Download pdf - Er 092 2014 0228

G lavna politička tema plenarne sjednice Eu-ropskog parlamenta (EP) bila je Ukrajina, a

eurozastupnici su pružili uvid u političke reak-cije širom Unije o Ukrajini i u četvrtak izgla-sali rezoluciju. Glavni naglasci strasburškog punog okupljanja EP-a su zahtjev za konstruk-tivnim dijalogom, zadržavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, borba protiv korupcije te organizacija izbora.

EP je pozvao zemlje članice, Europsku komisiju (EK) te MMF i Svjetsku banku da što prije organi-ziraju kratkoročni i dugoročni paket financijske pomoći za tu zemlju te da se što prije održi dona-torska konferencija. (Istodobno, Washington je objavio da je sa svoje strane spreman financijski pomoći Ukrajini, ujedno tražeći od Kijeva da potpiše Sporazum o suradnji s EU-om, a nova ukrajinska vlada je potvrdila svoju spremnost na taj čin).

EP je također naveo da je Unija spremna, čim završi krizna situacija u Ukrajini, potpisati s tom zemljom Ugovor o suradnji, EP se slaže sa sankcijama za Ukrajinu (makar su mnogi izrazili razočaranje da sankcije ciljaju na pre-malen broj krivaca za eksploziju nasilja u toj zemlji). U Rezoluciji o Ukrajini stoji da bi i parlamentarni izbori trebali biti održani posli-

je predsjedničkih, a prije kraja godine.Oštri dijelovi rezolucije odnose se na potcrta-

vanje važnosti teritorijalnog integriteta Ukra-jine, koji stoji u Budimpeštanskom memo-randumu potpisanom 1994., a koji zajednički jamče Ruska Federacija, SAD i Velika Britani-ja. Na pozadini novih prijetnji eskalacijom u Ukrajini EP je također podsjetio Moskvu da se Budimpeštanskim memorandumom obvezala da će u svemu poštivati ukrajinski suverenitet, pa i time da je neće ekonomski iscrpljivati. Zauzvrat, Ukrajina se 1994. godine odrekla

nuklearnog naoružanja i pristupila Ugovoru o neširenju nukelarnog naoružanja.

U sektorskim pitanjima dominirale su željezni-ce. U srijedu je EP izglasao zahtjev u kojem daje na znanje svoju viziju željezničkog sektora u EU-u. Iako je bilo dosta disonantnih tonova u debati i straha da bi nova situacija mogla dovesti do gubitka radnih mjesta, EP želi da u željeznič-kom prijevozu putnika postoji slobodno tržiš-no natjecanje. U narednom potezu koji bi vo-dio prema novoj regulativi, Vijeće će se također trebati izjasniti i onda će između EP-a i Vijeća početi rasprava.

EP smatra da one države članice koje su ugovore dale jednom operateru, trebat će od sada objaviti natječaj ili opravdati svoj postupak u odnosu na kriterije kao što su kvaliteta usluge, poštivanje točnosti voznog reda, učestalost vlakova, eko-nomičnost te zadovoljstvo putnika. Novim ili malim operaterima mora se dati bolji pristup željezničkoj infrastrukturi, a složene proce-dure kako bi se vlakovi stavili u pogon bit će pojednostavljene.

Odabrani operateri moraju i svojim zapo-slenicima pružiti uvjete rada koji poštuju ob-

vezujuće nacionalne, regionalne ili lokalne društvene norme i/ili pravila za prelazak radne snage u slučaju promjene operatera,uključujući i kolektivne ugovore.

Ograničenje ugovora o javnim uslugama i po-stavljanjem minimalnog broja ugovora koji se dodjeljuju u svakoj državi članici prema obujmu prometa, trebalo bi pomoći manjim operateri-ma koji se natječu za ugovore o javnoj nabavi.

Promjene u industriji osiguranja bile su na prvom čitanju na plenarnoj sjednici, a EP

EP je pozvao članice, EK te MMF i Svjetsku banku da što prije Ukrajini osiguraju financijsku pomoć

Europska metropola inovacija bit će Barcelona, Grenoble ili Groningen

Angela Merkel pokopala nade Camerona u izmjene Ugovora

Jedan će osvojiti titulu iMetropole i za jačanje ‘inovacijskog ekosustava’ dobiti 500.000 eura str. 4

Kancelarka u Londonu pozvala Britance da ostanu u Uniji, ali nije pristala na promjene koje traže str. 3

28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Oštri dijelovi rezolucije EP-a odnose se na potcrtavanje važnosti teritorijalnog integriteta Ukrajine

U sektorskim pitanjima dominirale su željeznice: EP želi da u željezničkom prijevozu putnika vlada slobodno tržišno natjecanje

NA PLENARNOJ SJEDNICI EUROPSKOG PARLAMENTA NAJVIŠE JE BILO RIJEČI O UKRAJINSKOJ KRIZI

nastavak na 3. stranici

28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Visoka predstavnica Catherine Ashton polaže cvijeće na barikade na trgu Maidan u Kijevu

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


D an nakon posjeta njemačke kancelarke Londonu, analizira se koliko su udaljene

želje Davida Camerona i rješenja koja mu je po-nudila Angela Merkel. Britanski premijer želio je razgovarati i dogovoriti moguće reforme, od-nosno izmjene temeljnog pravnog dokumenta Unije, Ugovora iz Lisabona. Pojednostavljeno, izmjene bi se sastojale u zadržavanju britanskog pristupa i punog sudjelovanja u zajedničkom tržištu, ali uz manje regulative. London tako-đer traži restrikcije oko imigracije, a generalno,

i povrat nekih od ingerencija iz Bruxellesa u London. Ipak, Britanci još nisu konkretno re-kli koje promjene stvarno žele u Ugovoru.

