KINEZIOLOŠKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U SPLITU
Specijalistički diplomski studij kineziologije, Sportski trener taekwondoa
ANALIZA FUNKCIONALNOSTI
KRETANJA DJECE TAEKWONDOAŠA
PRIMJENOM FUNKCIONALNOG
TESTIRANJA
( ZAVRŠNI RAD )
Studentica: Mentor:
Petra Matijašević dr.sc. Dražen Čular
Komentor:
Tea Bešlija, prof.
Split, lipanj 2013.
1
SADRŽAJ
1. UVOD ....................................................................................................................... 3
1.1. Funkcionalnost kretanja ..................................................................................... 4
1.1.1.Piramida performansi ....................................................................................... 4
1.1.2. Princip zglob po zglob ( joint by joint ) ...................................................... 9
1.1.3. Mobilnost .................................................................................................... 9
1.1.4. Stabilnost .................................................................................................. 10
1.2. Funkcionalno testiranje ( Functional movement screening, FMS ) ................. 12
1.2.1. Sedam podtestova funkcionalnog testiranja ................................................. 13
1.2.2. Protokol provedbe funkcionalnog testiranja ................................................. 14
1.2.2. Sustav ocjenjivanja u funkcionalnom testiranju ....................................... 14
1.2.4. Duboki čučanj ( deep squat ) .................................................................... 15
1.2.5. Opis testa duboki čučanj ........................................................................... 16
1.2.6. Zadani kriteriji za test duboki čučanj ........................................................ 16
1.2.7. Analiza rezultata testa duboki čučanj ....................................................... 17
1.2.8. Korektivne vježbe ..................................................................................... 17
2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA ......................................................................... 20
3. CILJ RADA ............................................................................................................ 21
4. HIPOTEZE ............................................................................................................. 22
5. METODE RADA ....................................................................................................... 23
5.1. Uzorak ispitanika ................................................................................................. 23
5.2. Uzorak varijabli ( mjernih instrumenata ) ............................................................ 23
5.3. Opis eksperimentalnog postupka ......................................................................... 24
5.4. Metode obrade podataka ...................................................................................... 24
6. REZULTATI I RASPRAVA ...................................................................................... 25
7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 28
8. LITERATURA ........................................................................................................... 29
2
SAŽETAK
Glavni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje mogućih razlika u usvojenosti funkcionalnih
obrazaca kretanja između djece u dobi od 7 i 8 godina i djece u dobi od 9 i 10 godina,
koristeći jedan podtest funkcionalnog testiranja ( FMS ), duboki čučanj ( deep squat ).
Istraživanje je provedeno na 30 djece, od čega 18 djevojčica i 12 dječaka. S obzirom na
dob, djeca su bila podijeljena u dvije skupine od 15 ispitanika. Prvu skupinu ispitanika
su činila djeca u dobi od 7 i 8 godina, a drugu skupinu ispitanika djeca u dobi od 9 i 10
godina. Prema rezultatima testiranja možemo zaključiti da je test duboki čučanj
pouzdan ( Cronbach alpha: 0.82 ) i osjetljiv ( Kolmogorov Smirnov: 0.07 ) mjerni
instrument. T test za nezavisne uzorke prikazao je malo bolje rezultate u
funkcionalnom testu duboki čučanj kod skupine djece u dobi od 7 i 8 godina. Ovakav
rezultat može se objasniti boljom mobilnošću zglobova kod mlađe djece u odnosu na
stariju djecu. Potrebna su daljnja istraživanja s obzirom na to da je većina istraživanja
temeljenih na funkcionalnom testiranju provedena na odraslim ispitanicima.
ABSTRACT
Analysis of the children taekwondo players' movement functionality
using the Functional movement screening
The main aim of this research is to determine possible differences in functional
movement patterns between children aged 7 and 8 and children aged 9 and 10, using
one of the Functional Movement Screening tests, deep squat. The research was
conducted on the sample of 30 children, out of which 18 girls and 12 boys. According
to the age, children were divided in the two groups of 15 respondents. The first group of
respondents consisted of children aged 7 and 8, and the second one consisted of children
aged 9 and 10. According to the results of the research we can conclude that the deep
squat test is reliable ( Cronbach alpha: 0.82 ) and sensitive ( Kolmogorov Smirnov: 0.07
) measuring instrument. T test for independent samples demonstrated slightly better
results in the Functional movement screening test deep squat for the group of children
aged 7 and 8. This result could be explaind by the younger childrens' better joint
mobility comparing to the older children. However, further research is needed
considering that the most of the researches based on the Functional movement screening
were conducted on the adults.
3
1. UVOD
Funkcionalno testiranje (Functional movement screening, FMS) je dijagnostička metoda
za procjenu učinkovitosti lokomotornog sustava, pri ćemu je najviše orijentirana na
procjenu stabilnosti i mobilnosti dijelova tijela. Funkcionalno testiranje počelo se
primjenjivati još 1995. godine. Međutim, ova dijagnostička metoda tek se posljednjih
par godina počela upotrebljavati češće, porastom svijesti o važnosti preventivnih
kondicijskih programa, te porastom popularnosti principa funkcionalnog treninga u
svijetu sporta i rekreacije. Razlikujemo sedam međusobno nezavisnih podtestova, od
kojih je svaki fundamentalna funkcionalna kretnja.
FMS počiva na principu zglob po zglob ( joint by joint ) prema kojem tijelo
promatramo kao niz međusobno povezanih sustava, odnosno zglobova, od kojih svaki
ima svoju specifičnu funkciju stabilnosti ili mobilnosti, odnosno temelji se na principu
piramide performansi prema kojoj su funkcionalni obrasci kretanja temelj za siguran i
efikasan razvoj bilo koje, opće ili specifične, sposobnosti i vještine. Glavni cilj
funkcionalnog testiranja je detekcija ograničenja pri izvedbi funkcionalnih obrazaca
kretanja, odnosno otkrivanje disfunkcija, kompenzatornih kretnji i asimetrije tijela.
