Download pdf - Godišnjak Yearbook

Transcript

GodišnjakYearbook

Republika Hrvatska

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Republic of Croatia

Ministry of Foreign Aff airs and European Integration

2007

GodišnjakYearbook2007

Republika Hrvatska

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Republic of Croatia

Ministry of Foreign Aff airs and European Integration

GodišnjakSadržaj 2007

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioritetaPregovori o pristupanju Europskoj uniji

Politička suradnja Hrvatske i Europske unije

Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državama

RH i NATO

Aktivnosti u regiji

Uvodna riječ ministra

68

14

19

26

30

Multilateralna suradnjaUjedinjeni narodi

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)

Vijeće Europe

Ostale regionalne organizacije i inicijative

Međunarodna sigurnost

Ljudska prava

3638

44

46

48

50

52

Ostale aktivnostiJavna diplomacija

Međunarodna kulturna suradnja

Manjine, iseljeništvo i useljeništvo

Razvoj službe vanjskih poslova

6668

71

74

77

DodaciKronologija

Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godini

8284

90

Izvaneuropska politička i gospodarska bilateralaOdnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i Oceanije

5456

4

2007YearbookContents

An introductory word from the Minister

Realization of foreign policy prioritiesNegotiations on accession to the European Union

Political co-operation between Croatia and the European Union

Relations with European Union Member States and other European countries

The Republic of Croatia and NATO

Activities in the region

78

14

19

26

30

Multilateral co-operationUnited Nations

Organisation for Security and Co-operation in Europe (OSCE)

Council of Europe

Other regional organisations and initiatives

International security

Human rights

3738

44

46

48

50

52

Other activitiesPublic diplomacy

International cultural co-operation

Minorities, emigration and immigration

Development of the foreign aff airs service

6768

71

74

77

AnnexChronology

List of bilateral international agreements and acts signed in 2007

8385

90

Political and economic bilateral relations outside EuropeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania

4

5556

Godišnjak Yearbook 20074

Trećim Godišnjakom Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integra-cija Republike Hrvatske ponovno otvara vrata domaćoj i stranoj javnosti, dajući pregled vanjskopolitičkih aktivnosti u 2007. godini. I ovoga puta nastojalo se zabilježiti sva važna zbivanja na području vanjske politike i ujediniti ih na jednome mjestu, kao što je to praksa i u drugim razvijenim demokratskim zemljama.

Tu je 2007. godinu Hrvatska počela obilježavanjem petnaeste obljetnice međunarodnoga priznanja. Prisjetimo li se početaka i okolnosti u kojima se Hrvatska kao samostalna država uključila u međunarodna zbivanja, vidjet ćemo da je u veoma kratkom razdoblju, povijesno gledano, posti-gnut izniman vanjskopolitički uspjeh. Samo petnaest godina dijeli nas od podizanja hrvatske zastave pred zgradom UN-a u New Yorku do današnje-ga iznimno cijenjenog položaja Hrvatske, ne samo u okviru UN-a, već i u suvremenim međunarodnim odnosima u cijelosti.

I 2007. potvrdila je da ti odnosi svake godine postaju sve složeniji, a djelo-vanje u njima sve zahtjevnije. Tome posebno pridonosi globalizacija koja svijet dijeli na države koje idu dalje i na one koje, nažalost, gube korak s ubrzanim napretkom i razvitkom. U današnje vrijeme brzih promjena i prilagođavanja zaostatci se teško nadoknađuju, a izgubljeno vrijeme po-staje uteg za budućnost. Svjesna svega toga Hrvatska nije gubila vrijeme ni tijekom protekle godine.

Proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji nastavljen je. Pregovori su otvoreni u novih jedanaest poglavlja, čime se broj ukupno otvorenih poglavlja povećao na šesnaest, uključujući i dva privremeno zatvorena poglavlja. Osim toga, intenzivirano je ispunjavanje obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Nacionalnoga programa za pridruživanje Europskoj uniji. Sve to uvelo je Hrvatsku u ključnu fazu pregovaračkoga procesa, naznačivši postupno njegov završetak i krajnji cilj – članstvo Hrvatske u jednoj od najvažnijih svjetskih zajednica.

Tijekom godine završen je šesti ciklus Akcijskoga plana za članstvo u NA-TO-u, čime je Hrvatska ušla u posljednju fazu pridruživanja Sjevernoatlant-skom savezu. Zajedničke demokratske vrijednosti, kolektivni sustav obrane i najveći svjetski gospodarski potencijal samo su neka od obilježja toga save-za država kojem će se i Hrvatska uskoro pridružiti kao punopravna članica.

Osim uspjeha u daljnjem približavanju euroatlantskim integracijama, Hrvatska je u protekloj godini učvrstila nedvojbeni status lidera na prostoru jugoistočne Europe. Veoma uspješnim predsjedanjem Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi Hrvatska je pridonijela uspostavi novoga mehanizma suradnje u regiji. Na čelo novoosnovanog Vijeća za regionalnu suradnju izabran je hrvatski diplomat, što također potvrđuje kvalitetu i konstruktivan pristup hrvatske vanjske politike, u prvom redu prema svojim susjedima, ali i svim ostalim zemljama regije.

Hrvatska je u 2007. organizirala nekoliko važnih međunarodnih konferen-cija regionalne, sigurnosne i energetske tematike, čime je nastavila svoj

With this third consecutive Yearbook, the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of the Republic of Croatia once more opens its doors to the public, at home and abroad, by providing an overview of our foreign policy activities in 2007. Once again, we have tried our best to document all the major events in the fi eld of foreign policy and to unite them all in one publication, a practice also common in other developed democracies.

This was the year in which Croatia celebrated the fi fteenth anniversary of its recognition by the international community. If we remember the beginnings and the circumstances in which Croatia joined the international stage as an independent country, we will see how in a very short period of time, historically speaking, exceptional successes in foreign policy have been achieved. It has only been fi fteen years since the Croatian fl ag was fi rst raised on its mast in front of the UN building in New York, while today Croatia is held in high esteem, not only in the UN, but in contemporary international relations in general.

