišljena, između ostalog, i da pruži dodatnu pravnu sigurnost pri sklapanju pravnih akata, korporativni klijenti u većini slučajeva dobijaju manje dodatne vrijednosti u poređenju sa individualnim klijentima jer oni već imaju pravne službe koje pripremaju ugovore i ostale akte.
Procedure
Pored troškova, jedno od pitanja vezano za proceduru jeste obaveza zakazivanja termina, što može da bude i po nekoliko dana unaprijed. Nakon toga, notarskoj kancelariji je potrebno još nekoliko dana da sačini notarski zapis. To je učinilo planiranje i dnevno poslovanje u značajnoj mjeri kompleksnijim, naročito za pojedine vrste biznisa.
Neki od naših članova prijavili su da imaju problema sa greškama u notarskim zapisima zbog kojih cijela procedura mora da se ponavlja.
Prema Zakonu o notarima, notari garantuju za sadržaj pravnih akata sopstvenom imovinom. U praksi ovo će biti teško sprovesti jer oni često ne daju svoje garancije za pravne akte koje pripremaju.
Zakon o stranim investicijama
Nekoliko pitanja koje smo pomenuli prošle godine ostaju neriješena, dok su neka inkorporirana u Zakon o stranim investicijama. Uopšteno govoreći, Zakon predstavlja korak naprijed u poređenju sa prethodnim, ali i dalje ima mjesta za poboljšanja u smislu obezbjeđenja dodatne zaštite.
• Prošle godine smo zabilježili da: „strani investitori nijesu u potpunosti izjednačeni sa nacionalnim pravnim i fizičkim licima kada su u pitanju imovinska prava. Konkretno, postoje određena ograničenja kada je u pitanju sticanje vlasničkih prava nad nekretninama (član 415 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima��)”. Zato smo predložili da se u Zakonu o stranim investicijama navede da se nacionalni tretman primjenjuje ukoliko se drugim zakonom ne ograničavaju prava stranih državljana. Ova odredba još nije našla put do novog Zakona, međutim, kao što primjećuje Vladin Savjet za regulatornu reformu, budući da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore, koji je potpisan u oktobru 2007, stupio na snagu 1. maja 2010, u skladu sa njegovim članom 63 stav 3, Crna Gora je obavezna da državljanima država članica EU obezbijedi nacionalni tretman kada je riječ o sticanju nekretnina na njenoj teritoriji.• Kao što smo ranije napomenuli: „Preporučuje se da Vlada usvoji odgovarajuće podzakonske akte kojima bi se detaljnije odredili osnov, način, procedura i rokovi za isplatu naknade. Ovaj rok za isplatu naknade štete ne bi trebalo da bude duži od šest mjeseci od dana eksproprijacije ili dana kada je strani ulagač prestao sa radom. Pored toga, iznos kompenzacije u slučaju eksproprijacije trebalo bi odrediti uzimajući u obzir vrijednost imovine koja je predmet eksproprijacije u trenutku kada se donosi odluka o eksproprijaciji. Prema međunarodnim standardima, naknada mora biti brza, efikasna i adekvatna.” Kao što nas je Vladin Savjet za regulatornu reformu obavijestio, na osnovu člana 22 stav 3 Zakona o eksproprijaciji („Sl. list RCG“, br. 55/00 i 28/06), Ministarstvo finansija je donijelo Uputstvo o načinu i postupku isplate sredstava sa računa depozita za eksproprijaciju („Sl. list RCG“, br. 78/06 od 22.12.2006), kojim se bliže određuje način, procedura i rok za isplatu naknade.
��http://www.skupstina.me/cms/site_data/23_%20SAZIV%20ZAKONI/ZAKON%20O%20SVOJINSKO-PRAVNIM%20ODNOSIMA.pdf
33
• Takođe smo preporučili da „…Poglavlje V, kojim se definiše registracija i promocija stranih investicija, trebalo bi da sadrži i odredbu kojom se kaže da one investicije koje nijesu registrovane na način predviđen Zakonom neće biti predmet zaštite”, što takođe nije uvršteno u Zakon.
Međutim, SSICG preporučuje Vladi da razmotri dalje korake u pružanju dodatne zaštite stranim investitorima, u skladu sa skorašnjim trendovima u ovoj oblasti. Ovo se može sprovesti tokom nekih budućih razmatranja o amandmanima na Zakon o stranim investicijama, ili putem drugih pravnih instrumenata.
Regulatorni okvir u bankarstvu
Najveći dio pitanja u vezi sa regulatornim okvirom u ovoj oblasti pomenut je u poglavlju o bankarstvu uopšte. Naši članovi ističu poboljšanja koja su osjetili tokom perioda od prethodne tri godine koji pokrivaju dosadašnja izdanja Bijele knjige. Međutim, implementacija Međunarodnih računovodstvenih standarda kao i regulativa iz oblasti hipoteka, uključujući i aktivaciju kolaterala, i dalje negativno utiču na poslovanje banaka.
U donjoj tabeli navodimo spisak pitanja konkretno vezanih za implementaciju regulative iz oblasti hipoteka koje smo pripremili za prethodno izdanje Bijele knjige za 2o10, uz prateće komentare koje smo dobili od Vladinog Savjeta za regulatornu reformu i unaprjeđenje poslovnog ambijenta:
Pitanja u vezi sa implementacijom regulative iz oblasti hipoteka
Prethodno smo naveli da ugovor o hipoteci treba da posjeduje snagu izvršne isprave, međutim, prema novom Zakonu o notarima ugovori o hipoteci su u isključivoj nadležnosti notara. Ugovori o hipoteci mogu biti izvršna isprava ukoliko se strane tako dogovore o ovom pitanju (član 54, Zakon o notarima). Vladin Sekretarijat za zakonodavstvo insistira na izvršnosti ugovora o hipoteci u svim ugovorima koje sastavljaju notari.
Rokove za postupanje ili donošenje odluke organa uprave po zahtjevima banke, kad je u pitanju hipoteka, potrebno je skratiti, npr. rok za hitno postupanje od 30 dana na 15.
Savjet je ukazao na drugi pravac: u Prijedlogu zakona o izvršenju i obezbjeđenju propisano je da je i ugovor o hipoteci izvršna isprava: „ugovor o hipoteci, odnosno založna izjava sačinjena saglasno propisima kojima se uređuje hipoteka“ (član 18, stav 1, tačka 3).
Komentari Vladinog Savjeta za regulatornu reformu
Kako bi skratili proceduru od početka namirenja do sprovođenja vansudske prodaje, potrebno je ukinuti obavezu upisa obavještenja o početku namirenja kod Uprave za nekretnine, čime bi se rok za prodaju nepokretnosti skratio za trajanje cijelog upravnog postupka.
Obaveza obavještenja o početku namirenja propisana je Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima koji je donešen 2009. godine. Zakon o svojinsko pravnim odnosima je sistemski zakon, za čiju izmjenu je potrebno obezbijediti 2/3 većinu skupštine. Trenutno nije moguće dati precizan rok za izmjenu ovog akta.
Zakon o državnom premjeru i katastru, član 120, propisuje upis po skraćenom postupku. U skladu sa Zakonom, rok za ovaj postupak je osam dana.
Član 122 propisuje usvajanje zahtjeva za upis prava u katastar nepokretnosti. Po Zakonu, katastar mora odlučiti po ovom pitanju u roku od 15 dana od dana prijema zahtijeva.
34
Izjednačiti stavove nadležnih katastara vezano za promjene u katastarskom operatu.
Upis u katastar nepokretnosti definisan je Zakonom o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. U postupku upisa u katastar nepokretnosti organ uprave odlučuje o upisu na osnovu isprava podobnih za upis i upisanog stanja u katastar nepokretnosti.
Promjene u katastarskom operatu vrše se nakon konačnosti i pravosnažnosti rješenja (osim u slučajevima kad nije potrebno čekati pravosnažnost).
Ministarstvo finansija se obavezalo da će pratiti sprovođenje i poštovanje odredbi ovog zakona.
Drugostepeno rješenje nadležnog organa učiniti konačnim i izvršnim, bez mogućnosti tužbi ili pravnog lijeka.