Zbog svoje jednostavnosti i efikasnosti FMS ima jako široku primjenu u rekreaciji,
vrhunskom sportu te rehabilitaciji ozljeda kod obične populacije i sportaša. Sastavni dio
funkcionalnog testiranja, osim spomenutog dijagnostičkog postupka, čine i korektivne
vježbe. Kao i sam postupak testiranja, i vježbe su iznimno praktične i najčešće je riječ o
individualno propisanom programu vježbi u trajanju od 5 do 10 minuta koji se provode
kao dio aktivacije, klasičnog zagrijavanja ili završnog dijela treninga.
Poput bilo koje druge filozofije, funkcionalno testiranje će biti učinkovito u smislu
prevencije ozljeda i poboljšanja izvedbe samo ako se provodi kvalitetno, cjelovito i
sustavno, kako sami dijagnostički postupak u vidu testova i periodički ponavljanih
retestova, tako i propisane korektivne vježbe.
Većina odraslih, bilo da je riječ o pripadnicima obične populacije, rekreativcima ili
vrhunskim sportašima, ima određene veće ili manje disfunkcije, ograničenja i asimetriju
tijela koja se funkcionalnim testiranjem može vrlo lako detektirati, a potom sustavnom
primjenom korektivnih vježbi umanjiti ili u potpunosti eliminirati. Međutim, djeca već u
4
vrlo ranoj dobi imaju prirodno razvijenu stabilnost, a naročito mobilnost zglobova.
Pitanje je da li bi se postojeća razina mobilnosti i stabilnosti pravilnim načinom
treniranja i tretiranja djece sportaša mogla održati i kroz rast i razvoj te zadržati i u
odrasloj dobi.
Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi da li postoje razlike u funkcionalnosti kretanja,
procijenjene funkcionalnim testom duboki čučanj ( deep squat ), između djece u dobi
od 7 i 8 godina i djece u dobi od 9 i 10 godina, odnosno da li su se kod starije djece već
počele narušavati prirodne specifične funkcije zglobnih sustava.
1.1. Funkcionalnost kretanja
1.1.1.Piramida performansi
Najbolji i najjednostavniji način prikaza i objašnjenja funkcionalnosti ljudskog kretanja
je putem piramide performansi. Piramida performansi je shematski prikaz konstruiran
kao mentalna mapa za razumijevanje ljudskog pokreta i obrazaca ljudskog kretanja.
Izgrađena je od je tri četverokuta promjenjivih veličina koji su posloženi jedan na
drugi. Svaki od tri dijela predstavlja određeni tip kretanja. Piramidu uvijek gradimo od
dna prema vrhu, na taj način da je baza piramide ravna ploha, a vrh šiljast.
Prvi dio piramide je baza ili temelj piramide koji predstavlja sposobnost kretanja
koristeći funkcionalne obrasce kretanja.
Drugi dio piramide je performansa ili izvedba. Jednom kada usvojimo vještinu kretanja,
usmjeravamo se na njenu kvalitetu i efikasnost. Efikasnost kretanja definiramo kao
snagu ( power ), ali pritom ne misilimo na klasičnu snagu ili jakost, već generalnu,
mjerljivu sposobnost snage koju možemo promatrati kao opći atleticizam. Primjer testa
kojim procjenjujemo opći atleticizam je vertikalni test. Sila teža utječe na sva tijela
jednako, stoga vertikalni test ne diskriminira ispitanike s obzirom na njihove fizičke
gabarite ( visina tijela i težina tijela ). Iako su skokovi sastavni obrasci kretanja samo u
pojedinim sportovima ( na primjer: odbojka, košarka, rukomet, skakačke discipline u
atletici ), dok su u drugim sportovima potpuno isključeni iz specifične izvedbe ( na
5
primjer: biciklizam, plivanje ), test poput vertikalnog skoka demonstrira sposobnost
proizvodnje i generiranja snage, odnosno mjeri naš opći atleticizam.
Prva dva dijela piramide performansi nam omogućuju usporedbu sportaša koji se bave
potpuno različitim sportovima na način da promatramo njihovu sposobnost
funkcionalnog kretanja i njihov opći atleticizam. Na ovim razinama piramide
zadržavamo se na općim kretnjama, i isto tako općim, nespecifičnim testovima. Testovi
trebaju biti što jednostavniji te nam na što lakši i što brži način pružiti uvid u sportaševu
efikasnost u generiranju snage.
Treći dio piramide su vještine specifične za konkretni sport koje testiramo i
procjenjujemo baterijom testova za konkretnu sportsku disciplinu, odnosno igračku
poziciju. Također se odnosi i na efikasnost u realnim natjecateljskim uvjetima, kao
krajnje mjerilo sportaševe uspješnosti, i analizira statistiku natjecateljske izvedbe te
rezultate bilo kojih sport specifičnih testova i vježbi.
Piramida performansi se prikazuje u četiri pojednostavljena pojavna oblika koji mogu
uvelike pomoći u planiranju i programiranju, kako kondicijskog, tako i specifičnog
treninga.
Optimalna piramida performansi
Optimalna piramida performansi predstavlja tip sportaša čiji su funkcionalni obrasci
kretanja, efikasnost kretanja i sport specifična vještina uravnoteženi i optimalno
razvijeni. Naravno da to ne znači da kod ovakvih sportaša nema prostora za napredak i
da su sve komponente pripremljenosti maksimalno razvijene, već da daljni razvoj bilo
koje od komponenti treba i dalje biti usklađen sa razinom ostalih komponenti kako se
postojeća ravnoteža dijelova piramide performansi ne bi narušila.
6
Slika 1. Optimalna piramida performansi
Tampon zone između prvog i drugog četverokuta, te drugog i trećeg četverokuta,
govore nam o činjenici da su sportaševe sposobnosti funkcionalnog kretanja adekvatne i
mogu podržati snagu koju sportaš generira prilikom izvedbe pokreta, odnosno da
generirana snaga može kontrolirati sportaševo tijelo u demonstraciji sport specifičnih
vještina.