The year 2007 again showed that these relations become more complex with each year, and that work in this fi eld is ever more demanding. Globalisation in particular contributes to this, dividing the world into countries which are moving forward, and those which, unfortunately, cannot keep up with the fast pace of progress and development. In today’s world we must be ready for rapid change and adjustment, and if we lose step it is diffi cult to catch up, while time wasted becomes a burden in the future. Fully aware of this, once again in 2007, Croatia didn’t miss a step.

The process of accession of the Republic of Croatia to the European Union has continued. Negotiations have been opened in 11 new chapters, bringing the total number of chapters opened to 16, including two which have also been provision-ally closed. Moreover, fulfi lment of the requirements arising from the Stabilisation and Association Agreement and the National Programme for Accession to the Eu-ropean Union has gained momentum. All of this has brought Croatia to a key stage in the negotiations process, gradually moving toward completion and its fi nal goal: Croatia’s membership in one of the most important global communities.

During the year, the sixth cycle of the NATO Membership Action Plan was com-pleted, bringing Croatia to the last stage of joining the North Atlantic Alliance. Shared democratic values, a collective defence system and the biggest economic potential in the world are only a few of the features of this alliance of nations that Croatia will soon join as a full member.

In addition to the success in continuing rapprochement to Euro-Atlantic integration, last year Croatia strengthened its indisputable status of a leader in South Eastern Europe. Croatia’s exceptionally successful Chairmanship-in-Offi ce of the South East European Co-operation Process contributed to the creation of a new mechanism of co-operation in the region. A Croatian diplomat has been appointed Secretary General of the newly founded Regional Co-oper-ation Council, a further testament to the quality and constructive approach of Croatian foreign policy, primarily in relation to its neighbours, but also towards all other countries in the region.

During 2007, Croatia organised several important international conferences on regional, security and energy issues, thus continuing its active engagement in

Uvodna riječ ministraAn Introductory Word from the Minister

Uvodna riječ ministra An Introductory Word from the Minister

5

aktivan angažman u pronalaženju rješenja aktualnih svjetskih problema. U tim je prigodama ugostila mnoge svjetske uglednike, među ostalima, predsjedateljicu Europskoga vijeća – njemačku saveznu kancelarku Ange-lu Merkel, predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa, pred-sjednika Europskoga parlamenta Hans-Gerta Pötteringa, glavnoga tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheff era, predsjedatelja OESS-a, španjolskoga ministra vanjskih poslova Miguela Angela Moratinosa, glavnoga tajnika Vijeća Europe Terryja Davisa, predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, kao i mnogobrojne druge predsjednike država i vlada te ministre.

Angažmanom svojih vojnika, policijskih djelatnika i diplomata u 16 mirovnih misija diljem svijeta Hrvatska je i tijekom 2007. nastavila prido-nositi postizanju svjetskoga mira i održavanju sigurnosti. Osim toga, kao potpisnica i aktivna sudionica više mehanizama kooperativne sigurnosti Hrvatska daje obol i svojoj sigurnoj budućnosti.

Onima koji manje poznaju suvremene međunarodne odnose uključenost u tako širok spektar vanjskopolitičkih aktivnosti može se činiti suvišnom za zemlju veličine Hrvatske. No da bi se mogao pratiti ubrzani napredak u globaliziranom svijetu, država mora biti dio toga svijeta, mora biti aktivno uključena u promišljanje i procese njegova napretka ili jednostavno reče-no – mora biti “globalni igrač“. Možemo slobodno reći da Hrvatska to već jest. Potvrda za to stigla je u listopadu prošle godine na zasjedanju Opće skupštine UN-a kada je izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti za razdoblje 2008. – 2009. U okviru mandata u Vijeću sigurnosti povjereno nam je predsjedanje i supredsjedanje nekima od najvažnijih odbora, što omogućuje intenziviranje suradnje s mnogim državama, uključujući i gospodarsku suradnju koju ćemo svakako nastojati ojačati.

Bez obzira na sve navedene uspjehe, vremena za slavlje nema. Pred nama je dovršetak posla kojim ćemo defi nitivno i trajno osigurati napredak Hr-vatske i njezinih građana. Godina 2007. bila je, bez daljnjega, uspješna vanj-skopolitička godina. Međutim, godine koje slijede, pritom posebno 2008. kao ključna za hrvatske euroatlantske ambicije, moraju biti još uspješnije. Da bismo to postigli, moramo nastaviti provoditi zacrtanu vanjsku politi-ku i slijediti postavljene prioritete. A oni ostaju jasni – nastavak inten-ziviranja aktivnosti prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, aktivni angažman u okviru UN-a, nastavak suradnje sa susjednim zemljama i zemljama regije, zadržavajući stečeni liderski status, te jačanje gospodar-skoga položaja Hrvatske na regionalnim, europskim i svjetskim tržištima.

Godinu 2007. možemo smatrati godinom u kojoj je Hrvatska svojim sveukupnim napretkom te proaktivnim i odgovornim vanjskopolitičkim djelovanjem u potpunosti afi rmirala i učvrstila svoj status u regiji. Pred nama su godine europske, transatlantske i svjetske afi rmacije Hrvatske o kojima će, uvjeren sam, svjedočiti i sljedeći godišnjaci.

fi nding solutions to current global problems. On these occasions, Croatia played host to a number of international dignitaries, among others President of the European Council, Federal Chancellor Angela Merkel; President of the European Commission José Manuel Barroso; President of the European Parliament Hans-Gert Pöttering; NATO’s Secretary General Jaap de Hoop Scheff er; the OSCE Chairman-in-Offi ce, Spanish Foreign Minister Miguel Angel Moratinos; Secretary General of the Council of Eu-rope Terry Davis, President of the Russian Federation Vladimir Putin, and a number of other heads of state and government, as well as ministers.

With the engagement of its soldiers, police offi cers and diplomats in 16 peace missions in 2007 Croatia continued to make a contribution to maintaining peace and security in the world. Furthermore, as a signatory to and active participant in several mechanisms of co-operation in secu-rity, Croatia is also investing in the safety of its own future.