Prema britanskim analizama, ako bi dobio po-zitivne odgovore na glavne primjedbe koje Brita-nija iznosi Bruxellesu, referendum bi imao šanse potvrditi, uz izmijenjene pretpostavke, britansko članstvo u EU-u, a glasovi koji traže radikalne pro-mjene u vezi EU-a, umirili bi se. Konzervativci su obećali referendum prije dolaska na vlast, no njegovom održavanju usprotivili su se koali-cioni partneri Liberalni demokrati. Cameron je nedavno ponovio da će, ukoliko bude 2015. ponovo izabran, referendum organizirati 2017. godine. U međuvremenu i lider Laburista Ed Miliband rekao je da je spreman ponuditi re-ferendum o Europi, iako se nije obvezao kad bi to bilo.

David Cameron smatra da je podrška nje-mačke kancelarke odlučna i ključna za mi-jenjanje Ugovora iz Lisabona, tim više što je Francois Hollande za vrijeme svoje posjete Londonu odbio i samu tu pomisao.

Angela Merkel mekša je prema Britancima nego francuski predsjednik koji se ponaša kao da EU može bez Britanije. Kancelarka je ponovila poziv Britaniji da ostane u Europi, jer je EU jača s Britani-jom. Sugerirala je da «gdje ima volje, ima i nači-na», i sugerirala postepene promjene. Također

je rekla da se protivi tome da se sloboda kreta-nja u EU-u koristi za «socijalni turizam», od-nosno seljenje iz siromašnijih u bogatije članice kako bi se uživale socijalne beneficije. Ali, nije rekla da je suglasna s otvaranjem Lisabonskog ugovora. Kancelarka je bila prva, nakon Will-yja Brandta 1970., koja se obratila Gornjem i Donjem domu britanskog parlamenta.

Britanske reakcije na njenu skromnu ponudu Cameronu su relativno nepovoljne. Postavlja se pitanje može li uopće kancelarka isporučiti iz-mjene Ugovora, ili se u Britaniji precjenjuje nje-na politička snaga i u Njemačkoj, ali i na europ-skoj sceni. ”A. Merkel jest najjača u EU-u, ali nije Karlo Veliki.” Zaključuje se da kancelarka zasad nije pružila Cameronu ruku pomoćnicu, ali se neslužbeno tvrdi da je Berlin spreman na par ograničenih izuzetaka Britaniji.

želi o prijedlozima izmjena diskutirati sa zemljama članicama. Bit je da bi prema EP-u kupovina osiguranja trebala postati jednostav-nija, transparentnija i sigurnija, a konkretno da se urede pravila igre između osiguravateljskih kuća i prodavatelja osiguranja.

Također, kupce će se morati detaljno, korektno i razumljivim jezikom informirati i o vrsti i o svim obvezama ugovora, te o njegovoj ukupnoj vri-jednosti i troškovima. Prodavači bi bili obvezni dati kupcu svoje podatke te otkriti eventualan sukob interesa, a prilikom dobivanja dozvole prodavače bi se moglo obvezati da otkriju svo-je naknade, provizije i nenovčane nagrade. U svrhu zaštite kupaca od evenutalne nekompen-

cije prodavača, osnovao bi se zaštitni jamstveni fond.

Direktiva koja bi trebala relativno brzo stupi-ti na snagu jest ona o zaštiti mladih potrošača od pušenja. Nju bi trebale 14 ožujka potvrditi zemlje članice, a onda bi u roku od dvije godine stupila na snagu. EP želi da u kampanji odvra-ćanja, ne samo 30, nego 65 posto površine ku-tije zauzmu slike i upozorenja o štetnosti. Paki-ranja s manje od 20 cigareta bila bi zabranjena, kao i arome, i to i u cigaretama i u duhanu za motanje. Ako e-cigareta doista pomaže u od-vikavanju od pušenja, onda se treba registrirati kao medicinski proizvod. Ako ne dobije taj certifikat, onda se tretira kao duhanski proi-zvod i bit će pod istim ograničenjem oglašava-nja kao i uobičajene cigarete.

Ukrajina je nesumnjivo prva i najglavnija tema u Bruxellesu, a političke deklaracije,

kao Rezolucija o Ukrajini, jače odjekuju zbog svima zabrinjavajućeg razvoja na Krimu, ali i u nekim drugim područjima koje Moskva smatra “bliskim susjedstvom”, odnosno svojom sferom utjecaja, na pr. o Moldaviji, zbog čega i opisuje-mo situaciju u Gagauziji (str. 6).

Oko Rezolucije o Ukrajini (str. 1), u središtu je bio Budimpeštanski memorandum o si-gurnosnim jamstvima. Formalni i neformalni lideri političkih grupacija EP-a govorili su vrlo otvoreno, ponekad emocionalno, i odali počast ukrajinskim žrtvama. Nelagoda oko političkog razvoja je uočljiva. Neki su europarlamentarci smatrali da solidarnost s Ukrajinom treba do-datno pojačati, na pr. usvajanjem deklaracije o europskoj perspektivi te zemlje. To je donekle napravljeno, ali na način da to ipak ne zvuči kao obećanje članstva u EU-u. Drugi su tražili da se građanima Ukrajine dade slobodan vizni režim ulaska u Uniju, ali solidarnost ipak nije išla tako daleko. Nasuprot tome, zahtjev za brzom finan-cijskom pomoći toj zemlji je ozbiljan.

