11 / 2011 11

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Milivoj Friganović, dipl. oec.

1 Uvod 3

1.1 Novosti koje su donijele izmjene zakona i pravilnika o porezu na dohodak u 2010. 3

1.2 Podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak članova posade brodova u međunarodnoj plovidbi 4

1.2.1 Osnovna pitanja o oporezivanju primitaka pomoraca 4

1.2.2 Utvrđivanje dohotka i godišnji obračun poreza na dohodak za 2010. 6

1.2.2.1 Utvrđivanje dohotka i godišnji obračun poreza na dohodak za 2010. i način iskazivanja dohotka u Obrascu DOH 6

1.2.2.2 Potvrda o inozemnom dohotku, dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu i potvrda stranog brodara o danima plovidbe ili preslika pomorske knjižice kada lučka kapetanija ne vodi podatke

7

1.2.3 Obveza podnošenja godišnje porezne prijave 7

1.2.4 Rok podnošenja godišnje porezne prijave 8

1.3 Koje priloge za priznavanje poreznih olakšica ne treba dostavljati uz godišnju prijavu 9

2 Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu 10

3 Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu 13

4 Za koji se dohodak godišnja porezna prijava ne može podnijeti 14

5 Primici koji se ne unose u godišnju poreznu prijavu 15

6 Rok za podnošenje godišnje porezne prijave za 2010. godinu 17

7 Kome se predaje porezna prijava 18

8 Ispravak porezne prijave 18

9 Odustanak od porezne prijave - povlačenje prijave 18

10 Razdoblje utvrđivanja poreza na dohodak 19

11 Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak 19

12 Povrat preplaćenog poreza na dohodak 19

13 Osobni odbitak - neoporezivi dio dohotka 20

13.1 Osobni odbitak za pokriće osnovnih životnih potreba poreznog obveznika, uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu i invalidnost

20

13.1.1 Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika 21

13.1.2 Dio odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu 21

13.1.3 Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti 23

1 / 20112

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

13.1.4 Osobni odbitak nerezidenta 23

13.1.5 Raspodjela osobnih odbitaka za djecu i ostale uzdržavane članove obitelji 23

13.1.6 Osnovni osobni odbitak za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

24

13.2 Osobni odbitak za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drugačije osiguran 25

13.3 Osobni odbitak za zdravstvene usluge 25

13.3.1 Zdravstvene usluge 25

13.3.2 Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za korištenje dijela osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga 26

13.3.3 Nabava lijekova 26

13.3.4 Nabava ortopedskih pomagala 26

13.3.5 Medicinska rehabilitacija 26

13.3.6 Uobičajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem mišljenja Porezne uprave –zdravstvene usluge 27

13.4 Osobni odbitak za stambene potrebe 27

13.4.1 Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora 28

13.4.1.1 Priznavanje plaćenih kamata po namjenskim kreditima za kupnju ili gradnju stambenog prostora 28

13.4.1.2 Vjerodostojne isprave koje se prilažu uz godišnju poreznu prijavu 28

13.4.1.3 Uobičajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem mišljenja Porezne uprave u slučaju kupnje ili gradnje stambenog prostora

29

13.4.1.4 Uobičajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem mišljenja Porezne uprave - financiranje sredstvima namjenskog stambenog kredita

30

13.4.2 Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora 31

13.4.2.1 Vjerodostojne isprave koje se prilažu uz godišnju poreznu prijavu 31

13.4.2.2 Uobičajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem mišljenja Porezne uprave – održavanje postojećeg stambenog prostora

32

13.4.3 Dio osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine 33

13.5 Osobni odbitak za dana darovanja 33

13.6. Ukupni iznos osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe i uplaćene premije osiguranja koji se rezi-dentu mogu priznati po godišnjoj poreznoj prijavi za 2010.

33

14 Priznavanje uplaćenih premija po godišnjoj poreznoj prijavi 34

15 Redoslijed korištenja izdataka po osnovi premija osiguranja i osobnog odbitka 35

16 Godišnje porezne osnovice i stope poreza na dohodak (porezni razredi) za 2010. godinu 36

16.1 Pregled poreznih razreda koji su se primjenjivali do 30. 6. 2010. te poreznih razreda koji se primjenjuju od 1.7.2010. 36

16.2 Pregled godišnjih poreznih razreda koji se primjenjuju kod obračuna poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj prijavi za 2010.

37

17 Obrazac doh i upisivanje općih podataka, podataka o uzdržavanim članovima uže obitelji i podataka o uvećanju osobnog odbitka

38

17.1 Obrazac DOH (prijava poreza na dohodak za 2010. godinu) 38

17.2 Koji porezni obveznici moraju podnijeti Obrazac DOH i to samo opće podatke i podatke o olakšicama, oslobođenjima i poticajima

38

17.3 Upisivanje općih podataka, podataka o uzdržavanim članovima uže obitelji i o uvećanju osobnog odbitka u Obrazac - DOH

39

18 Primjer sastavljanja godišnje porezne prijave za 2010. 40

18.1 Dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina) 41

18.2 Dohodak od imovine i imovinskih prava 46

18.3 Dohodak od kapitala 47

18.4 Drugi dohodak 49

19 Popis priloženih isprava 53

20 Utvrđivanje godišnje porezne osnovice 54

31 / 2011 3

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Godišnja porezna prijava poreza na dohodak građana za 2010. go-dinu, u odnosu na 2009. godinu, podnosi se na nešto izmijenjenom obrascu DOH (izmijenjen je samo PRILOG UPO i to zbog primjene prosječnih godišnjih poreznih stopa od: 13,5%, 25%, 30%, 37,5% i 42,5%) i to zbog izmjene poreznih stopa od 1.srpnja 2010. godine.

Velika promjena kod podnošenja godišnje porezne prijave poreza na dohodak građana za 2010. godinu, u odnosu na 2009. godinu, odnosi se na porezne olakšice za uplaćene premije životnog osigu-ranja s obilježjem štednje, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja te uvećanje osob-nog odbitka poreznog obveznika za plaćene usluge za zdravstvene i stambene potrebe. Nabrojene porezne olakšice, koje su ukinute od 1. srpnja 2010. godine, ipak će se moći priznati u godišnjem obra-čunu poreza na dohodak za 2010. godinu (na temelju podnesene godišnje porezne prijave) u sveukupnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna godišnje i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine.

Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak propisuju koji su porezni obveznici obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu a koji to nisu obvezni ali mogu, u svrhu korištenja određenih poreznih olakšica i prava, podnijeti godišnju poreznu prijavu. Na dalje, propisani su i oblici dohotka za koje se ne može podnijeti godišnja porezna prijava.

Porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu obvezni su u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostal-nog rada, ali ne i ostale oblike dohotka, dok porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu a ipak to dobrovoljno učine moraju u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupan dohodak po svim izvorima kao što je to bilo i do sada.

Posebno upozoravamo porezne obveznike da, prije dobrovoljnog podnošenja godišnje porezne prijave a u svrhu korištenja određenih poreznih olakšica i prava, naprave kvalitetnu simulaciju godišnjeg obračuna da se ne bi dogodilo da na kraju, po rješenju Porezne upra-ve, moraju još uplatiti porez na dohodak i prirez iako im je namjera bila dobiti povrat poreza.

U uvodnom dijelu smo ukazali na sve novosti koje su donijele iz-mjene Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak u 2010. te se pod-sjetili koje priloge za priznavanje poreznih olakšica ne treba dostav-ljati uz godišnju poreznu prijavu jer su već bili dostavljeni Poreznoj upravi prilikom podnošenja godišnjih poreznih prijava za prethodna porezna razdoblja (kalendarske godine).

Za razliku od prijašnjih godina sada smo, zbog čestih upita pret-platnika našeg časopisa, detaljno obradili sve što je bitno kod pod-nošenja godišnjih prijava poreza na dohodak članova posade brodo-va u međunarodnoj plovidbi (pomorce).

Ovaj članak usklađen je s Uputom Porezne uprave – Središnji ured „Godišnja prijava poreza na dohodak za 2010. godinu“ (Klasa: 410-01/10-01/2146; Ur.broj: 513-07-21-01/10-1 od 16. prosinca 2010. godine).

O svemu navedenom čitajte u nastavku.

1. Uvod

1.1. Novosti koje su donijele izmjene zakona i pravilnika o porezu na dohodak u 2010.

Pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak primjenjuje se Zakon o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 177/04, 73/08 i 80/10 – u daljnjem tekstu: Zakon) te Pravilnik o porezu na dohodak („Narod-ne novine“, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09 – ispravak, 146/09 i 123/10 – u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Najnovijim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („ Narodne novine“, br. 80/10) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. godine i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak („ Narodne novine“, br. 123/10) koji je stupio na snagu 4. studenoga 2010. donesene su brojne novosti koje se odno-se na godišnju prijavu poreza na dohodak građana za 2010. godinu.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak propisani su novi porezni razredi odnosno nove stope poreza na doho-dak koje se primjenjuju od 1. srpnja 2010. godine. Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku pore-zne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad še-sterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak koji od 1. srpnja 2008. pa na dalje iznosi 1.800,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Dakle, ukinute su porezne stope od 15%, 35% i 45%.

Promijenjene su porezne stope i za ostale oblike dohotka (drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa, dohodak od zakupnina i naja-mnina, dohodak od osiguranja i dohodak od kapitala).

Ukinute su porezne olakšice: za uplaćene premije ži-votnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnog mi-rovinskog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstve-nog osiguranja te uvećanje osobnog odbitka poreznog obveznika za plaćene usluge za zdravstvene i stambene potrebe. Nabrojene porezne olakšice, koje su ukinute od 1. srpnja 2010. godine, ipak će se moći priznati u go-dišnjem obračunu poreza na dohodak za 2010. godinu (na temelju podnesene godišnje porezne prijave) u uku-pnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna godišnje i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine.

Međutim, uvedena je nova porezna olakšica za uplaćene premi-je za dobrovoljno mirovinsko osiguranje (III. stup) koje poslodavac uplaćuje u korist svojih radnika, uz njihov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno 6.000,00 godišnje (ova olakšica vrijedi i za poreznog obveznika koji obavlja samostalnu dje-latnost kada premiju uplaćuje za sebe osobno). Ove premije, koje poslodavci plaćaju za svoje radnike iznad propisanih iznosa (500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja odnosno ukupno 6.000,00 godišnje), smatraju se plaćom radnika Navedeni iznosi, koji su bili oslobođeni plaćanja poreza, pri isplati smatrati će se dohotkom od osiguranja i oporezivati će se po stopi od 12%.

Posebno treba istaknuti novouvedene neoporezive stipendije isplaćene studentima izabranim na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju odnosno dodjeljuju zaklade, fun-dacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hr-vatskoj za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja te mogućnost da poslodavac bezporezno daruje svog radnika za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, na-bavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osigura-njem niti na teret sredstava fizičke osobe a pod uvjetom da je daro-vanje odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiro račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

1 / 20114

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Zbog intencije zakonodavca da smanji broj godišnjih prijava (za 2009. je podneseno 1.108.103 godišnjih poreznih prijava) izmijenje-ne su odredbe o obveznom podnošenju godišnje porezne prijave te je proširena obveza poslodavca da za veći broj svojih radnika obavlja godišnji obračun plaća. Prema dodanim, novim, odredbama Zakona i Pravilnika poslodavci su za svoje radnike obvezni sastavljati godiš-nji obračun plaće ne samo u slučajevima neredovite isplate plaće već i ako je radnik/ca u tijeku poreznog razdoblja koristio/la pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje nakna-da plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pra-vo koristio/la svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdo-blju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik odnosno osoba koja ostvaruje plaću ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernog go-dišnjeg oporezivanja odnosno izravnanja porezne osnovice.

Posebno ističemo da će se iznimno za godišnju prijavu za 2010. primjenjivati prosječne godišnje stope (13,5%, 25%, 30%, 37,5% i 42,5%) i osnovice te porezne olakšice (premije i uvećanje osobnog odbitka za zdravstvene i stam-bene potrebe) i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010.

Značajne novosti donose i izmjene članka 39. Zakona o porezu na dohodak koji propisuje koji su porezni obveznici obvezni podnijeti go-dišnju poreznu prijavu, godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako dohodak (to se odnosi na sve oblike dohotka) ostvari izravno iz inozemstva (to znači da ga nije isplatio tuzemni isplatitelj) pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona o po-rezu na dohodak.

Nadalje, porezni obveznik koji je, prema članku 39. Zakona o porezu na dohodak, obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona. Ako uz dohodak, za koji je obve-zan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.

Što se tiče Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilni-ka o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 123/10) posebno treba istaknuti da se kod podnošenja godišnje porezne prijave za 2010. koristi obrazac DOH („Prijava po-reza na dohodak za ______ godinu“) kao kod podnošenja godišnje porezne prijave za 2009. osim što je izmijenjen PRILOG UPO i to zbog primjene prosječnih poreznih stopa (13,5%, 25%, 30%, 37,5% i 42,5%) pri godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2010. Uz obrazac DOH kod podnošenja godišnje porezne prijave za 2010. prilažu se „stari“ obrasci (IP – Izvješće o plaći, mirovini, doprino-sima, porezu i prirezu u _____ godini; Potvrda o isplaće-nom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u _____ godinu; Podaci o priznatim pre-mijama osiguranja (za uplaćene premije životnog osigu-ranja s obilježjem štednje, dobrovoljnog mirovinskog osi-guranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja).

Dobro se podsjetiti da isplate obeštećenja korisnicima mirovi-ne ili njihovim nasljednicima (koje se u poreznom smislu smatra odštetama) koje isplaćuje HPB-Invest d.o.o. u ime Umirovljeničkog fonda ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak, što je i potvr-dila Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem (Klasa: 410-01/07-01/80; Ur.broj: 513-07-21-01/07-1 od 18. siječnja 2007.). Isto tako na dodatak na mirovinu koju, prema Zakonu o dodatku na mi-rovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narod-ne novine“, br. 79/07), isplaćuje HZMO ne obračunava se porez na dohodak kako je to sada i propisano člankom 15. stavkom 2. točkom 6. Zakona. Kada već govorimo o umirovljenicima, podsjećamo da se prema članku 9. stavku 2. točci 2.7. Zakona novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica ne smatraju dohotkom pa stoga niti ne podliježu oporezivanju.

Detaljno ćemo obuhvatiti sve novosti koje su donijele izmjene Za-kona i Pravilnika o porezu na dohodak u 2010. u daljnjim točkama ovog članka.

1.2. Podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak članova posade brodova u međunarodnoj plovidbi

Zbog čestih upita pretplatnika, biti će govora o obvezama članova posade brodova u međunarodnoj plovidbi pri podnošenju godišnjih prijava poreza na dohodak. Središnji ured Porezne uprave donio je uputu Porezne uprave „Podnošenje godišnjih prijava poreza na do-hodak za 2008. članova posade brodova u međunarodnoj plovidbi“ (Kl. broj: 410-01/08-01/1388; Ur.broj: 513-07-21-01/09-2 od 21. si-ječnja 2009. godine). Osim navedene upute Porezna uprava je izdala u veljači 2010. vrlo edukativnu brošuru „Pomorci – članovi posade brodova u međunarodnoj plovidbi; godišnja prijava poreza na doho-dak za 2009. i doprinosi za obvezna osiguranja za 2010. godinu“ u kojoj je prikazana i uputa Središnjeg ureda Porezne uprave pod na-slovom: „Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke prema primicima za rad pomoraca – članova posade brodova u međuna-rodnoj plovidbi, uputa o postupanju“ (Kl. broj: 410-01/10-01/346; Ur.broj: 513-07-07-21-01/10-1 od 11. veljače 2010. godine)

U ovom uvodnom dijelu ćemo ukazati samo na temeljne naznake koje se tiču podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak članova posade brodova u međunarodnoj plovidbi koje će olakšati razumije-vanje i to ne samo ove kategorije poreznih obveznika već cjelokupne materije u vezi godišnje prijave poreza na dohodak svih građana za 2010. godinu.

1.2.1. Osnovna pitanja o oporezivanju primitaka pomoraca

Temeljna pitanja o oporezivanju i podnošenju godišnjih prijava poreza na dohodak za članove posade u međunarodnoj plovidbi uređena su člankom 128. Pomorskog zakonika („Narodne novine“, br. 181/04, 76/07 i 146/08) prema kojem član posade broda u me-đunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), je obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međuna-rodnoj plovidbi osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano.

Drugim riječima, član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident RH-a ne podliježe plaćanju poreza na dohodak ako je

51 / 2011 5

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

plovio 183 ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, dok član posade u međunarodnoj plovidbi koji je plovio manje od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak podliježe plaćanju poreza na dohodak.

Član posade broda u međunarodnoj plovidbi nema obvezu obra-čuna i plaćanja predujma poreza na dohodak prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ostvarenima tijekom godine a obvezan je podnijeti godišnju pri-javu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak, bez obzira na broj dana provedenih na brodu u među-narodnoj plovidbi.

Isto tako ni poslodavac (neovisno da li se radi o tuzemnoj ili inoze-mnoj osobi) nema obvezu obračunavanja niti plaćanja predujma poreza na dohodak prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda u međunarodnoj plovidbi.

Za postizanje potrebnih 183 dana plovidbe za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, član posade broda može pribro-jiti i dane plovidbe iz prethodne godine koje kao prekobrojne nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana, te:

� dane provedene na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukr-caja na brod,

� dane potrebne za povratno putovanje, � dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukr-

caj, na brodu ili na povratku i � dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu.

Na obvezu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema primitku člana posade te način utvrđivanja, rokove plaćanja, obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređu-ju oporezivanje dohotka kao i opći porezni propisi.

Visinu pomorskog dodatka člana posade broda, način iskazivanja podataka o oporezivim primicima i primi-cima na koje se ne plaća porez na dohodak (pomorski dodatak), te porezno priznatim izdacima i način doka-zivanja broja dana u plovidbi, propisuje ministar finan-cija u Pravilniku o porezu na dohodak, uz prethodno mišljenje ministra mora, prometa i infrastrukture.

Pravilnik o porezu na dohodak je, što se tiče oporezivanja primi-taka člana posade broda u međunarodnoj plovodbi, osobito uredio slijedeće:

� da se plaćom smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada koje fizičke osobe rezidenti ostvare kao članovi posade po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi (članak 11. st. 10. Pravilnika),

� pravo na pomorski dodatak i njen neoporezivi iznos za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi uređeno je člankom 13. stavkom 2. točkom 18. i člankom 13. stavkom 7. Pravilnika,

� da se izdacima koji se oduzimaju od primitaka od nesamo-stalnog rada smatraju doprinosi za obvezna osiguranja koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rješenja Porezne uprave uplatile fizičke osobe u svojstvu članova posade broda u me-đunarodnoj plovidbi (članak 18. st. 3. Pravilnika),

� obveza dostavljanja Potvrde o isplaćenim primicima od nesa-mostalnog rada i njen sadržaj je uređeno člankom 65.a Pravil-nika,

� utvrđivanje godišnjeg dohotka od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi, sadržaji i obveza sa-stavljanja i dostavljanja obrasca DPOM (Potvrda o danima u međunarodnoj plovidbi) i obrasca EPOM (Evidencija o primici-ma od nesamostalnog rada) uređeno je člankom 81.a Pravilni-ka,

� o obveznom podnošenju godišnje porezne prijave za dohodak od nesamostalnog rada koji ostvare članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti - uređeno je člankom 85. stavkom 1. točkom 6. Pravilnika te odredba prema kojoj porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu i koji su obvezni u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno po-sebnom zakonu ne podliježe oporezivanju,

� godišnjoj poreznoj prijavi (Obrascu DOH) za dohodak od ne-samostalnog rada koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, treba priložiti: DPOM (Potvrda o danima u međunarodnoj plovidbi), EPOM (Evidencija o primicima od nesamostalnog rada) te Po-tvrdu o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada (članak 89. stavak 1. Pravilnika).

Dakle, porezni status člana posade broda u međunarodnoj plo-vidbi utvrđuje se temeljem podataka o broju dana provedenih u plovidbi u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak (ka-lendarskoj godini) iz Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi (Obrazac DPOM) koju je, prema članku 81.a stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak, članu posade broda u međunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi dužna dostaviti nadležna lučka kapetanija i to naj-kasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

U godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pored ostalih ostvarenih pri-mitaka oporezivih porezom na dohodak u Republici Hrvatskoj, član posade broda posebno iskazuje i primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi oporezive porezom na dohodak, uključujući i pomorski dodatak bez obzira na to je li svota pomor-skog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja primitka ili nije. U tom pravcu, sukladno članku 65.a Pravilnika o porezu na dohodak, tuzemni poslodavac obvezan je članu posade broda i Poreznoj up-ravi dostaviti Potvrdu o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada (u kojem su uključeni isplaćeni primici od nesamostalnog rada i isplaćeni primici po osnovi pomorskog dodatka) i člana posade broda u međunarodnoj plovidbi i to najkasnije do 31. siječnja te-kuće godine. O dokazima o primicima ostvarenim po osnovi rada za stranog poslodavca pišemo u slijedećoj točci 1.2.2. ovog članka.

Prema članku 81.a stavku 7. Pravilnika o porezu na dohodak, na te-melju obrasca DPOM (Potvrde o danima u međunarodnoj plovid-bi) te Potvrdu o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada (u kojem su uključeni isplaćeni primici od nesamostalnog rada i ispla-ćeni primici po osnovi pomorskog dodatka), a u svrhu utvrđivanja pomorskog dodatka (op. aut. koji se priznaje tj. obračunava samo za stvarne dane plovidbe a ne na ukupni broj dana iz obrasca DKOM) te utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada u međunarodnoj plovidbi, član posade u međunarodnoj plovidbi obvezan je popuniti i godišnjoj poreznoj prijavi priložiti Evidenciju o primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM.

Uz obrazac EPOM u godišnjoj poreznoj prijavi obvezno se podnosi obrazac DPOM i Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostal-nog rada.

1 / 20116

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

1.2.2. Utvrđivanje dohotka i godišnji obračun poreza na dohodak za 2010.

Prema Pomorskom Zakoniku u godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pored ostalih ostvarenih primitaka oporezivih porezom na dohodak u Republici Hrvatskoj, član posade broda u međunarodnoj plovidbi posebno iskazuje i primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi oporezive porezom na dohodak, uklju-čujući i pomorski dodatak bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja primitka ili nije.

Uz godišnju prijavu poreza na dohodak član posade broda u me-đunarodnoj plovidbi dužan je priložiti izvadak iz pomorske knjižice, odnosno dozvole za ukrcanje, kao dokaz o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom poreznog razdoblja, te obra-čunati svotu primitka na koji se ne plaća porez na dohodak – po-morskog dodatka za svaki dan proveden na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom tog razdoblja.

Članu posade broda u međunarodnoj plovidbi priznaju se, kao po-rezno priznati izdatak, i tijekom poreznog razdoblja uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja sukladno odredbama članka 129. Pomorskog zakonika.Zbog izračuna dohotka od nesamostalnog rada, podatke o uplaćenim doprinosima u tijeku 2010. pomorac upisuje u Obrazac EPOM na temelju naloga za uplatu kojima raspolaže odnosno ako naloge za uplatu ne posjeduje, na temelju podataka koje mu na za-htjev izdaje nadležna ispostava Porezne uprave (ispis iz ISPU) uz naznaku na ispisu koji dio uplaćenih doprinosa se odnosi na obveze doprinosa za porezno razdoblje.

Kod priznavanja obveznih doprinosa (uplaćenih u 2010.) kao pore-zno priznatog izdatka za 2010. pomorac posebno mora voditi računa o slijedećem:

� ne priznaju se doprinosi uplaćeni za razdoblje osiguranja do 31. prosinca 2007. godine kao ni uplaćeni dprinosi za koje je odobrena otplata duga u obrocima po posebnom propisu (Pomorskom zakoniku),

� od ukupno uplaćenog doprinosa u 2010. odbijaju se iznosi koji se odnose na zatezne kamate jer se kao porezno priznati izdatak priznaje samo onaj dio s kojim je namirena dospjela obveza odnosno umanjena glavnica,

� ako je tijekom godine uplaćeno doprinosa više od stvarno dospjelih obveza više uplaćen iznos će se priznati u sljedeće porezno razdoblje kao porezno priznati izdatak,

� kao porezno priznati izdatak ne priznaju se uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje za produženo osiguranje (koje se pla-ća na posebni uplatni račun) za dio godine kada je pomorac bio osiguran na produženo osiguranje.

Zbroj iznosa obračunatog pomorskog dodatka i iznosa uplaćenih doprinosa može iznositi najviše do iznosa ukupnih primitaka ostva-renih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi (primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi opore-zive porezom na dohodak, uključujući i pomorski dodatak bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja primitka ili nije). Razlika između primitaka umanjenih za pomorski dodatak i izdataka za doprinose je dohodak od ne-samostalnog rada prema kojemu se, ovisno o broju dana plovidbe, utvrđuje ili se ne utvrđuje obveza poreza na dohodak.

Najbolje da utvrđivanje dohotka od nesamostalnog rada člana posade (pomorac) u međunarodnoj plovidbi prikažemo na jednom primjeru.

1.2.2.1. Utvrđivanje dohotka i godišnji obračun poreza na dohodak za 2010. i način iskazivanja dohotka u Obrascu DOH

Pomorac je prema Potvrdi o isplaćenim primicima od nesa-mostalnog rada (koju mu je dostavio poslodavac) ostvario u tijeku 2010. primitke po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi (u vlasništvu tuzemnog brodara) u iznosu od 120.000,00 kuna (u iznos je uključen i iznos isplaćenog pomorskog dodatka). Prema obrascu DPOM (Potvrde o danima u međunarodnoj plovidbi) ukupni broj dana zbog utvrđivanja poreznog statusa je 95 dana što znači da os-tvareni primici od nesamostalnog rada pomorca podliježu plaćanju poreza na dohodak, jer nije ispunjen uvjet od najmanjem broju dana plovidbe - 183 dana. Pomorac je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Pomorac je obvezan na temelju podataka iz obrasca DPOM (o bro-ju dana ostvarenih u međunarodnoj plovidbi) te Potvrde o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada (u kojem su uključeni isplaćeni primici od nesamostalnog rada i isplaćeni primici po osnovi pomor-skog dodatka) na obrascu EPOM (Evidenciju o primicima od nesa-mostalnog rada) prvo utvrditi ukupni iznos pomorskog dodatka na način da se iznos pomorskog dodatka u iznosu od 400,00 kuna po danu plovidbe pomnoži sa stvarnim danima plovidbe na brodu koji iznosi 91 dan a ne 95 dana jer su to sveukupni dani u kojem su, u našem slučaju, uračunati i 4 dana (provedena na putu do mjesta ukrcaja te dani potrebni za povratno putovanje) koji služe za utvrđi-vanje poreznog statusa.

Izračun ukupnog pomorskog dodatka = 91 x 400,00 kuna = 36.400,00 kuna

Nakon izračuna pomorskog dodatka na istom obrascu EPOM tre-ba izračunati dohodak od nesamostalnog rada ostvarenog po osnovi rada u međunarodnoj plovidbi i to na slijedeći način:

1. Ukupni primici (plaća) 120.000,00 kuna2. Ukupni pomorski dodatak 36.400,00 kuna3. Primici (r. br. 1. – r. br. 2.) 83.600,00 kuna4. Izdaci za doprinose za obvezna osiguranja 7.639,25 kuna5. Dohodak od nesamostalnog rada (r. br. 3. – r. br. 2.) 75.960,75 kuna

Ostvareni dohodak se iskazuje u Obrascu DOH pod 4.1.1. (PLA-ĆA) na način da se u stupac 3 unosi primitak od nesamostalnog rada umanjen za pomorski dodak što iznosi 83.600,00 kuna u stupac 4 unose se izdaci za doprinose za obvezna osiguranja u iznosu od 7.639,25 kuna a u stupac 6 unosi se dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 75.960,75 kuna.

Da se radilo o inozemnom dohotku (npr. ostvarenom u USA) kojeg je ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu inozemnog brodara tada se taj dohodak upisuje pod 4.7. Obrasca DOH (INOZEMNI DOHODAK) i to na način da bi se u stupac 2 upisa-lo Nesamostalan rad, u stupcu 3 bi se upisala država izvora USA, u stupac 4 iznos primitka od nesamostalnog rada umanjen za po-morski dodatak i uplaćene doprinose u iznosu od 75.960,75 kuna, u stupcu 5 ne bi se ništa upisalo jer nije bilo izdataka po osnovi uplaćenih premija osiguranja, u stupac 6 bi se upisao dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 75.960,75 kuna dok bi se u stupcu

www.RiPup.hr

71 / 2011 7

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

7. iskazao uplaćeni porez u inozemstvu iskazan u kunama (na teme-lju potvrde o uplaćenom porezu u inozemstvu) koji će se uračunati u tuzemni porez te će tako umanjiti godišnju poreznu obvezu po rješe-nju Porezne uprave o godišnjem obračunu poreza na dohodak.

Član posade broda u međunarodnoj plovidbi, koji je ostvario pri-mitak po osnovi rada kod brodara u stranom vlasništvu, ostvareni primitak odnosno primitke mora preračunati u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju HNB-a važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvr-diti, preračunavanje na srednji tečaj HNB-a obavlja se 31.12.2010. godine.

Prilozi obrasca EPOM su Obrazac DPOM i Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada koji se, svi zajedno, prilažu uz go-dišnju poreznu prijavu i dostavljaju Poreznoj upravi.

U našem slučaju pomorac (koji ima prebivalište u Šibeniku – stopa prireza 10%) uzdržava troje djece pa njegov ukupni faktor osobnog odbitka iznosi 3,2 odnosno 5.760,00 kuna mjesečno (3,2 x 1.800,00) odnosno 69.120,00 kuna godišnje (12 x 5.760,00) pa porezna osnovica za obračun godišnjeg poreza na dohodak za 2010. iznosi 6.840,75 (75.960,75 - 69.120,00) na koju treba primijeniti stopu od 13,5% pa godišnji porez na dohodak iznosi 923,50 kuna (6.840,75 x 13,5%) na koji treba obračunati prirez (stopa 10%) koji iznosi 92,35 kuna (923,50 x 10%) pa ukupna obveza godišnjeg poreza i prireza za 2010. koju pomorac treba uplatiti (u roku od 15 dana od primitka rješenja Porezne uprave) iznosi 1.015,85 kuna (923,50 + 92,35).

1.2.2.2. Potvrda o inozemnom dohotku, dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu i potvrda stranog brodara o danima plovidbe ili preslika pomorske knjižice kada lučka kapetanija ne vodi podatke

Pomorac koji je u tijeku 2010. ostvario primitke za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi koji je u vlasništvu stranog brodara, obvezan je uz godišnju poreznu prijavu za 2010. priložiti propisane isprave: dokaze o ostvarenom inozemnom dohotku i plaćenom porezu u ino-zemstvu, Obrazac DPOM ako je isti izdala lučka kapetanija, Obrazac EPOM.

Dokazima o ostvarenom inozemnom dohotku osobito se smatraju potvrda stranog brodara o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada (plaći) za 2010. te potvrda o plaćenom porezu u inozemstvu u 2010.

Obzirom da pomorci ostvaruju inozemni dohodak po osnovi rada na brodovima u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu stranih brodara iz različitih zemalja svijeta, razvidno je da dokazi o inozemnom do-hotku i plaćenom inozemnom porezu mogu biti u različitim forma-ma. Slijedom navedenog, pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2010. navedenim dokazima mogu se smatrati sve vjerodostojne isprave iz kojih je razvidan iznos ostvarenog inozemnog dohotka od-nosno iznos uplaćenog inozemnog poreza, neovisno o njihovoj formi.

Ako o broju dana plovidbe pomorca na brodu u međunarodnoj plovidbi koji je u vlasništvu stranog brodara lučka kapetanija ne vodi podatke, pomorac treba, uz godišnju poreznu prijavu za 2010., priložiti potvrdu stranog brodara o danima plovidbe ili presliku po-morske knjižice iz koje je razvidan početak i prestanak plovidbe u poreznom razdoblju. Iznimno, vjerodostojnim ispravama za dokazi-vanje ukupnog broja dana potrebnih za utvrđivanje poreznog statu-sa, mogu se smatrati sve vjerodostojne isprave iz kojih je razvidan ukupan broj dana.

Iznimno, ako pomorac iz opravdanih razloga nije u mo-gućnosti pribaviti od stranog brodara dokaze o ostva-renom inozemnom dohotku te broju dana plovidbe u 2010., dokazima u te svrhe mogu se smatrati pisane izjave pomoraca dane pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. Napominjemo da se, u pravilu, radi o iznimnim slučajevima te da Porezna uprava može u tim slučajevima zatražiti provjeru iskazanih podataka od nad-ležnih tijela matičnih država vlasnika broda i isplatitelja plaće.

1.2.3. Obveza podnošenja godišnje porezne prijaveKao što smo već rekli, u skladu sa člankom 128. stavkom 3.

Pomorskog zakonika, član posade broda u međunarodnoj plovidbi nema obvezu obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak prema primicima ostvarenim po osnovi rada na brodu u međunarod-noj plovidbi ostvarenima tijekom godine, ali je zato obvezan pod-nijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak, bez obzira na broj dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi odnosno bez obzira podliježe li ili ne plaćanju poreza na dohodak.

Iako svi članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu način samog podnošenja go-dišnje porezne prijave ovisi o njihovom poreznom statusu (koji ovisi o ukupnom broju dana provedenih u međunarodnoj plovidbi u jednoj godini), pa imamo dva osnovna načina podnošenja godišnje porezne prijave, i to:

� član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji ne podliježe plaćanju poreza na dohodak (jer je plovio 183 ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak) je ob-vezan podnijeti godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH), ali u istoj ne iskazuje ostvareni dohodak po osnovi rada na bro-du, te u Obrascu DOH popunjava:

� opće podatke pod I. Obrasca DOH � navodi propisane isprave (obrasci DKOM i EKOM i presliku

Potvrde o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada) pod 7. Obrasca DOH (POPIS PRILOŽENIH ISPRAVA),

� upisuje nadnevak i � potpisuje Obrazac DOH.

� član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji podliježe pla-ćanju poreza na dohodak (jer je plovio manje od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak) je ob-vezan podnijeti godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH) ali u istoj iskazuje ostvareni dohodak po osnovi rada na brodu pa u Obrascu DOH popunjava sve podatke kao i svi ostali porezni obveznici.

Ostvareni dohodak se iskazuje u Obrascu DOH pod 4.1.1. a ako se radi o ostvarenom inozemnom dohotku kojeg je član posade broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu inozemnog brodara tada se taj dohodak upisuje pod 4.7. Obrasca DOH (INOZEMNI DOHODAK) kako smo to već objasnili u ovoj točci članka.

Naravno, uz Obrazac DOH, koji se podnosi Poreznoj upravi, prilažu se obrasci DKOM i EKOM i preslika Potvrde o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada.

www.RiPup.hr

1 / 20118

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Posebno treba ukazati na članak 85. stavak 2. Pravilnika, prema kojem porezni obveznik koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti go-dišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju.

Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. Zakona, osim dohotka iz članka 41. Zakona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

Radi ilustracije najbolje da navedemo nekoliko primjera vezanih za obvezu podnošenja godišnje prijave člana posade broda u međuna-rodnoj plovidbi (pomorca) kada je osim dohotka od nesamostal-nog rada pomorac ostvario i druge oblike dohotka u 2010. godini:

Primjer 1. – Pomorac je plovio 183 ili više dana i ostvario drugi dohodak i dohodak od osiguranja

Pomorac ne podliježe plaćanju poreza na dohodak od nesa-mostalnoga rada kojeg je ostvario po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ali mora podnijeti godišnju poreznu pri-javu (Obrazac DOH), s tim da ne iskazuje ovaj dohodak u Obras-cu DOH ali ne mora iskazati niti drugi dohodak a niti dohodak od osiguranja u Obrascu DOH.

Zbog korištenja poreznih olakšica (osnovnog odbitka za poreznog obveznika i za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, korištenje uvećanog osobnog odbitka za porezne obveznike i uzdr-žavane članove i uzdržavanu djecu koji prebivaju na PPDS, brdsko-planinskim područjima, osobnog odbitka za dana darovanja te plaće-nog doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu za određene kategorije osiguranika, kao i uvećanje osobnog odbitka poreznog obveznika za plaćene usluge za zdravstvene i stambene potrebe te priznavanje uplaćenih premija osiguranja uplaćenih do 30. lipnja 2010. koje nisu tijekom 2010. bile priznate kao izdatak) ili zbog rav-nomjernog godišnjeg oporezivanja odnosno izravnavanja porezne osnovice, pomorac može dobrovoljno u obrazac DOH iskazati drugi dohodak i dohodak od osiguranja (ali ne i dohodak od nesamostalnog rada koji je ostvario po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi) i ostvariti povrat poreza na dohodak, ali ne može iskazati samo jedan dohodak (drugi dohodak ili do-hodak od osiguranja) već oba oblika dohotka

Primjer 2. – Pomorac je plovio 183 ili više dana i ostvario dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od kapitala

Pomorac ne podliježe plaćanju poreza na dohodak od nesa-mostalnoga rada kojeg je ostvario po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ali mora podnijeti godišnju poreznu pri-javu (Obrazac DOH), s tim da ne iskazuje ovaj dohodak u Obras-cu DOH ali ne mora iskazati niti drugi dohodak a niti dohodak od osiguranja u Obrascu DOH.

Pomorac mora u Obrascu DOH iskazati dohodak od samo-stalne djelatnosti (ali ne i dohodak od nesamostalnog rada koji je ostvario po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi)

ali ne i dohodak od kapitala, ali može i taj dohodak iskazati u Obrascu DOH ako to želi.

Primjer 3. – Pomorac je plovio manje od 183 dana i ostvario drugi dohodak i dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja (dohodak se ne utvrđuje putem poslovnih knjiga)

Pomorac podliježe plaćanju poreza na dohodak od nesamo-stalnog rada kojeg je ostvario po osnovi rada na brodu u me-đunarodnoj plovidbi i mora podnijeti godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH) i iskazati u Obrascu DOH dohodak od nesamo-stalnog rada kojeg je ostvario po osnovi rada na brodu u me-đunarodnoj plovidbi ali ne i drugi dohodak i dohodak od iznaj-mljivanja stambenog prostora (primitak od najmnine se umanjuje za 30% paušalno priznatih izdataka i tako dobiveni iznos predstavlja poreznu osnovicu na koju se primjenjuje stopa od 12% i prirez - rje-šenje donosi Porezna uprava).