Zakonom o opštem upravnom postupku propisano je da protiv drugostepenog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti tužbu Upravnom sudu.
Omogućiti učešće nadležnog organa unutrašnjih poslova u pružanju neophodne pomoći za sprovođenje postupka namirenja, na osnovu rješenja o upisu obavještenja o prodaji ili ugovora o prodaji hipotekovane nepokretnosti.
Prijedlogom zakona o javnim izvršiteljima u članu 16 precizirana su ovlašćenja javnog izvršitelja, a članom 21 propisana je saradnja sa organima policije i svih državnih organa i organizacija u vršenju poslova javnog izvršitelja.
U ZIO, član 64 propisuje pomoć policije:
„Sud, odnosno javni izvršitelj je ovlašćen da udalji lice koje ometa sprovođenje izvršenja, a po potrebi i da zatraži pomoć od organa uprave nadležnog za poslove policije“
Definisati cijenu po kojoj se može vansudski prodavati hipotekovana nepokretnost.
Cijenu određuju ovlašćeni procjenitelji.
Novom odredbom u ZIO ovo je regulisano (u odredbama u poglavlju XIV „Izvršenje na nepokretnosti“ od člana 154-201) .
Član 201 - Shodna primjena na vansudsku prodaju založenih nepokretnosti;
Član 173 - Prodajna cijena i postupak prodaje;
Član 166 - Način utvrđivanja vrijednosti.
Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima koji je donešen 2009. godine propisano je pravo hipotekarnog povjerioca, odnosno pravo namirenja potraživanja. Povjerilac je dužan obavijestiti dužnika da je istekao rok za izvršenje obaveze (član 333).
Definisati pravo hipotekarnog povjerioca na sticanje prava svojine na hipotekovanoj nepokretnosti detaljnije i preciznije.
35
Savjet stranih investitora bi želio da iskaže uvažavanje za reforme koje Vlada sprovodi u ovoj oblasti. Korake učinjene do sada vidimo kao relevantne i u pravom smjeru. Nadamo se da će regulativa koja je u pripremi doprinijeti jačanju vladavine zakona u oblasti sprovođenja odluka vezanih za ugovore o hipoteci. Sa druge strane, moramo ipak da primijetimo određenu dozu odstupanja između onoga što stoji u zakonu i onoga što se dešava u svakodnevnoj poslovnoj praksi, dajući nekoliko primjera:
• U oblasti izdavanja građevinskih dozvola, u kojoj pristup „jednog šaltera” postoji u Zakonu, ostaje i dalje puno toga da bude urađeno u praksi, kako bi se ovaj princip u potpunosti implementirao; • Situacija je slična kada je u pitanju aktivacija kolaterala (vidjeti dolje za više detalja); • Naši članovi prijavljuju slučajeve prijedloga za pokretanje stečaja koji su u postupku više od tri mjeseca, iako je zakonski definisan limit 30 dana;• Postupak izvršenja, u šest različitih slučajeva, u proceduri je više od osam mjeseci, iako je sud, u skladu sa zakonom, dužan da odluku donese u roku od 30 dana.
“Savjet stranih investitora bi želio da iskaže uvažavanje za reforme koje Vlada sprovodi u ovoj oblasti.... Sa druge strane, moramo ipak da primijetimo određenu dozu odstupanja između onoga što stoji u zakonu i onoga što se dešava u svakodnevnoj poslovnoj praksi…Potrebno je posvetiti više pažnje primjeni zakona. U tom smislu preuzeta obaveza od strane Ministarstva finansija navedena u gore citiranim komentarima koje smo dobili od Savjeta za regulatornu reformu da će Ministarstvo pratiti implementaciju Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, predstavlja dobrodošao potez.”
Stoga, potrebno je posvetiti više pažnje primjeni zakona. U tom smislu, preuzeta obaveza od strane Ministarstva finansija navedena u gore citiranim komentarima koje smo dobili od Savjeta za regulatornu reformu da će Ministarstvo pratiti implementaciju Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti predstavlja dobrodošao potez.
Aktivacija kolaterala ostaje problematična oblast u bankarstvu. Na osnovu trenutne prakse upisa, aktivacije i izvršenja hipoteka, članovi SSICG iz bankarskog sektora smatraju da se zakonodavni okvir i njegova implementacija moraju dalje unapređivati. Pravne praznine čiji smo svjedoci u praksi, vode ka mnogim zloupotrebama od strane zajmoprimaca i njihovih zakonskih zastupnika beskonačnim odlaganjem postupka. U ovom smislu, SSICG se nada da će novi Zakon o ugovorima i finansijskom kolateralu, koji je prema navodima Vladinog Savjeta za regulatornu reformu zasnovan na EU Direktivi 2002/47 EC, o aranžmanima finasijskog kolaterala, obezbijediti efikasniji i jednostavniji postupak realizacije finansijskog kolaterala. Međutim, ovo predstavlja samo mali dio problema, jer finansijski kolateral ima skoro zanemarljiv udio u ukupnoj masi kolaterala.
“…SSICG se nada da će novi Zakon o ugovorima i finansijskom kolateralu, koji je prema navodima Vladinog Savjeta za regulatornu reformu zasnovan na EU Direktivi 2002/47 EC, o aranžmanima finasijskog kolaterala, obezbijediti efikasniji i jednostavniji postupak realizacije finansijskog kolaterala. Međutim, ovo predstavlja samo mali dio problema, jer finansijski kolateral ima skoro zanemarljiv udio u ukupnoj masi kolaterala.”
Situacija u praksi je, kao što smo i pomenuli, trenutno kompleksna i aktivacija kolaterala i dalje je veoma spora i neefikasna. Primarni razlog za zabrinutost leži u predugim sudskim postupcima, što je naročito izraženo u postupcima za blokiranje računa kod Privrednog suda, koji znaju da traju i mjesecima, ili u pojedinim slučajevima čak i duže od jedne godine. Kako bi ovo veoma važno sredstvo imalo ikakvog efekta, ovaj rok ne može biti duži od 5 radnih dana, koji se mora uvesti kroz odgovarajuću regulativu.
36
Pregled ekonomije
Telekomunikacije i ICT sektor
Uvod
Sektor telekomunikacija se danas suočava sa brojnim izazovima uslovljenim razvojem tehnologije i postepenim pomjeranjem tražnje sa tradicionalnih usluga koje je ovaj sektor pružao ka širokopojasnom pristupu internetu, naročito u oblasti bežičnog prenosa podataka. Na globalnom nivou, ovo je bio ključni doprinos rastu ICT sektora tokom 2011. godine i nadalje, dok su slični trendovi zabilježeni i u Crnoj Gori. Ovaj dinamični sektor i dalje doprinosi u velikoj mjeri opštem rastu, dok se istovremeno suočava sa nekim od izazova iz prethodnog perioda.
Pregled
Uprkos najavama da bi tender za nove frekvencije koji je raspisala Agencija za telekomunikacije i poštansku djelatnost mogao da privuče nove mobilne operatere u Crnu Goru, to se ipak nije desilo. Tržište mobilne telefonije ima visok nivo penetracije i nalazi se na prilično zrelom nivou sa veoma ograničenim potencijalom za rast.
Sa druge strane, fiksna liberalizacija donijela je povoljne uslove za ulazak na tržište za regionalne provajdere usluga. Potencijalni investitori u prilici su da iskoriste povoljnosti dalje konsolidacije tržišta (TV) ili cijelih sektora (IT).
Infrastruktura i dalje predstavlja prepreku realizaciji punog potencijala crnogorskog tržišta. Dalji razvoj ICT sektora zahtijeva ulaganje dodatnih napora kroz zajedničke aktivnosti svih zainteresovanih strana.
Pored primjedbi koje smo naveli gore, ostaje da se istaknu još nekoliko drugih pitanja:
• Potrebno je omogućiti da vansudska prodaja hipotekovane imovine bude realizovana javnim nadmetanjem ili direktnom pogodbom, što treba da odluči povjerilac;
• Ukinuti obavezu povjerioca za postavljanje obavještenja o prodaji na nekretnini koja se prodaje;
• Uprava za nekretnine bi trebalo da poštuje zakonom propisane rokove pri odlučivanju po zahtjevima povjerilaca.
