Glavni grad - Podgorica
DUP „Pobrežje zone A,B i C“
NACRT PLANA
Naručilac: Agencija za razvoj i izgradnju Podgorice d.o.o.
Obrađivač: Konzorcijum: Winsoft d.o.o. i CAU d.o.o.
Podgorica,jul 2018.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A,B i C“ Podgorica
Naslov dokumenta: Detaljni urbanistički plan „Pobrežje – zone A, B i C“ u Podgorici
Naručilac: Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, Ugovor broj 6830, od 26.08.2016. godine
Odluka o izradi: broj 01-031/15 4764, Podgorica, 14.09.2017. godine sa Odlukom o izmjeni
Odluke o izradi izmjena i dopuna detaljnog urbanističkog plana „Pobrežje - zone A, B i C“ u
podgorici
Obrađivač: WINsoft d.o.o. (lic. br. 01-183/2) i CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam d.o.o.
(lic. br. 01-187/2)
_________________________________________________________________________
RADNI TIM
Rukovodilac izrade plana Predrag Bulajić, dipl.inž.el. (lic.br. 01-645/2)
Odgovorni planer Marko Martinović, dipl.inž.arh. (lic.br. 01-58/6)
Saobraćajna infrastruktura Nada Brajović, dipl.inž.građ. (lic.br. 10-4429/1)
Elektroenergetska infrastruktura Milanko Džuver, dipl.inž.el. (lic.br. 01-129/2)
Telekomunikaciona infrastruktura Zoran Marković, dipl.inž.el (lic.br. 05-3607/1-07)
Predrag Bulajić, dipl.inž.el. (lic.br. 01-645/2)
Hidrotehnička infrastruktura Irena Raonić, dipl.inž.građ. (lic.br 01-950/2)
Bojana Koprivica,BSc
Šumarstvo i pejzažno uređenje Radosav Nikčević,dipl.inž.šum.(lic.br 10-3808/1)
Geodezija: Miloš Matković, dipl.inž.geodezije (lic.br. 01-11/13)
Životna sredina dr. Vasilije Radulović, dipl.inž.geol.
Privreda i društveni servisi Ivana Janković, dipl.mat (lic.br. 01-1463/4)
Baza podataka i GIS Ivana Janković, dipl.mat (lic.br. 01-1463/4)
Ivo Minić, dipl.mat.
Tehnička obrada Igor Vlahović, inž.rač.
Saša Šljivančanin
Podgorica, jul 2018. Za obrađivača
Predrag Bulajić
_______________________
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
1
SADRŽAJ
LICENCA PRIVREDNOG DRUŠTVA ................................................................................. 7
LICENCA ODGOVORNOG PLANERA ............................................................................... 8
1. UVOD ............................................................................................................................ 9
1.1. Granica i površina zahvata ...................................................................................... 9
1.2. Pravni osnov za izradu plana ................................................................................ 10
1.3. .Planski osnov ....................................................................................................... 11
1.4. Planski period ....................................................................................................... 11
1.5. Obrazloženje za izradu planskog dokumenta ........................................................ 11
1.6. Izvod iz Programskog zadatka .............................................................................. 12
2. ANALITIČKI DIO – POSTOJEĆE STANJE ................................................................. 13
2.1. Ocjena postojećeg stanja prostornog uređenja ..................................................... 13
2.1.1. Prirodne karakteristike .............................................................................................. 13
2.1.2. Namjene korišćenja prostora i kapaciteti ................................................................... 20
2.1.3. Infrastrukturni sistemi i komunalna opremljenost ....................................................... 21
2.2. Ekonomsko demografska analiza ......................................................................... 26
2.2.1. Stanovništvo, domaćinstva i stanovi .......................................................................... 26
2.2.2. Razvoj privrednih grana i društvene djelatnosti ......................................................... 26
2.3. Planska, studijska i tehnička dokumentacija višeg reda i kontaktni planovi ........... 27
2.3.1. Izvod iz GUR-a za plansko područje ......................................................................... 27
2.3.2. Izvod iz DUP-a “Pobrežje” 2004 ................................................................................ 30
2.3.3. Izvodi iz kontaktnih planova ...................................................................................... 33
2.3.4. Izvod iz DUPa “Stambena zajednica VI-Stara Varoš” (2017) ..................................... 33
2.3.5. Izvod iz DUPa „Pobrežje zona G” (2015) .................................................................. 35
2.3.6. Izvod iz DUPa „Blok 14“ 2011 ................................................................................... 36
2.3.7. Izvod iz DUPa „Blok 18-19“ 2004 .............................................................................. 36
2.3.8. Izvod iz DUP-a „Blok 35-36“ 2006 ............................................................................. 37
2.3.9. Izvod iz DUP-a „Zabjelo – Ljubović“ 2009.................................................................. 38
2.4. Prirodna i kulturna baština .................................................................................... 39
2.5. Stanje životne sredine ........................................................................................... 39
2.6. Preuzete međunarodne obaveze .......................................................................... 40
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
2
2.7. Zahtjevi i potrebe korisnika prostora...................................................................... 40
2.8. Sintezni prikaz uređenja prostora .......................................................................... 40
3. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI ......................................................................................... 41
3.1. Opšti ciljevi............................................................................................................ 41
3.2. Posebni ciljevi ....................................................................................................... 41
4. PLANIRANO REŠENJE .............................................................................................. 42
4.1. Planski model – koncept plana i izgrađenost prostora ........................................... 42
4.2. Ekonomsko-tržišna i demografska projekcija ........................................................ 47
4.3. Infrastrukturni sistemi i komunalna opremljenost ................................................... 50
4.3.1. Saobraćajna infrastruktura ........................................................................................ 50
4.3.2. Hidrotehnička infrastruktura ...................................................................................... 52
4.3.3. Elektroenergetska infrastruktura ............................................................................... 55
4.3.4. Telekomunikaciona infrastruktura ............................................................................. 68
4.3.5. Upravljanje komunalnim otpadom ............................................................................. 71
4.3.6. Pejzažno uređenje .................................................................................................... 72
4.4. Način, faze i dinamika realizacije plana ................................................................. 82
4.5. Planski bilansi i kapaciteti ..................................................................................... 82
5. SMJERNICE ZA SPROVOĐENJE PLANA ............................................................... 108
5.1. Smjernice za dalju plansku razradu (oblici intervencija) ...................................... 108
5.2. Zaštita prirodnih i pejzažnih vrijednosti i kulturne baštine .................................... 108
5.2.1. Mjere za unapređenje kulturne baštine.................................................................... 108
5.2.2. Mjere za unapređenje prirodnih i pejzažnih vrijednosti ............................................. 108
5.3. Zaštita životne sredine ........................................................................................ 108
5.4. Zaštita od interesa za odbranu zemlje ................................................................. 109
5.5. Zaštita od prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća ............................................. 110
5.5.1. Zaštita od zemljotresa ............................................................................................. 110
5.5.2. Zaštita od požara .................................................................................................... 111
5.6. Energetska efikasnost ......................................................................................... 111
5.7. Urbanističko tehnički uslovi i smjernice za izgradnju objekata ............................. 112
5.7.1. Elementi urbanističke regulacije .............................................................................. 112
5.7.2. Pravila za izgradnju objekata .................................................................................. 114
6. SEPARAT SA URBANISTIČKO TEHNIČKIM USLOVIMA........................................ 139
6.1. Opšti dio uslova .................................................................................................. 139
6.2. Urbanističko tehnički uslovi prema namjenama površina .................................... 139
6.2.1. Tipski urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju objekata na parcelama sa namjenom površina centralne djelatnosti (CD) ......................................................................................... 139
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
3
6.2.2. Tipski urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju objekata na parcelama sa namjenom površina stanovanje veće gustine (SV) ................................................................................... 155
6.2.3. Tipski urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju objekata na parcelama sa namjenom površina stanovanje srednje gustine (SS)............................................................................... 169
6.2.1. Tipski urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju objekata na parcelama za kulturu . 183
6.2.2. Tipski urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju objekata na parcelama sa namjenom školstvo i socijalna zaštita (ŠS) .............................................................................................. 191
6.2.3. Tipski urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju objekata na parcelama sa namjenom za turizam (T1)....................................................................................................................... 204
6.2.4. Urbanističko tehnički uslovi za pejzažno uređenje površina javne namjene ............. 219
6.2.5. Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju saobraćajnica ........................................... 221
6.2.6. Urbanističko – tehnički uslovi za uređenje lokacija za postavljanje kontejnera ......... 224
6.2.7. Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju objekata elektroenergetske infrastrukture . 225
7. BIBLIOGRAFIJA ....................................................................................................... 229
8. PRILOZI .................................................................................................................... 231
8.1. Detaljni proračun troškova za opremanje saobraćajnica ..................................... 231
8.2. Koordinate prelomnih tačaka............................................................................... 233