To those less acquainted with contemporary international relations, involvement in such a wide range of foreign policy activities may seem excessive for a country of Croatia’s size. However, in order to keep up with the rapid pace of progress in a globalised world, every country must take part, must be actively engaged in decision-making in the process of world development, or, to put it simply, must be a “global player”. We can safely say that Croatia is indeed a global player. Evidence of this arrived in October of last year, at the session of the UN General Assembly when Croatia was elected a non-permanent member of the Security Council for the period 2008 to 2009. Within the Security Council mandate, we have been entrusted with the chairmanship or co-chairmanship of some of the most important committees, enabling us to establish close co-operation with a great many countries, including economic co-operation, something we most certainly intend to strengthen.

Regardless of all these successes, this is not a time to rest on our laurels. The completion of a task which will decidedly and permanently bring progress for Croatia and its citizens is still ahead of us. The year 2007 was, without any doubt, a successful year in foreign policy. However, the years ahead, 2008 in particular being crucial for Croatia’s Euro-Atlantic ambitions, have to be even more successful. To achieve this goal, we have to continue to implement the foreign policy we have mapped out and pursue the priorities we have determined. These priorities are clear: further intensifi cation of activities that lead to membership in the European Union and NATO, active engagement within the UN, and continued co-operation with neighbouring countries and other countries in the region while maintaining our leader status. In addition, we must strengthen Croatia’s economic position on regional, European and global markets.

We can consider the year 2007 to be the year in which Croatia fully affi rmed and consolidated its status in the region due to its overall progress and its proactive and responsible foreign policy. Ahead of us are the years in which Croatia will affi rm itself in the European, transatlantic and global arenas, the evidence of which, I am sure, will be in the Yearbooks to come.

Gordan Jandroković

ministar vanjskih poslova i

europskih integracija

Minister of Foreign Aff airs and

European Integration

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta

Pregovori o pristupanju Europskoj uniji

Otvoreno 16 poglavlja

Povezivanje pristupnih pregovora i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Priprema državne uprave za europske poslove

Mjesečno gotovo 15.000 poziva “Halo EU“

Hrvatski – budući službeni jezik Europske unije

Politička suradnja Hrvatske i Europske unije

Ključno – ispunjavanje političkih kriterija

522 pridruživanja stajalištima Europske unije

Snažna potpora Europskoga parlamenta

Sve veći interes županija i civilnog društva za Europsku uniju

Priprema hrvatskih stručnjaka za rad u specijaliziranim agencijama

Konkretna fi nancijska pomoć Europske unije

Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državama

Intenzivna komunikacija sa svim članicama Europske unije

Irska srebrna kovanica s Meštrovićevim reljefom

Hrvatski gospodarski dani u Düsseldorfu i Münchenu

Prioritet portugalskoga predsjedanja – ubrzanje pregovora

RH i NATO

Završen i šesti, zadnji ciklus Akcijskoga plana za članstvo

Američko-jadranska povelja – odličan primjer regionalne suradnje

Hrvatska – domaćin skupova i vježbi NATO-a

Aktivnosti u regiji

Regionalna suradnja u europskom duhu

Hrvatsko predsjedanje SEECP-om

“Gradimo Europu zajedno”

Odgovornost za razvoj i u drugim regionalnim inicijativama

8

14

19

26

30

Realization of foreign policy priorities

Negotiations on accession to the European Union

Sixteen chapters opened

Linking accession negotiations with the implementation of the Stabilisation and Association Agreement

Preparation of the state administration for European aff airs

Almost 15,000 calls a month to “Hello, EU”

Croatian – a future offi cial language of the European Union

Political co-operation between Croatia and the European Union

Key issue – fulfi lment of political criteria

522 positions aligned with the European Union

Strong support of the European Parliament

Growing interest of counties and civil society in the European Union

Preparing Croatian experts for work in specialised agencies

Financial assistance of the European Union

Relations with European Union Member States and other European countries

Intensifi ed communication with all members of the European Union

Irish silver coin with a motif by Meštrović

Croatian Business Days in Düsseldorf and Munich

Speeding up negotiations – a priority of the Portuguese presidency

The Republic of Croatia and NATO

The sixth, fi nal cycle of the Membership Action Plan completed

US-Adriatic Charter – an excellent example of regional co-operation

Croatia – host to NATO gatherings and exercises

Activities in the region

Regional co-operation in the spirit of Europe

Croatia’s Chairmanship-in-Offi ce of the SEECP

“Building Europe Together”

Responsibility for development in other regional initiatives

8

14

19

26

30

Godišnjak Yearbook 20078

Otvoreno 16 poglavlja

U 2007. godini ostvaren je daljnji napredak u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj uniji. Na kraju godine sva pregovaračka

poglavlja bila su u nekoj od aktivnih faza pregovora. Usporedni rad na

svim poglavljima u različitim fazama pregovora – otvaranje i zatvaranje

poglavlja, ispunjavanje zaprimljenih mjerila, usklađivanje zakonodav-

stva i jačanje administrativne sposobnosti te provođenje svih ostalih

reformi u cilju ispunjavanja kriterija za članstvo u EU-u – pokazao je svu

složenost i sveobuhvatnost hrvatskoga pregovaračkog procesa. Sadr-

žajna, metodološka i postupovna specifi čnost ovoga kruga proširenja

bit će ujedno model za sve druge države koje će pregovore početi nakon

Hrvatske i Turske.

Posljednja faza postupka analitičkog pregleda usklađenosti zakono-

davstva (screeninga) službeno je dovršena upućivanjem u Vijeće zadnjih

dvaju izvješća o analitičkom pregledu za poglavlja 31. Vanjska, sigur-

nosna i obrambena politika i 23. Pravosuđe i temeljna prava. Time su

sva poglavlja pravne stečevine obuhvaćena nekom od sadržajnih faza

pregovora, a poglavlja 25. Znanost i istraživanje i 26. Obrazovanje i

kultura privremeno su zatvorena. U 2007. godini otvoreni su pregovori u

jedanaest poglavlja, čime se broj ukupno otvorenih poglavlja povećao na

šesnaest. Republika Hrvatska dostavila je svoja pregovaračka stajališta

u ukupno 19 poglavlja, od toga ih je jedanaest bilo upućeno tijekom

2007. godine. Sva tijela uspostavljena za vođenje pregovora nastavila su

s redovitim aktivnostima. Pregovaračka skupina održavala je redovite

kolegije, Koordinacija Vlade Republike Hrvatske za pregovore redovito

je zasjedala, a pregovaračka stajališta Republike Hrvatske prihvaćana su

nakon konzultacija s Nacionalnim odborom Hrvatskoga sabora.