Pomorac može u Obrazac DOH iskazati, ako to želi, i drugi doho-dak i dohodak od iznajmljivanja, ali ne može iskazati samo jedan oblik dohotka (drugi dohodak ili dohodak od iznajmljivanja) jer je člankom 85. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak, propisa-no da ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka iz članka 41. Za-kona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti (drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak koji se oporezuje paušalno) i dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

1.2.4. Rok podnošenja godišnje porezne prijaveGodišnja prijava poreza na dohodak za 2010. podnosi se, u skladu

sa člankom 42. stavkom 2. Zakona, najkasnije do 28. veljače 2011.Ako se pomorac na dan isteka Zakonom propisanog roka za pod-

nošenje godišnje porezne prijave nalazi, zbog obavljanja ugovorenog rada, na brodu u međunarodnoj plovidbi te stoga nije u mogućnosti u propisanom roku podnijeti godišnju poreznu prijavu, smatra se da je ispunjen opravdan razlog za propuštanje zakonskog roka, a za koji pomorac nije odgovoran (viša sila). U navedenom slučaju, pomorac može, prema članku 84. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 147/08), podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao pro-puštanje roka.

Tu činjenicu pomorac je obvezan dokazati potvrdom nadležne lučke kapetanije na kojoj mora biti naznačen i naziv broda odnosno brodara.

Primjerice: pomorac se nalazi ukrcan na brodu u međunarodnoj plovidbi od 20. siječnja 2011. godine i nije se iskrcao do kraja velja-če 2011. te nije podnio godišnju poreznu prijavu u roku. Iskrcao se na dan 10. ožujka 2011. te je u roku od osam dana, računajući od 11. ožujka, odnosno najkasnije do 18. ožujka, obvezan podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i istodobno godišnju poreznu prijavu za 2010.

Međutim, po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka, dakle najkasnije do 1. lipnja 2011. godine, porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom. Primjerice u slučaju da je i na dan 1. lipnja 2011. pomorac još uvijek ukrcan na brodu u međunarodnoj plovidbi te je opet propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom. I ovu činjenicu pomorac treba dokazati potvrdom nadležne lučke kapetanije iz koje će biti razvidno da je po-

91 / 2011 9

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

četak ukrcaja bio prije 28.veljače 2011. te da je razdoblje plovidbe trajalo neprekidno.

Nadalje, zbog podnošenja godišnje porezne prijave u Zakonom propisanom roku, godišnju poreznu prijavu pomorca može podnijeti i njegov opunomoćenik.

Prema članku 15. stavku 2. Općeg poreznog zakona, opunomo-ćenik je osoba koja zastupa poreznog obveznika u okviru dobivene punomoći i u njegovo ime može poduzimati radnje u poreznom po-stupku.

1.3. Koje priloge za priznavanje poreznih olakšica ne treba dostavljati uz godišnju prijavu

Kod godišnje prijave poreza na dohodak za 2010. godinu (što je vrijedilo i za godišnju prijavu poreza na dohodak za 2009. godinu) određeni Prilozi uz godišnju poreznu prijavu ne dostavljaju se Poreznoj upravi ako su isti već dostavljeni Poreznoj upravi kao prilog uz godišnju poreznu prijavu u prethodnim poreznim razdo-bljima (npr. 2009., 2008., 2007. itd.)

U nastavku nabrajamo priloge koji se više ne dostavljaju Pore-znoj upravi jer su isti već dostavljeni Poreznoj upravi kao prilog uz godišnju poreznu prijavu (i koristili osobni odbitak po toj osnovi) u prethodnim poreznim razdobljima (osim ako nije došlo do promjene podataka iz tih isprava):

� porezni obveznik rezident nije obvezan godišnjoj poreznoj prijavi priložiti slijedeće isprave (ako je iste porezni obveznik već dostavio Poreznoj upravi kao prilog uz godišnju poreznu prijavu i koristio dio osobnog odbitka po toj osnovi u prethod-nim poreznim razdobljima te ako nije došlo do promjene poda-taka iz tih isprava) za kupnju prvog stambenog prostora:

� preslika predugovora odnosno ugovora o kupnji za-ključenog s prodavateljem pravnom ili fizičkom osobom, ovjerenog od javnog bilježnika,

� pisana izjava poreznog obveznika da će se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti, ako je stambeni prostor u izgradnji odnosno preslika osobne iskaznice u svrhu pre-bivališta odnosno adrese stanovanja u kupljenom stam-benom prostoru za koji se traži priznavanje dijela osobnog odbitka,

� pisana izjava poreznog obveznika i njegovog bračnog dru-ga da u trenutku i do trenutka kupnje prvog stambenog prostora, prema članku 36. stavku 17. Zakona, nemaju u vlasništvu i/ili suvlasništvu odnosno nisu imali u vlasniš-tvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor u tuzemstvu ili u ino-zemstvu i da se radi o kupnji prvog stambenog prostora,

� preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako se kupnja financira sredstvima tog kredita.

Porezna uprava ipak može iznimno i iz opravdanih razloga zatražiti od poreznog obveznika isprave koji-ma se dokazuje pravo na korištenje osobnog odbit-ka neovisno o tome što su te isprave već dostavlje-ne Poreznoj upravi.

� porezni obveznik rezident nije obvezan godišnjoj poreznoj prijavi priložiti slijedeće isprave (ako je iste porezni obveznik već dostavio Poreznoj upravi kao prilog uz godišnju poreznu prijavu i koristio dio osobnog odbitka po toj osnovi u prethod-nim poreznim razdobljima te ako nije došlo do promjene poda-taka iz tih isprava) za gradnju prvog stambenog prostora:

� preslika građevinske dozvole odnosno akta na temelju kojega se može graditi i izjava o vremenu početka gradnje stambenog prostora,

� preslika ugovora zaključenog s registriranim izvođa-čem radova, osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezni-ku odobren prije 1. siječnja 2003. godine,

� pisana izjava poreznog obveznika da će se u izgrađeni stambeni prostor trajno useliti, ako je stambeni prostor u izgradnji odnosno preslika osobne iskaznice u svrhu pre-bivališta odnosno adrese stanovanja u kupljenom stam-benom prostoru za koji se traži priznavanje dijela osobnog odbitka,

� pisana izjava poreznog obveznika i njegovog bračnog dru-ga da u trenutku i do trenutka izgradnje prvog stambenog prostora, prema članku 36. stavku 17. Zakona, nemaju u vlasništvu i/ili suvlasništvu odnosno nisu imali u vlasniš-tvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor u tuzemstvu ili u ino-zemstvu i da se radi o kupnji prvog stambenog prostora,

� preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako se izgradnja financira sredstvima tog kredita.

Porezna uprava ipak može iznimno i iz opravdanih razloga zatražiti od poreznog obveznika isprave kojima se dokazuje pravo na korištenje osobnog odbitka neovisno o tome što su te isprave već dostavljene Poreznoj upravi.

� porezni obveznik rezident nije obvezan godišnjoj poreznoj prijavi priložiti slijedeće isprave (ako je iste porezni obveznik već dostavio Poreznoj upravi kao prilog uz godišnju poreznu prijavu i koristio dio osobnog odbitka po toj osnovi u prethod-nim poreznim razdobljima te ako nije došlo do promjene po-dataka iz tih isprava) za održavanje postojećeg stambenog prostora:

� dokaz o vlasništvu stambenog prostora poreznog ob-veznika i/ili njegovog bračnog druga,

� dokaz o prebivalištu u stambenom prostoru za koji po-rezni obveznik koristi dio osobnog odbitka za održavanje – preslika osobne iskaznice u svrhu dokaza prebivališta odnosno adrese stanovanja,

� pisana izjava poreznog obveznika da trajno boravi u stambenom prostoru za koji zahtjeva dio osobnog odbit-ka za održavanje,

� preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako je održavanje financirano sredstvima tog kredita.

Porezna uprava ipak može iznimno i iz opravdanih razloga zatražiti od poreznog obveznika isprave kojima se dokazuje pravo na korištenje osobnog odbitka neovisno o tome što su te isprave već dostavljene Poreznoj upravi.

� porezni obveznik rezident nije obvezan godišnjoj poreznoj prijavi priložiti ugovor odnosno presliku ugovora o najmu ako je iste porezni obveznik već dostavio Poreznoj upravi kao prilog uz godišnju poreznu prijavu i koristio dio osobnog odbit-ka po osnovi plaćene najamnine u prethodnim poreznim raz-dobljima te ako nije došlo do promjene podataka iz tih isprava.

Porezna uprava ipak može iznimno i iz opravdanih razloga zatražiti od poreznog obveznika ugovor odnosno presliku ugovora o najmu kojima se dokazuje pravo na korištenje osobnog odbitka neovisno o tome što su te isprave već dostavljene Poreznoj upravi.

www.RiPup.hr

1 / 201110

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Porezni obveznik koji ne prilaže isprave uz godišnju pri-javu prema članku 58. stavku 15., članku 59. stavku 9. i članku 60. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak („Na-rodne novine“, broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 i 146/09) jer ih je već dostavio (radi se o prethodno navedenim prilozima), obvezan je navesti popis tih ispra-va koje je već dostavio Poreznoj upravi kao prilog uz go-dišnju prijavu uz napomenu za koje je porezno razdoblje iste dostavio.

� porezni obveznici za koje je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Poreznoj upravi dostavio podatke o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja u roku pro-pisanom za podnošenje godišnje porezne prijave, nisu obve-zni uz godišnju poreznu prijavu priložiti potvrdu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o uplaćenim premijama do-punskog zdravstvenog osiguranja, uz uvjet da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje omogući poreznim obveznicima dostupnost podataka o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja u roku propisanom za podnošenje godišnje porezne prijave. To znači da bi prije ispunjavanja godišnje prijave poreza na dohodak porezni obveznici morali znati da li je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Poreznoj upravi dostavio podatke o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja kako ne bi bespotrebno Poreznoj upravi prilagali potvrdu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Treba svakako istaknuti da od 1. siječnja 2010. godine sukladno Zakonu o osobnom identifikacijskom broju („Narodne novine“, broj 60/80) osobni identifikacijski broj (OIB) postaje osnovni identifi-kator pravnih i fizičkih osoba u komunikaciji s tijelima javne vlasti (pa time i s Poreznom upravom) i u poslovima platnog prometa što uvjetuje i promjenu svih propisanih obrazaca (pa i obrasca DOH) i izvješća Porezne uprave što je učinjeno Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 146/09).

2. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu

Porezni obveznik-rezident utvrđuje svoju poreznu obvezu za do-hodak prema svim izvorima dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imo-vinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), dok porezni obveznik-nerezident utvrđuje svoju poreznu obvezu za dohodak ostvaren prema svim izvorima u Republici Hrvat-skoj (načelo tuzemnog dohotka).

Prema članku 39. Zakona i članku 85. Pravilnika godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

� dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona kod dva ili više poslodavaca, isplatitelja plaće i/ili mirovine isto-dobno i/ili,

� dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i opore-

zuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona i/ili,

� dohodak iz članka 39. stavka 1. Zakona (dohodak od ne-samostalnog rada iz članka 14. Zakona kod dva ili više poslo-davaca, isplatitelja plaće i/ili mirovine istodobno i dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po os-novi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona) ostvari izravno iz inozemstva (to znači da ga nije isplatio tu-zemni isplatitelj) i/ili ako dohodak iz članka 5. Zakona (to su dohoci iz svih izvora) ostvari izravno iz inozemstva (bez posredovanja tuzemnog isplatitelja) pri čemu predujmovi po-reza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama ovoga Zakona.

Posebno ističemo da se navedeno ne odnosi na mirovine rezide-nata ostvarene u inozemstvu jer se one prema članku 9. stavak 1. točka 6. Zakona ne smatraju dohotkom pa se niti ne oporezuju u Republici Hrvatskoj.

Do izmjene Zakona o porezu na dohodak (koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010.) godišnju poreznu prijavu obvezno je podnosio re-zident ako je oporezivi dohodak ostvario izravno iz inozemstva. Kako bi se u potpunosti izjednačila prava i obveze poreznih obveznika koji imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave i onih koji tu obvezu, prema članku 40. Zakona o porezu na dohodak, nemaju (ali mogu zbog korištenja određenih prava podnijeti poreznu prija-vu) izmijenjena je odredba o obvezi podnošenja godišnje porezne prijave rezidenata na način da rezident ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni inozemni dohodak ako predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama tuzemnog Zakona o porezu na dohodak. U tom smislu je i izmijenjena točka 3. stavak 1. članka 85. Pravilnika.

Posebno ističemo da su porezni obveznici - rezidenti RH-a, prema članku 62. Zakona o porezu na dohodak, obvezni obaviti prijavu u registar poreznih obveznika (RPO) ako ostvare bilo koji oblik dohotka u inozemstvu što u praksi baš i nije slučaj.

Nadalje, odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak koji uređuju utvrđivanje predujmova za pojedine oblike dohotka propisano je da su porezni obveznici - rezidenti RH-a koji ostvare te dohotke izravno iz inozemstva obvezni sami obraču-nati i uplatiti predujam poreza na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak neovisno o tome da li im je inozemni isplatitelj već obračunao, ustegao i naplatio porez na dohodak po inozemnim propisima.

To znači ako je porezni obveznik-rezident RH-a ostvario do-hodak u inozemstvu i platio porez na dohodak u inozemstvu (obično porez obračuna i ustegne inozemni isplatitelj) te za isti dohodak obračunao i platio porez na dohodak (što je obveza poreznog obveznika) prema hrvatskim propisima (sukladno Za-konu i Pravilniku o porezu na dohodak) u Republici Hrvatskoj onda taj porezni obveznik ne mora podnijeti poreznu prijavu, ali naravno, može ako mu bi se to isplatilo.

Ako ne podnese godišnju poreznu prijavu doći će do dvo-strukog oporezivanja, što je u nekim slučajevima za poreznog obveznika povoljnije nego da iskazivanjem ukupnog dohotka po dobrovoljnoj godišnjoj prijavi još mora nadoplatiti porez na dohodak.

111 / 2011 11

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

� dohodak iz članka 5. Zakona (to su dohoci iz svih izvora) za koji poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik (ako je navedene oblike dohotka ostvarivao izravno iz inozemstva i/ili od građana) nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propi-san Zakonom i Pravilnikom.

� godišnju porezu prijavu obvezan je podnijeti i porezni obveznik ako je Porezna uprava od njega zatražila da naknadno pla-ti porez na dohodak.

� dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zako-nu (Pomorskom zakoniku), ostvare članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti (čl.85. st.1. točka 6. Pravilnika) i to neovisno podliježe li ili ne plaćanju poreza na dohodak odnosno godišnjem obračunu poreza na dohodak (to smo detaljno obradili u točci 1.2. ovog članka).

Prema članku 39. stavku 5. Zakona, porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu obvezni su u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji su obvezni podnijeti go-dišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz član-ka 14. ovoga Zakona. Ako uz dohodak, za koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, porezni obveznici iskažu i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. ovoga Zakona (to su dohoci iz svih izvora), obvezni su iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.

Navedeni članak 39. stavak 5. Zakona, nadopunjen je člankom 85. stavak 2. Pravilnika prema kojem porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu su obvezni u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno poseb-nom zakonu ne podliježe oporezivanju. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesa-mostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka iz članka 41. Zakona (drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak koji se paušalno oporezuje) za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti i dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

Posebno treba istaknuti da je, sukladno članku 53. stavku 3. Pravilnika, porezni obveznik obvezan podnijeti go-dišnju poreznu prijavu ako je tijekom 2010. godine koristio osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obi-telji i/ili dijete koje je u 2010. ostvarilo primitke (koji su definirani člankom 36. stavcima 4. i 5. Zakona i ) u iznosu većem od 10.800,00 kuna.

U tom slučaju, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj pore-znoj prijavi koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i djecu, a uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete koji je ostvario oporezive primitke može podnijeti godišnju poreznu prija-vu i koristiti osobni odbitak.

Prema članku 36. stavku 5. Zakona, pri utvrđivanju prava na osob-ni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godiš-nju prijavu a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Radi ilustracije navesti ćemo nekoliko primjera u kojim su porezni obveznici obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu:

Primjer 1. - Radnik radi kod dva poslodavca istodobno na nepuno radno vrijeme i ostvario je drugi dohodak i dohodak od kapitala

Radnik je ostvario u 2010. godini dohodak od nesamostalnog rada (plaću) kod dva poslodavca istodobno, tj. radio je nepuno radno vrijeme kod svakog od dva poslodavca istodobno. Isti radnik je ostvario i drugi dohodak (honorar) i dohodak od kapitala (dividen-du) po ostvarenoj dobiti iz 2004.godine. U ovom slučaju, radnik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i u njoj je obvezan iskazati samo dohodak od nesamostalnog rada ostvaren kod obadva poslodavca istodobno.

Drugi dohodak i dohodak od kapitala radnik nije obvezan iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi ali može ako to želi (u pravilu to se poreznom obvezniku ne bi isplatilo ali ne može iskazati samo jedan oblik dohotka (drugi dohodak ili dohodak od kapitala) jer je člankom 85. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak, propisano da, ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka iz članka 41. Za-kona za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti (drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak koji se oporezuje paušalno) i dohotka koji ne podliježe oporezivanju (dru-gi dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak koji se paušalno oporezuje).

Primjer 2. - Radnik je ostvario plaću i invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i drugi dohodak

Radnik je ostvario u 2010. godini dohodak od nesamostalnog rada (plaću) kod poslodavca kod kojeg radi nepuno radno vrijeme (4 sata dnevno) i istodobno mu Hrvatski zavod za mirovinsko osi-guranje (u daljnjem tekstu: HZMO) isplaćuje invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u visini jedne polovine pune invalidske mirovine te drugi dohodak (honorar) kod drugogog isplatitelja.

U ovom slučaju je porezni obveznik obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i u njoj je obvezan iskazati samo dohodak od nesamostalnog rada (plaću ostvarenu kod poslodavca i mirovi-nu ostvarenu od HZMO-a) jer je dohodak od nesamostalnog rada ostvario kod dva „poslodavca“ istodobno.

Da je porezni obveznik u 2010. godini ostvario plaću i mirovinu od HZMO-a ali ne istodobno (primjerice u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 30. lipnja 2010. je ostvario plaću u radnom odnosu , a od 1. srpnja 2010. godine je umirovljen i po toj je osnovi ostvario mirovinu) tada nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ali to može učiniti ako bi time ostvario povrat poreza na dohodak i prireza.

Drugi dohodak nije obvezan iskazati u godišnjoj poreznoj pri-javi ali može ako to želi (u pravilu to se poreznom obvezniku ne bi isplatilo učiniti ali u pojedinim slučajevima se to ipak isplati).

Primjer 3. - Porezni obveznik ostvario je mirovinu od HZMO-a i mirovinu od osiguravatelja po osnovi dokupa mirovine i drugi dohodak

Umirovljenik je, osim mirovine od HZMO-a, ostvario i mirovinu od osiguravatelja (npr. od ROYAL-a) na temelju ranije uplaćene premije

1 / 201112

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

(koju je uplatio bivši poslodavac) za dokup mirovine i drugi doho-dak. U ovom slučaju je porezni obveznik obvezan podnijeti godiš-nju poreznu prijavu i u njoj iskazati samo mirovinu od HZMO-a i mirovinu od osiguravatelja jer je dohodak od nesamostalnog rada tj. mirovinu ostvario kod dva isplatitelja istodobno.

Drugi dohodak nije obvezan iskazati u godišnjoj poreznoj pri-javi ali može ako to želi (u pravilu, to se poreznom obvezniku ne bi isplatilo učiniti ali u pojedinim slučajevima se ipak isplati).

Primjer 4. - Obrtnik je osim dohotka od samostalne djelatnosti ostvario i drugi dohodak (član nadzornog odbora)

Obrtnik je član nadzornog odbora u trgovačkom društvu i po toj osnovi prima mjesečnu naknadu za rad tj. isplaćuje mu se drugi do-hodak. Obrtnik obavlja samostalnu djelatnost sukladno članku 18. Zakona te je zbog toga obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i u svojoj prijavi iskazati samo dohodak od samostalne dje-latnosti ali ne i drugi dohodak.

Drugi dohodak po osnovi naknade za članstvo u nadzornom odbo-ru obrtnik nije obvezan iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi ali može ako to želi (u pravilu, to se poreznom obvezniku ne bi isplatilo učiniti ali u pojedinim slučajevima se ipak isplati).

Primjer 5. – Radnik je ostvario plaću i dohodak od „druge djelatnosti“

Zaposleni porezni obveznik u 2010. je ostvario plaću ali je isto-vremeno obavljao i tzv. „drugu djelatnost“ (uz radni odnos obavlja obrtničku djelatnost). U tom slučaju porezni obveznik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu jer dohodak za svoju obrtničku djelatnosti utvrđuje i oporezuje na način propisan za samostalne dje-latnosti prema člancima 19. do 24. Zakona. U svojoj godišnjoj po-reznoj prijavi obvezan je iskazati i ukupno ostvareni dohodak (dohodak od samostalne obrtničke djelatnosti i plaću).

Da je ovaj porezni obveznik ostvario primjerice drugi dohodak (npr.autorski honorar) isti ne bi bio obvezan iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi ali bi mogao ako bi to želio (u pravilu, to se poreznom ob-vezniku ne bi isplatilo učiniti ali u pojedinim rijetkim slučajevima se ipak isplati).

Primjer 6. – Radnik je ostvario plaću, dohodak od osiguranja u tuzemstvu i autorsku naknadu (drugi dohodak) u inozemstvu

Rezident Republike Hrvatske koji je zaposlen u trgovačkom društvu u Republici Hrvatskoj i ostvaruje dohodak od nesamostal-nog rada iz članka 14. Zakona, ostvario je u 2010. godini u Italiji autorsku naknadu.

Prema članku 12. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i sprečavanju izbjegavanja plaćanja pore-za (Međunarodne novine – 10/2000) rezidentu RH-a je talijanski isplatitelj autorske naknade obračunao po sniženoj stopi od 5% porez na dohodak od bruto naknade (na temelju potvrde da je porezni obveznik rezident RH-a tj. na temelju propisanog formulara koji je propisan talijanskim propisima, ustegao i uplatio talijanskoj riznici).

Nadalje, prema članku 48. stavku 3. Zakona o porezu na doho-dak i članku 75. stavku 7. Pravilnika o porezu na dohodak predu-jam poreza na dohodak od drugog dohotka (naravno tu spada i autorska naknada) obračunava i uplaćuje porezni obveznik stje-catelj primitka u roku od osam (8) dana, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku

protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kada je dohodak ostvaren.

Porezni obveznik nije obračunao i uplatio predujam poreza na dohodak u RH-a tj. u tuzemstvu a niti je obavio prijavu u registar poreznih obveznika-RPO iako je to bio dužan učiniti prema članku 62. Zakona o porezu na dohodak, pa je prema članku 39. stavku 2.Zakona o porezu na dohodak obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu po ovoj osnovi.Obveza podnošenja godišnje porezne prijave za 2010. bi postojala i da je porezni obveznik obračunao predujam poreza na dohodak u manjem iznosu od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.

Uz obvezno iskazivanje drugog dohotka (po osnovi autorske na-knade) ostvarene izravno iz iznozemstva u godišnju poreznu prijavu za 2010., porezni obveznik je sukladno članku 39. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak obvezan u istoj godišnjoj prijavi iskazati i plaću (dohodak od nesamostalnog rada).

Porezni obveznik nije obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak od osiguranja ali može ako to želi (u pravilu to se poreznom obvezniku ne bi isplatilo učiniti ali u pojedinim RIJET-KIM slučajevima se to ipak isplati).

Pri obradi podnesene godišnje prijave Porezna uprava je, imajući u vidu članak 37. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak i članak 82.Pravilnika o porezu na dohodak koji uređuju način uračunavanja plaćenog poreza na dohodak u inozemstvu, obvezna primijeniti čla-nak 23. stavak 3. (Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pore-zima na dohodak i sprečavanju izbjegavanja plaćanja poreza) koji uređuje načine izbjegavanja dvostrukog oporezivanja u obe države ugovornice, a to za rezidenta RH-a znači sljedeće:

„Kada rezident Hrvatske ostvaruje dohodak koji, u skladu s odredbama ovog Ugovora, može biti oporezivan u Italiji, Hrvatska će tom rezidentu odobriti odbitak od poreza na taj dohodak (op.aut. uračunati porez plaćen u Italiji po godišnjoj poreznoj prijavi i to na temelju potvrde porezne vlasti Italije o uplaćenom porezu u toj zemlji), u iznosu koji je jednak porezu na dohodak plaćenom u Italiji.

U tom slučaju takav odbitak ne smije prelaziti onaj dio poreza na dohodak koji je utvrđen prije odbitka, a koji se pripisuje dohotku koji može biti oporezivan u Italiji.“

Ovdje treba ukazati da je slučajno porezni obveznik iz ovog pri-mjera u roku od 8 dana platio predujam poreza na dohodak prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak tada ne bi bio obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ali bi u tom slučaju došlo do dvo-strukog oporezivanja što je možda za poreznog obveznika bolja vari-janta nego dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave u kojoj bi morao iskazati ukupno ostvaren dohodak u 2010.godini. Stoga, preporučamo prije donošenja ove odluke (da li dobrovoljno podnijeti godišnju poreznu prijavu) da porezni obveznik ili porezni stručnjak obave simulaciju godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2010.

Primjer 7. – Radnik je ostvario plaću, dohodak od imovine (najam stambenog prostora) i drugi dohodak za kojeg isplatitelj nije uplatio porez

Porezni obveznik je zaposlen u trgovačkom društvu koje mu je u 2010. godini redovito isplaćivalo plaću i obračunavalo, obustavljalo i uplaćivalo predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom i Pravilnikom. Porezni obveznik je ostva-rio i primitak po osnovi drugog dohotka (npr. za akviziterski posao) kod drugog trgovačkog društva koje mu je isplatilo drugi dohodak na njegov žiro račun umanjen za obračunate doprinose i porez na

131 / 2011 13

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

dohodak te prirez, međutim, to trgovačko društvo tj. isplatitelj nije uplatio porez na dohodak i prirez u 2010. godini.

Ovaj porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu i u njoj iskazati dohodak od nesamostalnog rada (pla-ću) jer isplatitelj primitka (ili sam porezni obveznik) nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom i Pravilnikom.

Porezni obveznik nije obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak od imovine tj. dohodak od iznajmljivanja stambenog prostora (primitak od najmnine se umanjuje za 30% paušalno priznatih izdataka i tako dobiveni iznos predstavlja poreznu osnovicu na koju se primjenjuje stopa od 12% i prirez - rješenje do-nosi Porezna uprava) ali može ako to želi (u pravilu to se poreznom obvezniku ne bi isplatilo učiniti ali u pojedinim, vrlo rijetkim, slučaje-vima se to ipak isplati).

Primjer 8. – Porezni obveznik je ostvario plaću, dohodak od imovine koji se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga i dohodak od kapitala

Porezni obveznik je tijekom 2010. ostvario plaću (dohodak od nesamostalnog rada) u radnom odnosu kod jednog tuzemnog po-slodavca, dohodak od kapitala (primici po osnovi kamata za danu pozajmicu trgovačkom društvu „X“d.o.o.) u tuzemstvu i dohodak od imovine ostvaren davanjem u zakup poslovnog prostora u tuzem-stvu koji porezni obveznik utvrđuje na temelju poslovnih knjiga tj. na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona.

Porezni obveznik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu po osnovi dohotka od imovine jer se utvrđuje i oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti te je stoga obvezan u godiš-njoj poreznoj prijavi iskazati i plaću (dohodak od nesamostalnog rada).

Porezni obveznik nije obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati i dohodak od kapitala, ali to može učiniti (u pravilu to se poreznom obvezniku ne bi isplatilo učiniti ali u pojedinim, vrlo rijet-kim, slučajevima se to ipak isplati).

3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu

Prema članku 40. stavak 1. Zakona godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

� dohodak od nesamostalnog rada (plaću) iz članka 14. Za-kona samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka ali ne istodobno, i/ili,

� dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona (dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, već za taj dohodak plaća porez po odbitku) i/ili,

� dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona i/ili, � dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona i/ili, � drugi dohodak iz članka 32. Zakona,

a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona.

Ako porezni obveznik (koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu a ipak to dobrovoljno učini) podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja svojih poreznih prava i poreznih olakšica obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni doho-

dak (iz svih izvora) u poreznom razdoblju osim dohotka za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti (to je drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak koji se pau-šalno oporezuje).

Radi ilustracije navesti ćemo nekoliko primjera u kojima porezni obveznici nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu ali je ipak dobrovoljno mogu podnijeti:

Primjer 9. – Radnik je ostvario plaću i dohodak od imovine po osnovi najamnine (zakupnine) prema rješenju porezne uprave

Porezni obveznik je od 1. siječnja 2010. do 30. lipnja 2010. bio zaposlen kod jednog poslodavca a od 1. srpnja 2010. do 31. prosin-ca 2010. kod drugog poslodavca. Uz plaću je ostvario dohodak od imovine (iznajmio je poslovni prostor) na temelju rješenja Porezne uprave, što znači da dohodak od imovine ne utvrđuje putem po-slovnih knjiga kao dohodak od samostalne djelatnosti.

Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu pri-javu ali može istu podnijeti radi ostvarivanja poreznih olakšica i drugih prava u kom slučaju je obvezan u godišnjoj poreznoj pri-javi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju (tj. u 2010. godini).

Primjer 10. – Porezni obveznik je ostvario plaću, dohodak od imovinskih prava, dividendu, drugi dohodak i dohodak od osiguranja

Porezni obveznik je u 2010. godini ostvario plaću kod jednog poslo-davca, dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala (dividen-du na temelju dobiti ostvarene u 2004.), drugi dohodak (autorsku naknadu) i dohodak od osiguranja. Poslodavac i ostali isplatitelji su obračunali, obustavili i uplatili predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom i Pravilnikom.

Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu pri-javu ali može istu podnijeti radi ostvarivanja poreznih olakšica i drugih poreznih prava u kom slučaju je obvezan u godišnjoj po-reznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u 2010. godini.

Primjer 11. – Športaš - amater je ostvario drugi dohodak (športsku stipendiju, stipendiju za redovno školovanje, nagradu za športska ostvarenja) i primitak za rad posredstvom student-servisa

Športaš - amater je u 2010. ostvario drugi dohodak po osnovi: športske stipendije (isplaćeni iznosi iznad 1.600,00 kn mjesečno), stipendije za redovno školovanje (isplaćeni iznosi iznad 1.600,00 kn mjesečno – ova stipendija i športska stipendija međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa), nagra-de za športska ostvarenja (isplaćeni iznosi u 2010. smatraju se drugim dohotkom neovisno o visini isplaćene nagrade jer još nije donesen Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada – inače je propi-san neoporezivi iznos od 20.000,00 kn godišnje) i primitak za rad posredstvom studentske udruge (isplaćeni iznos iznad 50.000,00 kn godišnje uz prethodno umanjenje primitka za naknadu za posre-dovanje). Svi isplatitelji su obračunali, obustavili i uplatili predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom i Pravilnikom.

Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu pri-javu ali može istu podnijeti radi ostvarivanja poreznih olakšica i drugih prava u kom slučaju je obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u 2010. godini.

1 / 201114

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Primjer 12. - Novinar (športaš ili umjetnik) plaća doprinose prema rješenju porezne uprave a porez na dohodak od te djelatnosti plaća kao drugi dohodak i ostvaruje dohodak od imovine

Novinar (športaš ili umjetnik) obavlja profesionalnu samostalnu djelatnost (slobodno zanimanje) i po toj osnovi je obvezno osigu-ran (plaća doprinose na mjesečnu osnovicu prema rješenju Porezne uprave). Po vlastitom zahtjevu dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga već plaća predujam poreza na dohodak po os-novi te djelatnosti kao drugi dohodak. Uz drugi dohodak ostvario je u 2010. dohodak od iznajmljivanja poslovnog prostora (dohodak od imovine) koji plaća po rješenju Porezne uprave tj. dohodak od imovine ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.

Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu pri-javu jer dohodak od profesionalne samostalne djelatnosti i do-hodak od imovine ne utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona.

Ipak, porezni obveznik, ako želi, može podnijeti godišnju poreznu prijavuZA 2010. i iskazati ukupno ostvareni dohodak (drugi doho-dak po osnovi profesionalne samostalne djelatnosti i dohodak od imovine.)

Primjer 13. – Umirovljenik je ostvario mirovinu i dohodak od imovine prema rješenju porezne uprave

Umirovljenik osim svoje mirovine u 2010. godini ostvario je do-hodak od iznajmljivanja stambenog prostora (dohodak od imovine). Porezna uprava je donijela rješenje kojim mu je utvrdila predujam poreza na dohodak koji je porezni obveznik plaćao posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec (dakle, dohodak od imovine se ne utvr-đuje putem poslovnih knjiga kao za samostalnu djelatnost).

Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu pri-javu ali može istu podnijeti radi ostvarivanja poreznih olakšica i drugih prava u kom slučaju je obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u 2010. godini.

U skladu sa člankom 40. stavkom 2. Zakona i člankom 86. stavak 2. Pravilnika, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu (pod uvjetom da su obračunati, obustavljeni i upla-ćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom i Pravilnikom), može istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na korištenje:

� izdataka po osnovi uplaćenih premija osiguranja (za životno osiguranje s obilježjem štednje, dobrovoljnog mirovinskog osi-guranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja) - i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine.

� osobnog odbitka za podmirenje osnovnih životnih potreba po-reznog obveznika te njegove uzdržavane članove uže obitelji i djecu koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište izvan područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja,

� osobnog odbitka za porezne obveznike te njegove uzdržavane članove uže obitelji i djecu koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim po-dručjima,

� osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstve-no osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran,

� osobnog odbitka za plaćene zdravstvene usluge - i to za upla-te izvršene do 30. lipnja 2010. godine.,

� osobnog odbitka za plaćene izdatke za stambene potrebe (kupnju ili gradnju stambenog prostora, održavanje postoje-

ćeg stambenog prostora i po osnovi plaćene najamnine) - i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine.,

� osobnog odbitka za dana darovanja, � ravnomjernog godišnjeg oporezivanja odnosno godišnjeg

izrav nanja porezne osnovice, � stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovin-

skih prava prema članku 27. stavku 4. Zakona, � drugih prava propisanih zakonima.

Sukladno članku 69. stavku 2. i 3. Pravilnika porezni obveznik - radnik može podnijeti godišnju poreznu prijavu i zahtijevati povrat obračunatog i obustavljenog poreza na dohodak iz njegove pla-će, koji poslodavac nije uplatio, a naknadno je nad tim poslodav-cem otvoren postupak stečaja ili sanacije ili je zaključen ugovor o nagodbi prema Zakonu o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava kada se radnik iznimno više ne smatra dužnikom neuplaćenog (a obračunatog i obustav-ljenog) poreza na dohodak pa može ostvariti povrat poreza na dohodak. U svim drugim slučajevima povrat poreza na dohodak ne može biti ostvaren što potvrđuje i Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem „Povrat poreza na dohodak i prireza na dohodak“ (Klasa: 410-01/07-01/33; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 21. velja-če 2007.) Još detaljnije je ova problematika obrađena u mišljenju „Tumačenje članka 69. Pravilnika o porezu na dohodak“ (Klasa: 410-01/07-01/976; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 19. rujna 2007.).

U skladu sa člankom 86. stavak 3. Pravilnika poreznim obveznici-ma koji ostvaruju drugi dohodak iz članka 32. Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona od koje se dohodak utvrđuje kao drugi dohodak prema članku 32. Zakona, ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci odnosno ne-oporezivi dio naknade u visini:

� 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, � 25% neoporezivih primitaka umjetnika prema članku 46. stav-

ku 5. ovoga Pravilnika i članku 22. Zakona o pravima samo-stalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvara-laštva, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak.

Izdaci odnosno neoporezivi dio naknade mogu se priznati pore-znim obveznicima samo u tijeku poreznog razdoblja (2010. godina) pri isplati primitka i plaćanju predujma poreza na dohodak od dru-gog dohotka, pod uvjetima i na način propisan člankom 48. Zakona i člankom 75. stavkom 5. Pravilnika (ako isplatitelj nije uzeo u obzir propisane izdatke može od iduće isplate tijekom poreznog razdoblja obaviti ispravak više obustavljenog i uplaćenoga poreza na doho-dak).

4. Za koji se dohodak godišnja porezna prijava ne može podnijeti

Prema članku 41. Zakona, godišnju poreznu prijavu ne može pod-nijeti porezni obveznik:

� za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. Zakona – primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovin-sko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunat i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja.,

151 / 2011 15

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

� za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušal-nom iznosu prema članku 44. Zakona (od obavljanja samo-stalne djelatnosti ili od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova). Paušalno opo-rezivanje propisano je:

� Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelat-nosti («Narodne novine», br. 143/06) i

� Pravilnikom o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza («Narodne novine», br. 48/05 i 148/09).

Treba istaknuti da ovi porezni obveznici ipak mogu podnijeti godiš-nju poreznu prijavu po osnovi drugih oblika dohotka, kao i svi ostali porezni obveznici.

5. Primici koji se ne unose u godišnju poreznu prijavu

U godišnju poreznu prijavu - opći dio, porezni obveznik ne unosi podatke o ostvarenim:

a) primicima u 2010. godini koji se, u skladu s odredbama članka 9. Zakona, ne smatraju dohotkom i to:

� primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, kamatama na pologe (po viđenju i oročene) na žiro, tekućim i devi-znim računima a koje su ostvarene od banaka, štedionica i štedno kreditnih zadruga,

� primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su isplaćeni u 2010. po rasporedu ostvare-ne dobiti u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine koji se obvezno uključuju u godišnju poreznu prijavu),

� primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom,

� primicima od otuđenja financijske imovine, ako to nije djelatnost poreznih obveznika,

� izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doži-votne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio odre-đenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja,

� mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, � obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti

roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Za-konu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

� državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hr-vatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisa-ne statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom prora-čunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

� primici koje fizičke osobe (odnosi se na sve fizičke osobe, a za zaposlenike darovatelja primici isplaćeni od 1. srpnja 2010.) ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješa-

vanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sred-stava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, od-nosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom i mogu se unijeti u godišnju poreznu prijavu.

� primici po posebnim propisima: � potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji

poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, � socijalne potpore, � primici po osnovi potpora za novorođenče (ovi primici se

ne smatraju dohotkom od 1.srpnja 2010), odnosno potpo-ra za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica

� primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina, � potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elemen-

tarnih nepogoda, � potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih

događaja, � nasljedstva i darovi (pod uvjetom da su darovatelj i daro-

primatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelat-nost iz članka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom),

� primici od otuđenja osobne imovine, � odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,

uključivo i isplaćeni iznosi obeštećenja korisnika mirovina koje je nastupilo zbog djelomičnog usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. go-dine, a na temelju Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. godine („Narodne novine“, broj 105/04) kojim se uređuje provo-đenje odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-283/97 od 12. svibnja 1998. godine („Narodne novine“, broj 69/98),

� primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjeca-njima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema poseb-nom zakonu,

� novčani dodaci uz mirovinu (ovi primici se ne smatraju dohotkom od 1.srpnja 2010) koje umirovljenicima isplaću-ju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica,

� potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe (ovi primici se ne smatraju dohotkom od 1.srpnja 2010.)

� primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ži-vota i imovine (ako su premije osiguranja bile pri uplati oporezovane ili uplaćivane iz dohotka nakon oporezivanja i nisu bile porezno priznati izdatak). Primici po osnovi ži-votnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile

1 / 201116

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

porezno priznati izdatak (od 1. srpnja 2010. premije osigu-ranja ne mogu biti porezno priznati izdatak).

b) primicima u 2010. godini na koje se, u skladu s odredbama članka 10. Zakona, ne plaća porez na dohodak i to:

� naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oruža-nim snagama Republike Hrvatske,

� naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda,

� naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obve-znih osiguranja (ove naknade ne smatraju se socijalnim potporama),

� nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukova nja do propisanog iznosa (1.600,00 kuna mje-sečno),

� nagrade učenicima i studentima osvojene na natje-canjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,

� primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima a do propisanog iznosa (50.000,00 kuna godiš-nje),

� naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu (uvjeti koji moraju biti ispunjeni da se na ove naknade ne plaća porez na dohodak i da se ne unose u godišnju poreznu prijavu podrobnije su utvrđeni člankom 7. stavak 4. Pravilnika),

� naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

� primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa,

� primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovo-ga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa,

� primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu a do propisanog iznosa,

� stipendije učenicima i studentima za redovno školova-nje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa (1.600,00 kuna),

� stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu do visine od 4.000,00 kuna mjesečno, koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Ova stipendija i stipendije učenici-ma i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa (1.600,00 kuna) se međusobno isključuju.

� stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te po-slijedoktoranata za koje su sredstva planirana u Držav-nom proračunu Republike Hrvatske te stipendije koje

se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europ-ske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazu-mima i to studentima za redovno školovanje na viso-kim učilištima i na koje se ne plaća porez na dohodak ako su isplaćene od 1.srpnja 2010.),

� športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog iznosa (1.600,00 kuna mjesčno),

� stipendije studentima izabranima na javnim natječa-jima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraži-vačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja.(na ove stipendije ne plaća se porez na dohodak ako su isplaćene počevši od 1. srpnja 2010.). Pravo na neoporezivu isplatu sti-pendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za pri-jevozne troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu redovnog studenta i drugo). Iznos stipendije koji nije iskorišten za pokriće stvarnih troško-va školovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

� premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svog radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju do-brovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje (na ove premije se ne plaća porez na dohodak ako su plaćene od 1.srpnja 2010. do 31. prosinca 2010. i to do 3.000,00 kuna za navedeno razdoblje). Ako se isplati iznos veći od propisanog to se smatra plaćom radnika.

� sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredsta-va sindikalne članarine članovima sindikata,

� naknade športašima amaterima prema posebnim propi-sima, do propisanih iznosa (do 1.600,00 kuna mjesečno),

Nagrade za športska ostvarenja prema po-sebnim propisima (isplaćeni iznosi u 2010. smatraju se drugim dohotkom neovisno o visini isplaćene nagrade jer nije donesen Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada, što znači da se uključuju u godišnju poreznu prijavu – inače je propisan neoporezivi iznos od 20.000,00 kn godišnje) pa se ove nagrade unose u godišnju poreznu prijavu.

� obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine koje se prema Zakonu o pravima hr-vatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji isplaćuju članovima obitelji smrtno stradalog, za-točenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (članak 53. stavak 2. Zakona),

� dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodat-ku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ( „Narodne novine „ br. 79/07) što je propisano

171 / 2011 17

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

člankom 15. stavak 2. točka 6. Zakona o porezu na doho-dak. Isto tako ovi dodaci niti do 1. srpnja 2010. nisu podli-jegali plaćanju poreza na dohodak i to prema mišljenju Po-rezne uprave – Središnjeg ureda (Klasa: 140-01/07-01/39; Ur.broj: 513-07-21-01/07-6 od 21. studenoga 2007.)

� primici po osnovi obračunatih propisanih zateznih ka-mata isplaćenih s osnove plaće ili mirovine koje se ispla-ćuju po sudskoj presudi te sukladno članku 15. stavak 3. Zakona ne podliježu oporezivanju (međutim, sukladno članku 17. stavak 3. Pravilnika, kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (pla-ćom) te podliježu oporezivanju pa se unose u godišnju poreznu prijavu)

� primici po osnovi novčane pomoći polaznicima struč-nog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odno-sa isplaćenih na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (članak 7. stavak 2. Pravilnika),

c) dohotku od nesamostalnog rada – plaćama i naknadama koje osoblje snaga NATO ostvaruje od NATO-a, kao i podat-ke o svim drugim vrstama dohotka koje to osoblje ostvaruje izvan Republike Hrvatske, koji se u skladu s odredbama Na-putka o provođenju odredbi ugovora o statusu snaga (SOFA) kojim se uređuje plaćanje poreza (“Narodne novine” broj 13/96), izuzimaju od oporezivanja u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osoblja NATO-a kao poreznih obveznika (rezi-denata ili nerezidenata) prema propisima Republike Hrvatske.

d) dohotku iz članka 11. Zakona kojeg su ostvarile fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti i koje na tako ostvaren dohodak ne plaćaju porez na dohodak (osobna oslobođenja) i to: 1) šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Repu-

blici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomat-skih misija u Republici Hrvatskoj a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2) šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i kon-zularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvat skoj,

3) dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci teh-ničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,

4) fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih mi-sija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih di-plomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivali-šte u Republici Hrvat skoj,

5) počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Re-publici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.

e) primicima u 2010. godini koji se u skladu s člankom 15. Zako-na ne smatraju primicima od nesamostalnog rada,

f) primicima u skladu s odredbama članka 24. stavak 2. Pravilni-ka koji se ne smatraju poslovnim primicima, odnosno daro-vanjima, sukladno članku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, koje su tijekom 2010. godine primili (od pravnih i fizičkih oso-ba) umjetnici koji umjetničku djelatnost obavljaju samostalno,

kao slobodno zanimanje, a oporezuju se na način propisan odredbama članka 19. do 24. Zakona i to do iznosa 20.000,00 kuna godišnje, uz uvjete da za primljene darove nisu dali ni-kakvu protučinidbu, da su darove u novcu primili doznakom darovatelja na žiro-račun a darove u stvarima i uslugama na temelju ugovora o darovanju ili neke druge pisane isprave s istaknutom tržišnom vrijednosti darovane usluge i/ili stvari, te da su vjerodostojne isprave o darovanjima (preslike naloga za prijenos, ugovor o darovanju, potvrde primitka darovane stvari ili usluge i slično) priložili uz godišnju poreznu prijavu.

g) primicima u skladu s odredbama članka 81.a stavaka 1. i 2. Pravilnika koje je član posade u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi ako je ispunio, u skladu s Pomorskim zakonikom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe od 183 dana ili više od 183 dana.

6. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave za 2010. godinu

Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju pore-znu prijavu za 2010. godinu dužni su je podnijeti po isteku godine, najkasnije do kraja mjeseca veljače 2011. godine, odnosno do 28. veljače 2011. godine, sukladno članku 42. Zakona i članku 62. stavak 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 147/08 – u daljnjem tekstu: OPZ ) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Ako porezni obveznik, iz opravdanih razloga odnosno razloga za koje nije odgovoran (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila), propusti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dobro-voljno trebao predati) u zakonskom roku do kraja mjeseca veljače 2011. godine, može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje (članak 84. OPZ) i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje odnosno od dana kada je do-znao za uzrok. Npr. porezni obveznik se nalazi na bolničkom liječenju od 18. siječnja do 10. ožujka 2011. godine, radi čega poreznu prijavu nije podnio do kraja mjeseca veljače 2011. godine. Ako je obvezan ili želi podnijeti poreznu prijavu, može do 18. ožujka 2011. godine pod-nijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i istodobno poreznu prijavu.

Međutim, po isteku roka od tri mjeseca od propušte-nog roka (31. svibnja 2011. godine) porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano vi-šom silom.

O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.

Po poreznim prijavama koje su porezni obveznici dužni podnijeti ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava utvrđuje go-dišnji porez na dohodak i prirez procjenom (članak 39. stavak 6.), te podnosi prijavu za vođenje prekršajnog postupka (članak 207. stavak 1. točka 18. Općeg poreznog zakona). Za poreznog obvezni-ka koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku propisana je novčana kazna od 5.000,00 do 500.000,00 kuna, dok je za odgovor-nu osobu u pravnoj osobi propisana novčana kazna od 2.000,00 do 100.000,00 kuna.

Po poreznim prijavama koje porezni obveznici žele podnijeti a nisu ih podnijeli u propisanom roku, pri čemu nisu postojali oprav-dani razlozi za propuštanje roka, Porezna uprava donijet će zaklju-

1 / 201118

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

čak o obustavi postupka prema Zakonu. Navedeno znači da se po takvim poreznim prijavama neće utvrđivati porez na dohodak i prirez a ni razlike.

7. Kome se predaje porezna prijava

Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Nerezident podnosi poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu sjedišta isplatitelja ili većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.

Porezni obveznici koji imaju prebivalište ili uobičajeno bo-ravište u Gradu Zagrebu (osim Sesveta) godišnju poreznu prijavu podnose Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Ispostavi Zagreb - za poreze građana (10000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 32), ali prijavu mogu pod-nijeti i u bilo kojoj ispostavi Porezne uprave na području Grada Zagreba.

U slučaju da porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu mjesno nenadležnoj ispostavi Porezne uprave, nenadležna ispostava će prijavu zaprimiti i utvrditi pravodobnost predaje upisom nadnevka na naljepnici, a predmet će biti rješen dostavom prijave u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Temeljem navedenog, ako porezni obve-znik godišnju poreznu prijavu za 2010. preda u mjesno nenadležnoj ispostavi Porezne uprave do 28. veljače 2011. godine, smatrati će se da je godišnja porezna prijava podnesena u Zakonom propisanom roku.

Za dohodak koji su ostvarili supoduzetnici zajedničkim obav-ljanjem djelatnosti odnosno zajedničkom imovinom i imovinskim pravima, prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se ispostavi područnog ureda Porezne uprave na čijem području se nalazi prebivalište ili uobičajeno boravište nositelja zajedničke djelatnosti odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava. Rješenjem o utvrđenom dohotku iz zajedničke djelatnosti utvrđuju se udjeli u zajedničkom dohotku svakog supoduzetnika u zajedničkoj djelatnosti a tako utvrđene udjele u zajedničkom dohotku svaki od supoduzetnika je obvezan unijeti u svoju godišnju poreznu prijavu, koju predaje mjesno nadležnoj jedinici Porezne uprave pre-ma mjestu svog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Ako je rezident tijekom 2010. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište između općina ili gradova u Republici Hrvat-skoj, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza, smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno bo-ravište veći odnosno pretežiti dio godine. Npr. porezni obveznik je do kraja mjeseca travnja 2010. godine imao prebivalište u Zagrebu, a od 1. svibnja 2010. godine ima prebivalište u Šibeniku. U godiš-njem obračunu mjerodavnim prebivalištem će se smatrati Šibenik. Radi toga će se razlika poreza i prireza po godišnjem obračunu za dodatnu uplatu usmjeriti Šibeniku, odnosno s uplatnog računa Šibe-nika vratit će se poreznom obvezniku više plaćeni porez i prirez koji je utvrđen godišnjim obračunom.

Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati izravno u ispostavi Porezne uprave ili je mogu poslati poštom pre-poručeno.Godišnje porezne prijave koje su 28. veljače 2011. do 24,00 sati poslane preporučeno poštom smatraju se pod-nesenim u Zakonom propisanom roku.

U skladu s odredbama članka 64. OPZ-a porezni obveznik koji zbog osobnih uvjeta (nepismenost, invaliditet gornjih ekstremiteta, sljepoća ili slabovidnost, nedostatak na tržištu propisanog obrasca) ne može poreznu prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, može poreznu prijavu usmeno izjaviti u zapisnik službenoj osobi poreznog tijela. U tom slučaju poreznu prijavu osobno izjavljuje u ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uo-bičajenom boravištu.

8. Ispravak porezne prijavePrema članku 66. OPZ-a porezni obveznik može izvršiti ispravak

prijave ako uoči da je porezna prijava koju je podnio ili koja je pod-nesena za njega netočna ili nepotpuna i da zbog toga može doći do manje ili više plaćenog poreza. Pravo na ispravak prijave ima univer-zalni pravni sljednik poreznog obveznika i one osobe koje zastupaju poreznog obveznika ili univerzalnoga pravnog sljednika.

Ispravak prijave porezni obveznik (ili njegov opunomoće-nik) može izvršiti najkasnije u roku od dvanaest mjese-ci od isteka roka za podnošenje prijave.Nakon što je doneseno porezno rješenje ispravak porezne prijave više se ne može izvršiti.

Ako se prije isteka roka od dvanaest mjeseci od isteka roka za podnošenje prijave pokrene postupak poreznog nadzora, ispravak prijave porezni obveznik može izvršiti najkasnije do dostave obavije-sti o početku poreznog nadzora.

Često se u praksi događa da porezni obveznik zbog objektivnih okolnosti (npr. bolesti, službenog puta i slično) ne podnese potpunu poreznu prijavu.Tada mu se mora omogućiti ispravak već podnese-ne porezne prijave.

9. Odustanak od porezne prijave - povlačenje prijave

Prema članku 65. novog OPZ-a propisan je odustanak od prijave na slijedeći način:

Ako je porezni obveznik podnio poreznu prijavu, koju pre-ma odredbama posebnog propisa nije bio dužan podnije-ti, od podnesene porezne prijave može odustati u roku od trideset dana od dana podnošenja porezne prijave, ako posebnim propisom nije uređeno drugačije.

Ovo je velika promjena u odnosu na prethodne godine (i nakon vi-šegodišnjeg različitog postupanja ispostava Porezne uprave) i Upute o odustanku od porezne prijave koju je Središnji ured Porezne uprave donio u 2006. godini (Klasa: 410-01/06-01/302; Ur. Broj: 513-07-21-01/06-1 od 8. ožujka 2006.) prema kojoj su porezni obveznici, koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu a ipak je radi ostva-rivanja određenih poreznih prava podnesu, mogli tijekom poreznog postupka odustati (povući) od svoje porezne prijave pismenom izja-vom koju podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U toj Uputi Porezne uprave nije bio utvrđen rok od 30 dana.

www.RiPup.hr

191 / 2011 19

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

10. Razdoblje utvrđivanja poreza na dohodak

Porez na dohodak se utvrđuje za kalendarsku 2010. godinu (po-rezno razdoblje). Porezno razdoblje može biti i kraće i to ako je u tijeku 2010. godine tuzemni porezni obveznik promijenio status u inozemnog poreznog obveznika i obratno te ako je porezni obveznik tijekom godine rođen ili je preminuo.

Za kraća porezna razdoblja porez na dohodak se utvrđuje na način propisan za godišnji obračun (članak 81. stavak 1. Pravilnika), a prema članku 7. stavku 2. Zakona.

Ako je porezni obveznik ostvario dohodak za koji je propisano ob-vezno podnošenje godišnje porezne prijave a porezno razdoblje je, radi njegove smrti, bilo kraće od kalendarske godine, njegovu pore-znu prijavu za to kraće porezno razdoblje može podnijeti njegov na-sljednik. U slučaju više nasljednika poreznu prijavu ostavitelja može podnijeti nositelj zajedničke djelatnosti ili zajedničke imovine i imo-vinskih prava. Ako nasljednik odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ili zajedničke imovine i imovinskih prava ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrdit će Porezna uprava procjenom (članak 2. stavak 2. Pravilnika).

11. Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak

Ako nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i umanjenja godišnjeg poreza za, tijekom poreznog razdoblja - 2010. godine, uplaćene predujmove poreza po svim izvorima dohotka kao i za ino-zemni porez koji se prema članku 37. stavak 4. Zakona i članku 82. Pravilnika može uračunati, preostane razlika poreza na dohodak za uplatu, porezni obveznik mora dužni porez, u skladu s odredbama članka 37. stavak 6. Zakona i članka 81. stavak 5. Pravilnika, platiti u roku od petnaest (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđe-nom porezu za 2010. godinu.

Dužan iznos poreza po osnovi dohotka od nesamostalnog rada, drugog dohotka, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i do-hotka od imovinskih prava, porezni obveznik može uplatiti kod ovla-štene organizacije za platni promet, nalogom za uplatu koji mu se dostavlja uz rješenje o utvrđenom godišnjem porezu i razlici za uplatu.

Međutim, obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te djelatnosti poljopri-vrede i šumarstva za koju su obveznici poreza na dodanu vrijednost ili ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom, kojima će po godišnjem obračunu biti utvrđena razlika po-reza i prireza za uplatu, obvezni su dužni iznos poreza i prireza platiti preko računa kod ovlaštenih organizacija za platni promet na kojima vode svoja novčana sredstva.

Ako razliku poreza na dohodak i prireza za dodatnu uplatu pore-zni obveznik ne uplati pravodobno obvezan je platiti zateznu kamatu (trenutna stopa je 14%) zbog nepravodobne uplate javnih prihoda prema propisima koji uređuju plaćanje zateznih kamata.

12. Povrat preplaćenog poreza na dohodak

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi ra-zlika više plaćenog predujma poreza u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, više uplaćeni porez u 2010. godini može se, u skladu s odredbama članka 37. stavka 7. Zakona i članka 81. stavci 6. i 7.

Pravilnika, vratiti poreznom obvezniku bez posebnog pisanog zahtjeva.

Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od sa-mostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov račun ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje, do iskorištenja preplaćenog iznosa. Pisani zahtjev za povrat više plaćenog poreza porezni obveznik mora podnijeti u roku od (15) dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu za 2010. godinu.

Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza, u pra-vilu, će se izvršiti negotovinski i to na račun (tekući ali i žiro-račun) kojeg porezni obveznici imaju otvoren kod or-ganizacije ovlaštene za platni promet i kojeg su naveli u godišnjoj poreznoj prijavi pod 1.8. Obrasca DOH.

Porezna uprava će, iznimno, povrat preplaćenog poreza i prireza izvršiti i gotovinski, na način da će uz rješenje o porezu i prirezu za 2010. godinu, kojim je utvrđena razlika poreza i prireza za povrat, dostaviti naloge za povrat pa će ti porezni obveznici (građa-ni) povrat ostvariti podnošenjem naloga ovlaštenoj organizaciji za platni promet, uz plaćanje odgovarajuće naknade (provizije) toj organizaciji.

Dakle, u slučaju da porezni obveznik ne želi da mu se po-vrat preplaćenog poreza i prireza isplati na račun koji je eventualno naznačio pod. 1.8. Obrasca DOH-a, tu činje-nicu posebno navodi pod 8. Obrasca DOH-a - NAPO-MENA POREZNOG OBVEZNIKA / OPUNOMOĆENIKA / POREZNOG SAVJETNIKA.

Odredbama članka 113. stavkom 6. OPZ-a propisano je da Pore-zna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je prethodno utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih a neplaćenih poreza ili dru-gih javnih davanja koje naplaćuje. Prema tome, više plaćeni porez na dohodak i prirez za 2010. godinu može se uračunati u obvezu poreza za 2011. godinu ili vratiti poreznom obvezniku sa ili bez pisanog zahtjeva, samo u slučaju ako porezni obveznik nema evidentiranih nepodmirenih obveza po osnovi poreza i drugih javnih davanja (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet ne-kretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na cestovna motorna vozila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, čla-narina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, doprinosa za zapošljavanje, spomeničke rente i drugog).

Posebno treba istaknuti da radnici ne mogu dobiti povrat poreza za 2010. ako je u poreznom knjigovodstvu na računu 1406 ispla-titelja (poslodavca) dohotka od nesamostalnog rada evidentiran dug za tu godinu, pa je zbog toga bio blokiran isplatitelj dohotka od nesamostalnog rada što onemogućava obradu godišnjih prijava njegovih radnika i drugih osoba koji su u 2010. kod njega ostvari-vali dohodak od nesamostalnog rada.

Drugim riječima, povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi radnika i drugih osoba koje su u poreznom razdoblju ostvarivale primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada moguć je samo ako je posloda-vac i drugi isplatitelj primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, tijekom poreznog razdoblja za koje su fizičke osobe podnijele godišnju poreznu prijavu, uplaćivao obračuna-

1 / 201120

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

te iznose predujmova poreza na dohodak i prireza o čemu se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem (Klasa: 410-01/06-01/545; Ur.broj: 513-07-21-01/06-1 od 6. lipnja 2006.). Međutim, praksa Porezne uprave donosi i mogućnost da radnik sam uplati dužan porez na dohodak (ako ocijeni da mu se to isplati) pa će mu se u tom slučaju donijeti rješenje o godišnjem obračunu poreza na dohodak te priznati povrat poreza.

Iznimno, ako je naknadno nad tim poslodavcem otvoren postupak stečaja ili sanacije ili je zaključen ugovor o nagodbi prema Zako-nu o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i dr-žavnih jamstava radnik može ostvariti povrat poreza na dohodak.

13. Osobni odbitak – neoporezivi dio dohotka

Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka i može se iskoristiti samo do visine ostvarenog dohotka. Primjerice, ako porezni ob-veznik ostvari u 2010. godini dohodak u iznosu od 30.000,00 kuna a ukupni godišnji osobni odbitak iznosi 40.000,00 kuna tada porezni obveznik može iskoristiti osobni odbitak u visini od 30.000,00 kuna. Ostatak osobnog odbitka u iznosu od 10.000,00 kuna (tzv. višak osobnog odbitka) ne može se prenositi u slijedeću, 2011. godinu što znači da je izgubljen. U nekim državama (koje tendiraju pravednosti u oporezivanju dohotka) osobni odbitak se primjenjuje na utvrđenu poreznu obvezu što znači da je za sve porezne obveznike isti (tj. ne ovisi o marginalnoj stopi poreza na dohodak kao u RH) te eventualni višak osobnog odbitka (razlika između godišnjeg osobnog odbitka i godišnje porezne obveze) država refundira poreznom obvezniku. Pri-mjerice, ako bi se svim poreznim obveznicima za uzdržavanog člana uže obitelji priznao odbitak od porezne obveze (utvrđenog ukupnog godišnjeg poreza na dohodak) u godišnjem iznosu od 5.000,00 kuna a porezna obveza jednog poreznog obveznika iznosi 3.000,00 kuna tada bi se tom poreznom obvezniku refundiralo 2.000,00 kuna.

Prema članku 36. Zakona od 1. srpnja 2010. godine ukinuti su slijedeći osobni odbici:

� za stvarne troškove zdravstvenih usluga, � za stambene potrebe (kupnju ili gradnju prvog stambenog pro-

stora, održavanje postojećeg stambenog prostora i plaćenu slobodno ugovorenu najamninu).

Osim ukinutih osobnih odbitaka ukinuta je i porezna olakšica za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobro-voljnoga mirovinskog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja koji su bili porezno priznati izdaci.

Nabrojene porezne olakšice (osobni odbici za stvarne troškove zdravstvenih usluga i za troškove stambene po-trebe i premije osiguranja koji se priznaju kao porezno pri-znati izdaci), koje su ukinute od 1. srpnja 2010. godine, ipak se priznaju u godišnjem obračunu poreza na do-hodak za 2010. godinu (na temelju podnesene godišnje porezne prijave) u ukupnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna godišnje (za 2009. godinu taj iznos je iznosio 12.000,00 kuna) i to samo za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine. Navedeno je propisano člankom 33. stavkom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 80/10).

Posebno ističemo da u ovaj ukupni godišnji iznos od 6.000,00 kuna ne ulaze eventualna darovanja i plaćeni doprinosi za obve-zno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije

osiguran iako su i oni dijelovi ukupnog osobnog odbitka poreznog obveznika

Od dosadašnjih osobnih odbitaka koji su se priznavali do 30. lipnja 2010. i na dalje se od 1. srpnja 2010. priznaju:

� osobni odbitak za pokriće osnovnih životnih potreba pore-znog obveznika, uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu i njihovu možebitnu invalidnost uređen je člankom 36. stav-cima 1. do 9. Zakona - zakonodavac svakom poreznom obve-zniku (rezidentu i nerezidentu) priznaje neoporezivi dio dohotka - osobni odbitak koji služi za pokriće osnovnih životnih potreba (za tzv. egzistencijalni minimum) i to kako za samog poreznog obveznika tako i za članove njegove uže obitelji koje uzdržava.

� osobni odbitak za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik (rezident ili nerezident) nije drugačije osiguran, do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa koji je uređen člankom 36. stavkom 10. Zakona,

� osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiro -račun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatno-sti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja (čla-nak 36. stavak 12. Zakona).

Ukupni godišnji osobni odbitak poreznog obveznika možemo podijeliti na :

� osobni odbitak za pokriće osnovnih životnih potreba pore-znog obveznika, uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu i njihovu invalidnost:

� za porezne obveznike koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište izvan područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja – priznaju se tijekom godine ,

� za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim po-dručjima - ovi uvećani osobni odbici priznaju se samo na temelju podnesene godišnje porezne prijave,

� osobni odbitak za plaćene doprinose za obvezno zdrav-stveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osi-guran,

� osobni odbitak za zdravstvene usluge, � osobni odbitak za stambene potrebe, � osobni odbitak za dana darovanja.

13.1. Osobni odbitak za pokriće osnovnih životnih potreba poreznog obveznika, uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu i invalidnost

Osobni odbitak za pokriće osnovnih životnih potreba poreznog ob-veznika, uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu i njihovu možebit-nu invalidnost uređen je člankom 36. stavcima 1. do 11.. Zakona i člancima 51. do 56. Pravilnika.

Zakonodavac svakom poreznom obvezniku (rezidentu i nereziden-tu) priznaje neoporezivi dio dohotka - osobni odbitak koji služi za po-kriće osnovnih životnih potreba (za tzv. egzistencijalni minimum) i to kako za samog poreznog obveznika tako i za članove njegove uže obitelji koje uzdržava.

211 / 2011 21

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

13.1.1. Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika Osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika za 2010. iznosi

1.800,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez.

Osobni odbitak za umirovljenika (starosna i prijevremena staro-sna mirovina te invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad), za osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim kori-snika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 7. i članka 53. stavka 2. Zakona), za osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije upla-ćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju ge-neracijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju (mirovina iz II. stupa) i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine, priznaje se u visini mirovine, najmanje 1.800,00 kuna, a najviše do 3.200,00 kuna za svaki mjesec pore-znog razdoblja.

Osobni odbitak rezidenta, uključivo i umirovljenika, po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidno-sti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece izračunava se od osnovnog osobnog odbitka 1.800,00 kuna za sva-ki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, primjenom faktora propisanih člankom 36. stavkom 2. Zakona.

Posebno ističemo da porezni obveznik koji je istodobno zapo-slen i prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposob-nosti za rad (što je naravno, dozvoljeno prema propisima o miro-vinskom osiguranju) tijekom godine ima pravo korištenja osnovnog osobnog odbitka ovisno o tome kojem je isplatitelju (poslodavcu ili HZMO-u) predao poreznu karticu (obrazac PK). O tome, naravno, od-lučuje sam porezni obveznik imajući u vidu gdje mu se to više isplati. U pravilu, navedeni porezni obveznik poreznu karticu predaje poslo-davcu koji mu onda priznaje osobni odbitak kao i ostalim radnicima (osnovni osobni odbitak uvećan za pripadajuće faktore za uzdržava-ne članove uže obitelji i/ili djecu te možebitnu invalidnost) dok HZMO na isplaćene mirovine tijekom godine obračunava porez i možebitni prirez bez primjene osobnog odbitka. Naravno, ovaj porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu jer ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada istodobno kod dva poslodavca.

13.1.2. Dio odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu

Osobni odbitak poreznog obveznika utvrđuje se kao zbroj osnov-nog osobnog odbitka poreznog obveznika i osobnog odbitka za uzdr-žavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu.

Uzdržavanom djecom smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom (u tom slučaju bio-loški roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak). Djecom se sma-traju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog za-pošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na odre-đeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane dijete se smatra uzdržavanim članom uže obi-telji i porezni obveznik za uzdržavanog člana uže obitelji ima pravo na osobni odbitak kao za uzdržavanog člana uže obitelji (faktor 0,5). Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete

ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovno školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove.

Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se brač-ni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga (roditelji ne moraju stanovati na adresi poreznog obveznika), preci i potomci u izravnoj liniji, maćeha odno-sno očuh koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Sestre i braća, zetovi i snahe se ne smatraju uzdržavanim čla-novima uže obitelji.

Bake bračnog druga ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji o čemu se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem „Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji“ (Klasa: 410-01/07-01/648; Ur.broj: 513-07-21-01/07-3 od 5. lipnja 2007.).

Osobni odbitak za bračne drugove može se koristiti samo u bračnoj zajednici (članak 53. stavak 5. Pravil-nika).Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji i dje-cu, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspo-ređuje na sve koji te članove i djecu udržavaju, osim ako se ne sporazume drukčije (članak 36. stavak 6. Zakona). Ovo se, naravno, odnosi i na djecu razvedenih roditelja koju oba roditelja uzdržavaju.

Alimentacija za uzdržavanje djeteta je primitak osobe uzdrža-vatelja a ne uzdržavane osobe te se ne uzima u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu. O tome se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem „Mogućnost korištenja dijela osobnog odbitka za uzdržavano dijete“ (Klasa: 410-01/07-01/1036; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 17. srp-nja 2007.).

U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni od-bici, osobni odbitak zaokružuje se u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka (da primici za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu nisu za 2010. viši od 10.800,00 kuna na godišnjoj razini) odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema član-ku 89. stavku 2. Pravilnika. Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravi-šte u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka mora-ju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati slijedeće:

� osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim člano-vima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,

� podatke o primicima uzdržavanih osoba na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima,

� rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest (6) mjeseci,

rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odno-sno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobi-čajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu – Obrazac PK, ako za

1 / 201122

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Rezident (koji koristi osobni odbitak za uzdržavane članove uže obi-telji i/ili koji žive u inozemstvu) je obvezan svaku promjenu u svezi uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne upra-ve prema svom prebivalištu /uobičajenom boravištu prema članku 46. stavku 3. Zakona (dakle, kao i svi ostali radnici, umirovljenici i to u roku 30 dana od dana nastanka promjene) i izmijeniti poreznu karticu – Obrazac PK.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak (članak 10. Zakona) i drugi primici koji se u smislu Zakona ne sma-traju dohotkom (članak 9. Zakona), ne prelaze za 2010. godinu 10.800,00 kuna na godišnjoj razini.

Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu odnosno pri utvrđivanju iznosa od 10.800,00 kuna go-dišnje, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za no-vorođenče, odnosno opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja (dakle, korisnici ovih obiteljskih mirovina smatraju se uzdržavanim članovima neovi-sno o visini mirovine).

Posebno ističemo da se navedeno odnosi i na mogućnost kori-štenja osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i na brd-sko-planinskim područjima.

Ima li porezni obveznik pravo na uvećani osobni odbitak za uzdržavano dijete koje prima osobnu invalidninu (1.000,00 kn mjesečno) i uz kakve uvjete?

Da. Porezni obveznik od 1. siječnja 2005. može uvećati osobni odbitak za uzdržavano dijete s invalidnošću koje ostvaruje osobnu invalidninu (koja ima tretman socijalne potpore pa se ne uzima u obzir kod izračuna cenzusa za uzdržavanu djecu) temeljem propisa iz sustava socijalne skrbi.Ovisno o stupnju invalidnosti djeteta i/ili prava na tuđu pomoć i njegu radi invalidnosti djeteta, porezni ob-veznik može iskoristiti uvećanje osobnog odbitka u visini 0,3 ili 1,0 osnovnog osobnog odbitka, sukladno Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak. O tome se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svo-jim mišljenjem (Klasa: 410-01/06-01/384; Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 24. travnja 2006.)

Ima li porezni obveznik pravo na korištenje dijela osobnog odbitka po osnovi uzdržavanog člana uže obitelji (majke) koja ostvaruje obi-teljsku invalidninu po smrtno stradalom sinu hrvatskom branitelju, u iznosu većem od 10.800,00 kuna godišnje?

Ne. O tome se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem (Klasa: 410-23/05-01/5; Ur.broj: 513-07-21-01/05-2 od 14. listopada 2005.) u kojem je iznijela stav da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju u obzir niti primici po osnovi obiteljskih invalidnina prema posebnim propisima ako ih ostvaruju djeca nakon smrti ro-ditelja te, kako se u ovom slučaju ne radi o djetetu kao članu uže obitelji koji ostvaruje mirovinu ili obiteljsku invalidninu nakon smrti roditelja, porezni obveznik ne može koristiti dio osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji.

Ima li porezni obveznik pravo na korištenje dijela osobnog odbit-ka po osnovi uzdržavanog člana uže obitelji (majke) koja ostvaruje

doplatak za njegu i opskrbninu, u iznosu većem od 10.800,00 kuna godišnje?

Da. O tome se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svojim mi-šljenjem (Klasa: 410-01/07-01/592; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 18. lipnja 2007.) prema kojem se pravo na pomoć i njegu (koje se utvrđuje Zakonom o socijalnoj skrbi) u iznosu od 400,00 kuna mje-sečno smatra socijalnom potporom te se ne uzima u obzir pri utvr-đivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu za razliku od opskrbnine (koja se ostvaruje temeljem Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata) koja se ne smatra socijalnom potporom.

Ako u tijeku poreznog razdoblja tj. u 2010. godini uzdrža-vani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke (oporezive primitke, primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se ne smatraju dohotkom) u iznosu većem od 10.800,00 kuna godišnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak obvezan je za ukupno ostvareni dohodak u tom po-reznom razdoblju podnijeti godišnju poreznu prijavu.

U tom slučaju, porezni obveznik nema pravo u godišnjoj pore-znoj prijavi koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i djecu, međutim, uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete, ako je ostvario oporezive primitke od kojih se prema članku 5. Za-kona utvrđuje dohodak, može (znači ne mora) podnijeti godišnju poreznu prijavu i koristiti osobni odbitak..

Ako u tijeku poreznog razdoblja tj. u 2010. godini uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema članku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke u godišnjem iznosu 10.800,00 kuna ili ma-nje, godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje može podnijeti:

· porezni obveznik po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti osobni odbitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, i

· porezni obveznik – uzdržavani član uže obitelji i/ili di-jete po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz članka 36. Zakona.

Faktore osobnog odbitka i iznose osobnih odbitaka za poreznog obveznika, za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu dje-cu za 2010. godinu prikazujemo u nastavku:

Telefoni za savjete01/ 48 36 046 / 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Radnim danom 8.30 – 13.00h

231 / 2011 23

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Faktori osobnog odbitka i iznosi osobnih odbitaka za 2010.

Osobni odbitakFaktor osobnog

odbitkaMjesečni

iznosi

Osnovni osobni odbitak 1,0 1.800,00

Osobni odbitak za umirovljenika – najviše do - 3.200,00

Invalidnost poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece

0,3 540,00

Invalidnost poreznog obveznika i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece (100% invalidnost ili pravo na tuđu pomoć i njegu)

1,0 1.800,00

Uzdržavani član uže obitelji 0,5 900,00

Prvo dijete 0,5 900,00

Drugo dijete 0,7 1.260,00

Treće dijete 1,0 1.800,00

Četvrto dijete 1,4 2.520,00

Peto dijete* 1,9 3.420,00

* Za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 … u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete.

13.1.3. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnostiRezidenti mogu uvećati osnovni osobni odbitak i to:

� 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom, ili

� 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvr-đena invalidnost po jednoj osnovi 100% (npr. ako bi rezident imao 60% invalidnosti za oštećenje vida i 40% za kralježnicu onda bi mu se priznalo samo 0,3 osnovnog osobnog odbitka a ne 1,0 – prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja u ovom slučaju se postoci tjelesnog oštećenja pribrajaju na način da se većem postotku od 60% doda 10% a ne 40% pa ukupan po-stotak tjelesnog oštećenja iznosi 70%) i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. U tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava ne može koristiti i osobni odbitak od 0,3 osnovnog osobnog odbitka. Znači da se priznavanje osobnog odbitka od 0,3 osnovnog osobnog odbitka i priznavanje osob-nog odbitka od 1,0 osnovnog osobnog odbitka međusobno isključuju.

Osobama s invaliditetom smatraju se fizičke osobe (porezni obve-znik i /ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji) kojima je rješenjem, donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti voj-nih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te drugim propisima utvrđeno tjelesno oštećenje ili invalidnost.

Temeljem navedenih rješenja u Obrazac PK upisuju se podaci o invalidnosti/tjelesnom oštećenju kako bi poslodavac mogao obra-čunati pripadajući odbitak a Porezna uprava kontrolirati pravilnost obračuna i plaćanja poreza na dohodak.

Ima li porezni obveznik pravo uvećati osnovni osobni odbitak temeljem invalidnosti za dijete s težim smetnjama u razvoju (prema nalazu i mišljenju nadležnog tijela vještačenja temeljem ko-jeg roditelji iskorištavaju pravo na dječji dodatak za dijete s ošteće-nim zdravljem, pravo na dopust do sedme godine djeteta te pravo na rad pola radnog vremena do petnaeste godine života djeteta)?

Da. Uvećanje osnovnog osobnog odbitka iznimno se može priznati poreznom obvezniku za uzdržavano dijete na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela koja prema posebnim propisima, utvrđuju invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta (npr. nalaz i mišljenje tijela vještačenja utvrđuju da dijete ima teže smetnje u razvoju, temeljem čega roditelj stječe pravo na dopust do sedme godine života djeteta) o čemu se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svojim mišlje-njem (Klasa: 410-18/05-01/105; Ur.broj: 513-07-21-01/05-2 od 21. prosinca 2005.)

13.1.4. Osobni odbitak nerezidenta Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u

visini osnovnog osobnog odbitka i plaćene doprinose za obve-zno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propi-sanih obveznih doprinosa.

Ovi porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak po podnesenoj godišnjoj prijavi za dana darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiro račun a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstve-ne, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini pod-nesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak (članak 36. stavak 27. Zakona).

Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane člano-ve uže obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu (članak 53. stavak 9. Pravilnika) a niti dio osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i invalidnost uzdržavanih članova uže obitelji.

Isto tako nerezidentima se ne priznaju osobni odbici za zdrav-stvene usluge, stambene potrebe kao ni uvećani osobni odbitak po osnovi prebivališta na PPDS i brdsko planinskim područjima a niti uplaćene premije kao porezno priznati izdaci.