8.2.1. Koordinate prelomnih tačaka granice plana ............................................................. 233
8.2.2. Koordinate prelomnih tačaka urbanističkih parcela .................................................. 233
8.2.3. Koordinate prelomnih tačaka građevinskih linija ...................................................... 238
8.2.4. Koordinate prelomnih tačaka regulacionih linija ....................................................... 241
8.3. Odluka o izradi i programski zadatak .................................................................. 245
8.4. Odluka o izradi Detaljnog urbanističkog plana “Pobrežje zone A,BiC” ................. 262
INDEKS TABELA
Tabela 1 – Urbanistički pokazatelji na nivou plana .............................................................. 48
Tabela 2 – Ukupan proračun infrastrukturnog opremanja .................................................... 49
Tabela 3 – Analiza isplativosti realizacije plana ................................................................... 49
Tabela 4 – Proračun potrebnih količina vode za vodosnabdijevanje ................................... 52
Tabela 5 – Proračuni troškova za vodovodni i kanalizacioni sistem..................................... 55
Tabela 6 – Potreba za snagom na nivou zahvata DUP-a .................................................... 57
Tabela 7 – Nominalna snaga i angažovanost po trafo reonima ........................................... 58
Tabela 8 – Proizvodnja otpada ............................................................................................ 72
Tabela 9 – Pretpostavke za proračun potrebnog broja kontejnera za otpad koji nije dio
selektivnog sakupljanja otpada ........................................................................................... 72
Tabela 10 – Minimalan procenat ozelenjenosti po kategorijama zelenila ............................. 72
Tabela 11 – Tipovi krovnih vrtova........................................................................................ 80
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
4
Tabela 12 – Aproksimativna vrijednost na pejzažnom uređenju javnih površina i površina od
javnog interesa.................................................................................................................... 81
Tabela 13 – Prisutna Izgrađenost prostora .......................................................................... 83
Tabela 14 – Analitički podaci plana - Urbanistički pokazatelji .............................................. 97
Tabela 15 – Tipovi krovnih vrtova...................................................................................... 149
Tabela 16 – Tipovi krovnih vrtova...................................................................................... 163
Tabela 17 – Tipovi krovnih vrtova...................................................................................... 177
Tabela 18 – Tipovi krovnih vrtova...................................................................................... 198
Tabela 19 – Tipovi krovnih vrtova...................................................................................... 213
INDEKS SLIKA
Slika 1 - Izvod iz Geološke karte Glavnog Grada, PUP Glavnog grada Podgorica. ............. 15
Slika 2 - Jednopolna šema postojećeg stanja...................................................................... 24
Slika 3 - Namjena površina u zahvatu plana (Izvod iz GUR-a) ............................................ 43
Slika 4 - Jednopolna šema napajanja distributivnih trafostanica .......................................... 63
Slika 5 - Primjeri uređenja trga ............................................................................................ 75
Slika 6 - Primjeri uređenja zelenila poslovnih objekata ........................................................ 78
Slika 7 - Primjeri uređenja zelenila na krovovima podzemnih garaža .................................. 78
Slika 8 - Ekstenzivni, polu-intenzivni i intenzivni primjeri krovnog zelenila ........................... 79
Slika 9 - Poprečni presjek ekstenzivnog ili intenzivnog zelenog krova ................................. 79
Slika 10 - Primjeri uređenja zelenila na krovovima podzemnih garaža .............................. 147
Slika 11 - Ekstenzivni, polu-intenzivni i intenzivni primjeri krovnog zelenila ....................... 148
Slika 12 - Poprečni presjek ekstenzivnog ili intenzivnog zelenog krova ............................. 148
Slika 13 - Primjeri uređenja zelenila na krovovima podzemnih garaža .............................. 162
Slika 14 - Ekstenzivni, polu-intenzivni i intenzivni primjeri krovnog zelenila ....................... 162
Slika 15 - Poprečni presjek ekstenzivnog ili intenzivnog zelenog krova ............................. 163
Slika 16 - Primjeri uređenja zelenila na krovovima podzemnih garaža .............................. 176
Slika 17 - Ekstenzivni, polu-intenzivni i intenzivni primjeri krovnog zelenila ....................... 177
Slika 18 - Poprečni presjek ekstenzivnog ili intenzivnog zelenog krova ............................. 177
Slika 19 - Primjeri uređenja zelenila na krovovima podzemnih garaža .............................. 197
Slika 20 - Ekstenzivni, polu-intenzivni i intenzivni primjeri krovnog zelenila ....................... 198
Slika 21 - Poprečni presjek ekstenzivnog ili intenzivnog zelenog krova ............................. 198
Slika 22 - Primjeri uređenja zelenila na krovovima podzemnih garaža .............................. 212
Slika 23 - Ekstenzivni, polu-intenzivni i intenzivni primjeri krovnog zelenila ....................... 213
Slika 24 - Poprečni presjek ekstenzivnog ili intenzivnog zelenog krova ............................. 213
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
5
Slika 25 - Dimenzije kontejnerskog boksa za 3 kontejnera kapaciteta 1,1m3 ..................... 225
Slika 26 - Dimenzije kontejnerskog boksa za 4 kontejnera kapaciteta 1,1m3 ..................... 225
GRAFIČKI PRILOZI
POSTOJEĆE STANJE Razmjera
01. GEODETSKA KATASTARSKA PODLOGA SA GRANICOM PLANA 1:1000
01a. GEODETSKO KATASTARSKA PODLOGA SA GRANICOM PLANA- AŽURIRANA
1:1000
01b. KARTA VLASNIŠTVA 1:1000
02. IZVOD IZ PUP-a GLAVNOG GRADA PODGORICA 1:1000
02a. IZVOD IZ VAŽEĆEG PLANA I IZVOD IZ KONTAKTNIH DUP-OVA 1:1000
03. POSTOJEĆE STANJE NAMJENA POVRŠINA 1:1000
PLANIRANO STANJE
04. PLAN NAMJENE POVRŠINA 1:1000
05. PLAN PARCELACIJE, NIVELACIJE I REGULACIJE 1:1000
06. PLAN SAOBRAĆAJA 1:1000
07. PLAN PEJZAŽNOG UREĐENJA 1:1000
08. PLAN HIDROTEHNIČKE INFRASTRUKTURE 1:1000
09. PLAN ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE 1:1000
10. PLAN TELEKOMUNIKACIONE INFRASTRUKTURE 1:1000
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
6
OPŠTA DOKUMENTACIJA:
LICENCA PRIVREDNOG DRUŠTVA LICENCA ODGOVORNOG PLANERA
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
7
LICENCA PRIVREDNOG DRUŠTVA
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
8
LICENCA ODGOVORNOG PLANERA
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
9
1. UVOD
1.1. Granica i površina zahvata
Granica zahvata plana definisana je Odlukom o izradi DUP-a „Pobrežje ABC”. U grafičkom
prilogu 01 Topografsko katastarska podloga sa prikazom zahvata plana prikazana je granica
sa koordinatama.
Ukupna površina zahvata iznosi cca 24,9 ha.
Prostor DUP-a " Pobrežje zona A,B i C " je ograničeno Ulicom 4. jula na istoku, Ulicom Bracana Bracanovića na sjeveru, Ulicama Radosava Burića i Kralja Nikole na zapadu i Ulicom 27. marta na jugu (skica). Opisano područje je definisano koordinatama tačaka:
Koordinate prelomnih tačaka granice zahvata plana
r.b X Y r.b X Y
1 6603743.6929 4698892.6997 9 6603834.3642 4699311.0027
2 6603595.8229 4698948.7308 10 6603840.1561 4699313.9277
3 6603607.1425 4698974.9480 11 6603845.4745 4699315.1199
4 6603640.5689 4699024.1375 12 6603897.0448 4699298.3680
5 6603715.7386 4699124.0722 13 6604146.9510 4699206.3693
6 6603761.1473 4699182.4669 14 6603821.8891 4698451.1968
7 6603774.4643 4699202.0133 15 6603608.3450 4698533.9222
8 6603827.4960 4699301.2366 16 6603743.6929 4698892.6997
Tabelaran prikaz kat.parcela zahvata koje su u okvirima KO Podgorica III
Broj kat.parcele Broj kat.parcele Broj kat.parcele Broj kat.parcele Broj kat.parcele Broj kat.parcele
3910 3910 3910 3910 3910 3910
3911 3911 3911 3911 3911 3911
3912 3912 3912 3912 3912 3912
3913 3913 3913 3913 3913 3913
3914/1 3914/1 3914/1 3914/1 3914/1 3914/1
3914/2 3914/2 3914/2 3914/2 3914/2 3914/2
3915/1 3915/1 3915/1 3915/1 3915/1 3915/1
3916/1 3916/1 3916/1 3916/1 3916/1 3916/1
3917 3917 3917 3917 3917 3917
3918 3918 3918 3918 3918 3918
3919 3919 3919 3919 3919 3919
3920 3920 3920 3920 3920 3920
3922 3922 3922 3922 3922 3922
3923 3923 3923 3923 3923 3923
3925/1 3925/1 3925/1 3925/1 3925/1 3925/1
3925/2 3925/2 3925/2 3925/2 3925/2 3925/2
3925/3 3925/3 3925/3 3925/3 3925/3 3925/3
3925/4 3925/4 3925/4 3925/4 3925/4 3925/4
3925/5 3925/5 3925/5 3925/5 3925/5 3925/5
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
10
Broj kat.parcele Broj kat.parcele Broj kat.parcele Broj kat.parcele Broj kat.parcele Broj kat.parcele
3925/6 3925/6 3925/6 3925/6 3925/6 3925/6
3925/7 3925/7 3925/7 3925/7 3925/7 3925/7
3925/8 3925/8 3925/8 3925/8 3925/8 3925/8
3926 3926 3926 3926 3926 3926
3927 3927 3927 3927 3927 3927
3928 3928 3928 3928 3928 3928
3929 3929 3929 3929 3929 3929
3930 3930 3930 3930 3930 3930
3931 3931 3931 3931 3931 3931
3932 3932 3932 3932 3932 3932
3933 3933 3933 3933 3933 3933
3935/1 3935/1 3935/1 3935/1 3935/1 3935/1
3935/2 3935/2 3935/2 3935/2 3935/2 3935/2
3937/1 3937/1 3937/1 3937/1 3937/1 3937/1
3937/2 3937/2 3937/2 3937/2 3937/2 3937/2
3938 3938 3938 3938 3938 3938
3939 3939 3939 3939 3939 3939
3940 3940 3940 3940 3940 3940
3941 3941 3941 3941 3941 3941
3942/1 3942/1 3942/1 3942/1 3942/1 3942/1
3942/2 3942/2 3942/2 3942/2 3942/2 3942/2
3943 3943 3943 3943 3943 3943
1.2. Pravni osnov za izradu plana
Pravni osnov za donošenje Odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana
“Pobrežje zone A,B i C”, u Podgorici, sadržan je u:
• članu 31 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), a u skladu sa Programom uređenja prostora Glavnog grada – Podgorice za 2015. godinu. (’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 07/15).
• Članom 31 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata propisano je: ’’Izradi lokalnog planskog dokumenta pristupa se na osnovu odluke koju donosi izvršni organ lokalne samouprave.’’, dok je
• Članom 53 propisano: „Izmjene i dopune planskog dokumenta vrše se na način i po postupku utvrđenom ovim zakonom za izradu i donošenje planskog dokumenta.“
• Ugovorom između Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice i Konzorcijuma “Winsoft” DOO i “CAU-Centar za arhitekturu i urbanizam” DOO broj 2608/16 od 26.08.2016
Odluku o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Pobrežje - zone A, B i C”,
broj 01-031/15-7764, donio je Gradonačelnik Glavnog grada - Podgorice, 11. novembra 2015.
godine. Međutim, novom odlukom “O izmjeni odluke o izradi izmjena i dopuna DUPa Pobrežje
ABC” br 01-031/17-6502 od 14.09.2017 godine mijenja se naziv planskog dokumenta, i to
tako da glasi: ''Odluka o izradi Detaljnog urbanističkog plana „Pobrežje - zone A, B i C“.
Takođe, u ostalom tekstu Odluke i Programskom zadatku vrše se izmjene, brisanjem riječi
„izmjene i dopune“.
Osnov za izradu Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Pobrežje zone A,B i C”, u
Podgorici, je Program uređenja prostora za 2015. godinu (’’Službeni list CG – opštinski
propisi’’, br. 07/15), poglavlje III Izrada planske dokumentacije, stavka 3.5. Urbanistička
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
11
dokumentacija po potrebi predviđena smjernicama PUP-a i dokumentacija za koju će
finansijska sredstva obezbijediti podnosilac inicijative.
Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada obratila
su se preduzeća Elevator d.o.o. Podgorica i Euromix-Trade, d.o.o. Budva, inicijativom za
izradu pomenutih Izmjena i dopuna Plana (br.08-350/15-343 od 13.oktobra 2015. godine).
Predmetnom inicijativom pomenuta preduzeća su naglasila „Obzirom da ste nas dopisom od
21. septembra tekuće godine, obavijestili da izrada izmjena i dopuna DUP-a „Pobrežje“ u
Podgorici, nije predviđena Programom uređenja prostora Glavnog grada za 2015. godine kao
i da nijesu budžetom Glavnog grada predviđena finansijska sredstva za izradu izmjena i
dopuna pomenutog DUP-a, ovom Inicijativom vas zvanično obavještavamo da če firme
„Elevator d.o.o. iz Podgorice i „Euromix-Trade“ d.o.o. iz Budve, kao podnosioci ove incijative
i vlasnici katastarskih parcela, u cjelosti snositi troškove izrade izmjena i dopuna DUP-a
„Pobrežje“.
Važeća planska dokumentacija koja pokriva zahvat ovih izmjena podrazumijeva Izmjene i
dopune Detaljnog urbanističkog plana “Pobrežje”, iz 2004.godine ("Sl. list RCG - opštinski
propisi", br. 24/04 od 28.07.2004)).
Smjernice za izradu Izmjena i dopuna Plana, sadržane su u Prostorno urbanističkom planu
Podgorice („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14), kojim su planirane namjene za
ovaj prostor: „površine za stanovanje veće gustine”, “centralne djelatnosti” i “površine za
školstvo i socijalnu zaštitu”.
U PUP-u je naglašeno, u tabeli 10.5 GUR Podgorica – smjernice za reviziju DUP-a i UP-a, da
se u slučaju revizije Izmjena i dopuna DUP-a “Pobrežje” (tačka 53.) planira izgradnja garaže
u ul. Oktobarske revolucije.
Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11,
40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), propisano je da se uređenje prostora zasniva na načelu
usaglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru i privatnog interesa
ali ne na štetu javnog interesa.
Sredstva za izradu Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Pobrežje zona A,B i C”,
u Podgorici, obezbijediće podnosioci inicijative (Elevator d.o.o. Podgorica i Euromix-Trade,
d.o.o.)
1.3. .Planski osnov
Planski osnov je dokument višeg reda, Prostorno urbanistički plan Glavnog grada-Podgorice
1.4. Planski period
Detaljni urbanističkI plan „Pobrežje ABC“ se donosi za period od 10 godina.
1.5. Obrazloženje za izradu planskog dokumenta
Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada obratila
su se preduzeća Elevator d.o.o. Podgorica i Euromix-Trade, d.o.o. Budva, inicijativom za
izradu pomenutih Izmjena i dopuna Plana (br.08-350/15-343 od 13.oktobra 2015. godine).
Predmetnom inicijativom pomenuta preduzeća su naglasila „Obzirom da ste nas dopisom od
21. septembra tekuće godine, obavijestili da izrada izmjena i dopuna DUP-a „Pobrežje“ u
Podgorici, nije predviđena Programom uređenja prostora Glavnog grada za 2015. godine kao
i da nijesu Budžetom Glavnog grada predviđena finansijska sredstva za izradu izmjena i
dopuna pomenutog DUP-a, ovom Inicijativom vas zvanično obavještavamo da če firme
„Elevator d.o.o. iz Podgorice i „Euromix-Trade“ d.o.o. iz Budve, kao podnosioci ove incijative
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
12
i vlasnici katastarskih parcela, u cjelosti snositi troškove izrade izmjena i dopuna DUP-a
„Pobrežje“.
Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11,
40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), propisano je da se uređenje prostora zasniva na načelu
usaglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru i privatnog interesa
ali ne na štetu javnog interesa.
1.6. Izvod iz Programskog zadatka
Programski zadatak za područje DUP-a „Pobrežje ABC“ definisan je na osnovu smjernica iz
PUP-a za predmetni prostor. U postupku izrade DUP-a potrebno je obezbjediti sljedeći
planerski pristup:
• sagledavanje ulaznih podataka iz PUP-a i drugih planova više reda,
• analiza i ocjena postojeće planske i studijske dokumentacije,
• analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto,
• analiza i ocjena postojećeg stanja (planski, stvoreni i prirodni uslovi),
• sagledavanje mogućnosti realizacije investicionih inicijativa i ideja vlasnika i korisnika prostora u odnosu na opredjeljenja planova višeg reda i potencijale i ograničenja konkretne lokacije.
• primijeniti odredbe Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (Pravilnik, Sl.list CG, br.24/10)
• planirati ovaj prostor i definisati planska rješenja u skladu sa principima i kriterijumima održivog razvoja.
• integrisati rješenja i odredbe iz odgovarajuće planske regulative višeg reda kao i zakonske regulative.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
13
2. ANALITIČKI DIO – POSTOJEĆE STANJE
2.1. Ocjena postojećeg stanja prostornog uređenja
Ocjena postojećeg stanja prostornog uređenja predstavlja analizu i prikaz prirodnih uslova i
uređenja prostora kao posledice ljudskih djelatnosti. Analiza postojećeg stanja čini osnovu za
dalji razvoj i stvaranje funkcionalnog rješenja urbanističke regulacije, infrastrukture i održivog
razvoja. Buduće rješenje se zasniva na uklapanju u već postojeće stanje, kao i promjenu
djelova prostora gdje se analizom došlo do zaključka da je moguće sprovesti nove intervencije
sa minimalnim uticajem na životnu sredinu.
Analizirajući postojeću namjenu površina ovog planskog poteza i osnovni koncept prostornog
uređenja iz važećeg DUP-a, kao i sagledavajući stanje na terenu, može se zaključiti da je
prethodni plan samo djelimično zaživio na ovom prostoru.
Na čitavoj površini zahvata plana izgrađena su samo 24 objekta prema prethodnom planu.
Navedena 24 objekta koja su zaživjela na ovom prostoru su pratila urbanističke parametre i
smjernice koje su bile zadate prethodnim planskim dokumentom iz 2004. godine.
Osnovni razlog stagniranja realizacije prethodnog planskog dokumenta je proistekao iz loše i
nefunkcionalne projektovane matrice urbanističkih parcela što je dovelo do problematike
prilikom stvarne fazne realizacije datog planskog dokumenta na terenu.
Navedeno zatečeno stanje umanjuje brzu i racionalnu realizaciju planiranih stambenih i drugih
objekata na ovim površinama pa je neophodno shodno preporukama iz plana višeg reda
primjeniti metod transformacije prostora sa interpolacijom novih objekata kroz faznu gradnju
pojedinih djelova prostora do njegove potpune realizacije.
U granicama DUP-a, pored zona koje su privedene namjeni, veliku površinu predstavljaju
zone koje su uslovno slobodne, zapuštene ili ljudskom rukom degradirane površine sa
neadekvatnom namjenom. U ove površine spadaju: neizgrađne i neuređene površine,
improvizovane i neuređene putne površine, nešto zelenih površina, itd.
Iz svega navedenog zaključuje se da čitav ovaj prostor karakteriše odustvo disciplinovane i
racionalne gradnje (izuzev 24 objekta višeporodičnog stanovanja izgrađenih po prethodnom
DUP-u), bez planske infrastrukture što rezultira neprijatnim likovnim izrazom mnoštva
neuređenih prostora, različitih kvaliteta i uglavnom neuslovnih za namjene koje se obavljaju.
2.1.1. Prirodne karakteristike
2.1.1.1. Prirodni potencijali i ograničenja
Tereni izgrađeni od nevezanih sedimenata na ravnim terenima ili u nagibima ispod 5o , kao
što je to slučaj za predmetni zahvat, su stabilni tereni. Na prostoru DUPa Pobrežje ABC su
zastupljeni Glaciofluvijalni sedimenti predstavljeni pijeskom, šljunkom i vecim oblucima, a
izgrađuju najveći dio Zetske ravnice (dostižuci debljinu i do 90 m). Nažalost, predmetni zahvat
karakteriše nizak stepen očuvanosti prirode, odnosno veoma mala raznolikost prirodnih
vrijednosti. Nekadašnja ulaganja u gradske infrastrukturne objekte za društveni i privredni
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
14
razvoj omogucila su razvoj brojnih aktivnosti, ali su ujedno izvršila pritisak na životnu sredinu
predmetnog zahvata.
Nekada je predmetni zahvat u većem dijelu predstavljao industrijsku zonu, dok se zbog svog
veoma povoljnog geografskog i saobracajnog položaja ovim planskim konceptom pružaju
značajne mogućnosti za jačanje trgovinskih aktivnosti, turizma i kvalitetnog višeporodičnog
stanovanja u vidu zatvorenih ili poluotvorenih stambenih blokova.
Centralne funkcije regionalnog karaktera sa vecim zahtjevima za prostor i saobraćajne
površine moguće je locirati u prostoru DUPa Pobrežje ABC, uz ulice Vojislavljevica i Zetskih
vladara.
2.1.1.2. Geografski položaj
Podgorica se nalazi na sjevernom dijelu Zetske ravnice, u kontaktnoj zoni sa brdsko-
planinskim zaleđem. Njen geografski lokalitet je određen sa 42°26´ sjeverne geografske širine
i 19°16’ istočne geografske dužine.
Najveći dio Podgorice leži na fluvioglacijalnim terasama rijeke Morače i njene lijeve pritoke
Ribnice, na prosječnoj visini od 44,5 mnm što je i slučaj sa prostorom DUPa Pobrežje ABC.
Predmetni prostor leži na istočnoj strani korita rijeke Morače, u podnožju brda Ljubović dok
zauzima prostor ograničen:
• Ulicom 4. jula na istoku,
• Ulicom Bracana Bracanovića na sjeveru,
• Ulicama Radosava Burića i Kralja Nikole na zapadu i
• Ulicom 27. marta na jugu
Dati postor je saobraćajno veoma dobro povezan sa svim gradskim naseljima i samim centrom
Glavnog grada, pri čemu možemo slobodno reći da sa urbanističkog aspekta ovaj prostor
predstavlja “južnu kapiju” grada sa direktnim pristupm na magistralni put Podgorica-Bar.
2.1.1.3. Reljef
Teren koji DUP obuhvata je u neznatnom padu prema jugozapadu (oko 1%) ili potpuno ravan.
2.1.1.4. Geološke i inženjersko-geološe karakteristike terena
Prema karti podobnosti terena za urbanizaciju, (1:5.000) iz PUP-a Glavnog grada ravni prostor koji zahvata najveći dio plana svrstan je u I kategoriju, tj. terene bez ograničenja za urbanizaciju.
