SVEUČILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
DIPLOMSKI RAD
„ANALIZA KVALITETE GODIŠNJEG
IZVJEŠĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ“
MENTOR:
Doc. dr. sc. Ivica Pervan
STUDENT:
Marko Čular, univ. bacc. oec.
BROJ INDEKSA:
2080338
Split, lipanj 2010.
2
SADRŽAJ
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA 3
1. UVOD 6
2. Temeljni financijski izvještaji i godišnje izvješće 8
2.1. Informacijska uloga računovodstva 8
2.2. Temeljni financijski izvještaji 12
2.3. Godišnje izvješće 24
2.3.1. Struktura godišnjeg izvješća 25
2.3.2. Prethodna istraživanja o strukturi godišnjeg izvješća 30
2.3.3. Reguliranje godišnjeg izvješća u Republici Hrvatskoj 35
3. Oblikovanje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI) 37
3.1. Izbor i opis varijabli 37
3.2. Ponderiranje varijabli 54
3.3. Definiranje mjerne skale za ocjenu kvalitete godišnjeg izvješća 57
4. Istraživanje kvalitete godišnjeg izvješća u Republici Hrvatskoj 58
4.1. Opis uzorka 58
4.2. Opis statističke metodologije 63
4.3. Rezultati istraživanja ocjene indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI) 65
4.3.1. IKGI listanih poduzeća 65
4.3.2. IKGI velikih poduzeća 69
4.3.3. IKGI srednjih poduzeća 71
4.3.4. Komparativna analiza IKGI-a 75
4.3.5. Analiza čimbenika koji utječu na IKGI 85
5. ZAKLJUČAK 95
6. SAŽETAK/SUMMARY 97
7. LITERATURA 98
PRILOZI 101
3
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA
POPIS SLIKA
Slika 1: Odnos financijskog izvještavanja i ekonomskih odluka korisnika
Slika 2: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
POPIS TABLICA
Tablica 1: Razvrstavanje poduzetnika u RH – kriteriji
Tablica 2: Promjene naziva financijskih izvještaja od 01.01.2009.
Tablica 3: Struktura bilance
Tablica 4: Struktura računa dobiti i gubitka
Tablica 5: Struktura izvještaj o promjenama kapitala
Tablica 6: Novčani tijekovi iz poslovnih aktivnosti
Tablica 7: Novčani tijekovi iz investicijskih aktivnosti
Tablica 8: Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti
Tablica 9: Korištenje grafikona financijskih pokazatelja za 50 poduzeća u 6 zemalja
Tablica 10: Mjerna skala IKGI-a
Tablica 11: IKGI listanih poduzeća
Tablica 12: Prosjek IKGI-a
Tablica 13: IKGI velikih poduzeća
Tablica 14: Prosjek IKGI-a
Tablica 15: IKGI srednjih poduzeća
Tablica 16: Prosjek IKGI-a
Tablica 17: IKGI s obzirom na veličinu poduzeća
Tablica 18: Deskriptivna statistika komparativne analize listanih i velikih poduzeća
Tablica 19: Mann-Whitney test listanih i velikih poduzeća
Tablica 20: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća
Tablica 21: Deskriptivna statistika komparativne analize listanih i srednjih poduzeća
4
Tablica 22: Mann-Whitney test listanih i srednjih poduzeća
Tablica 23: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća
Tablica 24: Deskriptivna statistika komparativne analize velikih i srednjih poduzeća
Tablica 25: Mann-Whitney test velikih i srednjih poduzeća
Tablica 26: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća
Tablica 27: Deskriptivna statistika komparativne analize IKGI-a svih poduzeća
Tablica 28: Kruskal Walis test IKGI-a svih poduzeća
Tablica 29: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća
Tablica 30: Korelacija između grane industrije i IKGI-a listanih poduzeća
Tablica 31: Korelacija između grane industrije i IKGI-a velikih poduzeća
Tablica 32: Korelacija između grane industrije i IKGI-a srednjih poduzeća
Tablica 33: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a listanih poduzeća
Tablica 34: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a velikih poduzeća
Tablica 35: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a srednjih poduzeća
Tablica 36: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a listanih poduzeća
Tablica 37: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a velikih poduzeća
Tablica 38: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a srednjih poduzeća
POPIS GRAFIKONA
Graf 1: Usporedno kretanje Fog index-a i vrijednosti dužine izvješća
Graf 2: Djelatnost listanih poduzeća
Graf 3: Oblik društva listanih poduzeća
Graf 4: Stupanj zaduženosti listanih poduzeća
Graf 5: Oblik društva velikih poduzeća
Graf 6: Djelatnost velikih poduzeća
Graf 7: Stupanj zaduženosti
Graf 8: Financijski rezultat poduzeća
Graf 9: Oblik društva srednjih poduzeća
Graf 10: Djelatnost srednjih poduzeća
Graf 11: Financijski rezultat
5
Graf 12: Stupanj zaduženosti poduzeća
Graf 13: IKGI listanih poduzeća
Graf 14: IKGI velikih poduzeća
Graf 15: IKGI srednjih poduzeća
Graf 16: IKGI s obzirom na veličinu poduzeća
Graf 17: Komparativna analiza listanih i velikih poduzeća
Graf 18: Komparativna analiza listanih i srednjih poduzeća
Graf 19: Komparativna analiza velikih i srednjih poduzeća
Graf 20: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća rizika poduzeća
Graf 21: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća 1
Graf 22: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća 2
Graf 23: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća 3
6
1. UVOD
Kvalitetna informacija je danas postala ključem uspjeha u svijetu ulaganja. Kvaliteta
prezentiranih informacija kroz godišnja izvješća utječu na same ulagače, kao i na sve
interesne skupine, na njihove uloge, razmišljanja, rizike i ponašanje. Veza između
poduzeća i računovodstva te korisnika izvještaja leži u informaciji koju će poduzeće dati
prema korisnicima.
Godišnje izvješće, kao bitno izvješće za shvaćanje slike poduzeća, ima za cilj
komunicirati sa svim zainteresiranim korisnicima, te da istima pruži pravovremene,
pouzdane i relevantne informacije o prošlim, sadašnjim i budućim aktivnostima
organizacije.
IV. Direktiva Europske Unije nam govori da analiza društva obuhvaća prezentaciju
financijskih izvještaja te nefinancijskih pokazatelja uspješnosti koji su relevantni za
poslovanje, uključujući informacije koje se odnose na okolinu i zaposlenike kako bi se
razumjelo poduzeće, njegovo poslovanje i razvoj. Zakon o računovodstvu, u čl. 18.
definira godišnje izvješće, njegove obveznike te njegov sadržaj.
Ovaj rad će, teorijski i empirijski, prikazati da li vanjski korisnici mogu na temelju
kvalitetnih informacija iz godišnjeg izvješća donijeti kvalitetne odluke za određeno
poduzeće. Isto tako, na temelju empirijskih rezultata, zaključit će se da li su godišnja
izvješća poduzeća kvalitetna, ocjenjujući postojanost i značajnost pojedinih elemenata, da
li su efikasna i efektivana, da li su u skladu sa regulativom, te da li su hrvatska poduzeća
kroz kvalitetu godišnjih izvještaja dosegla europske i svjetske standarde.
Glavni smisao izrade ovoga rada je da pokaže stvarnu sliku kvalitete godišnjih izvještaja
velikih i srednjih poduzeća, na temelju teorijske i empirijske razrade. Cilj rada je
potvrditi ili opovrgnuti hipotezu postojanosti značajnih razlika u kvaliteti godišnjih
izvještaja s obzirom da li se radi o srednjem, velikom ili poduzeću koji svoje dionice lista
na Zagrebačkoj burzi.
7
Isto tako, cilj nam je potvrditi ili opovrgnuti hipotezu da poduzeća koja svoje dionice
listaju na Zagrebačkoj burzi imaju kvalitetnija godišnja izvješća od velikih poduzeća koja
ne kotiraju na burzi. Jedan od najbitnijih ciljeva bit će utvrditi vezu indeksa kvalitete sa
profitabilnošću, zaduženošću i granom industrije.
Ovaj rad je namijenjen svima onima kojima je potreba za kvalitetnim godišnjim
izvještajima značajna u donošenju njihovih odluka. Rad je namijenjen poduzećima kako
bi shvatili važnost kvalitetnog izvještavanja te kako bi svoja godišnja izvješća poboljšala.
Također, rad je namijenjen i računovodstvenoj struci u smislu većeg doprinosa razvoja
ove tematike.
Rad se sastoji od tri metodske cjeline. U prvom dijelu rada, dat će se prikaz uloge i
važnosti financijskog izvještavanja kroz financijska izvješća te kroz godišnje izvješće,
pošto financijsko izvještavanje u suvremenim gospodarstvima predstavlja vrlo važnu
informacijsku ulogu. Isto tako, definirat će se temeljni financijski izvještaji, njihovi
elementi te obveznici sastavljanja istih. Uz to, definirat će se godišnje izvješće, njegova
struktura i zakonska regulativa u RH te prenijeti prethodna istraživanja iz Europe i svijeta
o bitnim elementima i strukturi godišnjeg izvješća.
Kako bi se mogli donijeti zaključci o kvaliteti godišnjih izvještaja u RH, morat će se
izraditi indeks, koji se obrađuje u drugom dijelu diplomskog rada. Kroz drugi dio, opisat
će se varijable potrebne za stvaranje indeksa, kao i način odabira varijabli. Nakon toga,
slijedi ponderiranje te stvaranje indeksa uz definiranje mjernih skala za ocjenu kvalitete.
U trećem dijelu, vršit će se istraživanje kvalitete godišnjeg izvješća. Nakon što se opišu
uzorci i statistička metodologija, prikazat će se rezultati istraživanja temeljenih na
indeksu kvalitete. Na temelju rezultata istraživanja, donijet će se zaključci o postojanosti
značajnih razlika između listanih, velikih i srednjih poduzeća o kvaliteti godišnjih
izvještaja. Također će se izvršiti analiza o postojanosti veze između indeksa kvalitete
godišnjeg izvješća i indstrijskih čimbenika poduzeća.
8
2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I GODIŠNJE
IZVJEŠĆE
2.1. INFORMACIJSKA ULOGA RAČUNOVODSTVA
Financijsko izvještavanje predstavlja output računovodstvenog procesa. Dok s jedne
strane imamo računovodstvo kao input koji mjeri i evidentira aktivnost ekonomskog
subjekta, s druge pak strane financijsko izvještavanje predstavlja komunikaciju tih
informacija prema korisnicima istih. Važnost financijskih izvještaja je u pružanju
informacija zainteresiranim korisnicima o stanju pojedinog ekonomskog subjekta, s
potrebom donošenja odluka istih. Temelj financijskog izvještavanja su financijski
izvještaji.
Temeljni cilj financijskog izvještavanja je dati istinit i objektivan prikaz poslovanja
nekog ekonomskog subjekta njegovim korisnicima. Korisnici se najčešće dijele na
interne i eksterne. Financijsko izvještavanje je zanimljivije eksternim korisnicima nego li
internim, pošto interni korisnici sami sudjeluju u procesu izrade financijskih izvještaja i
dovoljno su upoznati sa svim bitnim informacijama.
S druge pak strane, postoje eksterni korisnici kao što su dioničari, kreditori, vjerovnici,
država i ostali kojima je u interesu poznavanje financijskog stanja zbog svojih interesa
koji imaju prema gospodarskom subjektu. IASB1 u svom koncepcijskom okviru ističe tri
specifična cilja financijskog izvještavanja:2
� Pružanje informacija o financijskoj poziciji koja uključuje imovinu, izvore
imovine, likvidnost i solventnost;
1 Međunarodni Odbora za računovodstvene standarde 2 Pervan, I., u Tipurić, D. et al. (2008): “Korporativno upravljanje”, Sinergija, Zagreb
9
� Pružanje informacija o uspješnosti poslovanja koja upućuje na sposobnost
ostvarivanja profita od korištenja uloženih resursa;
� Pružanje informacija o novčanim tijekovima, koje mogu poslužiti za predviđanje
budućih novčanih tijekova i njihove uporabe.
Glavna interesna skupina za financijsko izvještavanje su ulagači, odnosno dioničari
nekog subjekta. Zapravo su ulagači ona interesna skupina koja je investirala u poduzeće
(kupila vrijednosni papir), izlaže se riziku, s toga zahtijeva korisne informacije pri
donošenju bitnih odluka kako bi maksimizirala povrat na uloženi kapital. Uz odluke o
ulaganju u poduzeća, korisnicima su potrebne informacije kod procjene upravljanja i
odgovornosti managementa, kao i kod procjene sigurnosti povrata zajmova danih
subjekata.
Slika 1: Odnos financijskog izvještavanja i ekonomskih odluka korisnika
Izvor: Izrada autora
Donošenje odluka proizlazi iz potrebe u odluci između alternativa, a odluke se mogu
donijeti samo uz postojanost kvalitetnih informacija. Postoje 4 glavna koraka u procesu
odlučivanja:3
� Identificirati svaku situaciju u kojoj je potrebna odluka i odrediti ciljeve koje
želimo postići;
� Identificirati relevantne informacije potrebne za odabir između više alternativa;
3 Hoggett, JR, Edwards, L., Medlin, J: “Decision making and the role of accounting“, Accounting in
Australia , Fifth Edition, Chapter 1
Financijski izvještaji: � Bilanca; � RDG; � Bilješke; � ......
Tehnike financijske analize i kreiranje informacija o:
� Profitabilnosti; � Zaduženosti; � ...
KORISNIČKE
ODLUKE
10
� Identificirati i dobiti informacije potrebne za procjenu posljedica ili ishoda
alternative;
� Odabrati smjer djelovanja kojim će se postići zacrtani ciljevi.
Pri donošenju odluka u modelu financijskog izvještavanja bitnu ulogu igra poznavanje
tehnika financijske analize, kao i ekonomski racionalno ponašanje korisnika financijskih
informacija. Bitno je naglasiti i da pri donošenju odluka korisnici mogu koristiti i druge
izvore informacija kao što su kretanja u industrijskoj grani, statistički izvještaji,
korištenje informacija od strane analitičara ili stručnjaka, …
Već se u prethodnom tekstu naglasilo da se korisnici izvještaja dijele ne interne i
eksterne, pa iz te činjenice proizlazi problem asimetrije informacija. Asimetrija
informacija predstavlja stanje da interni korisnici, odnosno manageri, imaju veće i bolje
informacije nego li to imaju eksterni korisnici, ulagači ili kreditori. Iz te činjenice
proizlaze i komplikacije koje imaju korisnici pri alokaciji kapitala prema ekonomskom
subjektu4. Zapravo je alokacija štednje temeljni mehanizam razvijenog svijeta pri
ulaganju u ekonomski subjekt.
Bitna stavka kod asimetrije informacija je i razlikovanje javno dostupne od povlaštene
informacije. Javno dostupna informacija je poznata svim ulagačima, primjerice kroz
burze, razne medije i sl. Za razliku od javno dostupne, povlaštena informacija je
informacija poznata samo managerima, zapravo internim korisnicima.
Pitanje povlaštenosti informacija je definirano Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. U
smislu ovoga Zakona, povlaštenim informacijama smatraju se sve činjenice koje nisu
poznate javnosti, a odnose se na jednog ili više izdavatelja vrijednosnih papira ili
vrijednosne papire, koje bi, da su poznate javnosti, mogle utjecati na cijenu vrijednosnog
papira5.
4 Palepy, K., Bernard, V., Haley, P., (2003): „A Business Analaysis and Valuation Using Financial
Statements“, Portland, str. 2-3 5 Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Narodne novine br. 84/02, čl. 103
11
Asimetrija informacija ima dvije osnovne dimenzije6, a to su: problem moralnog hazarda7
i problem nepovoljnog izbora8. Asimetriju informacija je zapravo jako teško eliminirati.
Idealna bi situacija bila kada ne bi bilo povlaštenih informacija, odnosno kada bi vanjski i
unutarnji korisnici imali identične informacije. Zapravo je i jedna od uloga financijskog
izvještavanja smanjiti negativne učinke asimetrije informacija9.
6 Scott, W., (2003): Financial Accounting Theory, Prentice Hall, Toronto 7 Moralni hazard predstavlja nemogućnost savršenog kontroliranja managerskog upravljanja poduzećem i
mogućnost da manageri smanje napore u maksimizaciji koristi za dioničare. 8 Kod problema nepovoljnog izbora zapravo ne postoji mogućnost razdvajanja dobre od loše dionice.
9 Cohen, D.: “Quality of Financial Reporting Choice: Determinants and Economic Consequences”
12
2.2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Svako poduzeće dužno je sastavljati financijske izvještaje u obliku, sadržaju i načinu
sukladno Zakonom. Svrha financijskih izvještaja je u pružanju informacija o poduzeću i
to o njegovoj imovini, obvezama, glavnici, prihodima i rashodima, uključujući dobitke i
gubitke, ostalim promjenama glavnice te novčanim tokovima poduzeća10. Isto tako se od
poduzeća zahtijeva jednogodišnje financijsko izvještavanje.
Godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz financijskog
položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika.11
Temeljni financijski izvještaji su bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom
tijeku, izvještaj o promjenama kapitala te bilješke uz financijske izvještaje. Veliki i
srednje veliki poduzetnici sastavljaju sve godišnje financijske izvještaje. Mali poduzetnici
dužni su sastavljati bilancu (skraćenu)12, račun dobiti i gubitka (skraćeni) te bilješke uz
financijske izvještaje. Klasifikacija poduzetnika po veličini prikazana je sljedećom
tablicom:
Tablica 1: Razvrstavanje poduzetnika u RH – kriteriji
VELIČINA Mala Srednja Velika
Aktiva do 32.500.000 do 130.000.000 preko 130.000.000
Prihod do 65.000.000 do 260.000.000 preko 260.000.000
Broj zaposlenih do 50 do 250 preko 250
Izvor: Izrada autora
Godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima statusnih
promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad
10 MRS 1 – Svrha financijskih izvještaja, točka 5 11 Zakon o računovodstvu, Narodne novine br. 109/07, čl.15 12 Skraćena financijska izvješća trebala bi sadržavati barem podatke skupina računa i glavnih međuzbrojeva
koji su navedeni u propisanim financijskim izvještajima.
13
poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu
otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.13
Za godišnje financijske izvještaje odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje poduzeća
koja ujedno i potpisuje financijske izvještaje. Isto tako, za sve stavke financijskih
izvještaja obvezatan je prikaz i stavki iz prethodnog razdoblja. Također se komparativne
informacije zahtjevaju i za opisne informacije ukoliko su značajne za razumijevanje
financijskih izvještaja.
Mali i srednji poduzetnici svoje financijske izvještaje sastavljaju prema HSFI-ima, dok
veliki poduzetnici, poduzeća koja kotiraju na burzi i financijske institucije svoje
izvještaje sastavljaju prema MSFI-ima.
Revizijom MRS-a 1 došlo je do promjene naziva temeljnih financijskih izvještaja za
obveznike MSFI-a. Promjene naziva prikazani su u sljedećoj tablici:
Tablica 2: Promjene naziva financijskih izvještaja od 01.01.2009.
PROMJENE NAZIVA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
MRS 1 - do 31.12.2008. MRS 1 - nakon 01.01.2009.
Bilanca Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja
Račun dobiti i gubitka Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja
Izvještaj o promjenama kapitala Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja
Izvještaj o novčanim tijekovima Izvještaj o novčanim tijekovima tijekom razdoblja
Bilješke Bilješke
Izvor: Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“
A) BILANCA (Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja)
Bilanca je financijski izvještaj koji pokazuje stanje imovine i izvora imovine na određeni
dan. Imovina se u računovodstvenoj terminologiji naziva aktiva, a njeni izvori pasiva.
13 Zakon o računovodstvu, Narodne novine br. 109/07, čl.15
14
Osnovna karakteristika bilance je činjenica da je ona statički izvještaj koji se odnosi na
jednu točku u vremenu te zbog toga svaka bilanca ima datum na koji se odnosi. U bilanci
uvijek mora biti ravnoteža, koja se odnosi na imovinu i njene izvore, jer prema temeljnoj
računovodstvenoj jednakosti imovina uvijek mora biti jednaka svojim izvorima. Pravilnik
o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja dao je sljedeći prikaz izgleda
strukture bilance:
Tablica 3: Struktura bilance
BILANCA
AKTIVA PASIVA
DUGOTRAJNA IMOVINA KAPITAL I REZERVE
1. nematerijalna imovina 1. temeljni kapital
2. materijalna imovina 2. kapitalne rezerve
3. dugotrajna financijska imovina 3. rezerve iz dobit
4. dugoročna potraživanja 4. revalorizacijske rezerve
5. odgođena porezna imovina 5. zadržana dobit
KRATKOTRAJNA IMOVINA 6. dobit ili gubitak poslovne godine
1. zalihe 7. manjinski interes
2. potraživanja REZERVIRANJA
3. kratkotrajna financijska imovina DUGOROČNE OBVEZE
4. novac u banci i blagajni KRATKOROČNE OBVEZE
PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG
RAZDOBLJA ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA
I OBRAČUNATI PRIHODI I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA
GUBITAK IZNAD KAPITALA
Izvor: Izrada autora
Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja zamijenio je bilancu po nazivu, ali i
po sadržaju. Prema MRS-u 1, u Izvještaj o financijskom položaju obvezno se uključuju
barem stavke koje prikazuju slijedeće iznose14: nekretnine, postrojenje i opreme; ulaganje
u nekretnine; nematerijalna imovina; financijska imovina; ulaganja obračunana metodom
14 Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens d.o.o., Zagreb
15
udjela; biološka imovina; zalihe; potraživanja od kupca i ostala potraživanja; novac i
novčani ekvivalenti; ukupna imovina poduzeće sukladno MSFI-u 5; obveze prema
dobavljačima i ostale obveze; rezerviranja; financijske obveze; obveze i imovina na
osnovi tekućih poreza kako su definirani u MRS-u 12; odgođene porezne obveze i
odgođena porezna imovina; obveze uključene u skupine za otuđenje i razvrstane u
portfelj namijenjen prodaji u skladu s MSFI 5; manjinski udjeli iskazani u kapitalu;
izdani kapital i rezerve koji pripadaju vlasnicima matice.
B) RAČUN DOBITI I GUBITKA (Izvještaj o sveobuhvatnoj dobi ti razdoblja)
Račun dobiti ili gubitka prikazuje prihode15 i rashode16 te financijski rezultat17 ostvaren u
određenom obračunskom razdoblju. Između bilance, kao statičnog financijskog izvještaja
i računa dobiti i gubitka, kao dinamičkog financijskog izvještaja, postoji čvrsta
povezanost.
