Download pdf - Er 093 2014 0307

Europski lideri suspendirali su razgovore o bezviznom režimu putovanja ruskih gra-

đana u EU, te razgovore o novom sporazumu EU-Rusija. Također, ako ne dođe do popu-štanja napetosti (“deeskalacije”) i postepenog povlačenja trupa, te ako se Moskva ne odluči na dijalog s novom vladom u Kijevu, rekli su da će zabraniti ulaz u EU i zamrznuti sredstva nekih dužnosnika Kremlja. Uz to, otkazat će naredni, godišnji summit EU-Rusija.

Dijalog s novom vladom u Kijevu trebao bi se voditi u formatu međunarodne “kontakt gru-pe”. To je također konkretizacija najava sa pret-hodnog sastanka ministara vanjskih poslova, koji su govorili samo o “ciljanim sankcijama”.

Ako pak Rusija “nastavi destabilizirati Ukrajinu”, doći će do novih sankcija, šireg spektra ekonom-skih mjera, koje još nisu navedene.

Isto tako, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy rekao je na press konferenciji da bi odnosi EU-a i Rusije mogli biti “bitno poremećeni”.

Potezi EU, tumači se neslužbeno, prvenstve-no su usmjereni na to da se Moskva odvrati od toga da poslije Krima nastavi s političko-voj-nim akcijama koje bi vodile podjeli Ukrajine i skoro pa pripajanju istočnog dijela Ukrajine Rusiji po modelu Transdnjestrije u Moldaviji.

Iako su konkretne mjere tek malo više od simbo-ličnih, zato jer bezvizni režim za ruske građane ne bi bio skoro uveden, a Sporazum EU-Rusija ionako vrlo sporo napreduje, te se produžava svake godi-ne, one pokazuju veliko pogoršanje odnosa i jaka su politička poruka Moskvi.

To se pogotovo vidi po tome kako je toplo dočekan novi premijer Ukrajine Arsenij Jace-njuk koji je kao gost bio pozvan na summit. Premda je riječ o premijeru tranzicijske vlade,

EU je odlučio da će podržati potpisivanje po-litičkih poglavlja Sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom čak i prije ukrajinskih parlamen-tarnih svibanjskih izbora.

Jednako tako, lideri su dali na znanje da bla-gonaklono gledaju na Barrosov prijedlog da se Ukrajini u razdoblju od narednih šest godina dade 11 milijardi eura u zajmovima i bespo-vratnim zajmovima, pod uvjetom da Ukrajina formira “etnički inkluzivnu vladu” (dakle, vla-du u kojoj bi bili i Ukrajinci i Rusi) te provede mjere štednje.

To znači da su postavili jedan uvjet koji bi mogao zadovoljiti Moskvu, i drugi uvjet na-

mijenjen javnosti onih europskih zemalja od kojih se zahtijeva teško stezanje remena u za-mjenu za programe pomoći. Pomoć Ukrajini, naime, znači 11 milijardi manje u europskom zajedničkom proračunu.

Prva tranša od 610 milijuna eura trebala bi biti poslana vrlo brzo, a nakon toga sprema se paket od milijardu eura.

Mjere Sjedinjenih Država već sada su jače od europskih, ali, kako je rekao jedan diplomat, “trgovinska razmjena EU-a s Rusijom je jeda-nest puta veća od trgovinske razmjene Amerike s Rusijom”. Na svojoj press konferenciji nakon summita kancelarka Merkel je rekla da su ame-ričke i europske mjere prethodno usklađene.

Međutim, rekao je Barroso u svom obraćanju novinarima, “Ugovor o pridruživanju koji nudi Europa Ukrajini ne može ponuditi niti jedan drugi međunarodni partner”. Time je EU pokazala Vladi-miru Putinu da potpuno stoji uz tranzicijsku vladu u Kijevu, odnosno, svrstala se je.

Skoro svi europski lideri održali su posebne press konferencije nakon summita i dodatno iznijeli svoje stavove. F. Hollande je rekao da će Francuska poštovati potpisane ugovore i is-poručiti Rusiji dva naručena i sagrađena bojna broda, ali da će razmotriti ekonomske sankci-je. Oštrije nego se očekivalo, D. Cameron je rekao da njegova vlada spremna razmotriti jače mjere, a slično je rekla i A. Merkel čija zemlja ima golemu trgovinsku bilancu s Njemačkom i ugovore o opskrbi energijom.

Ukrajini 11 milijardi eura pod uvjetom da formira ‘etnički inkluzivnu vladu’ i uvede štednju

120 mjera za jednostavniju isplatu novca iz EU fondova

Komisija i MMF različito o hrvatskom javnom deficitu

Tvrtke, gradovi, regije, znanstvenici i nevladine organi-zacije lakše i jednostavnije do sredstva EU-a str. 3

MMF podržao plan Vlade da rebalansom proračuna poveća prihode, a da ne smanjuje rashode str. 4

7. ožujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Iako su konkretne mjere tek malo više od simboličnih, one pokazuju veliko pogoršanje odnosa i jaka su politička poruka Moskvi

EUROPSKI LIDERI KONKRETIZIRALI SU POMOĆ PRIJELAZNOJ UKRAJINSKOJ VLADI I SANKCIJE RUSIJI

7. ožujka 2014. Broj 93 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Ukrajinski premijer Jatseniuk bio je pozvan na izvanredno Europsko vijeće sazvano povodom događaja u Ukrajini i srdačno dočekan. Arsenij Jatseniuk rekao je da je Kijev spreman potpisati Sporazum o pridruživanju s EU-om, "što je prije moguće.