Piramida performansi sportaša s prenaglašenom sposobnošću generiranja snage
Drugi pojavni oblik piramide performansi predstavlja tip sportaša koji generiraju
preveliku količinu snagu. To ne znači da su sportaši iznadprosječno snažni, već da
generiraju snagu koja je neprikladno velika u odnosu na njihovu sposobnost
funkcionalnog kretanja. Nemogućnost sportaša da svojim obrascima kretanja kontrolira
snagu koju generira uvelike povećava rizik od nastanka sportskih ozljeda. Rješenje
ovog problema je u treningu usmjerenom na usvajanje novih i unapređenje usvojenih
obrazaca funkcionalnog kretanja, pritom održavajući postojeću razinu snage.
Pojedinac koji odgovara ovom pojavnom obliku piramide performansi postiže dobre
rezultate u testovima snage, odnosno općeg atleticizma, međutim, vrlo loše rezultate u
testovima stabilnosti i mobilnosti. Pojedinac istovremeno posjeduje zadovoljavajuće
sport specifične vještine koje predstavlja treći četverokut piramide.
Iznenađujuće, ali upravo ovakav oblik piramide performansi predstavlja većinu
vrhunskih sportaša. To je posljedica fokusiranja na dominantno specifične treninge od
rane dobi, pri tome zanemarujući opće, funkcionalne obrasce kretanja, uslijed čega
dolazi do vrlo loše stabilnosti, mobilnosti i fleksibilnosti koje ga redom ograničavaju u
Funkcionalno kretanje
Funkcionalna izvedba
Funkcionalna vještina
Tampon
zona
7
funkcionalnim kretnjama. Iako ovakvi pojedinci mogu biti iznimno dobro utrenirani i
uspješni, daljnji napredak u sport specifičnoj izvedbi i sposobnosti generiranja snage
leži u treninzima usmjerenim na ispravljanje, usvajanje i usavršavanje funkcionalnih
obrazaca kretanja. Naravno da će trening usmjeren na ublažavanje i otklanjanje
ograničenja u funkcionalnim kretnjama istovremeno biti i najsigurniji oblik
preventivnog kondicijskog programa.
Slika 2. Piramida performansi sportaša s prenaglašenom sposobnošću generiranja
snage
Piramida performansi sportaša s preslabom sposobnošću generiranja snage
Treći pojavni oblik piramide performansi predstavlja tip sportaša koji generiraju
premalu količinu snage. Takvi pojedinci imaju izrazitu slobodu pokreta u funkcionalnim
kretnjama, ali lošu sveukupnu efikasnost zbog preslabo razvijene sposobnosti snage.
Ovakvi pojedinci trebaju dominantno biti uključeni u trening snage, kojim će se
unaprijediti njihov opći atleticizam, time i sport specifična izvedba, ali bez narušavanja
sposobnosti funkcionalnog kretanja, koja je zasebno gledana na vrlo zavidnoj razini.
Iako je sportaševa sport specifična izvedba prosječna ili čak iznad prosječna,
unapređenjem sportaševe sposobnosti generiranja snage, unapređuje se i njegova
sveukupna efikasnost i sport specifična izvedba.
Funkcionalno kretanje
Funkcionalna izvedba
Funkcionalna vještina
8
Slika 3. Piramida performansi sportaša s preslabom sposobnošću generiranja snage
Piramida performansi sportaša sa slabo usvojenom sport specifičnom vještinom
Posljednji pojavni oblik piramide performansi predstavlja tip sportaša koji ima ispod
prosječne sport specifične vještine. Ovakvi pojedinci su kondicijski optimalno
pripremljeni, ali kako im nedostaje sport specifičnih vještina i sposobnosti, njihova
sveukupna izvedba i natjecateljska efikasnost je slaba i ispod prosječna. Rad s ovakvim
sportašima treba biti dominantno usmjeren na tehničke treninge, situacijske treninge,
unapređenje fine koordinacije pokreta i tjelesne svjesnosti.
Slika 4. Piramida performansi sportaša sa slabo usvojenom sport specifičnom vještinom
Funkcionalno kretanje
Funkcionalna izvedba
Funkcionalna vještina
Funkcionalno kretanje
Funkcionalna izvedba
Funkcionalna
vještina
9
1.1.2. Princip zglob po zglob ( joint by joint )
Princip zglob po zglob ( joint by joint ) prvi su primjenili Mike Boyle i Gray Cook.
Princip se temelji na činjenici da tijelo funkcionira kao sustav međusobno povezanih
stabilnih i mobilnih segmenata, odnosno zglobova, te pretpostavci da u slučaju
narušavanja spomenutog sustava dolazi do kompenzacija i disfunkcija, koje
naposlijetku uzrokuju ono što mi tek u vidljivoj, kroničnoj fazi imenujemo kao sportske
ozljede.
Princip zglob po zglob zagovara tezu kako svaki zglobni sustav mora obavljati svoju
temeljnu specifičnu funkciju kako bi tijelo kao cjelina funkcioniralo na učinkovit način
(Cook, 2003.). Jednako tako, ljudski lokomotorni sustav nije moguće tretirati kao skup
nezavisnih dijelova, nego kao sustav međusobno povezanih i ovisnih dijelova (Myers,
2001.). Upravo zbog toga vrlo često se događa da problem nije na mjestu gdje se javlja
bol, nego je najčešće bolno mjesto samo posljedica nekog drugog disbalansa u
stabilnosti ili mobilnosti. Provedbom analize funkcionalnosti kretanja uviđamo da li
problemi, disfunkcije i kompenzacije u pokretima proizlaze iz ograničenja u
zglobovima, tkivnoj rastezljivosti ili motoričkoj kontroli.
1.1.3. Mobilnost
Optimalno razvijena sposobnost mobilnosti dozvoljava tijelu da se kreće u sve tri
ravnine kretanja ( sagitalna, frontalna i transverzalna ), bez ograničenja i kompenzacija
u pokretima. Također, dozvoljava generiranje elastične energije i tako omogućuje
efikasniju produkciju sile. Loše razvijena mobilnost može dovesti do mišićnog
disbalansa te navesti stabilne segmente da postanu mobilni, pruzimajući tako dio
funkcije nedovoljno mobilnih segmenata na sebe.