Naime, promjene koje se u obračunskom razdoblju događaju na vrijednosti i strukturi
imovine, obveza i kapitala imaju za posljedicu pojavu prihoda i rashoda pri čemu se
nastanak prihoda javlja kao posljedica povećanja vrijednosti određenih oblika imovine te
nastanak rashoda koji se javlja kao posljedica smanjenja vrijednosti određenih oblika
imovine.
Struktura računa dobiti i gubitka nije definirana HSFI-om, ali je definirana Pravilnikom o
strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja18 te je dana u sljedećoj tablici:
15 Ukupni prihodi poduzeća čine vrijednosti prodanih proizvoda i usluga koje je poduzeće proizvelo.
Prihod ostvaren prodajom roba i usluga predstavlja najznačajniji dio prihoda svakog poduzeća, te stoga u
velikoj mjeri ovisi o cijenama po kojima će se proizvod prodati, te o uvjetima prodaje. U ukupni prihod
ulaze:
� poslovni prihodi, prihodi od financiranja, izvanredni prihod. 16 Iz ukupnog prihoda poduzeća nadoknađuju se samo oni rashodi koji su neophodni za obavljanje
djelatnosti poduzeća i mogu se svrstati u tri skupine:
� poslovni rashodi, rashodi financiranja, izvanredni rashodi. 17 Poslovni rezultat poduzeća je razlika između vrijednosti ukupnog prihoda i vrijednosti ukupnog rashoda. 18 Narodne novine br. 38/08, Zagreb
16
Tablica 4: Struktura računa dobiti i gubitka
RAČUN DOBITI I GUBITKA
1
POSLOVNI PRIHODI
1. Prihodi od prodaje
2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga
3. Ostali poslovni prihodi
2
POSLOVNI RASHODI
1. Promjena vrijednosti zaliha
2. Materijalni troškovi
3. Troškovi osoblja
4. Amortizacija
5. Ostali troškovi
6. Vrijednosna usklađenja
7. Rezerviranja
8. Ostali poslovni rashodi
3 FINANCIJSKI PRIHODI
4 FINANCIJSKI RASHODI
5 IZVANREDNI PRIHODI
6 IZVANREDNI RASHODI
7 UKUPNI PRIHODI
8 UKUPNI RASHODI
9 DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
10 POREZ NA DOBIT
11 DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
Izvor: Izrada autora
Kada govorimo o ovom financijskom izvještaju bitno ga je razvrstati na dva dijela: prvi
se odnosi na korisnike HSFI-a, dok se drugi odnosi na obveznike MSFI-a. Račun dobiti i
gubitka temeljen je na HSFI-ima, dok je Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja
temeljen na MSFI-ima. Po metodi klasifikacije rashoda, HSFI je zadržao metodu prirode
rashoda, koja pokazuje troškove tekuće godine razvrstanih po njihovoj prirodi, a na
rashode tekuće godine svodi ih računski, korigirajući iznos promjene zaliha, proizvodnje
u tijeku i gotovih proizvoda.
17
Korisnici MSFI-a, revizijom MRS-a 1, koriste Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja.
Najveća promjena koja se dogodila je da Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja sada
obuhvaća izvještavanje o nerealiziranoj dobiti i gubitku koji su izravno priznati u kapital.
Revizijom MRS-a 1 zabranjuje se obveznicima MSFI-a prikazivanje izvanrednih prihoda
i rashoda.19 Sadržaj izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja prikazan je slikom 2.
Slika 2: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
Izvor: Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“
C) IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA O KAPITALA
Izvještaj o promjenama kapitala obvezni su sastavljati srednji i veliki poduzetnici te
tvrtke čiji vrijednosni papiri kotiraju na tržištu kapitala. Izvještaj o promjenama kapitala
prikazuju sve promjene glavnice koje su se dogodile u obračunskom razdoblju. Ovim se
izvještajem prikazuju ne samo promjene glavnice nastale ulogom vlasnika i zaradom, već
i rezultatom gospodarskih aktivnosti koji povećavaju ili smanjuju glavnicu. Neovisno o
obliku izvještaja o promjeni glavnice, moguće ga je razvrstati u tri osnovna dijela:
� dio koji se odnosi na kapitalne transakcije poduzeća s vlasnicima poduzeća; 19 Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens d.o.o., Zagreb
IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ
DOBITI
OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT – NEREALIZIRANA DOBIT ILI GUBITAK OD
PROMJENE FER VRIJEDNOSTI I REKLASIFIKACIJA
DOBIT ILI GUBITAK NEKOG RAZDOBLJA – REALIZIRANA
DOBIT ILI GUBITAK
18
� dio koji se odnosi na povećanja i smanjenja glavnice nastalih kao rezultat
uspješnosti poslovanja;
� korekcije glavnice za nerealizirane i nepriznate dobitke i gubitke.
Izvještaj o promjenama kapitala pokazuje promjene svih komponenata kapitala između
dvaju datuma Bilance (Izvještaja o financijskom položaja), i to: uloženog kapitala,
zarađenog kapitala te izravnih promjena u kapitalu. Sadržaj izvještaja o promjenama
kapitala sadrži slijedeće:
Tablica 5: Struktura izvještaj o promjenama kapitala20
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA UPISANI KAPITAL
KAPITALNE REZERVE REZERVE IZ DOBITI
ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK DOBIT ILI GUBITAK TEKU ĆE GODINE
REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERJALNE IMOVINE REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE NEMATERJALNE IMOVINE REVALORIZACIJA FINANCIJSKE IMOVINE RASPOLOŽIVE ZA
PRODAJU OSTALA REVALORIZACIJA
TEČAJNE RAZLIKE S NASLOVA NETO ULAGANJA U INOZEMNO POSLOVANJE
TEKUĆI I ODGOĐENI POREZI ZAŠTITA NOVČANOG TOKA
PROMJENE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA ISPRAVAK ZNAČAJNIH POGREŠAKA PRETHODNOG RAZDOBLJA
OSTALE PROMJENE KAPITALA UKUPNO POVEĆANJE ILI SMANJENJE KAPITALA
Izvor: Izrada autora
20 Struktura izvještaja o promjenama kapitala izrađena je na temelju Pravilnika o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja, Narodne novine br.38/08.
19
D) IZVJEŠTAJ O NOV ČANIM TIJEKOVIMA
Izvještaj o novčanim tijekovima sastavljaju srednji i veliki poduzetnici, dok mali
poduzetnici nisu obveznici sastavljanja. Izvještaj o novčanim tijekovima reguliran je
HSFI-om 1 te MRS-om 7, ovisno o veličini korisnika.
Izvještaj o novčanim tijekovima pokazuje kako bi izgledalo poslovanje i rezultat
poslovanja kad bi se obračun provodio na temelju priljeva i odljeva novca, a ne prema
nastanka događaja.21
Novčani tijek sastoji se od priljeva i odljeva novca i novčanih ekvivalenata. Iskazuje
sposobnost poduzeća da svojim aktivnostima generira novac i potrebu poduzeća za
novcem. Aktivnosti kojima se ostvaruju priljevi i odljevi novca su:
� Poslovne aktivnosti: aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi (prodaja proizvoda,
usluga, robe). Primici se ostvaruju naplatom prodanog, a isplate za potrebu
njihove proizvodnje i nabave;
� Investicijske aktivnosti: aktivnosti stjecanja i otuđivanja dugotrajne imovine
(nematerijalne imovine, materijalne imovine i uloga);
� Financijske aktivnosti: aktivnosti pribavljanja izvora financiranja poduzeća i
podmirenja obveza po ovim izvorima (vlasničko i dužničko financiranje
poduzeća).
1) NOVČANI TIJEKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
Iznos novčanih tijekova nastalih od poslovnih aktivnosti ključni je pokazatelj
razmjera u kojem je poslovanje subjekta ostvarilo dostatne novčane tijekove za
otplate zajma, očuvanje poslovne sposobnosti subjekta, plaćanje dividendi i
ostvarivanje dodatnih ulaganja bez korištenja vanjskih izvora financiranja.
21 Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens d.o.o., Zagreb
20
Tablica 6: Novčani tijekovi iz poslovnih aktivnosti
NOVČANI TIJEKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
NOVČANI PRIMICI NOVČANI IZDACI
Naplata potraživanja od kupaca Isplate dobavljačim
Naplaćene kamate za dane kredite Isplate za bruto plaće zaposlenih
Povrat poreza Plaćanje poreza i kazni
Primljeni predujmovi od kupaca Plaćanje kamata na primljene kredite
Primici od provizija Dani predujmovi za poslovne aktivnosti
Primici od premije i anuiteta Dane donacija
Izvor: Izrada autora
2) NOVČANI TIJEKOVI IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
Investicijske aktivnosti prikazuju veličinu nastalih izdataka za resurse koji su
namijenjeni stvaranju buduće dobiti i novčanih tijekova.
Tablica 7: Novčani tijekovi iz investicijskih aktivnosti
NOVČANI TIJEKOVI IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
NOVČANI PRIMICI NOVČANI IZDACI
Primici od prodaje dugotrajne imovine Izdaci za kupnju dugotrajne imovine
Novčani primici od prodaje glavničkih ili Novčani izdaci od stjecanja glavničkih ili
dužničkih instrumenata drugih subjekata dužničkih instrumenata drugih subjekata
i udjela u zajedničkim pothvatima i udjela u zajedničkim pothvatima
Primljene dividende od povezanih poduzeća Dani zajmovi drugim poduzećima
Izvor: Izrada autora
3) NOVČANI TIJEKOVI IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti pokazuju novčane odnose poduzeća sa
vlasnicima kapitala (dioničari) i kreditorima (financijske institucije). Novčani tijekovi
iz financijskih aktivnosti koriste onima koji osiguravaju kapital subjektu u
predviđanju očekivanja vezanih za buduće novčane tijekove.
21
Tablica 8: Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti
NOVČANI TIJEKOVI IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
NOVČANI PRIMICI NOVČANI IZDACI
Primici od prodaje dionica Isplate dobitka i dividendi vlasnicima
Primici od prodaje obveznica Isplate za kupnju trezorskih dionica
Primljeni dugoročni i kratkoročni krediti Vraćanje kredita
Isplata obveznica
Izvor: Izrada autora
Izvještaj o novčanom tijeku može se sastaviti primjenom slijedećih metoda:
� Direktna metoda - podrazumijeva objavljivanje glavnih skupina bruto novčanih
primitaka i izdataka. Prednost ove metode je u tome što prikazuje priljeve i
odljeve novca po strukturi aktivnosti poduzeća.
� Indirektna metoda – prikazuje se kao usklađenje dobiti ili gubitka za nenovčane
rashode i prihode te promjene u kratkotrajnoj imovini i kratkoročnim obvezama.
Preciznije kazano neto financijski rezultat treba uskladiti za učinke sljedećih
transakcija u cilju utvrđivanja neto novčanog tijeka poslovnih aktivnosti:
1. promjena zaliha, kratkoročnih potraživanja i kratkoročnih obveza;
2. nenovčanih izdatka (amortizaciju, deprecijaciju...);
3. isključivanja dobitaka i gubitaka koji se ne odnose na operativne, već na
investicijske i financijske aktivnosti.
E) BILJEŠKE
Bilješke uz financijske izvještaje sastavljaju svi obveznici, primjenom Zakona o
računovodstvu22 (trgovačka društva i trgovci pojedinci, poslovne jedinice domaćih
poduzetnika otvorene u inozemstvu, kao i poslovne jedinice inozemnih poduzetnika u
Hrvatskoj i pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobitak).
22 Narodne novine, br. 109/07
22
Za poduzetnike čije je obavljanje poslova uređeno posebnim propisima na temelju kojih
je tijelo za nadzor njihova poslovanja propisalo sadržaj i strukturu godišnjih financijskih
izvještaja, sastavljaju se bilješke (kao i ostali financijski izvještaji) po posebnim
propisima i prema Zakonu o računovodstvu.
Mala društva, koja su obveznici HSFI-a, u bilješkama prezentiraju manje stavaki od
srednjih i velikih društava, koji su obveznici MSFI-a. Sadržaj bilješki i njihova struktura
nije propisana, već je u računovodstvenim standardima (MSFI i HSFI) naglašeno što za
svaku pojedinu situaciju treba objaviti.
Subjekt je dužan Bilješke prezentirati sustavno, sve dok je to izvedivo. Isto tako, MRS
123 nalaže da je subjekt dužan svaku stavku u financijskim izvještajima natuknicom
povezati sa svakom informacijom u Bilješkama koja se na nju odnosi. Prema MRS-u 1,
Bilješke se prezentiraju po sljedećem redosljedu:24
� Najbitnija informacija koju treba objaviti u bilješkama je izjava o suglasnosti
financijskih izvješća s HSFI-om, odnosno s MSFI-om;
� Sažetak najvažnijih računovodstvenih politika je bitna informacija koja će
korisnicima pružiti uvjerljive pokazatelje o sustavnom radu i primjeni standarda
financijskog izvještavanja;
� Bitne su informacije koje potkrepljuju podatke iskazane u temeljnim financijskim
izvještajima;
� Ostale informacije uključuju nepredviđene obveze i nepriznate ugovorno preuzete
obveze, kao i nefinancijske informacije, primjerice ciljeve i politike subjekta koji
se odnose na upravljanje financijskim rizikom.
U nekim okolnostima može biti neophodno ili poželjno promijeniti poredak
određenih stavaka u Bilješkama.25 Primjerice, informacije o promjenama fer
23 MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja 24 Guzić, Š., (2009): “Bilješke uz financijska izvješća”, RRIF br.1, str. 158 25 Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens d.o.o., Zagreb
23
vrijednosti priznatim u dobiti ili u gubitku mogu se spojiti s informacijama o
dospijeću financijskih instrumenata, iako se prve odnose na Račun dobiti i gubitka
(Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti), dok se s druge strane odnose na Bilancu (Izvještaj
o financijskom položaju).
24
2.3. GODIŠNJE IZVJEŠĆE
Godišnje izvješće (Annual report) je opsežan izvještaj o aktivnostima tvrtke tijekom
prethodne godine. Godišnje izvješće ima za cilj dati dioničarima i ostalim zainteresiranim
korisnicima informacije o aktivnostima tvrtke, kao i financijskim i nefinancijskim
prilikama nekog poduzeća.
Godišnja izvješća imaju za cilj da komuniciraju sa korisnicima te da na lak i razumljiv
način daju pravovremene, pouzdane i relevantne informacije o prošlim, sadašnjim i
budućim aktivnostima organizacije.26
Danas, za većinu tvrtki koja posluju u sferi globalnog tržišta zahtjeva se transparentno
iskazivanje godišnjeg izvješća, a osobito onih tvrtki čije dionice listaju na burzi.
Financijski izvještaji obično sadržavaju informacije politika poduzeća, financijske
izvještaje, izvještaje revizora, izjave managementa te vizije poslovanja poduzeća u
budućnosti. Sve su to informacije koje pomažu vanjskim korisnicima u donošenju
sigurnih poslovnih odluka.
Praksa godišnjih financijskih izvještaja predstavlja i marketinšku aktivnost poduzeća.
Naime, danas mnoga poduzeća svoja godišnja izvješća pripravljaju kao brošure koje
prezentiraju prema vani, što ujedno predstavlja dobru prezentaciju poduzeća jer se u
godišnjim izvještajima mogu pronaći sve informacije vezane za poslovanje (primjerice,
društvena odgovornost poduzeća, upravljanje ljudskim resursima i sl.).
Ovisno o kvaliteti izvještaja, koje dioničari vide upravo u godišnjim izvještajima, ovisi i
ulaganje dioničara. Što je veća kvaliteta godišnjeg izvještaja, to je ulaganje u određeno
poduzeće veće, a s time je i rizik ulaganja niži. S druge pak strane, manje kvalitetno
godišnje izvješće, nosi sa sobom veliki rizik ulaganja i povrata. Iz tog razloga, mnoge
26 Izvor: Breton, G: “Semiotics analysis of storytelling in the annual report“
25
svjetske kompanije, ali polako i trgovačka društva u Republici Hrvatskoj, veliki doprinos
pridaju kvaliteti godišnjeg izvješća.
Dosadašnje izvještavanje kroz prakse svijeta i Europe, nudilo je kvantitativne elemente,
dok su kvalitativni elementi bili doslovce zanemareni. Ono što se kroz godine shvatilo je
to da upravo kvaliteta izvještavanja privlači potencijalne korisnike. Iz tog razloga, danas
se kvalitetno izvještavanje odnosi na narativne elemente izvještavanja.
2.3.1. STRUKTURA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA
Praksa godišnjeg izvještavanja sve više je bazirana na ne samo prezentaciju financijskih
već i na prezentaciju nefinancijskih pokazatelja uspješnosti koji su relevantni za
poslovanje, uključujući informacije koje se odnose na okolinu i zaposlenike. Godišnje
izvješće također daje naznaku:27
� Svih važnih događaja koji su se dogodili od završetka financijske godine;
� Vjerojatnog budućeg razvoja društva;
� Aktivnostima na području istraživanja i razvoja;
� Informacija koje se odnose na akvizicije vlastitih dionica;
� Postojanje ogranaka društva;
� Informacija vezanih uz korištenje financijskih instrumenata;
� Ciljeva i politika upravljanja financijskim rizicima društva.
Kada govorimo o kvaliteti godišnjeg izvješća, mislimo prvotno na to da li godišnje
izvješće ima sve bitne elemente te da li su njegovi financijski izvještaji prikazani na fer i
korektan način. Smatra se da će kvalitetno izrađeni i prikazani godišnji izvještaji
doprinijeti utjecaju cijene dionice na tržištu. Isto tako, pod glavnim elementima godišnjih
izvještaja smatramo slijedeće:28
27 Izvor: IV. Direktiva, odlomak 9, članak 46., stavak 2. 28 Izvor: Pervan, I., u Tipurić, D. ed. (2008): Korporativno upravljanje, Sinergija, Zagreb, str. 494-495
26
� Revidirane financijske izvještaje;
� Izvještaj managemeta koji uključuje fer pregled poslovanja i performansa
korporacije te svih subjekata pod njezinom kontrolom;
� Izjavu odgovornih osoba iz korporacije da su financijski izvještaji izrađeni prema
prikladnom setu standarda i daju istinit i fer prikaz imovine, obveza i financijskog
rezultata;
� Potpuni izvještaj revizora.
Isto tako, naveli smo već da osim kvantitativnih elemenata, u analizu o kvaliteti ulaze i
kvalitativni elementi. Uz to, bitni element je i sami dizajn i privlačnost godišnjeg
izvješća.Na što to sve obraćaju pozornost svjetski poznate kompanije koji svoje dionice
listaju na poznatim svjetskim, ali i europskim burzama?
Mnoga poduzeća svoja godišnja izvješća davaju na izradu poznatim izdavačkim kućama,
kako bi veliku količinu kvalitetnih informacija pružili na jedan kvalitetan - dizajnerski
način i time uz pružanje informacija, prezentirali svoje poduzeće svim zainteresiranim
skupinama.
Na početku godišnjeg izvješća, poduzeća davaju kratak sažetak poslovanja (Abstract) i
prikaz nekih od elemenata financijskih pokazatelja (Who we are and what we do?). Što se
pokazatelja tiče, u samom sažetku daju se bitni pokazatelji kao što su: ukupan godišnji
prihod (Total gross revenue), neto dobit (Net profit for the year), ukupna aktiva (Total
assets), ROA (Return on equity), ROE (Return on equity), i sl. Nakon što se da kratki
prikaz poduzeća i kada čitatelj ima djelomičnu viziju, poduzeće daje profil tvrtke
(Company Profile). U profile tvrtke najčešće se prikazuju informacije vezane za osnovnu
djelatnost poduzeća, pomoćne djelatnosti, organizaciju poduzeća, broj zaposlenika i
slično. Uz to, poduzeća se najviše koncentriraju u početku na aktivnosti (Overview of
Activities) koje su obilježile izvještajnu godinu.
Kada govorimo o odgovornim osobama u poduzeću, praksa listanih kompanija je da se da
Izvješće predsjednika Nadzornog Odbora (Report from the President of the Supervisory
27
Board). Uz Izvješće predsjednika Nadzornog Odbora, mnogo značajnije je Pismo
predsjednika Uprave (Management Board report), u kojem on predstavlja poduzeće svim
potencijalnim korisnicima, a ponajviše ulagačima, pa se ovo izvješće kod nekih naziva i
Izvješće predsjednika Uprave dioničarima (…pa većina godišnjih izvještaja počinju
riječima “Dear shareholders,…”). Uz to, predsjednik Uprave u Izvještaju odgovara za fer
i kvalitetno prikazano financijsko poslovanje poduzeća te se predstavlja urednikom
godišnjeg izvješća.29 Nakon ovoga, mnogi se obraćaju javnosti pozivajući se na Kodeks
korporativnog upravljanja (Code of Corporate Management).30 Uz ova izvješća,
predstavljaju se članovi Nadzornog Odbora poduzeća (Supervisory Board), kao i
upravljačka struktura (Management Board). Isto tako, mnoga poduzeća u godišnja
izvješća pružaju i životopise članova Nadzornog i Upravnog Odbora.
Jedan od bitnijih deskriptivnih elemenata godišnjeg izvješća je organizacijska struktura
poduzeća (Organizational Structure), gdje je vidljiva organizacija poduzeća, kao i
organizacijske jedinice sa nositeljima te managerima poslovnih jedinica.
No, u samome početku, osim vizije, misije i strategije razvoja poduzeća, mnogo većih
poduzeća pružaju informacije u kakvom makroekonomskom okruženju poduzeće djeluje
pa pišu i o općim gospodarskim čimbenicima koji su bili u analiziranoj godini, kao što su:
29 Hossaini, M., F.: “Readability of Management Reviews in the Annual Reports of Listed Companies of
Bangladesh” 30 Pod korporativnim upravljanjem podrazumijevamo sustav upravljanja i nadzora nad dioničkim
društvima. Ono uključuje skup odnosa između uprave, odnosno managementa dioničkog društva, njegovog
nadzornog odbora, dioničara i drugih interesnih skupina koje utječu na dioničko društvo. Korporativno
upravljanje uključuje način definiranja strateških ciljeva društva, sredstva za ostvarenje tih ciljeva i načine
mjerenja njihovog ostvarenja, kao i definiciju odnosa ključnih interesnih skupina sa samim društvom i
međusobno. Ciljevi korporativnog upravljanja su transparentnost poslovanja dioničkog društva, učinkovito
i efikasno korištenje njegovih resursa te uspostava odnosa među interesnim skupinama koji će potpomoći
ostvarenju strateških ciljeva dioničkog društva. Utječući na povećanje povjerenja i odgovornosti, dobro
upravljanje daje društvu kredibilitet prema njegovim poslovnim partnerima, zaposlenima i ostalima. Dobro
korporativno upravljanje predstavlja i značajan čimbenik u privlačenju ulaganja u društvo i zaštite
ulagatelja.
