Dijalozi s građanima
i savjetovanja s
građanima
Glavni zaključci
30. travnja 2019
2
Sadržaj
Unija građana .................................................................................................................................................................... 4
Poziv na uspješnu Europu ........................................................................................................................................... 7
1. Europa koja štiti .............................................................................................................................................. 10
2. Suočavanje s migracijama ......................................................................................................................... 11
3. Dinamično gospodarstvo ............................................................................................................................ 12
4. Borba protiv klimatskih promjena, zaštita okoliša ........................................................................ 13
5. Europa vrijednosti ........................................................................................................................................... 14
6. Perspektiva za mlađe generacije ............................................................................................................ 15
7. Snažnija Europa u svijetu ........................................................................................................................... 16
Sudjelovanje građana i donošenje politika....................................................................................................... 17
3
„Europa je prije svega unija građana.
Europljani su srce, duša i pogonska snaga našeg
projekta.” Jean-Claude Juncker, 11. prosinca 2018.
Ovo se izvješće temelji na stajalištima stotina tisuća građana koji su se pobrinuli da se njihov glas čuje u oko 1600 dijaloga s građanima i u internetskom savjetovanju o budućnosti Europe.
Izvješće je informativne naravi, namijenjeno čelnicima EU-27 koji će se okupiti na
neformalnom sastanku u Sibiuu. Povratne informacije i interakcija s građanima također su
obogatili doprinos Komisije strateškom programu koji će čelnici donijeti u lipnju 2019.
(Europa u svibnju 2019.: Priprema za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju u sve
nestabilnijem svijetu).
4
Unija građana
Suradnja s građanima i osluškivanje njihovih očekivanja, briga i ideja neizostavni su dio djelovanja
ove Europske komisije od samog početka. U mandatnim pismima koja su na početku mandata
Komisije poslana svim povjerenicima od njih se izričito tražilo da „budu politički aktivni u državama
članicama i dijalozima s građanima predstavljanjem i iznošenjem zajedničkog programa, praćenjem
ideja i suradnjom s dionicima”. Bijela knjiga o budućnosti Europe1, koju je predsjednik Juncker
predstavio 1. ožujka 2017., označila je novu fazu nizom inicijativa o mogućem razvoju naše Unije u
budućnosti i tako potaknula dotad neviđenu raspravu u cijeloj Europi.
„Ovom Bijelom knjigom trebala bi se pokrenuti iskrena i sveobuhvatna rasprava s građanima o tome kako bi se Europa trebala razvijati u predstojećim godinama. Europska komisija, zajedno s Europskim parlamentom i državama članicama, ugostit će niz „Rasprava o budućnosti Europe“ diljem nacionalnih parlamenata u Europi, gradova i regija. Ideje i odlučnost stotina milijuna Europljana bit će pokretač našeg napretka.”
Od početka mandata Junckerove Komisije održana su 1.572 dijaloga2 s građanima na 583 lokacije.
Osim toga, Komisija je 9. svibnja 2018. pokrenula internetsko savjetovanje o budućnosti Europe
pitanjima koja je osmislila skupina građana koja je sastavom bila odraz raznolikosti Europe.
Europska komisija sudjelovala je u 20 rasprava s nacionalnim čelnicima u organizaciji Europskog
parlamenta, pozdravila velike projekte Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija3
te je pružila aktivnu potporu savjetovanjima s građanima koja su pokrenule države članice. Sve te
inicijative, zajedno s onima koje su organizirale druge političke institucije ili civilno društvo,
međusobno se potpuno nadopunjuju.
Komisija je Europskom vijeću u prosincu 2018. predstavila izvješće o napretku dijaloga s građanima
i savjetovanja s građanima4 u kojem je utvrđeno sedam ključnih područja u kojima Europljani
očekuju mnogo od Unije. U zaključcima Europskog vijeća prvi su put pozdravljeni dijalozi i
savjetovanja i izravno su povezani s pripremom Strateškog programa.
1 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/bijela_knjiga_o_buducnosti_europe_hr.pdf
2 dijaloga građana održano je u stilu rasprava u gradskim vijećnicama. Prvi je održan 27. rujna 2012. u španjolskom lučkom gradu Cádizu
s tadašnjom potpredsjednicom Viviane Reding. Od 2013. naovamo razvija ih Europska komisija.