EP je na svojoj velikoj sjednici, koja okuplja sve zastupnike, ovaj put odlučivao o svom stavu o cijelom nizu važnih sektorskih pitanja. Jednako tako, europarlamentarci se, uoči svog prestanka rada u travnju, i svibanjskih izbora, bave i time kako će izgledati izbori, koga će političke frakcije izabrati za kandidate za pred-sjednika EK-a i da li će pretpostavljeni veliki broj radikalnih i euroskeptičnih stranaka biti opasan presedan u narednom sastavu Europ-skog parlamenta. Sada, kada je sa strane EPP-a kao službeni kandidat ušao J.-C. Juncker, igra je naglo postala vrlo ozbiljna (str 5).

Ukrajini solidarnost, ali ne i obećanje članstva

Kancelarka je ponovila poziv Britaniji da ostane u Europi, ali nije rekla da je suglasna s mijenjanjem Lisabonskog ugovora

Julia Timošenko pokazala je liderske ambicije odmah po izlasku iz zatvora

Merkel pokopala Cameronove nadeODJECI POSJETA A. MERKEL I NJEZINA GOVORA PRED BRITANSKIM PARLAMENTOM UVODNIK

© E

U

nastavak sa 1. stranice


Španjolska Barcelona, francuski Greno-ble i nizozemski Groningen

ušli su u najuži izbor za osvajanje nagrade „Europskog glavnog gra-da inovacija“ ili iCapitala. Koji će od ta tri grada osvojiti prvo mjesto i nagradu od 500.000 eura bit će objavljeno na sve-čanosti zatvaranja Konvencije inovacija 2014., koja će se 10. i 11. ožujka održati u Bruxellesu.

Tri grada finalista, među šest gradova koji su ušli u uži izbor, odabrao je žiri sastavljen od neovisnih stručnjaka na temelju njihovih postignuća i politi-ka izgradnje najboljeg „inovacijskog ekosustava“. Barcelona je izabrana zbog „uvođenja novih tehnologija koje približavaju grad njegovim stanovnici-ma“, Grenoble zahvaljujući „ulaganjima u znanstve-na i tehnološka otkri-ća kroz uspostavljene lokalne sinergije“, a Groningen za „korište-nje novih koncepata, alata i postupaka za razvoj pametnog ener-getskog ekosustava okrenutog njegovim korisnicima“.

Iz skupine finalista ispali su finski Espoo koji se istaknuo „stvaranjem strateškog partnerstva koje je objedinilo znanost, po-duzeća i kreativce“, španjolska Malaga koja

je privukla pozornost „novim modelom obnove u kojem su građani i industrija kre-acija uspostavili suradnju i poticali rast“, te francuski glavni grad Pariz „koji je gradsku imovinu stavio na raspolaganje svim vrsta-ma poduzeća koja su eksperimentirala s inovativnim rješenjima“.

Nagradu od pola milijuna eura na kra-ju će dobiti grad koji će izgraditi najbolji „inovacijski ekosustav“ koji će povezivati građane, državna tijela, sveučilišta i podu-

‘Europska metropola inovacija’ bit će Barcelona, Grenoble ili Groningen

IZABRANI SU FINALISTI NATJECANJA KOJE ĆE POBJEDNIKU DONIJETI POLA MILIJUNA EURA

ODRŽIVI INOVACIJSKI EKOSUSTAV

MJESTO

iMetropolaLJUDI

PRIVATNI SEKTOR

JAVNI SEKTOR

Izgrađeno okruženje Globalne

korporacije

Inovacijski ekosustav

Mala i srednja poduzeća

Novopokrenuta poduzeća

Znanstveni instituti

Sveučilišta

Centri za istraživa-nja i inovacije

Javne uslugeInovacijski laboratoriji

Lak pristup

Profesionalci

Profesionalci i amateri

Javnost

Građanske organizacije

Najšire inovacijsko iskustvo

zeća, kako bi mogao pojačati svoje napore u tom području. Na natjecanje se prijavilo 58 europskih gradova, „što pokazuje veli-ko zanimanje europskih gradskih uprava za poticanje inovacija te osuvremenjivanje i poboljšavanje usluga za građane“, rekla je

tom prilikom europska povjerenica za istra-živanja, inovacije i znanost Maire Geoghe-gan-Quinn.

Na Konvenciji inovativnosti bit će prikazane brojne uzbudljive nove ideje, proizvodi i uslu-ge iz široke palete djelatnosti, primjerice 3D-tiskanja, ICT-a, rasvjete, virtualne stvarnosti, nadzvučnog prijevoza putnika zrakoplovima, nanotehnologije i sličnih. Svi ti primjeri ino-vacija izravni su rezultat istraživačkih pro-jekata koje je financirala Europska unija, ili

su ih razvile kompanije koje su bile uključe-ne u te projekte.

Jedna od inovacija koje će biti predstav-ljene na Konvenciji je FCH-JU. Iza te skraćenice krije se dulji engleski naziv Fuel Cells and Hydrogen Joint Undertaking, a riječ je o zajedničkom pothvatu Europske komisije, europske industrije i istraživač-kih instituta na ubrzavanju razvoja teh-nologija gorivih ćelija i vodika u Europi, odnosno razvoja električnog vozila s pogo-nom na vodik.

Inovacije su ključne za gospodarski rast i poslovnu konkurentnost i imaju središ-nju ulogu u strategiji Europa 2020: njome je EU sebi postavila cilj da postane „Unija inovacija“. EU promiče pametan i održiv urbani razvoj istraživanjima, inovacijama i regionalnim politikama. Sljedeći istra-živački i inovacijski program EU-a Obzor 2020 trajat će od 2014. do 2020. godine, a bit će usmjeren na financiranje cijelog lanca inovacija, od znanstvenog otkrića do ra-zvoja proizvoda do faze prije lansiranja na tržište.

