Transcript
Page 1: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 1/33

SADRŽAJ

UVOD.....................................................................................................................................1

1. POJAM I KARAKTERISTIKE OPCIJSKIH UGOVORA.........................................2

2. ELEMENTI OPCIJSKIH UGOVORA..........................................................................4  2.1. Tipovi opcij................................................................................................................!  2.2. U"ovo#$% c$%...........................................................................................................!  2.&. D'() *o+p$,............................................................................................................-  2.4. Opcij+ p#$)ij.........................................................................................................-

&. VREDNOVANJE OPCIJA............................................................................................../

4. OPERACIJE NA TRŽI0TU OPCIJA..........................................................................1  4.1. M#$' )$j$#i.........................................................................................................1  4.2. #o$#i.......................................................................................................................1  4.&. 3'v#%j$ %o".....................................................................................................1  4.4. D$po5i'i.......................................................................................................................11  4.!. Ko#po#cij 5 i#i%" opcij...................................................................................11  4.-. I5v#6$%j$ opcij$..........................................................................................................11  4.7. T#8i6' opcij.............................................................................................................12

!. STRATEGIJE U TRGOVANJU SA OPCIJAMA.......................................................1&

-. VRSTE OPCIJA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE..................................................21  -.1. Opcij$ % cij$.........................................................................................................21  -.2. Opcij$ % v('$.........................................................................................................22  -.&. Opcij$ % )'%$ +'op$..........................................................................................24  -.4. Opcij$ % i%*$+$......................................................................................................2!  -.!. Opcij$ % 9j(:$#+$......................................................................................................2-  -.-. T#*icio%%$ opcij$..................................................................................................27  -.7. E"5o'i:%$ opcij$.........................................................................................................27

7. LACK ; SCHOLES MODEL OPCIJE.......................................................................2/

<. 3AKLJU=AK.................................................................................................................&

LITERATURA....................................................................................................................&2

1

Page 2: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 2/33

UVOD

Finansijski derivati su ugovori kojima se trguje na berzi.  Oni obično obuhvataju sporazumizmeđu dve strane o razmeni standardnog iznosa aktive ili novčanog toka po unapredodređenoj ceni i na određen datum u budućnosti. To su finansijski instrumenti čija vrednost

zavisi od kretanja cena hartija od vrednosti ili drugih aktiva iz kojih se izvode, deriviraju.

 jih je stvorila poslovna praksa sa ciljem da se smanje rizici finansijskih transakcija, kao!to su" nagla promena kurseva između valuta, promena vrednosti akcija, obveznica i drugihhartija od vrednosti, promena kamatnih stopa, nepredviđeno kretanje cena robe koja sekotira na berzi i drugo. jihova kompleksnost se ogleda u tome !to su jednom ili vi!e putaodvojeni od osnovnog proizvoda koji je predmet ugovora.

Finansijski derivati ili izvedene hartije od vrednosti se nazivaju tako !to se njihova vrednostizvodi iz vrednosti neke druge osnovne aktive, koja se nalazi u njihovoj osnovi. #li zarazliku od osnovnih hartija, finansijski derivati ne odr$avaju niti jedan od dva osnovna

odnosa" kreditni i vlasnički.

%nogima derivati slu$e da bi smanjili rizik. a primer, poljoprivrednik koji nije sigurankolika će cena kukuruza biti u vreme berbe i prodaje. &a bi tu nesigurnost otklonio, on se pomoću derivata !titi od budućeg pada cene kukuruza i na taj način izbegava velikegubitke. 'snovna uloga derivata je transfer rizika na one učesnike koji su spremni da tajrizik prihvate i ostvare velike profite(gubitke, jer su njihove prognoze o budućimkretanjima cena suprotne od onih koji $ele da se za!tite od rizika. )česnici koji $ele da seza!tite od rizika nazivaju se hed$eri, a oni koji prihvataju taj rizik, i na osnovu njegaostvaruju profite(gubitke, nazivaju se trgovci koje popularno nazivaju !pekulantima.Terminska tr$i!ta, odnosno tr$i!ta derivata nikako ne bi mogla da funkcioni!u, a da se na

njima ne pojavljuje veliki broj !pekulanata koji su uvek spremni da se *kockaju+.

ed$ing je pojam koji se vezuje za derivate a odnosi se na minimizaciju rizika kroztransakcije na robnim i finansijskim tr$i!tima. -u!tina finansijskog hed$inga je kombinacijadve ili vi!e finansijskih transakcija sa finansijskim instrumentima koji različito reaguju na promene kamatne stope ili deviznog kursa1.

'snovni oblici finansijskih derivata su finansijski terminski ugovori i opcijski ugovori.Finansijski terminski ugovori su ugovori o terminskoj prodaji predmeta berzanske trgovine,a to su" roba, zlato i drugi plemeniti metali, devize i hartije od vrednosti, koja će se obavitiodređenog dana u budućnosti po ceni koja je određena prilikom zaključenja ugovora. ) ovu

grupu poslova spadaju fjučers ugovori i svop ugovori.

1. POJAM I KARAKTERISTIKE OPCIJSKIH UGOVORA1 -kakavac #., časopis" konomske teme" &erivatni finansijski instrumenti, konomski fakultet, i!, /00,s. 1234

/

Page 3: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 3/33

'pcijski ugovori ili opcije su izvedeni finansijski instrumenti koji vlasniku 5kupcu6 daje pravo ali ne i obavezu da kupi ili proda određenu aktivu 5robu6 po unapred ugovorenoj cenii u određenom vremenskom periodu. 'ni su visoko standardizovani i zato se njima mo$etrgovati. 7maju vek trajanja od 8 dana od datuma zaključenja do maksimalno 1 meseci,

mada postoje izuzeci a to su dugoročne opcije koje va$e du$e od 1 meseci. 'dluku oizvr!enju opcije donosi korisnik opcije rukovodeći se procenom rizika i prinosa koji semo$e ostvariti kao i cenom opcije 5premija6.

9redmet ugovora koji je sadr$an u opciji mogu biti"• roba : poljoprivredni proizvodi kao !to je p!enica, nafta, drvo, razni metali;• valute• akcije• obveznice•  blagajnički zapisi• fjučers ugovori•  berzanski indeksi...

'pcije predstavljaju jednu od najuspe!nijih finansijskih inovacija i ako su najrazvijenijafinansijska tr$i!ta povremeno zabranjivala njihovo kori!cenje. To se desilo u ngleskojizmedu 1381. i 13<. i u -#&, izmedu 1380. i 13=8. #rgumenti ovih zabrana su bilizasnovani na stavu da opcije podi$u !pekulativni karakter, ili u slučaju opcija na robu, danemaju racionalnu ekonomsku funkciju. 'rganizovana trgovina opcijma počinje 13=8.godine na >ika!koj robnoj berzi 5?@'T6, osnivanjem >ika!ke opcijske berze 5?@'6.&anas se njima trguje na velikom broju terminskih tr$i!ta.

'pcija nosi mnogo veći prinos na ulaganje ali su one rizičnije jer imaju veći stepenleverid$a, odnosno veće uče!će pozajmljenih sredstava. 'ne imaju uvek !pekulativnuvrednost i kod njih se gubi samo ono !to je ulo$eno. 'pcijski ugovor mo$e samo dazaključi pravno lice, kao profesionalna organizacija, i to preko berzanskih posrednika. 'ninose visoke rizike i za kupca i za prodavca, kao i za sve učesnike u poslovanju naodređenim tr$i!tima. )pravo je iz tih razloga prodavac du$an da kod zaključenja ovogugovora dostavi berzi garanciju za izvr!enje svojih ugovornih obaveza a kupac je obavezanda plati premiju prodavcu kao naknadu za mogućnost kupovine ili prodaje tr$i!nogmaterijala.

9utem pozicionog limita se utvrđuje maksimalno dozvoljen broj istovrsnih ugovora u posedu jednog investitora. Takođe, postavlja se i limit izvr!enja kojim se pojedincu iliinteresnoj grupi ograničava mogućnost realizacije na određen broj opcija u svakomvremenskom intervalu od pet uzastopnih radnih dana. 'ba pravila su nastala kao rezultat berzanske antimonopolske politike.

Aotacije opcija se objavljuju u novinama i informacije se odnose na trgovinu koja jeostvarena prethodnog dana. Aotirana cena je cena opcije za kupovinu ili prodaju jedneakcije.

8

Page 4: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 4/33

-ve opcije istog tipa 5kupovne i prodajne6 predstavljaju klasu opcija. -erija opcija uključujesve opcije date klase sa istim datumom isticanja i ugovorenoj ceni. 9ostoji nekoliko pozicija opcija"

• opcije na dobitku 5in the moneB6• opcije na istom 5at the moneB6

• opcije na gubitku 5out of the moneB6

#ko je - cena akcije a C je ugovorena cena, kupovne opcije su na dobitku kada je -DC, naistom kada je -EC, i na gubitku kada je -C.

9rodajne opcije su na dobitku kada je -C, na istom kada je -EC, i na gubitku kada je-C. 'pcija će biti izvr!ena samo kada je na dobitku.

?ena akcije )govorena cena Alasifikacijakupovna opcija prodajna opcija

80 /< na dobitku na gubitku80 80 na istom na istom80 88 na gubitku na dobitku

Tabela 1. Pozicije opcija

'pcije mogu biti"•  pokrivene i• nepokrivene 5gole6.

'pcija je pokrivena ako prodavac opcije u momentu njene prodaje poseduje akcije koje su predmet prodaje. epokrivena 5gola6 opcija predstavlja najveći rizik u trgovanju opcijama jer je gubitak prodavca teorijski neograničen. 9rodajom nepokrivene opcije drugoj strani izugovora prodavac prodaje pravo iz opcije da se kupi ne!to od njega !to on, u stvari, i ne poseduje. ) transakcije sa nepokrivenim opcijama mogu se upu!tati samo izvanredni poznavaoci tr$i!ta i pod uslovom da finansijski mogu preuzeti rizik.