Veliku važnost za tijek pregovora i u 2007. godini imalo je koordinirano

praćenje i ispunjavanje obveza iz dvaju segmenata koji su komplemen-

tarni i usko vezani uz pristupne pregovore. To su provedba Sporazuma

o stabilizaciji i pridruživanju i Nacionalnog programa za pridruživanje

Europskoj uniji. Obveze s kojima se Hrvatska susreće u procesu pristu-

pnih pregovora neraskidivo su vezane uz one već preuzete Sporazumom

o stabilizaciji i pridruživanju, kao i uz one utvrđene godišnjim planovima

usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom.

Glavni pregovarač i članovi pregovaračke strukture nastavili su promicati

i razvijati bilateralnu suradnju s državama članicama i kandidatkinjama

Sixteen chapters opened

The year 2007 was marked by further progress regarding negotiations on

the accession of the Republic of Croatia to the European Union. By the

end of the year all negotiating chapters were in one of the active stages

of negotiations. Parallel activity in all chapters in the diff erent stages of

negotiation – opening and closing chapters, meeting the benchmarks

set, aligning legislation and strengthening administrative capacities, as

well as implementing all other reforms with the aim of fulfi lling the cri-

teria for EU membership – indicates the complexity and comprehensive-

ness of the Croatian negotiations process. The specifi cs of the content,

methodology and procedures in this round of enlargement will serve as

a model for all other countries which begin accession negotiations after

Croatia and Turkey.

The last stage in the screening process has offi cially ended with the

submission of two screening reports to the Council, regarding Chapter

31 – Foreign, Security and Defence Policy and Chapter 23 - Judiciary

and Fundamental Rights. With this, all chapters of the acquis com-

munautaire have been covered by one of the content-related stages

of negotiations, while Chapter 25 - Science and Research and Chapter

26 - Education and Culture have been provisionally closed. In the course

of 2007, negotiations were initiated in eleven chapters, thus increasing

the number of open chapters to sixteen. The Republic of Croatia has

delivered its negotiating positions in a total of 19 chapters, of which

eleven were delivered during 2007. All bodies created for the purposes

of negotiations continued their regular activities. The Negotiating Team

held regular meetings, the Coordinating Committee for the Accession

of the Government of the Republic of Croatia held regular sessions, and

negotiating positions of the Republic of Croatia were adopted following

consultations with the National Committee of the Croatian Parliament.

The co-ordinated monitoring and fulfi lment of obligations in two

complementary segments closely linked to accession negotiations also

had a great impact on the course of negotiations in 2007. These are the

implementation of the Stabilisation and Association Agreement and

the National Programme for Accession to the European Union. The

obligations that Croatia undertakes in the process of accession negotia-

tions are inextricably linked with those already assumed under the

Stabilisation and Association Agreement, as well as those determined

by annual plans for the alignment of Croatian legislation with the acquis

communautaire.

The Chief Negotiator and the members of the negotiating team have

continued to foster and develop bilateral co-operation with Member

Pregovori o pristupanju Europskoj unijiNegotiations on accession to the European Union

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

9

za članstvo u Europskoj uniji. Održani su mnogobrojni razgovori

i konzultacije o iskustvima članica tijekom njihovih pregovora, o

njihovim stavovima o budućnosti procesa proširenja te o specifi č-

nim pitanjima vezanim uz pojedina poglavlja pregovora. Takva se

suradnja pokazala posebno važnom u svjetlu činjenice da nakon

posljednjega vala proširenja pristup pregovorima i metodologija

prema kojoj se odvijaju doživljavaju bitne promjene. Zbog toga se

napredak u pristupnom procesu teško može mjeriti samo brojem

otvorenih i zatvorenih poglavlja ili ispunjenih mjerila. U tom kon-

tekstu sva su dosadašnja postignuća važan ulog u daljnju dinamiku

pregovora.

Republika Hrvatska u 2007. godini uspješno je ispunjavala sve

obveze koje su uvjet za članstvo u Europskoj uniji. Ispunjavanje tih

obveza i provedba sveobuhvatnih društvenih reformi i dalje se sma-

traju važnim instrumentom koji će u konačnici služiti kao potvrda

naše vjerodostojnosti i pripremljenosti za članstvo, posebice tije-

kom ratifi kacije Ugovora o pristupanju. Potvrda dobroga smjera u

provedbi reformi sadržana je i u Izvješću o napretku za 2007. godinu

koji je u studenome objavila Europska komisija. Njime je potvrđeno

da je Hrvatska nastavila poboljšavati svoje sposobnosti preuzima-

nja obveza iz članstva u Europskoj uniji, da ima djelotvorno tržišno

gospodarstvo te da ispunjava političke kriterije. Izvješće, dakle,

bilježi veći ili manji napredak u najvećem broju područja, uključujući

i ona najteža.

Povezivanje pristupnih pregovora i provedbe Sporazuma

o stabilizaciji i pridruživanju

Istodobno s vođenjem pristupnih pregovora Republika Hrvat-

ska nastavila je ispunjavati obveze iz Sporazuma o stabilizaciji

i pridruživanju. Puna provedba navedenoga Sporazuma dobila

je i dodatnu važnost upravo otvaranjem pristupnih pregovora

s obzirom na to da se mjerila za otvaranje odnosno zatvaranje

poglavlja pregovora nerijetko odnose na obveze iz Sporazuma

o stabilizaciji i pridruživanju. Stoga je nužno stalno povezivanje

procesa pristupnih pregovora s procesom provedbe Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju, kao i prioriteta iz Pristupnoga partner-

stva, dokumenta koji je prihvatilo Europsko vijeće u vezi s našim

pristupnim procesom.