3 https://cor.europa.eu/en/engage/Pages/Reflecting-on-Europe.aspx
4 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/eu-progress-report-consultations-111218_hr.pdf
5
Bijela knjiga o budućnosti Europe
U Bijeloj knjizi koju je 1. ožujka 2017. predstavio predsjednik Juncker izneseno je pet mogućih
scenarija budućnosti Unije s 27 članica: Ti scenariji nisu bili obvezujući ni konačni niti su se
međusobno isključivali, nego su bili zamišljeni da potaknu dalekosežnu raspravu.
SC
EN
AR
IJI
Ne odustajemo
Samo
zajedničko
tržište
Oni koji žele
više, čine više
Činiti manje, ali
učinkovitije
Zajedno činimo
mnogo više
ŠTO
TO
UK
LJU
ČU
JE?
EU27 provodi i
nadograđuje
sadašnji program
reforme. Prioriteti
se redovito
ažuriraju, problemi
se rješavaju kad se
pojave, a u skladu s
time donosi se i
novo
zakonodavstvo.
EU27 produbljuje
samo ključne
aspekte
jedinstvenog
tržišta.
EU27 omogućuje
državama
članicama koje to
žele da zajedno
učine više u
određenim
područjima. Iz toga
proizlazi dogovor
država članica o
posebnim pravnim i
proračunskim
aranžmanima radi
jačanja suradnje.
Druge države
članice mogu se s
vremenom
pridružiti.
Na temelju
konsenzusa o
potrebi boljeg
zajedničkog
rješavanja
određenih prioriteta
EU27 usmjerava
pažnju i resurse na
bolje i brže
ostvarivanje
rezultata u
određenim
područjima politika,
dok u drugima
prestaje djelovati ili
čini manje.
Države članice
dijele više ovlasti,
resursa i
odlučivanja u svim
područjima politika,
euro je jači, a
odluke na razini
EU-a brzo se
provode.
6
Dijalozi s građanima
194,000
sudionika
1.6 milijuna gledatelja prijenosa na
internetu
Internetsko savjetovanje
Paneuropsko
višejezično
savjetovanje
12 pitanja (zatvorenog i
otvorenog tipa)
Popraćeno aktivnostima u
društvenim
medijima
87,000 sudionika
2015.53
2016.
126
2017.443
2018.
1,263
2019.do
30. travnja
1,572
Total number of citizens' dialoguessince the the beginning of the Juncker Commission
Bijela knjigao budućnostiEurope
Poziv na
uspješnu Europu
8
Zaključci dijaloga s građanima i internetskog savjetovanja o budućnosti Europe teže istom cilju i u
skladu su sa zaključcima inicijativa samih država članica, unatoč raznolikosti formata.
Sudionici uglavnom imaju pozitivan stav prema Europskoj uniji. Ispitivanja javnog mnijenja
dovode do sličnih zaključaka. Prema istraživanju Eurobarometra provedenom na reprezentativnim
uzorcima stanovništva, 62 % europskih građana smatra članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji
dobrim, što je najviše u posljednjih 27 godina. Samo 11 % smatra da je članstvo u Uniji loše, dok su
ostali neopredijeljeni. Istraživanje Eurobarometra također pokazuje da se između proljeća 2014. i
jeseni 2018. povjerenje u Europsku uniju povećalo za 11 postotnih bodova (s 31 % na 42 %), što je
možda rezultat novog pristupa u kojem se europske inicijative usmjeravaju na pitanja građana.
Povjerenje u Europski parlament i Europsku komisiju povećalo se također za 11 postotnih bodova,
na 48 %, odnosno na 43 %. Tijekom istog razdoblja povjerenje u nacionalne vlade povećalo se za 8
postotnih bodova, na 32 %.
Europska unija smatra se legitimnim i najdjelotvornijim mjestom za rješavanje globalnih izazova.
Na pitanje o tome koje bi ih europske odluke učinile ponosnima na pripadnost Uniji, sudionici u
internetskom savjetovanju spontano su navodili teme povezane s okolišem i klimom,
migracijama i izbjeglicama, vanjskim poslovima i obranom.
Internetsko savjetovanje
„Koje bi odluke na europskoj razini povećale vaš osjećaj ponosa zbog pripadnosti Uniji?”