28
BDP po stanovniku, inflaciji, stopi nezaposlenosti, javnom dugu, javnom dugu u BDP-u,
neto trgovinskoj bilanci, fiskalnoj i monetarnoj politici, politici tečaja, i sl.
S obzirom na to da godišnja izvješća služe informiranju interesnim skupinama, poduzeća
veliki doprinos davaju upravo njima. U tom dijelu, poduzeća ističu svoj odnos prema
dioničarima, kupcima, dobavljačima, zaposlenicima i sl. Bitna stavka predstavlja samo
strateško upravljanje ljudskim potencjalima, a odnosi se na motiviranje zaposlenika,
zaštiti na radu, brigu o obitelji zaposlenika, edukaciji i treningu zaposlenika, kreditiranju
zaposlenika, potpori i pomoći, stvaranju karijere zaposlenika i sl.
Uz odnose prema interesnim skupinama, poduzeća veliku važnost pridaju očuvanju i
brigi za okoliš, društvenoj odgovornosti poduzeća te upravljanju kvalitetom. Mnoga
velika poduzeća razvila su sustav društvene odgovornosti da su je uveli kao poslovno –
upravljačku jedinicu. Sistem upravljanja kvalitetom odnosi se na djelovanje
managementa te je usko vezana za očekivanja za neka buduća razdoblja.
No, poduzeće svojim investitorima kroz godišnja izvješća ne prikazuju samo stvarne i
uljepšane slike, već daje i prikaz rizika koje poduzeće očekiva kroz buduća razdoblja.
Kada govorimo o rizicima, navest ćemo samo neke koji su česti u godišnjim izvještajima,
a to su: cjenovni rizici31, valutni rizici32, kamatni rizici33, kreditni rizici34 , rizici
likvidnosti i solventnosti i sl.
Glavni elementi, bez kojeg godišnje izvješće ne može, su financijski izvještaji,35 izvještaj
neovisnog revizora36 te financijski pokazatelji poduzeća.37 Njima se pridodaje najviše
31 Cjenovni rizik je rizik promjene cijene sirovina i materijala koji se rabe u proizvodnji. 32 Valutni rizik je rizik da će neka valuta imati manju ili veću vrijednost na tržištu u budućnosti. 33 Kamatni rizik se povezuje s promjenjivim kamatnim stopama na kredite. 34 Kreditni rizik je rizik koji nastaje pri ulaganju novčanih sredstava u financijske plasmane. 35 Financijski izvještaji su rezultat računovodstvenog procesa, a mogu biti temeljni i konsolidirani
financijski izvještaji. Temeljni financijski izvještaji su: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom
toku, izvještaj o promjeni glavnice i bilješke uz financijska izvješća.
29
važnosti, dok su za investitore, kada govorimo o kvaliteti godišnjih izvještaja, najbitnije
bilješke uz financijska izvješća. Bilješke uz financijske izvještaje podrobnije opisuju
informacije prezentirane u financijskim izvještajima te prikazuju primjenjene
računovodstvene politike na sve značajnije poslovne transakcije i događaje.
Informacije prikazane u bilješkama nisu prikazane ni u kojem drugom financijskom
izvještaju, a omogućuju dodatne analize poslovanja poduzeća koje su neophodne za
istinito i fer izvještavanje.38 Struktura bilješki trebala bi biti postavljena sustavno, prema
strukturi financijskih izvještaja koji pojašnjava, dok svaka stavka bilance, računa dobiti i
gubitka te izvještaja o novčanim tijekovima koja je podrobnije prikazana u bilješkama
trebala bi imati oznaku koja ju povezuje s pripadajućom bilješkom.39
Uz bilješke, a može biti i sami dio bilješki, bitan element su i događaji nakon datuma
bilance, događaji nakon datuma prezentiranja financijskih izvještaja prema vanjskim
korisnicima. Jako su bitni iz razloga što su se mogle nakon datuma bilance dogoditi
značajne promjene u poslovanju poduzeća, koje bi imale značajan utjecaj na financijske
izvještaje, cijenu dionice, rizičnost ulaganja i povrata i sl.
36 Revizija financijskih izvještaja nastoji utvrditi jesu li financijski izvještaji objavljeni u skladu s
određenim kriterijima. 37Financijski pokazatelji računaju se stavljanjem u odnos pojedinih stavki bilance ili pojedinih stavki
računa dobiti i gubitka i bilance. Analiza putem pokazatelja je jedna od najčešće korištenih analiza
financijskih izvješća. Usporedbom financijskih pokazatelja poduzeća u različitim razdobljima može se
proučavati oblik promjene i odrediti da li je došlo do poboljšanja ili pogoršanja u financijskom stanju i
uspješnosti poduzeća. Njihovom usporedbom s pokazateljima sličnih poduzeća ili s prosjekom djelatnosti
kojoj pripadaju, dobiva se bolji uvid u relativno financijsko stanje i uspješnost poduzeća. 38 Izvor: Čular, M: Reguliranje i praksa izrade godišnjih izvještaja u Republici Hrvatskoj, Split, lipanj 2009. 39 IV. Direktiva definira u članku 43. četrnaest točaka sadržaja bilješki uz financijska izvješća.
30
2.3.2. PRETHODNA ISTRAŽIVANJA O STRUKTURI GODIŠNJEG
IZVJEŠĆA
Vrlo se malo istraživača, ali i stručnjaka bavilo pitanjima kvalitete i strukture godišnjeg
izvješća. Jako zanimljivo istraživanje dano je vezano za čitljivost godišnjeg izvješća i
njegovu dužinu. Pošto će struktura, ali i bitni elementi godišnjeg izvještaja ovisiti o
dužini i čitljivosti, bitno ga je naglasiti u ovome dijelu rada.
Day & Woodward40 došli su do slijedećih zaključaka: Istraživanja su pokazala da
godišnja izvješća sa niskim zaradama su teža za čitanje, dok poduzeća čija su izvješća
lakša za čitanje imaju mnogo veću i pozitivniju zaradu. Kako bi došli do ovih rezultata,
znanstvenici su se poslužili indexom čitljivosti, tzv. Fog indexom te dužinom godišnjeg
izvješća. Fog index predstavlja kombinaciju broja riječi u rečenici i broju slogova po
riječi. Zaključak je da broj slogova po riječi u godišnjem izvješću stvara mjeru čitljivosti
te što ima više slogova, teže ga je čitati. Druga mjera je dužina izvješća. Duži godišnji
izvještaji odvraćaju veću pozornost čitatelju te zahtjevaju veće troškove za obradu
informacija.
Zanimljiv je rezultat istraživanja u kojem se navodi da porast zarade tekuće godine
rezultira lakšoj čitljivošću, uspoređujući je sa prethodnom godinom. Ova istraživanja su
pokazala čistu korelaciju između jezične značajke godišnjeg izvješća i karakteristika
poduzeća.
Kvaliteta, dužina godišnjeg izvješća i čitljivost izvještaja su vezana usko i sa
malverzacijama managera. Zapravo, manageri koji žele pomutiti informacije i prikazati
drugačiju sliku u godišnjim izvještajima, kada poduzeće posluje loše, rade komplicirane
izvještaje. Upravo zahvaljujući ovim testovima, može se otkriti koliko je izvješće
40 Day, R., Woodward, T., (2004): “Disclosure of information about employees in the Directors’ report of
UK published financial statements: substantive or symbolic?”, Accounting Forum No. 28, str. 43-59
31
kompleksno te utvrditi pravi razlog. Možda je upravo glavni razlog pomutnja i stvaranje
krive slike investitorima.
Što se tiče budućih performansa, tvrtka sa kvalitetnijim i boljim budućim performansama,
otkriti će više transparentnijih informacija. Veća transparentnost, dovodi do stvaranja
čitljivijeg godišnjeg izvješća, sa malim brojem kompleksnih riječi.
Provedene su dvije vrste istraživanja za 50.000 poduzeća, u rasponu od 10 godina. Prva
je vezana za dužinu godišnjih izvještaja.41 Druga je vezana za test čitljivosti godišnjih
izvještaja, Fog index-om.42 Rezultati godišnjih istraživanja, prikazani su u sljedećem
linijskom grafikonu, gdje se prikazuje kretanje Fog indexa i dužine dokumenata kroz 10
godina.
Graf 1: Usporedno kretanje Fog index-a i vrijednosti dužine izvješća
Izvor: F. Li / Journal of Accounting and Economics 45 (2008) 221–247
Brojni su čimbenici u ovome istraživanju koji utječu na čitljivost godišnjih izvještaja.
Neki od njih su: veličina poduzeća, tržišna vrijednost poduzeća, starost tvrtke, volatilnost
41 Length = log(N Words) 42 Fog (words per sentence + percent of complex words) *0,4; where complex words are defined as words
with three syllables or more. The relation between the Fog and reading ease is as follows: FOG≥18 means
the text is unreadable; 14–18 (difficult); 12–14 (ideal); 10–12(acceptable); and 8–10 (childish).
32
operacija ili poslovanja, kompleksnost operacija, financijska kompleksnost poduzeća te
neobična događanja unutar tvrtke.43
Još je jedno interesantno istraživanje provedeno vezano za godišnja izvješća, a tiče se
važnosti i uloge grafikona unutar godišnjeg izvješća (Beattie & Jones)44. Istraživanje je
provedeno u šest zemalja (Australija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija,
Nizozemska i SAD) za 50 najvećih listanih poduzeća. Unutar ovog istraživanja željelo se
identificirati razlike u grafičkoj praksi te se željelo vidjeti da li se razlike u grafičkoj
praksi mogu objasniti različitom nacionalnom računovodstvenom okruženju.
Dobiveni su različiti rezultati, te su provedena i ispitivanja vezano za koje pokazatelje se
najviše pojavljuju grafikoni u godišnjim izvještajima, što prikazuje tablica 9.
Tablica 9: Korištenje grafikona financijskih pokazatelja za 50 poduzeća u 6 zemalja
Izvor: V. Beattie, M.J. Jones / The International Journal of Accounting 36 (2001) 195–222
Ono zašto su veliku pažnju dali jednom ovakvom istraživanju, leži u karakteristikama
godišnjih izvještaja. Financijski grafikoni privlače pozornost i veću pažnju čitateljima,
43 Feng, L: Annual report readability, current earnings,and earnings persistence, Journal of Accounting and
Economics 45 (2008) 221–247 44 Beattie, V., Jones, M., J., (2001) : “A six-country comparison of the use of graphs in annual reports”, The
International Journal of Accounting No. 36, str. 195-222
33
dobar su faktor za rezimiranje financijskih prilika u poduzeću. Isto tako, dizajnerski
pružaju svježinu godišnjim izvještajima te na takav način pružaju lakšu sliku za
podsjetnik o bitnim elemantima. Grafikoni su učinkoviti u komuniciranju, sažeti i
destilirani, neovisni su o jeziku, koriste svim čitateljima te se brže dolazi do ključnih
financijskih pokazatelja.45
Aljifri Khaled46 izradio je analizu transparentnosti i kvalitete izvještavanja u Ujedinjenim
arapskim emiratima, koja je jako zanimljiva jer je razvio tehniku kako dobiti indeks
transparentnosti izvještavanja. Autoru ovoga rada pomogla je u izradi sličnoga. Razlika je
što se Aljifri bazirao više na transparentnost podataka, a manje na kvalitetu ponuđenih
informacija krajnjem korisniku. U svome radu želio je dobiti zaključak da li je opseg
objavljene informacije povezan sa sektorima banke, osiguranje, industrija i usluga. Dobio
je sljedeće rezultate: Banke se ističu u pruženim financijskim informacijama prema
korisnicima (razlog leži u velikom utjecaju Centralne banke); ostali sektori ne prikazuju
značajne razlike u pružanju kvalitetnih informacija; ne postoji povezanost između
računovodstvenih varijabli, veličine tvrtke, omjera duga i kapitala te profitabilnosti sa
razinom objavljenih informacija.
Santema i Van de Rijt47 istražuju koliko nizozemskih poduzeća unutar godišnjih
izvještaja navodi svoje strategije. Zaključili su da poduzeća unutar godišnjih izvještaja ne
otkrivaju toliko puno informacija o strateškim akcijama i planovima. Djelomično,
poduzeća unutar godišnjih izvještaja navode strategiju, kroz osvrt u dijelu godišnjeg
izvješća o najbitnijim akcijama iz prethodnog razdoblja. Malo se pažnje daje mjerljivim
ciljevima, ciljevima poslovnih jedinica i akcijskim planovima za budućnost.
45 Beattie, V., Jones, J: A six-country comparison of the use of graphs in annual reports, The International
Journal of Accounting 36 (2001) 195–222 46 Aljifri, K., (2008): “Annual report disclosure in a developing country: The case of the UAE”, Advances
in accounting, incorporating Advances in International Accounting No. 24, str. 93-100 47 Santema, S., van de Rijt, J., (2001): “Strategy Disclosure in Dutch Annual Reports”, European
Management Journal No. 1, str. 101-108.
34
U Republici Hrvatskoj o bitnim elementima godišnjeg izvješća piše Andrijana Mušura48,
u kojem prati izvještavanje vodećih javnih hrvatskih tvrtki koje kotiraju na burzi.
Korištena metodologija sastojala se od instrumenta, nastalog kroz intenzivan rad na
faktoriranju najznačajnijih elemenata u slijedećim kategorijama izvještavanja:
� korporacijsko upravljanje – struktura upravljanja, revizori, prava dioničara,
kodeks korporativnog upravljanja, interni kodeks poslovanja/etika poslovanja;
� politika upravljanja okolišem – ekološki standardi poslovanja, odjeli za okoliš,
upravljanje lancem dobavljača, podaci o zagađenjima, potrošnja energije i vode;
� socijalna politika upravljanja – regulative o zaštiti ljudskih prava i sigurnosti na
radu, polica osiguranja zdravlja i sigurnosti, sustav razvoja djelatnika, politika
zapošljavanja, sponzorstva/donacije.
Rezultati istraživanja dali su sljedeće zaključke:
� Prosječno, tvrtke najviše izvještavaju o socijalno odgovornom upravljanju;
� Prosječno, najslabije izvještavanje prisutno je na području politike okolišnog
upravljanja;
� U izvještavanju na području korporacijskog upravljanja, tvrtke izvještavaju vrlo
šturo (18% u godišnjim izvještajima);
� Izvještavanje o korporacijskom upravljanju sastoji se isključivo od informacija o
strukturi tvrtke i revizoru;
� Izvještavanje o okolišnoj politici - vrlo nisko (5% u godišnjim izvještajima);
� Najveće poboljšanje detektirano je u izvještavanju o socijalnoj politici
(sponzorstva, politika zapošljavanja i razvoja djelatnika);
� Najbolje izvještajne tvrtke ističu se prema:
� količini informacija koje objavljuju;
� internim kodeksom upravljanja;
� praćenju utjecaja poslovanja na okoliš;
48 Mušura, A: “Izvještavanje o korporacijskoj društvenoj odgovornosti vodećih javnih hrvatskih tvrtki“
35
� razrađenim sustavom razvoja zaposlenika;
� detaljnim informacijama o strukturi Uprave i managerima.
� U usporedbi sa srednjim i istočnim europskim zemljama EU, Hrvatska još uvijek
zaostaje, ali je u poboljšanju.
2.3.3. REGULIRANJE GODIŠNJEG IZVJEŠĆA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Prema Zakonu o računovodstvu RH, godišnje izvješće obuhvaća objektivan prikaz
razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog položaja, zajedno s opisom glavnih
rizika i neizvjesnosti s kojima se on suočava te obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima
ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova
položaja.49 Godišnji izvještaj traži od poduzetnika čije dionice kotiraju na burzi da
moraju prikazati pravila korporativnog upravljanja50 koje koristi. Godišnje izvještaje ne
moraju izrađivati mali poduzetnici. Godišnje izvješće mora sadržavati:51
� sve značajne događaje nakon kraja poslovne godine;
� vjerojatan budući razvoj društva;
� aktivnosti istraživanja i razvoja;
� informacije o otkupu vlastitih dionica;
� postojanje podružnica društva;
� koje financijske instrumente koristiti ako je to značajno za procjenu financijskog
položaja i uspješnosti poslovanja;
� ciljeve i politike društva vezane za upravljanje financijskim rizicima, zajedno s
politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi
zaštita;
49 Zakon o računovodstvu, članak 18, stavak 1. 50 Korporativno upravljanje uključuje skup odnosa između menagementa, odbora, dioničara i interesno-
utjecajnih skupina poduzeća, a zadatak mu je da definira okvir za postavljanje ciljeva poduzeća i
određivanje sredstava za postizanje tih ciljeva te praćenje izvedbe i djelotvornosti.
51 Zakon o računovodstvu, članak 18, stavak 2.
36
� izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku
novčanog toka.
Što se tiče transparentnosti godišnjih izvještaja te njihovoj dostupnosti javnosti, hrvatski
poduzetnici dužni su svoja godišnja izvješća dostaviti FINA-i, koja vodi Registar
financijskih izvještaja.
37
3. OBLIKOVANJE INDEKSA KVALITETE
GODIŠNJEG IZVJEŠĆA (IKGI)
3.1. IZBOR I OPIS VARIJABLI
Kvalitetu godišnjeg izvješća donijet ćemo na temelju varijabli, odnosno elemenata unutar
godišnjeg izvješća. Koji su elementi najbitniji dat će se u nastavku, na temelju kojih će se
donijeti valjan zaključak o kvaliteti godišnjeg izvješća. Izbor varijabli te ocjenu važnosti
svake varijable elementa godišnjeg izvješća, doneseni su na temelju provedenog
primarnog ispitivanja o bitnim elementima godišnjeg izvješća.
U nastavku, osim navoda i opisa varijabli, navest ćemo i njihov ponder, dobiven na
temelju istraživanja52, a kreće se u rasponu od 1 do 2 (1 – element nije toliko značajan za
kvalitetu godišnjeg izvješća; 2 – element je iznimno značajan za kvalitetu godišnjeg
izvješća).
1. Sažetak i osnovni financijski pokazatelji (1,64)
Unutar sažetka, kompanija predstavlja sebe, navodeći najvažnije elemente poduzeća, kao
i najvažnije poslovne činjenice unutar promatrane godine.
2. Profil tvrtke (1,36)
Predstavlja širi oblik osnovnog predstavljanja poduzeća.
52 Istraživanje je provedeno na uzorku od 40 ispitanika. Broj postavljenih elemenata od strane autora je
iznosio 47 elemenata. Ispitanici su sukladno svojim znanjima i iskustvima o bitnim elementima godišnjeg
izvješća ocijenili postavljene elemente ocjenom od 1-5. Isto tako, odlukom autora, postavljeni elementi
koje su svi ispitanici ocjenili sa 1, izbačeni su iz daljnjeg razmatranja pa je tako za razmatranje i stvaranje
indeksa ostalo 44 elementa.
38
3. Poslovne aktivnosti (1,48)
U ovome segmentu, poduzeće definira svoje osnovne poslovne aktivnosti, kao i pomoćne
poslovne aktivnosti kojima se bavi, navodeći udio pojedinog segmenta poslovanja tvrtke
u ukupnoj vrijednosti.
4. Kratki povijesni pregled tvrtke (1,02)
Najmanje značajno ocjenjeni element godišnjeg izvješća predstavlja prikaz najbitnijih
činjenica i informacija koje su značajne za poduzeće od njegova osnutka.
5. Najvažnija ostvarenja u izvještajnoj godini (1,46)
Poduzeće u ovoj točki navodi sažetak najbitnijih poslovnih i financijskih činjenica koje
su se dogodile u izvještajnoj godini. Primjeri za to su: porast broja zaposlenika, povećana
profitabilnost, pad prodaje na nekom segmentu, dobitnici nagrada i priznanja,
organizacija humanitarnih aktivnosti i sl.
6. Pozicija poduzeća na tržištu (1,58)
Pozicija poduzeća predstavlja bitan segment godišnjeg izvješća, jer daje odgovor na
pitanje gdje se na tržištu nalazi naše poduzeće, uzevši u obzir granu industrije u kojoj
posluje, konkurenciju, poslovnu okolinu te makroekonomske čimbenike.
7. Izvješće predsjednika Nadzornog odbora (1,48) – odnosi se na samo ona
poduzeća koja unutar svoga poslovanja imaju ustrojen Nadzorni odbor.
Ovo izvješće daje prikaz poslovanja gledajući ga od strane Nadzornog odbora, odnosno
od strane Predsjednika NO-a. Nadzorni odbor unutar svog izvješća pruža rezultate
provedenog nadzora nad radom poduzeća, kao i nad radom Uprave poduzeća.
39
8. Pismo predsjednika Uprave (2,00)
Unutar pisma koji se obraća Predsjednik Uprave društva, odnosno odgovorna osoba koja
predstavlja društvo, nalaze se slijedeći elementi: Najčešće se predsjednik Uprave društva
obraća najvažnijim interesnim skupinama, dioničarima, ali i ostalim interesnim
skupinama koji imaju interes za godišnje izvješće društva, kao i za njegovo poslovanje.
Unutar Pisma, Predsjednik Uprave daje na temelju prethodno ostvarenih rezultata, viziju
poduzeća u budućnosti. Uz to, najčešće ističe društvenu odgovornost poduzeća.
Predsjednik Uprave, predstavljajući društvo, kao i njegove članove Uprave, daje zapravo
kratko izvješće o poslovanju društva.
9. Izjava o kodeksu korporativnog upravljanja (1,22) – odnosi se samo na
korporacije, koje su uključene unutar istraživanja.
Kodeksom korporativnog upravljanja (KKU) društva se obvezuju poštivati načela etike u
svim svojim poslovnim odnosima te prihvaćaju obvezu djelovanja u skladu s načelima
odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj
vjeri, te poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i
društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima. Kodeks korporativnog upravljanja su
djelomično usvojile velike svjetske korporacije na svoju inicijativu, ali i po preporuci
OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj).