13.1.5. Raspodjela osobnih odbitaka za djecu i ostale uzdržavane članove obitelji

Ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovom mogučnošću mogu se koristiti i druge osobe koje nisu bračni drugovi, ako istodobno zajednički uzdržavaju jednog člana ili više članova svoje uže obitelji (npr. brat i sestra uzdržavaju svog roditelja).

Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti po godišnjoj poreznoj prijavi. U tom slu-čaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, u svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i OIB-u osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile.

Prema članku 55. stavak 3. Pravilnika ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i uzdržavanu djecu a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni od-bitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osob-nog odbitka izvršiti će Porezna uprava na način:

� ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku po-reznog razdoblja - za oba porezna obveznika izvršiti će se iz-mjene poreznih kartica - Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim

1 / 201124

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/ isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine,

� ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnese-nim godišnjim poreznim prijavama – po podnesenim godiš-njim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršiti će se raspodjela osobnog odbitka.

13.1.6. Osnovni osobni odbitak za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

Prema članku 54. Zakona rezidentima koji imaju prebivalište i borave na pod ručjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područ jima utvrđenim posebnim zakonima, osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini:

� 3.840,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi prve skupine,

� 3.200,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi druge skupine,

� 2.400,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi treće skupine i brdsko-planinskim područjima.

Rezidentima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obite-lji i djecu utvrđuje prema navedenim osnovnim osobnim odbicima primjenom faktora iz članka 36. stavka 2. Zakona (tu su naravno, uključeni svi propisani faktori pa i faktori za invalidnost kako za sa-mog poreznog obveznika tako i za uzdržavane članove uže obitelji) ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi ili imaju prebivalište i borave na brdsko-planinskim područjima.

Ako rezident ima više prebivališta na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko planinskim područjima, mjerodavno je prebivali-šte obitelji a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. (članak 38. stavci 2. OPZ-a). Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području a porezni obveznik ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području izvan područja posebne državne skrbi i izvan brdsko-planinskog područja, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak samo za uzdržavane članove uže obitelji koji bo-rave i imaju prebivalište na tom području.

Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima izvan područja posebne državne skrbi i izvan brd-sko-planinskih područja a porezni obveznik ima prebivalište (stan) i boravi na području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom po-dručju, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji utvrđuje se od osnovice iz članka 36. stavak 1. Zakona (1.800,00 kuna).

Sukladno članku 56. stavku 1. Pravilnika rezident-umirovljenik koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi tre-će skupine ili brdsko-planinskom području može koristiti osobni odbitak do visine mirovine a najviše do 3.200,00 kuna.

Ovi uvećani osobni odbici priznaju se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave a tijekom poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada priznaje se osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona (osnovni osobni odbitak uvećan za osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu primjenom propisanih faktora).

Porezni obveznik može podatke, koji utječu na pravo korištenja osobnog odbitka iz članka 54. Zakona, na temelju vjerodostojnih isprava upisati u poreznu karticu – Obrazac PK ako ostvaruje primit-ke po osnovi nesamostalnog rada, neovisno što pravo na uvećani osobni odbitak može koristiti u godišnjem obračunu poreza na doho-dak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi.

Ako porezni obveznik koji je u poreznu karticu – Obrazac PK upisao podatke koji utječu na korištenje osobnog odbitka iz članka 54. Za-kona podnese godišnju poreznu prijavu a u tijeku poreznog razdoblja nije došlo do promjena koje utječu na visinu osobnog odbitka upisa-nog u poreznoj kartici – Obrascu PK, porezni obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu priložiti vjerodostojne isprave koji-ma dokazuje pravo na osobni odbitak (Porezna uprava može od poreznog obveznika ipak zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici – Obrascu PK).

Područja posebne državne skrbi su propisana Zakonom o po-dručjima posebne državne skrbi (“Narodne novine”, broj 86/08) i Odlukom o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi („Narodne novine“, br. 138/02), a brdsko-planinska područja Zakonom o brdsko-planinskim područji-ma („Narodne novine“, br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05 i 80/08).

Cijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-u

251 / 2011 25

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Faktori osobnog odbitka i iznosa osobnih odbitaka za PPDS i brdsko - planinska područja za 2010.

OSOBNI ODBITAK FAKTOR

OSOBNOG ODBITKA

1. SKUPINA PPDS 2. SKUPINA PPDS 3. SKUPINA PPDS I BRDSKO – PLANINSKA PODRUČJA

Mjesečnasvota

Godišnja svota

Mjesečnasvota

Godišnja svota

Mjesečna svota Godišnja svota

Osnovni osobni odbitak 1,0 3.840,00 46.080,00 3.200,00 38.400,00 2.400,00 28.800,00

Osobni odbitak za umirovljenika 1,0 3.840,00 46.080,00 3.200,00 38.400,00u visini mjesečne mirovine, najmanje 2.400,00 a najviše

do 3.200,00.

u visini godišnje mirovine, najmanje 28.800,00 a najviše do 38.400,00

Invalidnost poreznog. obveznika i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece

0,3 1.152,00 13.824,00 960,00 11.520,00 720,00 8.640,00

Invalidnost poreznog. obveznika i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece (100% invalidnost ili pravo na tuđu pomoć i njegu)

1,0 3.840,00 46.080,00 3.200,00 38.400,00 2.400,00 28.800,00

Uzdržavani član uže obitelji 0,5 1.920,00 23.040,00 1.600,00 19.200,00 1.200,00 14.400,00

Prvo dijete 0,5 1.920,00 23.040,00 1.600,00 19.200,00 1.200,00 14.400,00

Drugo dijete 0,7 2.688,00 32.256,00 2.240,00 26.880,00 1.680,00 20.160,00

Treće dijete 1,0 3.840,00 46.080,00 3.200,00 38.400,00 2.400,00 28.800,00

Četvrto dijete 1,4 5.376,00 64.512,00 4.480,00 53.760,00 3.360,00 40.320,00

Peto dijete 1,9 7.296,00 87.552,00 6.080,00 72.960,00 4.560,00 54.720,00

13.3. Osobni odbitak za zdravstvene usluge

Uvećanja osobnog odbitka za zdravstvene usluge su ukinuta od 1. srpnja 2010. godine, ali se ipak priznaju u godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2010. godinu u ukupnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna go-dišnje i to samo za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine. U iznos od 6.000,00 kuna godišnje ulaze i: osobni odbi-ci po osnovi stambenih potreba te premije osiguranja koje se priznaju kao porezno priznati izdaci i to samo za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine, ali ne ula-ze darovanja i plaćeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran.

Rezidentima se osobni odbitak iz članka 36. stavci 1. i 2. Zakona (osobni odbitak kao zbroj osnovnog osobnog odbitka poreznog ob-veznika uvećan za dio osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja uže obitelji i djece i uvećan za možebitnu invalidnost poreznog obveznika i/ili člana uže obitelji/dijete) može uvećati u poreznom razdoblju i za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga u Republici Hrvat-skoj za vlastite potrebe a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaćeni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanja za te namjene.

Rezident može koristiti dio osobnog odbitka samo za vla-stite potrebe a ne za potrebe člana obitelji.

Ovo ograničenje je s humanog i socijalnog aspekta neprihvatljivo i to posebice kada se radi o djeci kojima je utvrđena invalidnost i ko-jima je potrebno ortopedsko pomagalo i ostale zdravstvene usluge.

Nerezident koji u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak ne može koristiti ovaj dio osobnog odbitka.

13.3.1. Zdravstvene uslugeZdravstvenim uslugama smatraju se usluge u okviru primarne,

specijalističko – konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite prema

Za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progre-sivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 … u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete.

13.2. Osobni odbitak za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drugačije osiguran

Prema članku 36. stavku 10. Zakona rezidentu se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drugačije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Sukladno odredbama članka 11. Zakona o obveznom zdravstve-nom osiguranju („Narodne novine“, br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10 i 139/10) koji se odnosi na druge osigurane osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u RH koji pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih člancima 6. do 10. i člancima 12. i 13. nave-denog Zakona. Ove osobe prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplati-le doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje od dana prestanka ranijeg statusa osigurane osobe. Ako nije moguće utvrditi datum prestanka ranijeg statusa osigurane osobe, prava i obveze iz obve-znog zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osi-guranje za razdoblje od 12 mjeseci.

Isto tako i nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa.

www.RiPup.hr

1 / 201126

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

posebnom zakonu, koje se provode u svrhu liječenja i to: liječnički pregledi, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i tera-pijski postupci, operativni zahvati uključujući i ugradbene materija-le, bolnička zdravstvena zaštita i medicinska rehabilitacija, stoma-tološke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Republici Hrvatskoj i propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, plaćena participacija, lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta, ortopedska pomagala, očna i sluš-na pomagala, pomagala za omogućavanje glasnog govora i druga pomagala, uključivo i popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima.

Osobni odbitak po osnovi izdataka nastalih za zdravstvene usluge rezident ne može koristiti za:

� estetske i kozmetičke zahvate i kozmetička sredstva koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili lije-čenja bolesti,

� sanitetski i potrošni materijal, � lijekove i sredstva koja se mogu kupiti bez recepta.

13.3.2. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za korištenje dijela osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga

Dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za zdravstvene usluge porezni obveznici rezidenti mogu koristiti pod uvjetima:

� da su zdravstvene usluge obavljene za vlastite potrebe pore-znog obveznika odnosno da su pružene poreznom obvezniku (a ne članu obitelji),

� da su zdravstvene usluge obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovla-šteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj (osobni odbitak se ne može koristiti za zdravstvene usluge pružene u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu) u skladu s posebnim zakonom.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 150/08, 155/09, 71/10 i 139/10), zdravstvene ustanove su: Državni zdravstveni zavod, klinika, klinička bolnica, klinički bolnički centar (KBC), opća bolnica, specijalna bolnica, dom zdravlja, ustano-va za hitnu medicinsku pomoć, zavod za javno zdravstvo, poliklinika, lječilište, ustanova za zdravstvenu njegu i ljekarnička ustanova.

Privatnu praksu obavljaju zdravstveni radnici: doktori medicine i doktori stomatologije u privatnim ordinacijama, magistri farmacije u privatnim ljekarnama, diplomirani inžinjeri medicinske biokemije u privatnim medicinsko - biokemijskim laboratorijima, medicinske sestre, viši zubari, zubni tehničari i fizioterapeuti.

� da izdaci zdravstvenih usluga poreznog obveznika nisu plaće-ni na teret osnovnog, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja,

� da izdaci za zdravstvene usluge obavljene poreznom obvezni-ku nisu plaćeni iz darovanja koje je porezni obveznik za te namjene primio od drugih fizičkih i pravnih osoba,

� da za obavljene zdravstvene usluge porezni obveznik posjedu-je i godišnjoj poreznoj prijavi priloži vjerodostojne isprave:

� izvorni računi zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radni-ka privatne prakse o obavljenim zdravstvenim uslugama,

� potvrde o plaćenoj participaciji, � pisana izjava poreznog obveznika da izdatke za zdravstve-

ne usluge nije platio sredstvima dobivenim darovanjima pravnih i fizičkih osoba. Izjava ne mora biti ovjerena od javnog bilježnika.

Vjerodostojne isprave obvezno moraju glasiti na ime i prezime poreznog obveznika - rezidenta koji koristi pravo na dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga.

13.3.3. Nabava lijekova Zdravstvenim uslugama za svrhe korištenja dijela osobnog odbitka

po toj osnovi, smatra se i nabava lijekova, i to: � lijekova koji su registrirani i kupljeni u Republici Hrvatskoj, pro-

pisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, � lijekova propisanih na recept i kupljenih u Republici Hrvatskoj

a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta.

Rezidentu se ne priznaju osobni izdaci za nabavu lijekova koji su kupljeni u inozemstvu.

Kao uvećanje osobnog odbitka za nabavu lijeka propisanog na recept, uz nabavu lijeka propisanog na recept HZZO-a (koje izdaju liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te iznimno ustanova za hitnu medicinsku pomoć) priznaje se i nabava lijekova propisanih na recept zdravstvenog radnika privatne prakse, u visini stvarno na-stalih izdataka i uz propisane uvjete.

13.3.4. Nabava ortopedskih pomagalaZdravstvenom uslugom smatra se i kupnja ortopedskih pomagala,

očnih i slušnih pomagala, pomagala za omogućavanje glasnog go-vora i drugih pomagala, uključivo i popravak pomagala, rezervne di-jelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima.

13.3.5. Medicinska rehabilitacija Poreznom obvezniku rezidentu kao uvećanje osobnog odbit ka po

osnovi zdravstvenih usluga priznaju se i izdaci medicinske rehabilita-cije koja se provodi za svrhe liječenja u zdravstvenoj ustanovi (lječi-lištu, specijalnoj bolnici i drugo).

Poreznom obvezniku rezidentu priznaju se izdaci nastali po osnovi medicinske rehabilitacije za liječenja, terapijske postupke i drugo i za izdatke po osnovi smještaja i prehrane u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se ta medicinska rehabilitacija provodi.

Ako porezni obveznik plaća izdatke samo po osnovi smještaja i prehrane u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se medicinska rehabilitacija provodi, a ne i izdatke za lije-čenja po osnovi medicinske rehabilitacije, nastali izdaci ne smatraju se zdravstvenom uslugom u svrhe korištenja dijela osobnog odbitka za tu namjenu. Izdaci po osnovi smještaja i prehrane izvan zdravstvene ustanove u ko-joj se medicinska rehabilitacija provodi, ne smatraju se zdravstvenom uslugom za korištenje dijela osobnog od-bitka za tu namjenu.

Poreznom obvezniku kao uvećanje osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga priznaju se i izdaci medicinske rehabilitacije uz propisane uvjete. Ako porezni obveznik koristi medicinsku terapiju za svrhe liječenja u zdravstvenoj ustanovi (lječilište, specijalna bolnica i dr.) koju plaća u potpunosti ili u dijelu, prema propisanim uvjetima iz Zakona, uz priloženi izvorni račun (koji sadrži i naziv izvršenih usluga liječenja) te druge isprave propisane Pravilnikom, ima pravo na uvećani osobni odbitak u visini stvarnih izdataka.

www.RiPup.hr

271 / 2011 27

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

13.3.6. Uobičajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem mišljenja Porezne uprave – zdravstvene usluge

1) Porezni obveznik ne posjeduje izvorni račun za obavljenu zdravstvenu uslugu. Izdavatelj računa ovjerio je svojim pečatom presliku istog računa te porezni obveznik traži pri-znavanje dijela osobnog odbitka po toj osnovi. Ima li porezni obveznik pravo korištenja dijela osobnog odbitka za troškove zdravstvenih usluga na temelju takvog računa? Ne, jer ne po-sjeduje izvorni račun.

2) Ima li porezni obveznik pravo na priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga za izdatke smještaja majke u specijalnu bolnicu? Ne, jer porezni obveznik ima pra-vo korištenja dijela osobnog odbitka za troškove zdravstvenih usluga samo za vlastite potrebe.

3) Da li lijek mora biti kupljen na recept? Da. Bitno je da je lijek propisan na recept i da se ne može kupiti bez recepta, da je kupljen u Republici Hrvatskoj i da je izdan od liječnika primarne zdravstvene zaštite, ustanove za hitnu medicinsku pomoć ili od zdravstvenog radnika privatne prakse neovisno je li lijek registriran ili ne u Republici Hrvatskoj.

4) Treba li se isključivo pridržavati liste lijekova HZZO-a i Pravil-nika o ortopedskim i drugim pomagalima? Da, međutim, u slučaju nejasnoća i dvojbi Porezna uprava može zatražiti tu-mačenje Ministarstva zdravstva.

5) Može li se izdatak za zubni most priznati kao osobni odbitak ako nije na listi HZZO-a? Da, ako nije naveden u popisu Pravil-nika o ortopedskim i drugim pomagalima kao stomatološko pomagalo, može se priznati kao dio osobnog odbitka po os-novi zdravstvenih usluga i to stomatološke usluge i protetske nadomjestke, uz izvorni račun i druge uvjete propisane Zako-nom i Pravilnikom.

6) Da li uz račune za zdravstvene usluge treba priložiti potvrde o njihovom plaćanju ako na računu ne piše da je plaćen? Ne, jer su računi izdani iz naplatnih uređaja istodobno i plaćeni.

7) Da li se za olakšice za zdravstvene usluge može koristiti pla-ćeni hotelski račun za smještaj zbog preporučene medicin-ske rehabilitacije npr. u Varaždinskim toplicama? Ne može. Priznaje se odbitak samo za usluge liječenja a ne i za uslugu smještaja.

8) Može li se svota administrativne pristojbe plaćene za uslugu zdravstvene zaštite priznati kao dio osobnog odbitka za zdrav-stvene usluge? Da.

9) U kakvim se uvjetima može iskoristiti dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge (npr. postavljanje ortodontskog ure-đaja)? Dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge uz zado-voljavanje propisanim uvjetima može se iskoristiti i za po-stavljanje ortodontskog uređaja, ako je ta usluga medicinski indicirana odnosno učinjena radi prevencije ili liječenje bolesti (npr. paradontoze).

10) Može li, i uz kakve uvjete, porezna obveznica invalid, zbog medicinskih razloga , iskoristiti dio osobnog odbitka za zdrav-stvene usluge pri kupnji i ugradnji švedske podesive vrpce? Može, ako je švedska podesiva vrpca ugrađena operativnim zahvatom radi liječenja bolesti, jer se ugradnja materijala pri operativnom zahvatu smatra zdravstvenom uslugom.

13.4. Osobni odbitak za stambene potrebe

Pod korištenjem dijela osobnog odbitka za stambene potrebe sma-traju se izdaci rezidenta nastali za:

� kupnju ili gradnju stambenog prostora, � održavanje postojećeg stambenog prostora i � po osnovi plaćene najamnine

Uvećanje osobnog odbitka - rezident može koristiti dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora i/ili za održavanje postojećeg stambenog prostora koje financira iz vlastitih sredstava i/ili iz namjenskih stambenih kredita.

Uvećanje osobnog odbitka za stambene potrebe su ukinute od 1. srpnja 2010. godine, ali se ipak priznaju u godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2010. godinu u ukupnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna go-dišnje i to samo za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine. U iznos od 6.000,00 kuna godišnje ulaze i: osobni od-bici po osnovi zdravstvenih usluga te premije osigu-ranja koje se priznaju kao porezno priznati izdaci i to samo za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine, ali ne ulaze darovanja i plaćeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran.

Dobro se prisjetiti na neke temeljne naznake iz Zakona i Pravilnika koje se tiču priznavanja osobnog odbitka za stambene potrebe u go-dišnjem obračunu poreza na dohodak za 2010. godinu:

� dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za stambene potrebe poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviše do iznosa od 6.000,00 kuna godišnje u koji se mora uračunati i dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge i uplaćene premije osiguranja koje su porezno priznati izdatak kod utvr-đivanja dohotka,

� porezni obveznik pod propisanim uvjetima može koristiti dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju te održavanje i to po osnovi vlastitih sredstava (priznaju se stvarno nastali izdaci) i/ili po osnovi sredstava namjenskog kredita (priznaju se plaćene kamate po tom kreditu),

� radi uporabe dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, predugovor odnosno ugovor o kupnji prvog stambenog prostora ili građevinska dozvola za grad-nju prvog stambenog prostora iznimno može glasiti i na ime i prezime bračnog druga poreznog obveznika koji tada ima obvezu godišnjoj prijavi priložiti izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od šest (6) mjeseci. Što se tiče korištenja osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog pro-stora isti može koristiti porezni obveznik i za postojeći stam-beni prostor koji je u vlasništvu njegovog bračnog druga ako priloži uz godišnju poreznu prijavu izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od šest (6) mjeseci,

� plaćena kamata na namjenski stambeni kredit za gradnju prvog stambenog prostora ili za održavanje postojećeg stambenog prostora može se priznati kao uvećanje osobnog odbitka nakon što su sredstva kredita u cijelosti namjenski utrošena, osim za kamate na kredite odobrene prije 1. si-ječnja 2005. godine.

www.propisi.hr

1 / 201128

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Porezni obveznik je u navedenim slučajevima obvezan izvornim računima registriranih izvođača radova odnosno građevinskih situacija i uslugama koje glase na njegovo ime i prezime dokazati iskorištenje sredstava namjen-skog stambenog kredita. U godini u kojoj na navedeni način dokaže u cijelosti namjenski iskorištena sredstva stambenog kredita, porezni obveznik rezident može kori-stiti dio osobnog odbitka za te namjene.

13.4.1. Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora

Porezni obveznici rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka za stambene potrebe i to za kupnju ili gradnju stambenog prostora (stambene kuće ili stana) za potrebe svog trajnog stanovanja, pod uvjetima:

� da se radi o kupnji ili gradnji prvog stambenog prostora, odno-sno da porezni obveznik i njegov bračni drug nemaju u tre-nutku kupnje u vlasništvu ili suvlasništvu drugu nekretninu (neovisno o površini, u tuzemstvu i u inozemstvu).

Trenutkom kupnje smatra se trenutak sklapanja kupopro-dajnog ugovora ili predugovora o kup nji, a trenutkom gradnje stambene kuće/stana nadnevak sklopljenog ugovora o gradnji ili početak izvođenja građevinskih radova.

Smatra se da porezni obveznik i njegov bračni drug nemaju u vlasništvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor za potrebe stano-vanja i u slučaju ako posjeduju poslovni prostor, zemljište i sl.

� da se stambeni prostor nalazi na području Republike Hrvatske, � da za korištenje dijela osobnog odbitka za te namjene porezni

obveznik posjeduje i godišnjoj poreznoj prijavi priloži vjerodo-stojne isprave.

Ako porezni obveznik rezident gradi stambenu kuću s više stanova odnosno stambenih jedinica, dio osobnog odbitka može koristiti samo po osnovi gradnje jednog zasebnog stana odnosno stambene jedinice namijenjene za njegovo trajno stanovanje. U tom slučaju ako se vjerodostojne isprave za priznavanje dijela osobnog odbitka odnose na izdatke za gradnju više od jednog stana odnosno ne mogu se odijeliti, stvarno nastali izdaci gradnje uključujući i mo-žebitno plaćene kamate namjenskog stambenog kredita za tu na-mjenu, dijele se na razmjerni dio zasebnih stambenih jedinica prema veličini stambene površine u četvornim metrima na koje se izdaci odnose odnosno koje se grade ili su izgrađene i priznaju poreznom obvezniku, pod uvjetima propisanim Zakonom, za jedan zasebni stan namijenjen za njegovo stanovanje.

Gradnjom stana ili stambene kuće smatra se izvođenje pripre-mnih radova, građevinskih radova te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija prema Zakonu o pro-stornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07) od strane registriranih izvođača radova i usluga. Gradnjom se ne smatra pro-jektiranje stambenog prostora, ishođenje građevinske dozvole i drugih isprava a ni projektiranje i gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta, sjenica, bazena i drugog), iako se nalaze na istoj građevinskoj čestici a niti kupnja gradilišta odnosno građevnog zemljišta.

Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava:

� o stvarno nastalim izdacima, ako kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora porezni obveznik financira vlastitim sred-stvima, i/ili

� o iznosu plaćenih kamata po namjenskom stambenom kreditu, ako kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora po-rezni obveznik financira sredstvima namjenskog stambenog kredita.

13.4.1.1. Priznavanje plaćenih kamata po namjenskim kreditima za kupnju ili gradnju stambenog prostora

Ako porezni obveznik rezident kupnju ili gradnju stambenog pro-stora financira sredstvima po ugovoru o kreditu koji je sklop ljen u inozemstvu, nema pravo na dio osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po tom kreditu.

Uvećanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora po osnovi plaćenih kamata namjenskog stambenog kredi-ta priznaje se neovisno o nadnevku zaključenog ugovora o kupnji ili gradnji stambenog prostora i ugovora o namjenskom stambenom kreditu za kupnju ili gradnju tog stambenog prostora.

Iznimno, za kupnju ili grad nju prvog stambenog prostora sredstvi-ma namjenskog stambenog kredita prije 1. siječnja 2003. godine, uvećanje osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po tom kredi-tu priznaje se uz uvjet da je u poreznom razdoblju plaćena kamata iznosila 6% i više. Ako je u tijeku poreznog razdoblja plaćena ka-mata po ugovorima o kreditima sklopljenim prije 1. siječnja 2003. godine u pojedinim mjesecima iznosila manje od 6%, a u pojedinim mjesecima više od 6%, za priznavanje dijela osobnog odbitka po os-novi kamata priznaje se prosječna kamatna stopa u tijeku pore-znog raz doblja, ako iznosi 6% i više.

Ako porezni obveznik gradnju prvog stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, pri čemu se kao dio osobnog odbitka priznaje plaćena ka-mata po tom kreditu, obvezan je izvornim računima i/ili građevinskim situacijama registriranih izvođača radova i usluga dokazati u cijelosti namjensko iskori-štenje sredstava kredita, osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je pore-znom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2005. godine.

U godini u kojoj, na navedeni način, dokaže u cijelosti namjenski iskorištena sredstva stambenog kredita, porezni obveznik rezident može koristiti dio osobnog odbitka za tu namjenu.

Za već dokazano namjensko korištenje sredstava kredita u prethodnoj godišnjoj prijavi nije više potrebno dokazivati tj. dostav-ljati ponovno izvorne račune i građevinske situacije.

13.4.1.2. Vjerodostojne isprave koje se prilažu uz godišnju poreznu prijavu

Vjerodostojne isprave na temelju kojih se priznaje osobni odbitak za kupnju ili gradnju stambenog prostora i koje se moraju priložiti uz poreznu prijavu su:

Za kupnju prvog stambenog prostora: � preslika predugovora odnosno ugovora o kupnji zaključe-

nog s prodavateljem pravnom ili fizičkom osobom, ovjerenog od javnog bilježnika,

� dokazi o plaćanju – preslike doznaka prodavateljima odno-sno pisane potvrde prodavatelja fizičke osobe (građana) o primljenim uplatama, ako se kupnja financira vlastitim sred-stvima poreznog obveznika,

� pisana izjava poreznog obveznika da će se u kupljeni stam-beni prostor trajno useliti, ako je stambeni prostor u izgradnji

291 / 2011 29

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

odnosno preslika osobne iskaznice u svrhu prebivališta od-nosno adrese stanovanja u kupljenom stambenom prostoru za koji se traži priznavanje dijela osobnog odbitka,

� pisana izjava poreznog obveznika i njegovog bračnog druga da u trenutku i do trenutka kupnje prvog stambenog prosto-ra nemaju u vlasništvu i/ili suvlasništvu odnosno nisu imali u vlasništvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor u tuzemstvu ili u inozemstvu i da se radi o kupnji prvog stambenog prostora,

� preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako se kupnja financira sredstvima tog kredita,

� potvrda kreditora o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se kupnja fi-nancira sredstvima tog kredita.

Svojim mišljenjem Porezna uprava – Središnji ured „Potvrda o pla-ćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu“ (Klasa: 410-01/07-01/49; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 17. veljače 2007.) je nadopunila sadržaj potvrde (koju je definirala Porezna uprava svojim mišljenjem Klasa: 410-01/03-01/1207, Ur. Broj: 513-07/03-1 od 8. prosinca 2003.) o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu i to na slijedeći način:

� potvrde o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu iznimno se mogu izdavati na memorandumu banaka, sa skeniranim potpisom odgovorne osobe i bez pečata banke,

� banka može izdati i potvrde o plaćenim kamatama za refinan-ciranje namjenskog stambenog kredita,

� banka ne treba izdavati posebnu potvrdu ili izjavu da je cjelo-kupni iznos kredita isplaćen na račun prodavatelja temeljem kupoprodajnog ugovora, ali je može izdati na zahtjev poreznog obveznika. Ako na račun prodavatelja nije isplaćen cjelokupan iznos kredita, banka treba izdati potvrdu o isplaćenom kreditu.

O prilozima uz godišnju poreznu prijavu koji su potrebni za ostvarivanje osobnog odbitka i koje porezni obveznici više ne trebaju dostavljati Poreznoj upravi jer su iste već dostavili kao prilog uz godišnju poreznu prijavu u pret-hodnim poreznim razdobljima (ako nije došlo do promjene podataka iz tih isprava) vidi točku 1.3. ovog članka.

Za gradnju prvog stambenog prostora: � preslika građevinske dozvole odnosno akta na temelju koje-

ga se može graditi i izjava o vremenu početka gradnje stam-benog prostora,

� preslika ugovora zaključenog s registriranim izvođačem radova, osim ako se gradnja financira sredstvima namjen-skog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2003. godine,

� izvorne građevinske situacije (privremene, obračunske odnosno konačne) ili izvorni računi registriranih izvođača radova i usluga te dokazi o izvršenim plaćanjima po građe-vinskim situacijama odnosno izvornim računima registriranih izvođača radova i usluga, ako se gradnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita. prema članku 58.st.13. Pravilnika. Ako račun ili građevinska situacija glase na ime i prezime više fizičkih osoba, podjela osobnog odbitka između tih pore-znih obveznika po jednom računu ili građevinskoj situaciji nije moguća. U tom slučaju dio osobnog odbitka može kori-stiti samo jedan od poreznih obveznika.

� pisane izjave kao kod kupnje prvog stana u smislu gradnje prvog stambenog prostora,

� isprave - preslika ugovora o namjenskom stambenom kre-ditu i potvrda kreditora o plaćenim kamatama po namjen-skom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se grad-nja stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita.

Dokazi o plaćanju – preslike doznaka prodavateljima odnosno pisane potvrde prodavatelja fizičke osobe (građana) o primljenim uplatama, ako se kupnja financira vlastitim sredstvima poreznog ob-veznika, preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako se kupnja financira sredstvima tog kredita, potvrda kreditora o pla-ćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se kupnja financira sredstvima tog kredita te preslika ugovora zaključenog s registriranim izvođačem radova (osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. siječnja 2003. godine), izvorne građevinske situacije (privremene, obračunske odnosno konačne) ili izvorni računi registriranih izvođača radova i usluga te dokazi o izvršenim plaćanjima po građevinskim situacijama odno-sno izvornim računima registriranih izvođača radova i usluga, ako se gradnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita i preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu i potvrda kreditora o plaće-nim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se gradnja stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita OBVEZNO MORAJU GLASITI NA IME I PREZIME POREZNOG OBVEZNIKA koji koristi dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora.

Preslika predugovora odnosno ugovora o kupnji za-ključenog s prodavateljem pravnom ili fizičkom osobom, ovjerenog od javnog bilježnika i preslika građevinske dozvole odnosno akta na temelju kojega se može graditi i izjava o vremenu početka gradnje stambenog prosto-ra, u svrhu korištenja dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, MOGU GLASITI NA IME I PREZIME POREZNOG OBVEZNIKA I/ILI NA IME I PREZIME NJEGOVA BRAČNOG DRUGA U tom sluča-ju, porezni obveznik obvezan je priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od šest (6) mjeseci.

Izvorni računi registriranih izvođača radova i usluga uz podat-ke propisane poreznim propisima, obvezno trebaju sadržavati i po-datke o imenu i prezimenu te prebivalištu odnosno adresi stanovanja poreznog obveznika (kupca ili primatelja/naručitelja usluge), adresu stambenog prostora na kojoj su radovi i/ili usluge gradnje izvršene.

O prilozima uz godišnju poreznu prijavu koji su potrebni za ostvarivanje osobnog odbitka i koje porezni obveznici više ne trebaju dostavljati Poreznoj upravi jer su iste već dostavili kao prilog uz godišnju poreznu prijavu u pret-hodnim poreznim razdobljima (ako nije došlo do promjene podataka iz tih isprava) vidi točku 1.3. ovog članka.

13.4.1.3. Uobičajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem mišljenja Porezne uprave u slučaju kupnje ili gradnje stambenog prostora

1) Porezni obveznik živi sa suprugom u stanu čiji je suvlasnik sa sestrom, koja živi u drugom stanu. Ima li porezni obveznik

1 / 201130

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

pravo koristiti olakšicu ako kupuje novi stan? Ne, jer porezni obveznik ima u vlasništvu tj. suvlasništvu useljivu nekretninu.

2) Porezni obveznik ima u vlasništvu stambeni prostor stečen temeljem ugovora o darovanju i naknadno kupuje drugi stan. Ima li pravo na priznavanje osobnog odbitka za kupnju toga stana? Ne, jer se darovani stambeni prostor smatra pr-vom nekretninom poreznog obveznika.

3) Mogu li se izdaci za kupnju građevinskog zemljišta i pla-ćanje komunalne naknade za priključke smatrati dijelom osobnog odbitka po osnovi gradnje stambenog prostora? Ne mogu jer se gradnjom stana i stambene kuće smatra izvo-đenje pripremnih radova, građevinskih radova te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstruk-cija prema Zakonu o gradnji a za potrebe trajnog stanovanja.

4) Da li porezni obveznik ima izbor – npr. ako je podigao stambeni kredit i kamate su manje od 6.000,00 kuna godišnje može li koristiti i račun za gradnju stambenog prostora? Porezni ob-veznik može istodobno koristiti dio osobnog odbitka za stam-bene potrebe financirane iz vlastitih sredstava a i dio osob-nog odbitka za kamate po namjenskim stambenim kreditima.

5) U svezi s tzv „Čačičevim stanovima“ kod kredita na poček, da li se učešće može smatrati poreznom olakšicom? Ne. Radi se o vlastitim sredstvima kojima mogu biti financirana kupnja stana ili kuće odnosno radovi na izgradnji ili održavanju stana ili kuće a ne i učešće za stambeni kredit kojim će se stan ili kuća kupiti, izgraditi ili održavati. U ovom slučaju uče-šće se smatra vlastitim sredstvima pa porezni obveznik ne može koristiti olakšicu za plaćene kamate po namjen-skom stambenom kreditu.

6) Da li se kopanje bunara pokraj obiteljske kuće smatra olakši-com za stambene potrebe? Kopanje bunara pokraj stambe-ne kuće ne smatra se gradnjom stambenog prostora (kuće ili stana), stoga ne može biti olakšica za stambene potrebe.

7) Da li se u troškove stana, kao olakšica priznaju i troškovi pro-jektiranja stana ili kuće? Troškovi projektiranja kuće ili sta-na ne smatraju se troškovima gradnje kuće ili stana.

8) Porezni obveznik imao je stan u vlasništvu kojeg je prodao te kupio novi stan. Da li se kupnja tog stana smatra kupnjom prve nekretnine? Ne, kupnja stana nakon prodaje prijaš-njeg stana ne smatra se kupnjom prve nekretnine.

9) Zakon i Pravilnik ne propisuju rok u kojem je porezni obve-znik obvezan trajno useliti u kupljeni stan ako je u gradnji.Što se događa s iskorištenim osobnim odbitkom ako porezni obveznik ne useli po završetku gradnje. Gubi pravo na osobni odbitak po obavljenom nadzoru PU. Inače, prema OPZ-u porezni obveznik je bio dužan sam izvjestiti PU da nije use-lio iako je dao izjavu da će trajno useliti u kupljeni stambeni prostor nakon dovršenja gradnje, odnosno kada bude useljiv.

10) Može li porezni obveznik iskoristiti dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora, ako je nakon kupnje ili gradnje tog prostora npr. kupio ili sagradio drugi prostor? Da.

13.4.1.4. Uobičajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem mišljenja Porezne uprave – financiranje sredstvima namjenskog stambenog kredita

1) Plaćene kamate poreznog obveznika po sredstvima namjen-skog kredita iznose više od 6.000,00 kuna godišnje. Može li njegova supruga koristiti plaćene kamate u visini iznad

6.000,00 kuna. Ne može, jer se radi o namjenskom stambe-nom kreditu čiji je nositelj porezni obveznik i potvrda kreditora o plaćenim kamatama glasi na ime poreznog obveznika po kreditu.

2) Porezni obveznik je kupio stambeni prostor sredstvima na-mjenskog stambenog kredita stambene štedionice koja se upisala kao vlasnik stambenog prostora u vidu fiducije radi osiguranja vraćanja stambenog kredita. Može li porezni obveznik koristiti dio osobnog odbitka po osnovi kupnje stam-benog prostora? Može, ako priloži sve propisane isprave i to neovisno o fiducijarnom pravu stambene štedionice.

3) Četveročlana obitelj poslije kupnje stana stambenim kredi-tom, nakon nekoliko godina kupila je veći stan namjenskim stambenim kreditom. Da li može koristiti osobni odbitak u visini plaćenih kamata za veći stan jer su veće godišnje kamate nego za prvi stan? Ne, porezni obveznik nema pravo na korištenje dijela osobnog odbitka za kupnju stana po osnovi plaćenih kamata namjenskog stambenog kredita za veći stan obzirom da se ne radi o kupnji prve nekretnine za potrebe traj-nog stanovanja poreznog obveznika.

4) Porezni obveznik je u 1999. godini realizirao namjenski stam-beni kredit za kupnju stana u svrhu rješavanja svog trajnog stanovanja (prvu nekretninu) te u istom stanu i boravi, a u tijeku 2009. godine realizirao je stambeni kredit za kupnju apartmana na moru. Ima li pravo na korištenje dijela osobnog odbitka za kupnju stambenog prostora (apartmana) po osnovi plaćenih kamata u 2010. godini? Nema, jer se ne radi o kupnji prve nekretnine kojom porezni obveznik rješava pitanje svog trajnog stanovanja.

5) Kredit za gradnju stambene zgrade odobren je poreznom ob-vezniku a supruga je u navedenom ugovoru navedena kao založni dužnik. Nadalje, sva građevinska dokumentacija za izgradnju stambenog prostora glasi i na poreznog obveznika i suprugu. Ima li supruga pravo na korištenje dijela osobnog od-bitka po osnovi plaćenih kamata? Ne, jer supruga nije korisnik stambenog kredita nego založni dužnik, a niti potvrda kreditora o plaćenim kamatama ne glasi na nju.

6) Supružnici su se razveli 2006. godine. Bivša supruga je u 2009. godini putem stambenog kredita kupila stan. Dok je bila u braku njezin suprug kupio je stan u kojem su živjeli, te je uknjižen kao jedini vlasnik. Nakon razvoda braka bivši suprug joj je isplatio iznos kojim kupuje njezinu polovicu stana. Na-knadno su raskinuli kupoprodajni ugovor. Ima li porezna obve-znica pravo koristiti dio osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata? Iz postavljenog upita proizlazi da su nakon razvoda braka bivši supružnici sklopili kupoprodajni ugovor kojim je bivša supruga prodala svoj suvlasnički dio bračne stečevine odnosno svoju polovicu stana. Porezna obveznica ne može ko-ristiti dio osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata za 2010. godinu za kupnju stana jer nije zadovoljen propisani uvjet kup-nje prve nekretnine.