'pcije u !irem smislu imaju veliki značaj u" osiguranju od rizika 5promena kamatne stope,deviznog kursa, cena ostalih 'G, tr$i!nih indeksa6, analizi strukture kapitalainvesticijama, aktivnostima restrukturiranja itd. 'pcije mogu biti kori!ćenje za upravljanjerizikom u cilju"

• za!tite od pada cena akcija koje se dr$e u portfoliju,• za!tite od rizika rasta cena akcija koje su prodate kratko,• omogućavanje sticanja akcija koje se nameravaju uključiti u portfolio po poznatoj

ceni.

2

Page 5: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 5/33

9ostoji podela opcija"• američke opcije• evropske opcije• azijske opcije

#tribute azijske, američke i evropske ne treba dovoditi u vezu sa geografskim lokalitetom,iako su većinom opcija na -#& berzama američke opcije. #meričke opcije se mogu izvr!itiu bilo koje vreme do datuma isticanja vrednosti opcije a evropske opcije se mogu izvr!itisamo na dan isticanja. a berzama se uglavnom trguje američkim opcijama a ređeevropskim opcijama. #zijske opcije takođe retko srećemo, s obzirom da se njima počelotrgovati tek od 1332. godine na ?@'. #zijske opcije uključuju pravo, ali ne i obavezu,kupca da kupi ili proda ugovorenu aktivu po tr$i!noj ceni koja je izvedena kao prosek njenih trenutnih cena u okviru ugovorenog intervala. #zijske opcije odnose se na" naftu,metale i određenu grupu valuta.

@erzanskim opcijama se trguje na svetskim berzama. 'pcijama se mogu trgovati i navanberzanskom tr$i!tu 5'T?6 i to direktno između finansijskih institucija i korporacija.9oslovanje na 'T? berzama postaje sve popularnije jer se kreiraju opcije prilagođenespecifičnim potrebama investitora.

&ugoročne opcije imaju vreme dospeća od dve do tri godine. ajče!će su u kombinaciji saakcijama i indeksima na akcije. &ugoročne opcije se mogu ugovarati sa nekolikougovorenih cena !to omogućava investitoru da se opredeli za najbolju cenu i vremedospeća. ) praksi je poznata tzv. leaps dugoročna opcija. Aratkoročne opcije predstavljajukratkoročne finansijske derivate 5fjučerse6 čiji je rok dospeća najče!će tri meseca, a najdu$edo !est meseci./ 

2. ELEMENTI OPCIJSKIH UGOVORA

 %inimalni elementi koji opcijski ugovor mora da sadr$i su"• da li se radi o pravu kupovine ili prodaje imaoca opcije• količina i vrsta sadr$anog sredstva 5jedan opcijski ugovor se odnosi na 100 akcija6• ugovorena cena ili cena izvr!enja 5strajk cena6• datum dospeća• način izvr!enja u smislu da li se moraju predati sadr$ana sredstva ili se mo$e izvr!iti

isplata u gotovini

• opcijska premija

/ Gunjak ., Aovačević Hj.," Finansijsko tr$i!te, berze i brokeri, 9roleter, @ečej, %ilen, -ubotica, )nireks,9odgorica, /008, s. /134

<

Page 6: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 6/33

2.1. TIPOVI OPCIJA

9ostoje dva osnovna tipa opcija"• Aupovna opcija 5kol opcija6 : daje vlasniku pravo da kupi osnovnu aktivu

određenog datuma po određenoj ceni• 9rodajna opcija 5put opcija6 : daje vlasniku pravo da proda osnovnu aktivu

određenog datuma po određenoj ceni.

'baveza prodavca 5emitenta6 je da isporuči ugovorenu robu kada kupac podnese opciju narealizaciju jer je naplatio premiju od kupca.

'baveza kupca 5holdera6 opcije je da plati premiju kao garanciju kupovine a ako odkupovine odustane, onda premiju gubi. Aupac u ovom ugovoru je *povla!ćena+ strana jer nakon zaključivanja ugovora odlučuje da li će to svoje pravo iskoristiti ili ne, u skladu sasvojim poslovno finansijskim interesom. #ko kupac na dan isteka opcije $eli da ima i

opciju kupovine i opciju prodaje, onda uplaćuje duplu premiju, pa se ove opcije zovu opcijesa duplom premijom.

Aod realizacije opcijskih ugovora postoji"• duga pozicija 5pozicija kupca6• kratka pozicija 5pozicija prodavca6

2.2. UGOVORENA CENA

)govorena ili strajk cena ili cena izvr!enja je cena na osnovu koje se opcija mo$erealizovati. To je cena po kojoj se finansijski instrument kupuje ili prodaje. 'na predstavljacenu u ugovoru. Iazlika između strajk i tr$i!ne cene predstavlja mogućnost zarade za partnera koji je bolje predvideo kretanje cena.

Glasnik kupovne opcije će iskoristiti svoje pravo onda kada je tr$i!na cena osnovnoginstrumenta veća od ugovorene cene a vlasnik prodajne opcije će iskoristiti svoje pravoonda kada je cena osnovnog instrumenta manja od ugovorene cene opcije.

@erza utvrđuje strajk cene na osnovu raznih analiza tekućeg tr$i!ta. 'pcije su dostupne unekoliko iznosa iznad ili ispod trenutne 5spot6 cene osnovne investicije. a opcije na akcijeove cene se kreću u razmacima od /JK, <K do 10K. a primer, cene akcija koje su ispod/<K po akciji obično koriste /JK razmaka za strajk cene. ?ene akcija između /<K i /00K

obično imaju <K razmaka ta strajk cene i kada je cena akcije veća od /00K onda je 10Krazmaka za strajk cene.

L

Page 7: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 7/33

2.&. DATUM DOSPE>A

&atum dospeća opcije je datum u ugovoru koji predstavlja termin u kom opcija dospeva i posle koga vi!e ne va$i. 'pcije dospevaju trećeg radnog petka u mesecu i to je poslednji

dan kada se mogu kupiti, prodati i realizovati.

Mto se tiče roka dospeća opcije, kupac opcije mo$e da"• opciju iskoristi 5da kupi akciju na koju opcija glasi6• opciju proda• ne iskoristi opciju 5da pusti da istekne rok opcije6.

Mto se tiče prodavca opcije treba istaći da on mora da izvr!i obavezu po osnovu opcije koju je prodao. )koliko prodavac opcije odustane od izvr!enja obaveze, on ima dve mogućnosti"

• da se dogovori sa kupcem opcije oko raskida sporazuma 5s tim da vraća premiju i proviziju6,

• da pronađe drugog kupca koji će preuzeti da izvr!i njegovu ugovorenu obavezu.8 

2.4. OPCIJSKA PREMIJA

9remija 5cena opcije6 uvek pripada prodavcu kao nagrada za njegov napor i obavezu daisporuči robu na poziv kupca. To je cena po kojoj kupac mo$e da koristi prava iz opcije.#ko kupac ne podnese opciju prodavcu za realizaciju o roku, ona prestaje da va$i, a prodavcu pripada premija koja je unapred uplaćena. 'na odra$ava verovatnoću da će opcijana dan dospeća biti u dobitnoj poziciji, tako da je cena opcije veća !to je udaljeniji dandospeća i !to je veća kolebljivost sadr$anog sredstva.

?ene opcija se kotiraju celi brojevi i razlomci. &a bi se izračunala cena opcije potrebno je broj pomno$iti sa 100. a primer" / 1(2 E 5/N1006 O 51(2N1006 E 800 O /< E 8/<K

'pcijska premija se sastoji od"• unutra!nje• vremenske vrednosti.

Aod kupovne opcije, unutra!nja vrednost je razlika između tr$i!ne vrednosti akcije na kojuopcija glasi i ugovorene cene, a kod prodajne opcije je unutra!nja vrednost jednaka razliciizmeđu ugovorene cene i tekuće tr$i!ne cene akcija na koju opcija glasi. Gremenska

vrednost je razlika između premije i unutra!nje vrednosti i dosti$e vrednost nula na dandospeća, tako da je na dan dospeća premija jednaka unutra!njoj vrednosti. Mto je rok va$enja opcije du$i, veća joj je vremenska vrednost. )nutra!nja vrednost opcije se menjatokom njenog $ivota, u skladu sa promenom cene aktive, ali je uvek realna dok vremenskavrednost opcije ima !pekulativni karakter i zavisi isključivo od procene tr$i!nih kretanja.Tri osnovna faktora koja određuju vremensku vrednost su" kratkoročna bezrizična kamatnastopa, vreme koje je preostalo do isteka opcije i nestabilnost cene opcijskog ugovora.

8 Gunjak ., Aovačević Hj., op. cit., s. /184

=

Page 8: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 8/33

Gisina premije se formira se slobodno na tr$i!tu opcija, sučeljavanjem ponude i tra$nje.7znos opcijske premije je maksimalni mogući dobitak za prodavca opcije i maksimalnimogući gubitak za kupca opcije.

'pcijska premija svakako je vi!a u periodima cenovne nestabilnosti jer je tada kretanjecena na terminskom tr$i!tu proizvoljnije i te$e predvidivo. 9remija koja prodavcu opcijeslu$i kao za!tita od rizika svakako da će tada biti vi!a, budući da je za njega i rizik da opcija bude u dobitku veći. Tada su i kupci opcija koji očekuju znatnije promene cene spremni da plate vi!u premiju nego u uslovima kada je tr$i!te stabilno, a kretanje cena malo i predvidivo. ) periodima tr$i!ne nestabilnosti opcija i kraćih rokova va$enja mogu imativi!u premiju nego opcije du$ih rokova va$enja ali u stabilnim tr$i!nim prilikama.

9ravo da ne!to kupite po ceni koja je ni$a svakako da vi!e vredi i da se mora vi!e platiti od prava da to isto kupite po vi!oj ceni. Takođe, pravo da ne!to prodate po vi!oj ceni svakakoda vi!e vredi i da se mora vi!e platiti od prava da to isto prodate po ni$oj ceni. To je razlogza!to kupovne opcije sa ni$om ugovorenom cenom imaju vi!u premiju, odnosno prodajneopcije sa vi!om ugovorenom cenom vrede i plaćaju se vi!e.