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


Europska komisija usvojila je konačnu verzi-ju “semafora jednostavnosti” koji uključuje

više od 120 mjera za pojednostavljenje pravila za dodjelu financijskih sredstava EU-a, koja se odnose na poduzeća, gradove, regije, znanstve-nike i nevladine organizacije.

“Uz usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) za 2014.-2020. i sektorskih pro-grama financiranja, paralelno se napredovalo i u pojednostavljivanju pravila, kako bi se pod-nositeljima omogućio lakši pristup fondovima

EU-a”, navodi se u priopćenju. Taj napredak vidi se na “semaforu” (“ploči s rezultatima”, eng. scoreboard). Sad bi institucije Unije, ali i države članice, trebale nastaviti posao, s time da usvoje tehničke mjere i provedu potrebne mjere.

“Od ove godine pristup financiranju EU će biti jednostavniji i lakši, ali nadzor korištenja fondova neće zbog toga biti slabiji”, rekao je Janusz Lewan-dowski, povjerenik za proračun.

Međutim, pojednostavljenje se odvija u kon-tinuitetu, objasnio je povjerenik. Budući da se 80% proračuna EU-a troši u državama člani-cama, one su te koje moraju provesti pojedno-stavljivanja mjera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Posebno je pozvao zemlje člani-ce da korisnicima fondova smanje i nastavljaju smanjivati administrativni teret.

Prije tri godine EK je predložio da financira-nje iz EU-a bude znatno jednostavnije, pristu-pačnije i zato poštenije, te da to bude jedna od misli vodilja za MFF 2014.-2020. Kako bi se, pak, mogao pratiti proces u Europskom parla-mentu i Europskom vijeću, Komisija će redovi-to objavljivati “semafore” s prikazom napretka u pojednostavljivanju.

Identificirane su dvije komponente kao temelji pojednostavljenja: pregled Financijske uredbe, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2013., i 57 sektor-skih zakonskih prijedloga na programe potrošnje.

Pri izradi svojih prijedloga EK ocjenjuje funkcioniranje postojećih programa i provodi opsežne konzultacije s građanima i sudionici-ma u izradi novih programa. Prvi panel o po-jednostavljenju objavljen je 10. rujna 2012., a drugi 26. veljače 2013. godine.

Primjer za pojednostavljeni postupak jest na pr. da bi u projektima znanstvenog istraživanja bila jedna stopa naknade za sve sudionike na projektu (“jedan projekt - jedna stopa sredsta-va”) i paušal za neizravne troškove. Zatim, rok za isplatu potpora u kohezijskoj politici sma-njio bi se na 90 dana. Uvela bi se “e-kohezija”, e-sustav za podnošenje dokumenta, baze poda-taka, kraće vrijeme obaveznog čuvanja doku-mentacije itd.

Revizijski sud je istodobno ocijenio da je po-vjerenstvo za budžet jako unaprijedilo finan-cijsko poslovanje EU-a. Samo pet posto prepo-ruka nije usvojeno, ali to je manje od 1 posto europskih plaćanja. O tome više na: http://europa.eu/rapid/pre-ss-release_IP-14-209_en.ht

U jedinjena europska ljevica/Nordijska zelena ljevica, koja je dosad bila manja stranka u Europ-skom parlamentu, trebala bi, prema anketama Poll Watcha, postati treća stranka nakon svi-

banjskih izbora za novi Parlament. Na tom mjestu tradicionalno je do sada bio ALDE (Liberali). U anketi javnog mnijenja čiji su rezultati objavljeni 6. ožujka, prvo mjesto i dalje, makar s malom marginom, drže Socijalisti i Demokrati, a da se izbori sada održavaju, dobili bi 209 mjesta.

Na drugom je mjestu EPP, Demokršćani i Pučani su drugi, i imali bi 201 mjesto. U izračunu, Poll Watch je uzeo u obzir da je Njemački sud u Karlsruheu snizio izborni prag od 3 posto i time pojačao šanse malih stra-naka, drugim riječima, promijenio dinamiku ne samo na budućim njemačkim, nego i na ovim europskim izborima. U novom sazivu, prema Poll Watchu, Liberali bi imali 61 mjesto, a Zeleni 44 mjesta.

Poll Watch zaključuje također da jača podrška protestnim i antieuropskim snagama, i na desnom i na lijevom spektru. Desno od EPP-a Poll Watch očekuje dovoljno eurozastupnika iz dovoljno zema-lja da se istaknu tri skupine, sadašnja ECR (Europski konzervativci i reformisti, tu su i Cameronovi torijevci), zatim EFD (desni euroskeptici) te nova grupa s liderima M. Le Pen i G. Wildersom. http://www.pollwatch2014.eu/pollwatch_blog

Malo je koja članica zadovoljna ekonom-skom perspektivom sankcija Rusiji jer

gotovo svaka gubi. Ali, ako velike zemlje, kao Njemačka i Britanija, pokažu vodstvo, osjećat će obavezu da ih slijede.

Dok se u Bruxellesu održavao summit, novi razvoj na Krimu oko glasanja parlamenta za pripajanje Rusiji i najave skorog referenduma, te vijesti da su SAD poslale šest F-15 lovaca u nadgledanje zračnog prostora i 12 aviona F-16 na vježbe u Poljsku, pojačavala je nelagodu i potcrtavala ozbiljnost. Odmah nakon sastanka s liderima EU-a, ukrajinski premijer Jacenjuk razgovarao je sa šefom NATO-a A. Foghom Ra-smunsenom koji je obećao “veći angažman Sa-veza u Ukrajini”, koja je članica Partnerstva za mir. Konkretno, NATO i ukrajinska vojska održat će zajedničke vježbe.