Geološku građu ovog terena čine kvartarni sedimenti. To su tereni u kojima su prisutne podzemne vode u vidu zbijenih izdani. To je slučaj sa terenima Zetske ravnice; aluvijalnim sedimentima u koritima vodotoka (Morače sa pritokama) i u terasama tih vodotoka, a pod režimom voda pribrežnog vodotoka. Tereni izgrađeni od ovih sedimenata su hidrogeološki
kolektori, a i rezervoari tamo gdje su zato prisutni i ostali potrebni uslovi.
U inžinjersko-geološkom smislu građu ovog terena čine šljunkovi i pjeskovi neravnomjernog granulometrijskog sastava i promjenljivog stepena vezivnosti. Nekad su to posve nevezani sedimenti, a nekad pravi konglomerati, praktično nestišljivi, koji se drže u vertikalnim odsjecima i u podkapinama i svodovima.
Navedene litološke strukture karakteriše dobra vodopropustljivost, a dubina izdani podzemne vode svuda je veća od 4 m, od nivoa terena.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
15
Nosivost terena kreće se od 300-500 kN/m2 za I kategoriju, 120-170 kN/m2 za II kategoriju i 50-100 kN/m2 za III kategoriju >10.000 KN/m2. Zbog neizraženih nagiba, čitav prostor spada u kategoriju stabilnih terena.
Sa makroseizmičkog stanovišta Podgorica se nalazi u okviru prostora sa vrlo izraženom seizmičkom aktivnošću. Prema SeizmoloŠkoj karti SFRJ (1:100.000), gradsko područje je obuhvaćeno 8° MCS skale, kao maksimalnog intenziteta očekivanog zemljotresa za povratni period od 100 godina, sa vjerovatnoćom 63 %.
Seizmički hazard prostora DUP-a prikazan je na Karti podobnosti terena za urbanizaciju postojećeg plana iz 2005 godine. Parametri, prezentirani na karti odnose se na dva karakteristična modela terena konglomeratisane terase, tj. za model C1 gdje je debljina sedimenata površinskog sloja (do podine) manja od 35 m, i model C2 gdje je ta debljina veća od 35 m. Dobijeni parametri su sledeći:
- koeficijent seizmičnosti Ks 0,079 - 0,090
- koeficijent dinamičnosti Kd 1,00 >Kd > 0,47
- ubrzanje tla Qmax(q) 0,288 - 0,360
- intenzitet u I (MCS) 9o MCS
Slika 1 - Izvod iz Geološke karte Glavnog Grada, PUP Glavnog grada Podgorica.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
16
Slika 2 – Izvod iz karte Pogodnosti zemljišta za poljoprivredu, šumarstvo i urbanizaciju
2.1.1.5. Seizmičke karakteristike i ograničenja
Podgorica sa bližom okolinom sa geološkog aspekta leži na terenima koje izgradjuju : mezozoiski sedimenti kredne starosti (brda) i kenozoiski fluvioglacijalni sedimenti kvartara (ravni tereni).
Tereni Podgorice podijeljeni su u 4 kategorije:
• I stabilni tereni, tereni bez ogranicenja za urbanizaciju, (nagibi terena do 5 stepeni, dubina do podzemne vode veca od 4 m, nosivost terena veca od 200 kN/m2 i dr.);
• II uslovno stabilni tereni, tereni sa neznatnim ogranicenjem za urbanizaciju (nagibi terena od 5 do 10 stepeni, dubina do podzemnih voda od 1,5 do 4m, nosivost terena od 120 do 200 kN/m2 i dr.);
• III nestabilni tereni, tereni sa znatnim ogranicenjem za urbanizaciju (nagibi terena od 10 do 30 stepeni, dubina do podzemnih voda od 1,5 do 4m, nosivost terena od 70 do 120 kN/m2 i dr.)
• IV tereni ugroženi plavljenjem, tereni nepovoljni za urbanizaciju (nagibi terena veci od 30 stepeni, dubina do podzemnih voda od 0 do 1,5 m, nosivost terena od 70 kN/m2 i dr.).
Prema Seizmičkoj karti teritorije Glavnog grada Podgorica, na prostoru DUP-a zastupljena su smeđa zemljišta na šljunku i konglomeratu, svrstana u I bonitetnu kategoriju.
Prema karti podobnosti za urbanizaciju terena urbanog područja Podgorice prostor Plana spada u I kategoriju, a to su stabilni tereni bez ograničenja za urbanizaciju.
Sa makroseizmičkog stanovišta Podgorica se nalazi u okviru prostora sa vrlo izraženom seizmičkom aktivnošću. Prema SeizmoloŠkoj karti SFRJ (1:100.000), gradsko područje je
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
17
obuhvaćeno 8° MCS skale, kao maksimalnog intenziteta očekivanog zemljotresa za povratni period od 100 godina, sa vjerovatnoćom 63 %.
Slika 3 - Izvod iz Seizmičke karte Glavnog Grada, PUP Glavnog grada Podgorica.
2.1.1.6. Hidrogeološke i hidrološke odlike terena
Teren je veoma vodopropusan (dubina podzemne vode veća od 4m). Transmisivnost
vodosnika je vrlo dobra, a izdašnost kopanih i bušenih bbunara je i preko 100 l/s uz depresiju
do 1m.
Rijeka Morača protiče nepsredno iznad sjevero-zapadnog dijela granice plana.
Na području Glavnog grada Podgorica se mogu izdvojiti tereni sa sledećim hidrogeološkim
karakteristikama:
• slabo vodopropusni tereni (hidrogeološki izolatori),
• srednje i promjenljivo vodopropusni tereni, i
• vodopropusni tereni.
Područje zahvata plana potpada u vodopropusne terene koje sa pukotinskom i kaveroznom
poroznošću predstavljaju krečnjačke površi. Padavine ubrzo poniru duž pukotina, tako da je
površinski sloj bezvodan.
Na osnovu analize geološko-hidroloških karakteristika utvrđen je nizak nivo podzemnih voda
na prostoru Podgorice koji iznosi 16-20m ispod nivoa terena, što omogućava nesmetanu
odvodnju i ne otežava uslove za izgradnju. Vodosnabdijevanje se može ocijeniti kao
kvalitetno, jer su u pitanju vode dobrog kvaliteta, dok pojave zagađenja nisu zapažene.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
18
Slika 5 - Izvod iz Hidrogeološke karte Glavnog Grada, PUP Glavnog grada Podgorica.
2.1.1.7. Klimatske karakteristike
Urbano područje Podgorice karakteriše slabije modifikovan maritimni uticaj Jadranskog mora. Zime su blage, sa rijetkim pojavama mrazeva, dok su Ijeta žarka i suva.
Izrazito velike mikroklimatske razlike unutar gradskog područja ne mogu se očekivati s obzirom na relativnu topografsku ujednačenost i ne tako velike i guste komplelcse visoke gradnje.
U Podgorici je registrovana srednja godišnja temperatura od 15,5°C. Prosječno najhladniji mjesec je januar sa 5°C, a najtopliji jul sa 26,7°C.
Maritimni uticaj mora ogleda se u toplijoj jeseni od proljeća za 2,1°C, sa blažim temperatumim prelazima zime u Ijeto i od Ijeta u zimu.
U toku vegetacionog perioda (april - septembar) prosječna temperatura vazduha iznosi 21,8°C, dok se srednje dnevne temperature iznad 14°C javljaju od aprila do oktobra. Srednji vremenski period u kome je potrebno grijanje stambenih i radnih prostorija je od novembra do kraja marta, u ukupnom trajanju od oko 142 dana.
Prosječna relativna vlažnost vazduha iznosi 63,6%, sa maksimumom od 77,2%, u novembru i minimumom od 49,4%, u julu. Tokom vegetacionog perioda, prosječna relativna vlažnost vazduha je 56,7%.
Srednja godišnja inslolacija iznosi 2.456 časova. Najsunčaniji mjesec je jul sa 344,1, čas, a najkraće osunčanje ima decembar sa 93 časa. U vegetacionom periodu osunčanje traje 1.658 časova.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
19
Godišnja oblačnost ima prosječnu vrijednost od 5,2 desetina pokrivenosti neba. Najveća oblačnost je u novembru 7,0, a najmanja u avgustu 2,8. Prosječna vrijednost oblačnosti u vegetacionom periodu je 4,3.
Srednji prosjek padavina iznosi 1.692 mm godišnje, sa maksimumom od 248,4 mm u decembru i minimumom od 42,0 mm u julu. Padavinski režim oslikava neravnomjemost raspodjele po mjesecima, uz razvijanje Ijetnjih lokalnih depresija sa nepogodama i pljuskovima. Vegetacioni period ima 499,1 mm padavina ili 20,6% od srednje godišnje količine.
Period javljanja sniježnih padavina traje od novembra do marta, sa prosječnim trajanjem od 5,4 dana, a snijeg se rijetko zadržava duže od jednog dana.
Prosječna godišnja čestina pojave magle iznosi 9 dana, sa ekstremima od 1 do 16 dana. Period javljanja magle traje od oktobra do juna, sa najčešćom pojavom u decembru i januaru (po 2,6 dana).
Grmljavine se javljaju u toku godine prosječno 53,7 dana, sa maksimumom od 7,7 dana, u junu i minimumom od 1,9 dana, u januaru.
Pojava grada registruje se u svega 0,9 dana prosječno godišnje, sa maksimumom od 4 dana.
Učestalost vjetrova i tišina izražena je u promilima, pri čemu je ukupan zbir vjetrova iz svih pravaca i tišina uzet kao 1000‰. Najveću učestalost javljanja ima sjevemi vjetar sa 227‰, a najmanju istočni sa 6‰. Sjeverni vjetar se najčešće javlja Ijeti, a najrjeđe u proljeće. Tišine ukupno traju 380‰, sa najvećom učestalošću u decembru, a najmanjom u julu.
Najveću srednju brzinu godišnje ima sjeveroistočni vjetar (6,2m/s), koji najveću vrijednost bilježi tokom zime (prosječno 8,9m/s). Maksimalna brzina vjetra od 34,8 m/sec (125,3 km/čas i pritisak od 75,7 kg/m2) zabilježena je kod sjevemog vjetra. Jaki vjetrovi su najčešći u zimskom periodu sa prosječno 20,8 dana, a najrjeđi Ijeti sa 10,8 dana. Tokom vegetacionog perioda jaki vjetrovi se javljaju prosječno 22,1 dan.
Slika 6 – Ruža vjetrova, PUP Glavnog grada Podgorica
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
20
2.1.1.8. Flora i fauna
Konkretna istraživanja florističkog sastava kao i raznolikosti faune nisu rađena za uže kao ni
za šire područje zahvata plana. Ono što je dato jesu istraživanja koja su rađena za nivou
Glavnog grada.