(pitanje otvorenog tipa)Odgovori su grupirani po temama primjenom tehnika rudarenja teksta. Veličina krugova
razmjerna je njihovoj učestalosti, a njihov položaj u odnosu na druge odražava tematsku bliskost.
Migranti Izbjeglice
Upravljanje
Borba protiv korupcije
ObranaVanjski poslovi
Okoliš
Socijalna prava
Oporezivanje
Klima Energija Sloboda govora
Ljudska pravaRazmjene Kultura
Digitalno društvo
Dobrobit životinjaČlanstvo u
EU-u Odgovornost
prema građanima Razvoj Suradnja
9
Kad se od ispitanika u standardnom istraživanju Eurobarometra provedenom u studenome 2018.
tražilo da od 14 pitanja s kojima se suočava Europa odaberu dva najvažnija, potvrdilo se da su
globalni problemi visoko na popisu. I dalje se najviše govori o migracijama, iako mnogo manje nego
2015., jer upravljanje migracijama donosi rezultate. U prilog tomu govori činjenica da je u dijalozima
s građanima tijekom 2019. bilo manje pitanja na tu temu. Druga najvažnija tema je terorizam, a
klimatske promjene prvi put su među pet tema o kojima se najviše govori.
Standardno istraživanje Eurobarometra, jesen 2018.
„Od pitanja s kojima se EU suočava u ovom trenutku, koja dva smatrate najvažnijima?”
(najviše dva odgovora s popisa od četrnaest prijedloga)Na grafikonu je prikazano samo šest najčešćih odgovora.
S obzirom na to da je Europa posljednjih godina iz gospodarskog oporavka prešla u ekspanziju,
uloga gospodarskih i socijalnih pitanja manja je nego prije početka mandata Junckerove
Komisije. No, potreba za dinamičnim gospodarstvom usmjerenim na digitalizaciju, istraživanja i
inovacije i za stabilnim europodručjem vrlo je prisutna, a jasno je izražena i želja za visokim
stupnjem pravednosti i socijalne zaštite.
Europa se doživljava kao kontinent vrijednosti, na kojem se moraju poštovati vladavina prava i
borba protiv korupcije i diskriminacije.
Posljednjih mjeseci češće se govorilo o Brexitu, ali, ukupno gledajući, sudionici u dijalozima i
internetskom savjetovanju uglavnom su željeli raspravljati o budućnosti EU-27.
Općenito, sudionici u raspravi o budućnosti Europe željeli bi da se Europska unija usmjeri na teme
koje već jesu u središtu europskog programa, posebice deset političkih prioriteta Junckerove
Komisije. Očekivanja građana također se odražavaju u doprinosu Komisije strateškom programu i
njezinim prijedlozima za dugoročni proračun Europske unije.
14 8
58
15
4
44
5
46
59
21
34
27
3
8
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
40% IMIGRACIJA
20% TERORIZAM
16% KLIMATSKE PROMJENE18% GOSPODARSKO STANJE19% JAVNE FINANCIJE
13% NEZAPOSLENOST
10
1. Europa koja štitiSudionici u raspravi o budućnosti Europe uglavnom očekuju da im Europska unija osigura
blagostanje i zaštiti njihova socijalna prava. Sudionici često traže veća socijalna prava i
postavljaju pitanja o razlikama u plaćama žena i muškaraca, o roditeljskom dopustu i drugim
socijalnim pitanjima, uključujući zdravstvo. Iako mnogi sudionici izražavaju zabrinutost zbog sve
većih nejednakosti, većina poziva na zaštitu najslabijih članova društva, kao što su starije osobe i
niskokvalificirani radnici.
Potrošačka prava važan su dio tog poziva na zaštitu. Sigurnost hrane i kvaliteta prehrambenih
proizvoda redovito se spominju i građani očekuju da se u trgovinskim sporazumima poštuju visoki
standardi, uključujući socijalne i ekološke. Mnoge brine ono što smatraju nepravednim
oporezivanjem, osobito u korist velikih poduzeća.
No potreba za većom zaštitom Europe većinom se spominje u odnosu na kaznena djela i
sigurnost, s posebnim fokusom na terorizam. Često se spominje i borba protiv korupcije.