Tri finalista žiri je odabrao na temelju njihovih postignuća i politika izgradnje najboljeg ‘inovacijskog ekosustava’ Brojne uzbudljive nove ideje, proizvodi i usluge iz široke palete djelatnosti bit će prikazani na Konvenciji inovativnosti


B ivši dugogodišnji luksemburški premijer Juncker još je jedan službeni kandidat Europske pučke stranke (EPP) za poziciju

predsjednika Europske komisije. Jean-Claude Juncker, koji ima najviše šanse da bude jedinstveni kandidat EPP-a, osigurao je po-dršku njemačkog CDU-a, dakle Angele Merkel, te grčke Nee De-mokratie Antonisa Samarasa.

EPP će imati više službenih kandidata i između njih će odabrati 6. ili 7. ožujka na sastanku u Dublinu. Za sad je, uz Junckera, službenu kan-didaturu zatražio i dobio i bivši latvijski premijer Valdis Dombrovskis. Do 5. ožujka, kad je krajnji rok, očekuju se prijave i drugih eventualnih kandidata čija se imena uporno spominju zadnjih mjeseci. Ali, pošto je dobio kancelarkinu podršku, bivši dugogodišnji šef Eurogru-pe, i možda najbolji meštar iza scene u Europskoj uniji, je favorit.

Junckerovo izuzetno iskustvo i znanje, sposobnost nalaženja kom-promisa, ali i principijelnost, te ležerna komunikativnost, velike su prednosti, uz onu da dolazi iz male, a ne velike europske zemlje, što je novo nepisano pravilo za šefa Komisije.

Bude li J.-C. Juncker izabran za šefa Komisije, na mjesto koje mu je svojedobno, prije osam godina, bilo ponuđeno, ali ga je odbio, EK će dobiti jakog predsjednika. Nisu svi oduševljeni tom perspektivom jer upravo Junckerovu veliku bliskost s centrima moći smatraju manom. Ovi izbori za šefa EK-a bili su zamišljeni drukčije, demokratičnije, trebali su osigurati svježi dah, simbolizirati zaokret od odlučivanja

iza zatvorenih vrata. Bude li na tom mjestu Juncker, to neće biti tako.Službeni kandidat ALDE, tj grupe Liberala, je bivši belgijski premijer

Guy Verhofstadt. Zeleni će birati između Francuza Joséa Bovéa i Njemice Skae Keller.

Jasno je da će se glavna borba voditi između kandidata Socijalista i Demokrata Martina Schulza i EPP-ovog, pretpostavljamo, Junckera.

Iako se čini da je, zbog kancelarkine podrške, već odlučeno o Barrosovu nasljedniku, stvarno to nije tako. Ishod borbe glasova između EPP-a i Socijalista i Demokrata vidjet će se na europskim svibanjskim izborima, a on je neizvjestan. Prema zadnjim anketa-ma, na pr. Poll Watcha, (povezanog s London School of Econo-mics), socijaldemokratske i socijalističke stranke u Europi bit će u premoći pred kršćanskim demokratima.

Poll Watch je izbrojao da bi u budućem sazivu Europskog parla-menta EPP dobio 190 mjesta, a Socijalisti čak 221 mjesto. Inače, od 1999. godine EPP je stalno najjača stranka u EP-u. Budu li socija-listički glasovi u premoći nad demokršćanskim, jako se pojačavaju šanse Martina Schulza jer i njegova matična partija, SPD, dio je vla-dajuće koalicije u Njemačkoj. U tom slučaju, dogovor o podršci koja bi bila ključna pao bi u njemačkoj koalicionoj vladi. U slučaju pobje-de Martina Schulza prekid s dosadašnjom praksom vrlo zatvorene Europske komisije, koju je vodio Barroso, dijelom bi umirio kritičare manjka demokratičnosti u Bruxellesu.

Najneugodniji dio ovog uglednog britanskog istraživanja jest da bi manje, euroskeptične, čak eurofobične, radikalne, pogotovo radikalno desne stranke, mogle zajedno dobiti do 29 posto glasova, tj. oko 200 mjesta u Europskom parlamentu. Od tih, Front national Marine Le Pen mogao bi dobiti čak 22 mjesta! Zajedno s Partijom slobode Geerta Wildersa, austrijskom Partijom slobode FPO, Legom Nord i Švedskim demokratima, te Vlaams Belangom, radikalno desne stranke mogle bi u narednom Europskom parlamentu dobiti i do 38 mjesta.

Jean-Claude Juncker dobio podršku kancelarke Angele Merkel i postao favorit

5. OŽUJKA JE KRAJNJI ROK ZA PRIJAVU KANDIDATURA ZA SLJEDEĆEG PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE

Bivši dugogodišnji šef Eurogrupe možda je najbolji meštar politike iza scene u Europskoj uniji Junckerovu veliku bliskost s centrima moći mnogi smatraju njegovom manom

Aktualni predsjednik Europske komisije J. M. Barroso i pretendent za njegova nasljednika J.-C. Juncker (na slici lijevo)

© E

U


G rađani Moldavije će, nakon zelenog svjetla EP-a u četvrtak, od ljeta moći putovati u

šengenske zemlje bez viza.Moldavija je prva od šest bivših sovjetskih

republika koje su tražile bezvizni režim pu-tovanja i kojima je i EU nudila ugovore o suradnji. Takav ugovor trebala je potpisati i Ukrajina, ali je odbila, što je bio povod velikih prosvjeda. Nisu se povukle samo Moldavija i Gruzija pa bi krajem godine Bruxelles i Ki-šinjev trebali potpisati i vrlo opsežan “duboki trgovinski sporazum”, koji bi trebao dovesti do duboke ekonomske integracije i čvrstih poli-tičkih veza. Moldavija jako želi kandidaturu za punopravno članstvo, ali velika prepreka je samoproglašena republika Transdnjestrija, a također i Autonomna oblast Gagauzija.