Europska pučka stranka smatra da bi Ukra-jina mogla predati molbu za kandidaturu Europskoj uniji, na temelju činjenice da svaka europska zemlja, a to Ukrajina jest, ima pravo zatražiti primanje u EU. Ako EPP izađe u javnost s tako jakim stavom, tada bi to značilo još jedan vrlo jak signal Rusiji. Dakako, i to bi bila samo gesta prema Ukrajini, jer stvarno napredova-nje zemlje ne bi bilo moguće ako bi ona bila podijeljena. EU teško podnosi situaciju na ma-lom Cipru, stavlja Srbiji vrlo teške uvjete zbog Kosova, tako da je nezahvalno predviđati što bi se dogodilo u nekoliko mogućih scenarija koji stoje pred Ukrajinom.

Naredni samit članica EU-a održat će se usko-ro, 20. i 21. ožujka, a na njemu će ponovo glavne teme biti odnosi s Rusijom i Ukrajinom. Prije Europskog vijeća o tome će raspravljati Europski parlament i, očekuje se, osuditi poteze Rusije.

Napreduje radikalna ljevica, socijalisti u vodstvu

Poziv Ukrajini da zatraži članstvo u EU

Pristup EU financiranju će biti jednostavniji, ali nadzor trošenja novca iz fondova neće biti slabiji

Šef NATO-a Rasmunsen obećao je liderima EU-a ‘veći angažman u Ukrajini’

Prvi ‘semafor’ jednostavnosti120 MJERA ZA REZANJE BIROKRACIJE U PRISTUPU FONDOVIMA

NOVA PROGNOZA POLL WATCHA PRED EUROPSKE IZBORE

UVODNIK


Akcija (ekonomske) politike osobito je potrebna, ističe Komisija, u svjetlu ranji-vosti koja proistječe iz znatne inozemne zaduženosti, slabljenja izvoznih rezultata, visoko zaduženih poduzeća i brzog rasta državnog (javnog) duga, a sve u okruženju niskih stopa rasta i slabe osposobljenosti za prilagodbu kriznim okolnostima.

Nakon faze ekspanzije, u kojoj su se ne-usklađenosti nagomilale, Hrvatska sada

proživljava produljeno propadanje, u kojem se realizirao čitav niz vanjskih i unutarnjih rizika. Ponovnu uspostavu vanjske rav-noteže otežavaju zamjetni rizici koji su se nadvili nad smanjenje hrvatske inozemne zaduženosti na sigurnije razine, i koji ovise o povećanoj konkurentnosti i širenju izvoza povrh turizma radi pružanja potpore rastu. Razduživanje nefinancijskih korporacija je

Europska komisija objavila je u srijedu 5. ožujka zaključke na temelju Izvješća o

detaljnim preispitivanjima stanja gospo-darstva u 17 država članica. U istom je do-kumentu Komisija ocijenila i napredak u otklanjanju fiskalnih deficita u tim članica-ma te ažurirala svoja stajališta o proračun-skim planovima iz prošle godine. Zaključci su osobito važni za Hrvatsku budući da je ona, uz Italiju i Sloveniju, apostrofirana kao

država s prekomjernim makroekonomskim neusklađenostima.

Komisija je u srijedu upozorila da Hrvatska proživljava prekomjerne, dakle opasne, ma-kroekonomske neravnoteže koje zahtijevaju specifični monitoring i snažnu akciju ekonom-ske politike. Komisija će provesti specifični nadzor provedbe politike i redovito će o nalazima izvješćivati Vijeće.

Komisija i MMF donijeli različite preporuke o hrvatskom proračunskom deficitu, Milanović se priklonio MMF-u

NAKON ŠTO JE EK ISTAKNULA HRVATSKU KAO JEDNU OD TRI DRŽAVE ČLANICE S PREKOMJERNIM NERAVNOTEŽAMA

EK je od Hrvatske zatražila da ‘uloži znatne dodatne napore u fiskalnu konsolidaciju’, što znači da smanji državnu potrošnju MMF okretanje Hrvatske ‘održivim mjerama na rashodovnoj strani proračuna’ predlaže tek u srednjem i duljem razdoblju

MOŽE LI HRVATSKA NAKON PET GODINA OTKLONITI SVOJ PRORAČUNSKI DEFICIT?Prihodi i rashodi hrvatske središnje države, po mjesecima, prema metodologiji GFS 2001

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

10,5 10

10,0 5

9,5 0

9,0 -5

8,5 -10

11,0 15 %

mlrd

. HRK

Prihodi (godišnja stopa promjene) - desnoRashodi (godišnja stopa promjene) - desnoPrihodi - lijevo Rashodi - lijevo

tek u početnoj fazi i porast neprihodujućih kredita u tom segmentu zahtijeva nadzor. Državne kompanije, koje u nekim sekto-rima još uvijek igraju dominantnu ulogu, i koje su nerijetko još nerestrukturirane, općenito su prezadužene i slabo profitabil-ne. Postoji potreba za ulaganjem znatnih dodatnih napora u fiskalnu konsolidaciju kako bi se obuzdao deficit i spriječilo da dug poraste na neodrživu razinu.

Hrvatska ima najniže stope aktivnosti i zapo-slenosti radno sposobnog stanovništva u Europ-skoj uniji, za što su dijelom krivi temeljni insti-tucionalni odnosi i političke prilike, uključujući sustav socijalne zaštite. Ključno za potporu rastu i potrebnoj prilagodbi u okolnostima vanjskih i unutarnjih ranjivosti bit će bolje funkcioniranje tržišta rada. Prema stan-dardnim pokazateljima, hrvatsko poslovno okruženje svrstava se znatno ispod prosjeka za države članice iz središnje i istočne Euro-pe. Ti faktori zajedno stvaraju niži poten-cijal za rast, što otežava popravljanje bilanci privatnog sektora i povećava napor koji treba uložiti u fiskalnu konsolidaciju.