Da bi im se odobrio ulazak u EU, proizvodi iz trećih zemalja trebali bi biti u skladu s istim standardima kvalitete. Sudionik internetskog savjetovanja iz Španjolske
Potrebno je socijalno i fiskalno usklađivanje kako bi se stalo na kraj nepoštenom tržišnom natjecanju u Europi. Sudionik internetskog savjetovanja iz Francuske
EU bi trebao pomoći ljudima koji žive u siromaštvu. Dijalog s građanima u Ljubljani, Slovenija
Od početka mandata JunckeroveKomisije otvoreno je više od 12,5milijuna radnih mjesta.
Kad pregovara o trgovinskimsporazumima, Europska komisija štitiosjetljive sektore i ne pristaje nakompromis o sigurnosnimstandardima. Ljudska, radnička itemeljna prava u središtu su našihtrgovinskih politika, kao i održivost.
Od 2014. do 2020. Europska unijastavila je 86,4 milijarde EUR naraspolaganje Europskom socijalnomfondu.
Revizijom pravila o upućivanju radnikakoju je predložila Komisija utvrđeno jenačelo „jednake plaće za jednaki radna istom radnom mjestu”.
11
2. Suočavanje s migracijamaMigracije su i dalje uzrok zabrinutosti mnogih građana, ali posljednjih su mjeseci sudionici rjeđe spominjali tu
temu.
Različiti pogledi Europljana na pitanja migracija i azila ogledaju se u polariziranim stajalištima. Znatan broj
sudionika poziva na okončanje nezakonitih migracija ili povratak migranata koji nemaju pravo ostati u EU-u.
Mnogi žele gostoprimljiviju Europsku uniju ili pozivaju na djelovanje kako bi se zaustavio gubitak ljudskih
života u Sredozemlju. Raspravlja se i o integraciji migranata te suradnji sa zemljama izvan EU-a, osobito u
Africi. Mnogi sudionici pozivaju na solidarnost među državama EU-a ili naglašavaju potrebu za usklađenim
kontrolama granica na moru i na kopnu. Mnoge sudionike dijaloga brinu manipulacija i vrlo pojednostavljena
retorika prisutna u raspravama o tim pitanjima.
Izvan Europe postoje ljudi kojima je potrebna pomoć jer u njihovoj zemlji bjesni rat ili su izgladnjeli. Možemo im pomoći. Sudionik internetskog savjetovanja iz Austrije
Osim izbjeglica, postoje i osobe iz drugih dijelova svijeta koje bježe od siromaštva. Surađuje li EU s tim zemljama kako bi im pomogao u razvoju? Dijalog s građanima u Msidi, Malta
Osmisliti i provesti europsku politiku za podijeljeno upravljanje i zaštitu kopnenih i morskih granica. Sudionik internetskog savjetovanja s Cipra
Nezakoniti prelasci granice uEuropsku uniju ponovno su narazinama kakve su bile prije krize.
Europska unija svojim jeoperacijama od 2015. pomogla uspašavanju više od 730 000 ljudi.
Oko 900 službenika graničnognadzora Europske granične i obalnestraže raspoređeno je kao dopunapostojećim kapacitetima državačlanica. Broj službenika graničnognadzora u budućnosti bi se mogaopovećati na 10 000.
Europska unija financira programe utrećim zemljama kojima serješavaju glavni uzroci nezakonitihmigracija.
12
3. Dinamično gospodarstvoSudionike u raspravi o budućnosti Europe sve više zanimaju novi trendovi koji oblikuju ekonomiju
budućnosti. Mnogi su zabrinuti zbog toga kako će se Europa u cijelosti i sami pojedinci prilagoditi
dinamičnom gospodarstvu.
Brojna pitanja odnose se na digitalno gospodarstvo i njegove posljedice na stjecanje vještina,
otvaranje novih radnih mjesta i zaštitu osobnih podataka, pri čemu mnogi traže reguliranje položaja
velikih igrača na digitalnom tržištu. Visoko na popisu prioriteta sudionika su i umjetna inteligencija i
robotika, pri čemu se od Europe očekuje i da iskoristiti prilike i da ograniči moguće rizike.
Popularna tema je i kružno gospodarstvo i njegove moguće prednosti.
Često se spominje da moramo odrediti kao prioritet i potaknuti istraživanja i inovacije te pronaći način
kako poboljšati pristup financiranju i ulaganjima, osobito malim i srednjim poduzećima. O koristima
od europskog proračuna ponajprije se raspravlja u regijama.