U Hrvatskoj je KKU usvojen 2007. godine zahvaljujući Zagrebačkoj burzi i HANFA-i,
kojim su definirana temeljna načela:53 transparentnost poslovanja; jasno razrađene
procedure za rad Nadzornog odbora, Uprave i drugih organa i struktura koje donose
važne odluke; izbjegavanje sukoba interesa; efikasna unutarnja kontrola; efikasan sustav
odgovornosti.
53 Internet adresa: www.zse.hr
40
10. Godišnji upitnik o primjeni KKU (1,18) – odnosi se samo na korporacije, koje
su uključene unutar istraživanja.
Na temelju Kodeksa korporativnog upravljanja, razvio se i godišnji upitnik o primjeni
KKU, koji se definira temeljnim načelima Kodeksa korporativnog upravljanja. U
daljnjem tekstu navest će se najbitnija pitanja koja se navode u Godišnjem upitniku: ima
li društvo web stranicu; da li su godišnja, polugodišnja i tromjesječna izvješća dostupna
javnosti i na koji način; objavljuje li društvo čimbenike rizika te je li uspostavilo
mehanizme za osiguranje rizika; izdaje li društvo nove dionice te da li se sve dionice
jednako tretiraju; kako funkcionira sustav isplate dividendi; kako funkcionira rad glavnih
tijela društva: navode se imena članova glavnih tijela društva, kao i njihove ovlasti;
postoji li komisija za reviziju, ustrojene od strane Nadzornog odbora; postoji li sukob
interesa; navodi se vanjski revizor društva te postojanost povezanosti s radom društva;
postoje li interni revizori;...
11. Članovi Uprave (1,22)
Upravu društva čine one osobe koje etično i zakonski vode poduzeće i predstavljaju ga
javnosti. Članovi Uprave se sastoje najčešće od više osoba, od kojih je jedan od njih
imenovan Predsjednikom Uprave. Unutar godišnjeg izvješća, najčešće se navode imena
članova Uprave, njihovi životopisi te funkcije koje obavljaju unutar društva (npr. izvršni
direktor za marketing, izvršni direktor za financije, direktor korporativnih procesa i sl.).
12. Članovi Nadzornog Odbora (1,18)
Unutar godišnjeg izvješća, najčešće se navode, kao i kod članova Uprave, imena članova
Nadzornog odbora te njihovi životopisi. Nadzorni odbori se sastoje najčešće od nekoliko
članova te je jedan od njih imenovan predsjednikom Nadzornog odbora. Glavna im je
uloga da nadziru rad Uprave društva. Isto tako, Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) u
RH definira da je Nadzorni odbor unutar dioničkih društava (d.d.) obvezan, dok to nije
obveza za društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), iako se ZTD-om preporučava
41
postojanje Nadzornog odbora. Iz tog razloga, unutar istraživanja, za d.o.o. ćemo izbaciti
iz promatranja članove NO-a, ako ih nemaju.
13. Ovlasti NO-a, Uprave i Skupštine poduzeća (1,24)
Unutar godišnjeg izvješća trebala bi biti jasno definirana prava i obveze koje se stječu
kao članom glavnih tijela unutar društva. Što se tiče ovlasti Nadzornog odbora, odnosi se
na nadzor nad vođenjem poslovanja društva te obavještavanje glavne skupštine o tome,
imenovanje i opoziv članova Uprave te sazivanje glavne skupštine. Unutar Nadzornog
odbora, bitno je isto tako unutar izvješća, obavjestiti interesne skupine o Komisijama koje
su unutar društva osnovane od strane NO-a, kao npr: Komisija za reviziju, Komisija za
nagrađivanje, Komisija za korporativno upravljanje, itd. Isto tako, transparentno bi bilo
da se unutar izvješća prikažu i godišnja primanja, odnosno naknade članovima NO-a.
Kao i kod Nadzornog Odbora, unutar godišnjeg izvješća, nalazi se popis članova Uprave
društva, njihovi životopisi, kao i funkcije koje obavljaju. Veća društva svoju strukturu
Uprave definiraju na način da imaju predsjednika Uprave, potpredsjednike te ostale
članove raspoređene najčešće kao izvršni direktori. U praksi su ti izvršni direktori
raspoređeni po divizijama ili jedinicama koje tvore cjelinu poduzeća. Praksa je da su
izdvojene funkcije, funkcije podrške, kao npr. potpredsjednik ili izvršni direktor za
financije, kao i kod korporacija, funkcija potpredsjednika za korporativne aktivnosti i sl.
Također, društva koja žele biti maksimalno transparentna, unutra ovoga dijela navode i
naknade koje dobivaju članovi Uprave društva, bilo financijske ili nefinancijske prirode.
Isto tako, etika i kodeks nekih društava zahtijeva i prikazivanje nekih obveza koje
proizlaze iz prava na naknadu, kao npr: naknada je poslovna tajna te se zabranjuje
takmičenje između članova Uprave i sl.
Što se tiče ovlasti Skupštine društva, definirana je Zakonom o trgovačkim društvima te
unutar godišnjeg izvješća nije toliko istaknuta u praksi. Najbitnije je pitanje održavanja
42
glavne skupštine dioničara, pitanje prihvaćanja izvješća NO-a o obavljnom nadzoru
poslovanja te imenovanje eksternog revizora.
14. Organizacijska struktura poduzeća (1,34)
Svako poduzeće unutar godišnjeg izvješća bi trebalo prikazati organizacijsku strukturu
poduzeća. Praksa je pokazala da to i rade, s tim da ga najčešće prikazuju grafički. Ovisno
o složenosti organizacije, načinu lanca zapovijedanja, stilu managementa te razini
standarda, procedura i politika poduzeća, poduzeća slažu svoju organizacijsku strukturu.
Najčešća praksa izrade organizacijske strukture poduzeća temelji se na piramidalnoj
strukturi temeljenoj na funkcijskoj organizaciji, najčešće procesno orjentiranoj. Isto tako,
unutar funkcijskih jedinica, najčešće postoji ured koji koordinira i koji je spona sa top
managementom. Taj Ured je najčešće jaka spona i sa konzultatantskim i revizijskim
tvrtkama, kao i jaka spona u sustavu investicija, npr. spajanja ili akvizicija. Uz funkcijske
jedinice, kod takvih poduzeća, postoje i sustavi podrške, odnosno organizacijske jedinice
koje nisu sustavno direktno vezano za poslovanje poduzeća, kao npr: Odjel za ljudske
resurse, Odjel za pravne poslove, Odjel za financije i sl.
15. Očekivanja za buduća razdoblja (1,48)
Očekivanja za buduća razdoblja su jako intersantan dio godišnjeg izvješća, koji
predstavlja plan za buduća razdoblja, kao i kontrolu da li poduzeće ide putem ostvarenja
strateških ciljeva. Unutar očekivanja za buduća razdoblja, iskazuje se financijski prikaz
poslovanja, plan prihod i troškova u narednoj godini, nove investicije, nova kreditiranja
te sve ostale nefinancijske elemente kao npr: ulaganje u zaposlene, donacije i sl. Za
dioničare je ovaj segment jako bitan jer će utjecati na visinu dionica, kao i njihove
dividende. Isto tako, poduzeća istraživaju te prognoziraju i eksterne elemente na koje ne
mogu utjecati, kao npr: recesija, pad tečaja, ukidanje poticajnih sredstava i sl.
Kreditorima je jako interesantno zbog vraćanja glavnice i kamata, kao i davanja novih
sredstava za investicije poduzeća. Zaposlenima je prikaz budućih radnji bitan zbog
održavanja svoje egzistencije, kao i mogućnostima napretka, odnosno razvoja vlastite
43
karijere. Svakako, sve interesne skupine zanima budući razvoj poduzeća, kao i to da je
detaljno prikazan unutar godišnjeg izvješća.
16. Misija i vizija poduzeća (1,34)
Temeljni „kamen“ strateških ciljeva svakoga poduzeća definiran je misijom i vizijom
poduzeća. Izjava o misiji poduzeća trebala bi definirati razlog postojanja i pravila po
kojima se poduzeće ponaša i djeluje. Vizija poslovanja prikazuje se definiranim
strateškim ciljevima. Čimbenici koji utječu na stvaranje i oblikovanje misije različiti su.
Kompanije i njihova Uprava misiju i viziju grade na temelju povijesti kompanije, njezine
organizacijske kulture, ključne osobe organizacije, kao i strukture moći.
17. Strategija poduzeća (1,54)
Strategija poduzeća temelji se na strateškim ciljevima poduzeća. Strateški ciljevi koje je
poduzeće postavilo određuje njegovu konkurentsku poziciju koju želi postići, kao i
buduće performanse, odnosno financijske i operativne rezultate koje management
očekuje, u odnosu na stratešku misiju koju je postavio. Najčešći strateški ciljevi poduzeća
definiraju ciljani tržišni udio, željenu stopu rasta prihoda i profita, očekivanu stopu
povrata na investirani novac, konkurentsku sposobnost poduzeća, ulaganja u tehnološki
razvitak, položaj na tržištu, stopu zadovoljstva kupaca i ostali ciljevi, ovisno o osnovnim
karakteristikama poduzeća i njegovom okruženju.
18. Odnos prema interesnoj skupini – kupci (1,52)
Jedan od strateških ciljeva svakog poduzeća je zadovoljstvo kupaca. Svako poduzeće je
prepoznalo da je upravo taj segment jedan od najvažnijih faktora u uspjehu. Orjentiranost
poduzeća kupcu podrazumijeva fleksibilnost i maksimalno razumijevanje njegovih
potreba. Većina poduzeća vrše istraživanja o lojalnosti i odnosu prema kupcima, što i
navode u godišnjim izvještajima. Proces istraživanja lojalnosti kupaca obrađuje se u
jedinicama prodaje i/ili marketinga. Povratne informacije od strane kupaca, poduzeća
44
analiziraju u cilju poboljšanja proizvoda ili usluga te povećanja povjerenja i zadovoljstva
kupaca.
19. Odnos prema interesnoj skupini – dioničari (1,60) – odnosi se na ona
poduzeća u kojima kao vlasnici kapitala postoje dioničari
Od primarnog je interesa za cjelokupno poduzeće postojanje dobre veze i informiranosti
između managementa i ulagača, vlasnika kapitala. Isto tako, neki elementi i principi
izvještavanja, transparentnosti i upravljanja definirani su i Zakonom (Zakon o trgovačkim
društvima, Zakon o tržištu kapitala, Zakon o preuzimanju, itd.). Prema principima koji se
navode iz Zakona, svi dioničari bi trebali imati pravo na informiranost o strateškim
odlukama vezanim uz tvrtku, poput promjene Statuta, izdavanja novih dionica, prodaja
dijela imovine, akvizicije i sl. Također bi trebali imati mogućnost uvida o rezultatima
tvrtke, njihovim strateškim ciljevima, potezima i planovima za daljnje poslovanje.
Većinski i manjinski dioničari bi također trebali imati podjednaki tretman te bi manjinski
dioničari trebali biti zaštićeni od eventualnih štetnih namjera velikih dioničara. Realnost
kakva je najčešća je ta, što možemo zaključiti i iz godišnjih izvješća, da odnos
managementa prema javnosti obično diktiraju dioničari koji kontroliraju većinski paket
dionica. Transparentnost poduzeća se najčešće očituje izlaskom na burzu, čime se
smanjuje utjecaj pojedinih „struja“ vlasnika kapitala. Ukoliko management nema interes
za tržište kapitala i želi sakriti od javnosti informacije, odustat će od burze i zadovoljiti će
minimalne zakonske uvjete.
20. Pregled najvećih dioničara (1,40) - odnosi se na ona poduzeća u kojima kao
vlasnici kapitala postoje dioničari, dok za one koji nemaju dioničare, navode se
vlasnici kapitala, odnosno vlasnička struktura društva
Kod dioničkih društava, unutar godišnjeg izvješća najčešće se navodi popis dioničara sa
brojem dionica koji nose. Isto tako, unutar godišnjeg izvješća, te su informacije prikazane
postotnim udjelom i grafički. Također, navedena je i vrijednost jedne dionice, zaključena
45
s datumom bilance, odnosno 31.12. Što se tiče ostalih društava, navode se vlasnici
kapitala i njihov postotni udio u vlasničkoj strukturi.
21. Izvješće o kretanju dionica poduzeća (1,64) - odnosi se na ona poduzeća koja
svoje dionice listaju na burzi
Izvješće o kretanju dionica poduzeća najčešće se unutar godišnjeg izvješća iskazuje
grafički, najčešće prikazujući promet dionica tokom godine, uzetih sa Zagrebačke burze.
Unutar ovog segmenta date su informacije vrijednosti ostvarenog prometa tokom godine,
prosječnoj cijeni i zaključnoj cijeni. Isto tako, navodi se i stjecanje te visina vlastitih
dionica.
22. Odnos prema interesnoj skupini – dobavljači (1,44)
Kao i kod kupaca, potrebno je utvrđivati obveze i prava iz komunikacije sa partnerima ili
dobavljačima. Što se tiče dobavljača potrebno je utvrditi dugoročnost suradnje te
temeljem toga izgraditi dugoročne odnose. Unutar godišnjeg izvješća, potrebno je
istaknuti najveće dobavljače ili partnere, kao i istaknuti, kako bi informacije bile
transparentnije, iznose dugovanja prema najvećim dobavljačima. Isto tako, dobavljači su
naši partneri u stvaranju outputa proizvoda ili usluge, pa bi bilo dobro razmjenjivati
znanja i iskustva u postizanju zajedničkih ciljeva, a to je zadovoljstvo krajnjeg potrošača.
Bitno je redovito provoditi vanjsku prosudbu kvalitete dobavljača ili partnera.
23. Odnos prema zaposlenicima (1,46)
Jedna od najbitnijih segmenata društvene odgovornosti poduzeća leži u odnosu prema
zaposlenicima. Unutar godišnjeg izvješća, poduzeća navode najčešće aktivnosti koji se
odnose na zaposlenike, kao npr: stručno vođenje ljudskih resursa, sustav nagrađivanja i
upravljanja učinkom te sustav karijere zaposlenika. Poduzeća najčešće ističu sustav
motivacija i nagrađivanja, koji proizlazi iz sustava ostvarenog učinka pojedinca. Isto
tako, ističu i beneficije, odnosno sustav nagrađivanja managera poduzeća. Za razliku od
46
prije, kada je postojala unutar poduzeća samo kadrovska služba, danas, svako poduzeće
koje želi ostvariti postavljene ciljeve, ima Odjel za ljudske resurse.
Postojanost takvog Odjela, preko kojega se upravlja ljudskim resursima, utjecat će na
pozitivan rezultat na razini zaposlenika, što će u konačnici utjecati i na pozitivni rezultat
na razini poduzeća. Također su jako bitne i beneficije, bilo materijalne ili nematerjalne,
koje na zaposlenike djeluju jako motivirajuće. Motivirani zaposlenik je najveća
konkurentska prednost poduzeća. Nije samo beneficija bitna za odnos prema
zaposlenima, nego i radna okolina, pristup radu te radni uvjeti. U konačnici ćemo
istakniti elemente na koje bi poduzeća trebali dati akcent: razmatranje pritužbi
zaposlenika; uključiti zaposlenike u definiranje poslovnih ciljeva; osigurati plaćanje
zaposlenika po učinku i na vrijeme; dati prioritet na zdravlje i sigurnost zaposlenika;
osigurati zaposlenicima razumijevanje pravila o radu; ponuditi svima jednak pristup
zapošljavanju i napredovanju; omogućiti zaposlenicima sudjelovanja u rastu poduzeća;
itd.
24. Struktura zaposlenika (1,26)
Poduzeća često unutar godišnjeg izvješća daju prikaz zaposlenika po radnim mjestima,
kao i kvalifikacijama koje imaju, želeći prikazati javnosti profil poduzeća kroz njihove
zaposlenike. Ovaj segment je jako bitan kako bi se korisnici godišnjih izvještaja imali
prilike upoznati kakav sve kadar radi unutar poduzeća. Uz kvalifikacije, poduzeća nekada
navode i opise radnih mjesta, što je rijedak slučaj.
25. Društvena odgovornost poduzeća (1,36)
Društvena odgovornost poduzeća leži u činjenici da kroz poslovne aktivnosti poduzeće
utječe na poboljšanje ekonomskog rasta te da istovremeno utječe na povećanje zaštite
okoliša i promiče društvenu odgovornost. Neke od segmenata društvene odgovornosti
smo već naveli ili ćemo navesti u nastavku. U ovome dijelu, bazirat ćemo se na
sponzorstva i donacije. Zapravo, sponzorstva i donacije su oni segmenti društvene
47
odgovornosti s kojim se poduzeća žele pohvaliti unutar godišnjih izvještaja. Uz sve to,
ističu i pomoći socijalno ugroženim skupinama, radeći brojne promocije unutar
poduzeća, ali i u suradnji sa partnerima. Zapravo za velike korporacije, odgovori vezani
za društvenu odgovornost poduzeća leže u Kodeksu korporativnog upravljanja.
26. Doprinos poduzeća ekonomskom prosperitetu (1,36)
Što se tiče doprinosa poduzeća ekonomskom prosperitetu, odnosi se na direktan ili
indirektan utjecaj. Mnoga poduzeća svoj direktan utjecaj temelje svojim pozitivnih
rezultatima koje ostvaruju, kao i drugim društveno odgovornim sferama kojima utječe na
razvoj gospodarstva. Brojni su primjeri: razvoj zaposlenika i podjela znanja široj javnosti,
zapošljavanje osoba sa invaliditetom, zapošljavanje mladih stručnjaka, ulaganje u
kapitalno razvojne investicije i sl. Isto tako, brojne kompanije najčešće indirektno utječu
na proračun lokalne i/ili regionalne samouprave, gdje se kroz plaćanje poreza i doprinosa
financira proračun istih. Također, mnogi od njih financiraju rad i razvoj djelatnosti važnih
za funkcioniranje društva, uključujući znanost, obrazovanje, zdravstvo te razvoj
infrastrukture.
27. Zaštita okoliša (1,38)
Zaštita okoliša je isto tako jedan od važnih segmenata društvene odgovornosti poduzeća,
a predstavlja bitan segment svakog godišnjeg izvješća. Unutar toga, poduzeća navode
najčešće kako su sve aktivnosti poduzeća usklađene sa međunarodnim standardima i/ili
nacionalnim zakonskim okvirima zaštite okoliša. Veliki pažnju davaju štednji energije,
zbrinjavanju otpada te inovacijama u sferi zaštite okoliša. Najčešće navode i politike koje
koriste u sustavu zaštite okoliša, kao i norme te certifikate koje posjeduju za sustav
upravljanja okolišem (npr. ISO 14001 standard). Problema sa zaštitom okoliša imaju ona
poduzeća koja nemaju adekvatno razvijenu tehnologiju za suzbijanje problema vezanih
za okoliš, pa neki od njih, iako imaju kvalitetna godišnja izvješća, tematiku zaštite
okoliša zaobilaze.
48
28. Upravljanje kvalitetom (1,48)
Sustav globalizacije doveo je do činjenice da je segment upravljanja kvalitetom sve više
zastupljeniji unutar godišnjih izvještaja. Pojmovi kojima se danas najviše poklanja
pozornost su povećanje kvalitete, zadovoljstvo kupaca i normizacija. Upravljanje
kvalitetom smatramo proces stalnog održavanja i poboljšanja kvalitete. Normizacija je
usko vezana sa kvalitetom i sustavom upravljanja kvalitetom zahvaljujući ISO
standardima, iz kojih je najbolje izdvojiti ISO 9000 i ISO 9001:2000. ISO 9001:2000,
kojega ćemo najčešće naći navedenog unutar godišnjih izvještaja, temelji se na54:
određivanju svih procesa važnih za upravljanje kvalitetom, određivanju tijeka i
međudjelovanja procesa, određivanju kriterija i metoda za potvrdu efikasnosti procesa,
osiguranju dostupnosti sredstava i informacija za procese, mjerenju, nadzoru i analizi
procesa te stalnom poboljšavanju procesa.
29. Rizik poslovnog okruženja (1,46)
Što se tiče ovoga oblika rizika, poduzeće na njega vrlo rijetko i teško mogu djelovati, iz
razloga što se radi o eksternom obliku rizika. Rizik poslovnog okruženja je određen
političkim, makroekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji i regijama u kojima posluje
kompanija, a koji direktno ili indirektno utječe na poslovanje i poslovnu uspješnost
poduzeća. Politički oblik rizika, kao sastavnog dijela rizika poslovnog okruženja,
uključuje sve rizike povezane sa političkom nestabilnošću i opstojnošću države (npr. pad
Vlade). Makroekonomski čimbenici su oni koji su nošeni fiskalnom i monetarnom
politikom svake zemlje. Zastoji u lošem vođenju ovih dviju politika, utječe na
makroekonomsko stanje gospodarskog sustava, što vrlo lako utječe na mikroekonomiju,
odnosno na samo poduzeće i njegovu uspješnost (npr. recesija gospodarskog sustava).
Sve ove čimbenike, poduzeća navode u svojim izvještajima, navodeći trenutnu sliku sa
zaključkom da su politički i opće društveni rizici svojstveni svim djelovima društva, na
koje se individualno ne može utjecati.
54 Zahtjevi norme ISO 9001:2000 počivaju na temeljnim principima procesnog pristupa sustavu upravljanja
kvalitetom prema načelima W.Edwards Deminga, oca teorije sustava upravljanja kvalitetom.
49
30. Rizik konkurencije (1,52)
Rizik konkurencije je jako bitan u sustavu tržišnog natjecanja. Bitno ga ja analizirati i
otkriti sve elemente koji proizlaze iz njega, kako bi ga lakše otklonili i prilagodili s
ostalim situacijama povezanih iz njega. Poduzeće se nalazi s ovim oblikom rizika čim
uđe na tržište. Rizik konkurencije je jako značajan za stvaranje strategije poduzeća.
Ulaskom na tržište doći će do promjene ponašanja konkurencije. Poduzeće mora planirati
sve mjere za spriječavanje i uklanjanje konkurencijskog rizika kako bi bili spremni
uzvratiti na jednu od promjena od strane konkurencije. Poduzeće bi trebalo prije ulaska
na tržište, ali i u sustavu poslovanja, analizirati koji je sve oblik konkurencije prisutan na
tržištu, primjerice da li se radi o konkurenciji dobavljača ili konkurenciji koja nudi isti
proizvod ili uslugu i sl. Unutar godišnjeg izvješća, poduzeća najčešće opisuju rezultate
analize konkurencije, rizike koje je potrebno ukloniti, kao i instrumente koje koriste u
uklanjanju konkurencijskih rizika.