States and candidate countries for membership in the European

Union. A great many meetings and consultations have been held on

the experiences of Member States during their negotiations proc-

esses, their positions regarding the future of the enlargement process

and specifi c issues relating to certain negotiating chapters. This kind

of co-operation has shown to be especially important in the light

of the fact that after the last round of enlargement, the approach

to negotiations and their procedural methodology have undergone

signifi cant changes. This is why progress in the accession process can

not be measured solely by the number of opened and closed chapters

or benchmarks completed. In this context, all the achievements so

far represent a signifi cant investment into a continued dynamic pace

of negotiations.

In the course of 2007 the Republic of Croatia successfully fulfi lled all

obligations which are preconditions for membership in the European

Union. The fulfi lment of these obligations and the implementation of

comprehensive social reforms shall be further considered signifi cant

instruments which will ultimately serve as evidence of our credibility

and readiness for membership, particularly during ratifi cation of the

Treaty of Accession. Confi rmation that the implemented reforms are

going in the right direction is also contained in the Progress Report

for 2007, published in November 2007 by the European Commission.

This further confi rms that Croatia’s ability to assume obligations

arising from membership in the European Union is progressing well,

that the country has a functioning market economy and fulfi ls politi-

cal criteria. The report therefore indicates moderate or signifi cant

progress in most areas, including the most complex ones.

Linking accession negotiations with the implementation

of the Stabilisation and Association Agreement

In parallel with conducting accession negotiations, the Republic

of Croatia has continued to fulfi l its obligations deriving from the

Stabilisation and Association Agreement. The full implementation of

this Agreement became all the more important since opening acces-

sion negotiations, as benchmarks for opening or closing chapters are

frequently linked to obligations arising from the Stabilisation and As-

sociation Agreement. This is why it is necessary to continuously link

the accession negotiations process with the process of implementing

the Stabilisation and Association Agreement, as well as integrating

priorities from the Accession Partnership, a document adopted by

the European Council relating to our accession process.

Sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje vodili su ministrica Kolinda Grabar-Kitarović i povjere-nik Europske komisije za proširenje Olli Rehn.The meeting of the Stabilisation and Accession Council was led by Minister Kolinda Grabar-Kitarović and Olli Rehn, European Commissi-oner for Enlargement.

Pregovori o pristupanju Europskoj unijiNegotiations on accession to the European Union

Godišnjak Yearbook 200710

Na sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkoga hrvatsko-

europskoga tijela za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,

održanom u ožujku 2007. godine, razmijenjena su stajališta o posti-

gnućima Hrvatske u pogledu priprema za pristupanje Europskoj uniji te

prioriteta koji proizlaze iz provedbe Sporazuma, Pristupnoga partnerstva

i Izvješća o napretku za 2006. godinu. Vijeće je potvrdilo da Hrvatska

nastavlja ispunjavati kopenhagenske političke kriterije. Također je ukazalo

na potrebu ulaganja daljnjih napora u provođenje reformi u području

pravosuđa, javne uprave te u borbi protiv korupcije. Naglašena je nužnost

bržega zakonodavnog usklađivanja i jačanja administrativne sposobnosti,

ali je općenito ocijenjeno da je učinjen napredak u svim područjima.

Peti Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uni-

ji (NPPEU 2007.) prihvaćen je 18. siječnja. U njemu su detaljno određene

sve obveze tijela državne uprave i drugih institucija, uključenih u proces

priprema za pristupanje Europskoj uniji. Struktura Nacionalnoga pro-

grama prati kriterije za članstvo u Uniji: ispunjavanje političkih kriterija,

gospodarska prilagodba te sposobnost preuzimanja obveza iz članstva

u Europskoj uniji. Uz plan usklađivanja zakonodavstva za tekuću godinu,

Nacionalnim je programom predviđen i niz drugih mjera cilj kojih je osi-

guravanje učinkovite provedbe preuzetih obveza i postizanje spremnosti

za članstvo. Riječ je, primjerice, o mjerama jačanja administrativnih

kapaciteta, kao i o pripremi niza strateških dokumenata razvoja pojedinih

sektora – poljoprivrede, sustava javnih nabava, tržišnoga natjecanja i

drugih.

U svibnju je provedena revizija Nacionalnoga programa. Njome su preci-

znije defi nirane sve do tada preuzete obveze. Revidirano je predlaganje

novih zakonodavnih i provedbenih mjera, brže i potpunije ugrađivanje

normativnoga sadržaja podzakonskih akata u zakonske prijedloge te

spajanje normativnih sadržaja više zakonskih akata u jedan, povlačenje

zakonodavnih i provedbenih mjera, kao i promjena dinamike njihova

prihvaćanja. U konačnici je revizijom NPPEU-a 2007. došlo do povećanja

ukupnoga broja zakona planiranih za harmonizaciju u 2007. godini na

visokih 71, ali i do povećanja broja podzakonskih akata i drugih provedbe-

nih mjera.

Priprema državne uprave za europske poslove

Priprema državne uprave za poslove vezane uz europske integracije ključ-

na je za uspješno obavljanje zadaća koje proizlaze iz članstva u Europskoj

At the March 2007 meeting of the Stabilisation and Association Council,

a joint Croatian-European body for implementing the Stabilisation and

Association Agreement, positions were exchanged regarding Croatia’s

achievements with regard to accession to the European Union, as well

as priorities deriving from the implementation of the Agreement, the

Accession Partnership and the Progress Report for 2006. The Council

confi rmed that Croatia is continuing to fulfi l the Copenhagen political cri-

teria. It also indicated the need for further eff orts in conducting reforms

in the fi elds of justice and public administration, as well as in the fi ght

against corruption. The necessity of speedier alignment of legislation and

strengthening of administrative capacity was highlighted, but the general

assessment was that progress has been made in all areas.

The fi fth consecutive National Programme for the Integration of the

Republic of Croatia into the European Union (NPIEU 2007) was adopted

on 18 January. It determines in detail the obligations of all state adminis-

tration bodies and other institutions involved in the process of preparing

for accession to the European Union. The structure of the National Pro-

gramme follows the criteria for membership in the Union: the fulfi lment

of political criteria, economic adjustment and the capability to assume

obligations pertaining to membership in the European Union. In addition

to the plan for alignment of legislation for the current year, the National

Programme stipulates a whole range of other measures, the purpose

of which is to ensure an effi cient implementation of the obligations

assumed and to attain readiness for membership. This, for instance, in-

volves measures for strengthening administrative capacities as well as for

the preparation of a range of strategic documents for the development

of certain sectors – agriculture, the public procurement system, market

competitiveness and others.