Slobodno kretanje unutar Europske unije općenito se smatra prednošću za gospodarstvo i za građane.
Euro, jedinstveno tržište i međunarodna trgovina u velikoj se mjeri smatraju prilikama za poduzeća
i potrošače, iako kod nekih postoji strah od mogućeg uvoza nekvalitetnih proizvoda u Uniju.
Ulagati u istraživanje i inovacije i u obrazovanje. Sudionik internetskog savjetovanja iz Njemačke
Kad ćemo u Europskoj uniji imati vodeće svjetske digitalne autoritete? Dijalog s građanima u Luksemburgu
Potrebno je premostiti jaz između ruralnih područja i velikih gradova kad je riječ o dostupnosti brzog interneta. Dijalog s građanima u Jasinki, Poljska
Europska unija bilježi šest uzastopnihgodina rasta.
Junckerovim planom, čija je provedbazapočela u studenome 2014., pokrenutasu dodatna ulaganja u iznosu od 400milijardi EUR, od kojih je korist imalogotovo 1 milijun malih i srednjihpoduzeća.
Europska komisija predlaže da se usljedećem dugoročnom proračunuulaganja u istraživanje i inovacijepovećaju za 50 %.
Europska unija provodi strategiju razvojadigitalnog gospodarstva.
2132
4. Borba protiv klimatskih promjena, zaštita
okolišaKlimatske promjene i zaštita okoliša uzroci su rastuće zabrinutosti.
Ukupno gledajući, za Europljane nema ili gotovo nema sumnje da je za klimatske promjene barem
djelomično krivo ljudsko djelovanje. Sudionici dijaloga s građanima žele znati više ne samo o
tome kako se Europska unija bori s tim globalnim izazovom već i kako sami mogu pomoći.
Planovi za smanjenje emisija stakleničkih plinova visoko su na listi prioriteta građana. Unatoč
velikoj zabrinutosti, izražena je nada u razvoj obnovljivih izvora energije, ulaganja u zeleno
gospodarstvo i inovacije za očuvanje okoliša.
Tijekom dijaloga s građanima postavljena su brojna pitanja o gospodarenju otpadom (osobito
plastikom), pesticidima i biološkoj raznolikosti te dobrobiti životinja.
Borba protiv klimatskih promjena trebala bi postati glavni prioritet u javnim politikama. Dijalog s građanima u Lisabonu, Portugal
EU bi trebao poduzeti drastične mjere za zaštitu oceana. Dijalog s građanima u Nikoziji, Cipar
Trebalo bi zabraniti kemijske proizvode koji negativno utječu na zdravlje ljudi. Sudionik internetskog savjetovanja iz Hrvatske
Europska unija jedino je velikogospodarstvo koje preuzete obveze izPariškog sporazuma u cijelosti prenosiu obvezujuće domaće zakonodavstvo.
Između 1990. i 2016. emisijestakleničkih plinova smanjene su za22 %, dok je gospodarstvo Unijeporaslo za 54 %.
Europska komisija prva je u svijetupredstavila sveobuhvatnu strategiju zaplastiku i konkretne mjere za zabranuključnih plastičnih proizvoda zajednokratnu upotrebu.
Komisija smanjuje izloženostkancerogenim tvarima na radnommjestu, čime će se u sljedećih 50godina spasiti više od 100 000 života.
14
5. Europa vrijednostiEuropske vrijednosti i identitet i dalje su važni mnogim sudionicima. Europska unija uglavnom se
percipira kao mirovni projekt i područje slobode i temeljnih prava. Mnogi sudionici izražavaju
zabrinutost zbog korupcije i stanja vladavine prava u nekim državama članicama te pozivaju
Europsku uniju da reagira.
Pojam solidarnosti stalno je vrlo visoko na ljestvici prioriteta. Jednakost spolova i nediskriminacija
smatraju se glavnim stupovima našeg društva.
Iako se povjerenje u europske institucije od 2014. povećava, mnogi ih sudionici još uvijek smatraju
previše udaljenima i očekuju da budu učinkovitije i transparentnije.
Neki sudionici pozivaju na djelovanje koje će Europsku uniju približiti njezinim građanima. To ne
uključuje samo kulturne razmjene, učenje drugih jezika i poučavanje o Europi u školi, već i korištenje
europskih simbola kao što su zastava i Dan Europe.