7) Ugovor o namjenskom stambenom kreditu glasi na umr-log poreznog obveznika u 2002. godini. Obveze po tom kre-ditu izvršava supruga. Da li po tom kreditu supruga ima pravo na olakšice u svojoj poreznoj prijavi? Kada je bračni drug pra-vomoćnim rješenjem o nasljeđivanju naslijedio nekretninu u kojoj stanuje (i u kojoj je stanovao s bračnim drugom – ostavi-teljem) i nastavio s otplatom obveza po namjenskom stambe-nom kreditu po kojem je ta stambena jedinica kupljena, može koristiti taj dio osobnog odbitka uz uvjet da kod kreditora u

311 / 2011 31

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

ugovoru o namjenskom kreditu bude imenovan nositeljem kredita na temelju kojeg će dobiti i potvrdu kreditora.

8) Kredit je podignut 1997. uz kamatu od 12% i sagrađena je obiteljska kuća. Korisnik kredita je uselio u kuću ali nije pro-mijenio osobnu iskaznicu. Budući da stvarno stanuje u sa-građenoj kući na koju adresu plaća vodu, smeće, električnu energiju i naplaćuje prijevozne troškove do posla, ima li pravo na olakšicu s osnova kamata za podignuti namjenski kredit i čime će dokazati prebivalište ili uobičajeno boravište? Ima pravo na olakšicu ako uz svoju godišnju prijavu priloži dokaz da ima prebivalište na toj adresi (uvjerenje o prebivalištu).

9) Ugovor o namjenskom stambenom kreditu za gradnju stambenog prostora zaključen je nakon 1. siječnja 2005. (tj. u 2010. godini). U 2010. godini porezni obveznik je utro-šio samo dio kredita, a neiskorištena sredstva iskoristit će u 2011. Može li porezni obveznik iskoristiti plaćene kamate u 2010. i što je s izvornim računima pošto ih porezni ob-veznik mora predati banci? NE. Jer će plaćene kamate moći iskoristiti kao osobni odbitak u godini u kojoj dokaže u cije-losti namjensko korištenje sredstava kredita a to svakako nije 2010. jer u njoj nije još utrošio čitav kredit.

10) U 2009. porezna obveznica je iskoristila dio osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po namjenskom stambenom kre-ditu za kupnju prvog stambenog prostora. Može li u 2010. plaćenu kamatu iskoristiti njezin bračni drug (stambeni kredit ne glasi na njega već na suprugu)? Ne. I to zato što potvrda kreditora o plaćenim kamatama i ugovor o stambe-nom kreditu mora glasiti na ime poreznog obveznika koji želi iskoristiti osobni odbitak po osnovi plaćenih kamata.

11) Priznaje li se dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora i kamate prema namjenskom stambe-nom kreditu odobrenom u inozemstvu? Ne.

12) Može li porezna obveznica (sudužnica kredita kojeg je no-sitelj njena majka) u dogovoru s bankom, aneksom ugovora o namjenskom stambenom kreditu postati nositelj kredita umjesto svoje majke, i tako steći pravo na dio osobnog odbitka na ime kupnje stambenog prostora? Da, ako bi ugo-vor o namjenskom stambenom kreditu za kupnju tog stana i potvrda kreditora o plaćenim kamatama temeljem namjen-skog stambenog kredita u poreznom razdoblju glasila na ime i prezime porezne obveznice te ako su ispunjeni ostali uvjeti propisani u Zakonu i Pravilniku.

13) Porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za stambe-ne potrebe za otkup stana na kojem postoji stanarsko pravo prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

13.4.2. Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora

Poreznom obvezniku rezidentu priznaje se dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora na području Re-publike Hrvatske u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegovog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi.

Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prosto-ra priznaje se ako je financirano vlastitim novcem i/ili iz namjen-skog stambenog kredita.

Plaćene kamate za namjenski stambeni kredit mogu se priznati nakon što se sredstva kredita u cijelosti namjenski utroše, osim za kredite odobrene prije 1. siječnja 2005. godine. U tom slučaju po-

rezni obveznik je obvezan izvornim računima registriranih izvođača radova i usluga što glase na njegovo ime i prezime dokazati iskori-štenje sredstava namjenskog stambenog kredita. U godini u kojoj to dokaže može iskoristiti dio osobnog odbitka za te namjene.

Izdacima za održavanje postojećeg stambenog prostora poreznog obveznika rezidenta osobito se smatraju izdaci za:

� održavanje instalacija za grijanje (peći, bojlera, radijatora i drugo), hlađenje (klima-uređaji i drugo), vodovodnih i elek-tričnih instalacija i drugo. Prema mišljenju Porezna uprava – Središnji ured „Dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora“ (Klasa: 410-01/07-01/478; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 2. srpnja 2007.) porezni obveznik može ko-ristiti izdatke za kupovinu i ugradnju uređaja za pročišćavanje vode, za izmjenu filtera i membrana na uređaju za pročišćava-nje vode te popravak uređaja za pročišćavanje vode, budući se radi o održavanju vodovodnih instalacija.

� održavanje krovišta, podova, fasada, zidova i drugo, pod uvjetom da se ne radi o gradnji stambenog prostora sukladno članku 58. Pravilnika,

� održavanje stolarije (prozora, vrata i drugo).Izdaci za održavanje postojećeg prostora poreznog obveznika pri-

znaju se poreznom obvezniku rezidentu kao dio osobnog odbitka pod uvjetom da o nastanku tih izdataka posjeduje i svojoj godišnjoj po-reznoj prijavi priloži, izvorne račune registriranih izvođača radova iz-dane za utrošeni materijal i usluge ili samo za usluge. Te vjerodo-stojne isprave (izvorni računi i dokazi o plaćanju) moraju glasiti na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka.

Izdacima za održavanje postojećeg stambenog prostora ne smatraju se opremanje stambenog prostora, i to oso-bito: nabava i ugradnja namještaja, kuhinja, televizo-ra, hladnjaka, štednjaka, računala i slično a niti izdaci za vanjske priključke struje, vode, plina i slično, niti izdaci za održavanje zajedničkih prostorija ili dijelova stambene zgrade.

13.4.2.1. Vjerodostojne isprave koje se prilažu uz godišnju poreznu prijavu

Vjerodostojne isprave na temelju kojih se priznaje osobni odbitak za održavanje postojećeg stambenog prostora i koje se moraju priložiti uz poreznu prijavu su:

� dokaz o vlasništvu stambenog prostora poreznog obvezni-ka i/ili njegovog bračnog druga,

� dokaz o prebivalištu u stambenom prostoru za koji porezni obveznik koristi dio osobnog odbitka za održavanje – preslika osobne iskaznice u svrhu dokaza prebivališta odnosno adrese stanovanja,

� pisana izjava poreznog obveznika da trajno boravi u stam-benom prostoru za koji zahtjeva dio osobnog odbitka za odr-žavanje,

� izvorni računi registriranih izvođača o izvedenim radovima odnosno uslugama, sadržaja propisanog poreznim propisima i Pravilnikom (obvezno trebaju sadržavati i podatke o imenu i prezimenu te prebivalištu odnosno adresi stanovanja pore-znog obveznika-kupca ili primatelja/naručitelja usluge - adre-su stambenog prostora na kojoj su radovi i/ili usluge gradnje izvršene) i dokazi o plaćanju ako su održavanja financirana vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima na-mjenskog stambenog kredita koji je odobren nakon 1. siječ-nja 2005. godine. Ako izvorni račun glasi na ime i prezime

1 / 201132

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

više fizičkih osoba, podjela osobnog odbitka između tih poreznih obveznika, po jednom računu nije moguća. U tom slučaju osobni odbitak može koristiti samo jedan od poreznih obveznika.

� preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako je održavanje financirano sredstvima tog kredita,

� potvrda kreditora o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu, ako je održavanje financirano sredstvima tog kredita.

O prilozima uz godišnju poreznu prijavu koji su potrebni za ostva-rivanje osobnog odbitka i koje porezni obveznici više ne trebaju dostavljati Poreznoj upravi jer su iste već dostavili kao prilog uz godišnju poreznu prijavu u prethodnim poreznim razdobljima (ako nije došlo do promjene podataka iz tih isprava) vidi točku 1.3. ovog članka.

Isprave obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika, osim dokaza o vlasništvu poreznog obveznika koji može glasiti i na ime i prezime bračnog druga poreznog obveznika. Ako je postojeći stam-beni prostor u vlasništvu bračnog druga poreznog obveznika, porezni obveznik obvezan je svojoj godišnjoj poreznoj prijavi priložiti izvod iz matice vjenčanih koji ne smije biti stariji od šest (6) mjeseci.

13.4.2.2. Uobičajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem mišljenja Porezne uprave – održavanje postojećeg stambenog prostora

1) Ima li porezni obveznik prava na osobni odbitak po osnovi održavanja na izdatke pripajanja stambenog prostora na kanalizacijski kolektor te za naknadu za izgradnju glavnog kanalizacijskog kolektora? Ne, jer se to ne ugrađuje, zamjenju-je i sl. u stambenoj jedinici poreznog obveznika.

2) Da li se održavanjem u svrhu korištenja dijela osobnog odbitka za tu namjenu smatra: ugradnja sustava za solarno grijanje (toplinski solarni kolektori), zamjena i/ili proširenje po-stojećeg sustava za grijanje vode (npr. električni bojler) sustavom za solarno grijanje vode, ugradnja sustava foto-naponskih ćelija za proizvodnju električne energije i pro-širenje postojećih električnih instalacija sustavom fotona-ponskih ćelija? Da, ako se to radi na postojećem prostoru poreznog obveznika ili bračnog druga te ako je radove obavio registrirani izvođač radova, za što porezni obveznik posjeduje izvorne račune.

3) Da li se olakšica za renoviranje stana može koristiti jednom ili svake godine? Pod uvjetima i na način propisanim Zako-nom o porezu na dohodak i uz propisane isprave može koristiti osobni odbitak po osnovi održavanja svake godine.

4) Da li se izdaci priključka objekta na gradski vodovod i za uvođenje plina može priznati kao osobni odbitak? Ne, jer se to ne smatra održavanjem na postojećem stambenom prosto-ru i jer se ne radi o instalacijama koje se ugrađuju ili zamjenju-ju u stambenoj jedinici poreznog obveznika.

5) Porezni obveznik je kupio kombinirani bojler i klima uređaj za koje posjeduje izvorni račun. Da li se može taj kupljeni bojler i klima uređaj i njihova ugradnja priznati kao osobni odbi-tak? Može, i to samo ugradnja bojlera i klima uređaja ako to obavi registrirani izvođač radova i izda račun, dok se izdatak po osnovi kupnje bojlera i klima uređaja ne može priznati dije-lom osobnog odbitka za investicijsko održavanje .

6) Da li se izdaci po osnovi održavanja zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade, (popravak liftova, saniranje zajedničke terase, zamjena prozora na zajedničkom stu-

bištu, saniranje zajedničkog stubišta, popravak toplinske stanice u zgradi, deratizacija i dezinfekcija prostorija, plaćanje predstavnika stanara, blagajnika, čistačice, pla-ćanje obvezne pričuve, popravak fasade na zgradi i sl.), mogu priznati kao osobni izdatak. Ne može, jer se to ne sma-tra investicijskim održavanjem na postojećem stambenom prostoru (jedinici) poreznog obveznika nego na zajedničkim dijelovima stambene zgrade i pomoćnim prostorijama, iako su u suvlasništvu poreznog obveznika.

7) Da li se priznaje dio osobnog odbitka ako na računu za PVC-stolariju nema posebno iskazane usluge ugradnje? Ne može se priznati uvećanje osobnog odbitka za održavanje ako je na računu iskazan samo materijal a ne usluga ugradnje istog, u ovom slučaju PVC-stolarije.

8) Da li se priznaje kao osobni odbitak kod održavanja ra-čun za materijal bez usluge? Ne može se priznati uvećanje osobnog odbitka za investicijsko održavanje ako je na računu iskazan samo materijal bez obavljene usluge.

9) Smatra li se ugradnja alarma u postojećem stambenom objektu investicijskim održavanjem? Da, može se smatrati održavanjem.

10) Da li se priznaje u osobni odbitak izrada i ugradnja kuhinje? Ne, jer se izrada i ugradnja namještaja ne smatra održava-njem.

11) Kuća je izgrađena prije 10 godina i nije dovršena. Da li se za dovršenje kuće priznaju olakšice za izgradnju stambenog prostora ili za održavanje? Ako porezni obveznik u toj kući ima prebivalište i boravi tj. ima u vlasništvu useljivu nekret-ninu, može mu se priznati pod propisanim uvjetima osobni odbitak za održavanje.

12) Može li zaštićeni najmoprimac koristiti olakšicu za održa-vanje ako je ulagao u kupaonicu? Ne može, zbog toga što porezni obveznik, u ovom slučaju, nije vlasnik stana.

13) Nekretnina je stečena temeljem ugovora o doživotnom uz-državanju a prijenos vlasništva na nekretnini će se izvršiti nakon smrti primatelja održavanja. Supružnici su prijavili pre-bivalište na toj nekretnini i obavljali investicijsko održavanje te računi glase na njihovo ime. Mogu li ostvariti pravo na osobni odbitak za održavanje? Ne, jer nije ispunjen osnovni uvjet za uvećanje osobnog odbitka za investicijsko održavanje a to je dokaz o vlasništvu predmetne nekretnine za građana koji je te radove obavio.

14) Da li se kod održavanja, te gradnje kuće ili stana moraju uz godišnju prijavu priložiti izvorni računi budući su na računu podaci o garanciji koje porezni obveznik treba za svoje kori-štenje? Porezna uprava priznat će i preslike računa koji su ovjereni kod javnog bilježnika u izuzetnim slučajevima kad je poreznim obveznicima nužno da izvorne račune zadrže za svoje potrebe.

15) Obveznik ima valjanu građevinsku dozvolu na temelju koje je izgradio stambeni prostor za potrebe svog trajnog stanovanja (konkretno stambeni prostor iznad dijela objekta roditelja). Također posjeduje Ugovor o prijenosu prava korištenja dijela objekta u svrhu nadogradnje stambenog prostora. Etažiranje objekta još nije provedeno iz razloga što objekt nije u potpunosti dovršen tako da stan još nije uknjižen u ze-mljišnim knjigama. Obveznik je u 2010. godini uložio u svoj stambeni prostor radi poboljšanja uvjeta stanovanja (mijenja vanjsku stolariju) za koje posjeduje valjani račun o nabavci i montaži iste. Da li porezni obveznik ima pravo na korište-

331 / 2011 33

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

nje osobnog odbitka za održavanje? Ne, porezni obveznik ne može koristiti dio osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog objekta, jer nije dovoljno pravo korištenja dijela objekta koji se održava, nego vlasništvo ili suvlasništvo stambenog prostora.

16) Porezni obveznik je za preuređenje stana kupio PVC-stolariju sredstvima namjenskog kredita kojeg je sklopio na 18 rata u 2010. godini. Da li može iskoristiti dio plaćene kamate u 2010. kao osobni odbitak? Da, ako je kredit iskoristio u potpunosti u 2010. godini i ako dokaže u cijelosti namjen-sko korištenje sredstava kredita izvornim računima i/ili gra-đevinskim situacijama registriranih izvođača radova i usluga (prilog uz godišnju prijavu). Kamate koje će biti plaćene u 2011. godini porezni obveznik neće moći iskoristiti kao osobni odbitak jer je ova porezna olakšica ukinuta.

17) Može li se kao dio osobnog odbitka za održavanje postoje-ćeg stana vlastitim sredstvima priznati izdatke za brušenje, lakiranje i postavljanje parketa i laminata, bojenje zidova te postavljanje zidnih i podnih pločica? DA, ukoliko porezni obveznik posjeduje i godišnjoj poreznoj prijavi priloži izvorne račune registriranih izvođača radova ispostavljene za utrošeni materijal i usluge (radove) ili samo usluge (radove), te uz dru-ge uvjete sukladno Zakonu i Pravilniku.

13.4.3. Dio osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine

Porezni obveznik rezident može koristiti dio osobnog odbitka po osnovi plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stano-vanja u stambenom prostoru najmodavca, najviše do iznosa od 6.000,00 kuna u koji se uključuju osobni odbici za kupnju ili gradnju stambenog prostora i osobni odbici za zdravstve usluge te premije osiguranja koje se priznaju kao porezno priznati izdaci i to samo za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine. (u taj iznos od 6.000,00 kuna ne ulaze darovanja i plaćeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran).

Dio osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine, poreznom ob-vezniku može se priznati na temelju vjerodostojnih isprava:

� ugovora odnosno preslika ugovora o najmu - ova isprava može glasiti na ime i prezime poreznog obveznika ili njego-vog bračnog druga. Ako ova isprava glasi na ime i prezime bračnog druga, uz godišnju poreznu prijavu porezni obveznik obvezno prilaže izvod iz matice vjenčanih ne stariji od šest (6) mjeseci.

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 146/09) porezni obveznik rezident nije obvezan godišnjoj poreznoj prijavi priložiti ugovor odnosno presliku ugovora o najmu ako je iste porezni obveznik već dostavio Poreznoj upravi kao prilog uz godišnju poreznu prijavu i koristio dio osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine u prethodnim poreznim razdoblji-ma te ako nije došlo do promjene podataka iz tih isprava.

� dokaza o plaćenoj najamnini u poreznom razdoblju (preslika naloga o doznaci najamnine, potvrde najmodavca i drugih) - ova isprava obvezno glasi na ime i prezime poreznog obve-znika.

Porezni obveznici često postavljaju pitanje mogu li u istom pore-znom razdoblju koristiti dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora i dio osobnog odbitka temeljem plaćene slobodno ugovorene najamnine. Odgovor je Da. I to u slučaju kada je kupljen prvi stambeni prostor (npr. već sagrađen) ili gradnja prvog

stambenog prostora nije još dovršena pa stambeni prostor nije os-posobljen za stanovanje.

Dio osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine ne mogu koristiti porezni obveznici koji plaćaju zaštićenu najamninu prema odredbama Zakona o najmu stanova («Narodne novine», br. 91/96, 46/98 – Odluka USRH i 66/98 – ispr. Odluke USRH).

Sukladno članku 8. Zakona o najmu stanova zaštićenu najamninu plaćaju slijedeći korisnici stanova:

� koji rabe stanove sagrađene sredstvima namijenjenim za rje-šavanje stambenih pitanja osoba slabijeg imovnog stanja,

� koji rabe stan na temelju propisa o pravima hrvatskih branite-lja,

� koji su imali pravni položaj nositelja stanarskog prava na stan do stupanja na snagu Zakona o najmu stanova,

� koji su određeni posebnim propisima.Sukladno članku 9. Zakona o najmu stanova slobodno ugovorenu

najamninu plaćaju korisnici stanova kojima se ne određuje plaćanje zaštićene najamnine.

13.5. Osobni odbitak za dana darovanjaPorezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana

u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiro račun a u kul-turne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te dje-latnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% pri-mitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.

Za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja porezni obveznik rezident treba uz godišnju po-reznu prijavu priložiti preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama.

Osobni odbitak za dana darovanja mogu iskoristiti i rezidenti i ne-rezidenti uz uvjete propisane Zakonom i Pravilnikom.

13.6. Ukupni iznos osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe i uplaćene premije osiguranja koji se rezidentu mogu priznati po godišnjoj poreznoj prijavi za 2010. godinu

Ukupni iznos osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe i uplaćene premije osiguranja (životnog osiguranja koje imaju obilježje štednje, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osigura-nja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja) rezidentu RH-a se po godišnjoj poreznoj prijavi za 2010. godinu mogu priznati najviše do 6.000,00 kuna godišnje.

Posebno ističemo da u ovaj ukupni godišnji iznos od 6000,00 kuna ne ulaze darovanja i plaćeni doprinosi za obvezno zdrav-stveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran.

1 / 201134

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

14. Priznavanje uplaćenih premija po godišnjoj poreznoj prijavi

Premije osiguranja koje su uplaćivane od 1. siječnja do 30. lipnja 2010. mogle su se (do visine 1.000,00 kuna za svaki mjesec pore-znog razdoblja) kao izdaci odbiti pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće).

Za 2010. godinu izdatke za uplaćene premije osiguranja (životnog osiguranja koje imaju obilježje štednje, dopunskog i dodatnog zdrav-stvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja) pore-zni obveznik rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave u uku-pnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna godišnje (u taj iznos ulaze i iznosi osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe) i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine.

Rezident može koristiti izdatke po osnovi uplaćenih premija osigu-ranja pod uvjetom da je u polici osiguranja naveden kao osiguranik a u pravilu istodobno i kao ugovaratelj osiguranja.

Ako su u polici osiguranja kao osiguranici navedene samo dru-ge fizičke osobe (članovi obitelji poreznog obveznika i/ili druge fi-zičke osobe), poreznom obvezniku kao ugovaratelju osiguranja ne mogu se priznati izdaci po osnovi uplaćenih premija osiguranja.

Iznimka su police uzajamnog životnog osiguranja, u kojima su kao osiguranici navedeni i porezni obveznik i članovi njegove uže obitelji (samo bračni drugovi i djeca), kod kojih se izdaci za uplaćene premije osiguranja mogu priznati svim osiguranicima navedenim u polici osiguranja ali na način da se svakom priznaje jednaki dio od iznosa uplaćene premije osiguranja.

Ugovaratelj dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja može biti i poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz članka 14. Zakona za svoje radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitak od nesamostalnog rada, kao osiguranike.

Porezni obveznik ugovaratelj osiguranja obiteljskog paketa po-lice dopunskog privatnog osiguranja može iskoristiti samo dio izdatka na temelju uplaćenih premija osiguranja, odnosno uplaćenu premiju osiguranja može se priznati svim osiguranicima navedenim u polici osiguranja, i to u jednakim dijelovima svote uplaćene pre-mije osiguranja o čemu se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem (Klasa: 410-01/05-01/1091; Ur.broj: 513-07-21-01/05-2 od 6. listopada 2005.)

Premije osiguranja se priznaju tijekom godine kao izdatak samo kod utvrđivanja predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) i to pod uvjetom da ih poslodavac obustavlja i uplaćuje pri isplati plaće poreznom obvezniku (radniku) na njegov račun tj. iz neto plaće radnika.

Člankom 18. Pravilnika se pobliže utvrđuje kada poslodavac, odno-sno isplatitelj primitka (plaće) i mirovine, može premije osiguranja, koje radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada, priznati kao izdatak pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada.

Poslodavci odnosno isplatitelji primitka (plaće) to mogu učiniti: � uz suglasnost radnika, umirovljenika odnosno osobe koja

ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, uzimati u obzir prili-kom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjesečno), a na temelju vjerodostojnih isprava o uplati premija osigura-nja i ugovora odnosno polica osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz

članka 14. Zakona. U tom slučaju poslodavac odnosno ispla-titelj primitka (plaće) i mirovine pri utvrđivanju dohotka od ne-samostalnog rada primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaćene premije osiguranja najviše do visine propisane člankom 12. stavkom 9. Zakona,

� uz suglasnost i ugovor odnosno policu osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrđi-vanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjesečno), na način da obustavlja i uplaćuje osiguravatelju iznos porezno priznate premije osiguranja u ime i za račun radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona. U tom slučaju poslodavac odnosno isplatitelj primitaka (plaće) i mirovine, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaćene premije osiguranja najviše do visine propisane član-kom 12. stavkom 9. Zakona, ali istodobno pri isplati plaće radniku odnosno osobi koja ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona ili mirovine umirovljeniku njegov primitak (primitak na-kon umanjenja primitka od nesamostalnog rada za izdatke po osnovi možebitnih uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) umanjuje za iznos uplaćene premije osiguranja.

Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) koji su, pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, dohodak umanjivali za uplaćene premije životnog osiguranja sa obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovolj-nog mirovinskog osiguranja, obvezni su nakon proteka poreznog raz-doblja a najkasnije do kraja mjeseca veljače 2011. godine, dosta-viti Poreznoj upravi podatke o iskorištenim olakšicama po toj osnovi na obrascu „Podaci o porezno priznatim premijama osiguranja“.

Ako poslodavac nije umanjivao (obustavljao i uplaćivao premije) ostvarene primitke od nesamostalnog rada za premije pri redovnoj mjesečnoj isplati plaće (jer je npr. radnik sam uplaćivao premije), radnik može podnijeti godišnju poreznu prijavu radi izdataka na ime uplaće-nih premija koji će umanjiti poreznu osnovicu poreza na dohodak na godišnjoj razini. U tom slučaju su uz go-dišnju poreznu prijavu obvezni priložiti potvrde osigura-vatelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mi-rovinskim fondom o visini uplaćenih premija osiguranja s podacima koje sadrži obrazac “Podaci o porezno prizna-tim premijama”.

Međutim, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o pore-zu na dohodak („Narodne novine“, broj 146/09) porezni obveznici za koje je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Poreznoj upravi dostavio podatke o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja u roku propisanom za podnošenje go-dišnje porezne prijave, nisu obvezni uz godišnju poreznu prijavu priložiti potvrdu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja, uz uvjet da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje omogući pore-znim obveznicima dostupnost podataka o uplaćenim premijama do-punskog zdravstvenog osiguranja u roku propisanom za podnošenje godišnje porezne prijave.

351 / 2011 35

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Posebno treba istaknuti mišljenje Porezne uprave – Središnjeg ureda, Klasa: 410-01/06-01/1104, Ur.br.: 513-07-21-01/06-2 od 27. studenog 2006. godine o izdacima po osnovi uplaćenih premi-ja zdravstvenog osiguranja. Naime, prema odredbama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju («Narodne novine», br. 85/06, 150/08 i 71/10) koji se primjenjuje od 3. kolovoza 2006. godine, prava i obveze privatnog zdravstvenog osiguranja pre-ma Zakonu o zdravstvenom osiguranju («Narodne novine», br. od 94/01 do 90/05) koji se primjenjivao do 2. kolovoza 2006. godine, sadržajno odgovaraju dodatnom zdravstvenom osiguranju, te se odredbe članka 12. stavka 9. Zakona o porezu na dohodak, koje se odnose na priznavanje uplaćenih premija osiguranja od 3. kolovo-za 2006., primjenjuju na način da se priznaju izdaci pod propisanim uvjetima po osnovi uplaćenih premija dopunskog i dodatnog zdrav-stvenog osiguranja.

Prema članku 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Narodne no-vine“ 94/01 do 90/05) koji se primjenjivao do 2. kolovoza 2006. godine bilo je propisano da je zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj osnovno, dopunsko i privatno. Osnovnim zdravstvenim osiguranjem, kao obveznim osiguranjem, osiguravala su se svim osiguranim osobama prava i obveze iz osnovnog zdravstvenog osiguranja putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Do-punskim zdravstvenim osiguranjem koje su provodila društva za osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, osiguranim se osobama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje osigura-valo plaćanje razlike u vrijednosti zdravstvenih usluga koje se nisu podmirivale u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja. Privat-nim zdravstvenim osiguranjem, koje su provodila osiguravajuća društva, osobe osigurane preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje mogle su se osigurati i na prava iz zdravstvenog osigura-nja koja nisu bila obuhvaćena osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje bilo je dobrovoljno.

Člankom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Na-rodne novine“ broj 85/06, 105/06, 118/06, 77/07, 111/07 i 35/08) koji se primjenjivao od 3. kolovoza 2006. godine propisano je da je u Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje obvezno i dobro-voljno.

Sada važeći Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narod-ne novine“ broj br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10 i 139/10) uređu-je samo obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obveze osoba obvezno osiguranih prema ovom Zakonu, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja, kao i prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava i obveze ugovornih su-bjekata nositelja provedbe zdravstvene zaštite iz obveznoga zdrav-stvenog osiguranja.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi se na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom i to Zakonom o dobro-voljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 85/06, 150/08 i 71/10).

Člankom 2. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju propisano je da se dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem smatra dopunsko, dodatno i privatno zdravstveno osiguranje.

Odredbama članka 5. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osi-guranju propisano je da se dopunskim zdravstvenim osiguranjem osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdrav-stvenog osiguranja iz članka 16. stavka 3. i 4. i članka 17. stavka 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dopunsko zdrav-stveno osiguranje provode društva za osiguranje (pokrivaju i do-

punsku listu lijekova) a i Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.

Sukladno članku 6. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osi-guranju utvrđeno je da se dodatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava viši standard zdravstvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja te veći op-seg prava u odnosu na prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja a provode ga isključivo društva za osiguranje.

Sukladno članku 7. Zakona o dobrovoljnom osiguranju propisano je da se privatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava zdravstvena zaštita fizičkim osobama koje borave u Republici Hrvatskoj a koje se nisu obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvat-skoj a pod propisanim uvjetima provode ga osiguravajuća društva.

Odredbama novog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osigu-ranju institut privatnog zdravstvenog osiguranja sadržajno više nije propisan na način kako je bio propisan Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji se primjenjivao do 2. kolovoza 2006. godine.

Obzirom da, prema novom Zakonu o dobrovoljnom zdrav-stvenom osiguranju, prava i obveze prijašnjeg privat-nog zdravstvenog osiguranja sadržajno odgovaraju dodatnom zdravstvenom osiguranju u smislu da se tim putem osiguranicima osigurava viši standard zdravstve-nih usluga i veći opseg prava, to se odredbe članka 12. stavak 9. Zakona o porezu na dohodak, koje se odnose na priznavanje premija, treba primjenjivati na način da se priznaju izdaci pod propisanim uvjetima po osnovi uplaćenih premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja.

U slučaju likvidiranog osiguravajućeg društva koje više ne može izdati potvrdu („Podaci o porezno priznatim premijama osiguranja“) poreznim obveznicima će se po godišnjoj poreznoj prijavi priznati iz-daci na temelju isprava o uplati premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja (naloga o uplati, općih uplatnica, izlista prometa računa sa kojeg su plaćanja obavljena, preslika računa kartičara i dokazima o plaćanju i drugog) o čemu se izjasnila Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem (Klasa: 410-01/07-01/162; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 12. veljače 2007.)

Porezni obveznik može za uplaćene premije (životnog osigura-nja koje imaju obilježje štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja) po dobrovoljno podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi umanjiti osim plaće i miro-vine i ostale oblike dohotka (od samostalne djelatnosti, drugi do-hodak, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i dohodak od osiguranja).

15. Redoslijed korištenja izdataka po osnovi premija osiguranja i osobnog odbitka

Kako iznos od 6.000,00 kuna predstavlja maksimalan i ukupni go-dišnji iznos koji se rezidentu može priznati na ime izdataka za uplaće-ne premija osiguranja i osobnog odbitka na ime zdravstvenih usluga i stambenih potreba (kupnja ili gradnja prvog stambenog prostora, održavanje postojećeg stambenog prostora i/ili plaćenu slobodno ugovorenu najamninu) postavlja se pitanje kojim ih redoslijedom treba koristiti.

1 / 201136

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

U iznos od 6.000,00 kuna godišnje ne ulazi dio osobnog odbitka po osnovi darovanja i dio osobnog odbitka po osnovi plaćenih do-prinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Redoslijed korištenja navedenih izdataka i osobnog odbitka je propisan Zakonom i Pravilnikom i izgleda ovako:

1) umanjenje primitaka za izdatke po osnovi uplaćenih pre-mija za životno osiguranje s obilježjem štednje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje te dopunsko i privatno zdravstveno osi-guranje,

2) neoporezivi dio dohotka po osnovi osnovnog osobnog odbitka i dijela osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost (osobni odbitak za pokriće osnovnih životnih potreba).

3) neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) po osnovi plaćenih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzem-stvu (ako porezni obveznik nije drukčije osiguran), zdravstve-nih usluga, stambenih potreba i danih darovanja (neovisno o redoslijedu).

Primjer 14.Porezni obveznik - rezident je tijekom 2010. godine pri isplati pri-

mitka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) iskoristio porezno priznati izdatak za uplaćene premije osiguranja u visini od 4.200,00 kuna. To znači da bi ovaj porezni obveznik mogao isko-ristiti, po podnesenoj godišnjoj prijavi, pod uvjetima i na način pro-pisan odredbama Zakona i Pravilnika, još najviše 1.800,00 kuna (6.000,00 – 4.200,00) po osnovi zdravstvenih usluga i/ili stambenih potreba. Naravno, i pod uvjetom da je ostvareni dohodak nakon prethodnog umanjenja za obvezne doprinose i izdatke po osnovi uplaćenih premija te nakon iskorištenja osnovnog osobnog odbitka i možebitnih dijelova osobnog odbitka za vlastitu invalidnost pore-znog obveznika, uzdržavane članove uže obitelji i djecu i njihovu in-validnost iznosio najmanje 1.800,00 kuna. Pojednostavljeno rečeno, uvjet je da porezna osnovica iznosi najmanje 1.800,00 kuna nakon svih propisanih umanjenja.

Primjer 15.Porezni obveznik rezident je tijekom 2010. godine sam uplaćivao

premije osiguranja za životno osiguranje u iznosu od 3.000,00 kuna i nije ih iskoristio kao porezno priznati izdatak pri isplati svoje plaće. Porezni obveznik je imao izdatke na ime plaćenih kamata (po namjenskom stambenom kreditu) po osnovi kupnje prvog stam-benog prostora u iznosu od 4.000,00 kuna, stvarne troškove za zdravstvene usluge za vlastite potrebe u iznosu od 3.000,00 kuna te je darovao 5.000,00 kuna (novčana sredstva je porezni obve-znik doznačio na žiro-račun udruzi koja tu djelatnost obavlja u skladu s posebnim propisima a o čemu posjeduje i vjerodostojne isprave o uplati). Pretpostavka je da premija osiguranja, izdaci za plaćene kamate, troškovi zdravstvenih usluga i darovanja ispunjavaju sve uvjete da ih se prizna po podnesenoj godišnjoj prijavi.

Napominjemo da su sve uplate (premije osiguranja, kamate i izdaci za zdravstvene usluge) izvršene do 30. lipnja 2010. godine.

Pod uvjetima propisanim Zakonom i Pravilnikom (propisani uvjeti, vjerodostojne isprave i drugo) porezni obveznik može koristiti:

� uplaćene premije životnog osiguranja u iznosu od 3.000,00 kuna za koju bi morao uz godišnju prijavu priložiti Obrazac „Podaci o porezno priznatim premijama osiguranja“

� dio osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata u iznosu od 3.000,00 kuna (ne može se koristiti 4.000,00 kuna jer bi to s premijom osiguranja od 3.000,00 kuna prelazilo 6.000,00 kuna koje se max. može koristiti) ili dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga u iznosu od 3.000,00 kuna pa pre-mija osiguranja zajedno s jednim od ova dva osobna odbitka iznosi dopuštenih 6.000,00 kuna (3.000,00 + 3.000,00).

� dio osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u iznosu od 5.000,00 kuna. Po godišnjoj poreznoj prijavi za 2009. godinu za koju je porezni obveznik podnio godišnju prijavu i ostvario 300.000,00 kuna primitaka pa dopušteni iznos darovanja od 2% iznosi 6.000,00 kuna što znači da se ova darovanja u izno-su od 5.000,00 kuna za 2010. mogu priznati kao dio osobnog odbitka. Posebno ističemo da se kod izračuna 2% dopuštenih darovanja uzimaju u izračun primici a ne dohodak.

Sveukupno će se poreznom obvezniku po godišnjoj prijavi po re-doslijedu priznati 11.000,00 kuna i to 6.000,00 kuna koje se od-nose na premiju osiguranja (3.000,00 kuna), dio osobnog odbit-ka u iznosu od 3.000,00 kuna i to po osnovi plaćenih kamata ili za zdravstvene usluge te dio osobnog odbitka po osnovi darovanja 5.000,00 kuna (darovanje ne ulazi u sveukupno dopuštenu kvotu od 6.000,00 kuna).Važna napomena!

U ovom slučaju neovisno o redoslijedu za poreznog obveznika je isplativije da po podnesenoj godišnjoj prijavi iskoristi dio osobnog odbitka na ime plaćenih kamata i zdravstvenih usluga što iznosi do-puštenih 6.000,00 kuna (3.000,00 + 3.000,00) a da ne koristi po godišnjoj poreznoj prijavi kao porezno priznati izdatak plaćene premije životnog osiguranja u iznosu od 3.000,00 kuna (ponav-ljamo, ove uplaćene premije porezni obveznik nije po vlastitoj volji iskoristio kao porezno priznati izdatak pri isplati svoje plaće a to ne želi ni po godišnjoj prijavi što je njegovo pravo) i naravno dio osobnog odbitka za darovanje u iznosu od 5.000,00 kuna što ukupno iznosi 11.000,00 kuna.

Porezni obveznik ne želi uplaćene premije iskoristiti kao porezno priznato izdatak po godišnjoj prijavi jer bi se tada pri isplati buduće osigurane svote od strane osiguravajućeg društva iznos uplaćene premije od 3.000,00 kuna oporezovao kao dohodak od osiguranja po stopi od 15% (jer su plaćene do 30. lipnja 2010. godine – od 1. srpnja2010. godine porezna stopa iznosi 12%). Na taj način je po-rezni obveznik uštedio 531,00 kunu na ime poreza i prireza (stopa prireza 18%).

Naravno, da se radilo o premijama osiguranja za dopunsko i do-datno zdravstveno osiguranje onda ne može doći do oporezivanja jer se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od osiguranja.

16. Godišnje porezne osnovice i stope poreza na dohodak (porezni razredi) za 2010. godinu

16.1. Pregled poreznih razreda koji su se primjenjivali do 30. 6. 2010. te poreznih razreda koji se primjenjuju od 1. 7. 2010.

Utvrđivanje porezne obveze po godišnjoj poreznoj prijavi za 2010. godinu obavljat će se primjenom prosječnih godišnjih stopa (13,5%, 25%, 30%, 37,5% i 42,5%) na propisane porezne osnovice, dakle po posebnim godišnjim poreznim razredima.

371 / 2011 37

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Porezni razredi predstavljaju stupnjeviti prikaz dijelova porezne osnovice (oporezive dijelove dohotka) i poreznih stopa koje se primjenjuju na te porezne osnovice.

Radi boljeg pregleda promjena koje su nastupile od 1.srpnja 2010. godine dajemo prikaz poreznih razreda koji su se primjenjivali na ispla-ćene plaće do 30. lipnja 2010. godine.

Porezni razredi za isplaćene plaće do 30. lipnja 2010. na mjesečnoj razini

Porezna stopa Porezna osnovica - mjesečno

15 % do 3.600,00 kn (do 2 x 1.800,00)

25 % na idućih 5.400,00 kn (od 2,0 do 5,0 x 1.800,00)

35 % na idućih 16.200,00 kn (od 5,0 do 14,0 x 1.800,00)

45 % na poreznu osnovicu iznad 25.200,00 kn (14,0 x 1.800,00)

Od 1.srpnja 2010. predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 12% od mjesečne porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između dvostrukog i šeste-rostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka i po stopi od 40% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad šesterostrukog iznosa osnovnog odbitka.

Osnovni osobni odbitak se nije mijenjao od 1. srpnja 2008. godine pa na dalje iznosi 1.800,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez.