Hrvatska se nalazi u proceduri za preko-mjerni deficit i morat će poduzeti učinkovi-te akcije za suzbijanje prekomjernog defici-ta do 30. travnja 2014. Nastave li se sadašnji trendovi, u odsutnosti dodatnih mjera, Hr-vatska riskira da će znatno promašiti svoje ciljeve za 2014. godinu, zaključuje Europ-ska komisija.

Istoga dana kad je Komisija objavila svoje zaključke hrvatska Vlada je usvojila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. prema kojem bi manjak proračuna opće države sa lanjskih 5,5 posto BDP-a bio smanjen za jedan postotni poen, na 4,5 posto BDP-a.

Prema preporukama iz procedure za pre-komjerni deficit, Hrvatska je u ovoj godini deficit trebala smanjiti na 4,6 posto BDP-a, 2015. na 3,5 posto i 2016. na 2,7 posto BDP-a.

Na zaključke iz Bruxellesa reagirao je u Zagrebu premijer Zoran Milanović rekavši da i misija MMF-a smanjenje od jedan

Zoran Milanović

© E

U

nastavak na 5. straniciIzvor: HNB


posto u ovoj godini ocjenjuje prihvatlji-vim, a okretanje održivim mjerama na ras-hodovnoj strani predlaže u srednjem i du-ljem razdoblju. Raskorak između MMF-a i Europske komisije, dakle, nije u postocima, nego u načinu snižavanja proračunskog de-ficita: MMF je implicite podržao izbjegava-nje rezanja rashodovne strane proračuna u prvoj godini konsolidacije.

„Hrvatska u ovom trenutku radi i ide na-prijed, ali nećemo dopustiti da se radikal-nim rezovima u prvoj godini zatuče rast“, rekao je Milanović prema Hini, i dodao: „Što god EK rekla mi ćemo to poštivati, ali Hrvatska neće biti Grčka. To je politički

stav, uz dužno poštovanje prema svima.“Možda u ovom kontekstu vrijedi citirati

Zaključnu izjavu članova Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV Statuta MMF-a:

„Premda ju je vrlo teško provesti u okru-ženju kontrakcije gospodarstva, trajna i predvidljiva fiskalna konsolidacija je nužna za jačanje povjerenja u makroekonomsko upravljanje, poboljšanje raspoloženja i za-državanje pristupa izvorima financiranja po prihvatljivim uvjetima za gospodarstvo. Strukturno smanjenje manjka opće države od oko 3 posto BDP-a je potrebno da bi se osigurao povratak održive fiskalne pozici-je“, kažu MMF-ovi analitičari.

„Da bi se izbjegla prevelika fiskalna kon-

trakcija u kratkom roku, članovi Misije predlažu da se prilagodba provodi u raz-doblju od tri godine, uz približno ravno-mjerno raspoređene godišnje prilagodbe. Prilagodbu bi trebalo podržati visoko-kvalitetnim mjerama, pri čemu u 2014., s obzirom na još uvijek slabo gospodarstvo, naglasak treba staviti na mjere na strani pri-hoda i zatim postupno prelaziti na mjere za konsolidaciju rashoda u 2015. i 2016.“

Ovaj stav MMF-a bitno odudara od na-putaka Europske komisije Hrvatskoj, što je prilično neobično s obzirom da MMF, Ko-misija i Europska središnja banka u okviru „trojke“ inače zajednički i usklađeno dje-luju na konsolidaciji ekonomski posrnulih zemalja članica.

U z podsjećanja na pristup tržištu rada i jednake plaće, ove go-dine tema je “stop nasilju nad ženama”. Opisana kao “pošast”

u svim članicama EU-a, pa se naglašava prvenciju, posebno kroz informativne kampanje. Sve grupacije EP-a slažu se s time. Studija EU-ove Agencije za temeljna prava (FRA), na koju se svi pozivaju, ove godine navodi da jedna od tri žene bila izložena fizičkom na-silju. “Raširenost fizičkog nasilja nad ženama je zastrašujuća, radi

Nasilje nad ženama ‘pošast u EU-u’UOČI MEĐUNARODNOG DANA ŽENA

se zanemarenom društvenom fenomenu”, rekao je direktor FRA-e. Istraživanje je provedeno nad 42 tisuće žena, standardiziranim pi-tanjima o fizičkom i seksualnom nasilju u partnerskom odnosu. U zadnjih godinu dana, 22 posto žena je na takav način zlostavljano, a postoci su, neočekivano, viši u skandinavskim zemljama. http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra-2014-vaw-survey-main-results_en.pdf

© E

U

nastavak sa 4. stranice


Europska unija ove godine bolja je nego lani u inovacijama, svom strateškom

opredjeljenju, i približava se Sjedinjenim Državama, Japanu i Južnoj Koreji, ali te tri zemlje ipak su i dalje svjetski lideri. U široj Europi najbolja je Švicarska, jedan od svjetskih „lidera inovacija“. EU je bolja od Australije, Kanade, Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike. Međutim, Kina dosta brzo grabi prema Uniji u području inova-cija.

Ipak, bolji rezultati EU-a nego prošle godi-ne sugeriraju da ekonomska kriza nije bitno negativno utjecala na inovativnost, nego čak da su neke od lani slabije rangiranih zemalja ove godine napredovale, rekla je povjerenica Máire Geoghegan-Quinn (“Ge-egan”). To je pripisala činjenici da se taj dio proračuna nije smanjivao.