Aamatne stope imaju uticaj na formiranje cene opcija, mada ne u velikom obimu. @udućida se i kupovina opcija smatra nekom vrstom kratkoročne investicije premija mora bitiusagla!ena tako da opcije budu tr$i!no atraktivne za ulaganje i konkurentne. 9ovi!enjekamatnih stopa na tr$i!tu kratkoročnih investicija u sigurne papire svakako ima kao posledicu smanjenje premije, kako bi se ove !pekulativine hartije učinile atraktivnijim isprečio beg kapitala u druge tr$i!ne materijale kao !to su dr$avne obveznice i sl. 'vo značida se istom količinom novca mo$e pokriti veći broj opcijskih ugovora. 'brnuto, kod padakamatnih stopa koje nose drugi papiri visina premije će rasti.

Pa opcije kojima se trguje na slu$benom mestu na berzi, uplata premije se vr!i kodAlirin!ke kuće. Aupac opcije plaća odmah puni iznos premije prodavcu opcije. 'n ne pola$e nikakvo obezbeđenje niti je podlo$an bilo kakvom pozivu klirin!ke kuće da pru$iobezbeđenje. 9rodavac opcije, naprotiv, mora polo$iti određeno obezbeđenje i izlo$en jestalno obavezi da visinu obezbeđenja usagla!ava na poziv klirin!ke kuće. 9o!to se nikadane zna !ta će kupac odlučiti i da li će se ovaj ugovor realizovati, pravnici ih često nazivaju inedovr!eni ugovori, !to upućuje na karakter njihove neizvesnosti.2 Aliring omogućava da sesistem trgovanja opcijama ne uru!i. To je organizacioni deo berze finansijskih derivata koji povezuje kupca i prodavca i tra$i i od kupca i od prodavca garancije da će ispuniti obaveze.Aliring pored garancije obezbeđuje i multilateralnost !to znači da se uvek mo$e naćiopcijski ugovor i kupiti od bilo koga jer ima vi!e učesnika a ne samo od onoga kome smo prodali.

2 )nković %., -tudijski program" 9oslovna ekonomija" lektronsko poslovanje i robne berze, )niverzitet-ingidunum, @eograd, /003, s. 2/4

Page 9: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 9/33

Faktori koji utiču na cenu opcije 5premiju6 su"• cena akcije• ugovorena cena opcije• kamatna stopa• vreme dospelosti• nestabilnost• dividenda(prinos

Tip opcije Aupovna 9rodajna)govorena cena : O

?ena akcije O :Aamatna stopa O :

Greme dospelosti O : 5O6 estabilnost O :

&ividenda(prinos : O

Tabela 2. Determinante vrednosti opcije5

Tabela prikazuje očekivane promene cena za kupovne i prodajne opcije u slučaju porastaodređenog faktora. Pnak plus ili minus pokazuje pravac promene cene opcije pri porastuvrednosti određene determinante. a primer, kupovne opcije dobijaju u ceni ukoliko dođedo porasta cena akcija ili kamatnih stopa a prodajne opcije dobijaju u ceni u slučaju padacena akcija ili kamatnih stopa.

< Aovačević I., Fjučersi, opcije i terminski poslovi, 7nstitut za spoljnu trgovinu, @eograd, 133=, s. 1=<4

3

Page 10: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 10/33

&. VREDNOVANJE OPCIJA

9ravo opcije na kupovinu ili prodaju opcije le$i u unapred plaćenoj ceni, odnosno premiji.Te!ko je izračunati vrednost opcije koja će stajati u osnovi njene tr$i!ne vrednosti. &elujeda je to nemoguće, s obzirom da je opcija pravo i to ne na budući prinos, kao !to je to slučaj

kod akcija, nego pravo na kupovinu finansijskog instrumenta koji daje pravo na budući prinos, drugim rečima vrednost opcije dvostruko je posredovana. -a svakim kolebanjemcene akcije, menja se i rizičnost opcije koju investitor upisuje na tu akciju, a stoga i prinoskoji investitor očekuje od nje.

Teoretičari finansijskog tr$i!ta se sla$u da se vrednost opcije mora posmatrati u tesnojkorelaciji sa cenom akcije, ugovorenom cenom i premijom. 'blici pomenute korelacije su5npr. kupovne opcije6"Q cena akcije je vi!a od ugovorene cene,Q cena akcije je jednaka ugovorenoj ceni,Q cena akcije je ni$a od ugovorene cene.

'pcija koja je na dobitku 5in the moneB6 ima vrednost koja je jednaka razlici izmedu ceneakcije i ugovorene cene. Ta razlika se naziva unutra!nja vrednost opcije. 9remija je uvek vi!a od unutra!nje vrednosti opcije, jer bi u protivnom procesu arbitra$e investitorikupovali opcije i izvr!avali iste. Iazlika premije i unutra!nje vrednosti je vremenskavrednost opcije i izra$ava potencijal rasta cene opcije, koja prati cenu akcije u periodu dodospeća opcijskog ugovora.

?ena opcije ima gornju i donju granicu. &onja granica je vrednost akcije u koju setransformi!e, ako se ne izvr!i. &onja granica kupovne opcije je vrednost u momentudospeća.

Aoriste se dva osnovna modela analize da bi se izračunala teorijska vrednost opcije" binomni model, i model @lek:Moulsove formule. 'ba modela imaju isti metodolo!ki postupak koji polazi od činjenice da se rizik opcije menja uvek kada se menja i cena akcijea da je obrazac kretanja cena akcije, kao !to je pokazala analiza berzanskog tr$i!ta, slučajnokretanje R nemoguće je utvrditi očekivani novčani tok koji opcija mo$e ostvariti i njegovimdiskontovanjem izračunati teorijsku vrednost opcije. 

10

Page 11: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 11/33

4. OPERACIJE NA TRŽI0TU OPCIJA

4.1. MARKET MEJKERI

Gećina berzi se oslanja na market mejkere kako bi olak!ale trgovinu. %arket mejker je

individua koja bi kotirala cene opcija kad se to zatra$i. @id je cena po kojoj je marketmejker spreman da kupi opciju, a ask je cena po kojoj je market mejker spreman da je proda. #sk je veća od bid i njihova razlika se označava kao SSbid:ask spreadSS. @erzautvrđuje gornji limit za bid:ask spread. 'n ne sme biti veći od 0,/< K za opcije čije su cenemanje od 0,<0 K4 0,<0 K za opcije čije su cene između 0,<0 K i 10 K4 0,=< K za opcije čije sucene između 10 K i /0K4 i 1 K za opcije čije su cene preko /0 K.

9ostojanje market mejker sistema obezbeđuje da se prodajne i kupovne narud$bine moguuvek izvr!iti po određenoj ceni, bez ka!njenja. Time se dobija na likvidnosti. %arketmejkeri sami stiču profit od razlike u ceni.L

4.2. ROKERI

@rokeri na podijumu ili flor brokeri se nalaze u prostoru za trgovanje i kontaktirajumeđusobno ili sa market mejkerima kako bi se realizovali nalozi za kupovinu ili prodajuopcija. #ko brokerska kuća nema sopstvenog brokera na podijumu, onda mo$e koristitiusluge nezavisnog brokera na podijumu ili brokera na podijumu neke nezavisne firme. Flor  brokeri mogu da rade ili za proviziju ili mo$e imati platu od brokerske kuće za koju trguje.

)koliko je reč o limitiranim nalozima, doći će do njihovog prosleđivanja zvaničnim ili bord brokerima. Himitirani nalozi znače da mogu biti izvr!eni samo po specifičnoj ili od nje povoljnijoj ceni. @ord brokeri ih unose u kompjuter i na taj način obezbeđuju izvr!enje u

momentu kada se kupovna ili prodajna kotacija izjednači sa cenom koju je klijent voljan da plati.= 7nformacije o svim limitiranim nalozima su na raspolaganju svim trgovcima.

4.&. 3ATVARANJE NALOGA

)koliko je investitor kupio opciju on mo$e da zatvori svoju poziciju tako !to će pomoćukompenzirajućeg naloga prodati opciju. -lično, ako je investitor prodao opciju on mo$ezatvoriti svoju poziciju putem kompenzirajućeg naloga da se kupi ista opcija.

4.4. DEPO3ITI

L Aovačević I., op. cit., s. 1==4= irović P., Finansijski derivati, -tudentski kulturni centar, @eograd, /008, s. 1034

11

Page 12: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 12/33

7nvestitor mo$e da kod kupovine akcija preko opcija plaća ili ke! ili da otvori depozitniračun. 7nicijalni depozit je obično u visini <0U vrednosti akcija a depozit odr$anja jeobično /<U vrednosti akcija. Aada se kupuje kupovna ili prodajna opcija, premija se mora platiti u celini. ije dozvoljeno plaćanje opcija preko depozitnog računa. Aada investitor 

 prodaje opciju, mora imati sredstva na depozitnom računu kako bi se obezbedila sigurnostda će investitor izvr!iti plaćanje u slučaju izvr!enja opcije.

4.!. KORPORACIJA 3A KLIRING OPCIJA

Aorporacija za kliring opcija 5'??6 je institucija sa sedi!tem u >ikagu koja je osnovana saciljem da se obezbedi po!tovanje uslova iz opcijskog ugovora i njihovo izvr!enje. 9re nego!to su formirane berze opcija i Aorporacija za kliring opcija, vlasnik opcije koji je $eleo daizvr!i opciju, zavisio je od etike i finansijskog integriteta prodavca opcije, odnosno njegove brokerske kuće. 9ored toga, nije postojao odgovarajući način za zatvaranje pozicija preisteka ugovorenog roka.

4.-. I3VR0ENJE OPCIJE

7zvr!avanje opcije se sprovodi u vreme njenog isticanja. 'bično se izvr!avaju opcije kada je tr$i!na cena veća od ugovorene cene. 9rodavac opcije koja je u dobitku mo$e izbećiobavezu da opcijski ugovor izvr!i samo tako !to će se pokriti kupovinom suprotnog : poni!tavajućeg : opcionog prava na slobodnom tr$i!tu i to mora učiniti pre nego !to je pozvan od klirin!ke kuće da već dato opciono pravo izvr!i. #ko je već dobio nalog da po prodatoj opciji pristupi izvr!enju, jedina mogućnost će mu biti da svoju poziciju zatvara :likvidira na terminskom tr$i!tu fjučersa, takođe kupovinom suprotne pozicije. #ko je opcijakoju je prodao u gubitku ili na istom, on će čekati da joj rok istekne i ostati tako u dobitku

za puni iznos premije.