A revision of the National Programme was conducted in May. It defi ned in

more detail all obligations assumed thus far. The procedure of proposing

new legislative and implementation measures, faster and more compre-

hensive inclusion of standard contents from subordinate legislation into

proposals for acts, the merging of standard contents of several legal acts

into one, and the withdrawal of legislative and implementation measures

as well as a change in the pace of their adoption have all been revised. The

revision of the NPIEU in 2007 resulted in the increase of the number of acts

scheduled for alignment in 2007 to a total of 71, as well as in an increase in

the amount of subordinate legislation and other implementation measures.

Preparation of the state administration for European aff airs

Preparation of the state administration for the responsibilities related

to European integration is crucial for the successful completion of

Od 2000. godine ukupno je

usklađeno 276 zakona.

A total of 276 acts have been

aligned since the year 2000.

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

11

uniji. Ministarstvo je i u 2007. nastavilo provoditi i dodatno razrađivati

programe stručnog usavršavanja državnih službenika iz područja eu-

ropskih integracija. Riječ je o više od 220 različitih obrazovnih projekata

kojima je obuhvaćeno više od 4500 sudionika iz tijela državne uprave,

regionalne i lokalne uprave i samouprave, nevladinih organizacija, obrt-

ničkih i gospodarskih komora, novinara, studenata, nastavnika, učenika

i drugih. Među obrazovnim aktivnostima valja posebno istaknuti ciklus

seminara “Abeceda EU“, čijih je osam modula posebno osmišljeno i pri-

lagođeno potrebama za pripremu hrvatske državne uprave na poslove

vezane uz Europsku uniju.

U okviru Vladina programa za stipendiranje na poslijediplomskim

europskim studijima u inozemstvu, u akademskoj 2007./2008. godini

dodijeljene su 24 stipendije, čime je ukupan broj Vladinih stipendista

prešao 200. Samo u 2007. godini kroz taj je program u obrazovanje

kadrova uloženo je više od 3,500.000,00 kuna.

Mnogobrojni obrazovni programi, njih više od 50 u 2007. godini, realizi-

rani su zahvaljujući bilateralnoj pomoći europskih država – Belgije, Fran-

cuske, Irske, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke, Norveške, Poljske i

Velike Britanije, te suradnji s Vijećem Europe, OECD-om, Međunarod-

nom organizacijom frankofonije te stranim institutima i zakladama.

U cilju prenošenja iskustava dobre prakse u procesu pripreme državne

uprave za europske poslove, posebice u državama jugoistočne Europe,

Ministarstvo je sudjelovalo na mnogim međunarodnim konferencijama,

seminarima i okruglim stolovima. U suradnji sa Zakladom Konrada

Adenauera organiziralo je petu međunarodnu konferenciju “Učimo o

EU-a – viša razina obrazovanja za europske integracije“, koja je okupila

više od 60 sudionika iz 20 država i institucija.

Mjesečno gotovo 15.000 poziva “Halo EU“

Uz već postojeće aktivnosti u provedbi Komunikacijske strategije za in-

formiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo,

u 2007. pokrenuti su i novi projekti. Dostupnost informacija o Europskoj

uniji i procesu pristupanja osjetno je povećana uvođenjem besplat-

nog info-telefona “Halo EU“ (0800 622 622) koji je svečano pokrenuo

predsjednik Vlade Ivo Sanader na Dan Europe, 9. svibnja. O učincima

toga projekta govori i broj primljenih poziva: mjesečni prosjek poziva je

14.842, od čega se 5258 odnosi na preslušavanje poruka, a 9584 poziva

bilo je upućeno operaterima.

tasks resulting from membership in the European Union. In 2007, the

Ministry continued with the implementation and further develop-

ment of the professional training programmes for state offi cials in the

fi eld of European integration. These consist of more than 220 diff erent

educational projects encompassing more than 4,500 participants from

the state administration bodies, regional and local government and self-

government, non-governmental organisations, chambers of trade and

crafts, chambers of commerce, journalists, students, teachers, pupils

and others. Of these educational activities, the cycle of seminars entitled

“The ABC of the EU” merits a special mention, the eight modules of

which have been specifi cally set up for and adapted to the requirements

for preparing the Croatian state administration for tasks related to the

European Union.

Within the scope of the Government programme for scholarships in gradu-

ate European studies abroad, in the academic year 2007/2008 were ranted

24 scholarships, bringing the total number of scholarships received to

200. Through this programme alone, more than 3,500,000.00 HRK were

invested in 2007 in the education of personnel.

Numerous educational programmes, more than 50 in 2007, took place

thanks to bilateral assistance from several European countries: Belgium,

France, Germany, Ireland, Luxembourg, the Netherlands, Norway, Poland

and the United Kingdom; and through co-operation with the Council of

Europe, the OECD, the International Organisation of the Francophonie as

well as with foreign institutes and foundations.

With the aim of transferring experience of good practice in the process

of preparing the state administration for European aff airs, particularly in

the countries of South East Europe, the Ministry participated in a number

of international conferences, seminars and round tables. In partnership

with the Konrad Adenauer Foundation, the fi fth consecutive international

conference “Learning Europe – Advanced Training in EU Matters” was or-

ganised, with more than 60 participants from 20 countries and institutions.

Almost 15,000 calls a month to “Hello, EU”

In addition to the existing activities in the implementation of the Com-

munication Strategy for informing the Croatian public about the European

Union and preparation for membership, new projects were initiated in

2007. The availability of information regarding the European Union and the

accession process has increased signifi cantly with the introduction of the

toll-free info phone line “Hello, EU” (0800 622 622), offi cially inaugurated

by Prime Minister Ivo Sanader on Europe Day, 9 May. The number of calls

received points to the eff ectiveness of this project: the average number of

calls per month was 14,842, of which 5,258 calls were connected to the pre-

recorded information system and 9,584 were put through to operators.