Na primjeru Gagauzije vidi se da, dok Ukrajina zauzima velike ekrane, Moskva želi određivati po-litiku i u drugim zemljama koje su ranije bile dio Sovjetskog Saveza.

U Transdnjestriji (na lijevoj obali Dnjestra) žive Rusi naslonjeni u potpunosti na Rusiju, a u Gagauziji, koja nije teritorijalno cjelovita, i nalazi se na jugu Moldavije, blizu ukrajinske

Gagauzija je zoran primjer ruskoga uplitanja u sudbinu bivših sovjetskih republika

MOLDAVIJI SU SE NA EUROPSKOM PUTU ISPRIJEČILE TRANSDNJESTRIJA I MALA AUTONOMNA OBLAST UZ GRANICU S UKRAJINOM

granice, žive Gagauzi koji su turski narod ru-skopravoslavne vjere. Moldavci se, pak, uglav-nom osjećaju Rumunjima i Bukurešt im je mnogima dao dvojno državljanstvo.

Kako je Moldavija napredovala u traženju čvr-šćih veza s EU-om, Gagauzi su se okretali na rusku stranu, a kad su potpisani prvi sporazumi s EU-om, toj pokrajini u kojoj živi 160 tisuća ljudi, dana je autonomija.

Štefan Fuele bio je u glavnom gradu Komra-tu i uvjeravao Gagauze u prednosti približava-

nja Uniji, a najviše uspjeha imala je konkretna najava bezviznog režima. Fuele je nastojao spri-ječiti referendume koji su organizirani, tako kažu diplomati EK-a, pod političkim i jakim medijskim pokroviteljstvom Moskve, i koji se smatraju najavom otcjepljenja Gagauzije.

Početkom veljače u Gagauziji održana su dva referenduma. Na prvom je postavljeno pitanje “da li više podržavate približavanje Moldavije EU-u ili (ruskoj) euroazijskoj uniji”. Drugo je pitanje bilo da li Gagauzija ima pravo tražiti nezavisnost, premda bi to bilo rizično za teri-torijalni integritet Moldavije.

Na oba pitanja više od 98 posto građana Gaga-uzije bilo je za približavanje Rusiji i za neovisnost.

Jedan od razloga netrpeljivosti Gagauza prema proeuropskom putu Moldavije jest i strah da će, usput, Rumunjska pripojiti Mo-ldaviju. Na veliko čuđenje Bruxellesa, reak-cija iz Bukurešta na referendume bila je baš takva: premijer Traian Basescu rekao je da je spajanje Moldavije i Rumunjske strateški plan njegove vlade.

Uspjeh u Moldaviji potreban je EU-u osobi-to nakon velikog kraha u Ukrajini.

RUMUNJSKA

UKRAJINA

MOLDAVIJA

GAGAUZIJA

Krajem godine Bruxelles i Kišinjev trebali bi potpisati i vrlo opsežan ‘dubinski trgovinski sporazum’ Istodobno, Gagauzi su se na referendumima opredijelili za okretanje Rusiji i osamostaljenje

Ž ene i dalje rade 59 dana u godini više od muškaraca u EU-u da bi zaradile isti novac, konsta-tirano je uoči Europskog dana jednakih plaća, koji pada na 28. veljače. Simbolično, žene rade

59 dana besplatno.Napredak u izjednačavanju plaća muškaraca i žena bio je vrlo spor u posljednjih nekoliko de-

setljeća i još uvijek stoji u prosjeku za 16,4% u EU-u. Zadnjih godina velike krize, razlika muš-kog i ženskog dohotka malo je smanjena, ali zato jer su se zarade muškaraca snizile, a ne zato jer su se zarade žena povećale. Pozitivniji trendovi povećanja plaća žena su u Skandinaviji, Češkoj, Austriji, a negativni, smanjenja plaća muškaraca, u Madjarskoj, Irskoj, Bugarskoj, Španjolskoj.

Razlika muških i ženskih plaća malo je smanjenaEUROPSKI DAN JEDNAKIH PLAĆA

Zastave i zemljopisna karta Moldavije i Autonomne oblasti Gagauzije: razdvaja ih utjecaj velikog i moćnog susjeda Rusije


događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za obrazovanje, mladež, kulturu i sport24. veljače, Bruxelles

Vijeće za obrazovanje, mladež, kulturu i sport okuplja resorne ministre zemalja članica EU tri ili četiri puta na godinu

Plenarna sjednica Europskog parlamenta24. – 27. veljače, Strasbourg

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)25. veljače, Bruxelles

PSC je stalno tijelo Vijeća Europske unije zaduženo za nadzor međunarodne situacije u odnosu na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), uključuju-ći i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP) Unije i sudjeluje u izra-di politika EU iznoseći svoje mišljenje i prijedloge Vijeću, te nadgleda provedbu CFSP i CSDP. Odbor je odgovoran za provedbu političke kontrole nad operaci-jama u kriznim situacijama, te osigurava njihov strateški nadzor. Zemlje članice EU u Odboru su zastupljene na razini veleposlanika

COREPER II26. veljače, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)27. veljače, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Konferencija EU – OECD o međunarodnim migracijama i mobilnosti: usklađivanje ekonomske migracije i potreba tržišta rada