“U narednih 6 godina bit će na raspolaga-nju 80 milijardi eura. Moći ćemo zadržati tempo, ali moramo se boriti da svaka zemlja članica više i bolje ulaže u znanost i inova-cije, kako bi se dostigao ideal od 3 posto BND-a», rekla je povjerenica za Istraživa-nje, inovacije i znanost. Od članica najbolja je Švedska, a najgora Bugarska.

Ovogodišnji “Semafor inovacija” (Inno-vation Union Scoreboard) podijelio je EU u četiri kategorije prema inovativno-

sti. Visoko iznad prosjeka EU-a, ili “lideri inovacija”, su Danska, Finska, Njemačka i Švedska.

Slijedi skupina visoke inovativnosti ili iznad prosjeka EU-a. To su “sljedbenici inovacija” Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozem-ska, Velika Britanija i Slovenija.

Oko prosjeka, ili se bore da budu prosjek, su “umjereno uspješni inovatori” Češka, Grčka, Hrvatska, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Španjolska.

Na začelju, “inovatori skromnijih posti-gnuća”, su Bugarska , Latvija i Rumunjska.

Iz prvih reakcija vidi se da su neke zemlje razočarane klasifikacijom. Irska smatra da bi trebala u najvišu skupinu, među lidere, dok su Rumunji nervozni jer su pali za nekoliko stepenica.

Portugal, Estonija i Latvija narasle su u odnosu na prošlu godinu. Među „sljedbe-nicima inovacija“ najbolji je Luksemburg.

U skupini „umjereno uspješnih inovatora“ najbolja je Italija, a za njom Češka. Hrvat-ska je na skromnom donjem mjestu ljestvice osrednjih, i najmanje je rasla u inovativno-sti u odnosu na prošlu godinu i druge člani-ce. Neke zemlje razočarane su rangiranjem, na pr. Irska koja je očekivala da će se naći među liderima.

Semafor inovacija razlikuje 25 različitih indikatora po kojima se mjeri uspješnost. Među njima su tri ključna tipa indikatora i 8 dimenzija inovacija. Tri ključna indikatora,

koji stoje izvan tvrtki, su ljudski resursi, otvoren i izvrstan sustav istraživanja, te financije i podrška. Unutar tvrtki mjeri se ambicija i napor da se bude inovativan u tri dimenzije, a to su ulaganja u inovativ-nost, poduzetnički duh i “mozgovi” tvrt-ke, umreženost. To su parametri koji omo-gućuju inovativnost. Konačno, mjere se

Bolji rezultati EU-a sugeriraju da ekonomska kriza nije bitno negativno utjecala na inovativnost

EUROPSKA KOMISIJA OBJAVILA JE REZULTATE ISTRAŽIVANJA INOVATIVNOSTI SVOJIH DRŽAVA ČLANICA

Visoko iznad prosjeka EU-a, ili ‘lideri inovacija’, su Danska, Finska, Njemačka i Švedska

Hrvatska pripada skupini ‘umjereno uspješnih inovatora’ u kojoj su još Češka, Grčka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Španjolska

0,800

0,700

0,600

0,500

0,400

0,300

0,200

0,100

0,000BG LV RO PL LT HR MT SK HU EL PT ES CZ IT CY EE SI EU FR AT IE UK BE NL LU FI DE DK SE

Skromni inovatori Osrednji inovatori Sljedbenici inovacija Lideri inovacija

EUROPSKA KOMISIJA SVRSTALA HRVATSKU MEĐU OSREDNJE INOVATORE

nastavak na 7. stranici


i rezultati u inovativnosti.Tajna uspjeha je, prema autorima izvješta-

ja, da se u svim indikatorima i dimenzijama bude podjednako razvijen i jak, a to znači strukturno jačanje cijelog sustava. Lideri ili dobri sljedbenici su jako dobri i u temelj-

nim znanstvenim istraživanjima, u broju i kvaliteti inovacija koje izlaze iz tvrtki u tim zemljama, kao i u ekonomskim efektima koje izvlače iz inovacija. Iza uspjeha stoji dobro organiziran i racionalan sustav, kon-statira se u studiji EK-a.

Zanimljivo je, međutim, koje zemlje su najbolje u pojedinim elementima.

U ljudskim resursima najbolje su Švedska, Finska, Irska i Britanija. Danska, Švedska, Nizozemska i Britanija najbolje su u izvr-snosti sustava istraživanja, dok Estonija, Finska, Švedska i Danska imaju najbolju financijsku podršku. U ekonomskim rezul-tatima najbolje su Danska, Britanija, Belgi-ja i Švedska.

nastavak sa 4. stranice

događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za okoliš (ENVI)3. ožujka, Bruxelles

Vijeće za okoliš (ENVI) čine ministri zemalja članica EU, koji se sastaju obično četiri puta godišnje. Na sjednicama se raspravlja o zaštiti okoliša, zdravlju i racionalnom korištenju prirodnih resursa, te promiču mjere koje se odnose na regionalna ili globalna ekološka pitanja

Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA)3. ožujka, Bruxelles

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (JHA) okuplja resorne ministre zemalja članica EU, koji se sastaju svaki mjesec. Vijeće postavlja političke smjernice i osigurava razvoj i primjenu zajedničke europske politike i suradnje u transgraničnim pitanjima, poput slobode, sigurnosti i pravosuđa. JHA je sektor na koji najviše utječe puna primjena Lisabonskog sporazuma. Vijeće igra ključnu ulogu u zaštiti interesa građana EU, te ostalih stanovnika Unije