Rezultati do sada realizovanih florističkih istraživanja na teritoriji Glavnog grada ukazuju da se
Podgorica odlikuje bogatim diverzitetom biljnog svijeta. Prema podacima sadržanim u
doktorskoj disertaciji (Stešević D., 2009), a koji se odnose na područje površine 86 km2, broj
samonikle i supspontane adventivne flore iznosi 1227 vrsta i podvrsta, što predstavlja nešto
više od trećine zabilježenog broja vrsta za Crnu Goru.
Potvrdu florističkog bogatstva Glavnog grada nalazimo i u radovima koji se odnose na
Ćemovsko polje (Hadžiablahović S, 2010), na kojem su zabilježena 1153 taksona, zatim na
kanjon rijeke Cijevne (Bulić Z. 1994) sa evidentiranih 959 vrsta, na kraška polja Kopilje,
Radovče i Gostilje (Stešević D. 2001), gdje je zabilježeno 550 vrsta, te na južno područje
Pipera (Božović M. & al. 2006) sa 615 vrsta.
Prostrano konglomeratno stanište Ćemovskog polja čini kontaktnu zonu zahvata plana koje
naseljava specifična flora i vegetacija, kojeg su zbog aridnosti, kseromorfnosti i izostanka
drveća neki botaničari slikovito nazvali „polupustinja“. Najbrojnije je zastupljena populacija
bijelog frijesa (Saturea montana), koji je izvanredna jesenja pčelinja paša. Veoma je na cijeni
„fresovi med“. Dominantna je i populacija čaplijeza (Asphodelus microcarpus), a zastupljeno
je i još nekoliko geofita, kao što su endemična Hyacinthella dalmatica, Colchicum hungaricum,
Fritillaria gracilis (uz žbunove). Uz ograde i po obodu polja čest je divlji badem (Amygdalus
webii).
2.1.1.9. Ocjena sa aspekta prirodnih uslova
Na osnovu detaljno navedenih prirodnih potencijala i ograničenja predmetnog zahvata
“Pobrežje ABC” zaključuje se da je dati zahvat, sa aspekta geologije, seizmike, hidrologije i
klimatskih uslova veoma povoljan za urbanizaciju.
2.1.2. Namjene korišćenja prostora i kapaciteti
Izgrađenost na ovom području karakteriše heterogenost, kako u odnosu na vrijeme nastanka i namjene objekatra, tako i na kvalitet, tip gradnje, arhitektonski izraz, spratnost i gabarit. Na ovom prostoru egzistiraju sadržaji:
• Kolektivni stambeni objekti, spratnosti od P+1 do Po+P+8 – 35 objekata
• Pogon za proizvodnju u sklopu kog se nalaze proizvodne hale i administrativni objekti, spratnosti P i P+1 – 40 objekata
• Komercijalni objekti, spratnosti P i P+1 – 13 objekata
• Trošni montažni drveni objekti (barake), spratnosti P – 31 objekat
• Individualni stambeni objekti spratnosti od P do P+1 – 39 objekat
• Objekat kulture-Biblioteka za slijepe – 1 objekat
• Objekat školstva-Predškolska ustanova “Đina Vrbica” – 1 objekat
Zatečeno stanje predmetnog zahvata nam govori da se zbog zastupljene problematike prethodne urbanističke matrice shodno prisutnoj vlasničkoj strukturi, a sve prema prethodnom planskom dokumentu iz 2004te godine, nije došlo do velike realizacije i gradnje objekata na datom prostoru.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
21
Na ovom prostoru izgrađeno je ukupno 168 objekata. Objekti su pretežno građeni kao individualno i kolektivno stanovanje koje je zastupljeno u centralnom dijelu predmetnog zahvata, kao i uz bitne saobraćajnice: ul Radosava Burića, ul Kralja Nikole, ul Bracana Bracanovića i ul Bratsva i jedinstva. Namjena u svrsi industrije okupira cjelokupni jugoistočni dio predmetnog zahvata koji je uokviren saobraćajnicama:
• Ul Bratstva i jedinstva na istoku
• Ul 27marta na jugu
• Sekundarna saobraćajnica ul1 na zapadu
U okviru predmetnog zahvata je u najvećoj mjeri prisutan srednji bonitet postojećih objekata pri čemu treba napomenuti da je od ukupnog broja pod planom intervencija (objekti za uklanjanje) ukupno 68 objekata.
Ukupni bilansi postojećeg stanja:
• Površina pod objektima: 55 872,00m2
• Prisutna spratnost: od P do Po+P+8
• Ukupna BRGP objekata: 118 081,00m2
• Površina pod katastarskim parcelama: 183 192,80m2
• Indeks zauzetosti na nivou građevinskog zemljišta: 0,30
• Indeks izgrađenosti na nivou građevinskog zemljišta: 0,65
2.1.3. Infrastrukturni sistemi i komunalna opremljenost
2.1.3.1. Saobraćajna infrastruktura
Prostor DUP-a " Pobrežje zona A,B i C " je ograničeno Ulicom 4. jula na istoku, Ulicom Bracana Bracanovića na sjeveru, Ulicama Radosava Burića i Kralja Nikole na zapadu i Ulicom 27. marta na jugu. Ove saobraćajnice su opremljene kompletnom saobraćajnom opremom a kolovozni zastor na njima je u dobrom stanju.
Ulice i parkinzi unutar obuhvata imaju funkciju prilaza i parkiranja postojećim objektima. Ispred stambenih zgrada saobraćajne površine su od asfalta, u dobrom stanju i sa izvedenom horizontalnom signalizacijom.
Na dijelu prostora obuhvaćenog DUP-om “Pobrežje ABC” smješteni su i objekti građevinskih preduzeća kao i preduzeća koja obavljaju razne privredne djelatnosti. Izgradnjom tih objekata rađeni su i kolski prilazi do njih uglavnom priključeni na magistralu. Na taj način je stihijski formirana saobraćajna mreža, bez planskog osnova. Organizovanih parkinga nema.
2.1.3.2. Hidrotehnička infrastruktura
Prostor zahvata DUP-a “Pobrežje A B C” u Podgorici, oivičen je Ulicom 4. jula na istoku,
Ulicom Bracana Bracanovića na sjeveru, Ulicama Radosava Burića i Kralja Nikole na zapadu
i Ulicom 27. marta na jugu. Ukupna površina zahvata Bloka iznosi cca 24.9 ha, a površina je
blago nagnuta od sjevera ka jugu, odnosno ka jugozapadu i ulici 27. marta.
VODOVOD
Na osnovu izdatog Katastara hidrotehničkih instalacija od strane d.o.o. “Vodovod i
kanalizacija” Podgorica i ranije obrađene planske dokumentacije, prikazano je postojeće
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
22
stanje. Ulicom 27 marta dolazi tranzitni cjevovod AC”C” DN400, koji Bulevarom Miloša
Rašovića nastavlja ka naselju Stari aerodrom. Od ovog cjevovoda ulicom Kralja Nikole
odvajaju se dva cjevovoda AC”C” DN300 i AC”C” DN150, a ka ulici 4. Jula postoji ogranak
cjevovoda Ductile DN400. U drugom dijelu ulice 4. Jula ka raskrsnici sa ulicom Bracana
Bracanovića postoji cjevovod AC”C” DN300. Duž ulice Bracana Bracanovića postojeći
cjevovod je AC”C” DN200. U jednom dijelu ulice Radosava Burića izveden je cjevovod PEHD
DN160.
Postojeći, cjevovodi značajnih prečnika koji okružuju zahvat predmetnog plana, predstavljaju
dobru osnovu za kvalitetno rješavanje snabdijevanja vodom ovog i šireg područja.
Sa obodnih cjevovoda zahvata, izvedeni su cjevovodi do pojedinih objakata prema postojećim
saobraćajnicama ili presijecajući parcele u privatnom vlasništvu. Ovi cjevovodi su većinom
izgrađeni od azbestcementa, prečnika DN150 i manjih.
KANALIZACIJA ZA OTPADNE VODE
Duž južne granice zahvata, tj. ulicom 27. Marta prolazi kolektor AC DN500. Upravno na ovaj kolektor priključeni su kolektori PVC DN315 iz ulice 4. Jula, kolektor PVC DN200 iz ulie paralelne sa ul. Kralja Nikole i AC DN300 iz ulice Kralja Nikole. Jedna kraća dionica iz ulice Kralja Nikole, PVC DN315, gravitira na drugu stranu, tj. ka Bulevaru Crnogorskih Serdara. U tom pravcu gravitira i postojeći kolektor iz ulice Bracana Bracanovića AC DN300, koji prima otpadnu vodu iz Bulevara Radomira Ivanovića i dijela ulice 4. Jula. Duž ulice Radosava Burića izgrađen je kanalizacioni kolektor PVC DN250.
Osim ovih glavnih uličnih kolektora, prisutni su i kanalizacioni priključci iz pojedinačnih objekata, koji su izvedeni kroz postojeće interne saobraćajnice ili presjecajući private parcele.
ATMOSFERSKA KANALIZACIJA
Kolektori atmosferske kanalizacije izvedeni su duž graničnih saobraćajnica predmetnog plana.
Sjevernom granicom, tj ulicom Bracana Bracanovića postavljen je cjevovod B DN500 i AC DN200, koji gravitira ka Bulevaru Crnogorskih Serdara. Iz ulice 4. Jula atmosferske vode kanališu se dvije strane, jednim dijelom ka Bulevaru Radomira Ivanovića, a drugim dijelom u kalanizacioni kolektor duž ulice 27. Marta - AC DN600, koji zatim prelazi u kolektor AC DN800. Na ovaj kolektor priključeni su atmosferski kolektori iz ulica Kralja Nikole – B DN650 i ulice njoj paralelne – PVC DN315. Duž ulice Radosava Burića postoji kanalizacioni kolektor B DN350.
Kolektor u ulici 27.Marta, profila Ø 600 mm, zahtijevaće provjeru propusne moći gravitacionih količina vode i vjerovatno rekonstrukciju prema Generalnom rješenju atmosferske kanalizacije za grad Podgoricu.