Kako tijelo promatramo kao kinematički lanac, loša mobilnost u jednom zglobu
direktno utječe na kvalitetu i kvantitetu mobilnosti u drugim zglobovima unutar
kinematičkog lanca. Upravo zbog toga kaže se da je kinematički lanac sveukupno
mobilan onoliko koliko je mobilan njegov najmanje mobilan segment, što dovodi do
10
zaključka da treba provoditi analizu i testiranje mobilnosti svih zglobova kinematičkog
lanca kako bi se utvrdio uzrok postojećih funkcionalnih ograničenja.
1.1.4. Stabilnost
Stabilnost definiramo kao sposobnost svih sustava da ostanu nepromijenjeni uslijed
utjecaja vanjskih sila, a promatramo je kao kombinaciju sposobnosti ravnoteže, snage i
mišićne izdržljivosti. Stabilnost tijela promatramo kao kontrolu mobilnosti. Sve dok je
mobilnost optimalno razvijena ( ni previše, ni premalo ), živčano – mišićni sustav će
selektivno koristiti mišićnu kontrakciju da bi stabilizirao jedan dio tijela dok se drugi
pokreće.
Razlikujemo statičku i dinamičku stabilnost tijela. Dok se statička stabilnost odnosi na
održavanje posture tijela i ravnoteže, dinamička stabilnost nam omogućava održavanje
pozicije tijela tijekom kretanja kroz mobilnost i stabilnost, snagu, koordinaciju i lokalnu
mišićnu izdržljivost.
11
Slika 5. Odnos stabilnost – mobilnost u kinematičkom lancu
Glenohumeralna mobilnost
Skapularna stabilnost
Torakalna mobilnost
Lumbalna stabilnost
Mobilnost kuka
Stabilnost koljena
Mobilnost gležnja
Stabilnost stopala
12
1.2. Funkcionalno testiranje ( Functional movement screening, FMS )
Funkcionalno testiranje ( Functional Movement Screening, FMS ) je postupak testiranja
koji se u praksi primjenjuje brzo i jednostavno, a pritom ne zahtijeva puno prostora, ni
dodatne opreme za provedbu testiranja. Funkcionalno testiranje ima za cilj kvantificirati
kvalitetu kretanja kroz mjerenje i procjenjivanje funkcionalnih obrazaca kretanja koji
čine temelj piramide performansi. Važno je zapamtiti kako je FMS postupak testiranja,
kojem, istina, cilj je detektirati slabe karike kinematičkog lanca, ali nije liječnički
pregled, te mu svrha nije postavljanje dijagnoze.
Testovi koji čine funkcionalno testiranje temelje se na principu zglob po zglob ( joint
by joint ) prema kojem svaki zglob ima svoju specifičnu funkciju koja gotovo
predvidljivo ima ili će imati određeni stupanj disfunkcije. S obzirom na svoju prirodnu
specifičnu funkciju, svaki zglob ima i svoje potrebe u vidu treninga usmjerenog na
održavanje ili povećanje razine stabilnosti, odnosno mobilnosti.
Primjenjujući 7 osnovnih kretnji, funkcionalno testiranje ocjenjuje fundamentalne
funkcionalne obrasce kretanja, detektira asimetriju tijela i odstupanja od optimalnog ili
prihvatljivog odnosa stabilnosti i mobilnosti među dijelovima kinematičkog lanca.
Stoga je funkcionalno testiranje korisno ne samo među sportašima različitih sportova,
dobnih kategorija i stupnja treniranosti, već i kod pripadnika obične populacije, te u
procesu rehabilitacije, bilo sportaša, bilo pripadnika obične populacije.
Slika 6. Funkcionalno testiranje procjenjuje simetriju tijela
13
1.2.1. Sedam podtestova funkcionalnog testiranja
Funkcionalno testiranje se sastoji iz ocjenjivanja sedam temeljnih funkcionalnih kretnji,
temeljem čega dobijemo uvid u kvalitetu funkcionalnih obrazaca kretanja koji čine bazu
piramide performansi.
Sedam podtestova koji čine funkcionalno testiranje su:
1) Duboki čučanj ( Deep squat )
2) Prekorak preko prepone ( Hurdle step )
3) Prednji iskorak u liniji ( In line lounge )
4) Mobilnost ramena ( Shoulder mobility )
5) Prednoženje ležeći na leđima ( Active straight leg raise )
6) Sklek ( Trunk stability push up )
7) Rotacijska stabilnost ( Rotary stability )
Svaki od navedenih sedam testova ima postavljene određene kriterije koji moraju biti
zadovoljeni kako bi ispitanik ostvario pozitivan rezultat. Kriteriji su postavljeni na način
da ih može procijeniti svaki unaprijed upućeni pojedinac, koji ne mora nužno biti trener
profesionalac.
Slika 7. Sedam podtestova funkcionalnog testiranja
14
1.2.2. Protokol provedbe funkcionalnog testiranja
Nakon što se ispitanicima ukratko predstavi princip funkcionalnog testiranja te okvirno
objasne i demonstriraju podtestovi koji ga čine, sportaši se kratko zagriju. Prethodno
zagrijavanje čak nije ni nužno, ali kratki protokol je prihvatljiv, dok za duži protokol
zagrijavanja nema nikakve potrebe jer testovi ne uključuju veliko vanjsko opterećenje te
se uglavnom rade samo sa težinom vlastitog tijela ( najveće opterećenje je drvena
palica koja se koristi u nekim od testova ).
Ispitanici bi trebali biti prikladno odjeveni, odnosno nositi odjeću koja ne ograničava
pokret, najbolje onu koja prianja uz tijelo, kako bi se tijekom izvedbe kretnji bolje uočili
nedostaci, asimetrije tijela i kompenzatorne kretnje.
U izvedbi svakog podtesta ispitanik ima pravo na tri pokušaja, a najbolji pokušaj se
potom boduje. Ukoliko ispitanik već prvim pokušajem zadovolji u potpunosti sve
tražene kriterije, nema potrebe izvoditi preostala dva pokušaja. U testovima koji su
unilateralni ili kontralateralni ( izvode se jednom rukom, odnosno jednom nogom )
ocjenjuju se obe strane tijela, odnosno oba ekstremiteta, a za ukupan rezultat uzima se
najniži zbroj.