31. Rizik industrije (1,50)
Što se tiče rizika industrije, on obuhvaća širok spektar rizika. Najčešće se radi o svim
oblicima rizika koje poduzeća imaju poslujući u industrijskoj grani u kojoj jesu. Uz
konkurenciju, koja sa sobom nosi rizik industrije, nalaze se i neki drugi rizici, kao npr:
cjenovni rizik, rizik loših odnosa sa dobavljačima, pogoršanje ekonomskih uvjeta unutar
industrije, pad potražnje, zanemarivanje marketinških aktivnosti i sl.
Cjenovni rizik je usko povezan sa rizikom industrije, kao i sa padom potražnje. Cjenovni
rizik obuhvaća promjenu cijene robe ili sirovina, kao inputa. Bitan segment osim
cjenovnog je zanemarivanje marketinških aktivnosti, u smislu da poduzeće zanemari
aktivnosti vezane za proizvodni marketinški miks, a odnosi se na dobre aktivnosti unutar
organiziranih prodajnih kanala, dobrih komunikacijskih i reklamnih aktivnosti te ulaganje
u kvalitetu proizvoda ili usluge, ovisno o kakvom se tipu poduzeća radi.
50
32. Rizik likvidnosti (1,60)
Upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca te
osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstava, primjerice kroz ugovaranje kredita.
Rizik likvidnosti određuje se kao opasnost od neusklađene dospjelosti sredstava i obveza
prema izvorima sredstava u tvrtkama, što za posljedicu može imati teškoće s likvidnošću
(nedostatak novčanih sredstava za podmirenje dospjelih obveza). Unutar godišnjih
izvještaja, poduzeća navode stanje likvidnosti unutar poduzeća, bilo kroz pokazatelje,
bilo kroz prikaz slike stanja obveza te stanja računa, kako bi se mogle podmiriti obveze.
Navodi se i vrijeme potrebno da se obveze isplate.
33. Poslovni rizik (1,60)
Poslovni rizik uključuje rizike svakodnevnog poslovanja, vezane uz budući opstanak
društva, održavanje i poboljšanje tržišne pozicije te stabilnosti poslovanja društva.
Poslovni rizik determiniran je poslovnim okruženjem kompanije, karakteristikama
industrijskih grana u kojima društvo posluje, kao i vlastitim poslovnim politikama i
odlukama. Unutar godišnjih izvještaja, poduzeća navode sve elemente poslovnih rizika
koji su determinirani, kao npr: rizik organizacije poduzeća, robni rizik, rizik kadrova,
rizik upotrebe resursa, rizik ulaganja kapitala, rizik inovacija, rizik naplate potraživanja i
sl. Što se tiče poslovnog rizika, zaključujemo da se radi o svakodnevnim oblicima rizika,
kratkog su roka te se za ovaj oblik koriste kratkoročni instrumenti detektiranja i
rješavanja od ovog oblika rizika, koristeći unaprijed definirane strateške instrumente.
34. Računovodstvene politike poduzeća (1,70)
Izrada svakog godišnjeg izvješća, kao i temeljnih financijskih izvještaja, temelji se na
računovodstvenim politikama poduzeća. Računovodstvene politike temelje se na
standardima (MRS, MSFI, HSFI). Poduzeća unutra godišnjeg izvješća navode koje su
standarde koristili pri izradi izvještaja. Računovodstvene politike utvrđuju sve one
metode koje je Uprava i management poduzeća usvojio i primjenjuje u izradi svojih
51
financijskih izvještaja. Inače, smisao računovodstvenih politika je da se ne mijenjaju
često, osim ako to nije uvjetovano novim standardima i Zakonima, zbog nemogućnosti
uspoređivanja sa prethodnim razdobljima ili usporedbom sa industrijom. Cilj
računovodstvenih politika je da korisniku izvještaja da pouzdane informacije zbog
potreba donošenja ekonomskih odluka. To znači da će poduzeće korištenjem financijskih
izvještaja osigurati korisniku pouzdane i fer informacije o položaju i uspješnosti
poduzeća kroz financijska izvješća.
35. Analiza poduzeća kroz financijske pokazatelje (1,80)
Smisao financijskih pokazatelja je da na jedan sažet način prikažu stanje i financijsku
sliku poduzeća. Informacije koje dobivamo iz financijskih izvještaja služe za formiranje
financijskih pokazatelja. Strukturno najveći obujam godišnjeg izvješća je obuhvaćen pod
tematiku financijskih pokazatelja poduzeća. Najčešće, financijski pokazatelji su prikazani
unutar godišnjeg izvješća grafički, kako bi korisnicima izvješća pružili jasniju sliku.
Brojni su financijski pokazatelji koje poduzeća pružaju korisnicima unutar godišnjih
izvještaja (temeljenih na analizama i omjerima iz temeljnih financijskih izvještaja), a
najčešći od njih su: pokazatelji likvidnosti55, pokazatelji zaduženosti56, pokazatelji
ekonomičnosti57, pokazatelji aktivnosti58 te pokazatelji profitabilnosti59.
55 Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzeća u kontekstu sposobnosti podmirenja dospjelih
kratkoročnih obveza. Najčešći eksplicirani pokazatelji likvidnosti jesu koeficijent trenutne likvidnosti,
koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti. 56 Najčešći pokazatelji zaduženosti poduzeća jesu koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja
i koeficijent financiranja. Sva tri pokazatelja formirana su na temelju bilance i zbog toga se često ističe da
odražavaju statičku zaduženost. U biti ti pokazatelji su odraz strukture pasive i govore koliko je imovine
financirano iz vlasitog kapitala (glavnice) te koliko imovine je financirano iz tuđeg kapitala (obveza). Isto
tako, pomoću tih pokazatelja moguće je utvrditi odnos tuđeg kapitala (obveze) i vlastitog kapitala
(glavnica). 57 Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici
rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji računaju na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka
(izvještaja o dobiti). 58 Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijenti obrta, a računaju se na temelju odnosa prometa
i prosječnog stanja. Oni upućuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu.
52
Isto tako, osim najčešćih pokazatelja, tu su i ostali, kao npr: dinamika prodaje, financijska
analiza po poslovnim segmentima, pregled prodaje i troškova po tržištima, dinamika
troškova, pokazatelji novčanog tijeka novca i sl.
36. Financijski izvještaj – Bilanca (2,00) – vidi poglavlje 2.2.
37. Financijski izvještaj - Račun dobiti i gubitka (2,00) – vidi poglavlje 2.2.
38. Financijski izvještaj - Izvještaj o novčanom toku (2,00) – vidi poglavlje 2.2.
39. Financijski izvještaj - Izvještaj o promjeni kapita la (2,00) – vidi poglavlje 2.2.
40. Bilješke uz financijske izvještaje (2,00) – vidi poglavlje 2.2.
41. Odgovornost za financijske izvještaje (1,68)
Odgovornost za financijske izvještaje snosi potpisnik temeljnih financijskih izvještaja, a
to je Predsjednik Uprave poduzeća ili direktor, koji odgovara za istinitost i fer prikaz
stanja poduzeća. Unutar godišnjeg izvješća, rijetkost je da postoji poseban odjeljak
odgovornosti za godišnja izvješća, već su ona vidljiva u Pismu predsjednika Uprave
(točka 8).
42. Izvještaj neovisnog revizora (2,00)
Revizorsko izvješće glavni je učinak ili output revizije. Izvješće priopćava korisnicima
financijskih izvještaja revizijski nalaz. To je završni dio postupka prikupljanja i procjene
dovoljnih mjerodavnih dokaza u svezi s realnošću i objektivnošću prezentiranih
financijskih izvještaja. Izvješće revizora je, kao i svako drugo izvješće, u biti
komunikacijsko sredstvo – kroz izvješće revizor prenosi, u sažetom obliku, profesionalnu
59 U kontekstu pokazatelja profitabilnosti uobičajeno se razmatraju pokazatelji marže profita te rentabilnost
ukupne imovine i rentabilnost vlastitog kapitala.
53
prosudbu o vlastitom klijentovu predstavljanju u financijskim izvještajima. Revizorsko
izvješće daje vrijednost i vjerodostojnost financijskim izvještajima zbog neovisnog
mišljenja revizora o realnosti i objektivnosti prikazanih financijskih izvještaja.60
Revizorsko mišljenje može biti: pozitivno61, negativno62, mišljenje s rezervom63 te
suzdržano mišljenje64.
43. Događaji nakon datuma bilance (1,66)
Događaji nakon datuma bilance jesu povoljni i nepovoljni događaji nastali između
datuma bilance i datuma kada su financijski izvještaji odobreni za objavljivanje. Mogu se
identificirati dvije vrsta događaja: događaji koji pružaju dokaz stanja koja su postojala na
datum bilance (usklađujući događaje nakon datuma bilance) i događaji koji ukazuju na
stanja koja su nastala nakon datuma bilance (neusklađujući događaje nakon datuma
bilance).65
44. Kontakt podaci (1,16)
Kontakt podaci obuhvaćaju najčešće slijedeće elemente: adresa i sjedište poduzeća,
adresa i kontakt podružnica, kontakt telefoni, web stranica, kontakt e-mail, itd.
60 Filipović, I., (2008): “Revizija”, Sveučilišni studijski centar, Split 61 Pozitivno revizorsko izvješće je najuobičajenija vrsta revizorskog izvješća kojim se predočava kako su
financijski izvještaji trgovačkog društva sastavljeni u skladu s primjenjivim kriterijima/okvirom
financijskog izvještavanja (računovodstvena načela, MSFI, zakonski propisi, računovodstvene politike). 62 Kada je neslaganje s upravom u pogledu primjenjivosti odabranih računovodstvenih politika, metoda
njihove primjene i primjerenosti njihova objavljivanja u financijskim izvještajima toliko značajno, revizor
izražava negativnomišljenje prema kojem financijski izvještaji nisu realni i objektivni. 63 Revizor izražava mišljenje s rezervom u slučajevima kada ograničenje djelokruga rada revizora odnosno
neslaganje s upravom nije tako značajno da bi zbog toga revizor mogao o objavljenim financijskim
izvještajima dati negativno mišljenje ili se, pak, suzdržati od izražavanja mišljenja. 64 Revizor se suzdržava od izražavanja mišljenja o financijskim izvještajima kada je mogući učinak
ograničenja djelokruga revizorova rada tako značajan da revizor nije mogao prikupiti dovoljne dokaze, te
stoga ne može izraziti mišljenje o financijskim izvještajima. 65 Narodne novine, 02/2000, MRS 10
54
3.2. PONDERIRANJE VARIJABLI
Stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI) temelji se na nekoliko faza:
� ocjenjivanje važnosti pojedinog elementa godišnjeg izvješća (1-5);
� izračun koeficijenta važnosti elementa godišnjeg izvješća (K.V.);
� izračun ocjene kvalitete godišnjeg izvješća (O.K.j);
� izračun ukupne ocjene kvalitete godišnjeg izvješća;
� izračun indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI).
Na temelju postavljenih elmenata godišnjeg izvješća, kako bi dobili kvalitetne rezultate,
provedeno je primarno istraživanje o važnosti pojedinih elemenata godišnjeg izvješća.
Primarno istraživanje provedeno je s ciljem da se ocjeni važnost elemenata godišnjeg
izvješća. Raspon ocjenjivanja se kretao od 1 do 5 (MIN ocjena 1 – element godišnjeg
izvješća nije važan; MAX ocjena 5 – element godišnjeg izvješća je iznimno važan).
Ispitanici su sukladno svojim objektivnim poznavanjem slike godišnjeg izvješća i
njegovih elemenata dali ocjene. Isto tako, oni elementi koji su se u kompletu ocjenili sa
najnižom ocjenom, izbačeni su iz promatranja.
Kako bi se dobio ponder, koji će u kasnijem dijelu služiti za izračun IKGI-a, potrebno je
izračunati koeficijent važnosti elementa godišnjeg izvješća (K.V.j). Kako bi proces
stvaranja indeksa bio lakši, potrebno je stvoriti visinu pondera koji će se kretati od 1 do 2
(koeficijent važnosti elementa godišnjeg izvješća s veličinom pondera 1 - MIN – element
nije toliko značajan za kvalitetu godišnjeg izvješća; koeficijent važnosti elementa
godišnjeg izvješća s veličinom pondera 2 – MAX – element je iznimno značajan za
kvalitetu godišnjeg izvješća). Također, iz prethodnog je navoda vidljivo da ponderi
nemaju jednaku težinu, već su za svaki pojedini element različiti, ovisno o ocjeni
ispitanika. Kako bi se dobile vrijednosti pondera od 1 – 2, potrebno je maksimalnu
vrijednost (svi ispitanici su za pojedini element dali ocjenu 5) podijeliti sa 2.
55
Izračun koeficijenta važnosti elementa godišnjeg izvješća (K.V.) prikazan je slijedećom
formulom i potrebnim simbolima:
– ukupna ocjena svih ispitanika o važnosti pojedinog elementa;
xi – ocjene ispitanika o važnosti pojedinog elementa godišnjeg izvješća (od 1 do 5);
n – broj ispitanika66;
i – ispitanik;
K.V. – koeficijent važnosti elementa godišnjeg izvješća.
Slijedeći korak u stvaranju IKGI-a, odnosi se na ocjenu kvalitete godišnjeg izvješća
(O.K.j). Kako bi se dobila O.K.j, potrebno je saznati postojanost pojedinog elementa
godišnjeg izvješća. Postojanost elementa godišnjeg izvješća označava se sa 0 ili 1. Ako
element postoji unutar godišnjeg izvješća, dobit će ponder 1, a ako element unutar
godišnjeg izvješća ne postoji, dobit će ponder 0. Izračun ocjene kvalitete godišnjeg
izvješća (O.K.j) dobije se tako da se koeficijent važnosti elementa godišnjeg izvješća
(K.V.) pomnoži sa ponderom postojanosti elementa godišnjeg izvješća (0;1). Ocjenu
kvalitete godišnjeg izvješća (O.K.j) prikazana je slijedećom formulom i potrebnim
simbolima:
j – element godišnjeg izvješća;
O.K.j – ocjena kvalitete godišnjeg izvješća;
[0;1] – postojanost elementa godišnjeg izvješća (0 – ne postoji element unutar
promatranog godišnjeg izvješća (GI); 1 – postoji element unutar promatranog GI).
66 Ukupan broj ispitanika iznosio je 40. Referentna skupina su studenti druge godine diplomskog studija
Računovodstva i revizije Ekonomskog fakulteta u Splitu.
56
Kako bi došli do krajnje vrijednosti, potrebno je izračunati ukupnu ocjenu kvalitete
godišnjeg izvješća, što predstavlja sumu ocjene kvalitete godišnjeg izvješća za sve
elemente godišnjeg izvješća, što je i prikazano slijedećom formulom i potrebnim
simbolima:
m – broj elemenata godišnjeg izvješća
Stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI) dobije se tako da se ukupna ocjena
kvalitete godišnjeg izvješća podijeli sa maksimalnom vrijednošću ukupne kvalitete
godišnjeg izvješća (maksimalna vrijednost znači da unutar godišnjeg izvješća postoje svi
elementi koji su ocjenjeni sa koeficijentom važnosti GI). Stvaranje indeksa kvalitete
godišnjeg izvješća (IKGI), prikazan je slijedećom formulom:
57
3.3. DEFINIRANJE MJERNE SKALE ZA OCJENU
KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠĆA
Nakon što smo stvorili Indeks kvalitete godišnjeg izvješća (IKGI), potrebno je utvrditi
relacije, na temelju kojih ćemo donijeti odluke o kvaliteti i visini kvalitete godišnjeg
izvješća. Od strane autora, objektivno je definirana mjerna skala, što je i prikazano u
sljedećoj tablici:
Tablica 10: Mjerna skala IKGI-a67
I K G I KVALITETA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA
0 - 20 N e k v a l i t e t n o g o d i š n j e i z v j e š ć e
20 - 40 G o d i š n j e i z v j e š ć e n i ž e k v a l i t e t e
40 - 60 P r o s j e č n o k v a l i t e t n o g o d i š n j e i z v j e š ć e
60 - 80 K v a l i t e t n o g o d i š n j e i z v j e š ć e
80 - 100 V i s o k o k v a l i t e t n o g o d i š n j e i z v j e š ć e
Izvor: Izrada autora
67 Definiranje donje i gornje granice temelji se slijedećom relacijom: L1 < Xi ≤ L2. Primjerice, drugi razred
se kreće u rasponu od 20 – 40, s tim da IKGI 20 ulazi u prvi razred, dok IKGI40 ulazi u drugi razred.
58
4. ISTRAŽIVANJE KVALITETE GODIŠNJEG
IZVJEŠĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ
4.1. OPIS UZORKA
Nakon što smo izradili indeks kvalitete godišnjeg izvješća, kako bi dobili rezultate na
temelju kojih ćemo donijeti zaključke o kvaliteti godišnjih izvještaja, potrebno je izabrati
uzorak.68
Analizirajući uzorak listanih poduzeća, došli smo do slijedećih informacija: Što se tiče
oblika društva, 98% promatranih poduzeća iz uzorka su dionička društva, što se moglo i
očekivati (vidi graf 3). Ostala poduzeća su društva sa ograničenom odgovornošću.
Gledajući po djelatnostima, poduzeća su najviše strukturirana kao proizvođačke
djelatnosti, zatim kao trgovačke, uslužne, građevinske, itd. (vidi graf 2).
Graf 2: Djelatnost listanih poduzeća
DJELATNOST PODUZEĆA
10%
6%
32%
2%4%
28%
16%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
građ
evina
rstvo
poljo
privr
eda
proiz
vodn
ja
prom
et
telek
omun
ikacij
e
trgov
ina
uslug
a
Izvor: Izrada autora
68 Unutar ovoga istraživanja, analizirati će se kvaliteta godišnjih izvještaja na temelju veličine poduzeća.
Analizirana poduzeća su sva ona koja su do analiziranog datuma autora predala svoja godišnja izvješća
FINA-i za 2008. godinu. Iz analiziranih poduzeća, slučajnim odabirom, koristeći SPSS paket, izabrali smo
po pedeset srednjih, velikih i listanih poduzeća.
59
Izvor: Izrada autora Izvor: Izrada autora
Analizirajući stupanj zaduženosti listanih poduzeća, smatramo da su zadužena ona
poduzeća kod kojih je isti stupanj veći od 50%. Graf 4 nam pokazuje da 44% listanih
poduzeća ima stupanj zaduženosti veći od 50%. Inače stupanj zaduženosti kao financijski
pokazatelj predstavlja omjer ukupnih obveza i ukupne imovine u poduzeću.
Gornja granica stupnja zaduženosti bi trebala biti 50%, odnosno da bi udjel obveza u
ukupnoj imovini trebao biti maksimalno 50%. Prosječni stupanj zaduženosti listanih
poduzeća je 51% te bi to značilo da su se listana poduzeća sa 100 kuna ukupne imovine,
samofinancirala sa 49 kuna.
Profitabilnost listanih poduzeća promatrali smo kroz neto profitnu maržu. Neto profitna
marža pokazuje koliko je posto prihoda ostalo nakon podmirenja svih troškova i poreza
na dobit.
Prosječna neto profitna marža listanih poduzeća iznosi 8%, tj. kada listano poduzeće
ostvari 100 kuna prihoda od prodaje, ostvariti će 8 kuna neto dobiti.
Graf 3: Oblik društva listanih poduzeća
98%
2%
DIONIČKO DRUŠTVO
DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Graf 4: Stupanj zaduženosti listanih poduzeća
56%
44%
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6
STUPANJZADUŽENOSTI
< 50 %
STUPANJZADUŽENOSTI
> 50 %
60
Gledajući listana poduzeća po ostvarenom financijskom rezultatu, dobiti ili gubitku,
možemo zaključiti da je 78% analiziranih listanih poduzeća iz uzorka ostvarilo dobit, dok
ih je 22% ostvarilo gubitak.
S druge pak strane, kod
analiziranih velikih poduzeća,
gledajući oblik društva, 32% su
dionička društva, dok je ostalih
68% poduzeća društva s
ograničenom odgovornošću.
Izvor: Izrada autora Iz gornjeg grafa zaključujemo da je u analizu velikih poduzeća ušlo više društava sa
ograničenom odgovornošću, što je i za očekivati. Isto tako, gledajući djelatnosti velikih
poduzeća u usporedbi sa listanim poduzećima, možemo zaključiti da nije došlo do bitnije
promjene. I dalje su trgovačke i proizvodne djelatnosti vodeće djelatnosti za oba uzorka.
Graf 6: Djelatnost velikih poduzeća
DJELATNOST PODUZEĆA
4,00%8,00% 10,00%
2,00%
24,00%28,00%
24,00%
0,00%5,00%
10,00%15,00%
20,00%25,00%
30,00%
brod
ogra
dnja
fond
građ
evina
rstvo
prer
ada
robe
proiz
vodn
ja
trgov
ina
uslug
e
Izvor: Izrada autora
Graf 5: Oblik društva velikih poduzeća
68%
32%
DIONIČKO DRUŠTVO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
61
Gledajući stupanj zaduženosti velikih poduzeća u prosjeku, možemo reći da je veći u
usporedbi sa listanim poduzećima. Naime, prosječni stupanj zaduženosti je 66%, što bi
značilo da se veliko poduzeće sa 100 kuna ukupne imovine, samofinancira sa 34 kune.
Gledajući pojedinačno, 76% poduzeća ima stupanj zaduženosti veći od 50%, što je
zabrinjavajući podatak velikih poduzeća u odnosu na listana poduzeća. (vidi graf 7).
S druge pak strane, što se tiče neto profitne marže, kao pokazatelja profitabilnosti,
donosimo zaključak da ne postoji značajne razlike između profitabilnosti listanih
poduzeća i velikih poduzeća. Neto profitna marža velikih poduzeća u prosjeku iznosi 9%,
što bi značilo da na 100 kuna ostvarenog prihoda od prodaje, velika poduzeća zarade 9
kuna neto dobiti, tj. dobiti nakon oporezivanja. Velikih razlika nema ni s obzirom na
financijski rezultat poduzeća. 74% velikih poduzeća ostvaruje dobit, dok ostatak od 26%
ostvaruje gubitak. (vidi graf 8).