Potrebno je navesti da je tokom 2011. godine donešeno nekoliko zakona, kao i amandmana na postojeće zakone: Zakon o izvšenju i obazbjeđenju („Sl.list Crne Gore”, br.36/11), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o opšem upravnom postupku („Sl.list Crne Gore”, br.32/11), kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti („Sl.list Crne Gore”, br. 32/11). SSICG pozdravlja ovu pojačanu zakonodavnu aktivnost izražavajući istovremeno nadu da će ti propisi pomoći u povećanju efikasnosti u postupanju sa ovim administrativnim pitanjima.
37
Pregled ekonomije
Telekomunikacije i ICT sektor
Uvod
Sektor telekomunikacija se danas suočava sa brojnim izazovima uslovljenim razvojem tehnologije i postepenim pomjeranjem tražnje sa tradicionalnih usluga koje je ovaj sektor pružao ka širokopojasnom pristupu internetu, naročito u oblasti bežičnog prenosa podataka. Na globalnom nivou, ovo je bio ključni doprinos rastu ICT sektora tokom 2011. godine i nadalje, dok su slični trendovi zabilježeni i u Crnoj Gori. Ovaj dinamični sektor i dalje doprinosi u velikoj mjeri opštem rastu, dok se istovremeno suočava sa nekim od izazova iz prethodnog perioda.
Pregled
Uprkos najavama da bi tender za nove frekvencije koji je raspisala Agencija za telekomunikacije i poštansku djelatnost mogao da privuče nove mobilne operatere u Crnu Goru, to se ipak nije desilo. Tržište mobilne telefonije ima visok nivo penetracije i nalazi se na prilično zrelom nivou sa veoma ograničenim potencijalom za rast.
Sa druge strane, fiksna liberalizacija donijela je povoljne uslove za ulazak na tržište za regionalne provajdere usluga. Potencijalni investitori u prilici su da iskoriste povoljnosti dalje konsolidacije tržišta (TV) ili cijelih sektora (IT).
Infrastruktura i dalje predstavlja prepreku realizaciji punog potencijala crnogorskog tržišta. Dalji razvoj ICT sektora zahtijeva ulaganje dodatnih napora kroz zajedničke aktivnosti svih zainteresovanih strana.
��Izvor: „Izvještaj o globalnoj konkurentnosti 2011-2012“, Svjetski ekonomski forum
Tržište mobilne telefonije u Crnoj Gori je veoma konkurentno, sa tri operatera: Telenor, u vlasništvu norveškog „Telenor Mobile Communications AS“, T‐Mobile, koji je dio Crnogorskog Telekoma, i M:Tel, u vlasništvu Telekoma Srbije i Telekoma Republike Srpske. Nivo penetracije je među najvišima u svijetu, a dostigao je 187 odsto na kraju 2011. Slično globalnim trendovima u fiksnoj telefoniji, i u Crnoj Gori takođe, broj pretplatnika je u stagnaciji ili u blagom padu zbog efekata supstitucije fiksne mobilnom telefonijom. Širokopojasni pristup internetu nastavio je ekspanziju, povećavajući se na godišnjem nivou za 12,56%. Slična je situacija i sa kablovskom televizijom, koja je u Crnoj Gori uvedena u 2007. godini. Ukupan broj korisnika dostigao je dvije trećine ukupnog broja domaćinstava
pri kraju 2011.
Dodata vrijednost po sektorima prikazana kao udio (%) u BDP-u2⁵
Usluge 70Neproizvodna industrija 14Poljoprivreda 10Proizvodna industrija 6
38
Izazovi i prepreke daljem razvoju
Naši članovi, poučeni ranijim negativnim iskustvima, izrazili su zabrinutost da bi poteškoće sa kojima se trenutno suočava crnogorska ekonomija, djelimično uzrokovane globalnom krizom i nedostatkom SDI i eksternog finansiranja i bankarskih kredita, mogle dovesti državne organe u iskušenje da pokušaju da uzmu veći dio profita uspješnih kompanija uvođenjem ad hok poreza i taksi, a što bi moglo da ima značajan negativan uticaj na njihovo poslovanje.
Nekoliko pitanja koja predstavljaju prijetnju daljem razvoju ovog sektora u Crnoj Gori već su pomenuta u ovom dokumentu, dok bismo u ovom dijelu htjeli da iznesemo nekoliko preporuka koje se odnose konkretno na ovu industriju, od kojih su neke iste kao i one iz prethodne Bijele knjige. Pored toga, sa zadovoljstvom želimo da napomenemo da su naši članovi primijetili značajne pomake u ovom sektoru:
• Razvoj infrastrukture putem javno-privatnih partnerstava mora biti nastavljen. Međutim, trenutna cijena iznajmljivanja infrastrukture koju je odredila Agencija za telekomunikacije isuviše je niska, i ona predstavlja značajnu barijeru za dalji razvoj. • Jednostavniji propisi. Neke od procedura prema novom Zakonu o unapređenju poslovnog ambijenta koje su trebale da budu skraćene ili pojednostavljene, u praksi su imale suprotan efekat. One su sada još komplikovanije, jer je rok koji je dat telekomunikacionim kompanijama za rješavanje žalbi korisnika smanjen sa 15 na 8 dana, isto kao i rok za rješavanje žalbi koje korisnici telekomunikacionih usluga podnose Agenciji za telekomunikacije, kao drugostepenom organu, a koji je smanjen sa 30 na 15 dana. • Kooperativne državne institucije na nacionalnom i lokalnom nivou kada je u pitanju izdavanje licenci i dozvola za razvoj mreže. Ovo je jedna od oblasti u kojoj naši članovi primjećuju sve veći napredak iz godine u godinu. Vlada je na nivou ministarstava pokazala spremnost da pomogne kada su u pitanju prepreke koje se javljaju na opštinskom nivou. Na lokalnom nivou, međutim, i dalje je potrebno više poboljšanja.• Prošle godine smo naveli da je nedostatak dijaloga i razmjene informacija između zainteresovanih strana – Ministarstva, Agencije i operatera predstavljao povod za zabrinutost. Naši članovi prijavljuju da se u ovom dijelu situacija značajno promijenila i da je sada na zadovoljavajućem nivou. Međutim, i dalje postoji prostor za povećanje administrativnih kapaciteta, kada se radi o relevantnim ministarstvima. • U sektoru dinamičnom u onolikoj mjeri u kojoj su to telekomunikacije, Vladina tijela i nezavisne agencije moraju da prate korak. U ovoj oblasti primjećujemo napredak, naročito kada su u pitanju regulatorne agencije. • Nedostatak razumijevanja za specifičnosti telekomunikacione industrije može takođe predstavljati izazov kada su u pitaju žalbe pred crnogorskim institucijama. U ovom dijelu naši članovi nažalost nijesu registrovali napredak. • Implementacija određenih pravnih ljekova koji su propisani analizom tržišta u Zakonu o elektronskim komunikacijama mogla bi obeshrabriti dalje investicije u infrastrukturu. • Kako bi u potpunosti iskoristili sve potencijale koje elektronska trgovina nosi, odredbe Zakona o elektronskoj trgovini koje regulišu prodaju na daljinu moraju se uskladiti sa Zakonom o zaštiti potrošača. Prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi, da bi se izvršila transakcija, potrebno je da između strana postoji pisani dogovor. U ovom dijelu bilo bi preporučljivo iskoristiti potencijal koji ima elektronski potpis. • Trenutno Zakon o izgradnji objekata sadrži isuviše zahtjevne odredbe za potrebe poslovanja u sektoru telekomunikacija. Ne prepoznaje se specifičnost ovog sektora, te se naši članovi suočavaju sa komplikovanim zadatkom dobijanja građevinske dozvole kako bi postavili kablove za svoju infrastrukturu. Ovo je dodatno pogoršano nedostatkom dobre saradnje sa pojedinim opštinama. • Osjetljiva oblast zaštite ličnih podataka zahtijeva usklađivanje unutar cijelog pravnog sistema. Trenutno su odredbe koje regulišu to pitanje rasute u različitim pravnim aktima, a naši članovi su ponekad suočeni sa različitim interpretacijama pojednačnih slučajeva od strane različitih državnih institucija. • Visoki lokalni/opštinski porezi i takse, kao i visoke notarske tarife, prouzrokuju veoma
39
značajne troškove u svakodnevnom poslovanju. Notarske takse su u nekim slučajevima čak i cijelih stotinu puta veće nego što je to bio slučaj u ranijem sistemu (za detalje vidjeti dio o notarima).• Dugotrajni privredni sporovi i sudski postupci, koji u pojedinim slučajevima mogu da traju i po nekoliko godina. Ovo je posljedica nedostatka administrativnih kapaciteta, tj. nedostatka stručnog znanja o pitanjima karakterističnim za sektor telekomunikacija.