Nekoliko mjeseci prije europskih izbora neke sudionike brine mogućnost da dezinformacije ugroze
demokratski proces. Građani bi željeli više informacija o Uniji kako bi mogli bolje razumjeti odluke i
utjecati na njih.
Seksualne manjine imaju pravo na sigurnost i život bez nasilja. Sudionik internetskog savjetovanja iz Španjolske
Informacijski napadi izvana, kao što su lažni profili na društvenim medijima i trolovi, trebali bi biti predmet zanimanja nacionalnih vlada, institucija EU-a i svakog građanina. Dijalog s građanima u Tallinnu, Estonija
Previše govorimo o EU-u koji je previše udaljen i odvojen od građana. Međutim, EU smo mi i ako se mi ne angažiramo, ako ne sudjelujemo u politikama i raspravi, ne možemo očekivati da će EU postati imalo bliži. Dijalog s građanima u Ljubljani, Slovenija
Europska unija jedno je odnajnaprednijih područja na svijetu kad jeriječ o jednakosti spolova i borbi protivdiskriminacije.
Novim kodeksom ponašanja za članoveKomisije osigurani su najviši etičkistandardi za dužnosnike u Europi i izvannje.
Reforma pravila o zaštiti podataka kojasu stupila na snagu u svibnju 2018.važan je korak u jačanju temeljnih pravagrađana u digitalnom dobu.
Donesena su nova pravila za povećanjetransparentnosti izbornih kampanja, uzmogućnost sankcioniranja nepoštovanjapravila.
15
6. Perspektiva za mlađe generacijeU dijalogu s građanima sudjeluju brojni studenti i mladi. Zahtijevaju veći utjecaj u donošenju
politika, posebno u svjetlu rastućeg aktivizma mladih u području klimatskih promjena.
Građani povezuju taj zahtjev s temama kao što su mobilnost, obrazovanje i programi razmjene.
Erasmus se stalno i izričito navodi kao primjer i mnogi bi sudionici željeli da mu se odobri više
proračunskih sredstava. Mladima je i dalje velik problem nezaposlenost, a mnogi smatraju da
Europska unija ima ključnu ulogu u prilagodbi programa osposobljavanja novim trendovima kao što
je digitalno gospodarstvo.
Osim prijedloga za zajednički nastavni program i međusobno priznavanje diploma, mnogi škole vide
kao pravo mjesto za poučavanje o Europi na kojem mlade generacije mogu učiti o zajedničkim
europskim vrijednostima.
Develop exchanges with schools through joint work projects using technologies such as virtual classrooms. This would be a way to discover other working methods as well as other cultures. Online participant from France
Implement a civic education course on basic moral standards, tolerance, and understanding of governance at the EU, national and local levels. Online participant from Ireland
U okviru Erasmusa već je više od devetmilijuna ljudi dobilo priliku za studiranje,osposobljavanje, putovanje, volontiranjeili stjecanje iskustva u inozemstvu.Komisija za razdoblje od 2021. do 2027.predlaže udvostručenje proračunskihsredstava na 30 milijardi EUR.
Nakon prijedloga Komisije državečlanice obvezale su se na poticanjeuzajamnog priznavanja diploma, jačanjeključnih kompetencija kao što supoduzetničke i digitalne vještine tejačanje uključivog obrazovanja, promicanje zajedničkih europskih vrijednosti i europske dimenzije poučavanja.
Uz proračunska sredstva od gotovodevet milijardi EUR u razdoblju od 2014.do 2020., Inicijativom za zapošljavanjemladih podupiru se mladi koji nisu imalimogućnost obrazovanja, zapošljavanjaili osposobljavanja.
16
7. Snažnija Europa u svijetuMnogi građani traže daljnju koordinaciju i jačanje vanjskog djelovanja Europske unije. Građani žele
zajedničku vanjsku politiku i zajedničku obrambenu politiku. Spominje se udruživanje sredstava
za istraživanje i inovacije, a neki čak predlažu i osnivanje europske vojske.
Europska unija često se uspoređuje s ostatkom svijeta te sudionici hvale ulogu Unije na
međunarodnoj sceni. Prema istraživanju Eurobarometra provedenom u studenome 2018. 76 %
sudionika smatra da je Unija mjesto stabilnosti u nemirnom svijetu.
