Emile Zola - Trbuh Pariza Glavni lik romana je Florent koji se vraa iz progonstva na koje je osuen potpuno n evin. Iz progonstva bje i u Pariz za kojim toliko udi. Dolazi na tr nicu, mr av i oglad nio te gleda svu onu gomilu hrane na pari koj tr nici. Slijede podrobni i pomalo muni prizori hrane koja se gomila na gradskoj tr nici. Od sve silne hrane, njenih miri sa i samog pogleda na to obilje koje mu postaje mrsko i poinje mu se gaditi, Flor entu postaje zlo. Odlazi u etnju s Claudom, slikarom kojeg je upoznao na tr nici. N aposljetku odlazi svom bratu Quenuu koji je o enjen s lijepom Lisom i ima ki Paulin u. Na opisu njegove obitelji mo emo vidjeti sve osnovne karakteristike naturalizma , gdje je ljepota ene u njenoj pretilosti, a mesnica s obiljem masnog mesa je pri kazana kao ne to po eljno i lijepo. Njegova obitelj naime, posjeduje kobasiarnu koju imaju te mu Lisa nudi njegov dio nasljedstva od umrlog strica. Florent odbija nj en prijedlog. Ne mo e nikako pronai mir u tmurnom Parizu za kojim je godinama tolik o udio. Prona ao je posao, a veinu plae daje ovjeku koji je prije njega radio na tom r adnom mjestu. ovjek je siroma an i bolestan pa Florent 2/3 svoje plae daje njegovoj supruzi, gospoi Verlaque. Kraj sretne bratove obitelji, depresivni Florent postaje jo skloniji tmurnim rasp olo enjima. Poinje se dru iti s Gavardom te s njim odlazi u kafi gospodina Lebigrea. T amo planiraju napad na Pariz, tj. ru enje vlade i cara. Florent se poinje dru iti s l ijepom Normanankom, ui pisati i itati njenog sina te esto odlazi u njenu kuu. Lisu na kon svae s lijepom Normanankom poinje smetati Florentovo prijateljevanje s njenom n eprijateljicom. Gospoica Saget je stara gospoa koja nema to raditi ve vrijeme provod i ogovarajui i pratei druge ljude. Ona poinje iriti razne glasine o Florentu. Nakon to saznaje da je Florent bio protjeran poinje iriti glasine o tome kako je on zapr avo ubojica i veliki zloinac. Lisa sve vi e osjea mr nju prema mu evom bratu bojei se kak o bi on mogao pomutiti sreu i mir njene obitelji. U njegovoj je sobi prona la mno tvo papira o planiranom napadu te odlazi na policiju ne bi li ga prijavila. Na poli ciji saznaje da je Florent ve nekoliko puta prijavljivan od strane ljudi koji rad e na tr nici. Ubrzo dolazi policija te odvozi Florenta i Gavarda. Quenu malo ali za bratom mislei kako sam nije bio dovoljno dobar prema njemu no Lisa ga ubrzo razv eseli govorei mu kako ima enu i dijete prema kojima ima obvezu. Florenta sud osuuje na progonstvo, isto kao i Gavarda. Cijela pari ka tr nica nastavlja dalje svoj ivot u blagostanju. Normananka se udaje za gospodina Lebigrea te postaje otmjena dama koja se vrlo brzo izmiruje s Lisom. Emile Zola najva niji je predstavnik naturalizma. Naturalizam je knji evni pravac ko ji se nastavlja na realizam. Zolini likovi naturalistikih romana su prikazani u s vom prirodnom svjetlu, u najvulgarnijim trenucima i njihova sudbina je nesretna. Ljudi su prikazani u najtamnijim trenucima svog ivota. Zola smatra da pisac mora otkriti sve tamne, crne strane ljudskog ivota kao neku bolest ili ranu koju treb a izlijeiti. _______________________________ Emile Zola (1840 - 1902), francuski romanopisac, najva niji je predstavnik natural istike kole. Otac mu je bio Talijan. U mladosti je Zolaradio kao inovnik u izdavakoj kui, zatim kao novinar, da se kasnije povue u potpunu osamljenost i posveti knji ev nosti. Svojim je djelima izazvao u svoje vrijeme brojne polemike i optu ivali su g a zbog nemoralnosti, pretjerivanja i pomanjkanja ukusa. Napadali su ga zbog nehu manog opisivanja ljudi. Sam Zola bio je sve samo ne mizantrop: naroitu sklonost g ajio je prema radnikoj klasi. 1898. istaknuo se u Dreyfussovoj aferi svojim uvenim proglasom J'accuse (Optu ujem) i navukao na sebe gnjev vlasti; osuen na zatvor, mo rao se skloniti u Englesku.Zola nastavlja realistiku tradiciju Balzaca, ali u teoretskom pogledu odlazi od "i ste objektivnosti", kakvu su propovijedali Flaubert i Maupassant, prema naturali zmu, shvaajui ovjeka gotovo iskljuivo fiziolo ki i smatrajui sebe naunim radnikom. Natu alizam ve ima svoje prvo djelo prije Zole u proletarskom romanu Germinie Lacerteu x brae Goncourt, ali ga je Zola prvi definirao kao metodu u predgovoru Therese Raquin, romana koji sam naziva "knji evno - kirur kom autopsijom". U teoretskim pitanj ima na Zolu znatan utjecaj imaju ideje H. Tainea. "Umjetniko djelo", smatrao je Z ola, "jest kutak stvarnosti vien oima jednog temperamenta". Stvarajui svoje likove, Zola je pripremao za svakog dosje, kao da se radi o bolesnicima ili kriminalcim a. U opisivanju dru tva i okoline bio je skrupulozno toan i dr ao se konkretnih nauno provjerenih podataka. Inspiriran suvremenim teorijama o hereditarnosti, Zola je stvorio ciklus od dvad eset romana o lanovima dviju meusobno povezanih porodica, Raugona i MacQuarta, ist ra ujui posljedice toga ispreplitanja i nastojei da poka e odlunost karaktera nasljedni m osobinama. Iako, naravno, da ta djela nemaju onu naunu vrijednost koju im je eli o dati Zola, ona nam prikazuju njegovo vrijeme isto onako temeljito i duboko kao to je to ranije i na irem planu uinio Balzac sa svima. Zolina kreativna snaga nadv ladala je njegove metode. Iz serije "Rougon-Macquart danas se najvi e cijene roman i Jazbina, Nana, Zemlja, Slom. U svima njima se prikazuje sudbina porodice iji su korijeni obja njeni u prvom djelu cijele serije La Fortune des Rougons. Najpoznatiji su mu romani Trbuh Pariza, Jazbina, Nana, Germinal i ovjek zvijer.