Aada investitor $eli da izvr!i opciju on obave!tava svog brokera a broker dostavlja nalog zaizvr!enje opcije Aorporaciji za kliring opcija. >lan berze stavlja naredbu na izvr!enjeopcije. 9o principu slučajnosti se bira investitor koji je prodao opciju. #ko je u pitanjukupovna opcija onda se od ovog investitora zahteva da proda akciju po ugovorenoj ceni.#ko je u pitanju prodajna opcija onda se od investitora zahteva da kupi akciju pougovorenoj ceni. 9ri tom se za investitora ka$e da je dodeljen. Aorporacija za kliringopcija, u svojstvu posrednika, du$na je da obezbedi ili uručenje hartija od vrednosti, uslučaju kupovne opcije, ili plaćanje ugovorenog iznosa, u slučaju prodajne opcije, brokerskoj firmi koja zastupa imaoca opcije koji je iskoristio svoje pravo iz opcijskog

ugovora.

4.7. TRŽI0TA OPCIJA

1/

Page 13: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 13/33

 a prvom mestu je Aorejska berza akcija 5A-6. -amo promet na toj berzi čini <=,<Uukupnog svetskog prometa derivata na svim berzama sveta. 'vo je isključivo tr$i!tefinansijskih derivata, s tim da u strukturi prometa derivatima ogroman deo čini prometopcijama i pre svega promet opcija na indekse akcija. 9rvi na svetskoj rang listi derivata

kojima se trguje na organizovanim berzama nalazi se opcijski ugovor na indeks akcija :A'-97 /00 'ptions. A-:tr$i!te je prema obimu prometa opcijama na pojedinačne opcijeveoma malo u odnosu na obim trgovanja indeksnim opcijama i fjučersima.

9rvu poziciju u prometu opcija 5izuzimajući A-6 zauzima )I'CT. To je integrisanotr$i!te i kao takvo ono je ne samo tr$iste fjučersa već i sna$no tr$i!te opcija i to uglavnomna indekse akcija standardnog obima i pre svega na akcije pojedinačnih firmi. 'naobjedinjuje berze u #mesterdamu, Hondonu, 9arizu, @riselu i Hisabonu. &anas je)I'CT najveće svetsko tr$i!te opcija *klasičnog+ tipa, i veće je od svih pet pojedinačno uzetih američkih berzi opcija.

&rugu poziciju zauzima )IC.  a ovom tr$i!tu najveći rast obima prometa opcijamaostvaren je u domenu indeksnih opcija. astalo je spajanjem  Mvajcarske berze opcija ifinansijskih fjučersa i emačke  berze.

Treću poziciju u prometu opcija, ne računajući A-, zauzima >ika!ka opcijska berza5?@'6. @erza je zadr$ala  primat na tr$i!tu -#& uvodeći stalne inovacije na tr$i!tu opcija.Treba reći da je to berza skoro isključivo opcija i u tom pogledu najveća na svetu. Tu seradi o opcijama na individualne akcije mada ni obim trgovanja indeksnim opcijama nijemali.

>etvrtu poziciju sa veoma velikim prometom zauzima upravo jedna relativno nova berza"%eđunarodna bezbednosna berza 57-6. To je takođe berza isključivo opcija i druganajveća berza opcija u -#& posle ?@'.

 a rang:listi prvih deset berzi prema obimu trgovanja opcijama dalje sledi pet američkih berzi" #merička berza akcija 5#%C6, >ika!ka merkantilna berza 5?%6, Filadelfijska berza akcija 59HC6, 9acifička berza akcija 59-6 i >ika!ka robna berza 5?@'T6.

!. STRATEGIJE U TRGOVANJU SA OPCIJAMA

18

Page 14: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 14/33

9ostoji veliki broj strategija kojima se opcijski ugovori uvode u finansijske transakcije. ajče!će se koriste"

1. Vola ili otkrivena strategija/. 9okrivena ili hed$ strategija

8. -trategija raspona ili spred strategija2. -trategija !irenja ili stradl strategija<. -trategija gu!enja ili strangl strategija

1. Vola ili otkrivena strategija : to je osnovna strategija opcija koja obuhvata sledećegrupe strategija"

a6 -trategija kupovine kupovne opcije ili duga kupovna strategija b6 -trategija prodaje kupovne opcije ili kratka kupovna strategijac6 -trategija kupovine prodajne opcije ili duga prodajna strategijad6 -trategija prodaje prodajne opcije ili kratka prodajna strategija

a6 Aod duge kupovne strategije kupac ima $elju da kupi kupovnu opciju jer očekujerast cene osnovnog instrumenta 5na primer akcija6 i pri tom ostvaruje profit. jegovi ukupni tro!kovi su ugovorena cena i premija. 'dluka da li će realizovatiopciju zavisi od zbira njegovih tro!kova i cene akcije.#ko su ti tro!kovi manji odcene akcije, opcija će biti izvr!ena. #ko su ti tro!kovi veći od cene akcije, opcijaneće biti izvr!ena jer bi kupac ostvario gubitak. Teorijski, zarada kupca opcije jeneograničena jer zavisi direktno od rasta cene akcija dok je njegov maksimalnigubitak ograničen i jednak je plaćenoj premiji.

9rimer" 7nvestitor kupuje 100 kupovnih opcija koje se odnose na akcije kompanije 7@% pougovorenoj ceni od 10K po akciji sa datumom isticanja opcije od tri meseca i premijom od

10K po akciji. ) momentu zaključenja ugovora kupac plaća prodavcu na ime premije 1000K5100N106 i mora, ukoliko do isteka roka opcije bude hteo izvr!iti opciju, raspolagati sa1000K 5100N106, dok prodavac mora u slučaju izvr!enja opcije isporučiti akcije koje su predmet ugovora uz ugovorenu protivnaknadu od 1000K bez obzira na tekuću tr$i!nu cenuakcije.

• )koliko je cena akcije porasla na /10K po akciji, kupac ima motiv da realizujeopciju. Aupac će kupiti akcije po ceni od 1000K i odmah i prodati po ceni od/1000K i ostvariti zaradu od /000K.

1. )govorena cena 1 000

/. 9remija 5O6 1 0008. ?ena ko!tanja 51O/6  13 0002. Tekuća cena akcije /1 000<. Parada 52:86 / 000

  9rofit 5K6

12

Page 15: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 15/33

 

0

:10

 Vubitak 5K6

Grafikon 1. Kupovina kupovne opcije

Tc E tekuća cena akcije, )c E ugovorena cena, 9 E premija, )cO9 E neutralna cena

• )koliko je cena akcije pala na 1<0K po akciji, kupac nema interes da izvr!i opciju i prihvatiće gubitak u visini premije. #ko bi izvr!io opciju, taj gubitak bi bio veći.9rodavac zadr$ava akciju i ostvaruje zaradu od 1000K.

• )koliko cena akcije poraste na 1<K po akciji, kupac ima interes da izvr!i opciju jer mo$e da smanji svoj gubitak od 1000K na <00K.

1. )govorena cena 1 000/. 9remija 5O6 1 0008. ?ena ko!tanja 51O/6 13 0002. Tekuća cena akcije 1 <00

<. Vubitak 52:86 <00

1<

9remija  ?ena akcije130

5)cO96

Tc)cVubitak kupca

TcD)c&obitak kupca

  10  5)c6

Page 16: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 16/33

 b6 Aod kratke kupovne strategije prodavac veruje da će cene akcije pasti. )koliko cenaakcije padne, kupac opcije neće iskoristiti opciju jer bi ostvario gubitak. -amim tim prodavac kupovne opcije očekuje dobitak koji je jednak premiji !to je ujedno imaksimalna zarada koju mo$e ostvariti. Teorijski, prodavac kupovne opcije jeizlo$en mogućnosti velikih gubitaka ako cena akcija raste jer će tada opcija biti

upotrebljena.-trategija prodaje kupovnih opcija na bazi robe koja se poseduje 5bilo na polju ili uskladi!tu6 naziva se pokrivena. 'vo stoga !to je bilo kakav gubitak po opciji zbog rastacene pokriven pribli$no istim, ali pozitivnim ostvarenjem prodajom robe na dnevnomtr$i!tu. %eđutim, ako dođe do značajnog pada cene, roba koja je u posedu je za!tićenasamo do iznosa naplaćene premije.

%oguće je takođe prodavati kupovne opcije bez pokrića, ili gole opcije. 'vakva prodaja je potpuno !pekulativna i rizik je potencijalno neograničen. )koliko bi se takva opcijarealizovala, prodavac je izlo$en gubitku za puni iznos porasta cena robe iznad nivoaugovorene cene iz opcije umanjeno za visinu premije. 9rimer" 7nvestitor prodaje 100 kupovnih opcija koje se odnose na akcije kompanije ?oca:?ola po ugovorenoj ceni od 1<0K po akciji sa datumom isticanja opcije od tri meseca i premijom od K po akciji.

• )koliko je cena akcije pala na 180K, kupac neće izvr!iti opciju jer bi ostvariogubitak veći od iznosa premije a prodavac kupovne opcije će zadr$ati akciju iostvariti zaradu u iznosu premije od 00K

• )koliko cena akcije poraste na 1=0K, kupac će izvr!iti opciju i ostvariti profit a

 prodavac će ostvariti gubitak od 1/00K.

1. )govorena cena 1< 000/. 9remija 5O6 008. ?ena ko!tanja 51O/6 1< 002. Tekuća cena akcije 1= 000<. Vubitak 58:26 1 /00

1L

Page 17: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 17/33

  9rofit 5K6

 

Vubitak 5K6

Grafikon 2. Prodaja kupovne opcije

Tc E tekuća cena akcije, )c E ugovorena cena, 9 E premija, )cO9 E neutralna cena

c6 Aod duge prodajne strategije kupac kupuje prodajnu opciju jer očekuje da će ceneakcija pasti. )koliko cena akcije padne, on će realizovati opciju i ostvariti dobitak 

koji je jednak razlici ugovorenoj ceni umanjenoj za premiju i cenu akcije.%aksimalan dobitak kupca je jednak razlici između ugovorene cene i premije. #kocena akcije poraste, kupac neće realizovati opciju jer bi ostvario gubitak u visini plaćene premije.