Preporučuje se ponavljati retest svako par tjedana, kako bi se nakon primjene i
uključivanja ciljanih korektivnih vježbi u program treninga mogao procijeniti i bilježiti
napredak u izvedbi ispitanika.
1.2.2. Sustav ocjenjivanja u funkcionalnom testiranju
Sustav ocjenjivanja je u praksi vrlo jednostavan i funkcionira prema opisanim
kriterijima za ocjenjivanje. Za potrebe ovog rada, korišten je sustav ocjenjivanja koji
čine 3 mogućnosti.
Ocjenom 0 ocjenjujemo ispitanikovu nemogućnost izvedbe kretnje. Pri izvedbi kretnje
kod ispitanika se javlja bol i on nije u mogućnosti izvesti zadanu kretnju. U ovakvom
slučaju ispitanika savjetujemo i upućujemo na pregled kod liječnika specijalista.
15
Ocjenom 1 ocjenjujemo ispitanikovu izvedbu tijekom koje smo ipak uočili određeni
stupanj ograničenja i kompenzacije u pokretu.
Ocjenom 2 ocjenjujemo ispitanikovu izvedbu koja je u potpunosti ispravna i neupitno
zadovoljava sve tražene kriterije.
Prema navedenome, ispitanik koji je pristupio testu dubokog čučnja može ostvariti
minimalni rezultat od 0 bodova, odnosno maksimalni rezultat od 8 boda. Valja
napomenuti da u slučaju premišljanja ispitaniku uvijek damo nižu ocjenu.
1.2.4. Duboki čučanj ( deep squat )
Prva od sedam fundamentalnih kretnji koje se koriste kao dio funkcionalnog testiranja
je duboki čučanj ( deep squat ). Duboki čučanj je temeljna kretnja koja je kao takva dio
brojnih funkcionalnih obrazaca kretanja.
Korektna izvedba dubokog čučnja demonstrira potpunu koordinaciju mobilnosti
ekstremiteta i stabilnosti mišića cora, pri ćemu su kukovi i ramena međusobno u
simetričnom položaju. Iako se puni duboki čučanj rijetko upotrebljava u svakodnevnom
životu, te vježbama općeg i specifičnog karaktera, njegove osnovne komponente su
sastavni dio svakodnevnih kretnji u životu obične populacije i općem i specifičnom
treningu sportaša.
Izvedba dubokog čučnja predstavlja izazov za mehaniku cijelog tijela kao kinematičkog
lanca te za kontrolu neuromuskularnog sustava. Ova naizgled jednostavna
fundamentalna kretnja testira bilateralnu, simetričnu i funkcionalnu mobilnost i
stabilnost kukova, koljena i gležnjeva, posturalnu kontrolu, stabilnost mišića core-a i
zdjeličnog pojasa. Izvedba dubokog čučnja držeći drvenu palicu ispruženim rukama
poviše glave testira bilateralnu, simetričnu mobilnost i stabilnost ramenog pojasa,
lopatica i torakalne kralješnice. Od izuzetne je važnosti aktivacija mišića core-a i
zdjeličnog pojasa koji osiguravaju stabilnost i posturalnu kontrolu tijekom izvedbe
cijele kretnje.
16
1.2.5. Opis testa duboki čučanj
Početni položaj u izvedbi dubokog čučnja je stojeći stav sa stopalima postavljenim u
širini ramena. Kao rekvizit u izvedbi testa duboki čučanj koristi se drvena palica koju
treba podići ispruženim rukama ravno iznad glave. Zadatak ispitanika je polako se
spustiti u položaj što dubljeg čučnja. U tom položaju obe pete trebaju biti na podu, glava
treba biti usmjerena prema naprijed, a prsni koš otvoren, dok je drvena palica
maksimalno gurnuta iznad glave. Koljena trebaju biti postavljena u položaju iza nožnih
prstiju.
1.2.6. Zadani kriteriji za test duboki čučanj
Postoje četiri kriterija koja se ocjenjuju u izvedbi testa duboki čučanj:
1) potkoljenice su paralelne sa trupom
2) koljena ne prelaze ravninu nožnih prstiju
3) simetrično spuštanje u čučanj, bez naginjanja
4) drvena palica je iza ravnine nožnih prstiju
Slika 8. Korektna izvedba dubokog čučnja
17
1.2.7. Analiza rezultata testa duboki čučanj
Izvedba dubokog čučnja od ispitanika zahtjeva usvojen obrazac izvođenja čučnja bez
dodatnog vanjskog opterećenja, odnosno zahtjeva slijedom dorzifleksiju u gležnjevima,
fleksiju u koljenima i kukovima, ekstenziju u torakalnom dijelu kralješnice, fleksiju i
abdukciju u ramenima. Također, tijekom cijele izvedbe kretnje od ispitanika zahtijeva
održavanje statičke i dinamičke kontrole kukova, zdjeličnog pojasa, lumbalne
kralješnice i ramenog pojasa, te održavanje stabilnosti mišića core-a u simetričnom,
bilateralnom položaju.
Loš rezultat u testu duboki čučanj može biti posljedica više različitih faktora.
Ograničena mobilnost gornjeg dijela tijela može biti uzrokovana nezadovoljavajućom
ramenom mobilnošću ili lošom mobilnošću torakalne kralješnice. Ograničena mobilnost
donjih ekstremiteta može biti uzrokovana nezadovoljavajućom dorzifleksijom
gležnjeva, odnosno nezadovoljavajućom fleksijom u koljenima ili kukovima. Također,
rezultat može biti loš uslijed slabe posturalne kontrole i stabilizacije tijela tijekom
izvedbe cijele kretnje.