Izvor: Izrada autora Izvor: Izrada autora
Graf 9: Oblik društva srednjih poduzeća
Kod srednjih poduzeća, izabranim u našem
uzorku, mali je broj dioničkih društava
(18%), uspoređujući ih s velikim i listanim
poduzećima. Ostalih 82% poduzeća iz
promatranog uzorka su društva s
ograničenom odgovornošću.
Izvor: Izrada autora
Graf 7: STUPANJ ZADUŽENOSTI
24%
76%
0 0,2 0,4 0,6 0,8
STUPANJZADUŽENOSTI
< 50 %
STUPANJZADUŽENOSTI
> 50 %
Graf 8: FINANCIJSKI REZULTAT PODUZEĆA
GUBITAK26%
DOBIT74%
OBLIK DRUŠTVA
82%
18%
DIONIČKO DRUŠTVO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
62
Analizu uzorka za srednja poduzeća, možemo dati i slijedećim grafikonom 10, koji
pokazuje djelatnosti koje je obuhvatio uzorak.
Graf 10: Djelatnost srednjih poduzeća
DJELATNOST PODUZEĆA
2,00%
14,00%
2,00% 2,00%
32,00%
2,00%
24,00% 22,00%
0,00%5,00%
10,00%15,00%20,00%25,00%30,00%35,00%
brod
ogra
dnja
građ
evina
rstvo
izdav
aštvo
prer
ada
proiz
vodn
ja
recik
laža
trgov
ina
uslug
a
Izvor: Izrada autora
Prosječni stupanj zaduženosti srednjih poduzeća veći je i od listanih i od velikih
poduzeća te iznosi 69,07%, što pokazuje veliki problem i malo samofinanciranje srednjih
poduzeća. Gledajući zaduženost pojedinačno, zaključak je isti, kao i kod velikih
poduzeća. (vidi graf 12). Isti zaključak, sa istim postotnim pokazateljima, može se
donijeti i za prosječnu neto profitnu maržu poduzeća iz uzorka, koja iznosi 9%.
Zanimljiva je informacija da je povoljniji financijski rezultat promatranih srednjih
poduzeća u odnosu na listana i velika poduzeća. (vidi graf 11).
Izvor: Izrada autora
GUBITAK; 16%
DOBIT; 84%
Graf 11: FINANCIJSKI REZULTAT
Graf 12: STUPANJ ZADUŽENOSTI PODUZEĆA
24%
76%
0 0,2 0,4 0,6 0,8
STUPANJZADUŽENOSTI
< 50 %
STUPANJZADUŽENOSTI
> 50 %
63
4.2. OPIS STATISTIČKE METODOLOGIJE
Za potvrđivanje ili odbacivanje postavljenih ciljeva ovoga rada, ali i donošenja rezultata
na temelju kojih će se i donijeti konačni zaključci, potrebna je statistička metodologija.
Za ovu analizu, koristit će se statistički paket SPSS 16.0 (Statistical Package for the
Social Sciences). Isto tako, za provođenje različitih analiza i prikaza koristiti će se MS
Excel, kao najpopularniji u kompatibilnosti sa SPSS-om.
Za prikazivanje dobivenih rezultata IKGI-a, koristit će se deskriptivna statistika iz koje će
se prikazati apsolutne i relativne vrijednosti kvalitete godišnjih izvještaja. Isto tako,
funkcijom MEAN, prikazati će se prosječan indeks kvalitete za svaku grupu poduzeća,
ovisno o veličini.
Za usporedbu IKGI-a listanih i velikih, listanih i srednjih te velikih i srednjih poduzeća,
da li postoji međusobna razlika u njima, koristit će se Mann-Whitney U-test za dva
nezavisna uzorka. Mann-Whitney U-test se primjenjuje za dva nezavisna uzorka koja se
mjere pomoću redoslijedne skale. Postavljaju se hipoteze:69
0H - ne postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima.
1H - postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima.
Testom zbroja rangova testira se da li dva nezavisna uzorka pripadaju populaciji s istim
medijanom. Zaključak se može donijeti na temelju empirijske signifikantnosti. Ako je
empirijska vrijednost 0%5* H⇒>α , donijeti će se zaključak da ne postoji razlika u
rangovima u odabranim uzorcima. Ako je empirijska vrijednost 1%5* H⇒<α , donijeti
će se zaključak da postoji razlika u rangovima u odabranim uzorcima.
69 Pivac, S., (2009): „Statističke metode“, interna skripta, Ekonomski fakultet u Splitu
64
Kako bi saznali da li postoji statistički značajna razlika IKGI-a imeđu svih poduzeća s
obzirom na veličinu poduzeća, koristit će se Kruskal-Wallis test za više od dva nezavisna
uzorka.
Ovaj test se primjenjuje za više od dva nezavisna uzorka koja se mjere pomoću
redosljedne skale. Postavljaju se hipoteze:70
0H - ne postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima.
1H - postoji razlika u rangovima ispitanika u odabranim uzorcima.
Zaključak će se donijeti na temelju empirijske signifikantnosti. Ako je empirijska
vrijednost 0%5* H⇒>α , donijeti će se zaključak da ne postoji statistički značajna
razlika u rangovima u odabranim uzorcima, odnosno da uzorci nisu različiti. Ako je
empirijska vrijednost 1%5* H⇒<α , donijeti će se zaključak da postoji statistički
značajna razlika u rangovima u odabranim uzorcima.
Za utvrđivanje postojanosti veze između indeksa kvalitete godišnjeg izvješća i
industrijskih čimbenika poduzeća koristiti će se Pearsonov koeficijent linearne korelacije
i to kroz testiranje hipoteze da je koeficijent korelacije jednak nuli. Da bi se izvršilo
testiranje pretpostavke da je koeficijent korelacije jednak nuli postavlja se nulta hipoteza
koja pretpostavlja da je vrijednost koeficijenta korelacije osnovnog skupa jednaka 0, tj.
da ne postoji korelacija između slučajnih varijabli.71 Zaključak će se donijeti na temelju
empirijske signifikantnost. Ako je empirijska vrijednost 0%5* H⇒>α , donijeti će se
zaključak o prihvaćanju nulte hipoteze i donošenja zaključka da ne postoji korelacija
između varijabla. Ako je empirijska vrijednost 1%5* H⇒<α , donijeti će se zaključak
da postoji korelacija između varijabli.
70 Pivac, S., (2009): „Statističke metode“, interna skripta, Ekonomski fakultet u Splitu 71 Pivac, S., (2009): „Statističke metode“, interna skripta, Ekonomski fakultet u Splitu
65
4.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA OCJENE INDEKSA
KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠĆA (IKGI) 72
4.3.1. IKGI LISTANIH PODUZEĆA
Indeks kvalitete godišnjeg izvješća za listana poduzeća prikazan je detaljno sljedećom
tablicom i grafikonom:
Tablica 11: IKGI listanih poduzeća
INDEKS KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠ ĆA LISTANIH PODUZEĆA
Broj
poduzeća %
Kumulativna
vrijednost
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
NIŽE KVALITETE 2 4,0 4,0
PROSJEČNO
KVALITETNO
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
26 52,0 56,0
KVALITETNO
GODIŠNJE IZVJEŠĆE 18 36,0 92,0
VISOKO KVALITETNO
GODIŠNJE IZVJEŠĆE 4 8,0 100,0
UKUPNO 50 100,0 -
Izvor: Izrada autora
72 Za analizu godišnjih izvještaja i dobivanje konačnih rezultata istraživanja koristili smo se FINA-inom
bazom podataka. FINA je centralni Registar godišnjih izvještaja. Pravilnikom o načinu vođenja registra
godišnjih financijskih izvještaja te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih
financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (Narodne novine br. 39/08) definiran je sadržaj, način vođenja
Registra, obveznici objave te dokumentacija potrebna Registru. Godišnja izvješća pripadaju
nestandardiziranim dokumentima (čl. 3 Pravilnika). Javno se objavljuju (www.fina.hr) svi godišnji
financijski izvještaji, mišljenje revizora, godišnje izvješće te odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili
pokriću gubitka. Uvidom u javno objavljene rezultate, zaključak je autora da informacije i dokumentacija
nisu potpuna.
66
Kao što možemo vidjeti, IKGI listanih poduzeća donio nam je slijedeće rezultate: Unutar
istraživanja, došli smo do podataka da samo 8% poduzeća ima visoko kvalitetno godišnje
izvješće. Moramo naglasiti da su samo ta poduzeća spremna konkurirati na svjetska i
europska tržišta te se jedino iz njih može donijeti jasna slika ulagačima ili potencijalnim
korisnicima u odlukama koje donose. Iz tih godišnjih izvještaja jasno je vidljivo sve što je
potrebno jednom eksternom korisniku u prikupljanju bitnih mu informacija. Kod
kvalitetnog godišnjeg izvješća ta razina kvalitete i detaljne razrade svakog elementa je u
padu, ali su kvalitetna jer imaju obujam i strukturu dostojnu jednom godišnjem izvještaju,
pogotovo što su ovo poduzeća koja kotiraju na burzi. Prosječnih i izvještaja niže kvalitete
ima 56%, što je loš rezultat za listana poduzeća, čije su dionice i izvješća stalno „pod
budnim okom“ brojnih investitora, brokera i ulagača.
Već kod prve analize vidimo da rezultati nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Da li godišnja
izvješća listanih poduzeća pružaju relevantne, pravovremene i pouzdane informacije o
prošlim, sadašnjim i budućim aktivnostima? Rezultati to baš i ne potvrđuju. Pitanje je
kako je moguće da imamo ovako niske rezultate, s obzirom da se radi o listanim
poduzećima. Na temelju godišnjih izvještaja listanih poduzeća, korisnici mogu saznati
jako malu količinu informacija, što im neće pomoći u donošenju potrebnih odluka, a tiču
se poduzeća, bilo da se radilo o ulagačima, kreditorima, dobavljačima i sl.
Kvaliteta informacija utjecat će na ulaganja u poduzeća. Mala kvaliteta pruženih
informacija, nosi sa sobom malu količinu ulaganja, veliku mogućnost maloga povrata
uloženog te veliki rizik.
Tablica 12: Prosjek IKGI-a
Gledajući prosječan rezultat, dobili bi prosječan indeks
kvalitete godišnjeg izvješća 59, što dovodi do zaključka da
je kvaliteta godišnjih izvještaja listanih poduzeća u prosjeku
prosječne kvalitete.
Izvor: Izrada autora
Aritmeti čka sredina
IKGI – LISTANA PODUZEĆA
Valid 50
Missing 0
Mean 59
67
Graf 13: IKGI listanih poduzeća
Izvor: Izrada autora
Pozitivna slika iz ovoga istraživnja leži u činjenici da je samo 4% godišnjih izvještaja
niže kvalitete. U nastavku ćemo kroz natuknice dati informacije o postojanosti
elemenata73 koji su utjecali na stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća listanih
poduzeća:
� 96% listanih poduzeća navodi sve svoje poslovne aktivnosti;
� 12% listanih poduzeća navodi kratki povijesni pregled svoga poslovanja;
� 64% listanih poduzeća opisuje u izvještaju svoju poziciju na tržištu;
� samo 4 listana poduzeća (njih 8%) nudi Izvješće Nadzornog odbora o poslovanju
poduzeća;
� jako malo listanih poduzeća imaju Pismo predsjednika Uprave dioničarima i
korisnicima godišnjeg izvješća, s obzirom na važnost elementa (max 2), samo njih
44%;
� 32% listanih poduzeća su dostavili u godišnje izvješće Izjavu o kodeksu
korporativnog upravljanja, dok je samo jedno poduzeće dostavilo cjelokupni
godišnji upitnik o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja; 73 Postojanost svih elemenata s obzirom na veličinu poduzeća dati su u Prilogu 1.
68
� 56% listanih poduzeća navodi članove Uprave poduzeća, dok njih 50% navodi
članove Nadzornog odbora poduzeća;
� 78% listanih poduzeća navodi organizacijsku strukturu poduzeća;
� 12% listanih poduzeća navodi svoju misiju i viziju, dok njih 14% navodi
strategiju svoga poduzeća;
� 88% listanih poduzeća navodi planove za buduća razdoblja, što je jako bitan
faktor za ulagače i vanjske korisnike o strateškim planovima poduzeća;
� 22% listanih poduzeća navodi svoje odnose prema dobavljačima, dok njih 20%
navodi svoje odnose prema kupcima, kao eksternim korisnicima bitnima za
održavanje i funkcioniranje poslovanja poduzeća;
� 58% listanih poduzeća navodi vlasnike kapitala ili dioničare poduzeća;
� 46% listanih poduzeća navodi svoje odnose prema zaposlenicima, dok njih 38%
daje strukturni prikaz zaposlenika, bilo po dobi, radnom stažu ili stručnoj spremi;
� 44% listanih poduzeća navodi svoju društvenu odgovornost;
� brigu o okolišu navodi 26% listanih poduzeća;
� bitan segment u promicanju kvalitete (bilo kroz prodaju, odnosu prema kupcima,
kvalitetnim marketingom ili unapređivanjem kvalitete proizvoda) - upravljanje
kvalitetom, navodi samo 18% listanih poduzeća;
� veliki doprinos listana poduzeća dala su navodeći rizike poduzeća, kao i
instrumente za njihovo smanjenje:
� 82% listanih poduzeća navodi rizik poslovnog okruženja;
� 64% listanih poduzeća navodi rizik konkurencije;
� 86% listanih poduzeća navodi rizik industrije;
� 88% listanih poduzeća navodi rizik likvidnosti i poslovni rizik;
� 52% listanih poduzeća analizira financijsku sliku poduzeća kroz financijske
pokazatelje, što je jako mali postotak, smatrajući financijske pokazatelje sažecima
temeljnih financijskih izvještaja;
� 52% listanih poduzeća navodi događaje nakon datuma bilance, što je jako mali
postotak s obzirom da događaji nakon datuma bilance značajno djeluju na odluke
investitora;
� 34% listanih poduzeća navodi osnovne kontakt podatke.
69
4.3.2. IKGI VELIKIH PODUZEĆA
Indeks kvalitete godišnjeg izvješća za velika poduzeća prikazan je detaljno sljedećom
tablicom i grafikonom:
Tablica 13: IKGI velikih poduzeća
INDEKS KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠ ĆA VELIKIH
PODUZEĆA
Broj
poduzeća %
Kumulativna
vrijednost
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
NIŽE KVALITETE 21 42,0 42,0
PROSJEČNO
KVALITETNO
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
22 44,0 86,0
KVALITETNO
GODIŠNJE IZVJEŠĆE 6 12,0 98,0
VISOKO KVALITETNO
GODIŠNJE IZVJEŠĆE 1 2,0 100,0
UKUPNO 50 100,0
Izvor: Izrada autora
IKGI velikih poduzeća donio nam je malo goru sliku nego li je to kod listanih poduzeća.
Samo 2%, odnosno jedno izvješće, ima visoko kvalitetno godišnje izvješće, što je
poražavajući podatak. Još je veći poražavajući podatak taj da 86% velikih poduzeća
imaju prosječno godišnje izvješće i godišnje izvješće niže kvaliteta.
Poražavajuća je slika i ta da se ovdje također radi o poduzećima koja po broju
zaposlenika, vrijednosti poduzeća, ostvarnoj profitabilnošću i ostalim financijskim
elementima su veća od listanih. Malo je veća kvaliteta listanih „zahvaljujući“ tržištu
kapitala i njegovoj regulativi te Zagrebačkoj burzi i njihovim pravilima.
70
Tablica 14: Prosjek IKGI-a
Gledajući prosječan rezultat, dobili bi prosječan indeks
kvalitete godišnjeg izvješća 45, što dovodi do zaključka da
je kvaliteta godišnjeg izvješća velikih poduzeća u prosjeku
prosječne kvalitete.
Izvor: Izrada autora
Graf 14: IKGI velikih poduzeća
Izvor: Izrada autora
U nastavku ćemo kroz natuknice dati informacije o postojanosti elemenata koji su utjecali
na stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća velikih poduzeća:
� 48% velikih poduzeća daju sažetak poslovanja s najvažnijim financijskim
pokazateljima;
� 66% velikih poduzeća navodi svoje poslovne aktivnosti;
� 30% velikih poduzeća navodi svoju poziciju na tržištu;
Aritmeti čka sredina
IKGI – VELIKA PODUZEĆA
Valid 50
Missing 0
Mean 45
71
� 16% velikih poduzeća se predstavljaju preko Predsjednika Uprave ili direktora
poduzeća, kroz Pismo predsjednika Uprave dioničarima i korisnicima izvješća;
� 38% velikih poduzeća navodi članove Uprave;
� samo 14% velikih poduzeća navodi svoju organizacijsku strukturu;
� 42% velikih poduzeća daje prikaz i plan poslovanja za buduća razdoblja, što je
mali postotak za jedan ovako značajan element;
� odnos prema interesnoj skupini – kupcima navodi samo 14% velikih poduzeća,
dok 8% velikih poduzeća navodi svoj odnos prema dobavljačima;
� 24% velikih poduzeća transparentno prikazuju vlasništvo nad poduzećem;
� 32% velikih poduzeća navodi svoj odnos prema zaposlenicima, dok njih 34%
navodi strukturu zaposlenika;
� svoju društvenu odgovornost navodi samo 14% velikih poduzeća;
� brigu o zaštiti okoliša u svojim godišnjim izvještajima navodi 14% velikih
poduzeća;
� rizik poslovnog okruženja navodi 34% velikih poduzeća, rizik konkurencije
navodi 28% velikih poduzeća, rizik likvidnosti navodi 46% velikih poduzeća,
rizik industrije navodi 40% velikih poduzeća dok 42% velikih poduzeća navodi
poslovni rizik poduzeća;
� 32% velikih poduzeća kroz godišnje izvješće prikazuje analizu poduzeća kroz
financijske pokazatelje;
� detaljne informacije o tome tko je odgovoran za financijske izvještaje, kao i za
pružanje informacija kroz godišnje izvješće, daje samo 36% velikih poduzeća;
� događaje nakon datuma bilance nudi 36% velikih poduzeća;
� 42% velikih poduzeća navodi osnovne kontakt podatke.
4.3.3. IKGI SREDNJIH PODUZEĆA
Indeks kvalitete godišnjeg izvješća za srednja poduzeća prikazan je detaljno sljedećom
tablicom i grafikonom:
72
Tablica 15: IKGI srednjih poduzeća
INDEKS KVALITETE GODIŠNJEG IZVJEŠ ĆA SREDNJIH
PODUZEĆA
Broj
poduzeća %
Kumulativna
vrijednost
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
NIŽE KVALITETE 21 42,0 42,0
PROSJEČNO
KVALITETNO
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
28 56,0 98,0
KVALITETNO
GODIŠNJE IZVJEŠĆE 1 2,0 100,0
UKUPNO 50 100,0
Izvor: Izrada autora
Kao što iz priložene tablice možemo zaključiti da je samo jedno kvalitetno godišnje
izvješće, s tim da niti jedno poduzeće nema visoko kvalitetno godišnje izvješće.
Situacija godišnjih izvještaja srednjih poduzeća nije dobra, a to pokazuje činjenica da čak
98% poduzeća ima prosječno kvalitetno izvješće i godišnje izvješće niže kvalitete. Ako je
kod listanih i velikih poduzeća situacija loša s obzirom na kvalitetu, ovdje se može
slobodno zaključiti da se radi o apsolutnoj netransparentnošću pruženih informacija. Ulog
u ova poduzeća, s obzirom na pružene informacije, bi trebao biti minimalan, dok rizik
ulaganja u ova poduzeća bi trebao biti velik.
Tablica 16: Prosjek IKGI-a
Gledajući prosječan rezultat, dobili bi prosječan indeks
kvalitete godišnjeg izvješća 42, što dovodi do istog
zaključka, kao i kod listanih i velikih poduzeća da je
kvaliteta godišnjeg izvješća srednjih poduzeća u prosjeku
prosječne kvalitete.
Izvor: Izrada autora
Aritmeti čka sredina
IKGI – SREDNJA PODUZEĆA
Valid 50
Missing 0
Mean 42
73
Graf 15: IKGI srednjih poduzeća
Izvor: Izrada autora
U nastavku ćemo kroz natuknice dati informacije o postojanosti elemenata koji su utjecali
na stvaranje indeksa kvalitete godišnjeg izvješća srednjih poduzeća:
� 86% srednjih poduzeća navodi profil svoje tvrtke;
� 44% srednjih poduzeća navodi najvažnija ostvarenja promatrane godine, što je
najniža razina transparentnosti u pružanju informacija kranjim korisnicima;
� samo je jedno poduzeće navelo i objasnilo svoju poziciju na tržištu;
� samo se 18% Predsjednika Uprave srednjih poduzeća obratilo korisnicima i
dioničarima kroz Pismo;
� 30% poduzeća navelo je članove Uprave;
� samo 4% poduzeća navelo je svoju organizacijsku strukturu;
� očekivanja za buduća razdoblja prognoziraju i planira 42% srednjih poduzeća
kroz godišnja izvješća;
� 6% srednjih poduzeća daje analizu svojih odnosa prema kupcima, dok niti jedno
poduzeće nije dalo informaciju o odnosu prema dobavljačima;
� 20% srednjih poduzeća navelo je vlasnike kapitala;
74
� 26% srednjih poduzeća analizira svoj odnos prema zaposlenicima, dok je njih
24% dalo prikaz strukture zaposlenika;
� niti jedno poduzeće ne daje izvještaj o doprinosu ekonomskom prosperitetu, niti o
društvenoj odgovornosti poduzeća;
� 20% poduzeća navelo je rizike poslovnog okruženja; 28% ih je navelo rizik
konkurencije; 42% ih je navelo rizik industrije; 52% ih je navelo rizik likvidnosti
dok ih je 44% navelo poslovni rizik;
� 36% srednjih poduzeća, kroz svoje godišnje izvješće, daje analizu kroz
financijske pokazatelje;
� 30% srednjih poduzeća je navelo događaje nakon datuma bilance. Sljedeća tablica i grafikon prikazuju IKGI s obzirom na veličinu poduzeća:
Tablica 17: IKGI s obzirom na veličinu poduzeća
veličina poduzeća
listana poduzeća
velika poduzeća
srednja poduzeća
total
I K G
I
godišnje izvješće niže kvalitete
broj poduzeća
2 21 21 44
% udio 4% 42% 42% 29%
prosječno kvalitetno
godišnje izvješće
broj poduzeća
26 22 28 76
% udio 52% 44% 56% 51%
kvalitetno godišnje izvješće
broj poduzeća
18 6 1 25
% udio 36% 12% 2% 17%
visoko kvalitetno
godišnje izvješće
broj poduzeća
4 1 0 5
% udio 8% 2% 0% 3%
total broj
poduzeća 50 50 50 150
% udio 100% 100% 100% 100%
Izvor: Izrada autora
75
Graf 16: IKGI s obzirom na veličinu poduzeća
Izvor: Izrada autora 4.3.4. KOMPARATIVNA ANALIZA IKGI-A
Komparativna analiza indeksa kvalitete godišnjeg izvješća obuhvaća sljedeće:
A. komparativnu analizu listanih i velikih poduzeća (testom i grafički);
B. komparativnu analizu listanih i srednjih poduzeća (testom i grafički);
C. komparativnu analizu velikih i srednjih poduzeća (testom i grafički);
D. komparativnu analizu svih indeksa po veličini poduzeća (testom);
E. komparativnu analizu najbitnijih elemenata godišnjeg izvješća ovisno o veličini
poduzeća (grafički).