9rimer" 7nvestitor kupuje 100 prodajnih opcija koje se odnose na akcije kompanije Veneralmotors po ugovorenoj ceni od /00K po akciji sa datumom isticanja opcije od tri meseca i premijom od 10K po akciji.

• )koliko je cena akcije pala na 1L0K po akciji, kupac će izvr!iti opciju i ostvariti profit od 8000K.

1. )govorena cena /0 000/. 9remija 5:6 1 0008. ?ena ko!tanja 51:/6 13 0002. Tekuća cena akcije 1L 000<. Parada 58:26 8 000

1=

9remija

  ?ena akcije

Tc)c

&obitak prodavca

  1<5)cO96

  1<0  5)c6

TcD)cVubitak prodavca

  0

Page 18: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 18/33

  9rofit 5K6

  80

  0

  10

Vubitak 5K6

Grafikon 3. Kupovina prodajne opcije

 Tc E tekuća cena akcije, )c E ugovorena cena, 9 E premija, )c:9 E neutralna cena

• )koliko je cena akcije porasla na //0K, kupac neće izvr!iti opciju i prihvatićegubitak u visini premije od 1000K. 9rodavac zadr$ava akciju i ostvaruje zaradu od1000K.

d6 Aod kratke prodajne strategije prodavac prodajom prodajne opcije očekuje rast ceneakcije. )koliko cena akcije poraste, kupac neće iskoristiti opciju i svesno gubi premiju a prodavac će ostvariti dobitak u visini premije. #ko cene akcija padnu, prodavac će ostvariti gubitak. %aksimalna zarada prodavca je premija dok jemaksimalan gubitak jednak ugovorenoj ceni umanjenoj za premiju.

9rimer" 7nvestitor prodaje 100 prodajnih opcija koje se odnose na ime kompanije Aodak pougovorenoj ceni od 100K po akciji a datumom isticanja opcije od tri meseca i premijom od<K po akciji.

• )koliko je cena akcije porasla na 180K po akciji, kupac nema finansijskog interesada izvr!i opciju i prihvatiće gubitak u visini premije od <00K. 9rodavac će ostvaritizaradu u visini premije od <00K.

1

  ?ena akcije

Tc)c&obitak kupca

 1305)c:96

/00 5)c6 9remija

TcD)cVubitak kupca

Page 19: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 19/33

• )koliko je cena akcije pala na 0K po akciji, kupac će izvr!iti opciju i ostvariti profit a prodavac će ostavariti gubitak od 1<00K.

 1. )govorena cena 10 000/. 9remija 5:6 <00

8. ?ena ko!tanja 51:/6 3 <002. Tekuća cena akcije 000<. Vubitak 52:86 1 <00

9rofit 5K6

 

<

0

 : 1<

Vubitak 5K6

Grafikon . Prodaja prodajne opcije

Tc E tekuća cena akcije, )c E ugovorena cena, 9 E premija, )c:9 E neutralna cena

7ndividualni ili institucionalni investitori koriste jo! dve gole strategije opcija"• duga kol strategija kupovine•  ke!:osigurane put prodajne strategije.

&uga kol strategija kupovine : uključuje dodelu dela sredstava portfolija za kupovinukupovne opcije i investiranje ostatka sredstava u instrumente tr$i!ta bez rizika ili sasmanjenim rizikom, kao !to su blagajnički zapisi i komercijalni papiri. 'va strategija jemanje riskantna od investiranja svih sredstava u portofolio akcija.

13

  9remija

?ena akcije  3< 1005)c:96 5)c6

  TcD)c  &obitak prodavca

Tc)cVubitak prodavca

Page 20: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 20/33

Ae!:osigurana put prodajna strategija : #ko investitor $eli da kupi akciju po manjoj ceni odone koja vlada na tr$i!tu, jedan je način da se napravi limitirana narud$benica : naravno,rezultat mo$e da bude takav da se ni!ta ne naruči. - druge strane, investitor mo$e da koristitr$i!te opcija da bi efektno postigao istu stvar" prodati prodajnu opciju sa ugovorenomcenom blizu $eljene cene. -redstva su plasirana u zalog da zadovolje obavezu investitora

ako kupac prodajne opcije koristi opciju.

 /. 9okrivena ili hed$ strategija : uključuje poziciju u opciji i poziciju u osnovnoj

akciji. ?ilj je da jedna pozicija pomogne neutralisanju bilo kakve nepovoljne promene cena u drugoj poziciji. ajče!će pokrivene strategije su"• strategija prodaje pokrivene kol opcije• strategija kupovine za!titne put opcije.

-trategija prodaje pokrivene kol opcije podrazumeva prodaju kol opcije na akcije u portfoliju. Tačnije, investitor u kol opciji zauzima kratku poziciju a dugu poziciju zauzimana osnovnoj akciji. )koliko cena akcije padne, na dugoj poziciji na akciju će se ostvariti

gubitak. 9rihod koji se ostvaruje prodajom kol opcije mo$e" pokriti gubitak na akciji,delimično nadoknaditi gubitak, ili biti veći od gubitka.

-trategija kupovine za!titne put opcije se koristi da bi se za!titila vrednost akcija koja senalazi u portfoliju protiv rizika pada tr$i!ne vrednosti. &a bi se to ostvarilo, investitor kupuje prodajnu opciju na tu akciju. 'vde je garantovana ugovorena cena opcije umanjenaza premiju. #ko dođe do rasta cene akcija, investitor mo$e da ostvari profit koji je umanjenza premiju. %aksimalan profit je neograničen a mogući gubitak se limitira. Pa!tita portfolija prodajnom opcijom je relativno skupa i zavisi od ugovorene cene.

8. -trategija raspona ili spred strategija : podrazumeva kombinovanje opcija iste vrste,

odnosno kupovinu jedne opcije uz istovremenu prodaju druge opcije iste vrste. 'vagrupacija obuhvata"• strategiju vertikalnog raspona• strategiju horizontalnog raspona• strategiju dijagonalnog raspona

-trategija vertikalnog raspona se realizuje prodajom kupovne ili prodajne opcije sa jednomugovorenom cenom i istovremenom kupovinom kupovne ili prodajne opcije sa drugomugovorenom cenom pri čemu opcije imaju isti istek.

-u!tina strategije horizontalnog raspona je u kupovini opcije sa jednim istekom i prodaji

opcije sa drugim istekom pri čemu opcije imaju iste ugovorene cene.

-trategija dijagonalnog raspona kombinuje opcije sa različitim ugovorenim cenama irazličitim istecima.

 Aovačević I., op. cit., s. /L14

/0

Page 21: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 21/33

7nvestitori koriste strategije spreda da ostvare 5neznatan6 profit, ali uz ograničenje rizikanastanka gubitka. a primer, gubitak iz kupovine kupovne opcije nadoknadiće se dobitkomiz prodaje kupovne opcije. &a li će dobit biti veća od gubitka, ili obrnuto, zavisiće odkolebljivosti nivoa premije.

2. -trategija !irenja ili stradl strategija : podrazumeva istovremenu kupovinu ili prodaju kupovnih ili prodajnih opcija na istu akciju sa istom ugovorenom cenom iistim rokom dospeća.

 'va strategija je odgovarajuća kada investitor očekuje veliko kretanje cena akcija ali ne zna pravac tog kretanja. 'na je prirodna strategija za akcije kompanija koje mogu da budu predmet preuzimanja. #ko je to preuzimanje uspe!no onda se mo$e očekivati da cene akcijanaglo porastu. #ko je preuzimanje neuspe!no onda se mo$e očekivati da cene akcija nagloopadnu. 9remija za akcije kod koji se očekuje nagli porast cena su veće od sličnih akcijakod kojih se ne očekuje skok.

9rilikom prodaje stradl opcije va$no je imati u vidu da imamo neograničeno kretanje u oba pravca. Pbog toga je prodaja stradl opcije opasna strategija za kori!ćenje, sem ako postojimogućnost da se jasno prati sopstvena pozicija.

%aksimalan profit se mo$e ostvariti ako promptna cena ostane na pribli$no istom nivou, uzmogućnost da se ne izvr!i nijedna opcija, jer se u tom slučaju zadr$ava premija. Iizik  prodaje ove opcije le$i u o!trom porastu ili padu vrednosti osnovne valute, !to mo$e dadovede do realizacije jedne od opcija. Vubitak u tom slučaju mo$e biti veći od premije.3

<. -trategija gu!enja ili strangl strategija : podrazumeva kupovinu prodajnih ikupovnih opcija sa različitim ugovorenim cenama i istim rokovima dospeća.

'čekuje se da će doći do velike promene cena ali je neizvesno da li će doći do njihovograsta ili pada. 'bim profita zavisi od stepena pribli$enosti ugovorenih cena. )koliko se onerazilaze, manji je rizik pada pa je potrebno dublje kretanje cena akcija kako bi se ostvario profit.

'na je rizična strategija jer su potencijalni gubici investitora neograničeni. 'pcije se priovoj strategiji kupuju out:of:the:moneB tako je ona jeftiniji instrument za!tite protiv prekomernog kretanja promptnih cena u poređenju sa stradl opcijom. %eđutim, manje je pogodna za manje oscilacije vrednosti valute nego stradl.

'na pru$a visok leverid$ ali postoji verovatnoća da istekne bez vrednosti ako se dr$i dodospeća. 9remija za prodaju stangl opcija je relativno mala jer su obe opcije u statusuout:of:the:moneB.

3 Aovačević I., op .cit., s. /14

/1

Page 22: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 22/33

-. VRSTE OPCIJA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE

-.1. OPCIJE NA AKCIJE

13=8. godine nastaje nova vrsta ugovora u čijoj su osnovi finansijski instrumenti opcijski

ugovori na akcije. Time nastaje potpuno novo tr$i!te ugovora : tr$i!te opcijskih ugovora naakcije i to na >ika!koj berzi opcija 5?@'6. )vođenje u promet ovih opcija predstavlja početak revolucije u prometu finansijskih instrumenata. a >ika!koj berzi opcija 13=8.godine su uvedene kupovne opcije da bi 13==. godine bile uvedene i prodajne opcije.