Sastanak Vijeća za transport, telekomunikacije i energiju (TTE)4. ožujka, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)4. ožujka, Bruxelles

COREPER II5. ožujka, Bruxelles


Sastanak Eurogrupe10. ožujka, Bruxelles

Eurogrupa je neformalno tijelo koje okuplja zemlje članice EU koje kao valutu koriste euro. Sastanci se obično održavaju dan uoči sastanka ministara ECOFIN-a, a na rasporedu su pitanja vezana uz poslove Ekonomske i monetarne unije (EMU)

Sastanak Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošače (EPSCO)10. ožujka, Bruxelles

Sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN)11. ožujka, Bruxelles


COREPER II12. ožujka, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Nasilje nad ženama u EU: kod kuće, na poslu, u javnosti i na internetu5. ožujka, Bruxelles

Agencija EU za temeljna prava (FRA) predstavit će na ovoj konferenciji rezultate najvećeg svjetskog istraživanja o nasilju nad ženama. Konferencija će se održati u Vijeću EU u Bruxellesu. Istraživanje se sastoji od serije osobnih razgovora sa 42,000 žena iz svih 28 zemalja članica EU. Žene su govorile

o svojim iskustvima tjelesnog, spolnog ipsihološkog zlostavljanja, zlostavljanja u djetinjstvu, spolnog napastovanja i uhođenja, uključujući i nove medije poput interneta, kao instrumente zlostavljanja

U srijedu, 5. ožujka, potpredsjednik EK i povjerenik za ekonomske i monetarne poslove i euro Olli Rehn, predstavit će Izviješće o napretku u ispravljanju makroekonomske neravnoteže. Ovaj dokument sabira rezultate iscrpnih istraživanja koje je poduzelo 16 zemalja članica spomenutih u prošlogodišnjem Izviješću o mehanizmu upozorenja (plus Irska, koja je naknadno dodana na popis, nakon što je izašla iz programa pomoći saniranja duga)

Na temelju ovog iscrpnog izviješća, Europska komisija će izvesti zaključak gdje postoje makroekonomske neuravnoteženosti, te u kojim zemljama članicama stanje može postati kritično

Posljednja konferencija HOST-a6. ožujka, Bruxelles

Cilj projekta HOST je omogućiti jednostavne za uporabu tehnologije i usluge u jedinicama socijalnog stanovanja, kako bi se osigurala viša kvaliteta komunikacije i bolji pristup paketima usluga. Na završnom događanju bit će predstavljen model povezanih stanova u tri države (VB, Italija i Francuska), kao i ključni uvjeti za uspješnu primjenu. O rezultatima ove prezentacije raspravljat će sudionici iz cijele Europske unije

Konferencija o inovacijama 201410.-11. ožujka, Bruxelles


događanja Drugi po redu Skup o inovacijama održat će se od 10. do 11. ožujka ove godine u Bruxellesu. Prvo izdanje je opisano kao „kreativni dogovor nekih od najbriljantnijih svjetskih umova s područja istraživanja,inovacija i znanosti“. Ovo drugo, prošireno izdanje okupit će više od 2000 sudionika

Konvencija se održava pod patronatom predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa i predstavit ćenadahnute govornike sa svih područja

Četvrti krug pregovora o Transatlantskom trgovinskom i ulagačkom partnerstvu (TTIP)10. – 14. ožujka, Bruxelles

Generalni direktorat za trgovinu (DG TRADE) organizira sastanak tijekom kojeg će glavni pregovarači TTIP-a izvijestiti sudionike o tijeku pregovora i odgovarati na njihova pitanja

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

3. – 9. ožujka, Bruxelles

Zastupnici, članovi parlamentarnog Odbora za ekonomske poslove razgovarat će u ponedjeljak s Mariom Draghijem u njegovoj dvostrukoj funkciji predsjednika Europske središnje banke i Europskog odbora za sistemski rizik, te raspravljati o pitanjima bankovne unije i inflacije

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta raspravljat će o prijedlogu budućih odnosa sa zemljama Istočnog partnerstva, Ukrajinom, Gruzijom, Moldavijom, Armenijom i Bjelorusijom, nakon sastanka na vrhu održanog u Vilniusu u studenom prošle godine. Zastupnici će u ponedjeljak glasati o neobavezujućoj rezoluciji

Izviješće o napretku Turske. Zastupnici u EP će u ponedjeljak procijeniti napredak Turske prema članstvu u EU tijekom 2013. i glasati o nacrtu rezolucije. Europski parlament ima

konačnu riječ u donošenju odluka o prijemu u članstvo

Zastupnici u Europskom parlamentu održat će u srijedu, uoči Međunarodnog dana žena konferenciju sa zastupnicima nacionalnih parlamenata, o načinima zaustavljanja nasilja nad ženama. Služba za tisak EP održat će u srijedu i četvrtak radionicu za novinare s temom žena u politici

Europska povjerenica za međunarodnu suradnju i humanitarnu pomoć Kristalina Georgieva, te povjerenik za proračun i financijske programe Janusz Lewandowski, pojavit će se u utorak pred Odborima za proračun i razvoj, kako bi sa zastupnicima raspravljali o kroničnom manjku sredstava za humanitarnu pomoć, uključujući onu namijenjenu sirijskim i drugim izbjeglicama

Političke parlamentarne skupine prpremaju se za plenarnu sjednicu EP, koja će se održati u Strasbourgu od 10. do 13. ožujka. Na sjednici će se glasati o Zajedničkom europskom zračnom prostoru, pranju novca, zaštiti osobnih podataka i turističkim paket – aranžmanima, te o rezolucijama o američkom programu praćenja inadzora građana Unije, kao i o radu „Trojke“, radne grupe MMF-a, Europske središnje banke i Europske komisije