Europska komisija (DG za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju) u suradnji s Odjelom za migracije OECD-a orga-nizira 24. i 25. veljače konferenciju o migracijama i mobilnosti, te o usklađiva-nju ekonomske migracije i potreba tržišta rada. Ovom konferencijom također se

oblježava i kraj suradnje na zajedničkom projektu EU i OECD-a

Cilj konferencije je okupiti političare, socijalne partnere i istraživače kako bi razmijenili mišljenja o tome kako EU i druge zemlje članice OECD-a mogu prilagoditi politike zapošljavanja, obra-zovanja i migracija izazovima starenja, integracije, te budućim potrebama tržišta rada

Europska komisija organizira 25. veljače radionicu o europskom instrumentu pomoći malim i srednjim poduzećima (SME) u pronalaženju najboljih prilika za podršku i financiranje ulaganja u projekte vezane za aplikacije u Sustavu globalne satelitske navigacije (GNSS). Za vrijeme ovog događaja, bit će pred-stavljeni instrumenti za kreiranje ideja, pripremu tržišta i plasiranja proizvoda

Ova radionica također pruža prigodu za dijalog između SME, investitora i javnog sektora, kako bi se raspravljalo o mogu-ćim budućim poboljšanjima postojeće situacije

U utorak će Komisija objaviti svoje zim-sko ekonomsko predviđanje za razdoblje 2013. – 2014. – 2015. u kojima su obu-hvaćeni BDP, inflacija, zapošljavanje,te deficit javnog proračuna i zaduživanje. Ova prognoza se fokusira na svih 28 članica EU, te na zemlje kandidate i neke države nečlanice

Nakon predstavljanja prognoze, potpred-sjednik EK i povjerenik za ekonomske i monetarne poslove i Euro, Olli Rehn održat će konferenciju za tisak

Romska zajednica: europsko pitanje? – plenarna sjednica Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESC)26. – 27. veljače, Bruxelles

Na slijedećoj plenarnoj sjednici EESC-a, sudionici će raspravljati o novim strategijama za inkluziju Roma u Europu sa Zoltánom Balogom, mađarskim mini-strom za ljudske resurse

EESC je na sjednicu također pozvao bivšu europsku povjerenicu za zapošlja-vanje, socijalna pitanja i jednake moguć-nosti Annu Diamantopoulou. Ona će predstaviti inicijativu europskih građana pod nazivom „Obrazovanje za sve“

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

24. veljače – 2. ožujka, Strasbourg, Bru-xelles

Od 24. do 27. veljače u Strasbourgu se održava plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Zastupnici u EP će u četvrtak glasati o rezoluciji o tekućim događanjima u Ukrajini i odgovoru Europske unije na nasilje ukrajinskih vlasti prema demon-strantima

Europarlamentarci će u srijedu glasati o potvrđivanju sporazuma postignutim s Vijećem o zakonskim mjerama kojima bi se duhanski proizvodi trebaliučiniti manje prijemčivima mladima. Mjerama se predviđa da se površina pakovanja prekrije upozorenjima o zdravstvenom riziku s najmanje 65 %, te da se zabrani prodaja pakovanja koja sadrže manje od 20 cigareta. E-cigarete bi se konačno trebale regulirati ili kao duhanski, ili kao medicinski proizvod

Pomoć najugroženijima. Europski fon-dovi za najsiromašnije građane Unije, do 2020. trebali bi narasti do vrijednosti od 3,5 milijardi €. Potvrdi li se na glasanju u utorak neformalni dogovor između Parlamenta i Vijeća ministara, mjere bi trebale stupiti na snagu odmah

Parlament će u utorak glasati o paneu-ropskim pravilima, već dogovorenima s resornim ministrima zemalja članica, kojima se olakšava praćenje, zamrzavanje i konfiskacija sredstava stečenih krimi-nalnim radnjama

Zastupnici u EP će u srijedu glasati o usvajanju mjera, kojima bi sva nova osob-na i laka transportna vozila do listopada 2015. godine trebala biti opremljena „eCall“ uređajima, elektroničkim susta-vom automatske dojave hitnoj službi u slučaju prometne nezgode. Emisija CO2 na svim novim automobilima do 2020. godine trebala bi se smanjiti na prosječ-nih 95 g/km, kao dio zasebnog pravnog nacrta, dogovorenog među zemljama članicama EU

Parlamentarci će u utorak iznijeti na prvo čitanje, a u srijedu glasovima odlu-čivati o novim pravilima kojima se treba poboljšati učinkovitost željezničkog transporta u Europi, što podrazumijeva


događanjaotvaranje domaćeg tržišta konkurenciji

U skladu s neformalnim dogovorom, po-stignutim sa zemljama članicama, zastu-pnici u EP bi trebali usvojiti jasna pravila za agente i posrednike koji se bave pro-dajom osiguranja. Tim mjerama trebalo bi se stati na kraj nepoštenom i nejasnom poslovanju, uključujući nedostatne ili nerazumljive informacije i marketinšku komunikaciju. Rasprava je na rasporedu u utorak, a glasanje u srijedu

Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman, formalno će se u srijedu obratiti Europskom parlamentu, nakon ćega će, zajedno s predsjednikom EP Schulzom održati konferenciju za tisak

Usporedno s plenarnom sjednicom EP, Odbor za ekonomska i monetarna pita-nja glasat će o rezultatima istrage o radu „Trojke“, zajedničke komisije sačinjene od predstavnika Europske središnje banke, Europske komisije i MMF-a, čiji je zadatak bio praćenje ostvarivanja mjera oporavka zemalja članica najteže pogođenih gospodarskom krizom