'pcija na akcije se sastoji od prava pojedincu da kupi određenu količinu akcija pougovorenoj ceni nakon određenog datuma koji je naveden u opciji. 'na ni u kom slučaju neobavezuje korisnika opcije na kupovinu ukoliko je trenutna cena akcije ni$a od ugovorenecene ili korisnik ne vidi korist od kupovine akcija pa ne mora da ih kupi.

?ena i obim trgovanja opcijama na akcije su blisko povezane sa pona!anjem same osnovne

akcije. )govorena cena opcija kojim se aktivno trguje je često veoma blizu cena samihakcija, osim u slučajevima drastičnog rasta ili pada cene. 'vo se javlja zbog toga !to berzeutvrđuju ugovorene cene na osnovu analiza. 'pcijama kod kojih je razlika između ceneakcije i ugovorene cena velika se ne trguje dovoljno.

'pcije na akcije su metod stimulacije ili nagrađivanja top menad$era za postignuterezultate i način za motivisanje kvalitetnih kadrova. 9ravo na realizaciju opcije imaju samooni korisnici opcije koji za vreme od kada opcija va$i ne napuste preduzeće.

'pcije na akcije su u ciklusima" jenuar, februar, mart. Wanuarski ciklus obuhvata mesece" januar, april, jul i oktobar. Februarski ciklus obuhvata mesece" februar, maj, avgust i

novembar. %artovski ciklus obuhvata mesece" mart, jun, septembar i decembar.

'pcijama na akcije se trguje na berzama u -#&:u na >ika!koj berzi opcija 5?@'6,Filadelfijskoj berzi akcija 59HC6, #meričkoj berzi akcija 5#%C6, 9acifička berza akcija59-6 i jujor!ka berza akcija 5X-6.

 a ovim berzama se trguje opcijama za preko <00 vrsta akcija. ajče!će se trguje akcijama7@%, Aodak i Veneral motors i jedan ugovor glasi na 100 akcija po utvrđenoj ceni.

//

Page 23: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 23/33

-.2. OPCIJE NA VALUTE

'pcije na valute ili valutne opcije predstavljaju poseban oblik opcijskih ugovora čiji jeosnovni predmet strana valuta, dakle realna aktiva, i u tom pogledu su srodne opcijama naakcije.

'vi ugovori se prvi put pojavljuju na Filadelfijskoj berzi akcija 59HC6 13/. godine alisistemska trgovina valutnim opcijama počinje 13<. godine i to na >ika!koj merkantilnoj berzi 5?%6. 'bim trgovanja valutnim opcijama je brzo rastao ali od 1338. godine stagnirai opada.

Trgovina na Filadefijskoj berzi se obavlja na centralnom parketu po sistemu uzvikivanjakao mehanizam povezivanja kupaca i prodavaca. To je ujedno i najveća berza valutnihopcija koja ima preko <00 banaka koji su njeni članovi. a njoj se nude i evropski iamerički ugovori na australijski dolar, kanadski dolar, japanski jen, !vajcarski franak i euro.

Pa razliku od 'T? tr$i!ta 5over:the:counter6, opcijska premija je određena putem odnosa ponude i tra$nje. 'pcije na ovoj berzi su dizajnirane kao američke opcije. %nogi učesnicismatraju da su ugovori na ovoj berzi male veličine dok berza smatra da je to način da se privuku mali biznismeni. &a bi se eliminisao kreditni rizik na ovoj berzi. trgovina seograničila na njene članove a koristi se garancijama klirin!ke kuće. 9o!to prodavac opcijeima neograničen rizik, on mora polo$iti novac na depozitni račun kao garanciju da ćeizvr!iti svoju obavezu ako se opcija izvr!i. Geličinu depozita određuje berza i ona varira uzavisnosti od toga da li je ugovor u dobitku ili gubitku.

9ostoji tri vrste trgovaca na valutnoj berzi"• specijalisti ili primarni trgovci

• market mejkersi•  brokeri na parketu ili flor brokeri

-pecijalisti ili primarni trgovci predstavljaju firme koje je stvorila berza kako bi seobezbedila uredna trgovina i da bi upravljala limitiranim nalozima za svaku valutu. -vakavaluta ima svog specijalistu.

%arket mejkersi su članice koje trguju za svoj račun ali su obavezne da kotiraju kada tozahteva specijalista. 7z tih razloga oni pola$u manji depozit od drugih članova berze. jima je dozvoljeno da trguju za svoj račun pre nego trgovci koji trguju preko brokera.

@rokeri na parketu rade kao agenti za nalogodavce. Aada primi nalog od nalogodavca, on prilazi drugom trgovcu istom valutom i izvikuje ponudu za opciju. @roker će prihvatitinajni$u ponudu i time se zaključuje ugovor.

/8

Page 24: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 24/33

Tr$i!te valutnih opcija spada u najveće svetsko tr$i!te opcija i jedino tr$i!te opcija koje radi/2 časa dnevno. Galutne opcije su derivativne hartije od vrednosti jer su izvedene iz drugeaktive i ne mogu samostalno da egzistiraju.

9ostoje dve osnovne vrste valutnih opcija"•

kupovne opcije 5kol6•  prodajne opcije 5put6

Galutna kupovna opcija je pravo ali ne i obaveza da se kupi fiksiran nominalan iznos valute po fiksnom deviznom kursu, koji se naziva strajk, na datum isticanja opcije ili pre togdatuma.

Galutna prodajna opcija je pravo ali ne i obaveza da se proda fiskan nominalan iznosinostrane valute po fisnom deviznom kursu na dan isticanja opcije ili pre tog datuma.

Aupovna i prodajna opcija se mogu posmatrati kao duga ili kratka pozicija. Aol za jednu

valutu je ujedno put za drugu valutu. Iadi uklanjanja nesporazuma koja se valuta kupuje akoja prodaje, mo$e se označiti kao dolar kol( euro put. -trajk cena omogućujekonvertovanje nominalnog iznosa jedne valute u drugu. 9remija se iskazuje u jedinicamadomaće valute za jedinicu strane valute, a mo$e se iskazati i kao procenat od nominalnogiznosa.

Wedan od najče!će kori!ćenih načina kako bi se smanjio rizik deviznog kursa kod valutnihopcija je kori!ćenje spreda. jegova namera je da utvrdi poziciju u opciji koja defini!emaksimalan rizik i dobitak. Tako se stvara mogućnost da se utvrdi potencijalan profit iligubitak na poziciji. -pred u opciji sa kojom se trguje defini!e se kao pozicija koja ima dve ivi!e serija opcija : ili osnovnu valutu i jednu ili vi!e serija opcija : gde kretanje cene

osnovne valute utiče jednim delom na poziciju pozitivno a drugim delom negativno.

-predove čini prodaja i kupovina dve ili vi!e opcija iste vrste, ili sa različitim ugovorenimcenama ili sa različitim datumima dospeća. %ogući profit ili gubitak iz pozicije bi se mogliodrediti putem međuodnosa dve posmatrane opcije" kretanje cene osnovne valute utiče na jednu opciju pozitivno a na drugu negativno.10 

9ostoje dva različita tipa spredova"• cenovni spredovi• vremenski spredovi.

Aod cenovnih spredova opcije imaju isti datum isticanja ali različite ugovorene cene a kodvremenskih spredova opcije imaju iste ugovorene cene ali različite datume isticanja.

Galutne opcije su atraktivne za subjekte koji posluju na međunarodnom tr$i!tu,jer senjihovom kupovinom smanjuju ili čak elimini!u devizni rizici.

10 Aovačević I., op. cit., s. /4

/2

Page 25: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 25/33

Vlavne prednosti valutnih opcija su"• Iizik je ograničen na premiju uz neograničenu mogućnost sticanja profita.• Aupac opcije u početku zna !ta bi mogao biti njegov nepovoljan slučaj. Tro!kovi su

ograničeni na unapred plaćenu premiju a ona mo$e biti ugrađena u cene kompanije.• 'pcija pru$a mogućnost da se ostvari profit na postojećoj valutnoj poziciji

• 'pcija nudi veću fleksibilnost pokrića putem spektra ugovorenih cena i datumadospeća.

• 'pcija ne obavezuje kupovinu ili prodaju osnovne valute !to čini idealnim zahed$ing jednog kontingenta ke!a kada su i vreme i verovatnoća transakcije čestonepoznati.

• 'pcije se mogu koristiti samostalno ili zajedno sa ostalim instrumentima berze zahed$ing ili !pekulacije.

• Pa opcije nisu potrebna dodatna sredstva kao !to je to kod fjučersa.

-.&. OPCIJE NA KAMATNE STOPE

'pcije na kamatne stope upotrebljavaju institucionalni investitori kako bi !pekulisali nakretanje cena harija od vrednosti sa fiksnim prinosom, bazirajući se na očekivanju kretanjakamatnih stopa.

'pcije na kamatne stope su se pojavile sredinom 130:tih godina. 'ne su postale izuzetno popularne na vanberzanskom tr$i!tu 5'T?6. )op!te, trgovanje koje neposredno za svoj predmet ima kamatne stope, za razliku od trgovanja obveznicama koje kamatne stope imakao svoj predmet samo posredno, u daleko većem obimu je razvijenije u vanberzanskom poslovanju na 'T? tr$i!tu.

#ko kamatne stope opadaju, tada raste cena kupovnih opcija. 7nvestitor će kupiti kupovneopcije ako očekuje da će se kamatne stope kretati u tom pravcu. Aupac prodajne opcije će biti na dobitku ako cena poraste jer će moći da ih proda po vi!oj ceni nego !to je platio prikupovini. Aupovina prodajnih opcija ili prodaja kupovnih opcija će investitoru odgovaratiako očekuje rast kamatnih stopa. 'pcije na kamatne stope limitiraju nepovoljan rizik dok smanjuju povoljan potencijal u iznosu cene opcije.

Aamtane opcije kojima se trguje na vanberzanskom tr$i!tu su"• kep 5kapa6: kod kojih ugovarač prima ispunjenje ako dođe do rasta kamatnih stopa

iznad dogovorom utvrđenog maksimalnog nivoa. To je kupovna opcija na kamatne

stope.• flor 5pod6 : kod kojih ugovarač daje ispunjenje ako dođe do pada kamatnih stopa

ispod dogovorom utvrđenog minimalnog nivoa. To je prodajna opcija na kamatnestope.