2.1.3.3. Elektroenergetska infrastruktura
Kao ulazni podaci za postojeće i planirano stanje elektroenergetske infrastrukture na zahvatu
DUP-a “Pobrežje A B C, Izmjene i dopune” korišćeni su podaci iz sledećih važećih planskih
dokumenata: Prostorni plan Crne Gore do 2020. (Podgorica, mart 2008.), Prostorno-
urbanistički plan Glavnog grada Podgorice do 2025. (februar 2014.), Izmjene i dopune DUP-
a „Pobrežje zona G” iz 2017 god, DUP “Blok 14“ iz 2011 god. Izmjene i dopune „Blok 18-19“
iz 2004. god, Izmjene i dopune DUP-a „Blok 35-36“ iz 2006. god, Izmjene i dopune DUP-a
„Servisno skladišna zona“ iz 2016. god, Izmjene i dopune DUP-a „Stambena zajednica 6“ iz
2016. god, Izmjene i dopune DUP-a „Zabjelo – Ljubović“ iz 2009. god.i Strategija razvoja
energetike Republike Crne Gore do 2025.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
23
Postojeća elektroenergetska infrastruktura
Prema katastru postojeće elektroenergetske infrastrukture, u zoni zahvata DUP-a aktuelne
potrošače električnom energijom napaja elektroenergetska mreža 10 kV i trafostanice:
• MBTS 10/0.4 kVA "Union bridge" 1x1000kVA
• TS 10/0.4 kVA "Zabjelo gradnja" 1x630kVA
• MBTS 10/0.4 kVA "PTT Inženjering" 1x630kVA
• BTS 10/0.4 kVA "Petra Matovića" 1x250kVA
• MBTS 10/0.4 kVA "Zabjelo 15" 1x630kVA
• TS 10/0.4 kVA "Blok 17 Tursko groblje" 2x630kVA
• MBTS 10/0.4 kVA "4. Juli" 1x630kVA
• TS 10/0.4 kVA "Zabjelo 16" 2x630kVA
• MBTS 10/0.4 kVA "Servisimport" 1x400kVA
U zahvatu plana nalaze se i 10 kV kablovi koji povezuju trafostanice u kontakntnim zonama.
Slijede podaci:
MBTS 10/0,4 kV LOVCEN - MBTS 10/0,4 kV SERVISNA ZONA IPO 13 95
MBTS 10/0,4 kV LOVCEN - MBTS 10/0,4 kV SERVISIMPORT IPO 13 95
BTS 10/0,4 kV PETRA MATOVICA - TS 10/0,4 kV BLOK 30 E IPO 13 95
TS 10/0,4 kV SOLIDARNOST - BTS 10/0,4 kV PETRA MATOVICA IPO 13 95
TS 10/0,4 kV ZABJELO GRADNJA - TS 10/0,4 kV PETRA MATOVICA IPO 13A 150
TS 10/0,4 kV ZABJELO GRADNJA - MBTS 10/0,4 kV UNION BRIDGE IPO 13A 150
TS 10/0,4 kV ZABJELO GRADNJA - MBTS 10/0,4 kV ZABJELO 15 XHE49A 240
MBTS 10/0,4 kV UNION BRIDGE - BTS 10/0,4 kV TRGOVINSKA SKOLA IPO 13A 150
MBTS 10/0,4 kV TURSKO GROBLJE - TS 10/0,4 kV BLOK 17
TURSKO GROBLJE IPO 13 95
TS 10/0,4 kV BLOK 17 TURSKO GROBLJE - TS 10/0,4 kV STRELISTE IPO 13 95
MBTS 10/0,4 kV 4 JULI - TS 10/0,4 kV BLOK 17 TURSKO GROBLJE IPO 13 95
MBTS 10/0,4 kV 4 JULI - MBTS 10/0,4 kV ZABJELO 15 XHE49A 240
MBTS 10/0,4 kV SERVISIMPORT - TS 10/0,4 kV SOLITER P 10 IPO 13 95
MBTS 10/0,4 kV SERVISNA ZONA - TS 10/0,4 kV LAMELA ZABJELO B IPO 13 95
TS 10/0,4 kV LAMELA ZABJELO B - TS 10/0,4 kV LAMELA ZABJELO C IPO 13 95
TS 10/0,4 kV LAMELA ZABJELO D 6 - TS 10/0,4 kV LAMELA ZABJELO C IPO 13 95
MBTS 10/0,4 kV ZABJELO 6 - TS 10/0,4 kV LAMELA ZABJELO B IPO 13A 150
MBTS 10/0,4 kV PTT INZINJERING - TS 10/0,4 kV SOLIDARNOST IPO 13A 150
TS 10/0,4 kV ZABJELO 16 - MBTS 10/0,4 kV ZABJELO 15 XHE49A 240
NDTS 10/0,4 kV ZABJELO BLOK 35 - TS 10/0,4 kV ZABJELO 16 XHE49A 240
TS 110/10 KV PODGORICA 5 - TS 10/0,4 kV PETRA MATOVICA XHE49A 240
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
24
TS 110/10 KV PODGORICA 5 - TS 10/0,4 kV LAMELA ZABJELO C XHE49A 240
TS 110/10 KV PODGORICA 5 - MBTS 10/0,4 kV 4 JULI XHE49A 240
TS 110/10 KV PODGORICA 5 - MBTS 10/0,4 kV PTT INZINJERING XHE49A 240
Jednopolna šema postojećeg stanja data je na priloženoj slici.
Slika 2 - Jednopolna šema postojećeg stanja
2.1.3.4. Telekomunikaciona infrastruktura
Organizacija javnih elektronskih komunikacija fiksne telefonije na području grada Podgorice
uglavnom pripada Crnogorskom Telekomu i realizovana je preko četrdeset i dva elektronska
komunikaciona čvorišta, koja su povezana pomoću optičkih kablova i odgovarajućih sistema
prenosa sa glavnim čvorištem. Usluge fiksne telefonije uglavnom pruža Crnogorski Telekom
putem bakarnih i optičkih pristupnih mreža, kao i radio pristupom, i na podrucju Grada
Podgorica, na dan 31.12.2017. ima 39660 aktivna priključka. Osim Crnogorskog Telekoma
usluge fiksne telefonije pružaju i M-tel, Telenor i Telemah WiMAX tehnologijom, ali sa
neuporedivo manjim brojem aktivnih priključaka, tj.ukupno 11546 na isti dan.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
25
Stanje fiksne elektronske komunikacione mreže u opštini Podgorica analizirano je
kapacitetima u pristupnim mrežama krajem 2017. godine, kao i u izgrađenosti mreže optičkih
kablova.
Područje DUP-a “Zelenika“ i okoline se napaja sa elektronskog komunikacionog čvorišta
„Zelenika”, na kome je instalisano : 1091 PSTN priključka, od čega je aktivno 359 priključka
tj. 33%, kao i 390 IMS priključaka tj.priključaka fiksne telefonije na IP protokolu. Ako se ima u
vidu da je ukupan kapacitet pristupnih mreža, na ovom čvorištu 2728 parica, a da je aktivno
734, jasno je da instalisani kapaciteti zadovoljavaju buduće potrebe korisnika sa područja ovih
elektronskih komunikacionih čvorišta.
Usluge fiksnog širokopojasnog pristupa (putem kabla), na području opštine Podgorica,
pružaju pored Crnogorskog Telekoma i operatori M-tel, Telemach i Telenor. Crnogorski
Telekom ima ukupno 23781 korisnika širokopojasnog pristupa, i to putem xDSL-a 15170 i
FTTH pristupom 8611 korisnika. M-tel ima ukupno 15574 korisnika, i to 3741 korisnika putem
HFC (Hibrid fiber/coaxial) tehnologijom i 11833 korisnika FTTH pristupom. Telemach ima
ukupno 7931 korisnika, i to putem KDS tehnologije ima 6499 korisnika i FTTH pristupom
1432 korisnika. Telenor, na teritoriji Podgorice ima 46 iznajmljenih linija.
Usluge fiksnog-bežičnog širokopojasnog pristupa, putem WIMAX tehnologije, na području
grada Podgorica, pružaju 4 operatora i to: WIMAX Montenegro, koji ima 413 aktivnih korisnika,
M-tel sa 1327 aktivnih priključaka, SBS Net Montenegro sa 11 aktivnih priključaka i Orion
Telekom sa 378 aktivnih priključaka. ,.
Usluge distribucije AVM sadržaja, na teritoriji opštine Podgorica, pružaju pet operatora:
Crnogorski Telekom (IPTV tehnologija), sa 20094 korisnika, Orion Telekom (IPTV) sa 47
korisnika, Telemach (KDS, IPTV, DTH) sa 31094 korisnika, M- tel sa 15496 aktivnih
prikljucaka (u HFC tehnologiji) i Radio difuzni centar (DVB-T2 tehnologija) sa 2712 korisnika.
Na teritoriji grada Podgorica su prisutna tri operatora mobilne telefonije, „Telenor“ sa 105178
aktivnih SIM kartica, „Crnogorski Telekom“ sa 163353 aktivne SIM kartice, i “M-tel” sa 86287
aktivnih SIM kartica. Preko 95% opštinskog prostora je pokriveno signalom i uslugama
mobilnih operatera, dok je područje DUP-a pokriveno 100%.
Imajući u vidu činjenicu da su usluge fiksne telefonije, fiksnog širokopojasnog pristupa i
distribucije AVM sadržaja zastupljene na nivou domaćinstva, došlo se do sledećih podataka
na nivou opštine:
• Penetracija fiksne telefonije u opštini Podgorica je 72.63 %;
• Penetracija fiksnog širokopojasnog pristupa u opštini Podgorica je 78,75 %;
• Penetracija broja priključaka usluga distribucije AVM sadržaja u opštini Podgorica je
121.09%;
Navedeni podaci ukazuju na činjenicu da je broj priključaka u odnosu na broj domaćinstava i
broja stanovnika u opštini Podgorica iznad prosijeka u Crnoj Gori.
Prema navedenim podacima, stanje javne elektronske komunikacione mreže može se ocijeniti
kao dobro i nije smetnja razvoju opštine i planskog područja DUP-a “Pobrežje ABC”. To se
ogleda naročito u sledećem:
• Izvršena je digitalizacija elektronske komunikacione mreže;
• Veoma dobra izgrađenost pristupnih mreže na dijelu teritorije
• Dobra izgrađenost spojnih optičkih kablova
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
26
Treba napomenuti da na tretiranom području telekomunikacioni kanalizacioni kapaciteti su
uglavnom zadovoljavajući, a treba ih proširiti duž planiranih saobraćajnica, koje treba graditi
u narednom planskom periodu, u skladu sa razvojnim planovima.
2.1.3.5. Komunalni otpad
Komunalni otpad se odlaže u za to predviđene kontejnere, odakle ga gradske komunalne
službe odvoze na gradsku deponiju. Odlaganje i sakupljane otpada je neselektivno.
Prema proračunima broja stanovnika i radnih mjesta utvrđena je proizvodnja otpada za
ukupan broj korisnika prostora.
2.1.3.6. Zelene površine
Prostor zahvata plana predstavlja dijelom neuređenu površinu sa neznatnim asortimanom
drvorednih sadnica Broussonetia i Celtis sp. u profilu Ulice „4. Jul“, Ulice “Bracana
Bracanovića” i Ulice “Kralja Nikole”.