Godišnjak Yearbook 200712

Pojačana je i suradnja s nacionalnim i lokalnim medijima u predstavljanju

tema iz područja europskih integracija te hrvatskoga puta u Europsku

uniju. Podaci o gledanosti “Euromagazina“ i “Abecede EU“, posebno na-

mijenjene mladima, bili su temelj za nastavak suradnje s HTV-om, a pro-

širena je i suradnja s petnaestak lokalnih radijskih postaja. Nastavljena je

i suradnja s Hrvatskim katoličkim radijem, kao i dugogodišnja suradnja s

dnevnikom “Novi list“ u objavljivanju mjesečnoga podlistka “Europa“.

U cilju održavanja i poticanja javne rasprave o različitim aspektima

integracijskoga procesa te približavanja tih tema lokalnim sredinama,

u 2007. u devet je gradova diljem Hrvatske organizirano devet susreta

Nacionalnoga foruma o pristupanju Europskoj uniji. Među njima valja

istaknuti onaj s temom “Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije“

na kojem se raspravljalo o antikorupcijskom programu Vlade, pitanjima

smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta, digitalizaciji zemljišnih

knjiga, racionalizaciji mreže sudova i jačanju profesionalizacije u sudstvu.

Ostale teme susreta Nacionalnoga foruma bile su “Istine i zablude o

EU“, “Briga za otpad i razvoj gospodarstva“, “Što donosi liberalizacija

energetskog tržišta?“, “Pomorska politika u svjetlu pristupanja Europ-

skoj uniji“, “Cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača“,

“Reforma strukovnog obrazovanja“, “Prilagodba malog i srednjeg podu-

zetništva u procesu pristupanja Europskoj uniji“ i “Interesno udruživanje

poljoprivrednih proizvođača kao temelj razvoja poljoprivredne proizvod-

nje u Republici Hrvatskoj“.

U okviru tradicionalne manifestacije “Europski tjedan“, kojim se obilježava

9. svibnja – Dan Europe, Ministarstvo je organiziralo ili sudjelovalo u nizu

događanja kojima se široj javnosti i pojedinim ciljnim skupinama približa-

va Europska unija. Središnja proslava “Europskog tjedna“ održana je na

Cvjetnom trgu u Zagrebu, a na svečanosti je bio i predsjednik Republike Hr-

vatske Stjepan Mesić. U suradnji s Delegacijom Europske komisije i drugim

partnerima prvi je put organiziran “EU Bus“, posebno opremljen autobus

koji je obišao devet hrvatskih gradova (Zagreb, Sisak, Osijek, Vukovar,

Slavonski Brod, Split, Zadar, Rijeka, Pula). U “Europskom tjednu“ završila su

i natjecanja za učenike Login@Europe i EUQUIZ.

U 2007. godini objavljena je serija od 35 letaka posvećenih pregovorima

o pristupanju Hrvatske EU-u, četiri broja časopisa “Euroforum“, drugo

izdanje publikacije namijenjene poljoprivrednicima “Kako u EU? 85 pitanja

i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji“, englesko izdanje

publikacije “Hrvatska na putu u EU“, hrvatsko i englesko izdanje Nacional-

noga programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji – 2007.

godina te novo, dopunjeno izdanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

U okviru suradnje s nevladinim organizacijama Ministarstvo je fi nanci-

Co-operation with the national and local media has intensifi ed as well in

regard to presenting topics related to European integration and Croatia’s

road to European Union membership. High viewing fi gures for “Euromaga-

zin” and “EU Alphabet”, programmes designed particularly for the younger

generation, were the basis for the decision to continue co-operation with

Croatian Radio Television, while co-operation also expanded to include some

fi fteen local radio stations. Co-operation with Croatian Catholic Radio is also

continued, as well as the traditional co-operation with the daily paper “Novi

list” through their monthly section “Europe”.

With the aim of stimulating and maintaining public debate regarding various

aspects of the integration process and introducing these topics to local com-

munities, nine meetings of the National EU Accession Forum were organised in

nine cities throughout Croatia. Of these, the meeting entitled “Judicial Reform

and the Suppression of Corruption” should be highlighted, since the topics

discussed included the Government’s anti-corruption programme, reducing

the number of pending court cases, the digitalisation of the land registries,

rationalising the courts network and increasing levels of professionalism in the

judicial system. Other topics of the National Forum meetings were “Truths and

Misconceptions about the EU”, “Waste Management and Economic Develop-

ment”, “Benefi ts of the Liberalisation of the Energy Market”, “Maritime Policies

in the Light of Accession to the European Union”, “Lifelong Learning for Farmers

and Rural Population”, “Reform of Professional Education”, “Adapting Small and

Medium-sized Businesses in the Process of Accession to the European Union”

and “Farmers’ Interest Groups as the Basis for Developing Agriculture in the

Republic of Croatia”.

As a part of the traditional event “Europe Week”, celebrating 9 May – Europe

Day, the Ministry organised or participated in a series of events which presented

the European Union to the broader public and to certain target groups. The

central celebration of “Europe Week” was held at Preradović Square in Zagreb,

and was attended by the President of the Republic of Croatia, Stjepan Mesić.

In co-operation with the Delegation of the European Commission and other

partners, the “EU Bus” was organised for the fi rst time, a specially equipped bus

which travelled to nine Croatian cities (Zagreb, Sisak, Osijek, Vukovar, Slavonski

Brod, Split, Zadar, Rijeka and Pula). During “Europe Week” the competitions for

students Login@Europe and EUQUIZ took place.

In 2007, a series of 35 leafl ets was published about negotiations on the acces-

sion of Croatia to the EU, as were four issues of “Euroforum” magazine, the

second edition of the publication for farmers “How to Join the EU, 85 Ques-

tions and Answers for Croatian Farmers about the European Union”, an English

edition of the publication “Croatia on the Road to the European Union”, the

Croatian and English edition of the National Programme of the Republic of

Croatia for Accession to the European Union – 2007, and the new, updated edi-

tion of the Stabilisation and Association Agreement.

U 2007. godini ukupno je

podijeljeno oko 150.000

primjeraka besplatnih

informativnih publikacija.

Approximately 150,000 issues

of free information

publications were distributed

in the course of 2007.