• kolar 5okovratnik6: predstavljaju istovremenu kupovinu kaps i prodaju florsugovora.

/<

Page 26: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 26/33

-.4. OPCIJE NA INDEKSE

'pcije na indekse ili indeksne opcije su opcije na indeks akcija. Ieč je o opcijama koje se baziraju na indeksu cena akcija. Aoriste se kada pojedinac ili blagajnik u preduzeću $eli da

se za!titi od pada cena portfelja akcija.

'pcije na indeks akcija su ugovori sa ke! isplatom. To znači da ako se opcija realizuje, prodavac opcije plaća ke! kupcu opcije 5razlika u ceni6. ema isporuke bilo koje akcije.

9rva opcija na indeks akcija je lansirana 138. godine pod nazivom SS?@' 100 'ptionsSSkoja je ne!to kasnije preimenovana u ime SS?Y9 100 'ptionsSS. 'va vrsta opcija do$ivljavaradikalan promet tako da se na >ika!koj berzi opcija 5?@'6, koja je najveća berza opcija,odvijalo preko <0U trgovanja indeksnim opcijama. )brzo su na drugim američkim berzama lansirane nove opcije na indekse akcija sa izvanrednim uspehom, da bi kasnije na berzama !irom sveta bili uvedeni u promet brojni indeksi na akcije i opcije na te indekse.

7ndeksne opcije bile su popularne iz dva razloga. 9rvo, poravnanje u gotovom novcu kojese zahtevalo i koje je jedino bilo moguće pri isticanju roka opcijskog ugovora, nijezahtevalo od transaktora da isporučuju ili preuzimaju akcije iz paketa akcija na koje seindeks odnosi. # drugi razlog se odnosi na njihovu atraktivnost jer su indeksne opcijeobuhvatale skoro u celosti promet akcija na nekom određenom tr$i!tu, čime se uspostavljaefikasan sistem upravljanja rizikom investiranja u akcije. Aada su opcije na indeks akcija iliopcije na akcije upotrebljene da za!tite postojeću ili očekivanu poziciju, nema potrebe dainvestitor realizuje opciju pri povoljnim promenama cena.

&anas se trguje sa sledećim indeksima"

• -Y9 100 7ndeZ• -Y9 <00 7ndeZ• %ajor %arket 7ndeZ• 7nstitutional 7ndeZ•  X- 'ptions 7ndeZ• Galue Hine 7ndeZ•  ational 'T? 7ndeZ

/L

Page 27: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 27/33

-.!. OPCIJE NA ?JU=ERSE

'pcije na fjučerse koje ponekad nazivaju fjučers opcije ili robne opcije predstavljajuugovore po kojem kupac ima pravo da kupi ili proda određen fjučers ugovor po određenoj

ceni bilo kada dok traje opcija.

'pcije na fjučerse su drugi po redu oblik opcija posle opcija na akcije. 'ne su uvedene13/. godine na jujor!koj robnoj berzi 5X@'T6. ) osnovi ovog ugovora je bio ugovor o!ećeru. 'pcijski ugovori na fjučerse imaju u svojoj osnovi fjučers ugovore koji po sebi ne predstavljaju nikakvu realnu aktivu.

#ko je fjučers opcija kupovna opcija, kupac ima pravo da kupi određen fjučers ugovor pougovorenoj ceni. &rugim rečima, kupac ima pravo da dobije dugu fjučers poziciju uodređenom fjučers ugovoru po ceni u ugovoru. #ko kupac koristi kupovnu opciju onda prodavac dobija odgovarajuću kratku poziciju u fjučers ugovoru. 9rodajna opcija na fjučers

ugovor daje kupcu pravo da proda prodavcu jedan određen fjučers ugovor po ceni uugovoru, odnosno, kupac opcije ima pravo da kupi kratku poziciju u određenom fjučersugovoru. #ko se prodajna opcija realizuje, prodavca dobija odgovarajuću dugu poziciju uodređenom fjučers ugovoru.

Pa kupca fjučers opcije nije potreban depozit kada je premija u potpunosti isplaćena. 9o!to je premija maksimalan iznos koji kupac mo$e da izgubi, bez obzira koliko je nepovoljnokretanje cene osnovnog instrumenta, nema potrebe za depozitom.

9rodavac opcije mora da ostavi depozit, jer je prihvatio rizik bilo kakve pozicije osnovnoginstrumenta, ne samo za potrebnu mar$u za poziciju fjučers ugovora na kamatnu stopu ako

 je to osnovni instrument, već sa određenim izuzecima i premiju koju je dobio za prodajuopcije. #ko cene imaju nepovoljan uticaj na poziciju prodavca, on će morati da polo$idodatni depozit u skladu sa tekućim prilagođavanjem.11

9ostoji vi!e oblika opcija na fjučerse u zavisnosti od toga !ta predstavlja osnovni predmetfjučers ugovora na koji se inače odnose opcije. ) tom smislu opcije na fjučerse obuhvataju"

• opcije na fjučerse na kamatne stope" kratkoročne i dugoročne• opcije na fjučerse na indekse akcija• opcije na valutne fjučerse• opcije na robne fjučerse

9ostoji nekoliko razloga a samim tim i prednosti kori!ćenja fjučers opcija. To su" jednostavna isporuka aktive, dostupnost cena fjučersa i olak!ano procenjivanje fjučersopcija. Pa razliku od običnog fjučersa, kupovinom kupovnih ili prodajnih fjučers opcijakupac zadr$ava mogućnost neograničenog dobitka uz ograničenje mogućih gubitaka uslednepovoljnog kretanja cena osnovne aktive. 

11 Aovačević I., op. cit., s. /84

/=

Page 28: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 28/33

-.-. TRADICIONALNE OPCIJE

Tradicionalne ili konvencionalne opcije se mogu ugovoriti u bilo koje vreme, sa dospećemobično fiksiranim na tri meseca od datuma ugovora a cena o dospeću je fiksirana kao

 preovlađujuća cena akcije.

Tradicionalne opcije postoje mnogo godina na svetskim berzama ali nisu standardizovanekao trgovinske opcije. Aupac opcije se suočava sa dve vrste tro!kova. 9rvi je tro!ak  plaćanja pojedincu ili organizaciji koja prodaje opciju : premija. &rugi tro!ak je komisiona provizija po!to se opcija aran$ira preko brokera koju plaća kupac. Aomisiona provizija se plaća na ugovorenu cenu po istoj stopi kao i za akcije.

9ostoje dve vrste tradicionalnih opcija" kupovne i prodajne opcije. Aupovna opcija daje pravo da se kupi akcija po fiksnoj ceni i to rade pojedinci koji očekuju porast cena akcija.9rodajna opcija daje pravo da se proda po fiksnoj ceni i interesantna je za one koji očekuju

 pad tr$i!nih cena.

Aada su u pitanju opcije kojima se trguje polazi se od konvencionalne opcije koja prerastau standardizovanu formu. ) slučaju tradicionalne opcije, kupac ima jednu od dvemogućnosti" da je izvr!i ako mu odgovara cena ili da je pusti da istekne. 've opcije imaju itreću mogućnost" one su prenosive i mogu se prodati ili kupiti nekoliko puta pre nego !toim istekne vrednost.

'pcije kojima se trguje se razlikuju od tradicionalnih po nekoliko stvari"• umesto jedne imaju tri ugovorene cene•  postoje brojni datumi dospelosti fiksirani u intervalu od 8 meseca• ugovor sadr$i obično set od 1000 akcija• komisiona provizija se plaća na premiju uvećanu za jedan fiksni iznos.

-.7. EG3OTI=NE OPCIJE

gzotične opcije daju investitoru novu !ansu da stekne bolje performanse bilo koje dvevrste aktive na istom tr$i!tu ili iste vrste aktive na dva različita tr$i!ta. ) momentu dospećaisplata je jednaka nominalnoj vrednosti puta pozitivne procentualne promene aktive sa boljim karakteristikama.

Iazlikuju se sledeće egzotične opcije"1/

16 dobijene variranjem uslova standardnih ugovora/6 zavisne od celokupnog kretanja tr$i!nih cena86 bazirane na cenama dveju ili vi!e osnovnih aktiva

1/ irović P., op. cit., s. ///4

/

Page 29: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 29/33

) prvu grupu spadaju"•  poluameričke ili bermudske opcije : predstavljaju specifičan miks američkih i

evropskih opcija jer limitiraju mogućnost prevremene realizacije na izvestan brojunapred predviđenih datuma u okviru ukupnog perioda punova$nosti

digitalne ili binarne opcije : vlasniku obezbeđuju konstantan profit ukoliko zavr!ena dobitku dok ga, u suprotnom, izla$u ujednačenom gubitku• naknadno plative ili uslovne opcije : ne nameću kupcu bilo kakav inicijalni izdatak • naknadno setovane opcije : omogućavaju vlasniku da u nekom budućem trenutku

dođe u posed istovrsnog derivativnog ugovora• izborne opcije : dozvoljavaju vlasniku da se odluči da li mu vi!e odgovara kupovna

ili prodajna varijanta.

) drugu grupu spadaju"• azijske opcije : trenutna cena aktive se izračunava preko aritmetičkog ili

geometrijskog proseka• opcije sa prosečnom ugovorenom cenom• opcije sa naknadno definisanom, preferabilnom ugovorenom cenom : ove opcije će

se sigurno realizovati pod najpovoljnijim uslovima i nikad ne zavr!avaju nagubitku

• opcije sa kliznom ugovorenom cenom• stepenaste opcije• signalne opcije :  to su evropske opcije gde vlasnik ima pravo da jednom tokom

va$enja opcije signalizira prodavcu. ) trenutku isteka opcije vlasnik će dobiti većuvrednost od uobičajenog dobitka evropske opcije ili vrednost u trenutkusignalizacije.

• opcije sa barijerom : su opcije kod kojih učinak zavisi od toga da li će cenaosnovnog instrumenta dostići određeni nivo u određenom vremenskom periodu.