Kroz komparativnu analizu indeksa kvalitete godišnjeg izvješća, donijet ćemo najbitnije
razultate ovoga istraživanja, a tiču se potvrđivanja postavljenih ciljeva rada, a to je da se
donesu zaključci da li su na temelju IKGI-a godišnja izvješća listanih poduzeća
kvalitetnija od velikih nelistanih te da li su na temelju IKGI-a godišnja izvješća velikih
poduzeća kvalitetnija od srednjih poduzeća. Ova istraživanja i njihove rezultate donijeti
ćemo na temelju grafičkog prikaza, kao i na temelju postavljenih statističkih testova kako
76
bi saznali da li postoje statistički značajne razlike između pojedine veličine poduzeća,
kao i postojanosti značajnih razlika IKGI-a između svih promatranih poduzeća po
njihovoj veličini.
Postavljaju se sljedeće hipoteze:
H1: postoji značajna razlika u kvaliteti godišnjih izvještaja s obzirom na veličinu društva;
H2: listana društva imaju veću kvalitetu godišnjih izvještaja od nelistanih društava;
H3: razlike u kvaliteti godišnjih izvještaja moguće je objasniti karakteristikama
trgovačkih društava:
H3.1: postoji veza IKGI-a i profitabilnosti;
H3.2: postoji veza IKGI-a i zaduženosti;
H3.3: postoji veza IKGI-a i industrijske grane.
A. KOMPARATIVNA ANALIZA LISTANIH I VELIKIH PODUZE ĆA
Ukupan broj promatranih poduzeća je 100. Prosječna vrijednost promatranih indeksa
listanih i velikih poduzeća zajedno je 51,95, što znači da listana i velika poduzeća
zajedno imaju prosječno kvalitetno godišnje izvješće. Minimalna vrijednost indeksa
listanih i velikih poduzeća je 23, a maksimalna vrijednost je 92. To bi značilo da se
kvaliteta godišnjih izvještaja zajedno kreću u rasponu od godišnjeg izvješća niže kvalitete
do visoko kvalitetnog godišnjeg izvješća.
Tablica 18: Deskriptivna statistika komparativne analize listanih i velikih poduzeća
Deskriptivna statistika
N Prosjek Stand. dev. Minimum Maximum
INDEKSI 100 51,9500 15,38619 23,00 92,00
VELIČINA
PODUZEĆA 100 1,5000 ,50252 1,00 2,00
Izvor: Izrada autora
77
Testiranje da li postoji značajna razlika između kvalitete godišnjih izvještaja listanih i
velikih poduzeća, odnosno da li postoji značajna razlika u IKGI-u, proveli smo na temlju
Mann-Whitney testa.
Tablica 19: Mann-Whitney test listanih i velikih poduzeća
Mann-Whitney test
INDEKSI
Mann-Whitney U 571,500
Wilcoxon W 1846,500
Z -4,679
Asymp. Sig. (2-tailed) ,00074
a. Grupirana varijabla: VELIČINA PODUZEĆA
Izvor: Izrada autora
Iz gore navedene tablice možemo zaključiti da postoji statistički značajna razlika u
rangovima indeksa između listanih i velikih poduzeća. Zaključak smo donijeli na temelju
empirijske signifikantnosti koja iznosi približno 0%.75
Tablica 20: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća
Rangovi
VELIČINA
PODUZEĆA N
Prosjek
ranga Suma ranga
INDEKSI
LISTANA
PODUZEĆA 50 64,07 3203,50
VELIKA
PODUZEĆA 50 36,93 1846,50
UKUPNO 100
Izvor: Izrada autora
74 Vrijednost Asymp. Sig. (2-tailed) nije jednaka nuli, već teži k nuli. 75 S time se potvrdila početna hipoteza – H2.
78
Na temelju prethodne tablice može se vidjeti da listana poduzeća imaju veći rang IKGI-a
od velikih poduzeća. Rang IKGI-a listanih poduzeća iznosi 64,07, dok rang IKGI-a
velikih poduzeća iznosi 36,93.
Sličan zaključak možemo donijeti i ako pogledamo sljedeći graf iz kojeg je vidljiva
značajna razlika između listanih i velikih poduzeća. Velike značajne razlike su vidljive
kod godišnjih izvještaja niske kvalitete te kod godišnjih izvještaja visoke kvalitete.
Graf 17: Komparativna analiza listanih i velikih poduzeća
KOMPARATIVNA ANALIZA IKGI-a LISTANIH I VELIKIH PODUZEĆA
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
0<IKGI<20 20<IKGI<40 40<IKGI<60 60<IKGI<80 80<IKGI<100
LISTANA
VELIKA
Izvor: Izrada autora
B. KOMPARATIVNA ANALIZA LISTANIH I SREDNJIH PODUZEĆA
Ukupni broj promatranih poduzeća je 100. Prosječna vrijednost promatranih indeksa
listanih i srednjih poduzeća zajedno iznosi 50,62, što znači da listana i srednja poduzeća
zajedno imaju prosječno kvalitetno godišnje izvješće.
Minimalna vrijednost indeksa listanih i srednjih poduzeća je 24, a maksimalna vrijednost
92. To bi značilo da se kvaliteta godišnjih izvještaja zajedno kreću u rasponu od
godišnjeg izvješća niže kvalitete do visoko kvalitetnog godišnjeg izvješća.
79
Tablica 21: Deskriptivna statistika komparativne analize listanih i srednjih poduzeća
Deskriptivna statistika
N Prosjek Stand. dev. Minimum Maximum
INDEKSI 100 50,6200 14,82339 24,00 92,00
VELIČINA
PODUZEĆA 100 1,5000 ,50252 1,00 2,00
Izvor: Izrada autora
Testiranje da li postoji značajna razlika između kvalitete godišnjih izvještaja listanih i
srednjih poduzeća, odnosno da li postoji značajna razlika u IKGI-u, proveli smo na
temlju Mann-Whitney testa.
Tablica 22: Mann-Whitney test listanih i srednjih poduzeća
Mann-Whitney test
INDEKSI
Mann-Whitney U 437,500
Wilcoxon W 1712,500
Z -5,604
Asymp. Sig. (2-tailed) ,00076
a. Grupirana varijabla: VELIČINA PODUZEĆA Izvor: Izrada autora
Iz gore navedene tablice možemo zaključiti da postoji statistički značajna razlika u
rangovima indeksa između listanih i srednjih poduzeća. Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi približno 0%.
76 Vrijednost Asymp. Sig. (2-tailed) nije jednaka nuli, već teži k nuli.
80
Tablica 23: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća
Rangovi
VELIČINA PODUZEĆA N Prosjek ranga Suma ranga
INDEKSI
LISTANA PODUZEĆA 50 66,75 3337,50
SREDNJA PODUZEĆA 50 34,25 1712,50
UKUPNO 100 Izvor: Izrada autora
Na temelju prethodne tablice može se vidjeti da listana poduzeća imaju veći rang IKGI-a
od srednjih poduzeća. Rang IKGI-a listanih poduzeća iznosi 66,75, dok rang IKGI-a
srednjih poduzeća iznosi 34,25. Zaključak o značajnoj razlici možemo vidjeti i na
grafikonu, gdje su velike značajne razlike vidljive kod godišnjih izvještaja niske kvalitete
te kod godišnjih izvještaja visoke kvalitete.
Graf 18: Komparativna analiza listanih i srednjih poduzeća
KOMPARATIVNA ANALIZA IKGI-a LISTANIH I SREDNJIH PODUZEĆA
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
0<IKGI<20 20<IKGI<40 40<IKGI<60 60<IKGI<80 80<IKGI<100
LISTANA
SREDNJA
Izvor: Izrada autora
C. KOMPARATIVNA ANALIZA VELIKIH I SREDNJIH PODUZEĆA
Ukupni broj promatranih poduzeća je 100. Prosječna vrijednost promatranih indeksa
velikih i srednjih poduzeća zajedno je 43,69, što znači da velika i srednja poduzeća
zajedno imaju prosječno kvalitetno godišnje izvješće. Minimalna vrijednost indeksa
81
velikih i srednjih poduzeća je 23, a maksimalna vrijednost 82. To bi značilo da se
kvaliteta godišnjih izvještaja zajedno kreću u rasponu od godišnjeg izvješća niže kvalitete
do visoko kvalitetnog godišnjeg izvješća.
Tablica 24: Deskriptivna statistika komparativne analize velikih i srednjih poduzeća
Deskriptivna statistika
N Prsojek Stand.dev. Minimum Maximum
INDEKSI 100 43,6900 11,00569 23,00 82,00
VELIČINA
PODUZEĆA 100 1,5000 ,50252 1,00 2,00
Izvor: Izrada autora
Testiranje da li postoji značajna razlika između kvalitete godišnjih izvještaja velikih i
srednjih poduzeća, odnosno da li postoji značajna razlika u IKGI-u, proveli smo na
temlju Mann-Whitney testa.
Tablica 25: Mann-Whitney test velikih i srednjih poduzeća
Mann-Whitney test
INDEKSI
Mann-Whitney U 1134,000
Wilcoxon W 2409,000
Z -,800
Asymp. Sig. (2-tailed) ,424
a. Grupirana verijabla: VELIČINA PODUZEĆA Izvor: Izrada autora
Iz gore navedene tablice možemo zaključiti da ne postoji statistički značajna razlika u
rangovima indeksa između velikih i srednjih poduzeća. Zaključak smo donijeli na temelju
empirijske signifikantnosti koja iznosi 42,4%.
82
Tablica 26: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća
Rangovi
VELIČINA
PODUZEĆA N
Prosjek
ranga Suma ranga
INDEKSI
VELIKA PODUZEĆA 50 52,82 2641,00
SREDNJA
PODUZEĆA 50 48,18 2409,00
UKUPNO 100
Izvor: Izrada autora
Na temelju prethodne tablice može se vidjeti da velika poduzeća imaju veći rang IKGI-a
od srednjih poduzeća. Rang IKGI-a velikih poduzeća iznosi 52,82, dok rang IKGI-a
srednjih poduzeća iznosi 48,18.
Zaključak o nepostojanosti značajnih razlika možemo vidjeti i na temelju grafikona.
Graf 19: Komparativna analiza velikih i srednjih poduzeća
KOMPARATIVNA ANALIZA IKGI-a VELIKIH I SREDNJIH PODU ZEĆA
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
0<IKGI<20 20<IKGI<40 40<IKGI<60 60<IKGI<80 80<IKGI<100
VELIKA
SREDNJA
Izvor: Izrada autora
83
D. KOMPARATIVNA ANALIZA SVIH INDEKSA PO VELI ČINI PODUZEĆA
Komprativnu analizu svih indeksa po veličini poduzeća izračunat ćemo putem Kruskal-
Wallis testa, kako bi saznali da li postoji statistički značajna razlika u rangovima indeksa
kvalitete godišnjeg izvješća po promatranim veličinama poduzeća.
Tablica 27: Deskriptivna statistika komparativne analize IKGI-a svih poduzeća
Deskriptivna statistika
N Prosjek Stand.dev. Minimum Maximum
INDEKSI 150 48,7533 14,32084 23,00 92,00
VELIČINA
PODUZEĆA 150 2,0000 ,81923 1,00 3,00
Izvor: Izrada autora
Iz tablice se vidi da smo u analizu obuhvatili sva poduzeća, njih 150. Prosječan indeks
svih poduzeća je 48,75, što znači da su godišnja izvješća svih poduzeća prosječne
kvalitete. Najmanja vrijednost indeksa je iznosila 23, a najveća 92, što znači da se IKGI
kreće u rasponu od godišnjeg izvješća niske kvalitete do godišnjeg izvješća visoke
kvalitete.
Tablica 28: Kruskal Walis test IKGI-a svih poduzeća
Kruskal Walis test
INDEKSI
Chi-Square 36,068
df 2
Asymp. Sig. ,00077
a. Kruskal Wallis Test
b. Grupirana varijabla: VELIČINA
PODUZEĆA Izvor: Izrada autora
77 Vrijednost Asymp. Sig. (2-tailed) nije jednaka nuli, već teži k nuli.
84
Kruskal Walis testom došli smo do zaključka da postoji statistički značajna razlika u
rangovima indeksa kvalitete godišnjeg izvješća između poduzeća sa različitim
veličinama. Zaključak smo donijeli na temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi
približno 0%.78
Tablica 29: Rangovi IKGI-a prema veličini poduzeća
Rangovi
VELIČINA
PODUZEĆA N
Prosjek
ranga
INDEKSI
LISTANA
PODUZEĆA 50 105,32
VELIKA PODUZEĆA 50 64,25
SREDNJA
PODUZEĆA 50 56,93
UKUPNO 150
Izvor: Izrada autora
Na temelju podataka iz gore navedene tablice može se vidjeti da listana poduzeća imaju
najbolji rang IKGI-a i da on iznosi 105,32. Najlošiji rang IKGI-a imaju srednja poduzeća
te on iznosi 56,93.
E. KOMPARATIVNA ANALIZA NAJBITNIJIH ELEMENATA GODIŠNJEG
IZVJEŠĆA OVISNO O VELIČINI PODUZEĆA
Komparativnu analizu najbitnijih elemenata godišnjeg izvješća po veličini poduzeća
prikazat ćemo grafički.
78 S time se potvrdila početna hipoteza – H1.
85
Graf 20: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća rizika poduzeća
KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA RIZIKA PODUZEĆA
88%82%
64%
86%
46%
34%28%
40%
52%
42%
20%28%
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
RIZ
IKP
OS
LOV
NO
GO
KR
UŽE
NJA
RIZ
IKK
ON
KU
RE
NC
IJE
RIZ
IKIN
DU
STR
IJE
RIZ
IKLI
KV
IDN
OS
TI
LISTANAVELIKA SREDNJA
Izvor: Izrada autora
Iz prethodne tablice vidljive su razlike između veličine poduzeća i rizika koja poduzeća
navode u svojim godišnjim izvještajima. Listana poduzeća znatno se ističu u odnosu na
velika i srednja poduzeća u pružanju transparentnih informacija o rizicima koji su
postojani u poduzeću.
Mala, vidljivo značajna razlika ne postoji kada uspoređujemo srednja i velika poduzeća.
Isto tako je vidljivo da su poduzeća veliki akcent dali riziku likvidnosti dok je mali broj
poduzeća, neovisno o veličini, naveo u svojim godišnjim izvještajima postojanost rizika
konkurencije.
86
Graf 21: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća 1
KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA
56%44%
64%
96%
38%
16%30%
66%
30%18%
2%
46%
0%20%40%60%80%
100%120%
PO
SLO
VN
EA
KT
IVN
OS
TI
PO
ZIC
IJA
NA
TR
ŽIŠ
TU
PIS
MO
PR
ED
SJE
DN
IKA
UP
RA
VE
ČLA
NO
VI
UP
RA
VE
LISTANA
VELIKA
SREDNJA
Izvor: Izrada autora
Kao što je i vidljivo iz tablice, neovisno o kojemu se elementu radilo, postoje značajne
razlike između poduzeća. U svemu prednjače listana poduzeća:
� svoje poslovne aktivnosti navodi 96% listanih poduzeća, 66% velikih te 46%
srednjih poduzeća;
� malo je onih poduzeća koja su navela svoju poziciju na tržištu pa tako 64%
listanih, 30% velikih te samo 2% srednjih poduzeća navodi svoju poziciju na
tržištu;
� kod elementa Pismo predsjednika Uprave su također vidljive razlike pa tako 44%
listanih, 16% velikih te 18% srednjih poduzeća svoje godišnje izvješće započinju
sa obraćanjem Predsjednika Uprave ili direktora poduzeća svim potencijalnim
korisnicima godišnjeg izvješća;
� članove Uprave navodi 56% listanih, 38% velikih te 30% srednjih poduzeća, gdje
se također vidi razlika po društvima.
87
Graf 22: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća 2
KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA
58%
88%78%
24%42%
14% 20%
42%
4%
0%20%40%60%80%
100%O
RG
AN
IZA
CIJ
SK
AS
TR
UK
TU
RA
PO
DU
ZEĆ
A
PLA
N Z
AB
UD
UĆ
ER
AZ
DO
BLJ
E
VLA
SN
IŠT
VO
PO
DU
ZEĆ
A
LISTANA
VELIKA
SREDNJA
Izvor: Izrada autora
Graf 23: Usporedni prikaz elemenata godišnjeg izvješća 3
KOMPARATIVNA ANALIZA ELEMENATA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA
52%52%
26%
44%36%
32%
14%14%30%
36%
12%
0%0%10%20%30%40%50%60%
DR
UŠ
TV
EN
AO
DG
OV
OR
NO
ST
PO
DU
ZEĆ
A
ZA
ŠT
ITA
OK
OLI
ŠA
FIN
AN
CIJ
SK
IP
OK
AZ
AT
ELJ
I
DO
GAĐ
AJI
NA
KO
ND
AT
UM
AB
ILA
NC
E
LISTANA
VELIKA
SREDNJA
Izvor: Izrada autora
Kod gore dviju navedenih tablice također je vidljiva razlika između svih elemenata
godišnjeg izvješća gledajući ih po veličini poduzeća, pa možemo donijeti sljedeće
zaključke:
88
� listana poduzeća prednjače ispred velikih i srednjih poduzeća sa 78% gledajući na
pružanje informacija o organizacijskoj strukturi poduzeća. Jako malo velikih
(14%) i srednjih poduzeća (4%) navodi svoju organizacijsku strukturu;
� ne postoji značajna razlika između pružanja informacija između srednjih i velikih
poduzeća, a tiče se plana za buduća razdoblja;
� postoji značajna razlika u pružanju informacija o vlasništvu nad poduzećem
između promatranih poduzeća po veličinama pa tako 58% listanih, 24% srednjih i
20% malih poduzeća navodi vlasnike svojih poduzeća;
� postojana je značajna razlika između poduzeća po veličinama koji pružaju
informacije o svojoj društvenoj odgovornosti i zaštiti okoliša te se nalazi na jako
niskoj razini;
� ipak su bolji rezultati kod pružanja financijskih informacija kroz financijske
pokazatelje i kod događaja nakon datuma bilance između promatranih poduzeća,
gdje su također vidljive značajne razlike ovisno o veličini poduzeća.
4.3.5. ANALIZA ČIMBENIKA KOJI UTJEČU NA IKGI
U ovome dijelu rada izvršit će se analiza o postojanosti veze između indeksa kvalitete
godišnjeg izvješća i industrijskih čimbenika poduzeća. Korelacijskim testiranjem donijeti
ćemo zaključak o:
A. postojanosti veze između grane industrije poduzeća i IKGI-a
B. postojanosti veze između profitabilnosti poduzeća i IKGI-a
C. postojanosti veze između zaduženosti poduzeća i IKGI-a
A. ANALIZA POSTOJANOSTI VEZE IZMEĐU GRANE INDUSTRIJE I IKGI-A
Analizu postojanosti veze između grane industrije79 i IKGI-a donijeti ćemo na temelju
Pearsonova koeficijenta linearne korelacije: 79 Grane industrije klasificirane su na temelju NKD-a, s tim da su unutar uslužnih djelatnosti ušle NKD
transporta i turizma dok se pod trgovačkim podrazumijevaju svi oblici te djelatnosti (na malo, veliko).
89
1) utvr đivanje veze između grane industrije i IKGI-a listanih poduzeća
Tablica 30: Korelacija između grane industrije i IKGI-a listanih poduzeća
Korelacija
IKGI
LISTANA
PODUZEĆA
GRANA
INDUSTRIJE
- LISTANA
PODUZEĆA
IKGI LISTANA
PODUZEĆA
Pearsonova korel. 1,000 -,013
Sig. (2-tailed) ,927
N 50,000 50
GRANA INDUSTRIJE
- LISTANA
PODUZEĆA
Pearsonova korel. -,013 1,000
Sig. (2-tailed) ,927
N 50 50,000 Izvor: Izrada autora
Na temelju gore navedene tablice 30 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable grana industrije i IKGI-a za listana poduzeća. Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 92,7%.80
2) utvr đivanje veze između grane industrije i IKGI-a velikih poduzeća
Na temelju dolje prikazane tablice 31 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable grana industrije i IKGI-a za velika poduzeća. Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 47,1%.
80 S ovime se potvrdila početna hipoteza H3.3, koja se također potvrđuje kako za listana, tako i za velika te
srednja poduzeća da ne postoji veza između grane industrije i IKGI-a. Iako se neke grane ističu kao
prevladavajuće u analizama, ni one nisu niti malo utjecale na povezanost između grane industrije i IKGI-a.
S ovim podatkom možemo zaključiti da su u svim granama industrije rezultati poražavajući s obzirom na
izvještavanje i njegovu kvalitetu kroz godišnje izvješće.
90
Tablica 31: Korelacija između grane industrije i IKGI-a velikih poduzeća
Korelacija
IKGI VELIKA
PODUZEĆA
GRANA
INDUSTRIJE -
VELIKA
PODUZEĆA
IKGI VELIKA
PODUZEĆA
Pearsonova korel. 1,000 ,104
Sig. (2-tailed) ,471
N 50,000 50
GRANA INDUSTRIJE -
VELIKA PODUZEĆA
Pearsonova korel. ,104 1,000
Sig. (2-tailed) ,471
N 50 50,000 Izvor: Izrada autora
3) utvr đivanje veze između grane industrije i IKGI-a srednjih poduzeća
Tablica 32: Korelacija između grane industrije i IKGI-a srednjih poduzeća
Korelacija
IKGI
SREDNJA
PODUZEĆA
GRANA
INDUSTRIJE -
SREDNJA
PODUZEĆA
IKGI SREDNJA
PODUZEĆA
Pearsonova korel. 1,000 ,023
Sig. (2-tailed) ,872
N 50,000 50
GRANA INDUSTRIJE -
SREDNJA PODUZEĆA
Pearsonova korel. ,023 1,000
Sig. (2-tailed) ,872
N 50 50,000 Izvor: Izrada autora
Na temelju gore navedene tablice 32 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable grana industrije i IKGI-a za srednja poduzeća. Zaključak smo donijeli
na temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 87,2%.