Veći dio parternog zelenila je degradiran shodno činjenici da cjelokupan južni i centralni dio
predmetnog zahvata podliježe postojećoj industrijskoj namjeni. Zemljišni sloj je uglavnom
sastavljen od aluvijalno - deluvijalnih nanosa, a ravan reljef i submediteranska klima uslovili
su formiranje čvrstih zemljista.
Čitav sistem je vodopropustan, sklon isušivanju i u ljetnjoj i zimskoj polovini godine, čemu
doprinose klimatske karakteristike (veliki broj sunčanih i toplih dana, neravnomjerna količina
padavina u toku godine, jak i čest sjeverni vjetar, nedostatak mrazeva).
Zbog gore navedenih klimatskih, pedoloških i geomorfoloških karakteristika predlaže se, zbog
pravilnog podizanja i održavanja zelenih površina, zamjena sloja zemlje (zdravom humusnom
zemljom), pravilan izbor biljnog materijala i njegova zaštita i njega.
2.2. Ekonomsko demografska analiza
2.2.1. Stanovništvo, domaćinstva i stanovi
Na osnovu podataka Popisa 2011. godine (lica, domaćinstva i stanovi), procjenjuje se da na
području predmetnog DUP-a živi 3826 stanovnika u 1161 domaćinstava. Ovim, na
predmetnom području prosječno domaćinstvo ima 3,3 člana, što je približno prosječnom broju
članova domaćinstava u Podgorici (Popis 2011).
Broj stanova na predmetnom području se procjenjuje na 1214, čime se, uz pretpostavku da
jedno domaćinstvo živi u jednom stanu, zaključuje da u zahvatu DUP-a ima 53 stana koja
nijesu u u potrebi.
2.2.2. Razvoj privrednih grana i društvene djelatnosti
Od privrednih grana, u zahvatu plana je zastupljeno poslovanje kroz: različite trgovinske
radnje, restoranske, servisno-mehaničarske i druge usluge i skladištenje. Ostali vidovi
poslovanja su neznatni, a uključuju poslovanje kancelarije mjesne zajednice.
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
27
Društvene djelatnosti postoje u zahvatu plana, ali i u kontaktnim područjima. U zahvatu plana
nalazi se objekat dječjeg vrtića JPU „Đina Vrbica“, koji od 2017. godine pohađaju djeca od
jaslenog do predškolskog uzrasta. Pored predškolske ustanove, u zahvatu plana posluju i
private zdravstvene ustanove (apoteka, specijalističke ordinacije).
Povezivanje na ostale centralne djelatnosti i javne ustanove se ostvaruje kroz oslanjanje na
kontaktna područja: Osnovne škole „Vuk Karadžić“ i „Milorad – Musa Burzan“, dva dječja vrtića
(takođe objekti dječjeg vrtića JPU „Đina Vrbica“), Dom zdravlja Pobrežje, sa dispanzerima za
djecu i odrasle, kao i na druge sadržaje kao što su trgovina, srednje škole, sportski sadržaji i
sl). Što se tiče rekreacije i boravka u prirodi područje DUP–a neposredno je orjentisano prema
brdu Ljubović.
2.3. Planska, studijska i tehnička dokumentacija višeg reda i kontaktni
planovi
2.3.1. Izvod iz GUR-a za plansko područje
obrađivači :Urbi Montenegro, Podgorica (lic. br. 1201-442/1)
Urbanisticni institut Republike Slovenije, Ljubljana
WINsoft, Podgorica (lic. br. 01-423/2)
Geateh, Ljubljana
Na osnovu PUP-a, (obrađivač: Urbi Montenegro, Urbanistički institut Slovenije, Winsoft, Geateh; Službeni list RCG – opštinski propisi“, br. 28/06 i „Službeni list CG – opštinski propisi“, br. 39/10, 18/12 i 38/17) zahvat ovog plana se nalazi u planskoj cjelini “Stara Varoš i Zabjelo”. Predmetni plan, PUP, prepoznaje zahvat ovog plana u većem dijelu kao zonu za stanovanje veće gustine sa planiranim objektima predškolskog obrazovanja i centralnim djelatnostima, dok jednim manjim dijelom kao zonu za stanovanje srednje gustine
Izabrani kohezijski scenario predviđa usmjerenje 47% prirasta stanovništva na užem području
grada, koje obuhvata planske cjeline: (1) Nova varoš, (2) Novi grad, (3) Stara varoš–Zabjelo i
(4) Konik. Usmjeravanje izgradnje grada na dovršavanje već početih područja gradnje
doprinijelo bi, svakako, boljoj kohezivnosti fizičkih struktura i razvoju oblikovnog izraza grada.
Urbanom revitalizacijom istorijskih cjelina Stare i Nove varoši, urbanom afirmacijom područja
Novog grada, Drpe Mandića i područja pod Goricom, u sadržajnom i morfološkom smislu, te
urbanom dogradnjom i reurbanizacijom područja Ljubović, Pobrežje, Zabjelo i područja uz
Cetinjski put (nekadašnji industrijski kompleksi: Radoje Dakić, Duvanski kombinat), kao i
uređenjem atraktivnih obala rijeka Morače i Ribnice, omogućila bi se socijalna i funkcionalna
integracija ovih djelova gradskog područja u jedinstven gradski prostor.
U posljednjih 20 god. Podgorica je, u skladu sa smjernicama GUP-a (1990), postigla u znatnoj
mjeri kontinuirani razvoj grada, gradnju bez 'preskakanja' pojedinih područja bližih gradskom
jezgru, sa mješovitom namjenom površina (stambeni, radni i drugi sadržaji) i gradskom
morfologijom gradnje (gradnja uz ulice, trgove, parkove). Takav gradski režim gradnje
sprovodiće se i dalje na užem gradskom području (područje urbaniteta), kao i uz značajne
pravce komunikacija (poteze urbaniteta) prema Koniku (Nova varoš-Konik-Ribnica), duž
predviđenog produžetka Bulevara sv. Petra Cetinjskog, odnosno V proleterske i prema Duklji
(Nova varoš–Zagorič-Duklja uz obalu Morače) Stanka Dragojevića - II crnogorski bataljon.
U užem gradskom području predviđaju se centralne djelatnosti i mješovita namjena površina,
a organizacija prostora treba da omogući nastajanje i razvoj poteza i žarišta urbaniteta, kao
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
28
manjih i većih centara u obliku zona, uličnih poteza i trgova s lokalima i raznolikim intenzivnim
korišćenjem prostora. Na područja i poteze urbaniteta vezane su i lokacije centralnih i drugih
javnih gradskih sadržaja.
Centralne funkcije
Centralne funkcije regionalnog karaktera sa većim zahtjevima za prostor i saobraćajne
površine moguće je locirati u centru na Pobrežju, uz Ulice Vojislavljevića i Zetskih vladara.
Manji lokalni centri, sa osnovnim snabdjevačkim funkcijama, manjim proizvodnim i servisnim
sadržajima i uređenim prostorima za druženje stanovnika predviđeni su u prigradskim
naseljima individualne gradnje (Tološi, Gornja i Donja Gorica, Zagorič, Masline, Murtovina,
Zlatica, Ribnica, Vrela ribnička i Stari aerodrom). Lokalni trgovački centri sa zelenom pijacom
planirani su u naselju Zagorič i Zabjelo.
Na području grada je već formirano nekoliko specijalizovanih centara – Univerzitet, Klinički
centar, srednjoškolski centar. Ovi centri će se i dalje razvijati na postojećim lokacijama koje
se nalaze uz samo uže područje grada, na predviđenom saobraćajnom prstenu i dobro su
dostupni sredstvima javnog saobraćaja.
Stanovanje
U posljednjih 20 godina stanogradnja je bila jedan od najzastupljenijih oblika izgradnje grada.
Podgorica, u urbanom području, u odnosu na broj domaćinstava danas ima višak od oko
10.000 stanova, što ne znači da svako domaćinstvo ima svoj stan i da nema potrebe za
stambenom izgradnjom. Postoji još jedan paradoks, da je u postojećoj planskoj dokumentaciji
planirano oko 110.000 stanova, ili oko 35.000 stanova više nego što bi bilo potrebno izgraditi
do 2025. Godine, s obzirom na demografske projekcije kohezijskog scenarija. Zato u
narednom periodu gradnja stanova mora biti jako selektivna, odnosno potrebno je revidovati
postojeće detaljne urbanističke planove, a tipologiju gradnje stambenih agregata prilagoditi
morfologiji gradskih prostora, što više sa interpolacijama, dogradnjom i novogradnjom,
uglavnom, stambenih objekata i objekata mješovite namjene. Na taj način treba izgrađivati i
unapređivati urbanu strukturu grada. Ivična izgradnja objekata i zgusnut poredak gradskih
blokova su dvije mogućnosti racionalnijeg korišćenja zemljišta koje treba nastaviti i u
sljedećem planskom periodu. Naravno, kao što smo prije istakli, povećanje gustine u
postojećim naseljima mora uvažavati postojeći kontekst gradnje i ne smije smanjivati kvalitet
života stanovnika. Takav način izgradnje sprovodiće se u užem gradskom području (području
urbaniteta) i uz značajne pravce komunikacija (potezi urbaniteta):
• Na površinama prestrukturiranja industrije (brownfield): Radoje Dakić, Duvanski kombinat,
• Na novim površinama kao dogradnja započete gradnje: centar Kruševac, Zabjelo, centar Konik, Zagorič (uz put za Duklju),
• Na površinama urbane dogradnje: Ljubović, Pobrežje, Zabjelo i
• Na površinama urbane revitalizacije: Nova varoš, Stara varoš.
Izgradnja višeporodičnog stanovanja u objektima sa više stanova predviđa se kao oblik
povećanja gustine postojećih stambenih naselja individualne i neformalne gradnje:
• Uz predviđenu izgradnju društvene infrastrukture u Zagoriču (uz Ulicu II crnogorskog bataljona), Murtovina-Zlatica (uz Ulicu I proleterske), Gornja i Donja Gorica;
• Dogradnja postojećih stambenih zona pod Goricom objektima tipologije vila-blok.
Individualna stanovanja ili gradnja niskih gustina predviđa se:
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
29
• U obliku pogušćavanja i dogradnje postojećih naselja, pretežno bespravne gradnje: Momišići, Tološi 2, Gornja Gorica, Donja Gorica, Zagorič, Murtovina-Zlatica, Zabjelo, Zelenika;
• U obliku dogradnje, nadgradnje adaptacije potkrovlja u već dovršenim naseljima niske gradnje: Momišići 8, Tološi 1, Masline, Ribnica, Vrela ribnička;
• Na novim lokacijama, na padinama Malog brda i Kakaricke gore u obliku fragmenata terasastih kuća i kao sanacija postojećih neformalnih naselja uz uvažavanje mikroseizmične rejonizacije;
• U obliku dogradnje seoskih naselja za potrebe autohtonog stanovništva.