Bankarstvo
Pregled
Centralne banke Crne Gore (CBCG) udio nekvalitetnih kredita u decembru zabilježio pad u odnosu na isti period prošle godine u iznosu od 39%.�� Ukupna aktiva i pasiva banaka iznosila je 2.857,3 miliona EUR na kraju novembra 2011, bilježeći godišnji pad od 3,7%.��
Članovi Savjeta smatraju da je učinjen pozitivan korak uvođenjem fleksibilnijih politika od strane Centralne Banke, koje su sada manje konzervativne nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu.
Pitanje međusobnih dugovanja i nelikvidnosti u privredi usložnjeno nedostakom spoljnjeg finansiranja i dalje predstavlja jedan od ključnih uzročnika negativnih tendencija u crnogorskoj ekonomiji tokom prethodnog perioda. Prema podacima crnogorske Centralne banke, ukupni bankarski depoziti bili su na niovu od 1.831,1 miliona EUR na kraju novembra, što predstavlja povećanje od 2,3% u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupan iznos kredita iznosio je 1.937,7 miliona EUR na kraju novembra 2011. godine, što predstavlja pad od 13% u odnosu na isti period prethodne godine. Odnos kredita i depozita iznosio je 1,06 u novembru 2011, pokazujući oporavak u odnosu na kraj novembra 2010. godine kada je bio 1,24.��
Kategorija
Ukupna aktiva i pasivaUkupni bankarski depozitiUkupni kreditiOdnos kredita i depozita
Savjet CBCG usvojio je set značajnih odluka u martu 2011. godine iz oblasti monetarne politike, sa ciljem daljeg oporavka bankarskog sektora koji bi za uzvrat doprinio oporavku cijele ekonomije.
Povjerenje u bankarski sektor se postepeno vraća, a strane majke banke su nastavile da podržavaju svoje banke u Crnoj Gori. Nedavno usvojeni sveobuhvatan set zakona kojim se reguliše finansijski sektor trebalo bi da doprinese daljem poboljšanju finansijske stabilnosti. Tako je bankarski sektor u cjelini prijavio godišnji profit od 9,5 miliona eura za 2011. godinu. Međutim, ovaj sektor i dalje je osjetljiv i izložen nekvalitetnim kreditima, te su potrebni veći nivoi likvidnosti i solventnosti, iako je prema podacima
�� Izvještaj Guvernera CBCG, decembar 2011.
��Bilten CBCG, decembar 2011
��Ibid.
iznos
2.857 miliona eura
1.831 miliona eura 1.937 miliona eura 1,06
% promjene, godišnje
-3,7% 2,3%-13% 17%
40
��Odluka o operacijama na otvorenom tržištu („Službeni list Crne Gore“ br. 15/11); Odluka o odobravanju finansijske pomoći u krajnjoj
instanci („Službeni list Crne Gore“ br. 15/11).
Odlukom o operacijama na otvorenom tržištu predviđeno je da se kupovina hartija od vrednosti može vršiti kao trajna transakcija i kao repo transakcija, i propisuju se uslovi koje banka mora ispuniti da bi bila učesnik operacija na otvorenom tržištu, a o obavljanju svake pojedinačne operacije odluku donosi Savjet u skladu sa ciljevima i zadacima monetarne politike. Odlukom o bližim uslovima za davanje kredita bankama za održavanje likvidnosti predviđena je mogućnost odobravanja bankama dnevnog, noćnog i kratkoročnog kredita do 15 dana. Odlukom su propisani bliži uslovi koje banke moraju da zadovolje za dobijanje kratkoročnih kredita, kao i sam postupak odobravanja pomenutih kredita. Odlukom o odobravanju finansijske pomoći u krajnoj instanci predviđena je mogućnost kreditne podrške bankama i finansijskim institucijama radi sprečavanja ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti bankarskog sistema, ukoliko finansijska institucija ne može obezbijediti sredstva iz drugih izvora. Aktiviranje ove funkcije podrazumijeva da se banka obaveže da za vrijeme korišćenja ove pomoći neće obavljati poslove kreditiranja, vršiti isplate dividende, investirati u druga pravna lica, niti povećavati troškove poslovanja. Smjernicama o određivanju sredstava za primjenu instrumenata monetarne politike predviđeno je da se za ove namjene može koristiti novčani kapital CBCG, sredstva obavezne rezerve do iznosa izdvojenih sredstava konkretne banke, a u izuzetnim okolnostima i zajam uzet kod međunarodnih finansijskih institucija ili stranih centralnih banaka.
Preostala pitanja
• Prošle godine naveli smo da je potrebno razvijanje novih instrumenata koji su predviđeni Zakonom o Centralnoj banci, govoreći prije svega o operacijama na otvorenom tržištu i funkciji zajmodavca u krajnjoj instanci. Naši članovi procjenjuju da u ovoj oblasti ima napretka, jer su ovi instrumenti institucionalizovani kroz pravni okvir.�� Međutim, ostaje da se vidi i praktična implementacija ove regulative tokom 2012. godine. • Kada je u pitanju primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS), naši članovi pozdravljaju napredak postignut kada je u pitanju regulatorni okvir. U julu 2011. Centralna banka usvojila je novu Odluku o adekvatnosti kapitala. Prema Centralnoj banci, ova Odluka je u svemu usaglašena sa međunarodno priznatim standardima bankarskog poslovanja i njome se u cjelosti implementiraju standardi Bazelskih principa. Međutim, bilo je najavljeno da Međunarodni standard 39 (kojim se regulišu rezervacije) neće biti implementiran. CBCG je navela da su pripreme za ovaj propis u toku, te da se implementacija planira za 2013. godinu. Članovi SSICG smatraju da je ovo važna oblast i ohrabruju CBCG da razmotri dinamiku uvođenja MRS 39, kako bi se implementirao još tokom ove godine.• Prošle godine bilo je najavljeno da će aktivnosti Savjeta za finansijsku stabilnost biti usmjerene na sprečavanje i ublažavanje potencijalnih sistemskih rizika u finansijskom sistemu. Do sada je Savjet usvojio Prijedlog projekta Izrada i implementacija sistema za ocjenu i praćenje finansijske stabilnosti, usmjerenog na stvaranje analitičke osnove za indentifikaciju indikatora ranog upozorenja u finansijskom sistemu. • Ranije smo naveli da u Savjetu Centralne banke ne sjedi nijedan bankar. I dalje smatramo da bi bilo svrsishodno za bankarski sistem u cjelini u Crnoj Gori kada bi neko iz prakse bio uključen u aktivnosti Savjeta Centralne banke, bilo kao član ili posmatrač na nekim od sjednica, na primjer kao predstavnik Udruženja banaka. Međutim, Savjet za regulatornu reformu je sa pravom ukazao na mogući konflikt interesa, ali ovo bi se moglo riješiti uzimajući u obzir naš drugi prijedlog, odnosno odobravanje statusa posmatrača predstavniku Udruženja banaka. • Kvalitet finansijskih izvještaja predstavlja oblast sa ogromnim potencijalom za unapređenje. Iako je određeni napredak postignut tokom prethodnih godina, kvalitet i dalje nije na prihvatljivom nivou, uz nekoliko izuzetaka. SSICG smatra da bi bilo od suštinske važnosti da relevantne institucije unaprijede kontrolu i omoguće ne samo bankama nego i svim drugim poslovnim subjektima da donose odgovarajuće odluke na osnovu pouzdanih finansijskih izvještaja. U tom smislu, javno objavljivanje spiska kompanija sa blokiranim računima takođe bi bilo od koristi za povećanje transparentnosti u ovoj oblasti.�� Efekti poboljšanja u ovoj oblasti bili bi dalekosežni, i učinili bi svaku investiciju u tom pravcu više nego isplativom, kako za privredu, tako i za državu.