91
B. ANALIZA POSTOJANOSTI VEZE IZMEĐU PROFITABILNOSTI I IKGI-A
Analizu postojanosti veze između profitabilnosti i IKGI-a donijeti ćemo na temelju
Pearsonova koeficijenta linearne korelacije:
1) utvr đivanje veze između profitabilnosti i IKGI-a listanih poduze ća
Tablica 33: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a listanih poduzeća
Korelacija
IKGI
LISTANA
PODUZEĆA
PROFITABILNOST
LISTANIH
PODUZEĆA
IKGI LISTANA
PODUZEĆA
Pearsonova korel. 1,000 -,019
Sig. (2-tailed) ,894
N 50,000 50
PROFITABILNOST
LISTANIH PODUZEĆA
Pearsonova korel. -,019 1,000
Sig. (2-tailed) ,894
N 50 51,000 Izvor: Izrada autora
Na temelju gore navedene tablice 33 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable profitabilnost i IKGI-a za listana poduzeća.81 Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 89,4%.
2) utvr đivanje veze između profitabilnosti i IKGI-a velikih poduze ća
Na temelju dolje prikazane tablice 34 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable profitabilnost i IKGI-a za velika poduzeća. Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 95,8%.
81 S ovime se potvrdila početna hipoteza H3.1, kako za listana, tako i za velika te srednja poduzeća.
92
Tablica 34: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a velikih poduzeća
Korelacija
IKGI
VELIKA
PODUZEĆA
PROFITABILNOST
VELIKIH
PODUZEĆA
IKGI VELIKA
PODUZEĆA
Pearsonova korel. 1,000 ,008
Sig. (2-tailed) ,958
N 50,000 50
PROFITABILNOST
VELIKIH PODUZEĆA
Pearsonova korel. ,008 1,000
Sig. (2-tailed) ,958
N 50 50,000 Izvor: Izrada autora
3) utvr đivanje veze između profitabilnosti i IKGI-a srednjih poduze ća
Tablica 35: Korelacija između profitabilnosti i IKGI-a srednjih poduzeća
Korelacija
IKGI
SREDNJA
PODUZEĆA
PROFITABILNOST
SREDNJIH
PODUZEĆA
IKGI SREDNJA
PODUZEĆA
Pearsonova korel. 1,000 -,186
Sig. (2-tailed) ,197
N 50,000 50
PROFITABILNOST
SREDNJIH PODUZEĆA
Pearsonova korel. -,186 1,000
Sig. (2-tailed) ,197
N 50 50,000 Izvor: Izrada autora
Na temelju gore navedene tablice 35 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable profitabilnost i IKGI-a za srednja poduzeća. Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 19,7%.
93
C. ANALIZA POSTOJANOSTI VEZE IZMEĐU ZADUŽENOSTI I IKGI-A
Analizu postojanosti veze između zaduženosti i IKGI-a donijeti ćemo na temelju
Pearsonov koeficijenta linearne korelacije:
1) utvr đivanje veze između zaduženosti i IKGI-a listanih poduzeća
Tablica 36: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a listanih poduzeća
Korelacija
IKGI
LISTANA
ZADUŽENOST
LISTANIH
PODUZEĆA
IKGI LISTANA
Pearsonova korel. 1,000 -,002
Sig. (2-tailed) ,987
N 50,000 50
ZADUŽENOST
LISTANIH PODUZEĆA
Pearsonova korel. -,002 1,000
Sig. (2-tailed) ,987
N 50 50,000 Izvor: Izrada autora
Na temelju gore navedene tablice 36 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable zaduženost i IKGI-a za listana poduzeća. Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 98,7%.82
2) utvr đivanje veze između profitabilnosti i IKGI-a velikih poduze ća
Na temelju dolje prikazane tablice 37 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable zaduženost i IKGI-a za velika poduzeća. Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 33,6%.
82 S ovime se potvrdila početna hipoteza H3.2, kako za listana, tako i za velika te srednja poduzeća.
94
Tablica 37: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a velikih poduzeća
Korelacija
IKGI
VELIKA
ZADUŽENOST
VELIKIH
PODUZEĆA
IKGI VELIKA
Pearsonova korel. 1,000 ,139
Sig. (2-tailed) ,336
N 50,000 50
ZADUŽENOST
VELIKIH PODUZEĆA
Pearsonova korel. ,139 1,000
Sig. (2-tailed) ,336
N 50 50,000 Izvor: Izrada autora
3) utvr đivanje veze između zaduženosti i IKGI-a srednjih poduzeća
Tablica 38: Korelacija između zaduženosti i IKGI-a srednjih poduzeća
Korelacija
IKGI
SREDNJA
ZADUŽENOST
SREDNJIH
PODUZEĆA
IKGI SREDNJA
Pearsonova korel. 1,000 ,106
Sig. (2-tailed) ,463
N 50,000 50
ZADUŽENOST
SREDNJIH PODUZEĆA
Pearsonova korel. ,106 1,000
Sig. (2-tailed) ,463
N 50 50,000 Izvor: Izrada autora
Na temelju gore navedene tablice 38 možemo donijeti zaključak da ne postoji korelacija
između varijable zaduženost i IKGI-a za srednja poduzeća. Zaključak smo donijeli na
temelju empirijske signifikantnosti koja iznosi 46,3%.
95
5. ZAKLJUČAK Rezultati provedenog empirijskog istraživanja pokazuju da hrvatska poduzeća, neovisno
o njihovoj veličini, nemaju visoku razinu kvalitete godišnjeg izvješća, mjerenu IKGI
indeksom. Naime, budući je maksimalna vrijednost indeksa IKGI 100, a prosječna ocjena
indeksa za uzorak 48,75 može se zaključiti da u hrvatskim poduzećima dominira
prosječna kvaliteta godišnjih izvještaja. Zaključak je i taj da hrvatska poduzeća nemaju
dobru komunikaciju prema vanjskim korisnicima godišnjeg izvješća te da ne pružaju
istima pravovremene, pouzdane i relevantne informacije o prošlim, sadašnjim i budućim
aktivnostima poduzeća.
Postojanost elemenata unutar godišnjeg izvješća, na temelju kojih smo i donijeli
zaključak o kvaliteti, nisu efikasna ni transparentna kako bi pružili bitne informacije o
samome poduzeću. Isto tako, može se donijeti i zaključak da hrvatska poduzeća nisu u
skladu sa Zakonskom regulativom, jer brojna izvješća ni u kojem smislu ne prikazuju
elemente koji su obvezni Zakonom o računovodstvu. Provedena istraživanja jesu istakla
listana poduzeća kao značajno različita u odnosu na velika i srednja poduzeća. Iako su
značajno različita, ipak to nije dovoljno da bi se moglo zaključiti da iz godišnjih
izvještaja listanih poduzeća imamo stvarnu “sliku“ o poduzdanim i relevantnim
informacijama koja ta poduzeća nude.
Korisnici hrvatskih godišnjih izvještaja ne mogu na temelju kvalitetnih informacija iz
godišnjeg izvješća donijeti kvalitetne odluke koje se tiču poduzeća. Ova mala razina
kvalitetnih godišnjih izvještaja najviše utječu na ulagače, kao i na njihove uloge. Niska
kvaliteta povećava rizik ulaganja u određeno poduzeće, zbog nedostatka relevantnih
informacija, a visoki rizik će utjecati na mala ulaganja. Niska kvaliteta godišnjih
izvještaja neće potaknuti ulagače u pritjecanju “svježeg“ kapitala, što može dovesti i do
pitanja opstojnosti poduzeća. Isto tako, zasigurno je i to da je postojana i asimetrija
informacija. Iako je zadaća godišnjeg izvješća da smanji negativne učinke asimetrije
informacija, smatra se da kod hrvatskih poduzeća to nije uspjela. Analiza utjecajnih
96
varijabli (profitabilnost, zaduženost i grana industrije) je pokazala da ne utječu značajno
na kvalitetu godišnjih izvještaja.
Unutar godišnjih izvještaja, bez obzira koje su veličine, trebalo bi poraditi na više
aspekata. Prvo, unutar godišnjih izvještaja bi trebali biti svi oni elementi koji su
definirani Zakonom o računovodstvu, kao i IV direktivom EU. Vrlo lako se može doći do
zaključka da veliki broj poduzeća uopće ne navodi osnovne elemente definirane
Zakonom. Drugo, poduzeća bi trebala povećati akcent na značenju godišnjeg izvješća.
Veliki broj poduzeća suhoparano izrađuje godišnja izvješća, najčešće navodeći
financijske izvještaje, gdje se javljaju nelogičnosti. Nelogičnosti leže u činjenicama da se
dupliraju izvještaji, jer su oni javnosti i tako dostupni putem FINA-e. Isto tako, nije ni
smisao izvještaja da prezentira ono što je već prezentirano, već da pruži korisnicima neke
druge čimbenike i više kvalitativnih informacija. Treće, poduzeća bi trebala veću pažnju
posvetiti elementima unutar izvještaja i količini informacija koje pružaju. Najbitnije
informacije koje su poduzeća zanimarila jesu briga o zaposlenicima, partnerima,
kupcima, briga o zaštiti okoliša te društvenoj odgovornosti. Najveći akcent koja su
poduzeća dali, a što je najbolja stvar unutar ove analize, je na definiranju i analizi rizika s
kojima se poduzeće susreće. Četvrto, poduzeća su zaboravila na to da su godišnja
izvješća dobra marketinška prezentacija poduzeća, najčešće izrađene kao brošure. Mali su
akcent dali na dizajnu, količini zanimljivih grafikona, kao i na detaljno razrađenim
financijskim pokazateljima.
Svakako je vrijeme da se hrvatska poduzeća “pokrenu“ po pitanju godišnjih izvještaja.
Vrijeme je, ako misle konkurirati na europskim i svjetskim tržištima, a to se naročito
odnosi na listana poduzeća. Isto tako, vrijeme “teče“ i za donositelje te provoditelje
Zakona, kao i za računovodstvenu struku, koja bi se trebala malo više posvetiti ovome
pitanju. Buduća istraživanja bi zasigurno trebala poraditi na kvaliteti godišnjih izvještaja
na način da se proširi skup elemenata godišnjeg izvješća za stvaranje indeksa kvalitete.
Kvalitetna godišnja izvješća i njena dobra prezentacija korisnicima, može puno
doprinijeti uspjehu poduzeća, kao i njima samima.
97
6. SAŽETAK
Istraživanje kvalitete godišnjeg izvješća koje je provedeno za listana, velika i srednja
poduzeća donijelo je poražavajuće rezultate o kvaliteti hrvatskih godišnjih izvještaja.
Komparativna analiza je pokazala da su godišnja izvješća listanih poduzeća značajno
različita u odnosu na velika, nelistana poduzeća. Isto tako, komparativnom analizom se
utvrdilo da se listana poduzeća značajno razlikuju u kvaliteti, u odnosu na srednja
poduzeća te da ne postoji značajna razlika između kvalitete godišnjih izvještaja velikih i
srednjih poduzeća. Prosječan IKGI za listana poduzeća iznosio je 59, za velika poduzeća
45 te za srednja poduzeća 42. U prosjeku, sva godišnja izvješća, su “prosječno kvalitetna
godišnja izvješća“. Analiza čimbenika industrije (profitabilnost, zaduženost i grana
industrije) i IKGI-a doveli su do zaključka da ne postoji veza između njih.
SUMMARY
Exploration of the quality of annual reports conducted for the listed large and medium-
sized enterprises has brought devastating results on the quality of Croatian annual reports.
A comparative analysis has shown that annual reports of listed companies are
significantly different compared to the large non-listed companies. Similarly,
comparative analysis has determined that the listed companies are significantly different
in quality, compared to medium-sized enterprises and that there was no significant
difference between the quality of annual reports of large and medium-sized enterprises.
Average IKGI index for listed companies is 59, for large enterprises 45 and for medium-
sized enterprises 42. On average, all annual reports are "average-quality annual reports”.
Analysis of the factors the industry (profitability, debt and industries) and IKGI have a
led to the conclusion that there is no correlation between them.
98
7. LITERATURA
1. Aljifri, K., (2008): “Annual report disclosure in a developing country: The case of the
UAE”, Advances in accounting, incorporating Advances in International Accounting
No. 24, str. 93-100.
2. Andrijašević, V., (2009): “Godišnje izvješće o stanju društva”, RRIF br. 1, str. 178-
190.
3. Beattie, V., Jones, M., J., (2001) : “A six-country comparison of the use of graphs in
annual reports”, The International Journal of Accounting No. 36, str. 195-222.
4. Belak, V., (2009): „Računovodstvo dugotrajne materjalne imovine“, Belak excellens
d.o.o., Zagreb.
5. Breton, G.: “Semiotics analysis of storytelling in the annual report”.
6. Brkanić, V., (2009): “Javna objava godišnjih financijskih izvješća”, RRIF br. 6, str.
17-19.
7. Brkanić, V., Jurić, Đ., Guzić, Š., (2008): “Financijsko izvještavanje tijekom godine”,
RRIF br. 7, str. 17-33.
8. Cohen, D.: “Quality of Financial Reporting Choice: Determinants and Economic
Consequences”.
9. Courtis, J., K.: “An Investigation into Annual Report Readability and Corporate Risk
Return Relationships, Accounting and Business Research, str. 285-292.
10. Curuk, T., (2007): “An analysis of the companies' compliance withe EU disclosure
requirements and corporate characteristics influencing it: A case study of Turkey“,
Critical Perspective on accounting No. 20, str. 635-650.
11. Čular, M., (2009): “Reguliranje i praksa izrade godišnjih izvještaja u Republici
Hrvatskoj”, Split.
12. Day, R., Woodward, T., (2004): “Disclosure of information about employees in the
Directors’ report of UK published financial statements: substantive or symbolic?”,
Accounting Forum No. 28, str. 43-59.
13. Filipović, I., (2008): “Revizija”, Sveučilišni studijski centar, Split.
14. Guzić, Š., (2009): “Bilješke uz financijska izvješća”, RRIF br.1, str. 158.
99
15. Hoggett, JR, Edwards, L., Medlin, J: “Decision making and the role of accounting“,
Accounting in Australia , Fifth Edition, Chapter 1.
16. Hossaini, M., F.: “Readability of Management Reviews in the Annual Reports of
Listed Companies of Bangladesh”.
17. IV. Direktiva Europske Unije.
18. Li, F, (2008): “Annual Report Readability, Current Earnings and Earnings
Persistence”, Journal of Accounting and Economies No. 45, str. 221-247.
19. Linsley, P., M., Shrives, P., J., (2006): “Risk reporting: A study of risk disclosures in
the annual reports of UK companies”, The British Accounting Review No. 38, str.
387-404.
20. Mueller, G., Gernon, H., Meek, G., (1994): “Accounting An International
Perspective”, str. 8-13.
21. Mušura, A: “Izvještavanje o korporacijskoj društvenoj odgovornosti vodećih javnih
hrvatskih tvrtki“.
22. Palepy, K., Bernard, V., Haley, P., (2003): „A Business Analaysis and Valuation
Using Financial Statements“, Portland, str. 2-3.
23. Peršić, M: interna skripta, Fakultet za turistički i hotelski management, Opatija.
24. Pervan, I, (2004): “Usklađenost okvira financijskog izvješćivanja u Hrvatskoj,
Bugarskoj i Rumunjskoj sa zahtjevima Europske Unije”, Financijska teorija i praksa
br. 28, str. 469-485.
25. Pervan, I., (2005): “Dobrovoljno financijsko izvješćivanje na Internetu: Analiza
prakse hrvatskih i slovenskih dioničkih društava koje kotiraju na burzama, izvorni
znanstveni članak.
26. Pervan, I., u Kandžija, V., Kumar, A., (2008): “50 years of European Union”,
Sveučilište u Rijeci, Rijeka.
27. Pervan, I., u Tipurić, D. et al. (2008): “Korporativno upravljanje”, Sinergija, Zagreb.
28. Pivac, S., (2009): „Statističke metode“, interna skripta, Ekonomski fakultet u Splitu
29. Santema, S., van de Rijt, J., (2001): “Strategy Disclosure in Dutch Annual Reports”,
European Management Journal No. 1, str. 101-108.
100
30. Santhosh, A., Cox, P., (2007): “Analysing the determinants of narrative risk
information in UK FTSE 100 annual reports”, The British Accounting Review No.
39, str. 227-248.
31. Scott, W., (2003): Financial Accounting Theory, Prentice Hall, Toronto.
32. Sidle, D., S., (2009): “Explaining Performance in Annual Reports: Are American or
Japanese Executives More Self-Serving?”, Journal of Academy of management No.
01.
33. Striukova, L., Unerman, J., Guthrie, J., (2008): “Corporate reporting of intellectual
capital: Evidence from UK companies”, The British Accounting Review No.40, str.
297-313.
34. World Bank, (2002): “Report on the observance of standards and codes – Croatia
Accounting and auditing”.
35. Yeoh, J., (2007): ”Compliance with mandatory disclosure requirements by New
Zelanad listed companies”, Advances in International Accounting, Volume 18, str.
245-262.
36. xxx (2000): ”MRS 10”, Narodne novine br. 02/00, Zagreb.
37. xxx (2002): “Pravilnik o sadržaju i obliku financijskih i poslovnih izvješća javnih
dioničkih društava”, Narodne novine br. 84/02, Zagreb.
38. xxx (2008): “Pravilnik o načinu vođenja registra godišnjih financijskih izvještaja, te
načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih
izvještaja i godišnjeg izvješća”, Narodne novine br. 39/08, Zagreb.
39. xxx (2008): “Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja”,
Narodne novine br. 38/08, Zagreb.
40. xxx (2007): “Zakon o računovodstvu”, Narodne novine br. 109/07, Zagreb.
41. xxx (2008): ”Zakon o tržištu kapitala”, Narodne novine br. 88/08, Zagreb.
42. xxx (2002): ”Zakon o tržištu vrijednosnih papira”, Narodne novine br. 84/02, Zagreb.
101
PRILOG 1: Postojanost elementa godišnjeg izvješća s obzirom na veličinu poduzeća
POSTOJANOST ELEMENTA S OBZIROM NA VELI ČINU PODUZEĆA
ELEMENT GODIŠNJEG IZVJEŠ ĆA LISTANA VELIKA SREDNJE TOTAL
Sažetak i osnovni financijski pokazatelji 37 24 9 70
74% 48% 18% 47%
Profil tvrtke 44 39 43 126
88% 78% 86% 84%
Poslovne aktivnosti 48 33 23 104
96% 66% 46% 69%
Kratki povijesni pregled tvrtke 6 7 4 17
12% 14% 8% 11%
Najvažnija ostvarenja u izvještajnoj godini 49 28 22 99
98% 56% 44% 66%
Pozicija poduzeća na tržištu 32 15 1 48
64% 30% 2% 32%
Izvješće predsjednika Nadzornog Odbora 4 0 0 4
8% 0% 0% 3%
Pismo predsjednika Uprave 22 8 9 39
44% 16% 18% 26%
Izjava o kodeksu korporativnog upravljanja KKU 16 5 0 21
32% 10% 0% 14%
Godišnji upitnik o primjeni KKU 1 0 0 1
2% 0% 0% 1%
Članovi Uprave 28 19 15 62
56% 38% 30% 41%
Članovi Nadzornog Odbora 25 23 11 59
50% 46% 22% 39%
Ovlasti NO-a, Uprave i Skupštine poduzeća 7 4 2 13
14% 8% 4% 9%
Organizacijska struktura poduzeća 39 7 2 48
78% 14% 4% 32%
Očekivanja za buduća razdoblja 44 21 21 86
88% 42% 42% 57%
Misija i vizija poduzeća 6 2 1 9
12% 4% 2% 6%
102
Strategija poduzeća 7 0 3 10
14% 0% 6% 7%
Odnos prema interesnoj skupini - kupci 10 7 3 20
20% 14% 6% 13%
Odnos prema interesnoj skupini - dioničari 16 6 2 24
32% 12% 4% 16%
Pregled najvećih dioničara 29 12 10 51
58% 24% 20% 34%
Izvješće o kretanju dionica poduzeća 6 0 0 6
12% 0% 0% 4%
Odnos prema interesnoj skupini - dobavljači 11 4 0 15
22% 8% 0% 10%
Odnos prema zaposlenicima 23 16 13 52
46% 32% 26% 35%
Struktura zaposlenika 19 17 12 48
38% 34% 24% 32%
Društvena odgovornost poduzeća 22 7 0 29
44% 14% 0% 19%
Doprinos kompanije ekonomskom prosperitetu 18 4 0 22
36% 8% 0% 15%
Zaštita okoliša 13 7 6 26
26% 14% 12% 17%
Upravljanje kvalitetom 9 6 2 17
18% 12% 4% 11%
Rizik poslovnog okruženja 41 17 10 68
82% 34% 20% 45%
Rizik konkurencije 32 14 14 60
64% 28% 28% 40%
Rizik industrije 43 20 21 84
86% 40% 42% 56%
Rizik likvidnosti 44 23 26 93
88% 46% 52% 62%
Poslovni rizik 44 21 22 87
88% 42% 44% 58%
Računovodstvene politike poduzeća 31 10 7 48
62% 20% 14% 32%
Analiza poduzeća kroz financijske pokazatelje 26 16 18 60
52% 32% 36% 40%
103
Financijski izvještaj – Bilanca 50 50 50 50
100% 100% 100% 100%
Financijski izvještaj - Račun dobiti i gubitka 50 50 50 50
100% 100% 100% 100%
Financijski izvještaj - Izvještaj o novčanom toku 50 50 50 50
100% 100% 100% 100%
Financijski izvještaj - Izvještaj o promjeni kapitala 50 50 50 50
100% 100% 100% 100%
Bilješke uz financijske izvještaje 50 50 50 50
100% 100% 100% 100%
Odgovornost za financijske izvještaje 45 19 11 75
90% 38% 22% 50%
Izvještaj neovisnog revizora 50 50 50 50
100% 100% 100% 100%
Događaji nakon datuma bilance 26 18 15 59
52% 36% 30% 39%
Kontakt podaci 17 21 30 68
34% 42% 60% 45%