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz sudjelovat će na interaktivnom portalu „Vaša lista želja za Europu“, koji organizira Europski pravobranitelj, te na internetskom forumu s američkim ekonomistom Josephom Stieglitzom

Predsjednik Schulz i vođe parlamentarnih političkih grupa, sastat će se u četvrtak s prelaznim ukrajinskim premijerom Arsenijem Jatsenjukom. Nakon sastanka uslijedit će zajednička konferencija za medije

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Koči li korupcija Europu? Pouke prvog EU antikorupcijskog izviješća6. ožujka, Bruxelles

Europska komisija objavila je prije mjesec dana prvo opsežno izviješće o korupciji u zemljama članicama EU, mjerama koje se poduzimaju da se spriječi i mogućim načinima kojima se te mjere mogu poboljšati. Cilj ovog istraživanja je poduprijeti rad antikorupcijskih službi i agencija u zemljama članicama, te ojačati političku volju u borbiprotiv korupcije

Govornici: Cecilia Malmström, Europska povjerenica za unutarnje poslove, Europska komisija; Lambros Patsiavelas, javni tužitelj, Stalno predstavništvo Grčke pri EU; Sergejus Muravjovas, izvršni direktor Transparency Internationala za Litvu; Hendrik Bourgeois, direktor Američke trgovačke komore pri EU; Carl Dolan, direktor europskog ureda Transparency Internationala

Centar za europsku politiku (EPC)

Mudro starenje: izazovi društva koje stari u Bugarskoj7. ožujka, Bruxelles

Nedavno objavljeno izviješće Svjetske banke „Ublažavanje gospodarskog utjecaja na populaciju koja stari: mogućnosti za Bugarsku“, bit će predstavljeno tijekom ovog podnevnog sastanka. U izviješću se opisuju makro-fiskalni izazovi koji stoje pred Bugarskom kao rezultat demografskih promjena. U izviješću se raspravlja i o mogućim političkim rješenjima koja bi Bugarsku povela prema društvu koje nudi veću inkluzivnost, kako za stare, tako i za mlade

Govornici: Doerte Doemeland, glavni ekonomist u Svjetskoj banci; Lieve Fransen, direktor za socijalnu politiku u DG za zapošljavanje (DG EMPL), Europska komisija

Centar za europske političke studije (CEPS)

Put prema europskom federalizmu: izazovi i očekivanja8. ožujka, Bruxelles


događanja Konferencija koju organizira Europski parlament tijekom priprema za predstojeće europske izbore u svibnju. Ideja federalne Europe datira još iz 19. stoljeća, no tijekom proteklih godina europski federalizam doživio je novi uzlet. Spinelli grupa, inicijativa pokrenuta u rujnu 2010. koja okuplja više od 110 zastupnika EP, promiče ideju federalizma kroz procese donošenja političkih odluka u Europskoj uniji

Govornici: Peter Oomsels, potpredsjednik Mladih europskih federalista (YEF); Saïd El Khadraoui, zastupnik u EP (S&D)

European Professionals Network (EPN)

Socijalna kohezija u Europi: očekivanja i stvarnost10. ožujka, Bruxelles

Konferencija na kojoj će biti predstavljena posljednje istraživanje javnog mnijenja u sedam zemalja članica EU (Bugarska, Češka, Finska, Njemačka, Grčka, Poljska i Španjolska), koje pokazuje da Europljani prihvaćaju nužnost oskudnijih javnih financija, ali žele širenje socijalnih usluga, čak i nauštrb štednje na drugim područjima

Govornici: Prof. Marek Belka, predsjednik Narodne banke Poljske; Paweł Świeboda, predsjednik demosEUROPA – Centar za europsku strategiju; Knut Dethlefsen, direktor varšavskog ureda Zaklade Friedrich-Ebert; Krzysztof Blusz, potpredsjednik demosEUROPA; Konrad Niklewicz, zamjenik direktora Instytut Obywatelski; Björn Hacker, Europska ekonomska i socijalna politika, Zaklada Friedrich-Ebert, Berlin


Intenzivni tečaj o osnovama protokola10. – 13. ožujka, Bruxelles

Ovaj tečaj je prvenstveno namijenjen svima onima koji žele produbiti znanja u ovom sve važnijem području. Tečaj će biti osobito koristan osoblju

veleposlanstava, dužnosnicima institucija EU, studentima političkih znanosti i međunarodnih odnosa, poslovnim ljudima, te organizatorima međunarodnih skupova. Teme tečaja pokrivaju:• uvod u protokol i diplomaciju• presedani i kriteriji• simbolika i svijet zastava• pozivnice i pokloni• protokol za stolom – službena

događanja• organizacija konferencija za tisak• organizacija službenih posjeta• uloga šefa protokola• organizacija ceremonija• organizacija summita i konferencija

Govornici: Ines Pires – Urquiza, ekspert za meku diplomaciju i protokolarne vještine, ISPD; Jacques de Baenst, bivši šef protokola Europske komisije; Luis Ritto, bivši veleposlanik EU pri Svetoj stolici; Thomas Sladko, zamjenik šefa protokola vlade Austrije

Međunarodna škola za protokol i diplomaciju (ISPD)

Postupno gašenje misije EULEX-a na Kosovu: pouke i izgledi za CSDP10. ožujka, Bruxelles