Proizvodnja
Koncepcija prostorne organizacije grada predviđa pretežno mješovitu namjenu gradskog
prostora, organizaciju radnih i drugih sadržaja uz stanovanje. Oblici rada koji imaju veće
dimenzije, specifične tehnološke i saobraćajne zahtjeve izdvojeni su u proizvodno-servisnim
ili komunalnim zonama:
• Servisno-skladišna zona uz željeznička postrojenja na Koniku i Pobrežju
• Servisno-skladišna zona sa ranžirnom stanicom*
• Industrijska zona A*
• Agroindustrijska zona
• Skladišta i servisi „Cijevna“ 1
• Poslovno-servisna zona Donja Gorica
• Komunalne zone (stočna pijaca i klanica na Ćemovskom polju, uz put za Tuzi, sanitarna deponija na Ćemovskom polju i nova lokacija uređaja za prečišćavanje otpadnih voda uz Moraču u blizini KAP-a)
Saobraćaj
Osnovni koncept saobraćaja razrješava dva bitna problema postojećeg stanja: izmještanje
tranzitnog saobraćaja i dogradnje ulične mreže koja omogućava razvoj savremenog javnog
saobraćaja.
Produžetak južne obilaznice - Ulice Vojislavljevića i povezivanje sa Bulevarom Josipa Broza
Tita i Ulicom I proleterskom dalo je ’mini’ istočnu obilaznicu, tako da se tranzitni saobraćaj
izmjestio iz najužeg centra grada. Izgradnjom autoputa Bar-Boljare, Podgorica će dobiti
zapadnu i sjevernu obilaznicu. Predviđena je izgradnja i južne obilaznice Ćemovsko polje-
Donja Gorica-Gornja Gorica sa priključkom na Cetinjski i Nikšički put.
Koncept dogradnje gradske ulične mreže uvažava u najvećoj mjeri već djelimično izgrađene
pravce, kao i osnovne elemente matrice prostorne organizacije grada. Dogradnja magistralnih
pravaca u magistralni prsten (ring) oko užeg gradskog područja sa dvije transverzale u pravcu
istok-zapad i priključcima na uvodno-izvodne pravce, omogućava i dobru organizaciju javnog
saobraćaja, te značajno unapređenje prostorne organizacije grada u smislu integracije
različitih geometrija grada u organsku cjelinu i dogradnju kontinuiteta slike grada. Dogradnja
ulične mreže mora predvidjeti izgradnju/oblikovanje raznolikih elemenata saobraćajnih
prostora: ulice, avenije, bulevari, trgovi, skverovi, pješačke i biciklističke staze, koji zajedno sa
elementima sistema zelenih površina formiraju i daju identitet otvorenom gradskom prostoru.
Veliki problem u gradu predstavlja saobraćaj u mirovanju, odnosno parkiranje. Pošto je na
području grada za te namjene ekskluzivno obezbijeđeno prostora za oko trećinu potreba, to
se ostale potrebe, za oko 40.000 vozila, rješavaju konkurentno i u konfliktu sa ostalim
1 Potencijalne lokacije za osnivanje slobodnih zona
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
30
namjenama (pješaci, biciklisti, zelene površine, sport i rekreacija, kao i saobraćaj u kretanju).
Rješavanje ovog problema traži izradu posebne studije jer u postojećoj studiji saobraćaja to
pitanje nije rješavano.
Gradske zelene površine
Izgradnja i uređenje zelenih površina u dugoročnom razvoju grada mora biti usmjerena u
izgradnju/dogradnju jedinstvenog sistema zelenila.
Centralne površine planiranog zelenog pokrivača Podgorice čine površine duž rijeka Morače
i Ribnice, posebnih pejzažnih i rekreativnih odlika, na koje se nadovezuje parkovsko zelenilo
Nove varoši, Novog grada - Kruševca i Stare varoši i koje se preko predviđenih zelenih
prodora (ulično zelenilo, drvoredi, blokovsko zelenilo) povezuje sa park-šumom Gorica,
Ljubović i Malo brdo.
Ove značajne centralne zelene površine povezuju ostale zelene i sportsko-rekreativne
površine grada u jedinstven sistem: na sjeveru sportsko-rekreativna zona Stara Zlatica-
Krnjevina, na istoku sportsko-rekreativne površine na Koniku (između naselja Ribnica, Vrela
ribnička i centra Konika), na jugu sportski stadion „Zabjelo“ (južno od Ljubovića) i na zapadu
park-šuma Kruševac-Tološi, sa manjim sadržajima sporta i rekreacije.
Koncept dogradnje zelenog sistema grada predviđa uređenje manjih urbanih parkova uz
sadržaje centralnih i miješanih djelatnosti, kao i lokalne parkove unutar građene supstance za
potrebe lokalnog stanovništva (veličine do 2 ha, dostupnost 400 m).
Jedinstveni sistem zelenih površina zaokružuju predviđene površine namijenjene rekreativnoj
poljoprivredi (urbane bašte), postojeće i predviđene zaštitne šume i rekreativne površine bližih
izletišta - Mareza, Vrela ribnička i Cijevna.
2.3.2. Izvod iz DUP-a “Pobrežje” 2004
obrađivač :MONTPLAN doo
Na prostoru, površine 48,00 ha u skladu sa izgradjenim strukturama, postavkama GUP-a,
Programskim zadatkom, potrebama i željama društvenih subjekata, formiran je model
organizacije prostora i sadržaja sa željom da se ostvari što bolje funkcionisanje i
zadovoljavanje potreba korisnika.
U okviru zadatih namjena prostora realizovana je struktura objekata i sadržaja i formirana
urbana cjelina višeporodičnog stanovanja sa djelatnostima, višeporodičnog stanovanja i
centralnih djelatnosti i obrazovnih objekata za osnovno i srednje obrazovanje i predškolski
uzrast.Obim i distribucija elemenata su definisani na osnovu analiza specifičnosti stečenih,
prirodnih, organizacionih i funkcionalnih parametara u zahvatu plana i šireg područja grada,
kao i na osnovu prethodnih planova i standarda.
Kako predmetni plan obuhvata prostor šireg centra grada i predstavlja buduće elitno gradsko
naselje, a u skladu sa postavkom i standardom iz GUP-a da se po svakom članu domaćinstva
obezbijedi minimum 18.5 m2 neto stambenog prostora, prosječnoj veličini domaćinstva od
3.74 članova, za višeporodično stanovanje, kao polazna osnova za programiranje kapaciteta
višeporodičnog stanovanja je uzet prosječan standard od oko 27 m2 ukupne bruto razvijene
gradjevinske površine po stanovniku i prosječna veličina domaćinstva od 3,74 članova.
Planom je predvidjeno da kolektivni stambeni objekti prihvate 458 stanovnika u 122 stambene
jedinice, višeporodično o stanovanje sa djelatnostima 8305 stanovnika u 2221 stanu.
Stambeni objekti ispujnavaju uslove:
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
31
• Spratnost za višeporodično stanovanje je P+2+M do Po+P+8+M
• U postojećim kolektivnim stambenim zonama gdje se spratnost izgra|enih objekata kreće do Po+P+8 spratova, planirana je spratnost kolektivnih stambenih objekata do Po+P+8+M, s tim da se u ostalim zonama spratnost smanjuje na maksimalno Po+P+6+M do Po+P+4+M, a prema padinama Ljubovića se smanjuje na maksimum Po+P+2+M.
• Materijali za spoljnu obradu fasada treba da se usklade sa materijalima na okolnim objektima i šireg naselja.
Objekti jednoporodičnog stanovanja se zadržavaju u već izgrađenim zonama
jednoporodičnog stanovanja, koje se predvi|aju za rekonstrukciju, rušenje starih i loših
objekata, izgradnju nivih i rekonstrukciju i dogradnju i nadgradnju kvalitetnih postojećih
objekata.
U okviru pripadajućih lokacija, u skladu sa mogućnostima, obezbijediće se prostor sa
pomoćnim objektima, kao i potreba za parkiranje automobila na otvorenom prostoru lokacije
ili u samostalnim objektima ili kao sastavni dio stambenog objekta. U skladu sa mogućnostima
lokacije i objekta, prizemlje individualnih stambenih objekata se može pretvoriti u poslovne
sadržaje.
U podzoni C predvi|en je objekat
Dječijeg vrtića (oznaka u grafičkom
prilogu - 90), spratnosti P+1, površine
1505 m2 (bruto razvijene površine
3010 m2).
U kompleksu “Servis importa” se
predviđa izgradnja multifunkcionalnog
tržnog centra za potrebe šireg prostora.
Tržni centar će u objektu spratnosti
Po+P+2+M bruto razvijene površine
objekta od 20160 m2 pružiti usluge
trgovine raznom vrstom robe i
istovremeno pružati posjetiocima
mogućnost za odmor i predah pri
kupovini i pružanje drugih kulturnih i ugostiteljskih usluga.
Obzirom na specifičnost terena u zahvatu ove zone plana, posebna pažnja je posvećena
pješačkom saobraćaju i komunikacijama.
Sistemom pješačkih komunikacija omogućeno je povezivanje svih djelova zone plana sa
ključnim pravcima kretanja odnosno raskršćima. Sistem pješačkih komunikacija se sastoji od
trotoara uz kolske saobraćajnice, širine 2 i 3 m, i samostalnih pješačkih staza širine 3 i 4,5 m.
Pješački trotoari su predvi|eni uz saobraćajnice gdje su to prostorne mogućnosti dozvoljavale
(jednostrano i dvostrano).
Prelazak pješaka preko bulevara za Union briddž se planira pješačkim mostovima i
podzemnim pješačkim prolazima ispod raskrsnica.
PLANSKI POKAZATELJI
Površina zahvata DUP-a 480.000,00 m2
Broj stanovnika 9019
Prosječna veličina porodice 3,74
Broj stambenih jedinica 2412
Prosječna bruto gustina naseljenosti 187,90st/ha
Ukupna bruto građevinska površina PR 96.955,00 m2
Ukupna bruto građevinska razvijena p 403.199,25 m2
Površina stanovanja 236.776,60 m2
Površina poslovnog i ostalog prostora 158.390,62 m2
Broj zaposlenih 2043
Bruto koeficijent iskorištenosti 84,00%
Bruto koeficijent izgrađenosti 20,20%
Broj otvorenih parking mjesta 1742
Detaljni urbanistički plan „Pobrežje zone A, B i C“ Podgorica
32
Namjena Površina
prizemlja
Bruto razvijena
površina
Poslovni i ostali
prostori
Stambeni
prostor
Broj
stanovnika
Broj
stanova
Broj
zaposlenih
višeporodično
stanovanje
4634.0 11969.0 0 11969.0 458 122 0
višeporodično
stanovanje
sa djelatn.
54204.10 276225.62 53214.10 217731.49 8305
2221 1100