1.2.8. Korektivne vježbe
Funkcionalno testiranje je specifično u odnosu na druge baterije testova nespecifičnog
karaktera. Testiranje se, kako je već prije objašnjeno, temelji na procjeni izvedbe sedam
fundamentalnih funkcionalnih kretnji. Provodeći funkcionalno testiranje, polazimo od
pretpostavke da su ograničenja i nedostaci u izvedbi neke od funkcionalnih kretnji
uzrok za smanjenu efikasnost i sveukupnu uspješnost u izvedbi, na ćemu se temelji prije
objašnjena piramida performansi. Stoga, zaključujemo da, s druge strane, usvajanjem i
usavršavanjem funkcionalnih obrazaca kretanja, stvaramo pretpostavku za napredak u
sveukupnoj izvedbi pojedinca, istovremeno vršeći prevenciju nastanka ozljeda uslijed
pada sustava. Nemojmo zaboraviti, promatrajući tijelo kao niz međusobno povezanih
zglobnih sustava, od kojih svaki ima svoju specifičnu funkciju, vrlo lako dođe do pada
sustava i nastanka sportske ozljede ako samo jedan od zglobova, kao karika u
kinetičkom lancu, svoju funkciju ne izvršava kako je prirodno predodređeno.
18
U tom pogledu, nakon provedebe testiranja, procjene i analize rezultata, vršimo
detekciju postojećih ograničenja, disfunkcija i asimetrija tijela, te u skladu s time,
konstruiramo program preventivnog treninga koji se temelji na korektivnim vježbama
kojima ublažavamo i otklanjamo uočene probleme.
Korektivne vježbe se mogu ukomponirati u program aktivacije, klasičnog zagrijavanja,
smirivanja organizma u završnom dijelu treninga ili u glavni dio treninga. Međutim,
one nikako ne mogu biti zamjena za trening, već dopunski, individualno prilagođeni
program vježbi koje pojedinac kontinuirano odrađuje prema predviđenom rasporedu.
Postoji niz predviđenih korektivnih vježbi za svaku od postojećih disfunkcija ili
ograničenja u pojedinoj funkcionalnoj kretnji, bilo da je riječ o vježbama istezanja ili
vježbama koje uključuju same funkcionalne obrasce kretanja. Konačno, najbolje će
korektivne vježbe za pojedinca biti one koje se pokažu efikasne u povećanju zbroja
ocjena na retestu, odnosno u poboljšanju izvedbe funkcionalnih kretnji i, posljedično,
povećanju ukupne efikasnosti i uspješnosti izvedbe.
Jako je važno periodično ponavljati testiranje, čak i kada napredak postane uočljiv u
svakodnevnoj izvedbi. Na taj način se možemo fokusirati na daljnje disfunkcije i
probleme, odnosno promijeniti protokol korektivnih vježbi ili progresijom postojećih
vježbi stvoriti veći izazov za organizam u smislu povećanja proprioceptivnih i
neuromuskularnih zahtjeva.
Primjeri najosnovnijih korektivnih vježbi koje se primjenjuju nakon uočenih disfunkcija
i ograničenja prilikom izvedbe dubokog čučnja su:
čučanj sa petama na povišenju
čučanj s malom gumom oko koljena
istezanje m. quadriceps femoris ležeći potrbuške, uz asistenciju partnera
dorzifleksija sjedeći uza zid
dorzifleksija klečeći
istezanje m. rectus femoris stojeći
istezanje mišića pregibača kuka ležeći na boku
19
Slika 9. Čučanj sa petama na povišenju
20
2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA
Potrebno je naglasiti kako postoji jako mali broj dostupnih istraživanja temeljenih na
funkcionalnom testiranju u koja su kao ispitanici uključena djeca. Većina istraživanja
rađena je na odrasloj populaciji i samim time dobiveni rezulatati nisu u potpunosti
mjerodavni za mlađe skupine ispitanika.
Prema Bešlija i suradnici ( Analiza funkcionalnosti kretanja kod djece primjenom
Functional movement screening-a, 2012. ) dobivena je statistički značajno veća
vrijednost u FMS testu duboki čučanj kod 9 – godišnjaka u odnosu na 7 – godišnjake za
koju je pretpostavljeno da je rezultat bolje stabilnosti zglobova kod starijih ispitanika,
uz naznaku autorice da je navedenu tezu nužno dodatno provjeriti. Glavni cilj
istraživanja bio je utvrditi moguće razlike u funkcionalnosti kretanja između
sedmogodišnje i devetogodišnje djece, koja treniraju karate u prosjeku godinu dana,
primjenom funkcionalnog testa duboki čučanj. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 30
djece, od čega 10 dječaka i 20 djevojčica, koji su bili podijeljeni u dvije skupine s
obzirom na dob. Analiza je pokazala značajno veću vrijednost u FMS testu duboki
čučanj kod devetogodišnjaka u odnosu na sedmogodišnjake. Takav rezultat nije u
suglasju sa prvotnom tezom autorice o većoj mobilnosti zglobova kod manje djece.
21
3. CILJ RADA
Većina odraslih, bilo da je riječ o pripadnicima obične populacije, rekreativcima ili
vrhunskim sportašima, ima određene veće ili manje disfunkcije, ograničenja i asimetriju
tijela koja se funkcionalnim testiranjem može vrlo lako detektirati, a potom sustavnom
primjenom korektivnih vježbi umanjiti ili u potpunosti eliminirati. Međutim, djeca već u
vrlo ranoj dobi imaju prirodno razvijenu stabilnost, a naročito mobilnost zglobova.
Pitanje je da li bi se postojeća razina mobilnosti i stabilnosti pravilnim načinom
treniranja i tretiranja djece sportaša mogla održati i kroz rast i razvoj te zadržati i u
odrasloj dobi.
Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi da li postoje razlike u funkcionalnosti kretanja,
procijenjene funkcionalnim testom duboki čučanj ( deep squat ), između djece u dobi
od 7 i 8 godina i djece u dobi od 9 i 10 godina, odnosno da li su se kod starije djece već
počele narušavati prirodne specifične funkcije zglobnih sustava.