Porezni razredi za isplaćene plaće od 1. srpnja 2010. na mjesečnoj razini

Porezna stopa Porezna osnovica - mjesečno

12 % do 3.600,00 kn (do 2 x 1.800,00)

25 % na idućih 7.200,00 kn (od 2,0 do 6,0 x 1.800,00)

40 % na poreznu osnovicu iznad 10.800,00 kn (6,0 x 1.800,00)

Od 1. srpnja 2010. u sustavu poreza na dohodak primjenjuju se samo tri stope i to 12%, 25% i 40% koje se primjenjuju na novoutvrđene dijelove (nivoe) porezne osnovice tj. oporezivog dohotka. Drugim riječima, potpuno su izmjenjeni porezni razredi koji se primjenjuju od 1. srpnja 2010. godine.

Ukinute su stope poreza na dohodak od 15%, 35% i 45% i to ne samo za obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) već i za ostale oblike dohotka za koje su navedene porezne stope bile propisane do 30. lipnja 2010. godine.

Od 1. srpnja 2010. godine izmijenjene su i porezne stope i na ostale oblike dohotka. Porezne stope su povećane kod obračuna predujma poreza na dohodak od kapitala (osim na dohodak od kapitala za isplaćene dividende i udjele u dobiti koji su ostvareni za razdoblje od 2001. - do 2004. koja je smanjena i iznosi 12%), dok su porezne stope smanjene kod obračuna dohotka od osiguranja, za dohodak ostvaren od iznajmljivanja nekretnina i pokretnina (na najamninu ili zakupninu) kada porez utvrđuje Porezna uprava rješenjem te za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa.

U nastavku to ilustriramo u tabeli:

Usporedni prikaz promjenjenih stopa poreza na dohodak važećih do 30.6.2010. te novih poreznih stopa od 1.7.2010.

R.br.

Vrsta dohotkaPorezne stope do 30.6.2010

Porezne stope od 1.7.2010.

Napomena

1. Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa – rješenje o povratu doprinosa donosi Porezna uprava 45% 40%

Povrat doprinosa se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Poreznoj upravi – za obračunati doprinos za I. stup mir. osig. iznad najviše godišnje osnovice. Stopa poreza na drugi dohodak ostala je 25%

2. Dohodak ostvaren od najamnina i zakupnina – rješenje donosi Porezna uprava (priznaje se 30% paušalnih izdataka) 15% 12%

Sve ostale porezne stope na dohodak od imovine i imovinskih prava su 25%

3. Dohodak od kapitala � izuzimanje imovine i korištenje usluga � kamate ostvarene temeljem pozajmica

koje pravnim i fizičkim osobama daju fizičke osobe � dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica � dividende i udjeli u dobiti ostvareni od 2001. do 2004.

35%

35%15%15%

40%

40%25%12%

U RH su oslobođene od plaćanja poreza na dohodak: kamate na štednju, dividende i udjeli u dobiti,realizirani kapitalni dobici

4. Dohodak od osiguranja 15% 12% Izjednačavanje ovog dohotka s najnižom poreznom stopom

16.2. Pregled godišnjih poreznih razreda koji se primjenjuju kod obračuna poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj prijavi za 2010.

Godišnji porez na dohodak iz članka 37. Zakona o porezu na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava, za 2010. obračunava se po stopi od 13,5% od godišnje porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku go-dišnje porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 30% na razliku godišnje porezne osnovice između peterostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, po stopi od 37,5% na razliku godišnje porezne osnovice između šesterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka i po stopi od 42,5% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14-erostrukog osnovnog osobnog odbitka.

1 / 201138

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Dakle, godišnji porez na dohodak, koji se utvrđuje podnošenjem godišnje porezne prijave za 2010., obračunava se po tzv. prosječ-nim godišnjim stopama koje su vrijedile u cijeloj 2010. jer su po-rezni razredi od 1.1.2010. do 30.6.2010. bili drugačiji (stope su bile: 15%, 25%, 35% i 45% koji su se primjenjivali na različite mjesečne nivoe poreznih osnovica) dok su od 1. srpnja 2010. posve drugačiji pa ih je trebalo svesti na prosječne stope i prosječne porezne osno-vice na godišnjoj razini.

Pregled poreznih razreda na godišnjoj razini za 2010. godinu

Prosječne porezna stopa

Porezna osnovica - godišnje

13,5% do 43.200,00 kn

25% iznad 43.200,00 do 108.000,00 kn (na sljedećih 64.800,00 kn)

30% iznad 108.000,00 do 129.600,00 kn (na sljedećih 21.600,00 kn)

37,5% iznad 129.600,00 do 302.400,00 kn (na sljedećih 172.800,00 kn)

42.5% iznad 302.400,00 kn

Prirez porezu na dohodakNa utvrđenu godišnju svotu poreza na dohodak rezidentu se

obračunava prirez ako je propisano plaćanje prireza u mjestu (općini ili gradu) prebivališta ili uobičajenoga boravišta poreznog obveznika.

Za općine i gradove za koje je obveza plaćanja prireza propisana u tijeku 2010. godine će se kod utvrđivanja godišnje porezne obve-ze primjenjivati prosječne stope prireza a za općine i gradove za koje je ta obveza propisana za cijelu godinu primjenjivati će se pune stope.

Prosječna godišnja stopa prireza utvrđuje se tako da se propisana stopa prireza podijeli s 12 (mjeseci) i dobi-ven iznos pomnoži brojem mjeseci za koje postoji obveza plaćanja prireza.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u jednom mjestu a uobičaje-no boravište u drugom prirez porezu na dohodak plaća prema mjestu uobičajenog boravišta o čemu se izjasnila Porezna uprava – Središ-nji ured svojim mišljenjem (Klasa: 410-01/03-01/1208; Ur.broj: 513-07/03-2 od 22. prosinca 2003.).

17. Obrazac doh i upisivanje općih podataka, podataka o uzdržavanim članovima uže obitelji i podataka o uvećanju osobnog odbitka

17.1. Obrazac DOH (prijava poreza na dohodak za 2010. godinu)

Godišnja porezna prijava poreza na dohodak za 2010. godinu pod-nosi se na Obrascu DOH koji je vrijedio i za podnošenje godišnje prijave za 2009. godinu i koji se Pravilnikom o izmjenama i dopuna-ma Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 123/09) uskladio sa Zakonom o porezu na dohodak, prema kojem se godišnji obračun poreza na dohodak za 2010. obračunava po posebnim go-dišnjim poreznim razredima odnosno po tzv. prosječnim godišnjim stopama (13,5%, 25%, 30%, 37,5% i 42,5%) i prosječnim pore-znim osnovicama, i to u dijelu koji se odnosi na prilog UPO.

Obrazac DOH (Prijava poreza na dohodak za 2010. godinu) sastoji se od:

� OPĆI PODACI, PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI I PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBIT-KA - 1. stranica,

� DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆA I MIRO-VINA) I OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK PRE-MA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI (pomoćna tablica za obračun umanjenja poreza na dohodak za HRVI) – 2. stranica,

� DIO SD – DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJI SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST – 3. stranica,

Ovaj dio popunjavaju porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti od kojih dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga (obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, poljoprivre-de i šumarstva i djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost).

� DIO I, K, O, D i INOZEMNI DOHODAK - DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA, DOHODAK OD KAPITALA, DOHODAK OD OSIGURANJA, DRUGI DOHODAK I INOZEMNI DOHODAK - 4. i 5. stranica,

� SVEUKUPNI DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ, PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICA-JIMA, POPIS PRILOŽENIH ISPRAVA I NAPOMENE PO-REZNOG OBVEZNIKA, OPUNOMOĆENIKA I POREZNOG SAVJETNIKA – 6. stranica,

� PRILOG UPO – UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA 2010. GODINU – 7. i 8. stranica (ovaj PRILOG UPO porezni obveznik može ali nije obvezan popunjavati, a služi za konačni izračun godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na doho-dak za uplatu ili za povrat).

17.2. Koji porezni obveznici moraju podnijeti Obrazac DOH i to samo opće podatke i podatke o olakšicama, oslobođenjima i poticajima

Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podaci-ma pod 1. (opći podaci) i pod 6. (o olakšicama, oslobođenjima i poticajima te određenim izdacima) sastavljaju i Poreznoj upravi obvezno dostavljaju i oni porezni obveznici koji nisu obvezni pre-ma članku 39. Zakona niti ne žele sukladno članku 40. Zakona, pod-nijeti godišnju poreznu prijavu, a tijekom poreznog razdoblja su iskoristili propisane olakšice i oslobođenja iz članka 88. stavak 2. točka 29. Pravilnika i to:

� neoporezive primitke u visini 25% za umjetničko djelo od obavljanja samostalne djelatnosti umjetnika od kojih se doho-dak utvrđuje na način propisan za drugi dohodak (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kul-turnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. Pravil-nika),

� porezno priznate izdatke, u skladu sa člankom 12. stavak 9. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 177/04 i 73/08) odnosno člankom 33. stavkom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 80/10), po osnovi uplaćenih premija životnog osigura-nja s obilježjem štednje, dopunskog i dodatnog zdravstve-nog osiguranja (skreće se pozornost na mišljenje Porezne uprave – Središnjeg ureda, Klasa: 410-01/06-01/1104, Ur.br.: 513-07-21-01/06-2 od 27. studenog 2006. godine o izdaci-

391 / 2011 39

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

ma po osnovi uplaćenih premija zdravstvenog osigura-nja) i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup), i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine (najviše do 6.000,00 kuna) za koje su se umanjivali primici po osnovi ne-samostalnog rada (plaća i mirovina).

Godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH s popunjenim podacima pod 1. i 6. nisu obvezni sastaviti i Poreznoj upra-vi dostaviti oni porezni obveznici koji su tijekom poreznog razdoblja ostvarili samo dohodak od nesamostalnog rada i možebitno dohodak po ostalim izvorima za koji nisu obvezni, ni ne žele podnijeti godišnju poreznu prijava, a tijekom pore-znog razdoblja primitke od nesamostalnog rada poslodavac/isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je umanjivao za upla-ćene premije osiguranja iz članka 12. stavak 9. Zakona i to ako je poslodavac/isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u propisanom roku (do kraja veljače 2011.) dostavio Poreznoj upravi Obrazac - Podaci o porezno priznatim premijama osiguranja,

� umanjenje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) koje su ostvarili hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata sukladno članku 53. stavak 1. Zakona.

17.3. Upisivanje općih podataka, podataka o uzdržavanim članovima uže obitelji i o uvećanju osobnog odbitka u Obrazac - DOH

OPĆI PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU (pod 1. Obrasca DOH)

1.1. ime i prezime i ime roditelja, 1.2. adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i

kućni broj). Porezni obveznik upisuje adresu prebivališta ili uobiča-jenog boravišta koju ima u trenutku sastavljanja i dostavljanja godišnje porezne prijave,

1.3. OIB - osobni identifikacijski broj dodijeljen od Porezne uprave, 1.4. podatak o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja u po-

reznom razdoblju,1.5. podatak o prebivalištu i boravku na području posebne

državne skrbi ili brdsko - planinskom području kao P1 područje posebne državne skrbi prve skupine i Grada Vukovara, P2 područje posebne državne skrbi druge skupine, P3 područje posebne državne skrbi treće skupine, P4 brdsko – planinska područja, na kojima su propisane olakšice.

1.6. podaci o promjenama prebivališta ili uobičajenog bora-višta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine, a ako se radi o područjima posebne državne skrbi i drugim područjima na kojima su propisane olakšice i odgovarajuću oznaku tih područja (kao P1, P2, P3 i P4). Ako je dakle porezni obveznik tijekom 2010. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište, kako u Republici Hr-vatskoj, tako i između Republike Hrvatske i inozemstva, popunjava obvezno i podatke o razdoblju, državi, mjestu, ulici i kućnom broju, koji se odnose na te promjene, a i možebitno odgovarajuću oznaku za područja posebne državne skrbi ili brdsko – planinska područja na kojima su propisane olakšice i na kojima je imao prebivalište i boravio u tijeku poreznog razdoblja,

1.7. podaci o invalidnosti uključujući i podatke o invalidnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Podatke o invalidnosti iskazuje porezni obveznik kojem je rješenjem, sukladno članku 36. stavku 8. Zakona, donesenim prema propisima o mirovin-

skom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje. Upisuju se podaci o razdoblju in-validnosti / tjelesnog oštećenja u tijeku poreznog razdoblja za koje se podnosi godišnja porezna prijava, zaokružuje oznaka invalidnosti u navedenom razdoblju i to kao I za primjenu faktora osobnog odbit-ka iz članka 36. stavka 2. točke 3. Zakona odnosno 0,3 osnovnog osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja pore-znog obveznika ili kao I* za primjenu faktora osobnog odbitka iz član-ka 36. stavka 2. točke 4. Zakona odnosno 1,0 osnovnog osobnog odbitka ako je poreznom obvezniku rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100 % ili koji radi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima, temeljem posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. Pod 1.7. obvezno se unose i sve možebitne promjene u svezi invalidnosti u tijeku pore-znog razdoblja za koje se podnosi godišnja porezna prijava.

Primjer 16.Invalidnost je od 27. studenog 2010. godine poreznom obvezniku

rezidentu utvrđena rješenjem nadležnog tijela. Porezni obveznik pod 1.7. Obrasca DOH upisuje:

1.7. Invalid i hrvatski ratni vojni invalid iz domovinskog rata (HRVI)

R. br.

Razdoblje invalidnosti

HRVI DA / NE

oznaka invalidnosti (zaokružiti)

postotak invalidnosti (ispunjava HRVI)

1.od

27.11.10.do

31.12.10.NE I I* –

Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 0,3 osnovnog osobnog odbitka i za mjesec studeni 2010. godine od-nosno od 1. studenoga 2010. godine (za mjesec studeni i prosinac) jer se prava računaju na pune mjesece, u korist poreznog ob-veznika.

Primjer 17.Invalidnost je od 1. siječnja 2006. godine poreznom obvezniku re-

zidentu utvrđena rješenjem nadležnog tijela. Ne radi se o 100%-tnoj invalidnosti po jednoj osnovi ili osobi koja zbog te invalidnosti ima, sukladno posebnom propisu i donesenom rješenju, pravo na pomoć i njegu druge osobe. Međutim, nadležno tijelo rješenjem od 22. srp-nja 2010. godine utvrđuje poreznom obvezniku 100%-tnu invalidnost po jednoj osnovi. Porezni obveznik pod 1.7. Obrasca DOH upisuje:

1.7. Invalid i hrvatski ratni vojni invalid iz domovinskog rata (HRVI)

R. br.

Razdoblje invalidnosti

HRVI DA / NE

oznaka invalidnosti (zaokružiti)

postotak invalidnosti (ispunjava HRVI)

1.od

27.11.10.do

31.12.10.NE I I* –

1.7. Invalid i hrvatski ratni vojni invalid iz domovinskog rata (HRVI)

R. br.

Razdoblje invalidnosti

HRVI DA / NE

oznaka invalidnosti (zaokružiti)

postotak invalidnosti (ispunjava HRVI)

1.od

01.01.10.do

21.07.10.NE I I* –

2.od

22.07.10.do

31.12.10.NE I I* –

Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 0,3 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost od 1. siječnja 2010. do 30. lipnja 2010. godine. U razdoblju od 1. srpnja 2010. do 31. prosinca 2010. godine poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,0 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost. Za mjesec srpanj 2010. godine odnosno od 1. srpnja 2010. godine po-

1 / 201140

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

reznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,0 osnov-nog osobnog odbitka za invalidnost obzirom da se prava računaju na pune mjesece, u korist poreznog obveznika, pa se i primjenjuje povoljnije pravo.

Primjer 18.Hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata invalid-

nost je od 1. siječnja 1999. godine utvrđena rješenjem nadležnog tijela. Porezni obveznik ima priznati stupanj invalidnosti temeljem istog rješenja 80%. Porezni obveznik ostvaruje temeljem posebnog propisa od 1. siječnja 2010. godine pravo na tuđu pomoć i njegu. Porezni obveznik pod 1.7. Obrasca DOH upisuje:

1.7. Invalid i hrvatski ratni vojni invalid iz domovinskog rata (HRVI)

R. br.

Razdoblje invalidnosti

HRVI DA / NE

oznaka invalidnosti (zaokružiti)

postotak invalidnosti (ispunjava HRVI)

1.Od

01.01.10.Do

31.12.10.DA I I* 80%

Poreznom obvezniku priznaje se dio osobnog odbitka u visini 1,0 osnovnog osobnog odbitka za invalidnost od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. godine, obzirom da porezni obveznik s osnove invalidnosti ostvaruje pravo na tuđu pomoć i njegu.

1.8. podatak o broju računa otvorenog kod organizacije ovla-štene za platni promet i naziv te organizacije. Porezni obveznici popunjavaju dio pod 1.8. koji se odnosi na broj tekućeg ili žiro-računa koji je otvoren kod organizacije ovlaštene za platni promet, radi ostvarivanja prava na povrat poreza i prireza preplaćenog putem predujma u 2010. godini, ako žele ostvariti bezgotovinski povrat (u kojem slučaju ne plaćaju proviziju).

Nerezidenti upisuju podatke o nerezidentnom računu otvore-nom kod banke ovlaštene za poslovanje s inozemstvom.

1.9. podaci o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku – ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odno-sno sjedišta, adresa, te OIB.

PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA OBITELJI (pod 2. Obrasca DOH)

Upisuju se podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji – ime i prezime, srodstvo, OIB, podatak o prebivalištu i boravku na području posebne državne skrbi ili brdsko – planinskom području (kao P1, P2, P3, P4) za koji su propisane olakšice, podatak o invalidnosti kao I ili I* i razdoblje korištenja osobnog odbitka tijekom godine te podatak o OIB-u fizičkih osoba s kojima porezni obveznik dijeli osobni odbitak a i postotak podjele koji pripada tim fizičkim osobama.

PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA

(pod 3. Obrasca DOH)Rezidentima se, osim osobnog odbitka za pokriće osnovnih ži-

votnih potreba za sebe i za uzdržavane članove uže obitelji i uzdr-žavanu djecu, koji je propisan člankom 36. stavcima 1. i 2. Zakona, osobni odbitak može po podnesenoj godišnjoj prijavi dodatno uvećati i za:

� iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (članak 36. stavak 10. Zakona) – pod 3.1. Obrasca DOH,

� iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe (za 2010. priznaje se najviše do 6.000,00 kuna), a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaćeni iz osnovnog, dopunskog ili dodatnog zdravstvenog osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te namjene– pod 3.2. Obrasca DOH,

� kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora (stambene kuće ili stana) na području Republike Hrvatske za potrebe njihovog trajnog stanovanja (za 2010. priznaje se najviše do 6.000,00 kuna), za održavanje postojećeg stambenog pro-stora na području Republike Hrvatske u vlasništvu poreznog obveznika ili vlasništvu njegovog bračnog druga, radi pobolj-šanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da rezident u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi (članak 36. stavak 21. Zakona) i za iznos plaćene slobodno ugovo-rene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom prosto-ru najmodavca – pod 3.3. Obrasca DOH,

� darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udruga-ma i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u pret-hodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uveća-va za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja – pod 3.4. Obrasca DOH.

18. Primjer sastavljanja godišnje porezne prijave za 2010.

Osim konkretnog primjera ispunjavanja porezne prijave (s propi-sanim prilozima) ovom točkom ćemo radi cjelovitosti obuhvatiti i načine ispunjavanja podataka i oblika dohodaka koji nisu obuhvaće-ni konkretnim primjerom a sve u skladu s uputom Porezne uprave.

Porezni obveznik Ante Antić iz Zagreba (prirez 18%), HRVI – s utvr-đenih 40% oštećenja organizma (VIII skupina) u 2004. godini, koji uzdržava suprugu koja je ostvarila u 2007. godini pravo na tuđu njegu i pomoć i dijete.

U 2010. godini porezni obveznik je ostvario slijedeće oblike do-hotka:

� dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u ukupnom go-dišnjem iznosu od 76.800,00 kuna (mjesečna bruto plaća 8.000,00 kn x 12 = 96.000,00 kn – 19.200,00 kn doprinosi za mirovinsko osiguranje),

� dohodak od imovine u iznosu od 8.400,00 kuna i to od iznaj-mljivanja poslovnog prostora u Splitu – Rješenjem ispostave Porezne uprave Novi Zagreb (jer se nadležnost utvrđuje prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika re-zidenta).

Mjesečna najamnina od 1.000,00 kuna umanjena za 30% paušal-no priznatih izdataka iznosi 700,00 kuna što predstavlja mjesečni dohodak koji na godišnjoj razini iznosi 8.400,00 kuna (700,00 kn x 12).

� dohodak od kapitala u iznosu od 10.000,00 kuna – radi se o isplati dividende po osnovi ostvarene dobiti za 2004. godinu,

� drugi dohodak po osnovi autorske naknade u iznosu od 21.000,00 kuna (primitak od 30.000,00 kn umanjen za 30% paušalno priznatih izdataka što iznosi 9.000,00 kn) – ostvaren kod poslodavca,

� drugi dohodak po osnovi usluga prevođenja zakonskog teksta 32.000,00 kuna (primitak od 40.000,00 kn umanjen za 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje što iznosi 8.000,00 kn).

411 / 2011 41

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Porezni obveznik rezident je tijekom 2010. godine sam uplaćivao premije osiguranja za životno osiguranje koje ima obilježje štednje u iznosu od 7.200,00 kuna (uplaćeno do 30.lipnja 2010. godine 3.567,50 kuna koji nisu iskorišteni kao porezno priznati izdatak pri isplati plaće). Porezni obveznik je imao izdatke na ime plaćenih kamata (po namjenskom stambenom kreditu odobrenom 2004.) po osnovi kupnje prvog stambenog prostora u iznosu od 9.600,00 kuna (od čega je do 30. lipnja 2010. godine uplaćeno 4.800,00 kuna) koji mu se neće moći priznati kao osobni odbitak u cijelosti.

Kako ćemo u godišnjoj prijavi, sukladno redoslijedu korištenja izdataka te osobnog odbitka, prvo koristiti porezno priznati izdatak za uplaće-ne premije osiguranja u iznosu od 3.567,50 kuna, a nakon toga možemo iskoristiti po podnesenoj godišnjoj prijavi još samo 2.432,50 kuna (6.000,00 – 3.567,50) na ime plaćenih kamata po osnovi kupnje prvog stambenog prostora jer se može priznati najviše 6.000,00 kuna.

Porezni obveznik podnosi godišnju poreznu prijavu jer je na osnovi simulacije godišnjeg obračuna utvrdio da mu se isplati podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na:

� korištenje izdataka po osnovi uplaćenih premija osiguranja, � korištenje osobnog odbitka koji se odnosi na ime plaćenih kamata po osnovi kupnje prvog stambenog prostora, � ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izrav nanje porezne osnovice.

18.1. Dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina)Porezni obveznik je ostvario plaću (dohodak od nesamostalnog rada) koju je poslodavac redovito isplaćivao. Bruto plaća se tijekom

2010. godine nije mijenjala i iznosila je 8.000,00 kuna mjesečno odnosno 96.000,00 kuna godišnje.Porezni obveznik (prirez 18%), HRVI – s utvrđenih 40% oštećenja organizma (VIII skupina) u 2003. godini, koji uzdržava dijete i suprugu koja

je ostvarila u 2006. godini pravo na tuđu njegu i pomoć. Za samog poreznog obveznika faktor osobnog odbitka iznosi 1,3 (1,0 osnovnog osobnog odbitka i 0,3 po osnovi invalidnosti), za suprugu

1,5 (0,5 osnovnog osobnog odbitka kao uzdržavanog člana uže obitelji i 1,0 radi invalidnosti na temelju prava na tuđu njegu i pomoć) i 0,5 osnovnog osobnog odbitka za uzdržavano prvo dijete.

Ukupni faktor osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove obitelji iznosi 3,3 osnovnog osobnog odbitka što iznosi 5.940,00 kuna (3,3 x 1.800,00) mjesečno odnosno 71.280,00 kuna godišnje.

OBRAČUN PLAĆE U 2010. GODINIR.br.

OpisIsplata od 1.1. do 30. 6.

2010.Isplata od 1.7. do

31.10.2010.Isplata od 1.11. do

31.12.2010Ukupno isplaćeno u 2010.

(r.br.5x6+ r.br.6x4+r.br.7x2)1. 2. 5. 6. 7. 8.

1. Bruto plaća 8.000,00 8.000,00 8.000,00 96.000,00

2. Obvezni doprinosi za MO – 20% 1.600,00 1.600,00 1.600,00 19.200,00

3. Dohodak (1 – 2) 6.400,00 6.400,00 6.400,00 76.800,00

4. Osobni odbitak (faktor 3,3) 5.940,00 5.940,00 5.940,00 71.280,00

5. Porezna osnovica (3 – 4) 460,00 460,00 460,00 5.520,00

6. Obračun poreza na dohodak

- 12% do 3.600,00 55,20 55,20 331,20

- 15% do 3.600,00 69,00 – – 414,00

7. Ukupno porez na dohodak 69,00 55,20 55,20 745,20

8. Prirez – 18% 12,42 9,94 9,94 134,16

9. Ukupno porez i prirez 81.42 65,14 65,14 879,36

10. Porezno oslobođenje za HRVI – 40% 32,57 25,66 25,66 349,38

11. Ukupno porez i prirez za uplatu 48,85 39,48 39,48 529,98

10. Neto plaća (1 – 2 – 11) 6.351,15 6.360,52 6.360,52 76.270,02

11. Obračunat krizni porez 4%* 254,05 254,42 – 2.541,98

12. Neto plaća za isplatu ( 10 - 11) 6.097,10 6.106,10 6.360,52 73.728,04

* Na sve isplaćene plaće od 1. srpnja 2010. ne plaća se stopa krizng poreza od 2% (koji se plaćao na mjesečnu neto plaću od 3.000,00 do 6.000,00 kn ukljućujući i taj iznos), dok se stopa kriznog poreza od 4% (koji se plaća na mjesečnu neto plaću koja premašuje 6.000,00 kn) primjenjivala do zaključno 31. listopada 2010. godine.

Krizni porez na plaće, mirovine i druge primitke je konačan porez i ne prijavljuje se u godišnjoj prijavi poreza na dohodak, međutim, on se prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 146/09) mora iskazivati na novim obrascima IP i POTVRDI O ISPLAĆENOM PRIMITKU, DOHOTKU, UPLAĆENOM DOPRINOSU, POREZU NA DOHODAK I PRIREZU U _____ GODINI te na obrascu ID-1.

Posebno ističemo da je porezni obveznik sam uplaćivao premije osiguranja za životno osiguranje i nije ih iskoristio kao porezno priznati izdatak tijekom 2010. godine pri isplati svoje plaće a niti mu je poslodavac, sukladno članku 38. Zakona, sa zadnjom isplatom plaće (prosinac 2010.) obavio godišnji obračun poreza na dohodak i prireza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) jer je redovito isplaćivao plaću (svo-jim radnicima), a nije bilo niti drugih razloga za obvezni godišnji obračun poreza na dohodak pri zadnjoj isplati plaće. Porezni obveznik-radnik i da je dostavio potvrdu o uplaćenim premijama osiguranja poslodavac mu ne bi smio obaviti godišnji obračun poreza na dohodak jer mu je u 2010. isplatio i autorski honorar za kojeg je obračunao porez na dohodak po stopi od 25% (uz priznavanje 30% paušalnih izdataka).

1 / 201142

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Iz toga razloga kod obračuna plaće, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini, uplaćene premije životnog osiguranja nisu bile porezno priznati izdatak. Ovjereni primjerak prijepisa ili preslike »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« - Obrasca IP (to je tzv. „stari“ obrazac koji vrijedi za 2010.), poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan dati radniku, umirov ljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu tj. u našem slučaju do 31. siječnja 2011. godine.

Obrazac IP se obvezno prilaže uz obrazac DOH i dostavlja Poreznoj upravi.Obrazac IP

I. PODACI O POSLODAVCU – ISPLATITELJU PLAĆE / MIROVINE

II. PODACI O RADNIKU, UMIROVLJENIKU, OSOBI KOJA OSTVARUJE PLAĆU

1. Naziv / ime i prezime: “KIS” d.o.o. 1. Naziv / ime i prezime: Ante Antić

2. Adresa: Zagreb, Ilica 5 2. Adresa: 10000 ZAGREB, Dugave 7

3. OIB: 01234567893 3. OIB: 23456789123

III. PODACI O PLAĆI / MIROVINI, DOPINOSIMA, POREZU I PRIREZU U 2010. GODINI IDENTIFIKATOR* 1

Mjesec isplate

Šifra općine / grada

Isplaćena plaća i mirovina

Uplaćenidoprinosi iz plaće

Uplaćene premije osiguranja

Dohodak Osobni odbitak

Porezna osnovica

Uplaćeni porez i prirez

Uplaćeni poseban porez

Neto isplata

1 2 3 4 5 6 (3-4-5) 7 8 9 10 11 (6-9-10)

1/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 48,85 254,05 6.097,10

2/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 48,85 254,05 6.097,10

3/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 48,85 254,05 6.097,10

4/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 48,85 254,05 6.097,10

5/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 48,85 254,05 6.097,10

6/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 48,85 254,05 6.097,10

7/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 39,48 254.42 6.106,10

8/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 39,48 254,42 6.106,10

9/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 39,48 254,42 6.106,10

10/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 39,48 254,42 6.106,10

11/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 39,48 – 6.360,52

12/09 133 8.000,00 1.600,00 – 6.400,00 5.940,00 460,00 39,48 – 6.360,52

UKUPNO 96.000,00 19.200,00 – 76.800,00 71.280,00 5.520,00 529,98 2.541,98 73.728,04

Datum sastavljanja ____________________________ (pečat i potpis ovlaštene osobe)

* 1 za poslodavce kod kojih je obrazac PK 2 za druge poslodavce (ne popunjavaju stupce broj 5 i 7) 2 za poslodavce koji isplaćuju plaće i mirovine za prethodna razdoblja (godine) (čl. 45. st. 3. Zakona i čl. 61. stavak 10. Pravilnika)

Podaci o dohotku od nesamostalnog rada (plaći i mirovini) se upisuju u Obrazac DOH na slijedeći način:Pod 4.1. upisuju se podaci o dohotku od nesamostalnog rada (podaci o plaći i mirovini) i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza i to:

� pod 4.1.1 podaci o plaći odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona. Podaci se popu-njavaju u kunama i lipama, prema zbroju podataka iskazanom u Obrascima IP s identifikatorom 1 i/ili 2 koje su poslodavci odnosno isplatitelji plaće vodili za 2010. godinu, te uručili poreznom obvezniku. Obvezno se upisuju podaci:

� OIB poslodavca pravne osobe ili matičnom broju građana poslodavca fizičke osobe (stupac 2), � ukupni iznos primitka (plaće) – stupac 3, � iznosi obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne kapitalizirane štednje

uplaćenih iz plaće tijekom 2010. godine, koji su prema odredbama članka 16. Zakona porezno priznati izdaci (stupac 4), � iznosi uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja (stupac 5).

Ako je porezni obveznik rezident u 2010. godini imao i izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja, za koje je poslodavac umanjivao pri-mitak od nesamostalnog rada (plaću) odnosno poreznu osnovicu u godišnjem obračunu ili za koje porezni obveznik želi umanjiti primitak od nesamostalnog rada (plaću) odnosno poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, u stup-cu 5 iskazati će izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja. Prema tome, iznos uplaćenih premija osiguranja umanjit će osnovicu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako se kao izdatak potreban za ostvarivanje dohotka od nesamostalnog rada iskaže pod 4.1.1. u stupcu 5. Iznos porezno priznatog izdatka po osnovi uplaćenih premija osiguranja u stupcu 5 ne može biti veći od razlike ukupnog primitka i izdatka po osnovi uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka odnosno iznos u stupcu 5 < ili = razlici iznosa iz stupca 3 – stupac 4,

� o dohotku (stupac 6, razlika između primitaka iz stupca 3, doprinosa iz plaće iz stupca 4 i uplaćenih premija osiguranja iz stupca 5), � o uplaćenom predujmu poreza i prireza na godišnjoj razini (stupac 7).

431 / 2011 43

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

U našem primjeru porezni obveznik je tijekom 2010. godine sam uplaćivao premije životnog osiguranja u iznosu od 7.200,00 kuna i nije ih iskoristio (mogao je iskoristiti samo uplaćene premije do 30. lipnja 2010. i to u iznosu od 3.567,50 kuna) kao porezno priznati izdatak pri isplati svoje plaće a niti mu je poslodavac, suklad-no članku 38. Zakona sa zadnjom isplatom plaće (prosinac 2010.) obavio godišnji obračun poreza na dohodak i prireza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće).

Kako smo već više puta naveli u ovom članku, za 2010. godinu iz-datke za uplaćene premije osiguranja (životnog osiguranja koje ima-ju obilježje štednje, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja) porezni obveznik rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na teme-lju podnesene godišnje porezne prijave u ukupnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna godišnje (u taj iznos ulaze i iznosi osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe) i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine.

U tom slučaju uz godišnju poreznu prijavu porezni obveznik mora priložiti Potvrdu osiguravatelja o visini uplaćenih premija osigu-ranja s podacima koje sadrži obrazac “Podaci o porezno priznatim premijama”.

Osiguravatelj: XZAGREB, Ilica 9OIB 13342671321

POTVRDA O UPLAĆENIM PREMIJAMA ŽIVOTNOG OSIGURANJA

za razdoblje od 01.01.2010. do 31.12.2010. godine

Ugovaratelj osiguranja: Osiguranik: Ante Antić Ante AntićOIB ugovaratelja: OIB osiguranika:31951334066 23456789123Broj police: 0006659 Datum police: 20.7.2000.Datum početka osiguranja: 1.8.2000. Trajanje police: 15 godina

Vrsta osiguranja: Osiguranje života za slučaj smrti i doživljenjaUgovorena godišnja premija za osiguranje života: 1.000 EURPlaćanje premije kvartalno

R.br.

Datum uplateUkupno uplaćena

premija (kn)Uplaćena premija

osiguranja života (EUR)

1. 31. 03. 2010. 1.780,00 250,00

2. 30. 06. 2010. 1.787,50 250,00

3. 30. 09. 2010. 1.812,50 250,00

4. 31.12. 2010. 1.820,00 250,00

5. Ukupno: 7.200,00 1.000,00

Datum sastavljanja _______________

____________________________ (pečat i potpis ovlaštene osobe)

Dakle, u stupac 5 možemo iskazati samo premije za životno osigu-ranje koje su uplaćene do zaključno 30. lipnja 2010. godine što iznosi 3.567,50 kuna (1.780,00 + 1.787,50).

Pod 4.1.1. podaci o primicima od nesamostalnog rada (plaći) i propisanim izdacima (uplaćenim doprinosima za obvezno osigura-

nje prema posebnim propisima i premijama osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona) te dohotku od nesamostalnog rada, iskazuju i porezni obveznici rezidenti koji su primitke od nesamostalnog rada ostvarili kao članovi posade broda u međunarodnoj plovid-bi, ako su u poreznom razdoblju za koje podnose poreznu prija-vu iz toga dohotka, u skladu s posebnim zakonom, obvezni platiti porez na dohodak po toj osnovi (ako je ukupni broj dana plovidbe manji od 183).

U tom slučaju u stupcu 3 iskazuju iznos primitka od nesa-mostalnog rada koji su po toj osnovi ostvarili u poreznom razdoblju, koji je prethodno umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka iz članka 13. stavak 2. točka 18. Pravilnika. Podaci se popunjavaju prema potvrdi poslo-davca o isplaćenim primicima i prema obrascima DPOM i EPOM.

Primjer: član posade broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu tuzemnog brodara stvarni broj dana na brodu je iznosio 160 (koji je utvrđen temeljem obrasca DPOM koji je članu posade izdala nadlež-na lučka kapetanija) što znači da podliježe plaćanju poreza na doho-dak od nesamostalnog rada. Tuzemni brodar (poslodavac) je članu posade u međunarodnoj plovidbi dostavio potvrdu o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada koji iznose 100.000,00 kuna (u ovaj iznos uključen je i isplaćeni pomorski dodatak koji se u potvrdi posebno iskazuje).

Temeljem obrasca EPOM (Evidencija o primicima od nesamostal-nog rada) kojeg član posade sam popunjava utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada temeljem potvrde o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada, obrasca DPOM i ispisa službenih podataka Porezne uprave o stanju uplaćenih doprinosa tijekom 2010. godine koji se priznaju kao porezno priznati izdaci i iznose 3.200,00 kuna).

Isto tako član posade u obrascu EPOM mora utvrditi i iznos pomor-skog dodatka za dane stvarne plovidbe što u našem slučaju iznosi 63.200,00 kuna (158 x 400,00). Razlika između ukupnog broja dana (160) i stvarnog broja dana provedeniih na plovidbi (158) iznosi 2 dana i odnosi se na putovanje za ukrcaj i iskrcaj.

Pod stupac 3. unosimo iznos o isplaćenim primicima od nesamo-stalnog rada u iznosu od 100.000,00 kuna umanjen za ukupni iznos pomorskog dodatka koji iznosi 63.200,00 kuna pa upisujemo iznos od 36.800,00 kuna.

Pod stupac 4 upisujemo uplaćene doprinose u 2010. koji se odno-se na 2010. godinu.

Pod stupac 6 upisujemo dohodak iznosi 33.600,00 kuna (36.800,00 – 3.200,00).

Telefoni za savjete01/ 48 36 046 / 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Radnim danom 8.30 – 13.00h

1 / 201144

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Član posade u međunarodnoj plovidbi podatke pod 4.1.1. popunjava na slijedeći način:

4.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆA I MIROVINA)

4.1.1. PLAĆA (prema obrascima IP)

R. Br.Oib poslodavca / ispla-

titeljaUkupni

iznos primitkaObvezni

doprinosi iz plaćeUplaćene premije

osiguranjaDohodak Uplaćeni porez i prirez

1 2 3 4 5 6 (3-4-5) 7

1. 13342671234 36.800,00 3.200,00 – 33.600,00 –

2.

3.

4.

5.

6.

UKUPNO 4.1.1. 33.600,00 –

Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda u među-narodnoj plovidbi koji su rezidenti ako, u skladu s posebnim zakonom, nisu iz toga dohotka u pore-znom razdoblju obvezni platiti porez na dohodak (ako je član posade plovio 183 ili više dana u 2010. godini) iako i oni moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu.

� pod Ukupno 4.1.1. upisuje se ukupni zbroj podataka iz stupa-ca 6 i 7 koji su iskazani pod 4.1.1. Obrasca DOH.

Ako je porezni obveznik u 2010. godini ostvario dohodak od nesamostalnog rada kod više poslodavaca i imao više Obra-zaca IP, upisuje potrebne podatke u toliko redova koliko je Obrazaca IP imao (u svaki red zbrojne podatke iz samo jednog Obrasca IP).