41
��Dok je Bijela knjiga 2011 bila u pripremi za štampu, Vlada Crne Gore je učinila veoma važan korak u ovom pravcu time što je usvojila
izmjene Zakona o platnom prometu koji će omogućiti Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) da objavljuje imena firmi čiji su računi u bokadi.
CBCG će moći da objavljuje imena pravnih lica čiji su računi u blokadi duže od 30 dana i koji imaju više od 10.000 eura u bokadi. Lista će biti
objavljivana na internet stranici CBCG i ažurirana jednom mjesečno.
��http://www.wttc.org/site_media/uploads/downloads/montenegro.pdf
U nekim od primjera iz prakse, naši članovi iz bankarskog sektora imali su prilike da vide bilanse stanja čija se lijeva i desna strana ne poklapaju. Da bi stvari bile gore, ovo se desilo nakon što je finansijski izvještaj o kome je riječ prošao reviziju.
• Visok nivo naknada za upite iz Regulatornog kreditnog biroa (RKB), povećan bez ikakvog opravdanja i bez prethodne konsultacije sa zainteresovanim stranama. Drugo važno pitanje je zahtjev za odobrenjem od strane klijenata, što bankama onemogućava da imaju uvid u stanje kod klijenata koji ne otplaćuju kredite. • Osnivanje novih kompanija od strane direktora ili vlasnika kompanija koje su u stečajnom postupku trebalo bi da bude restriktivno. Nedostatak odgovarajućih propisa koji bi uredili ovu oblast dovela je do mnogih zloupotreba. Ovo pitanje trenutno je djelimično tretirano u Poglavlju XXII Krivičnog zakonika Crne Gore, dok SSICG predlaže da nadležni razmotre opciju uvođenja ove restrikcije kroz Zakon o privrednim društvima. • Kreditori moraju da pokrenu sudski postupak kako bi ušli u posjed imovine koja je već u njihovom vlasništvu. • Naši članovi prijavili su da u pojedinim slučajevima Privredni sud ne poštuje zakonom određene rokove za podnošenje odluke Centralnoj banci radi aktivacije kolaterala, iako žalba sudu od strane dužnika ne odlaže izvršenje presude. Takođe, bilo je slučajeva u kojima Osnovni sudovi ne poštuju vremenske rokove za podnošenje odluke dužniku.
Turizam
Pregled
Crna Gora postaje svjetska destinacija sa velikim potencijalom za dalji razvoj. Turizam je od posebnog značaja za crnogorsku ekonomiju i smatra se da ima strateški značaj za razvoj zemlje.
Crna Gora ima izuzetan potencijal za ostvarivanje prihoda od turizma i putovanja, prema izvještaju Svjetskog savjeta za putovanja i turizam (WTTC).�� Tokom sljedećih 10 godina, Crna Gora mogla bi da postane vodeća ekonomija u oblasti putovanja i turizma i zauzme drugo mjesto po realnom godišnjem rastu potrošnje od strane inostranih turista, kao i, u još većoj mjeri, po kapitalnim investicijama u putovanja i turizam. Prema WTTC izvještaju, Crna Gora mogla bi da zarađuje do 2 milijarde eura tokom sljedećih 10 godina. Tokom tog istog perioda, putovanja iturizam će podstaći stvaranje novih 36.000 radnih mjesta, a ukupno 62.000 do 2021.
Grafik 7: Broj dolazaka turista u periodu 2006-2011 (izvor: Monstat)
42
Ključne činjenice ukratko³²
BDP: direktan doprinos Direktan doprinos sektora turizma BDP-u očekuje se da bude 278,3 miliona EUR (što je 8,1% ukupnog BDP-a) u 2011, uz rast od 10,9% godišnje do 782,1 miliona EUR (14,8%) u 2021. godini (u konstantnim cijenama iz 2011).
BDP: ukupan doprinos Ukupan doprinos sektora turizma BDP-u, uključujući i širi ekonomski uticaj, predviđa se da će rasti po godišnjoj stopi od 12,4% sa 593,8 miliona EUR (17,2% BDP-a) u 2011. na 1.915,1 miliona EUR (36,3%) do 2021.
Zapošljavanje: direktan doprinos Očekuje se da sektor turizma direktno omogući 12.000 radnih mjesta (6,9% od ukupnog broja zaposlenih) u 2011. godini, uz godišnji porast od 8,0% na 25.000 radnih mjesta (13,3%) do 2021. godine.
Zapošljavanje: ukupan doprinos Predviđa se da će ukupan doprinos sektora turizma zapošljavanju, koji uključuje radna mjesta indirektno omogućena ovom djelatnošću, rasti za 9,4% godišnje od 26.000 radnih mjesta (15,1% ukupnog broja radnih mjesta) u 2011. na 62.000 radnih mjesta (33,2%) do 2021.
Izvozni efekti Očekuje se da će izvozni efekti sektora turizma generisati 633,8 miliona EUR (44,8% ukupnog izvoza) u 2011, uz godišnji rast od 12,4% (nominalni) na 1.558,8 miliona EUR (46,3%) u 2021.
Investicije Investicije u oblast turizma procijenjene su na 192,1 miliona EUR ili 33,4% ukupnih investicija u 2011. Procjenjuje se da će njihov nivo rasti po godišnjoj stopi od 16,4% sve do 876,4 miliona EUR (ili 50,8%) ukupnih investicija u 2021. godini.
Svjetski rang (od 181 zemlje):Relativna važnost ukupnog doprinosa sektora turizma BDP-u:
• 133 prema apsolutnoj veličini • 36 prema relativnom doprinosu nacionalnoj ekonomiji • 1 prema predviđanjima rasta
Preostala pitanja
• Naši članovi iz ovog sektora smatraju da novi Zakon o radu��, koji smo u prethodnoj Bijeloj knjizi pomenuli odvojeno u ovom poglavlju, donosi pozitivne novine. Podvukli smo da kada se poslodavci suoče sa značajnim preprekama za optimizaciju poslovanja, prirodna reakcija je povećanje opreznosti i smanjenje nivoa novog zapošljavanja. • Kao što smo i ranije pomenuli, ad hok uvođenje novih poreza, poput dodatnih poreza na troškove rada iz prethodne godine, štetno je za poslovanje, i to naročito za turizam koji je radno intenzivna djelatnost. Naši članovi nijesu primijetili napredak u ovoj oblasti, gdje su porezi i takse i dalje visoki dok se nameću nova povećanja koja pogađaju naročito ovaj sektor, kao što su akcize na bezalkoholna pića i kafu. Pored toga, novoustanovljeni režim potpune zabrane pušenja (vidjeti dolje), predstavlja još jedan udarac ovom sektoru. • Prošle godine investitori su naveli da rad inspekcija nije na zadovoljavajućem nivou. Prema Vladinom Savjetu za regulatornu reformu, Strategijom reforme javne uprave koju je Vlada Crne Gore usvojila marta 2011. godine predviđa se da će jedan od pravaca reforme biti i unapređenje inspekcijskog sistema. Različite inspekcije bile bi objedinjene u okviru jedne agencije. Iako je ovo dobrodošao potez, do sada naši članovi nijesu primijetili napredak u ovoj oblasti.
��http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/montenegro/
��Za više detalja vidite poglavlje o Zakonu o radu.
43
Članovi SSICG navode i da će predloženi amandmani na Zakon o morskom dobru prema kojima će se dugoročni zakup kategorisati kao koncesija, dok će država imati pravo preče kupovine za otkup privatnih objekata sagrađenih na zemlji datoj u zakup u okviru zone morskog dobra, značajno umanjiti sigurnost investitora i učiniti postojeće i planirane projekte dugoročnog zakupa komercijalno neodrživim.