22
4. HIPOTEZE
U skladu sa postavljenim glavnim ciljem ovog rada, postavljena je i početna hipoteza o
boljoj mobilnosti zglobova kod mlađe djece, uslijed čega očekujemo bolje rezultate u
izvedbi funkcionalnih kretnji kod mlađe skupine ispitanika u odnosu na stariju skupinu
ispitanika. Naime, mobilnost zglobova prirodno opada sa porastom dobi i postavljaju se
pitanja u kojoj dobi je već primjetan znatniji pad mobilnosti zglobova, odnosno da li je
moguće pravim pristupom i treningom u fazi rasta i razvoja održati optimalni odnos
stabilnosti i mobilnosti zglobova, te na taj način stvoriti pretpostavku za bolju,
efikasniju i sigurniju izvedbu funkcionalnih kretnji i sport specifičnih vještina.
Prirodno veća mobilnost zglobova kod mlađe djece posljedica je faktora koji su sastavni
dio rasta i razvoja djeteta. Djeca predškolske dobi su izuzetno fleksibilna i mobilna i već
svakodnevnom igrom izvode pokrete u punoj amplitudi. U dobi od 6 do 10 godina
smanjuje se mobilnost zglobova ramena i kuka te je potrebno provoditi dinamičko
istezanje i vježbe mobilnosti istih zglobova. Naime, sa porastom dobi postepeno dolazi
do skraćivanja tetiva i ligamenata, formiraju se kosti i zglobna tijela, opada fleksibilnost
i smanjuje se opseg pokreta u zglobovima. Ne postoje istraživanja koja navode
decidiranu dob u kojoj dolazi do znatnijeg opadanja mobilnosti zglobova, jer je
dinamika rasta i razvoja izuzetno individualna kod svakog djeteta i, vezano s time, ne
možemo govoriti samo o kronološkoj, već i o biološkoj dobi djece.
23
5. METODE RADA
5.1. Uzorak ispitanika
U istraživanju je sudjelovalo 30 djece, od čega 18 djevojčica i 12 dječaka. S obzirom
na dob djeca su bila podijeljena u dvije skupine od 15 ispitanika. Prvu skupinu
ispitanika su činila djeca u dobi od 7 i 8 godina, a drugu skupinu ispitanika djeca u dobi
od 9 i 10 godina. Svi ispitanici su članovi taewkondo kluba '' Marjan '' iz Splita i
treniraju najmanje godinu dana.
5.2. Uzorak varijabli ( mjernih instrumenata )
Za potrebe analize funkcionalnosti kretanja djece taekwondoaša primjenjeno je
funkcionalno testiranje ( Functional Movement Screening, FMS ). Od sedam zasebnih
podtestova, od kojih je svaki fundamentalna funkcionalna kretnja, za potrebe ovog
istraživana upotrebljen je samo jedan, duboki čučanj ( deep squat ).
Čučanj je biotička kretnja koja se upotrebljava izuzetno često, kako u svakodnevnom
životu, tako i u nizu sportskih aktivnosti. Izvedba dubokog čučnja od ispitanika zahtjeva
usvojen obrazac izvođenja čučnja bez dodatnog vanjskog opterećenja, odnosno zahtjeva
slijedom dorzifleksiju u gležnjevima, fleksiju u koljenima i kukovima, ekstenziju u
torakalnom dijelu kralješnice, fleksiju i abdukciju u ramenima. Također, tijekom cijele
izvedbe kretnje od ispitanika zahtjeva održavanje statičke i dinamičke kontrole kukova,
zdjeličnog pojasa, lumbalne kralješnice i ramenog pojasa, te održavanje stabilnosti
mišića core-a u simetričnom, bilateralnom položaju.
Prema Bešlija i suradnici ( 2012. ) po rezultatima objektivnosti zaključuje se kako je
FMS test duboki čučanj objekivan mjerni instrument i kao takav se može primjeniti na
uzorku djece od 7 do 9 godina. Onate i suradnici ( 2012. ) su na rezultatima svih sedam
testova koji čine FMS dokazali visoku objektivnost mjerenu na dva načina: putem
čestica i putem test – retest metode.
24
5.3. Opis eksperimentalnog postupka
Svaki ispitanik je upućen u način izvođenja vježbe, teorijski i demonstracijom. Svaki
ispitanik je imao pravo na tri pokušaja koji su snimljeni. Pet nezavisnih sudaca je potom
preko videozapisa procijenilo najbolju od tri izvedbe, ocjenjujući četiri zadana kriterija
za test duboki čučanj ocjenama 0, 1 ili 2 prema navedenome:
ocjenom 0 ako kriteriji nisu zadovoljeni
ocjenom 1 ako su kriteriji djelomično zadovoljeni
ocjenom 2 ako su traženi kriteriji u potpunosti zadovoljeni.
Tako je svaki od ispitanika koji je pristupio testiranju mogao ostvariti maksimalni
rezultat od 8 bodova.
5.4. Metode obrade podataka
Prikupljeni podaci su analizirani korištenjem programa Statistica for Windows 11.0,
dok je statistička značajnost postavljena na p ≤ 0.05. Osnovni deskriptivni parametri,
aritmetička sredina ( AS ) i standardna devijacija ( SD ) izračunati su zasebno po
skupinama ispitanika. Pouzdanost je analizirana korištenjem Cronbach alpha
koeficijenta ( Cɑ ) i inter – item korelacije ( II ), dok je Kolmogorov – Smirnov test (
KS ) korišten za utvrđivanje osjetljivosti testa. Na kraju, razlike između dvije skupine
ispitanika utvrđene su t testom ( t ) .