Ako je porezni obveznik tijekom 2010. godine s osnove ne-samostalnog rada ostvario dohodak kod 6 i više poslodavaca, pa je imao 6 i više Obrazaca IP, propisane podatke upisuje i na posebnom listu koji prilaže prijavi ali u Obrazac DOH upisuje podatke o ukupno ostvarenom dohotku, uplaćenom porezu i prirezu kod svih poslodavaca prema podacima iz svih Obraza-ca IP (upisanim pod 4.1.1., kao i na prilogu).

Podaci o plaćama iskazani u Obrascima IP s identifi-katorom 3, koje su u 2010. godini, sukladno članku 61. stavku 10. Pravilnika, isplaćene po sudskim presuda-ma za protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), pa su se pri obračunu i uplati predujma poreza na doho-dak i prireza primjenjivali propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, ne unose se u godišnju poreznu prijavu.

� pod 4.1.2. podaci o mirovini odnosno ostvarenim primicima od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 2. Zakona. Upisu-je se matični broj isplatitelja mirovine - Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i osiguratelja ako je porezni obveznik u 2010. godini ostvario uz mirovinu od HZMO-a i mirovinu od osiguratelja a na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja na teret poslodavca za dokup mirovine i doprinosa za mi-rovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (stupac 2), razdoblje ostvarivanja mirovine (stupac 3), iznos ukupno ostvarene mirovine (stupac 4), iznos izda-taka po osnovi uplaćenih premija osiguranja ako je umirovlje-

nik u 2010. godini imao izdatke u skladu s odredbama članka 12. stavka 9. Zakona, za koje je isplatitelj mirovine umanjivao primitak odnosno poreznu osnovicu ili za koje želi umanjiti primitak od nesamostalnog rada (mirovinu) odnosno poreznu osnovicu u godišnjem obračunu (stupac 5), iznos godišnjeg dohotka (stupac 6, razlika između primitaka iz stupca 4 i upla-ćenih premija osiguranja iz stupca 5) i iznos uplaćenog preduj-ma poreza i prireza na godišnjoj razini (stupac 7).

Podaci se popunjavaju prema priloženim potvrdama koje izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u ko-jima je upisan podatak o godišnjem iznosu mirovine, razdoblju ostvarivanja mirovine, korištenom osobnom odbitku, eventu-alnom iznosu plaćenih premija osiguranja te iznosu uplaćenog predujma poreza i prireza iz mirovine koju je isplaćivao HZMO. Podaci se mogu popuniti i prema obavijesti o mirovini Hrvat-skog zavoda za mirovinsko osiguranje za isplaćene mirovine u 2010. godini. Ako je porezni obveznik ostvario i mirovinu od osiguratelja, podaci o visini te mirovine i uplaćenom predujmu poreza i prireza upisuju se prema podacima iz Obrazaca IP.

Podaci o mirovinama ili razlikama mirovina iska-zani u Obrascima IP s identifikatorom 3, koje je u 2010. godini, sukladno članku 45. stavku 3. točki 2. Zakona, isplatio Hrvatski zavod za mirovinsko osi-guranje za protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), pa su se pri obračunu i uplati predujma po-reza na dohodak i prireza primjenjivali propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena odnosno kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu, ne unose se u godišnju poreznu pri-javu.

Posebno ističemo da umirovljenik u Prilogu UPO (ovaj pri-log porezni obveznik - umirovljenik može ali nije obvezan po-punjavati, a služi za konačni izračun godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat) u stupac 2 ne unosi faktor osobnog odbitka za sebe (ne unosi 1,0) već samo faktore osobnog odbitka za svoju možebitnu invalidnost (kao 0,3 ili 1,0) i za svoje uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost. U stupac 2 umirovljenik unosi faktor osobnog odbitka za sebe kao 1,0 samo ako je mirovina manja od 1.800,00 kuna mjesečno a uz mirovinu je porezni obveznik ostvario i neke ostale oporezive primitke u poreznom razdoblju za koje podnosi godišnju poreznu prijavu.

451 / 2011 45

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Međutim, ako umirovljenik ima prebivalište i boravi na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima u Prilog UPO u stupac 3, 4 ili 5 (ovisno o području) unosi faktor osobnog odbitka za sebe (kao 1,0) i za svoju možebitnu invalidnost (kao 0,3 ili 1,0) te faktor osobnog odbitka za svoje uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost. Iznimno, umirovljenik ne unosi faktor osobnog odbitka za sebe (kao 1,0) u stupac 5 ako ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi treće skupine ili na brdsko-planinskom području, a ostvaruje mirovinu veću od 2.400,00 kuna mjesečno. U tom slučaju popunjava podatke o visini mirovine u stupcu 10.

� pod 4.1.3. podaci o ukupno ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (stupac 6) i uplaćenom predujmu poreza i prireza ukupno (stupac 7), po izvorima dohotka (plaći i mirovini) iskazanim pod 4.1.1. i 4.1.2. Obrasca DOH,

� pod 4.1.4. podatke iskazuju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata. Upisuju se podaci o ostvarenom dohotku od ne-samostalnog rada (plaće odnosno mirovine) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Iskazuju se podaci o stupnju invalidnosti (stupac 2), iznosu dohotka ili dijela dohotka od nesamostalnog rada iskazanog pod 4.1.3. stupac 6 Obrasca DOH na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti (stupac 3) i udjelu tog dohotka od nesamostalnog rada iz stupca 3 u sveukupnom dohotku pod 5. Obrasca DOH, u postotku.

Navedeni udio je osnov za utvrđivanje dijela ukupne godišnje obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koja se može umanjiti prema članku 53. stavku 1. Zakona. Ako je osoba imala status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domo-vinskog rata cijelu 2010. godinu u stupac 3 unosi ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada iz 4.1.3. stupca 6. a ako je taj status imala samo dio godine unosi dio dohotka iz 4.1.3. stupac 6 koji se odnosi na to razdoblje.

U našem primjeru u stupac 2 upisujemo podatak o stupnju invalidnosti a to je 40%, u stupac 3 upisujemo iznos dohotka od nesa-mostalnog rada od 73.232,50 kuna (iskazanog pod 4.1.3. stupac 6 Obrasca DOH kao ukupni dohodak od nesamostalnog rada) na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti (naravno, to je godišnja bruto plaća u iznosu od 96.000,00 kuna umanjena za obvezne doprinose iz plaće u iznosu od 19.200,00 kuna (20%) i za uplaćenu premiju životnog osiguranja u iznosu od 3.567,50 kuna što iznosi 73.232,50 kuna).

U stupac 4 unosi se udio dohotka od nesamostalnog rada na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti u iznosu 73.232,50 kuna (iz stupca 3) u sveukupnom dohotku koji je evidentiran pod 5. (to je iznos od 144.632,50 kuna).

Postotak iznosi 50,63% (73.232,50 : 144.632,50 x 100).

4.1.4. OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE I/ILI MIROVINE) NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK PREMA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI

R. br. Stupanj invalidnosti HRVI Iznos dohotka Udio (4.1.4. stup.3./sveukupni dohodak pod 5.) u postotku

1 2 3 4

1. 40% 73.232,50 50,63%

2.

Smisao udjela (postotka) dohotka na koji se ne plaća porez na dohodak razmjerno stupnju invalidnosti u odnosu na sveukupno ostvareni dohodak (50,63%) služi za umanjenje utvrđene godišnje obveze poreza i prireza (utvrđene na ukupno ostvareni dohodak umanjen za ukupni godišnji osobni odbitak), koja u našem primjeru iznosi 15.059,16 kuna (koja je upisana pod 9.6.1.), tj. da se utvrdi iznos godišnjeg umanjenja poreza na dohodak i prireza po osnovi porezne olakšice za porezne obveznike HRVI.

Izračun umanjenja za olakšicu HRVI:15.059,16 kuna (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) x 50,63% (udio dohotka od nesamostalnog rada od kojeg se koristi porezna

olakšica za HRVI u odnosu na ukupno ostvareni godišnji dohodak) x 40% (postotak invalidnosti) = 3.049,78 kuna (upisuje se pod 9.6.6.),

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA9.6.1.GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.10. + 9.5.11.) 15.059,16

9.6.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS 1. SKUPINE I GRADA VUKOVARA1 –

9.6.3. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS 2. SKUPINE2 –

9.6.4. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS 3. SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA3 –

9.6.5. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.2. + 9.6.3. + 9.6.4.) –

9.6.6. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI4 3.049,78

9.6.7. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.1. – 9.6.5. – 9.6.6.) 12.009,38

9.6.8. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) 19.421,78

9.6.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1.) –

9.6.10. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.9.) –

9.6.11. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (9.6.8. + 9.6.10.) 19.421,78

9.6.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.7. – 9.6.11.) –

9.6.13. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.11. – 9.6.7.) 7.412,40

1 / 201146

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Radi potpunog uvida u ovu problematiku prikazati ćemo primjer kada se u tijeku 2010. godine mijenjao stupanj invalidnosti HRVI-a

Primjer 19. HRVI-u, koji ima prebivalište u Zagrebu (prirez 18%), je nadležno tijelo utvrdilo rješenjem od 1. siječnja 1998. godine stupanj invalidnosti u

visini 20%. Međutim, nadležno tijelo je HRVI-u od 14. svibnja 2010. godine rješenjem utvrdilo uvećani stupanj invalidnosti u visini 30%. HRVI je u 2010. godini ostvario mirovinu od HZMO-a u iznosu 55.000,00 kuna (dohodak pod 4.1.3. stupac 6 koji predstavlja ukupni dohodak od nesamostalnog rada) te je po toj osnovi uplaćen predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak (18%) u iznosu 2.644,38 kuna – osobni odbitak 3.200,00 kn mjesečno) – pod 4.1.3. stupac 7.

Uz mirovinu HRVI je u tijeku 2010. godine ostvario i drugi dohodak po osnovi primjerice ostalih primitaka od kojih se utvrđuje drugi doho-dak u iznosu 3.200,00 kuna (pod 4.6.9. stupac 7 Obrasca DOH) te je uplaćen predujam poreza na dohodak i prireza po toj osnovi 944,00 kune (pod 4.6.9. stupac 8 Obrasca DOH). Sveukupni dohodak pod 5. Obrasca DOH iznosi: 55.000,00 + 3.200,00 = 58.200,00.

� HRVI upisuje:

4.1.4. OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE I/ILI MIROVINE) NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK PREMA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI

R. br. Stupanj invalidnosti HRVI Iznos dohotka Udio (4.1.4. stup.3./sveukupni dohodak pod 5.) u postotku

1 2 3 4

1. 20% 18.333,33 31,50%

2. 30% 36.666,67 63,00%

Obrazloženje:Iznos dohotka i udjela pod. r.br. 1 stupac 3 i 4: iznos dohotka od nesamostalnog rada na koji se primjenjuje umanjenje poreza u visini 20%

za razdoblje od 1. siječnja 2010. do 30. travnja 2010. godine jednako je zbroju podataka o dohotku iz potvrde HZMO-a po mjesecima isplate za navedeno razdoblje odnosno ako pretpostavimo da je dohodak u svakom mjesecu 2010. godine bio jednaki iznos 55.000,00 /12 = 4.583,33 kuna mjesečno. Dakle, iznos dohotka na koji se može primijeniti umanjenje poreza u visini 20% je: 4.583,33 x 4 (broj mjeseci) = 18.333,32 kuna. Udio: (18.333,33 / 58.200,00 (sveukupni dohodak pod 5. Obrasca DOH)} x 100 = 31,50 %.

Iznos dohotka i udjela pod. r.br. 2 stupac 3 i 4: iznos dohotka od nesamostalnog rada na koji se primjenjuje umanjenje poreza u visini 30% za razdoblje od 1. svibnja 2010. (razdoblje se zaokružuje na pune mjesece u korist poreznog obveznika, jer je rješenjem utvrđen veći stupanj invalidnosti od 14. svibnja 2010.) do 31. prosinca 2010. godine jednako je zbroju podataka o dohotku iz potvrde HZMO-a po mjesecima isplate za navedeno razdoblje odnosno pretpostavimo da je dohodak u svakom mjesecu 2010. godine bio jednak i iznosio 4.583,33 kuna mjesečno. Dakle, iznos dohotka na koji se može primijeniti umanjenje poreza u visini 30% je: 4.583,33 x 8 (broj mjeseci) = 36.666,67 kuna. Udio: {36.666,67 / 58.200,00 (sveukupni dohodak pod 5. Obrasca DOH)} x 100 = 63,00 %.

Izračunati udjeli (31,50% i 63,00%) su veličine za obračun umanjenja poreza na dohodak po osnovi olakšice za HRVI-a.

Ako se stupanj invalidnosti mijenja tijekom godine, umanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnosti te se dobiveni iznosi zbrajaju i upisuju.

Izračun umanjenja za olakšicu HRVI:Prvo treba izračunati iznos godišnje porezne obveze poreza i prireza i to na način da smo od ukupnog godišnjeg dohotka od 58.200,00

kuna (mirovina i drugi dohodak) odbili ukupni godišnji osobni odbitak u iznosu od 38.400,00 kuna(3.200,00 x 12) pa smo dobili poreznu godišnju osnovicu od 19.800,00 kuna iz koje smo izračunali porez po stopi od 13,5% i prirez (18%) što iznosi 3.154,14 kuna (19.800,00 x13,5% x18%).

1) 3.154,14 (godišnja obveza poreza i prireza - pod 9.6.1. Priloga UPO) x 31,50% (postotak iz 4.1.4.) ] x 20% (postotak invalidnosti) = 198,71 kuna,

2) 3.154,14 (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1. Priloga) x 63,00% (postotak iz 4.1.4.) ] x 30% (postotak invalidnosti) = 596,13 kuna.

Ukupno umanjenje poreza na dohodak pod 9.6.6. Priloga UPO za olakšicu HRVI iznosi 794,84 kuna (198,71 + 596,13).Treba napomenuti da porezni obveznici – hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, koji su sukladno članku 53. stavku 1. Zakona,

koristili olakšicu umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri obračunu i uplati predujma poreza u tijeku poreznog razdoblja ili tu olakšicu žele iskoristiti podnošenjem godišnje porezne prijave u kojoj iskazuju ostvareni dohodak od nesamostalnog rada, obvezno popunja-vaju podatke pod 4.1.4. Obrasca DOH, a podatke u Prilogu UPO Obrasca DOH mogu ali nisu obvezni popuniti.

18.2. Dohodak od imovine i imovinskih prava Porezni obveznik je krajem 2009. godine sukladno članku 62. Zakona prijavio (rok je 8 dana) nadležnoj (prema svom prebivalištu) ispostavi

Porezne uprave (Novi Zagreb), radi upisa u registar poreznih obveznika, ostvarivanje dohotka od imovine (zakup poslovnog prostora u Splitu). Prijavljena je ugovorena mjesečna zakupnina od 1.000,00 kuna mjesečno što je Porezna uprava i prihvatila (što znači da zakupninu smatra tržišnom) i donijela rješenje koje vrijedi od 1. prosinca 2009. i na dalje.

Pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od imovine ostvarenog od zakupnine ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika, priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene zakupnine i oporezuje se od 1. srpnja 2010. po stopi od 12% (do 30. lipnja 2010. stopa je iznosila 15%). Predujam poreza na dohodak se plaća prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

Porezna uprava je rješenjem utvrdila predujam poreza na dohodak od imovine po osnovi zakupnine na slijedeći način:

471 / 2011 47

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

1.000,00 (ukupna mjesečna zakupnina) - 300,00 (30% priznati izdaci) 700,00 (dohodak = porezna osnovica) 700,00 x 15% = 105,00 (porez na dohodak) 105,00 x 18% = 18,90 (prirez porezu na dohodak) Ukupno = 123,90 kn (mjesečni predujam poreza i prireza)

Porezni obveznik je u 2010. godini uplatio na ime predujma pore-za i prireza dohotka od imovine ostvarenog od zakupnine 1.486,80 kuna (123,90 x 12). Podatak o godišnjem dohotku 8.400,00 kuna (700,00 x 12) u obrascu DOH upisuje se iz rješenja Porezne uprave.

Ovdje treba napomenuti da je od 1. srpnja 2010. godine smanjena porezna stopa s 15% na 12%, o čemu je Porezna uprava donijela novo rješenje koje se primjenjuje od 1. srpnja 2010. godine pa bi taj novi iznos mjesečnog predujma poreza i prireza izgledao ovako:

1.000,00 (ukupna mjesečna zakupnina) - 300,00 (30% priznati izdaci) 700,00 (dohodak = porezna osnovica) 700,00 x 12% = 84,00 (porez na dohodak) 84,00 x 18% = 15,12 (prirez porezu na dohodak) Ukupno = 99,12 kn (mjesečni predujam poreza i prireza)

Radi pojednostavljenja pretpostavili smo da je porezni obveznik plaćao mjesečni predujam poreza i prireza po „starom“ rješenju Po-rezne uprave te je u 2010. uplatio ukupno 1.486,80 kuna (123,90 x 12) predujma poreza i prireza.

Prilog uz godišnju prijavu je preslika rješenja Porezne uprave o predujmu poreza na dohodak od imovine i dokazi o uplati predujma poreza i prireza.

Podaci o dohotku od imovine i imovinskih prava se upisuju u Obra-zac DOH na slijedeći način:

� pod 4.3. podaci o dohotku od imovine i imovinskih prava i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Iskazuju se podaci o dohotku od imovine i imovin-skih prava kojeg je porezni obveznik ostvario u 2010. godini po osnovi najamnine, zakupnine (osim iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se plaća paušalni porez ili se dohodak utvrđuje na na-čin propisan za samostalnu djelatnost na temelju propisanih poslovnih knjiga pa se podaci popunjavaju pod 4.2. Obrasca DOH), primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava (naravno, ovdje se misli samo na autorove sljednike – na-sljednike i stjecatelje a ne na izvorne i žive autore kojima se ovi primici oporezuju kao drugi dohodak) primitaka od otuđe-nja nekretnina i imovinskih prava, i to kao obveznik pojedinac (stupac 2) i/ili obveznik suvlasnik/supoduzetnik (stupac 4), uz obvezno popunjavanje podatka o OIB-u nositelja zajedničke imovine i imovinskog prava (u stupcu 3). Izdaci po osnovi uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona unose se u stupac 5. U stupac 6 se upisuje ukupan iznos dohotka od imovine i imovinskih prava ostvaren tijekom 2010. godine a u stupac 7 iznos uplaćenog predujma poreza i prireza u istom razdoblju.

Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i otu-đenje nekretnina i imovinskih prava koje je porezni obve-

znik nabavio u razdoblju od 1. siječnja 2008. i otuđio do 31. prosinca 2010. godine (jer se oporezuju samo otuđene nekretnine unutar tri godine od dana njihove nabave pod uvje-tom da nekretnina nije služila za stanovanje poreznog obve-znika ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 36. stavak 7. Zakona), a koji je ostvario kao vlasnik i/ili suvla-snik otuđene nekretnine i imovinskog prava prema članku 27. stavcima 6. do 9. Zakona. Podatak o iznosu dohotka upisuje se iz rješenja Porezne uprave i to u stupac 2 za obveznika po-jedinca odnosno u stupac 4 za obveznika suvlasnika.

Kod dohotka od imovinskih prava porezni obveznik može ostvarene primitke po toj osnovi u poreznoj prijavi umanji-ti za stvarno nastale izdatke u svezi s ostvarivanjem tih primitaka. Obveznik pojedinac podatke o dohotku popunjava prema priloženom pregledu primitaka i izdataka i potvrdama isplatitelja a obveznik suvlasnik/supoduzetnik prema podatku iz stupca 6 pod 10. Prijave o utvrđenom dohotku od zajednič-ke djelatnosti - Obrazac DOH-Z, odnosno prema primljenom rješenju Porezne uprave,

� pod 4.3.1. podatak o ukupnom dohotku od imovine i imovin-skih prava i ukupno uplaćenim predujmovima poreza i prireza,

18.3. Dohodak od kapitala Porezni obveznik je u 2010. ostvario dohodak od kapitala u iznosu

od 10.000,00 kuna – radi se o isplati dividende po osnovi ostvarene dobiti za 2004. godinu, koja je poreznom obvezniku isplaćena 14. svibnja 2010. godine (znači po tada važećoj stopi od 15% - na sve isplate dividende i udjele u dobiti od 1. srpnja 2010. porezna stopa iznosi 12%)

Podaci o dohotku od kapitala se popunjavaju prema priloženim potvrdama isplatitelja.

Prema članku 79. Pravilnika na kraju godine odnosno pri pre-stanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak, obvezan je poreznim obveznicima dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po izvorima dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, izno-su izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka pre-ma posebnim propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu neto isplate.

Porezni obveznik je u tijeku 2010. godine bio obvezan isplatitelju primitaka, od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza, i to OIB ili sistemski broj (za strance) koji dodjeljuje Pore-zna uprava, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj žiroračuna kod ovlaštene organizacije za platni promet. Isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi navedene podatke.

Dakle, uz Obrazac DOH porezni obveznik prilaže Obrazac „Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirez porezu na dohodak u 2010. godini“.

www.RiPup.hr

1 / 201148

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

NAZIV I PREZIME ISPLATITELJA: SLOBODA d.d. IME I PREZIME OBVEZNIKA Ante Antić

ADRESA ISPLATITELJA Zagreb, Trg kralja Tomislava bb ADRESA POREZNOG OBVEZNIKA Zagreb, Dugave 7

OIB 13342671332 OIB 23456789123

POTVRDA O ISPLAĆENOM PRIMITKU, DOHOTKU, UPLAĆENOM DOPRINOSU, POREZU NA DOHODAK I PRIREZ U 2010. GODINU

R. br.

Nadnevak isplate

primitka

Primitak po osnovi:

Iznos primitka

Izdatak u postotku

Iznos izdatka

Iznos uplaćenog doprinosa iz

primitkaDohodak

Nadnevak uplate doprinosa,

poreza i prireza

Iznos uplaćenog poreza i prireza

Iznos uplaćenog posebnog

porezaNeto isplata

1 2 3 4 5 6 7 8 (4 – 6 – 7) 9 10 11 12 (4-7 -10 -11)

1. 14. 05. 2010. Dividende 10.000,00 – – – 10.000,00 14. 05. 2010. 1.770,00 329,20 7.900,80

NADNEVAK __________ ______________________________ POTPIS I PEČAT ISPLATITELJA

Podaci o dohotku od kapitala upisuju se u Obrazac DOH na slijedeći način: � pod 4.4. podaci o dohotku od kapitala i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Popunjavaju se

podaci: u stupcu 2 – OIB isplatitelja, stupcu 3 - iznos ukupnog primitka koji se smatra dohotkom, stupcu 4 - uplaćene premije osi-guranja, stupcu 5 - dohodak od kapitala i u stupcu 6 - uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza. Podaci se popunjavaju prema priloženim potvrdama isplatitelja,

� pod 4.4.1. podaci o ostvarenom dohotku od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koje su poreznom obvezniku isplaćene u 2010. godini, a po rasporedu ostvarene dobiti za 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu. Naime, iznimno od članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. po rasporedu ostvarene dobiti za 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu, smatraju se, u skladu sa člankom 68. stavkom 2. Zakona, primicima od kojih se utvrđuje i oporezuje dohodak od kapitala, ako se isplaćuju od 1. siječnja 2005. pa nadalje,

� pod 4.4.2. podaci o ostvarenom dohotku od kamata koje su porezni obveznici u 2010. godini ostvarili po osnovi danih kredita i za-jmova (uključivo kamate po komisionim kreditima), ako su kamate obračunate za razdoblje od 1. siječnja 2001. godine do kraja 2010. godine i naplaćene u 2010. godini.

Kamatama koje podliježu porezu na dohodak od kapitala ne smatraju se kamate na kunsku i deviznu štednju, na pologe po viđenju i oročene na žiro računu, tekućem i deviznom računu naplaćene od banaka, štedionica i štedno kreditnih zadruga, kamate po vrijednosnim papirima izdanim po posebnom zakonu (članak 9. stavak 1. Zakona), zatezne kamate (uključivo i zatezne kamate koje su ostvarene u okviru samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, jer se smatraju primitkom od samostalne djelatnosti), kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti (smatraju se primicima od samostalne djelatnosti u skladu sa člankom 21. stavkom 5. Zakona), kamate naplaćene po sudskim rješenjima i rješenjima tijela javne vlasti, kamate naplaćene kao od-štete prema članku 9. stavku 2. točki 2.5. Zakona, kamate koje se smatraju primitkom od nesamostalnog rada i oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada, pa se ni ne iskazuju u poreznoj prijavi kao dohodak od kapitala i zatezne kamate na isplaćene plaće i mirovine po sudskim presudama ili sudskim nagodbama iz članka 15. stavka 3. Zakona koje ne podliježu oporezivanju,

� pod 4.4.3. podaci o ostvarenom dohotku od izuzimanja. Upisuju se podaci o izuzimanjima imovine i korištenju usluga kojima se sma-traju izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona od koje se plaća porez na dobit,

� pod 4.4.4. podaci o dohotku od dodjele i opcijske kupnje dionica. Iskazuju se podaci o dohotku po osnovi dodjele vlastitih dionica društva tijekom 2010. godine, izdacima za uplaćene premije osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza od ukupnog primitka po toj osnovi.

Dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka od prava, koja su ostvarena do 31. prosinca 2000. godine, bez obzira kada se ti primici ostvaruju. Prema tome u poreznoj prijavi se ne iskazuju primici od realizacije opcija za koje su ugovori zaključeni u ranijim godinama, već samo po opcijskim ugovorima zaključenim od 1. siječnja 2001. godine, a po kojima su porezni obveznici kao vlasnici prava ista i realizirali u 2010. godini i to bilo prodajom prava bilo kupnjom dionica društva. Dohodak od kapitala od opcijske kupnje dionica utvr-đuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku realizacije prava iz opcije, kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima kapitala. Ako dionice u trenutku realizacije prava iz opcije ne kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima kapitala, od primitka po toj osnovi ne utvrđuje se dohodak od kapitala, već dohodak od nesamostalnog rada i iskazuje pod 4.1.1.Obrasca DOH,

� pod 4.4.5. podaci o ukupnom dohotku od kapitala iskazanom pod 4.4.1., 4.4.2., 4.4.3. i 4.4.4. i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu u 2010. godini.

491 / 2011 49

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

18.4. Drugi dohodak Porezni obveznik u našem primjeru je ostvario drugi dohodak po osnovi autorske naknade u iznosu od 21.000,00 kuna (primitak od

30.000,00 kn umanjen za 30% paušalno priznatih izdataka što iznosi 9.000,00 kn) i drugi dohodak po osnovi usluga prevođenja zakonskog teksta (ugovor o djelu) u iznosu od 32.000,00 kuna (primitak od 40.000,00 kn umanjen za 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje što iznosi 8.000,00 kn).

Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka umanjenog za propisane izdatke (doprinose za mirovinsko osiguranje i/ili 30% paušalno porezno priznatih izdataka) čiji se predujam poreza na dohodak oporezuje kao porez po odbitku po stopi od 25% bez pri-znavanja osobnog odbitka za pokriće osnovnih životnih potreba koji je propisan člankom 36. stavcima 1. i 2. Zakona i člancima 51. do 56. Pravilnika.

Porezni obveznik je obvezan uz Obrazac DOH priložiti potvrde isplatitelja tj. Obrazac „Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirez porezu na dohodak u 2010. godini“ od svakog isplatitelja drugog dohotka tijekom godine.

Kod obračuna predujma poreza na dohodak po osnovi autorske naknade kod utvrđivanja porezne osnovice (dohotka) primitak se ne umanjuje za obvezne doprinose (nisu porezno priznati izdatak) jer autorske naknade ne podliježu plaćanju doprinosa ali se zato priznaju izdaci u visini od 30% ostvarenog primitka. U nastavku prikazujemo popunjenu potvrdu isplatitelja za isplaćenu autorsku naknadu:

NAZIV I PREZIME ISPLATITELJA: GOLUB d.d. IME I PREZIME OBVEZNIKA Ante Antić

ADRESA ISPLATITELJA Zagreb, Boškovićeva 20 ADRESA POREZNOG OBVEZNIKA Zagreb, Dugave 7

OIB 13342671332 OIB 23456789123

POTVRDA O ISPLAĆENOM PRIMITKU, DOHOTKU, UPLAĆENOM DOPRINOSU, POREZU NA DOHODAK I PRIREZ U 2010. GODINU

R. br.

Nadnevak isplate

primitka

Primitak po osnovi:

Iznos primitka

Izdatak u postotku

Iznos izdatka

Iznos uplaćenog doprinosa iz

primitkaDohodak

Nadnevak uplate doprinosa,

poreza i prireza

Iznos uplaćenog poreza i prireza

Iznos uplaćenog posebnog

porezaNeto isplata

1 2 3 4 5 6 7 8 (4 – 6 – 7) 9 10 11 12 (4-7 -10 -11)

1. 10. 06. 2010. Autorska naknada 30.000,00 30% 9.000,00 – 21.000,00 10. 06. 2010. 6.195,00 952,20 22.852,80

NADNEVAK __________ ______________________________ POTPIS I PEČAT ISPLATITELJA

Kod obračuna predujma poreza na dohodak po osnovi drugog dohotka (ugovor o djelu) kod utvrđivanja porezne osnovice (dohotka) pri-mitak se umanjuje za doprinose za mirovinsko osiguranje po stopi od ukupno 20% (to je porezno priznati izdatak jer ovaj primitak podliježe plaćanju doprinosa (jer se ne radi o autorskoj naknadi). U nastavku prikazujemo popunjenu potvrdu isplatitelja za isplaćeni drugi dohodak:

NAZIV I PREZIME ISPLATITELJA: SLAVUJ d.d. IME I PREZIME OBVEZNIKA Ante Antić

ADRESA ISPLATITELJA Zagreb, Trg magnilija bb ADRESA POREZNOG OBVEZNIKA Zagreb, Dugave 7

OIB 13342671332 OIB 23456789123

POTVRDA O ISPLAĆENOM PRIMITKU, DOHOTKU, UPLAĆENOM DOPRINOSU, POREZU NA DOHODAK I PRIREZ U 2010. GODINU

R. br.

Nadnevak isplate

primitka

Primitak po osnovi:

Iznos primitka

Izdatak u postotku

Iznos izdatka

Iznos uplaćenog doprinosa iz

primitkaDohodak

Nadnevak uplate doprinosa,

poreza i prireza

Iznos uplaćenog poreza i prireza

Iznos uplaćenog posebnog

porezaNeto isplata

1 2 3 4 5 6 7 8 (4 – 6 – 7) 9 10 11 12 (4-7 -10 -11)

1. 10. 08. 2010. Drugi dohodak 40.000,00 – – 8.000,00 32.000,00 10. 08. 2010. 9.440,00 902,40 21.657,60

NADNEVAK __________ ______________________________ POTPIS I PEČAT ISPLATITELJA

1 / 201150

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

Prema Uputama Porezne uprave podaci o drugom dohotku upisuju se u Obrazac DOH na slijedeći način:

� pod 4.6. podaci o drugom dohotku i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza. Popunjavaju se podaci o: izno-su ukupnog primitka (stupac 3) ovisno o izvoru drugog dohot-ka iz stupca 2, iznosu propisanog porezno priznatog izdatka (stupac 4) ovisno o izvoru drugog dohotka iz stupca 2, iznosu uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu, koji se priznaju kao izdatak pri utvrđivanju drugog dohotka (stupac 5), iznosu porezno priznatog izdatka po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona (stupac 6), iznosu dohotka (stupac 7) i uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza (stupac 8). Podaci se popunjavaju prema priloženim potvrdama isplatitelja. Popu-njavaju se podaci prema izvoru drugog dohotka po osnovi:

� pod 4.6. r.br. 1. primitaka od djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu (članak 32. stavak 3. točka 1. Zakona). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu i uplaćene porezno priznate premije osigu-ranja iz članka 12. stavka 9. Zakona,

� pod 4.6. r.br. 2. autorskih naknada isplaćenih prema poseb-nom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava (članak 32. stavak 3. točka 2. Zakona). U stupac 4 upisuje se iznos propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% (prema po-tvrdi isplatitelja), a za koji je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Su-kladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi autorskih naknada ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godiš-nje porezne prijave priznati izdaci u visini 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak. Kao izdaci priznaju se i uplaćene porezno priznate premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona i to nakon umanjenja primitka za paušalne izdatke iskorištene u tijeku poreznog razdoblja,

� pod 4.6. r.br. 3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetnič-ke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabav-nim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak (članak 32. stavak 3. točka 11. Zakona i članak 44. stavak 15. Pravilnika). Kao izdaci priznaju se: propisani paušalni izdatak u visini 30% od ostvarenih primitaka (prema potvrdi isplatitelja), a za koji je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog do-hotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak (stupac 4) i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu (stupac 5). Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, nerezidentima koji ostvaruju drugi dohodak od na-vedenih primitaka ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30 % prema članku 32. stavku 5. Zakona, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak. Nerezidentima se kao izdatak ne priznaju uplaćene porezno priznate premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Za-kona,

� pod 4.6. r.br. 4. primitaka od djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata i drugih osoba u športu, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzulta-nata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti, pod uvjeti-ma da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primi-taka (plaće) iz članka 14. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 13. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samo-stalne djelatnosti prema člancima 19. do 24. Zakona (članak 32. stavak 3. točka 4. Zakona i članak 44. stavak 6. Pravilnika). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu i uplaćene porezno prizna-te premije osiguranja iz članka 12. stavka 9. Zakona,

� pod 4.6. r.br. 5. upisuju se ukupno ostvareni oporezivi primici u 2010. godini po navedenim izvorima dohotka i to:

� primici u naravi iz članka 32. stavka 3. točke 5. Zakona i članka 44. stavka 7. Pravilnika - korištenje zgrada, prometnih sredsta-va, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogod-nosti prema članku 14. stavku 3. Zakona, a koje su davatelji tih primitaka dali fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona u tijeku 2010. godine,

� nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 32. stavka 3. točke 6. Zakona, koje se u dijelu razli-ke više isplaćenog iznosa (iznad 1.600,00 kuna mjesečno u 2010. godini), smatraju primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak,

� primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim pro-pisima iz članka 32. stavka 3. točke 7. Zakona i članka 44. stavka 8. Pravilnika, koji se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje iznad 50.000,00 kuna u 2010. godini), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,

� stipendije učenika i studenata za redovno školovanje na sred-njim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka 32. stav-ka 3. točke 8. Zakona koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno u 2010. godini odnosno iznad 4.000,00 kuna mjesečno za stipendije koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima u tuzemstvu, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristu-piti svi studenti pod jednakim uvjetima) smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,

� športske stipendije koje se prema posebnim propisima ispla-ćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 32. stavka 3. točke 9. Zakona i članka 44. stavaka 10. i 11. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno u 2010. godini), smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak,

� naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 32. stavka 3. točke 10. Zakona i članka 44. stavka 14. Pravilnika, koje se u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno) smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

www.RiPup.hr

511 / 2011 51

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Prema uputi Porezne uprave nagrade za športska ostvarenja iz članka 32. stavka 3. točke 10. Zakona i članka 44. stavaka 12. i 13. Pravilnika isplaćene u 2010. godini smatraju se drugim dohotkom u uku-pnom iznosu obzirom da se u tijeku 2010. godine, zbog nedonošenja Pravilnika o mjerilima za dodjelu nagrada, nisu mogli koristiti neoporezivi dijelovi tih primitaka u propisanoj visini 20.000,00 kuna godiš-nje,

Pri utvrđivanju drugog dohotka od primitaka pod 4.6. r.br. 5. kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osigura-nja iz primitka prema posebnom propisu i uplaćene porezno priznate premije osiguranja.

� pod 4.6. r.br.6. autorskih naknada od kojih se utvrđuje dru-gi dohodak za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava. U stupac 4 upisuje se zbroj iznosa u visini 55% (prema potvrdi isplatitelja) po osnovi propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% i iznosa neoporezivog dijela autorske naknade za isporučeno umjetničko djelo u visini 25%, a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostva-reni primitak.

Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjet-ničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture. Udruge od-nosno ovlaštene agencije za davanje tih potvrda su: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin; Hrvatsko druš-tvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec; Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb; Hrvatsko društvo likovnih umjet-nika Istre, Pula; Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka; Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Split, Split; Hrvat-sko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar; Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik; Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Zagreb; Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb; Hrvatsko dizajnersko druš-tvo, Zagreb; Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb; Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Zagreb; Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Zagreb; Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Za-greb; Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb; Hr-vatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb; Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb; Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb; Hrvatska glazbena unija, Zagreb; Hrvat-sko društvo dramskih umjetnika, Zagreb; Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb; Hrvatsko društvo pro-fesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb; Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske, Zagreb; Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb; Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek; Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb; Hrvatsko društvo filmskih kritičara, Zagreb; Društvo hrvatskih književnika, Zagreb i Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“, Zagreb.

Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi autorskih naknada za umjetnička djela ne mogu se u godišnjem obračunu poreza pri podnošenju go-dišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30 % prema članku 32. stavku 5. Zakona, niti neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo u visini 25% iz članka 46. stavka 5. Pravilnika, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak. Kao izdaci priznaju se i uplaćene porezno priznate premije osiguranja i to nakon umanjenja primitka za paušalne izdatke i neoporezivi dio naknade u tijeku poreznog razdoblja.

� pod 4.6. r.br. 7. primitaka po osnovi profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su po osnovi tih djelat-nosti osigurani i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju po rješenju Porezne uprave, od kojih se u tijeku 2010. godine utvrđivao drugi dohodak. U stupac 4 upisuje se iznos propi-sanog izdatka u visini 30% iz članka 32. stavka 5. točke 2. Za-kona (prema potvrdi isplatitelja), a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni pri-mitak. U 30% paušalnih izdataka uključeni su i doprino-si za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave što znači da se ti doprinosi ne priznaju kao poseban izdatak niti pri obračunu i uplati predujma poreza od drugog dohotka niti u godišnjem obračunu po-reza po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. Primici po osnovi djelatnosti umjetnika mogu se u tijeku poreznog raz-doblja umanjiti i za 25% neoporezivog dijela autorske na-knade za umjetničko djelo, pa ti porezni obveznici u stupac 4 upisuju zbroj iznosa u visini 55% (prema potvrdi isplatitelja) po osnovi propisanog izdatka za autorska djela u visini 30% i iznosa neoporezivog dijela autorske naknade za isporučeno umjetničko djelo u visini 25%, a za koje je u tijeku poreznog razdoblja pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza, isplatitelj umanjio ostvareni primitak. Pod 4.6.7. unose se i primici po osnovi športskih stipendija koje su u 2010. godini ostvarili športaši osigurani po osnovi djelatnosti športaša, a koje su isplatitelji, pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, umanjivali za 30% paušalnih izdataka sukladno članku 46. stavku 6. Pra-vilnika. Sukladno članku 86. stavku 3. Pravilnika, poreznim ob-veznicima koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i športaša ne mogu se u godišnjem obra-čunu poreza pri podnošenju godišnje porezne prijave priznati izdaci u visini 30% prema članku 32. stavku 5. Zakona, niti neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo u visi-ni 25% iz članka 46. stavka 5. Pravilnika, ako nisu iskorišteni u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza na dohodak. Kao izdaci priznaju se i uplaćene porezno priznate premije osiguranja i to nakon umanjenja primitka za paušalne izdatke i neoporezivi dio iskorišten u tijeku poreznog razdoblja.