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, sastat će se u utorak s francuskim ministrom za europske poslove Thierryjem Repentinom

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Izgradnja svijeta sadašnjosti i budućnosti: koja je uloga Europe?25. veljače, Bruxelles

Politički dijalog koji okuplja istaknute stručnjake s područja europske politike, gospodarstva, te pripadnike znanstvene i akademske zajednice. Tema ovog skupa je odrediti ulogu koju Europa može i tre-ba imati na prelomnici, kako EU može utjecati na zbivanja u svijetu današnjice, koja je prava snaga Europe i njena uloga u globalnoj slici

Govornici: Pascal Lamy, predsjednik Oxford Martin komisije za generacije budućnosti; Prof Ian Goldin, pot-predsjednik Oxford Martin komisije za generacije budućnosti, Sveučilište Oxford; Philippe van Parijs, predstojnik Hooverove katedre ekonomskih znanosti i društvene etike, Sveučilište Louvain;

Yves Pascouau, glavni politički analitičar i voditelj programa europskih migracija i diverziteta, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Razine i pokretački mehanizmi cijena energije u EU za energetski intenzivne industrije26. veljače, Bruxelles

Cilj ovog gospodarskog i političkog foruma je predstaviti tekuće trendove formiranja cijena energije kroz analizu CEPS-ovih stručnjaka. Naslanjajući se na rezultate studija, kao i na rezultate drugih istraživanja, bit će organizirana i panel diskusija o pokretačima i motiva-torima cijena energije u Europskoj uniji

Govornici: Marzena Rogalska, voditelj jedinice, DG za poduzetništvo (DG ENTR), Europska komisija; Emmanu-elle Maincent, voditelj jedinice, DG za gospodarska i financijska pitanja (DG ECFIN), Europska komisija; Silvia Re-zessy, politički analitičar, DG za energiju (DG ENER), Europska komisija; Ismo Ulvila, DG za klimatsku akciju (DG CLIMA), Europska komisija; Adam White, znanstveni koordinator za klimu i energiju, WWF; Alessandro Cisotta, politički analitičar, DG za poduzetniš-tvo (DG ENTR), Europska komisija; Vasileios Rizos, istraživač, CEPS

Centar za europske političke studije (CEPS)

Godišnja konferencija o europskom zakonodavstvu u farmaceutskom sektoru27. veljače, Bruxelles

Ovogodišnja konferencija nastojat će uputiti pravnike koji rade s farmaceut-skim sektorom u najnovije stanje u prav-noj regulativi, zakonodavnim inicijati-vama i pravnoj praksi. Posebna pažnja će se posvetiti na implikacije koje najnovije aktivnost EU na području zakonodav-stva o konkurentnosti, intelektualnog vlasništva, zaštite podataka i privatnosti, te farmaceutske pravne regulative, imaju na sam farmaceutski sektor

Govornici: Ian Dodds-Smith, partner u Arnold & Porter LLP, London; David Hull, partner u Van Bael & Bellis, Bru-xelles; Jan-Diederik Lindemans, pravni savjetnik u Crowell & Moring, Bru-

xelles; Stefano Marino, direktor pravnog sektora Europske medicinske agencije (EMA), London; Harald Mische, vodi-telj projekta, Antitrust Pharma i zdrav-stvene usluge, DG za konkurentnost (DG COMPET), Europska komisija

Europska pravna akademija (ERA)

Europsko gospodarstvo: na putu ka jedinstvu27. veljače, Bruxelles

Iako je svjetsko gospodarstvo u 2013. pokazalo jasne znakove oporavka, čemu je doprinijelo jačanje privrede Sjedinje-nih Država, te oporavak Eurozone u 2012., situacija još uvijek nije u potpu-nosti stabilna. Visoka nezaposlenost u nekim zemljama Eurozone stvara jaku socijalnu napetost, dok vanjski u unutar-nji rebalans ostaje po strani. Kriza koju generira zaduženost države je popustila u 2013., ali nije u potpunosti riješena. Ovogodišnje izviješće Europske ekonom-ske savjetodavne grupe (EEAG) nagla-šava presudnu važnost koju ima jačanje kohezije među zemljama članicama EU, kao i potrebu za održanjem financijske i regulatorne discipline

Govornici: Daniel Gros, predsjednik CEPS-a; Hans-Werner Sinn, predsjednik CESIfo-a i član EEAG; Akos Valentinyi, profesor ekonomije na Cardiff Business School i predsjednik EEAG-a

Centar za europske političke studije (CEPS)

Europsko lobiranje u Bruxellesu27. veljače, Bruxelles

Ovaj jednodnevni tečaj i radionica o EU lobiranju u Bruxellesu nudi polaznici-ma praktični uvid u radne mehanizme Europske unije i ulogu više od 20 000 lobista stacioniranih u glavnom gradu EU

Teme koje će biti obrađene na ovom tečaju su:• pregled procesa donošenja odluka u EU• institucionalni trokut• Registar transparentnosti Europske

unije• lobiranje: porijeklo i definicija• različite kategorije lobističkih aktiv-

nosti• praksa: tehnike, strategije i ciljevi• učinkovito lobiranje u Bruxellesu:


događanjaoruđa utjecaja

• zastupanje nacionalnih interesa u EU• načela uspješnog lobiranja

Govornici: Rémi Gruet, politički i opera-tivni direktor u Agenciji EU za oceansku energiju; Mariano Iossa, konzultant EU na projektima održivog razvoja, prava na hranu i trgovinskim pregovorima; Mattia Dalle Vedove, član Odbora za transport i turizam EP i konzultant za pitanja fondova EU