Sudionici često govore o drugim globalnim silama kao što su Rusija, Kina i Sjedinjene Američke
Države, ponekad u kontekstu zabrinutosti zbog kibernetičke sigurnosti ili trgovine. Žele da
Europa vođena vlastitim načelima bude jednako snažan igrač u svjetskoj geopolitičkoj areni. Neki
smatraju da je potreban „zajednički nastup”, dok drugi predlažu „ujedinjenje” vanjskih politika.
Nadam se da će EU uspjeti ostvariti jedinstvo u promicanju solidarnosti, kulturne raznolikosti, vladavine prava i zaštite okoliša. Sudionik internetskog savjetovanja iz Francuske
Usklađivanjem obrambene politike i vanjskopolitičkih ciljeva Europska unija dobila bi političku snagu jednakovrijednu njezinoj gospodarskoj važnosti. Sudionik internetskog savjetovanja iz Mađarske
Za učinkovitiju štednju i trošenje novca moramo imati zajedničke tehničke standarde u obrambenoj industriji. Dijalog uživo na Facebooku
Europska unija pouzdan je partner uobrani međunarodnog poretka koji setemelji na pravilima.
Europska unija i njezine države članicezaslužne su za više od polovinerazvojne suradnje u svijetu.Humanitarna pomoć EU-a dopire doviše od 120 milijuna ljudi svakegodine.
Europska unija trenutačno ima 16vojnih i civilnih misija diljem svijeta.
Europska komisija donijela jeprograme rada za sufinanciranjezajedničkih industrijskih projekata upodručju obrane za razdoblje 2019. –2020. Za sljedeći dugoročni proračunEU-a Komisija je predložila Europskifond za obranu u vrijednosti od 13milijardi EUR.
17
IZNESITE SVOJE
MIŠLJENJE
Možete sudjelovati u raspravi o budućnosti Europe.
https://ec.europa.eu/commission/future-europe_hr
Sudjelovanje građana i donošenje politika
U svijetu koji se brzo mijenja europski su građani svjesni globalnih izazova s kojima se Europa mora
suočiti, ali i njezinih prednosti.
Očekuju mnogo od Europske unije koja bi, zajedno s državama članicama, trebala stajati iza svojih
vrijednosti, štititi svoje građane i pobrinuti se da se njezin glas čuje na međunarodnoj razini. Uzroci
njihove zabrinutosti već su u središtu djelovanja Europske komisije.
Rasprava je pokazala da sudionici mogu biti predvodnici promjena: zanimaju ih kružno i digitalno
gospodarstvo i nove metode demokratskog sudjelovanja.
Građani žele konkurentnu, pravednu i zaštitničku Europu koja potpuno ispunjava svoju
ulogu u svijetu, posebno kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena i zaštiti okoliša.
Upravo s idejom tog poziva na uspješnu Europu aktualna Komisija od 2014. poduzima
inicijative i priprema svoj doprinos strateškom programu koji će europski čelnici donijeti
u lipnju 2019.
Rasprava o budućnosti Europe pokazala je i to da mnogi građani silno žele izraziti svoja stajališta i
aktivnije sudjelovati u političkom procesu. Za to su im na raspolaganju brojni instrumenti, uključujući
javna savjetovanja i europske građanske inicijative. Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor
regija također imaju ključnu ulogu u nastojanju da se čuje glas svih građana. Organiziranje dijaloga i
savjetovanja odgovornost je svih institucija na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini,
ali i civilnog društva. Predstavnička demokracija nezamjenjiva je, ali koristi može imati samo od
razvoja novih oblika angažmana građana.
19
Komisija nije odgovorna ni za koju posljedicu koja bi proizašla iz ponovne uporabe ove publikacije.
Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2019 © European Union, 2019
Ponovna uporaba dopuštena je uz uvjet navođenja izvora. Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređena je Odlukom 2011/833/EU (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).
Za svaku uporabu ili umnožavanje fotografija ili drugih materijala koji nisu zaštićeni autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
AUTORSTVO
Sve fotografije © Europska unija, osim ako je drukčije naznačeno.
20
Print ISBN 978-92-76-02596-2 doi:10.2775/24316 NA-03-19-258-HR-C PDF ISBN 978-92-76-02575-7 doi:10.2775/009444 NA-03-19-258-HR-N