) treću grupu spadaju"• opcije sa komparativno preferabilnom bazom•  basket opcije• spred opcije• kvanto:opcije

/3

Page 30: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 30/33

7. LACK ; SCHOLES MODEL OPCIJE

@lek Mouls model je model ravnote$ne vrednosti opcije. 9utem ovog modela je moguće

vrednovati pozajmljena sredstva u odnosu na trajni kapital korporativnog preduzeća.%odel polazi od sledećih pretpostavki"• Aoristi se samo za evropske opcije• 7sključuje transakcione tro!kove• 'pcije i akcije se mogu beskonačno deliti• Aamatne stope na kratkoročne kredite su konstantne•  e isplaćuje se dividenda na akcije• ?ene akcija imaju konstantno kretanje• &istribucija vrednosti prinosa akcija je SSnormalnog tipaSS• Garijansa prinosa je konstantna sve dok vredi ugovor o opciji.

%odel polazi od mogućnosti da se akcija mo$e zameniti za vi!e opcija. 9ode!ena pozicija5kupovine i prodaje6 akcije i opcija daje mogućnost da se kupi akcija i proda vi!e opcija,kako bi se smanjio rizik korporativnog preduzeća. 18  Aod pode!avanja dugih i kratkih pozicija treba koristiti opcije manje vrednosti jer one smanjuju rizik.

?ilj modela je za!tita od rizika a rizik izazivaju promene u kretanju tr$i!nih cena akcija.#ko dođe do porasta tr$i!nih cena akcija u odnosu na ugovorenu cenu, smanjuje se rizik pa je potrebno smanjiti broj opcija. 9rimer, ukoliko je tr$i!na cena akcije /<K, umesto 2 opcije po 2K, opredeljuje se za 8 opcije po 2K, neto novčana sredstva investitora u pode!enoj poziciji će umesto 3K 5/<K : 2N2K6 iznositi 18K 5/<K : 8N2K6.

#ko dođe do smanjenja tr$i!nih cena akcija, povećava se rizik pa je potrebno povećati brojopcija. 9rimer, umesto 8 opcije po 2K, opredeljuje se za < opcija po 2K. eto novčanasredstva investitora će iznositi <K 5/<K : <N2K6.

9rema ovom modelu, vrednost opcije je funkcija kratkoročne kamatne stope, vremenadospeća opcije i varijanse prinosa akcija. %odel @lek Mouls defini!e neophodan odnosizmeđu broja akcija i broja opcija kako bi se odr$ala njihova pode!ena pozicija.

Iavnote$na cena opcije se izračunva na sledeći način"  !r"op#

 $c"op# % Tc"a# & ' " d1 # (——————

& ' " d2 # 516  ekt  

 $c"op# E ravnote$na cena opcije, Tc"a# E tr$i!na cena akcije, ' "d# E standardna devijacija,!r"op6 E ugovorena cena, e E broj relativne cene na bazi prirodnog logaritma 5/,=1/6,k E godi!nja kamatna stopa, t  E vreme dospeća opcije.

18 Gunjak ., Finansijski menad$ment : 9oslovne finansije, 9roleter, @ečej, konomski fakultet, -ubotica,/00, s. 8334

80

Page 31: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 31/33

<. 3AKLJU=AK 

Tokom poslednjih pedesetak godina opcije su zauzele svoje mesto na međunarodnomtr$i!tu.  'pcije predstavljaju najuspe!nije finansijske inovacije. 'ne spadaju u grupu

derivatnih hartija od vrednosti, !to znači da predstavljaju izvedene finansijske instrumente.  

Opcije su danas dragocen instrument kod fnansijskih institucija zaupravljanje aktivom i pasivom. Sa ovim modelom upravljanja fnansijskeinstitucije odgovaraju izazovima nestabilnog tržišnog okruženja. Onuključuje aktivu i pasivu čija je vrednost različita, promenjiva iistovremeno u međusobnoj korelaciji. S toga, menadžeri rebalansirajuaktivu i pasivu da bi odgovorili na tržišne promene.! 

Opcija se ne mora izvršiti, njeno izvršenje je pravo kupca koje on koristi uskladu sa svojim ekonomskim i fnansijskim interesom. Opcija aktivira

kupca, nakon što je procenio budu"e e#ekte od kretanja cena i kupio iliprodao opciju, pla"aju"i pri tome određenu premiju koja za njegapredstavlja maksimalno mogu"i gubitak, on u pogledu daljeg izvršenjaopcije ima mogu"nost špekulacije u pogledu njenog izvršenja i možepraktično za sebe da ostvari zaradu koja je teorijski neograničena.

 ajva$niji razlog prodaje opcija je premija koju prodavac opcije prima od kupca. Patomnogi prodavci opcija prodaju kupovne i prodajne opcije, nadajući se da će im rok dospećaisteći ili će ostati neiskori!ćene. a premiju se mo$e gledati kao na dobit od investicije, kaosredstvo za povećanje profita, kao sredstvo za smanjenje rizika itd. 9rodaja opcija je načinstvaranja profita kroz premiju u situaciji kada su cene na tr$i!tima stabilne.

Pa trgovinu opcijama učesnici moraju razumevati strategiju opcija ili imati kvalifikovaneagente za ovu vrstu poslova jer su svi poslovi izuzetno rizični. 'pcije su jedan odnajznačajnijih instrumenata hed$inga pomoću kojih finansijski menad$eri smanjujurazličite vrste rizika u finansijskom poslovanju. 'ne unose vi!e sigurnosti u domenu promene cena robe i hartija od vrednosti. 'pcije osiguravaju stabilnost investicija uosnovne hartije od vrednosti i veću sigurnost i izvesnost u celokupno finansijsko poslovanje mnogih učesnika privrednog i dru!tvenog $ivota.

 ajpopularniji segment finansijskog tr$i!ta danas u svetu je tr$i!te finansijskih derivata. anjemu je zastupljen veliki broj varijacija nekoliko osnovnih derivatnih instrumenta"

fjučersa, forvarda i opcija. 9rimarna funkcija ovog tr$i!ta je za!tita učesnika od rizika kako bi se odbranili od nestabilnosti deviznih kurseva, kamatnih stopa i cene realne finansijskeaktive. 9orast rizika zahteva kvalitetnu metodologiju za njihovu identifikaciju, merenje,hed$ing i analiziranje.

-pecijalisti za finansijske derivate preporučuju investitorima ove instrumente kao sredstvoza unapređenje performansi rizik(prinos u oblasti finansijskog portfolia. 7nvestitor mo$e da

12 -kakavac #., op. cit., s. 1L<.

81

Page 32: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 32/33

uz pomoć derivatnih instrumenata brzo i sa relativno niskim tro!kovima upravljati tr$i!nimrizikom bez prodaje dela portfolija.Aompanije čije je poslovanje izlo$eno riziku kamatnih stopa, deviznih kurseva ili ceni neke berzanske robe, svoju izlo$enost ovim faktorima usmeravaju pomoću derivata. Pnačajderivatnih finansijskih instrumenata kod upravljanja rizikom je i u njihovom izuzetno

visokom leverid$u. Heverid$ u finansijskom smislu predstavlja ulaganje malog novčanogiznosa u investicije mnogo veće vrednosti. 'd kretanja cena zavisi da li će se ovimugovorom ostvariti zarada ili gubitak.

Pnačaj derivata na makroekonomskom nivou je u povećavanju efikasnosti finansijskogtr$i!ta. ed$ing, s jedne strane, je primamljivo oruđe za za!titu od rizika kojim se mogusmanjiti finansijske te!koće i učestalost bankrota, dok na drugoj strani povećava obimzadu$ivanja i očekivani novčani tok raspolo$iv za akcionare.

&omaće finansijsko tr$i!te mnogo zaostaje u svom razvoju u odnosu na međunarodnotr$i!te. eophodno je intenzivno uključivanje privrede i banaka na međunarodnofinansijsko tr$i!te jer je to ključ za razvoj tr$i!ta finansijskih derivata. &omaća zakonskaregulativa daje dovoljno prostora za razvoj ovog tr$i!ta ali jo! uvek nisu ostvareni nekiznačajniji rezultati u ovom segmentu. 'čekuje se da će dalji razvoj finansijskog tr$i!tadovesti do razvoja određenih segmenata tr$i!ta derivata.

9ostoji mnogo faktora od kojih zavisi razvoj derivatnog tr$i!ta u na!oj zemlji. ajva$nijesu" br$i razvoj spot finansijskih tr$i!ta, efikasna za!tita prava poverioca, aktivna ulogadr$ave u ovom segmentu, transformacija banaka i privrede i odgovarajuće mere monetarnei fiskalne politike. 'd dinamike razvoja ovih faktora, zavisiće i dinamika razvojafinansijskog tr$i!ta derivata.

-trane domaće banke na na!em finansijskom tr$i!tu kroz svoj stručni kadar i informacionutehnologiju i poslovne veze sa inostranim tr$i!tima će mnogo olak!ati razvoj tr$i!taderivata. Takođe, moguće je predvideti da će ovo tr$i!te u početnoj fazi svog razvoja imatimeđubankarski karakter, sa pojedinačnim uče!ćem nekih kompanija visokog rejtinga.)če!će sektora privrede i građanstva moguće je očekivati sa institucionalizacijom klirin!kekuće i uspostavljanjem mehanizma koji garantuje izvr!enje ugovora.

8/

Page 33: Finansije Opcijski Ugovori 33str

8/16/2019 Finansije Opcijski Ugovori 33str

http://slidepdf.com/reader/full/finansije-opcijski-ugovori-33str 33/33

LITERATURA

1. 7I'G7 P. 5/0086, SSFinansijski derivatiSS, -tudentski kulturni centar, @eograd.

2. A'G#>G7 I. 5133=6, SSFjučersi, opcije i terminski posloviSS, 7nstitut zaspoljnu trgovinu, @eograd.

&. -A#A#G#? #. 5/006, SSkonomske temeSS, konomski fakultet, i!.4. )A'G7 %. 5/0036, SSlektronsko poslovanje i robne berzeSS, )niverzitet

-ingidunum, @eograd.!. G)W#A . 5/006, SSFinansijski menad$ment : 9oslovne finansijeSS, 9roleter"

@ečej, konomski fakultet" -ubotica.-. G)W#A ., A'G#>G7 HW. 5/0086, SSFinansijsko tr$i!te, berze i brokeriSS,

9roleter" @ečej, %ilen" -ubotica, )nireks" 9odgorica.