Belgijsko – talijanska privredna komora u Bruxellesu

Protokol na sportskim događajima27. veljače, Bruxelles

Ova jedinica bavi se organizacijskim aspektom velikih sportskih događaja i važnosti protokola u danom kontekstu. Polaznici seminara će proučiti različite tipove protokola na sportskim prired-bama, npr. uporabu zastava i himni u

jasno definiranim trenutcima tijekom događaja. Posebna tema su Olimpijske igre i sportske organizacije, kako učiniti da se VIP gosti osjećaju povlaštenima, te odnos prema laureatima

Govornici: François Brunagel, šef proto-kola Europskog parlamenta; Dr Mauro Gallucio, predsjednik Europske udruge pregovarača; Kole Gjeloshaj, stručnjak za organizaciju međunarodnih sportskih događaja

Međunarodna škola za protokol i diplo-maciju (ISPD)

Redefiniranje europske energetske i indutrijske politike: koja je uloga države?27. veljače, Bruxelles

U svojem poslijednjem komunikeu o cijenama energije, Europska komisija opisuje nepovoljan razvoj cijena energije u EU, koji prijeti konkurentnosti indu-

strija vezanih uz intenzivnu potrošnju energije. Prema toj analizi, sve širi rasjed u cijenama energije između EU i drugih regija, predstavlja prepreku procvatu europske proizvodnje. Tema ovog foru-ma je odrediti zašto energetskapolitika Europske unije nije u potpunosti uspjela osigurati konkurentnost europskog proizvodnog sektora, te ulogu Europske komisije u preoblikovanju europske energetske i industrijske politike

Govornici: Marzena Rogalska, politička analitičarka, DG za poduzetništvo indu-striju (DG ENTR), Europska komisija; Gunnar S. Jungk, glavno zastupstvo ThyssenKrupp AG u Bruxellesu; Jesse Scott, direktor Odsjeka za okoliš i odr-živi razvoj, Eurelectric; Tomas Wyns, doktorski kandidat, Institut za europske znanosti (IES)

Institut za europske znanosti (IES) i Slobodno sveučilište Brussel (VUB)

ISLANĐANI TRAŽE REFERENDUMViše od 30 tisuća Islanđana potpisalo je peticiju u kojoj traže referendum kojim bi odlučili o svom povezivanju s Europskom unijom, a nekoliko tisuća prosvjednika izašlo je na ulice Reykjavika pošto je vlada objavila da odustaje od daljnjih napora za članstvo u EU-u. Oporba kritizira vladu da je samovoljno prekinula pregovore, a da se nije upustila u debatu oko argume-nata. Nisu se bunili samo oni građani koji žele članstvo svoje zemlje u EU-u, nego i protivnici, ali koji smatraju da se o takvim pitanjima odlučuje referendumom. Ankete javnog mijenja ipak pokazuju da većina građana želi da se pregovori s EU-om privedu kraju.

ŠVEDSKA LJUTA NA EKŠvedska ministrica okoliša najavila je da bi mogla tužiti Europsku komisiju Europ-skom sudu u Luxembourgu jer EK kasni s objavljivanjem dokumenta u kojem se nabrajaju štetne kemikalije u odjevnim predmetima i kozmetičkim preparati-

ma. EK kasni s listom već dva mjeseca, a Stockholm im je dao još dva mjeseca.

RIBARIMA ODŠTETA ZBOG NEVREMENAFrancuski i britanski ribari kojima je posao trpio (nezaposlenost, materijalna šteta, itd.) zbog serije jakih nevremena zatražili su i dobit će hitnu pomoć iz europskog fonda solidarnosti, specijalno osnovanog za ribare (EFF). Preko tog fonda bit će mo-guća nabava nove opreme, ali nova oprema morat će imati više ekološke standarde. Ovaj novi fond moći će se koristiti i kao mehanizam osiguranja za naknadu štete nastale zbog jakih vremenskih nepogoda.

EP POHVALIO TURSKUIako su tenzije na relaciji Ankara-Bruxelles prilično jake još od kritika na ponaša-nje vlasti prema prosvjednicima na trgu Taksim, i oko reformi u pravosuđu koje provodi Erdoganova vlada, EP je pohvalio i podržao ugovor o readmisiji ilegalnih azilanata i imigranata koje su potpisale Turska i EU. To je ugovor koji je EU dugo tražila, a obvezuje Tursku na čvršću

kontrolu prema ilegalnim useljenicima u EU. To pogotovo vrijedi za grčko-tursku granicu koja je zadnjih godina, otkako je Grčka u krizi, bila gotovo porozna. Ipak, neki europarlamentarci brinu za ljudska prava ilegalnih imigranata koji će biti vraćeni u Tursku.

PREDLOŽENI NOVI KOPENHGAHENSKI KRITERIJIEurozastupnik Louis Michel predložio je u srijedu da se unutar EU-a uvedu “novi ko-penhagenski mehanizmi”. Oni bi vrijedili za članice koje bi po tim kriterijama bile stalno mjerene i procjenjivane, a inspirirale bi se “kopenhagenskim mehanizmima koji se koriste za zemlje kandidate za članstvo”. Cilj ovih “kopenhagenskih standarda za članice” bio bi osiguravanje stalnog poštivanja, promicanja i zaštite ljudskih i građanskih prava. Louis Michel je bivši belgijski ministar vanjskih poslova i bivši povjerenik u prvoj Barrosovoj Komisi-ji. Viviane Reding bila je sklona ovom prijedlogu. Eurozastupnik Plenković ga je kritizirao.

ukratko