• U prethodnoj Bijeloj knjizi, investitori su pomenuli dva manja pitanja: nedostatak opcije za goste koji plaćaju karticom da ostave napojnicu, kao i potrebu da se uvede mogućnost izdavanja fiskalnih računa tek nakon što gost zatraži da plati račun. Ni ovo nije promijenjeno. • Potpuna zabrana pušenja uvedena zakonom koji je izazvao mnoge kontroverze, iako sa najboljim namjerama, u trenutnoj formi uzrokovao je mnoge probleme turističkom sektoru. Naši članovi prijavljuju značajan gubitak prihoda od uvođenja novog zakona. Kako bi došli do kompromisa od kojeg bi svi imali koristi, SSICG preporučuje da se izbor da vlasnicima komercijalnih objekata do 70 m2, dok bi veći imali odvojene zone. Pored toga, za prostore opremljene sistemima za ventilaciju i klimatizaciju koji imaju 6 izmjena vazduha na sat, pušenje bi trebalo dozvoliti.• Takozvana „siva ekonomija“ u turizmu prema sopstvenim procjenama SSICG, mogla bi biti i cijelih 300 miliona eura ukupnog prihoda godišnje. To predstavlja značajan gubitak kako za državni, tako i lokalne budžete, i stvara nelojalnu konkurenciju za kompanije koje se pridržavaju zakona.• Turizam u Crnoj Gori ima jako izražen sezonski karakter. Kako bi produžili sezonu, neophodno je razvijati golf terene i sličnu ponudu koja bi bila aktivna tokom cijele godine, poput konferencijskih centara. Pored toga, potrebno je podstaći uvođenje jednostavnog i cjenovno prijemčivog pristupa iz glavnih evropskih centara.
Prema istraživanju lokalne konsultantske kompanije E3 Consulting u vezi sa uticajem zabrane pušenja na turistički i ugostiteljski sektor, u kojem su učestvovali članovi Udruženja ugostitelja Crne Gore, tokom perioda od decembra 2010. do decembra 2011, ukupni prihodi su opali za prosječnih 45,2 procenta, dok je broj zaposlenih smanjen za 31 odsto, a broj gostiju za približno 39 odsto. Od septembra prošle godine, kada je počela primjena zakona,
78,6 odsto članova prijavilo je dodatni pad prihoda.
Proizvodnja/rudarstvo/energetika
Pregled
U uslužno orijentisanoj ekonomiji, kakva je crnogorska, izvozni potencijal teške industrije ima poseban značaj. Crna Gora posjeduje značajne prirodne resurse potrebne za njenu industriju boksita i aluminijuma koja je i dalje jedna od njenih ključnih industrija. Najznačajniji učesnik na ovom tržištu je Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) i industrije povezane sa njim, koji zajedno učestvuju u crnogorskom izvozu sa značajnih 40 procenata.
Energetski sektor u Crnoj Gori predstavlja stub njene ekonomije, jer je zemlja bogata energetskim resursima. Istovremeno, postoji potreba za naprednom energetskom infrastrukturom kao preduslovom za razvoj drugih prioritetnih industrija (npr. turizma). Razvoj energetskog sektora definisan je Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2025, iz decembra 2007. godine. Strategija je ključni dokument koji identifikuje glavne investicione potrebe i mogućnosti energetskog sektora u Crnoj Gori.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da postoji veliki potencijal za pronalaženje nafte i gasa u Jadranskom moru. Količine naftnih rezervi procjenjuju se na oko 7 milijardi barela, a potencijalne
44
rezerve prirodnog gasa na 425 milijardi m3. U slučaju pronalaska i komercijalne eksploatacije rezervi prirodnog gasa i sirove nafte, sistem snabdijevanja prirodnim gasom u Crnoj Gori bio bi razvijen mnogo brže nego u bilo kojoj drugoj opciji koja podrazumijeva uvoz ovih izvora energije. Sa druge strane, pošto investiranje u razvoj mreže za distribuciju gasa zahtijeva velika sredstva, a lokalna potrošnja gasa je, barem u početnim fazama, ograničena, Strategija predviđa razvoj nekoliko manjih mrežnih sistema koji bi koristili tečni naftni gas (TNG) kao prirodni prethodnik prirodnog gasa. Uvođenje sistema za TNG za potrebe grijanja u turističkim objektima duž Jadranske obale produžilo bi turističku sezonu. Sistemi za snabdijevanje tečnim naftnim gasom planirani su takođe i za veće gradove u Crnoj Gori.
Preostala pitanja³⁴
Većina pitanja koje smo pomenuli u prethodnom izdanju Bijele knjige i dalje su aktuelna:• Naši članovi ističu nefleksibilnost Zakona o radu�� i ostalih propisa iz ove oblasti. Oni ozbiljno ugrožavaju potencijal Crne Gore u realnom sektoru i ometaju započeti proces restrukturiranja. • Kao što smo pomenuli prošle godine, sa pojačanim fokusom u ovogodišnjem izdanju��, strani investitori često imaju problema sa procjenom kreditnog rejtinga crnogorskih kompanija sa kojima sarađuju. Nedovoljno dostupni podaci iz ove oblasti, naročito kada su u pitanju finansijski podaci čije bi objavljivanje trebalo biti obaveza, stvaraju ambijent u kojem transparentnost predstavlja problem. • Opštinski porezi i takse – i dalje su visoki i netransparentni. • Likvidnost i pristup kapitalu i dalje ugrožavaju napore investitora da razviju poslovanje do željenog nivoa. Iako je to trenutno globalni problem, u Crnoj Gori je izraženiji.
��Ovaj odjeljak ostaje u velikom dijelu nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu, uglavnom zbog činjenice da ranije notirane
barijere i teškoće nastavljaju da dalje pogađaju ovaj sektor.
��Za više detalja vidite dio naslovljen „Tržište rada i zapošljavanje”.
��Vidite poglavlje „Korporativno upravljanje”.
45
Trgovina/maloprodaja
Pregled
Nejednaka implementacija zakona i slabo sprovođenje propisa od strane nadležnih institucija, naročito na lokalnom nivou u pojedinim opštinama, nelojalna konkurencija, generalno spora birokratija i neprecizni zakoni i dalje predstavljaju izvor zabrinutosti za ovaj sektor crnogorske ekonomije.
Grafik 8 prikazuje kako se Crna Gora pozicionira u odnosu na zemlje iz regiona po istraživanju Svjetske banke „Doing Business“ za 2011. i 2012. godinu u oblasti prekogranične trgovine. Prikazan je rejting (od približno 180 zemalja) koji je svaka zemlja dobila prema nivou komplikovanosti procedura sa kojom se susrijeću u prekograničnoj trgovini.