Okrugli stol na kojem će međunarodni eksperti procijeniti dostignuća projekta Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) EU na Kosovu, dijela programa koje EU provodi u 24 civilne i vojne misije od 2003. godine. Pitanje na koje će sudionici ovog skupa pokušati odgovoriti je u kolikoj mjeri i kako CSDP može nastaviti s implementacijom zadanih ciljeva, nakon gašenja misije EULEX-a na Kosovu u lipnju ove godine

Govornici: Eva Gross, glavna analitičarka, EU ISS; Bodo Weber, Vijeće za politiku demokratizacije, Berlin; Fisnik Korenica, istraživač, Groupa za pravne i političke studije, Priština; Rosa Balfour, glavna politička analitičarka i voditeljica programa „Europa u svijetu“, EPC


Organiziranje lobističke kampanje u institucijama Europske unije10. ožujka, Bruxelles

Bruxelles je drugi najveći lobistički grad na svijetu, iza Washingtona. Svakoga dana oko 5000 organizacija, koje zastupaju široki spektar interesa (gospodarskih, socijalnih, društvenih, lokalnih i regionlnih) traže način kojim biutjecale na europske institucije. Ova radionica će polaznicima omogućiti stjecane znanja i vještina na područjima:• proces donošenja odluka• lobiranje i kampanje: pripremna i

strateška faza• lobiranje u Europskom parlamentu i

načini podnošenja amandmana• konzultacije u Europskoj komisiji• lobiranje u Vijeću EU• etička načela lobiranja

Govornici: Caroline Hayat, Gottlobe Fabisch, Anne Van Goethem, Jim Murray, Grégoire Lory

Institut des hautes études des communicationes sociales (IHECS)

Kakva je perspektiva malih i srednjih poduzeća (SME)?11. ožujka, Bruxelles

Politički dijalog iz serije „Transatlantske perspektive“, na kojem će visoki uzvanici raspravljati o perspektivi razvoja malog i srednjeg poduzetništva u svjetlu tekućih pregovora o Transatlantskom trgovinskom i ulagačkom partnerstvu (TTIP) između EU i Sjedinjenih Država

Govornici: Denis Redonet, glavni pregovarač za SME, DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; Christina Sevilla, pomoćnica trgovačkog predstavnika SAD za malo poduzetništvo; Kimberly Benson, potpredsjednica Cange International; Sabine Erkens, savjetnica za pravne poslove, UEAPME; Hans Martens, glavni savjetnik, EPC



OTKRIVEN MANJAK U EU PRORAČUNUProšlo je tek par mjeseci otkako je teško dogovoren europski proračun (MFF) 2014.-2020., a povjerenik za budžet rekao je da je Bruxelles ponovo u minusu. EK ima 23,4 milijarde neplaćenih računa iz kohezijskih fondova. Današnja cifra veća je nego je J. Lewandowski prvotno najavio, i mogla bi se još povećati. Poljski povjerenik to je pripisao rezovima na kojima su inzi-stirali neto uplatitelji, ali i tome da se ne zna koliko će uopće EU koštati ukrajinska kriza.Zemlje nastoje što više produljiti krajnji rok plaćanja svojih obveza, ali nije samo to razlog manjka u proračunu, nego, prema Lewandowskom, to što se ne radi dovoljno na ključnim problemima kao što su zapošljavanje mladih ili fondovima za SME-e. Eurozastupnici u Odboru za pro-račun kritizirali su Lewandowskog zašto im nije još ranije izložio problem, kako bi se mogao napraviti veći pritisak na zemlje članice.

EK USVOJIO KRITERIJE ZA REZANJE BONUSAEK je usvojio 4. ožujka kriterije po kojima će se identificirati koji kadrovi unutar financijskih institucija mogu biti podložni drastičnom rezanju bonusa. Kriteriji su dio direktive o odgovornom bankarstvu CRD IV. Ako mu se u roku mjesec dana (produžno na još dva) ne suprostavi EP ili Vijeće, tada će ovaj izmijenjeni tekst stupiti na snagu. Do prvotnog teksta CRD IV došlo je nakon teških borbi EP-a, koji je bio za, i nekih zemalja članica, koje su bile protiv. CRD IV na snazi je od siječnja, a stipulira da bonusi bankara ne smiju biti viši od njihove godišnje plaće, osim ako dioničari banaka ne odluče drugačije, a u tom slučaju bonus može iznositi dvije godišnje plaće. EK ne može zapovijedati privatnom sektoru, ali procijenilo se da visoki bonusi predstavljaju rizik za banke. Novi, pojašnjeni kriteriji pomoći će da se indentificiraju osobe čije poslovanje predstavlja materijalni rizik. To su, na pr.,

osobe koje zarađuju više od pola milijuna eura godišnje i koji pripadaju u 3 posto najbolje plaćenih u banci. Uz to, još je 15 kriterija koji se odnose na njihov utjecaj u donošenju odluka.

BRITANIJA POZVANA DA SE IZJASNICecila Malstrom pozvala je Veliku Brita-niju da se izjasni koje promjene u Ugovoru (Lisabonskom, pravnom temelju EU-a) želi, ako hoće da do takvih promjena dođe. Povjerenica za unutarnje poslove aludirala je da London još uvijek vrlo neodređeno i uopćeno govori o tome na što misli, iako je to njihov uvjet ostanka u Uniji. Rekla je da bi ova ili neka druga britanska vlada mogla dobiti što želi ako jasno definira problem, priloži dokaze, ponudi alternativna rješe-nja te ako za svoje reforme Ugovora nađe partnere u Uniji.Do sada, David Cameron rekao je da želi promjene u slobodnom kretanju ljudi, kako bi smanjio navalu na britanski socijal-ni sustav.

ukratko