Primjer 20.Porezni obveznik obavlja profesionalnu djelatnost športaša po

osnovi koje je osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave. Dohodak od navedene djelat-

www.propisi.hr

1 / 201152

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

nosti utvrđuje na način propisan za drugi dohodak. Drugi dohodak ostvaren u 2010. godini po osnovi obavljanja djelatnosti športaša upisuje pod 4.6. r.br. 7. Međutim, porezni obveznik športaš ostvario je u 2010. godini i drugi dohodak po osnovi članstva u nadzornom odboru trgovačkog društva te taj dohodak upisuje pod 4.6. r.br. 1.

Primjer 21.Porezni obveznik obavlja profesionalnu djelatnost novinara po

osnovi koje je osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju Porezne uprave. Dohodak od navedene djelatnosti utvrđuje na način propisan za drugi dohodak. Drugi dohodak ostva-ren u 2010. godini po osnovi obavljanja djelatnosti novinara upisuje pod 4.6. r.br. 7. (uključivo i primjerice autorske naknade ostvarene po osnovi obavljanja djelatnosti novinara). Međutim, porezni obve-znik novinar ostvario je u 2010. godini i drugi dohodak po osnovi autorskih naknada za autorsko djelo koje nije u svezi s obavljanjem djelatnosti novinara, pa taj dohodak upisuje pod 4.6. r.br. 2. Ako je porezni obveznik novinar ostvario i drugi dohodak po osnovi autor-skog djela koje ima obilježje umjetničkog djela, taj dohodak upisuje pod 4.6. r.br. 6.

� pod 4.6. r.br. 8. ostalih posebno nenavedenih primitaka od kojih se, sukladno članku 32. stavku 3. točki 11. Zakona, utvr-đuje drugi dohodak . Upisuju se podaci o ukupno ostvarenim primicima (prema potvrdama isplatitelja ili samog primatelja) koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članaka 10. i 11. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona, samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, imovine i imovinskih prava iz članka 27. Zakona, kapitala iz članka 30. Zakona i osiguranja iz članka 31. Zakona (stupac 4). Kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnom propisu i uplaćene porezno priznate premije osiguranja iz član-ka 12. stavka 9. Zakona.

� pod 4.6.9. podaci o ukupnom drugom dohotku iskazanom pod 4.6.1., 4.6.2., 4.6.3., 4.6.4., 4.6.5., 4.6.6., 4.6.7. i 4.6.8. i ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak od drugog dohotka i prirezu po navedenim osnovama u 2010. godini,

Kako bi cjelovito obuhvatili i načine ispunjavanja podataka i obli-ka dohodaka koji nisu obuhvaćeni našim konkretnim primjerom na kraju ćemo prikazati i načine ispunjavanja podataka o dohotku od osiguranja, inozemnom dohotku i sveukupnom dohotku, uplaće-nom porezu i prirezu.

� pod 4.5. podaci o dohotku od osiguranja koji je ostvaren od osiguravatelja prema članku 31. Zakona u 2010. godini, a na temelju premija osiguranja koje su u razdoblju od 1. srp-nja 2001.(kada je i dohodak od osiguranja uveden u porezni sustav RH) do 30. lipnja 2010. godine uplaćene za životno osiguranje s obilježjem štednje te dobrovoljno mirovinsko osi-guranje i umanjivale osnovicu za utvrđivanje poreza na doho-dak. Iskazuju se i podaci o uplaćenim premijama osiguranja i podaci o predujmu poreza na dohodak kojega su po odbitku uplatili osiguravatelji. Podaci se popunjavaju prema priloženim potvrdama isplatitelja dohotka odnosno osiguravatelja,

� pod 4.7. podatak o inozemnom dohotku koji su tijekom 2010. godine ostvarili rezidenti izravno iz inozemstva i to od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imo-

vinskih prava, kapitala i drugog dohotka, bez obzira može li Republika Hrvatska taj dohodak oporezivati u skladu s odred-bama članka 140. Ustava Republike Hrvatske i Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te u skladu sa Zakonom kao tuzemnim propisom. U stupcu 2 se iskazuje podatak o izvoru dohotka, u stupcu 3 državi u kojoj je ostvaren, u stupcu 4 iznosu ukupnih primitaka ostvarenih u inozemstvu, u stupcu 5. izdacima za uplaćene premije osiguranja prema članku 12. stavku 9. Zakona, u stupcu 6. inozemnom dohotku ostvare-nom u 2010. godini a u stupcu 7. podatak o porezu koji je plaćen u inozemstvu u istoj godini a koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak.

Podaci se upisuju prema priloženim potvrdama o dohotku ostvare-nom u inozemstvu i porezu plaćenom u inozemstvu u 2010. godini, odnosno kraćem razdoblju ostvarivanja dohotka u inozemstvu tije-kom 2010. godine.

Rezidenti koje je tuzemni poslodavac uputio na rad u inozemstvo podatke o inozemnom dohotku od nesamo-stalnog rada (plaći) iskazuju pod 4.1.1. godišnje porezne prijave a ne pod 4.7. godišnje porezne prijave.

Ako međunarodnim sporazumima i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije, rezidenti plaćaju u Republici Hrvatskoj porez iz dohotka ostvarenog u inozemstvu a u ukupnu obvezu godišnjeg poreza uračunava im se porez plaćen u inozemstvu do visine tuzemnog poreza ako o uplaćenom porezu postoje odgovarajući dokazi koje trebaju priložiti uz godišnju poreznu prijavu.

Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja sa sljedećim državama: Albanijom, Austrijom, Belgijom, Republikom Bjelorusijom, Bosnom i Hercegovinom, Bu-garskom, Crno Gorom, Češkom Republikom, Čileom, Danskom, Estonijom, Finskom, Francuskom, Grčkom, Irskom, Italijom, Izra-elom, Jordanom, Južnoafričkom Republikom, Kanadom, Kinom, Korejom, Latvijom, Litvom, Mađarskom, Makedonijom, Maltom, Mauricijusom, Malezijom, Moldavijom, Nizozemskom, Norveškom, Njemačkom, Poljskom, Rumunjskom, Rusijom, San Marinom, Slo-vačkom Republikom, Slovenijom, Srbijom, Španjolskom, Švedskom, Švicarskom, Turskom, Ukrajinom i Velikom Britanijom.

Ako je rezident ostvario dohodak u jednoj ili više spomenutih dr-žava, službenik u nadležnoj ispostavi Porezne uprave će na teme-lju iskazanih podataka o državi u kojoj je dohodak ostvaren i izvoru dohotka, na temelju odredbi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja utvrditi ima li Republika Hrvatska pravo oporeziva-ti taj dohodak ili ne. Ako ima pravo tada je oporezivanje moguće ako je propisano tuzemnim Zakonom i na način propisan Zakonom. Ako s državom u kojoj je tuzemni porezni obveznik ostvario dohodak Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dohodak će se oporezivati na način propisan Zakonom i Pravilnikom, uz uračunavanje u inozemstvu plaćenog poreza u tuze-mnu obvezu poreza na način propisan odredbama članka 82. Pravil-nika ako je uz godišnju poreznu prijavu porezni obveznik priložio po-tvrdu inozemnog poreznog tijela o porezu koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak a plaćen je u 2010. godini u inozemstvu.

� pod 5. podatke o ukupnom iznosu dohotka po svim izvo-rima koje je porezni obveznik ostvario u tuzemstvu i iskazao pod 4.1.3., 4.2.3., 4.3.1., 4.4.5., 4.5.1. i 4.6.9., iznosu dohotka kojeg je ostvario u inozemstvu i iskazao pod 4.7.1. godišnje porezne prijave, te iznosu uplaćenog predujma poreza na dohodak i prireza u tuzemstvu, kao i iznosu poreza ukupno

531 / 2011 53

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

plaćenog u inozemstvu. Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemnu obvezu poreza na dohodak za 2010. go-dinu izračunati će Porezna uprava i odbiti od ukupne godišnje obveze poreza (podatak pod 9.6.10. Priloga UPO godišnje po-rezne prijave).

19. Popis priloženih ispravaIsprave koje se obvezno prilažu (pod 7. Obrasca DOH) propisane

su člankom 89. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak i 146/09) a ovise o izvoru dohotka kojega je porezni obveznik ostvario u 2010. godini i iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, kao i o njegovom statusu (rezident ili nerezident) i s tim u svezi osobnim odbitkom kojeg je koristio u 2010 godini ili koji želi iskoristiti u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi za 2010. godinu.

Godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH treba obavezno priložiti slijedeće isprave:

1) za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, preslike obrazaca IP, potvrde isplatitelja mirovine i potvr-de ili obavijesti o mirovini Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za isplaćene mirovine.

2) za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivre-de i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti:2.1) izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primi-

cima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenim premijama osiguranja, te porezno priznatim izdacima reprezentacije a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,

2.2) popis dugotrajne imovine ako nije priložen uz prijavu o za-jedničkom dohotku,

2.3) ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,

2.4) isprave o udjelu u zajedničkom dohotku ako se već ne na-laze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

3) za drugi dohodak iz članka 32. Zakona, potvrde isplatitelja primitaka,

4) za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i 4. Zakona, pregled poslovnih primitaka i izdataka i potvrde isplatitelja primitaka,

5) za dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona i dohodak od osiguranja iz članka 31. Zakona, potvrde isplatitelja primita-ka,

6) za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članka 24. stavka 2. Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su korištene porezne olakšice (do 20.000,00 kuna godišnje),

7) za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za sa-mostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona (članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. Pravilnika), preslike potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem koje su u

2010. godini korištene porezne olakšice (25% od naknade se ne oporezuje),

8) za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge prema članku 36. stavci 12. do 15. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04 i 73/08) uplaćene do 30. lipnja 2010., izvorne račune o obav-ljenoj usluzi i druge isprave propisane člankom 57. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 i 146/09),

9) za priznavanje dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju i održavanje stambenog prostora prema članku 36. stavci-ma 16. do 22. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novi-ne“, broj 177/04 i 73/08) uplaćene do 30. lipnja 2010., preslike kupoprodajnog ugovora, izvorne građevinske situacije, izvorne račune o obavljenoj isporuci odnosno usluzi, potvrde o njiho-vom plaćanju, preslike ugovora o namjenskom stambenom kreditu, potvrde kreditora o iznosu kamata uplaćenih u pore-znom razdoblju i druge isprave iz članka 58. i 59. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 i 146/09).

Iznimno, porezni obveznici nisu obvezni priložiti uz godišnju pore-znu prijavu navedene isprave ako su ih već dostavljali kao prilog uz godišnju poreznu prijavu i koristili uvećanje osobnog odbitka po toj osnovi u prethodnim razdobljima te ako nije došlo do promjena tih podataka, osim isprava iz članka 58. stavka 10. točke 1. podtočke 1.2. i 1.6. i točke 2. podtočke 2.3. i 2.5. u dijelu koji se odnosi na točku 1. podtočku 1.6. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 i 146/09) za priznavanje dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stam-benog prostora, odnosno osim isprava iz članka 59. stavka 7. toč-ke 4. i 6. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 i 146/09) za priznavanje dijela osobnog odbitka za održavanje stambenog prostora, a koje su porezni obveznici obvezni dostavljati ssvake godine kao prilog uz go-dišnju poreznu prijavu. Porezna uprava može iznimno i iz opravdanih razloga zatražiti od poreznog obveznika isprave kojima se dokazuje pravo na korištenje osobnog odbitka neovisno o tome što su te isprave već dostavljene Poreznoj upravi.

Porezni obveznik koji ne prilaže isprave uz godišnju pri-javu prema članku 58. stavku 15., članku 59. stavku 9. i članku 60. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak („Na-rodne novine“, broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 i 146/09) obvezan je navesti popis tih isprava koje je već dostavio Poreznoj upravi kao prilog uz godišnju prijavu uz napomenu za koje je porezno razdoblje iste dostavio.

10) za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine za potrebe stanovanja prema članku 36. stavcima 23. i 24. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04 i 73/08) uplaćene do 30. lipnja 2010., presliku ugovo-ra zaključenog s najmodavcem, naloga o plaćanju najamnine odnosno potvrdu najmodavca o naplaćenoj najamnini u po-reznom razdoblju, odnosno od 1. siječnja 2010. do 30. lipnja 2010. i druge isprave iz članka 60. Pravilnika o porezu na do-hodak („Narodne novine“, broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 i 146/09),

11) za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih da-rovanja prema članku 36. stavku 27. Zakona, preslike naloga

1 / 201154

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama,

12) za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike naloga o uplati doprinosa,

13) za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohot-ku i plaćenom porezu u inozemstvu,

14) za korištenje izdataka po osnovi uplaćenih premija osi-guranja iz članka 12. stavak 9. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04 i 73/08) uplaćene do 30. lipnja 2010.,, potvrde osiguravatelja iz članka 42. stavka 11. Pra-vilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj: 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 i 146/09).

Iznimno, porezni obveznici za koje je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Poreznoj upravi dostavio podatke o uplaćenim premijama dopunskog osiguranja u roku propisa-nom za podnošenje godišnje porezne prijave, nisu obnvezni uz godišnju poreznu prijavu priložiti potvrdu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o uplaćenim premijama dopunskog osiguranja , uz uvjet da Hrvatski zavod za zdravstveno osigu-ranje omogući poreznim obveznicima dostupnost podataka o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja u roku propisanom za podnosšenje godišnje porezne prijave.

Ako bračni drug, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obi-telji rezidenta imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka mo-raju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati slijedeće:1) osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim čla-

novima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,2) podatke o primicima uzdržavanih osoba na osnovi kojih se

može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima,3) rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji,

15) 15. za dohodak od nesamostalnog rada koji je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, Evidenciju o primicima od nesamostal-nog rada – Obrazac EPOM, potvrdu o isplaćenim primici-ma od nesamostalnog rada člana broda u međunarodnoj plovidbi isplatitelja (tuzemni poslodavac) iz članka 65.a Pravilnika, potvrdu o ukupno isplaćenim primicima u po-reznom razdoblju za rad u svojstvu člana posade broda u međunarodnoj plovidbi koji nije u vlasništvu tuzemne osobe.

20. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice

Utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza načelno podlije-že ukupan dohodak (od nesamostalnog rada, samostalne djelatno-sti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohot-ka), koji je rezident ostvario u tuzemstvu i inozemstvu a nerezident u tuzemstvu u razdoblju od 1.1. do 31.12.2010. godine a koji je bio obvezan iskazati ili je iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH za 2010. godinu.

Osnovica za oporezivanje se utvrđuje od dohotka koji je ostvaren i iskazan u godišnjoj poreznoj prijavi na slijedeći način:

dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine)+ dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjed-

načenih djelatnosti, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šu-marstva i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema članku 19. do 24. Zakona:

– plaće novozaposlenih i nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju (isplaćene do 30. lipnja 2010.) ili državna potpo-ra za naukovanje za obrtnička zanimanja sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilnika o sa-držaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu

– izdaci za školovanje i stručno usavršavanje radnika i tih obve-znika osobno plaćeni do 30. lipnja 2010. ili državna potpora za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilnika o sadržaju evidencije dr-žavne potpore za obrazovanje i izobrazbu (u cijelom poreznom razdoblju)

– izdaci za istraživanje i razvoj prema članku 57. stavku 1. Zako-na

– preneseni gubici od samostalnih djelatnosti iz članka 18. Za-kona i djelatnosti i imovine od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku 19. do 24. Zakona iz 2005., 2006., 2007., 2008. i 2009. godine po rješenju Porezne uprave i članku 35. Zakona

+ dohodak od imovine i imovinskih prava+ dohodak od kapitala + dohodak od osiguranja + drugi dohodak= ukupni dohodak– osobni odbitak iz članka 36. Zakona i/ili članka 54. Zakona= porezna osnovica

Na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice za 2010. godišnji porez na dohodak obračunava se po stopi od 13,5% od godišnje porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa godišnjeg osnov-noga osobnog odbitka (do 43.200,00 kuna), po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između dvostrukog i peterostru-kog godišnjeg iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno na na razliku porezne osnovice iznad 43.200,00 kuna do 108.000,00 kuna (na sljedećih 64.800,00 kuna), po stopi od 30% na razliku godišnje porezne osnovice između peterostrukog i šesterostrukog godišnjeg iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno na razliku porezne osnovice iznad 108.000,00 kuna do 129.600,00 kuna (na sljedećih 21.600,00 kuna), po stopi od 37,5% na razliku godišnje porezne osnovice između šesterostrukog i 14-erostrukog iznosa godišnjeg osnovnoga osobnog odbitka, odnosno na razliku porezne osnovice iznad 129.600,00 kuna do 302.400,00 kuna (na sljedećih 172.800,00 kuna) i po stopi od 42,5% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14-erostrukog godišnjeg osnovnoga osobnog odbit-ka (na dio porezne osnovice iznad 302.400,00 kuna).

Obračunati iznos godišnjeg poreza čini osnovicu za obračun pri-reza i to kod rezidenata s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u općinama i gradovima koji su propisali tu obvezu, te primjenom propisanih odnosno prosječnih stopa prireza.

Od obračunate ukupne svote poreza na dohodak i prireza za 2010. godinu odbijaju se predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku 2010. godine u tuzemstvu (po rješenju Porezne uprave i po odbitku) i

www.RiPup.hr

551 / 2011 55

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno uračunavati na način propisan odredbama članka 82. Pravilnika), te se utvrđuje razlika poreza i prireza koja može biti:

� pozitivna, odnosno razlika poreza i prireza koju porezni obveznik mora platiti u roku od petnaest dana od dana kada je rješenje o porezu i prirezu postalo konačno (kod privremenog rješenja od dana dostave poreznom obvezniku, u roku od 30 dana od donesenog rješenja na kojeg porezni obveznik nije uložio žalbu odnosno od dana dostave drugostupanjskog rješenja),

� negativna, kao iznos preplaćenog poreza i prireza, za koju porezni obveznik može pisanim putem zahtijevati povrat, a ako povrat ne zahtijeva, preplaćeni iznos se uračunava u predujam poreza i prireza odnosno tekuću obvezu poreza i prireza za 2010. godinu (osim putem predujma preplaćenog poreza po odbitku koji se poreznom obvezniku vraća bez posebnog zahtjeva), a na način propisan člankom 37. stavkom 7. Zakona te člankom 81. stavcima 6. i 7. Pravilnika.

Ako razliku poreza na dohodak i prireza za dodatnu uplatu (pozitivna razlika) porezni obveznik ne uplati pravodobno obvezan je platiti kamatu zbog nepravodobne uplate javnih prihoda prema propisima koji uređuju plaćanje zateznih kamata. Prema članku 29. stavku 2. Za-konu o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05 i 41/08), stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osma postotnih poena, a u ostalim odnosima za pet postotnih poena.

Stoga, od 1. siječnja 2011. godine na nepravodobne uplate razlike poreza na dohodak i proreza porezu na dohodak (pozitivna razlika) po go-dišnjoj prijavi poreza na dohodak, primijeniti će se zatezna kamata koja će se odrediti uvećanjem eskontne stope, koju će Hrvatska narodna banka objaviti za 31. prosinca 2010. godine, za 5 postotnih poena.

1 / 201156

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

3. PODACI O UVEĆANJU OSOBNOG ODBITKA ZA Iznos

3.1. PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU

3.2. ZDRAVSTVENE USLUGE

3.3. STAMBENE POTREBE 2.432,50

3.4. DANA DAROVANJA

3.5. UKUPNO (3.1. + 3.2. + 3.3. + 3.4.) 2.432,50

2. PODACI O UZDRŽAVANIM ČLANOVIMA UŽE OBITELJI

R.br. Ime i prezime/srodstvo OIBPPDS i druga

područja(P1, P2, P3, P4)

Invalid(I ili I*)

Razdoblje korištenja od / do

Osobni odbitak dijeli se s osobom

OIBPostotak

osobnog odbitka

1. Lea Antić, bračni drug 12345678923 – I* 1.1.2010.-31.12.2010. – –

2. Ana Antić, bračni drug 42145678966 – – 1.1.2010.-31.12.2010. – –

3.

4.

5.

6.

REPUBLIKA HRVATSKA Obrazac DOHMINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVAPODRUČNI URED ZAGREB ISPOSTAVA NOVI ZAGREB

PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2010. GODINU

1. OPĆI PODACI1.1. IME I PREZIME / IME RODITELJA: ANTE ANTIĆ / MARKO

1.2. ADRESA: (mjesto, ulica i kućni broj) 10000 Zagreb, Dugave 7

1.3. OIB: 23456789123 Telefon: 01 / 666 666

1.4. UMIROVLJENIK (zaokružiti): DA / NE Razdoblje: od do

1.5. PPDS i dr.pod.1 (zaokružiti područje): P1 P2 P3 P4

1.6. PROMJENA PREBIVALIŠTA/UOBIČAJENOG BORAVIŠTA TIJEKOM GODINE

R.br. Razdoblje Država Mjesto Ulica i kućni broj PPDS i dr. pod.

1. od do

2. od do

3. od do

1.7. INVALIDI I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALIDI IZ DOMOVINSKOG RATA (HRVI)

R.br. Razdoblje invalidnosti HRVI DA / NE

oznaka invalidnosti2 (zaokružiti)

postotak invalidnosti (ispunjava HRVI)

1. od 1.1.2010. do 31.12.2010. DA I I* 40%

2. od do I I*

1.8. BROJ RAČUNA: 2340009 - 3100550688

OTVOREN U (NAZIV I SJEDIŠTE): HRVATSKA POŠTANSKA BANKA, ZAGREB, JURIŠIĆEVA 2

1.9. PODACI O OPUNOMOĆENIKU / POREZNOM SAVJETNIKU

1.9.1. NAZIV / IME I PREZIME:

1.9.2. ADRESA SJEDIŠTA / PREBIVALIŠTA / BORAVIŠTA:

1.9.3. OIB:

1 PPDS – područje posebne državne skrbi: P1 – prva skupina; P2 – druga skupina; P3 – treća skupina; P4 – brdsko-planinska područja2 oznaka invalidnosti: I* - 100% invalidnost ili pravo na tuđu pomoć i njegu zbog invalidnosti.

571 / 2011 57

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

4. PODACI O DOHOTKU I PLAĆENOM PREDUJMU POREZA I PRIREZA (u kunama i lipama)

4.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA 4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI 4.3. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA 4.4. DOHODAK OD KAPITALA 4.5. DOHODAK OD OSIGURANJA 4.6. DRUGI DOHODAK 4.7. INOZEMNI DOHODAK

4.1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆA I MIROVINA)

4.1.1. PLAĆA (prema obrascima IP)

R. Br.Oib poslodavca /

isplatiteljaUkupni

iznos primitkaObvezni

doprinosi iz plaćeUplaćene premije

osiguranjaDohodak Uplaćeni porez i prirez

1 2 3 4 5 6 (3-4-5) 7

1. 133342671234 96.000,00 19.200,00 3.567,50 73.232,50 529,98

2.

3.

4.

5.

UKUPNO 4.1.1. 73.232,50 529,98

4.1.2. MIROVINA (prema obrascima IP / potvrdama isplatitelja)

R. Br. OIB isplatiteljaRazdoblje

ostvarivanjaUkupni iznos

mirovineUplaćene premije

osiguranja Dohodak Uplaćeni porez i prirez

1 2 3 4 5 6 (4-5) 7

1.

2.

3.

4.

5.

UKUPNO 4.1.2.

4.1.3. UKUPNO DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (4.1.1. + 4.1.2.)

73.232,50 529,98

4.1.4. OSTVARENI DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE I/ILI MIROVINE) NA KOJI SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK PREMA STUPNJU INVALIDNOSTI HRVI

R. br. Stupanj invalidnosti HRVI Iznos dohotka Udio (4.1.4. stup.3./sveukupni dohodak pod 5.) u postotku

1 2 3 4

1. 40% 73.232,50 50,63%

2.

1 / 201158

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

DIO SD

4.2. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OBRTA, SLOBODNIH ZANIMANJA, POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO SAMOSTALNA DJELATNOST (prema pregledu primitaka i izdataka)

OIB POREZNOG OBVEZNIKA:

4.2.1. DOHODAK / GUBITAK U TEKUĆOJ GODINI

R.br.Dohodak /

gubitak pojedinca

Umanjenja dohotka / uvećanje gubitka

pojedinca(ukupno pod 4,2.4. stup 3)

Zajednički dohodak

Gubitak(< 0)

Dohodak(> Ili = 0)

Uplaćeni porez

i prirez

OIB nositelja zajedničke djelatnosti

Iznos dohotka / gubitka

1 2 3 4 5 6 (2-3+5) 7 (2-3+5) 8

1.

2.

3.

UKUPNO 4.2.1.

4.2.2. UMANJENJE ZA PRENESENI GUBITAK (4.2.5. stup. 4)

4.2.3. UKUPNO DOHODAK (4.2.1. stup. 7- 4.2.2.), UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

4.2.4. UMANJENJA DOHOTKA POJEDINCA

R.br. Umanjenje dohotka za Iznos 1 2 3

1. PLAĆE NOVOZAPOSLENIH OSOBA

2. NAGRADE UČENICIMA NA PRAKTIČNOM RADU I NAUKOVANJU

3. IZDATKE ŠKOLOVANJA I STRUČNOG USAVRŠAVANJA

4. IZDATKE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

UKUPNO 4.2.4.

4.2.5. GUBITAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI ZA PRIJENOS

R.br. GodinaIznos

prenesenog gubitka

Umanjenje gubitka

u tekućoj godini

Iznos gubitka u tekućoj godini (pod 4.2.1. Stup. 6)

Gubitak za prijenos

1 2 3 4 5 6 (3-4) ili (3+5)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE OLAKŠICE

R.br. Područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja Iznos dohotkaUdio

(4.2.6. Stup.3. / sveukupni dohodak pod

5.) u postotku

1 2 3 4

1 PRVA SKUPINA I GRAD VUKOVAR

2 DRUGA SKUPINA

3 TREĆA SKUPINA I BRDSKO PLANINSKA PODRUČJA

591 / 2011 59

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

DIO I, K, O, D i INOZEMNI DOHODAK

4.3. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA (prema rješenju Porezne uprave, pregledu primitaka i izdataka i potvrdama isplatitelja)

OIB POREZNOG OBVEZNIKA:

R.br. Dohodak pojedincaZajednički dohodak

Uplaćene premije osiguranja

Ukupan dohodakUplaćeni

porez i prirezOIB nositelja zajedničke djelatnosti

Iznos

1 2 3 4 5 6 (2+4-5) 7

1. 8.400,00 – – – 8.400,00 1.486,80

2.

3.

4.3.1. UKUPNO DOHODAK OD IMOVINE, IMOVINSKIH PRAVA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ 8.400,00 1.486,80

4.4. DOHODAK OD KAPITALA

R.br. OIB isplatitelja PrimitakUplaćene

premije osiguranjaDohodak

Uplaćeni porez i prirez

1 2 3 4 5 (3-4) 6

4.4.1 PODACI O DIVIDENDI I UDJELU U DOBITI (prema potvrdama isplatitelja)1. 13342671332 10.000,00 – 10.000,00 1.770,00

2.

3.

UKUPNO 4.4.1. 10.000,00 1.770,00

4.4.2. PODACI O KAMATAMA (prema potvrdama isplatitelja)1.

2.

3.

UKUPNO 4.4.2

4.4.3 PODACI O IZUZIMANJIMA (prema potvrdama isplatitelja)1.

UKUPNO 4.4.3.

4.4.4. PODACI O DOHOTKU OD DODJELE I OPCIJSKE KUPNJE DIONICA (prema potvrdama isplatitelja)1.

UKUPNO 4.4.4.

4.4.5. UKUPNO DOHODAK OD KAPITALA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (4.4.1.+4.4.2.+4.4.3.+4.4.4.) 10.000,00 1.770,00

4.5. DOHODAK OD OSIGURANJA (prema potvrdama isplatitelja)

R. Br. OIB isplatitelja PrimitakUplaćene

premije osiguranja Dohodak

Uplaćeni porez i prirez

1 2 3 4 5 (3-4) 6

1.

2.

3.

4.5.1. SVEUKUPNO DOHODAK OD OSIGURANJA, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ

1 / 201160

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

4.6. DRUGI DOHODAK (prema potvrdama isplatitelja)

R.br. Drugi dohodak po osnovi Primici IzdaciObvezni doprinosi

iz primitakaUplaćene premije

osiguranja Dohodak

Uplaćeni porez i prirez

1 2 3 4 5 6 7 (3-4-5-6) 8

1. PRIMITAKA ČLANOVA SKUPŠTINA I NADZORNIH ODBORA

2. AUTORSKIH NAKNADA 30.000,00 9.000,00 – 21.000,00 6.195,00

3.

umjetničkih, artističkih, zabavnih, športskih, književnih, likovnih djelatnosti, te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom,televizijom i zabavnim priredbama NEREZIDENATA

4.primitaka trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata i dr.

40.000,00 8.000,00 – 32.000,00 9.440,00

5.

primitaka u naravi, nagrada učenicima, primitaka učenika i studenata za rad preko udruga, stipendija, nagrada, naknada iznad propisanih iznosa

6.NAKNADA UMJETNIKA I KULTURNIH DJELATNIKA (za isporučeno umjetničko djelo)

7.PRIMITAKA PROFESIONALNIH NOVINARA, UMJETNIKA I ŠPORTAŠA

8. OSTALIH PRIMITAKA

4.6.9.UKUPNO DRUGI DOHODAK UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (od r.br.1. do r.br.8.) 50.000,00 15.635,00

4.7 INOZEMNI DOHODAK (prema potvrdama inozemnih isplatitelja)

R. Br. Izvor dohotka Država izvora PrimitakUplaćene

premije osiguranjaDohodak Uplaćeni porez

1 2 3 4 5 6 (4-5) 7

1.2.

3.

4.7.1. UKUPNO INOZEMNI DOHODAK I POREZ

611 / 2011 61

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

5. SVEUKUPNO DOHODAK, UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (u kunama i lipama) (4.1.3. + 4.2.3. stup. 7 + 4.3.1. + 4.4.5. + 4.5.1. + 4.6.9. + 4.7.1.)

Dohodak Uplaćeni porez i prirez

144.632,50 19.421,78

6. PODACI O OLAKŠICAMA, OSLOBOĐENJIMA I POTICAJIMA

R.br. Opis Iznos (u kunama i lipama)

1 2 3

1. NEOPOREZIVI PRIMICI UMJETNIKA (čl. 24. st. 2. Pravilnika)

2. NEOPOREZIVI DIO UMJETNIČKOG HONORARA (čl. 46. st. 5. Pravilnika)

3. UPLAĆENE PREMIJE ŽIVOTNOG OSIGURANJA S OBILJEŽJEM ŠTEDNJE (čl. 12. st. 9. Zakona) 1.200,00

4. UPLAĆENE PREMIJE DOPUNSKOG I PRIVATNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA (čl. 12. st. 9. Zakona)

5. UPLAĆENE PREMIJE DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA (čl. 12. st. 9. Zakona)

6. POREZNO PRIZNATI IZDACI REPREZENTACIJE (čl. 22. st. 1. toč. 1. Zakona)

7. RAZLIKA OSOBNOG ODBITKA (čl. 36. st. 1. i 2. Zakona u odnosu na čl. 54. Zakona)

8. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICU HRVI (čl. 53. st. 1. Zakona) 3.049,78

9. UMANJENJE POREZA ZA OLAKŠICE NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I DRUGIM PODRUČJIMA (čl. 55. Zakona)

7. POPIS PRILOŽENIH ISPRAVA

1. Obrazac IP za 2010. godinu

2. Potvrda osiguravatelja o uplaćenoj premiji osiguranja u 2010. godini

3. Preslik rješenja Porezne uprave o predujmu poreza na dohodak od imovine i dokazi o uplati predujma poreza i prireza

4. Potvrda isplatitelja o ostvarenom dohotku od kapitala (dividende) u 2010. i uplaćenom porezu i prirezu

5. Potvrda isplatitelja o ostvarenom drugom dohotku (autorskoj naknadi) u 2010. i upl. porezu i prirezu

6. Potvrda isplatitelja o ostvarenom drugom dohotku (ugovor o djelu) u 2010. i uplaćenom porezu i prirezu

7. Preslik osobne iskaznice

8. Izjava poreznog obveznika i njegovog bračnog druga da u trenutku i do trenutka kupnje prvog stambenog prostora nemaju i nisu imali u vlasništvu i/ili suvlasništvu stambeni prostor u tuzemstvu i u inozemstvu i da se radi o kupnji prvog stambenog prostora

9. Preslik ugovora o namjenskom stambenom kreditu

10. Potvrda kreditora o plaćenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu

8. NAPOMENE POREZNOG OBVEZNIKA / OPUNOMOĆENIKA / POREZNOG SAVJETNIKA

ZA ISTINITOST I VJERODOSTOJNOST PODATAKA JAMČIM VLASTITIM POTPISOM

_______________________________________________________ NADNEVAK |__|__| |__|__| |__|__|__|__|

(popis poreznog obveznika /opunomoćenika / poreznog savjetnika)

1 / 201162

Pore

zi

Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010.

PRILOG UPO(u kunama i lipama)

9. UTVRĐIVANJE POREZA I PRIREZA ZA 2009. GODINU

9.1. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA POREZNOG OBVEZNIKA I UZDRŽAVANE ČLANOVE

Mjesec

Ukupni faktor Iznos osobnog odbitka izvan PPDS i drugih p odručja

Iznos osobnog odbitka na područjima posebne državne skrbi i drugim područjima

Osobni odbitak umirovljenika

(do 3000,00)

Iznos mjesečnog osobnog odbitkaIzvan PPDS

i drugih područjaNa PPDS i drugim područjima

P1 P2 P3 i P4 P1 (3.840,00) P2 (3.200,00) P3, P4 (2.400,00)

1 2 3 4 5 6 (st.2 x 1.800,00) 7 (3 x 3.840,00) 8 (4 x 3.200,00) 9 (5 x 2.400,00) 10 11 (6+7+8+9+10)

I. 3,3 5.940,00 5.940,00

II. 3,3 5.940,00 5.940,00

III. 3,3 5.940,00 5.940,00

IV. 3,3 5.940,00 5.940,00

V. 3,3 5.940,00 5.940,00

VI. 3,3 5.940,00 5.940,00

VII. 3,3 5.940,00 5.940,00

VIII. 3,3 5.940,00 5.940,00

IX. 3,3 5.940,00 5.940,00

X. 3,3 5.940,00 5.940,00

XI. 3,3 5.940,00 5.940,00

XII. 3,3 5.940,00 5.940,00

UKUPNO 9.1. 71.280,00

9.2. IZNOS DIJELA OSOBNOG ODBITKA ZA PLAĆENE DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U TUZEMSTVU, ZDRAVSTVENE USLUGE, STAMBENE POTREBE I DANA DAROVANJA (pod 3. 5.) 2.432,50

9.3. UKUPNO GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (9.1. + 9.2.) 73.712,50

9.4. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE9.4.1. UKUPNI GODIŠNJI DOHODAK (pod 5.) 144.632,50

9.4.2. UKUPNI GODIŠNJI OSOBNI ODBITAK (pod 9.3.) < ili = 9.4.1. 73.712,50

9.4.3. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.1. – 9.4.2.) 70.920,00

9.5. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA I PRIREZA9.5.1. GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA (9.4.3.) 70.920,00

9.5.2. DIO POREZNE OSNOVICE DO 43.200,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 13,5% 43.200,00

9.5.3. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 43.200,00 DO 108.000,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 25% (na idućih 64.800,00 kn) 27.720,00

9.5.4. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 108.000,00 DO 129.600,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 30% (na idućih 21.600,00 kn) –

9.5.5. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 129.600,00 kn DO 302.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 37,5% (na idućih 172.800,00 kn) –

9.5.6. DIO POREZNE OSNOVICE IZNAD 302.400,00 kn ZA PRIMJENU STOPE 42,5% –

9.5.7. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 13,5% (9.5.2. x 13,5%) 5.832,00

9.5.8.GODIŠNJI POREZ PO STOPI 25 % (9.5.3. x 25%) 6.930,00

9.5.9. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 30% (9.5.4. x 30%) –

9.5.10. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 37,5% (9.5.5. x 37,5%) –

9.5.11. GODIŠNJI POREZ PO STOPI 42,5% (9.5.5. x 42,5%) –

9.5.12. UKUPNI GODIŠNJI POREZ (9.5.7. + 9.5.8. + 9.5.9. + 9.5.10. + 9.5.11.) 12.762,00

9.5.13. GODIŠNJI PRIREZ (5.10.12. x stopa prireza) 2.297,16

631 / 2011 63

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

9.6. UTVRĐIVANJE RAZLIKE POREZA I PRIREZA9.6.1.GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.5.10. + 9.5.11.) 15.059,16

9.6.2. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS 1. SKUPINE I GRADA VUKOVARA1 –

9.6.3. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS 2. SKUPINE2 –

9.6.4. UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA PPDS 3. SKUPINE I BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA3 –

9.6.5. UKUPNO UMANJENJE POREZA I PRIREZA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (9.6.2. + 9.6.3. + 9.6.4.) –

9.6.6. UMANJENJE ZA OLAKŠICU HRVI4 3.049,78

9.6.7. GODIŠNJA OBVEZA POREZA I PRIREZA (9.6.1. – 9.6.5. – 9.6.6.) 12.009,38

9.6.8. UPLAĆENI PREDUJAM POREZA I PRIREZA U TUZEMSTVU (pod 5.) 19.421,78

9.6.9. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU (pod 4.7.1.) –

9.6.10. UPLAĆENI POREZ U INOZEMSTVU KOJI SE MOŽE ODBITI (= ili < 9.6.9.) –

9.6.11. UKUPNO UPLAĆENI POREZ I PRIREZ (9.6.8. + 9.6.10.) 19.421,78

9.6.12. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA UPLATU (9.6.7. – 9.6.11.) –

9.6.13. RAZLIKA POREZA I PRIREZA ZA POVRAT (9.6.11. – 9.6.7.) 7.412,401 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.

= [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. grada Vukovara i prve skupine)] * 100%2 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.

= [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. druge skupine)] * 75%3 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.

= [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) * (postotak iz 4.2.6. stup. 4. treće skupine i brdsko-planinska područja )] * 25%4 Iznos poreza i prireza za koji se umanjuje godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.

= [ (godišnja obveza poreza i prireza pod 9.6.1.) * (postotak iz 4.1.4.)] * postotak invalidnosti. Ako se stupanj invalidnosti mijenja tijekom godine, umanjenje godišnje obveze poreza i prireza izračunava se posebno za pojedini stupanj invalidnosti te se dobiveni iznosi zbrajaju i upisuju.

Bilješke