Grafik 8: „Doing Business 2012“: Prekogranična trgovina – regionalno poređenje
Preostala pitanja
• Prošle godine napomenuli smo da prema informacijama koje imaju naši članovi, navodno pojedini od većih maloprodajnih lanaca ne plaćaju socijalno, penziono i zdravstveno osiguranje i doprinose za svoje zaposlene, što čini nekih 40 odsto troškova koje poslodavci imaju prema zaposlenima. Situacija u ovoj oblasti ostaje nepromijenjena. Prema Savjetu za regulatornu reformu, najavljena reorganizacija inspekcijskog sistema trebalo bi da utiče i na rješavanje ovog problema. • Prema viđenju naših članova, navodna praksa dampinga cijena prisutna na crnogorskom tržištu može se lako ustanoviti, iako se to još nije desilo. Vladin Savjet navodi da se novo-usvojeni Zakon o zaštiti konkurencije bavi i ovim pitanjem. • Kada su u pitanju nepotrebno komplikovane i duge procedure za uvoz, naši članovi ne prijavljuju nikakav napredak. • Takođe, praksa da se uvoznicima naplaćuju sve obavezne procedure i analize nije se promijenila. Nažalost, to samo ulazi u trošak maloprodavaca i nepotrebno podiže cijene prodavanih proizvoda, koje na kraju plaćaju potrošači. • Situacija sa procedurama za implementaciju pojedinih zakona koje nijesu dovoljno precizne ostaje nepromijenjena, ostavljajući i dalje prostor za donošenje diskrecionih odluka, te na taj način stvarajući nestabilan i nepredvidiv poslovni ambijent.• Duge procedure za izdavanje sanitarnih odobrenja za uvoz predstavljaju izazov za uvoz roba koji je naročito izražen tokom ljetnjih mjeseci.• Pojedini članovi SSICG smatraju da postoji određena zaštita domaćih maloprodajnih lanaca u odnosu na one u vlasništvu stranih investitora. Prema njihovim informacijama, postoji prećutna saglasnost da inspekcije manje posjećuju i kažnjavaju domaće u odnosu na strane lance koji imaju značajno više posjeta. • Takođe, prema informacijama naših članova, primijećeno je i favorizovanje domaćih trgovaca koje nije uslovljeno cjenovnom konkurentnošću.• Prošle godine naveli smo da: „u radu sa opštinskim organima, investitori nailaze na brojne probleme, od visokih i netransparentnih taksi, komplikovanih birokratskih procedura, do nerazumne, rigidne i zastarjele regulacije i generalnog nerazumijevanja za biznis. “ Naši članovi nijesu primijetili napredak u ovoj oblasti.
i
46
Transport/logistika Pregled
Integracija u Evropsku uniju unosi duboke promjene u ovaj sektor. Lokalna tržišta se spajaju u jedinstvenu platformu, a konkurencija posluje na nivou cijele Evrope ili čak i na globalnom nivou. U kombinaciji sa rastućim očekivanjima klijenata kada je u pitanju nivo usluge, novine u konkurenciji povećavaju pritisak na troškove i rezultate. Ali, sa druge strane, to istovremeno znači i širenje potencijalnih tržišta.
Kada govorimo o posredovanju pri uvozu, saradnja sa carinom predstavlja jedan od ključnih elemenata poslovanja i u velikoj mjeri određuje njegovu efikasnost, utičući na uspjeh poslovanja. Naši članovi podvlače da je ta saradnja u Crnoj Gori zadovoljavajuća, i da se eventualni problemi u svakodnevnom poslovanju rješavaju na obostrano zadovoljstvo u hodu.
Međutim, i dalje postoje pitanja kojima je potrebno posvetiti pažnju, a koja su u najvećoj mjeri vezana za primjenu zakona i regulative. Zakonski okvir koji uređuje ovu oblast je odgovarajući, ali sprovođenje zahtijeva više napora.
Preostala pitanja • Nelojalna konkurencija i dalje postoji. Neke kompanije u sektoru nude nerealno niske
cijene, koje u kombinaciji sa generalnim načinom na koji posluju daje osnov za sumnju da nijesu registrovani i da na taj način izbjegavaju plaćanje poreza. To remeti princip konkurencije na tržištu, i dovodi one koji posluju na legalan način u neravnopravan položaj. Članovi SSICG smatraju da nadležni u ovoj oblasti moraju da pojačaju kontrolu. Oni prijavljuju slučajeve u kojima se takva konkurencija unaprijed obavještava da kontrola stiže, što im omogućava da napuste lice mjesta. U takvim situacijama, inspektori provjeravaju poslovanje članova SSICG iz samo jednog jedinog razloga – jer su oni jedina preostala kompanija.• Liberalizacija i skraćenje carinskih procedura treba da se nastavi. Na primjer, voće i povrće i slični proizvodi ne smiju se držati radi carinske procedure pri izvozu više od jednog sata. S obzirom da se izvoznici suočavaju sa dovoljno vancarinskih barijera izvan Crne Gore, proceduru u Crnoj Gori trebalo bi svesti na najmanju moguću mjeru.• Carinske ispostave treba da razmotre proširivanje „kućnog carinjenja” na veći broj kompanija. Ono smanjuje troškove i vrijeme potrebno za kompletiranje carinske procedure. • Različito tumačenje iste regulative od strane različitih ispostava iste institucije ponekad predstavlja izazov. U većini slučajeva to se rješava tokom uobičajenog dnevnog poslovanja, ali nepotrebno troši resurse. Ovo je naročito važno za logistiku, jer se nepotrebno troši dragocjeno vrijeme.
U izvještaju Svjetske banke „Doing Business 2012“ Crna Gora nalazi se na 34 mjestu, što je čini najbolje rangiranom zemljom u regionu u ovoj oblasti. Dolje su navedeni indikatori korišćeni za evaluaciju ove oblasti poslovanja:
Dokumenta za izvoz (broj) 6Vrijeme za izvoz (dana) 14Cijena izvoza (SAD$ po kontejneru) 805Dokumenta za uvoz (broj) 6Vrijeme za uvoz (dana) 14Trošak uvoza (SAD$ po kontejneru) 915
47
Saradnja SSICG sa Vladom Pregled
Tokom prošle godine, odlična saradnja koju je SSICG ostvario sa Vladom nastavljena je i podignuta na još viši nivo. Predstavnici Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori imali su nekoliko sastanaka sa predstavnicima Ministarstva finansija na kojima su imali priliku da prezentuju svoje stavove i probleme.
Takođe, Vladin Savjet za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta, u oktobru prošle godine, razmatrao je drugo izdanje Bijele knjige koje je objavio SSICG. Nakon ove sjednice, Ministarstvo finansija pripremilo je detaljan izvještaj o preporukama i problemima koje su naši članovi izdvojili u Bijeloj knjizi o investicionom ambijentu.
Željeli bismo da izrazimo naše poštovanje za napore koje je Vlada uložila u tom pravcu, a naročito za Ministarstvo finansija, koje vodi ministar Milorad Katnić. Njegovo lično zalaganje se naročito ističe, dok je reakcija njegovog Ministarstva na naše inicijative prevazišla sva naša očekivanja i kao takva predstavlja nešto što nije svuda uobičajeno.
Željeli bismo da izrazimo naše poštovanje za napore koje je Vlada uložila u tom pravcu, a naročito za Ministarstvo finansija, koje vodi ministar Milorad Katnić. Njegovo lično zalaganje se naročito ističe, dok je reakcija njegovog Ministarstva na naše inicijative prevazišla sva naša očekivanja i kao takva predstavlja nešto što nije svuda uobičajeno.
48
Biznis i obrazovanje
U trećem izdanju Bijele knjige Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori vraćamo se na pitanje biznisa i obrazovanja sa generalnim utiskom pozitivnih dešavanja, ali uzimajući u obzir dugoročnu prirodu obrazovanja, značajniji rezultati i dalje nedostaju.
Dobro obrazovanje nalazi se u samom srcu ekonomskog rasta i razvoja. Međutim, definisati dobro obrazovanje može biti teško. Njegova relevantnost je zasigurno jedan od faktora koji bi politika obrazovanja trebalo da uzme u obzir. Kao što je navedeno u studiji Svjetske banke „Vještine, ne samo diplome“��, za početak „obrazovni sistemi treba da ‘upale svjetlo’ i uzmu za ozbiljno mjerenje onoga što učenici zaista nauče nasuprot mjerenju inputa u proces edukacije uz implicitnu pretpostavku da će proces učenja slijediti.”
Ove godine željeli bismo da istaknemo važnost inicijativa kao što su Program za međunarodnu ocjenu učenika (PISA) (vidjeti dolje za više detalja).�� Mjerljivi indikatori predstavljaju važno sredstvo koje se može iskoristiti da onima koji kreiraju politiku obrazovanja pruži informacije koje su im potrebne kako bi mogli da osmisle bolju politiku. Kako bi to postigli, eksperti Svjetske banke predlažu nekoliko koraka:
• Nastaviti učestvovanje u međunarodnim procjenama (npr. TIMSS1�� i PISA). • Proširiti korišćenje nacionalne procjene učenika, stavljajući više akcenat na identifikaciju dobrih i loših strana obrazovnih i sistema obuke nasuprot isključivo testiranju učenika (npr. da li postoje grupe učenika koje sistematski ne uspijevaju da dostignu željeni nivo kompetencija). • Uvođenje studija koje bi pratile svršene učenike kako bi vidjeli da li nalaze posao. • Uvođenje testova za tercijarni sektor.