25
6. REZULTATI I RASPRAVA
U Tablici 1. prikazane su metrijske karakteristike sudaca, pri ćemu je:
DS – Deep squat
AS – aritmetička sredina
SD – standardna devijacija
Cɑ - Cronbach alpha koeficijent
II – inter – item korelacija
KS – Kolomogorov – Smirnov test
U Tablici 2. prikazani su rezultati t testa za nezavisne uzorke između skupine ispitanika
od 7 i 8 godina i skupine ispitanika od 9 i 10 godina, pri ćemu je:
AS7-8 - aritmetička sredina za skupinu ispitanika od 7 i 8 godina
SD7-8 – standardna devijacija za skupinu ispitanika od 7 i 8 godina
AS 9-10 – aritmetička sredina za skupinu ispitanika od 9 i 10 godina
SD 9-10 – standardna devijacija za skupinu ispitanika od 9 i 10 godina
AS ± SD Cɑ II KS
DS_1 2.83 ± 1.21 0.82 0.51 0.07
DS_2 2.40 ± 1.67
DS_3 3.53 ± 1.69
DS_4 2.37 ± 1.45
DS_5 2.50 ± 1.17
26
t – t test
p – statistička značajnost
Rezultati prosječnih vrijednosti svakog suca ( Tablica 1. ) pokazuju raspon ocjena od
2.37 do 2.83. Prema izračunatom Cronbach alpha koeficijentu ( Tablica 1. ) utvrđena je
zadovoljavajuća objektivnost sudaca. Prema rezultatima objektivnosti možemo
zaključiti kako je funkcionalni test duboki čučanj objektivan mjerni instrument i da se
kao takav može primjeniti na uzorku djece od 7 do 10 godina. Rezultati Kolmogorov -
Smirnov testa ( Tablica 1. ) za procjenu normaliteta distribucije pokazuju kako
primjenjeni test ne odstupa značajno od normalne distribucije i da je kao takav osjetljivi
mjerni instrument.
Naime, i Onate i suradnici ( 2012. ) na rezultatima svih sedam testova funkcionalnog
testiranja dokazali su visoku objektivnost mjerenu na dva načina, putem čestica i putem
test – retest metode.
T test za nezavisne uzorke primjenjen je kako bi se utvrdile razlike u funkcionalnosti
kretanja između skupine djece taekwondoaša u dobi od 7 i 8 godina i skupine djece
taekwondoaša u dobi od 9 i 10 godina. Analiza je pokazala malo veću vrijednost u
funkcionalnom testu duboki čučanj kod skupine djece u dobi od 7 i 8 godina u odnosu
na skupinu djece u dobi od 9 i 10 godina.
Ipak, dobiveni rezultati podudaraju se s početnom hipotezom da mlađa djeca
zahvaljujući dobro razvijenoj stabilnosti i naročito mobilnosti zglobova imaju dobro
usvojene funkcionalne obrasce kretanja.
Naravno da navedenu hipotezu nije moguće potvrditi samo ovim istraživanjem, ali već i
malo veća vrijednost kod mlađe skupine ispitanika pokazuje opadanje sposobnosti
AS7-8 SD7-8 AS 9-10 SD 9-10 t df p
AS DEEP
SQ
2.84 1.22 2.61 1.01 0.56 28 0.583
27
izvođenja funkcionalne kretnje dubokog čučnja kod starije skupine ispitanika, a
pretpostavljamo da je uzrok tome postepeno smanjenje mobilnosti zglobova, koja
prirodno opada opada s porastom dobi, i na taj način prednost daje mlađoj djeci.
Objašnjenje za neznatnu razliku u dobivenim vrijednostima nalazimo u povećanju
stabilnosti zglobova i općenito stabilnosti tijela, kontroli pokreta i tjelesnoj svjesnosti,
koji idu u prilog starijoj skupini ispitanika.
28
7. ZAKLJUČAK
Funkcionalno testiranje ima za cilj kvantificirati kvalitetu kretanja kroz mjerenje i
procjenjivanje funkcionalnih obrazaca kretanja koji čine temelj piramide performansi.
Primjenjujući 7 osnovnih kretnji, funkcionalno testiranje ocjenjuje fundamentalne
funkcionalne obrasce kretanja, detektira asimetriju tijela i odstupanja od optimalnog ili
prihvatljivog odnosa stabilnosti i mobilnosti među dijelovima kinematičkog lanca.
Stoga je funkcionalno testiranje korisno ne samo među sportašima različitih sportova,
dobnih kategorija i stupnja treniranosti, već i kod pripadnika obične populacije, te u
procesu rehabilitacije, bilo sportaša, bilo pripadnika obične populacije.
Za potrebe analize funkcionalnosti kretanja djece taekwondoaša primjenjeno je
funkcionalno testiranje. Od sedam zasebnih podtestova, od kojih je svaki fundamentalna
funkcionalna kretnja, za potrebe ovog istraživana upotrebljen je samo jedan, duboki
čučanj ( deep squat ).
U istraživanju je sudjelovalo 30 djece, od čega 18 djevojčica i 12 dječaka. S obzirom na
dob, djeca su bila podijeljena u dvije skupine od 15 ispitanika. Prvu skupinu ispitanika
su činila djeca u dobi od 7 i 8 godina, a drugu skupinu ispitanika djeca u dobi od 9 i 10
godina. Svi ispitanici su članovi taekwondo kluba '' Marjan ''iz Splita i treniraju
najmanje godinu dana.
Analiza prikupljenih podataka je pokazala malo veću vrijednost u funkcionalnom testu
duboki čučanj kod skupine djece u dobi od 7 i 8 godina u odnosu na skupinu djece u
dobi od 9 i 10 godina. Ipak, dobiveni rezultat podudara se sa početnom hipotezom da
mlađa djeca zahvaljujući dobro razvijenoj stabilnosti i naročito mobilnosti zglobova
imaju bolje usvojene funkcionalne obrasce kretanja.
29
8. LITERATURA
Cook, G., Burton, L., Kiesel, K., Rose, G. i Bryant, M. (2010). Movement: Functional
Movement Systems-Screening, assessment, corrective strategies. On Target
Publications; Aptos, CA.
Onate, J. A., Dewey, T., Kollock, R. O., Thomas, K. S., Van Lunen, B. L., Demaio, M.
i Ringleb, S. I. (2012). Real-time intersession and interrater reliability of the functional
movement screen. Journal of Strength and Conditioning Research, 26(2); 408-415.
Bešlija, T. i sur. ( 2012. ), Analiza funkcionalnosti kretanja kod djece primjenom
Functional movement screening-a
www.functionalmovement.com
www.graycookmovement.com