Jasno je, međutim, da više podataka, sami za sebe, neće rezultirati boljim politikama; podaci moraju da se analiziraju, objave i iskoriste za kreiranje politika.
PISA
“ OECD Program za međunarodnu procjenu učenika (PISA), pokrenut 1997, predstavlja opredijeljenost vlada zemalja članica OECD-a da prate ishod obrazovnih sistema u smislu postignuća učenika, unutar zajedničkog, međunarodno dogovorenog okvira. PISA je zajednički poduhvat, koji objedinjava ekspertizu iz zemalja članica, a usmjeravaju ga zajedno njihove vlade na osnovu zajedničkih interesa vođenih kreiranjem politika. Zemlje učesnice preuzimaju odgovornost za projekat na nivou politike. Stručnjaci iz zemalja učesnica takođe rade u radnim grupama koje imaju za zadatak da ciljeve PISA politike povežu sa najboljom mogućom materijalnom i tehničkom ekpertizom u oblasti međunarodno komparativnih procjena. Kroz učešće u ovim ekpertskim grupama, zemlje osiguravaju da instrumenti za PISA procjenu budu međunarodno važeći i uzmu u obzir kulturni i kontekst obrazovnog programa zemalja članica OECD-a. Takođe imaju snažna mjerna svojstva, i stavljaju akcenat na autentičnost i validnost obrazovanja.”��
��http://siteresources.worldbank.org/ECAEXT/Resources/101411_FullReport.pdf
��www.pisa.oecd.org
��Međunarodna studija o trendovima iz matematike i prirodnih nauka.
��PISA 2009 okvir za procjenu, http://www.oecd.org/dataoecd/11/40/44455820.pdf
49
Dolje je navedena tabela sa regionalnim poređenjem rezultata na PISA testu prema kojem sve dolje navedene zemlje imaju rezultat ispod prosjeka zemalja OECD-a:
��http://siteresources.worldbank.org/ECAEXT/Resources/101411_FullReport.pdf
��www.pisa.oecd.org
��Međunarodna studija o trendovima iz matematike i prirodnih nauka.
��PISA 2009 okvir za procjenu, http://www.oecd.org/dataoecd/11/40/44455820.pdf
Grafik 9: Rezultati OECD Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA), regionalno poređenje
Rezultati jasno ukazuju na izazove sa kojima se obrazovanje u Crnoj Gori susrijeće, i zbog kojih Crna Gora zauzima predzadnje mjesto u regionu.
Uzimajući u obzir da, ipak, Crna Gora ulaže sve veće napore u ovu oblast, željeli bismo da naglasimo da i dalje ostaje puno toga da se uradi kako bi se dostigli standardi koji bi zemlji omogućili da se takmiči u sve više globalnoj sredini.
Ukupan rezultat - čitanje
Pod-kategorije - čitanje
Pristup i
pronalaženje
Integrisanje i
interpretacija
Razmišljanje i
evaluacija
Kontinuirani
tekstovi
Ne –kontinuirani
tekstovi
Rezultat matematika
Rezultat prirodne nauke
OECD- prosjek Hrvatska
SrbijaBugarskaRumunijaCrna Gora
Albanija
493476442429424408385
495492449430423408380
493472445436425420393
494471430417426383376
494478444433423411392
493472438421424398366
496460442428427403377
501486443439428401391
50
Crna Gora d.o.o.Josipa Broza Tita 27
81000 PodgoricaTel: 020 433 600
Crnogorska komercijalna Banka a.d.
Moskovska bb 81000 PodgoricaTel: 020 404 256
www.ckb.me
LUKOIL Montenegro
81000 Podgoricawww.lukoil.co.me
Crnogorski Telekom A.D.
Moskovska 2981000 PodgoricaTel: 020 433 739
www.telekom.me
PricewaterhouseCoopers d.o.o
PC Kruševac, Rimski trg 50 81000 Podgorica Tel: 020 234 324
www.pwc.rs
Kombinat aluminijuma PodgoricaDajbabe bb
81000 PodgoricaTel: 020 644 234
www.kap.me
Mercator CG
81000 Podgoricawww.mercator.si
Članovi Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori
81000 PodgoricaBulevar Revolucije 17
51
NLB Montenegro banka
81000 PodgoricaTel: 020 402 000; 020 402 001www.montenegrobanka.com
and Development
81000 PodgoricaTel: 020 237 173www.ebrd.com
Seljanovo bb85320 Tivat
Tel: 032 660 719www.portomontenegro.com
Heineken Import Montenegro d.o.o.
81000 PodgoricaTel: 020 644 957
Montenegro Stars Hotel Group d.o.o Stari Grad 43685330 Kotor
Tel: 033 773 777 www.montenegrostars.com
AD Zetatrans
81000 PodgoricaTel: 020 441 902
www.zetatrans.co.me
www.petrol.eu
PETROL InvestUlica Donje polje b.b. KPMG Montenegro
Bul. Svetog Petra Cetinjskog 1a81000 PodgoricaTel: 020 201 480www.kpmg.com
Delhaize MontenegroJosipa Broza Tita 23a
81000 PodgoricaTel: 020 440 800
www.maxi.rs
52
Za Savjet stranih investitora u Crnoj Gori:Szabolcs Horváth, Predsjednik Skupštine
Branislava Maja Vukčević, Sekretar SkupštineKosta Radonjić, Konsultant
Zahvalnost SSICG bi želio da se zahvali svim onim članovima koji su dali doprinos izradi Bijele knjige za 2011. godinu.
Bibliografija Po abecednom redu:
“After the Crisis: Towards a Smaller and More Efficient Government; Montenegro Public Expenditure and Institutional Review”, Jan-Peter Olters, Predstavnik Svjetske banke u Crnoj Gori
(http://www.worldbank.org.me/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/MONTENEGROEXTN/0,,contentMDK:23038282~menuPK:3339568~pagePK:2865066~piPK:2865079~theSitePK:3339535,00.html)
Bilten broj 24, jul – septembar 2011, Ministarstvo finansija, Vlada Crne Gore (http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rid=87499&rType=2)
Doing Business 2012, Svjetska banka i Međunarodna finansijska korporacija (http://www.doingbusiness.org/~/media/fpdkm/doing%20business/documents/annual-reports/english/db12-fullreport.pdf)
Global Competitiveness Report 2011-2012, Svjetski ekonomski forum (http://www3.weforum.org/docs/WEF_GCR_Report_2011-12.pdf)
Index of Economic Freedom, 2012; fondacija „Heritage“ (http://www.heritage.org/index/)
Izvještaj o napretku Crne Gore 2011, Evropska komisija (http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2011/package/mn_rapport_2011_en.pdf)
„Fizibilnost projekta-finansijski model provjere urbanističkih parametara”, Vladimir Čvorović, dipl.ing.građ./mr ekonomije ([email protected])
PISA 2009 Assessment Framework, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (http://www.oecd.org/dataoecd/11/40/44455820.pdf)
“Skills, Not Just Diplomas”, Svjetska banka http://siteresources.worldbank.org/ECAEXT/Resources/101411_FullReport.pdf
Linkovi
Vlada Crne Gore: www.gov.meMinistarstvo ekonomije: www.gov.me/minekon
Ministarstvo finansija: www.gov.me/minfinMonstat: www.monstat.org
Agencija za promociju stranih investicija (MIPA): www.mipa.co.meCentralna banka Crne Gore: www.cb-cg.org
EBRD Crna Gora: http://www.ebrd.com/pages/country/montenegro.shtml Komisija za hartije od vrijednosti: www.scmn.me/
CEED konsalting: http://www.ceed-consulting.com/en/ Institut za strateške studije i prognoze (ISSP) www.isspm.org
Montenegro biznis alijansa (MBA): www.visit-mba.orgSvjetska banka Crna Gora: http://www.worldbank.org.me
Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost: http://www.ekip.me/
Recommended