Pregovori o pristupanju Europskoj unijiNegotiations on accession to the European Union

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

13

ralo 25 projekata informiranja i obrazovanja građana o Europskoj uniji i integracijskom

procesu te sudjelovalo u projektima udruga kao što su seminari i predavanja. Za različite

ciljne skupine – državnu upravu, lokalnu upravu i samoupravu, škole, fakultete, nevladine

udruge, interesna udruženja i druge – Ministarstvo je tijekom godine organiziralo više od

100 seminara, radionica, predavanja, konferencija, tribina, okruglih stolova i rasprava o

različitim temama vezanim uz proces europskih integracija. Posebno valja naglasiti da je

pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, Europske komisije i hrvatskoga ogranka

Svjetske konferencije religija za mir Ministarstvo organiziralo međunarodnu konferenciju

“Uloga Hrvatske u ujedinjenoj Europi“.

Uz potporu Ministarstva kulture, a u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom, Mini-

starstvo je u okviru projekta “Europa 2020“ europskoj javnosti predstavilo radove europ-

skih grafi čkih dizajnera s temom budućnosti Europe. Riječ je o deset izložbi postavljenih u

Ateni, Beču, Beogradu, Berlinu, Bruxellesu, Lisabonu, Tirani i Varšavi te u Opatiji i Splitu.

Hrvatski – budući službeni jezik Europske unije

Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hrvatski će postati jedan od službenih jezika Unije.

Pripreme za to već su počele i provode se u Ministarstvu, odnosno u njegovoj Samostalnoj

službi za prevođenje iz područja europskih integracija koja obavlja poslove prevođenja

i koordinacije prevođenja, redakture i lekture pri izradi hrvatske inačice pravnih propisa

Europske unije.

Pregovori, kao veoma dinamičan proces, zahtijevaju brzo i kvalitetno prevedene propise

i strateške dokumente radi dokazivanja usklađenosti hrvatskoga pravnog sustava s eu-

ropskim te prikazivanja poduzetih i ostvarenih mjera. U procesu koordinacije prevođenja

surađivalo se s više od dvjesto vanjskih suradnika – prevoditelja, lektora, jezičnih, pravnih

i stručnih redaktora. Broj stranica Službenoga lista koje treba prevesti i na njima provesti

sve ili neke od redaktura iznosi gotovo 110.000. Preostalo je prevesti još samo 20-ak posto

pravne stečevine s hrvatske prioritetne liste. Samo je u 2007. godini prevedeno i redigirano

više od 55.000 stranica. Istodobno je za potrebe pregovaračkog procesa na engleski jezik

prevedeno oko 10.000 stranica hrvatskih zakonskih i podzakonskih akata, pregovaračkih

stajališta, mjerila, akcijskih planova, strategija i drugoga.

Usporedno se radilo i na osiguranju infrastrukture za prevoditelje. Uz do sada izrađene

priručnike – “Priručnik za prevođenje pravnih akata Europske unije“ i “Priručnik za prevo-

đenje pravnih propisa Republike Hrvatske na engleski jezik“ – pripremljeno je i nekoliko

glosara u tiskanom i elektroničkom obliku. Veća pozornost posvećena je terminološkom

usklađivanju, posebice nazivima pravnih akata, unosu termina u odgovarajuću bazu koja

se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva (http://www.mvpei.hr/euroterm) i u cijelosti

je kompatibilna s terminološkom bazom Europske unije (IATE). Radne verzije prijevoda

hrvatskih pravnih propisa na engleski jezik također se mogu naći na internetskoj stranici

Ministarstva na adresi http://www.mvpei.hr/zakoni .

Within the framework of co-operation with non-governmental organisations, the Ministry

fi nanced 25 projects providing information and education for citizens about the European

Union and the integration process, and participated in NGO projects through seminars

and lectures. During the year the Ministry organised more than 100 seminars, workshops,

lectures, conferences, gatherings, round tables and debates regarding a number of topics

about European integration for diff erent target groups – the state administration, local

government and self-government, schools, universities, non-governmental organisations,

interest associations and others. It should also be noted that with the sponsorship of the

Government of the Republic of Croatia, the European Commission and the Croatian sec-

tion of the World Conference of Religions for Peace, the Ministry organised the interna-

tional conference “Croatia’s Role in a Unifi ed Europe”.

With support from the Ministry of Culture and in co-operation with the Croatian Designers Associa-

tion, the Ministry presented the work of European graphic designers to the European public with

the project “Europe 2020” on the topic of the future of Europe. This comprised of ten exhibitions: in

Athens, Vienna, Belgrade, Berlin, Brussels, Lisbon, Tirana and Warsaw, as well as in Opatija and Split.

Croatian – a future offi cial language of the European Union

With the accession of Croatia to the European Union, Croatian will become one of the offi cial

languages of the Union. Preparations have begun in this respect and are ongoing within the Ministry,

or more precisely its Independent Translation Service in the Field of European Integration, in charge

of translation work and the coordination of translation, editing and proof-reading in the process of

creating the Croatian version of the body of legislation of the European Union.

The negotiations, being an exceptionally dynamic process, require fast and high quality trans-

lations of regulations and strategic documents, with the aim of verifying that the Croatian le-

gal system has been aligned with that of the European Union, and of presenting the measures

undertaken and achieved. More than 200 freelancers were hired in the process of coordinating

translations – translators, proof-readers, linguistic, legal and other specialist editors. The

number of pages of the Offi cial Journal that need to be translated, and then partly or entirely

edited, is close to 110,000. Only about 20 percent of the acquis communautaire remains to

be translated from the Croatian priority list. In 2007 alone over 55,000 pages were translated

and edited. Simultaneously, about 10,000 pages of Croatian acts and subordinate legislation,

negotiating positions, benchmarks, action plans, strategies and other documents necessary

for the negotiating process were translated into English.

At the same time, adequate infrastructure for translators was provided. Alongside the

existing manuals – “The Manual for Translating Legal Acts of the European Union” and “The

Manual for Translating Legal Regulations of the Republic of Croatia into English” – several

glossaries were prepared, both as hard copies and in digital format. Increased attention was

paid to terminological consistency, particularly in relation to the titles of legal acts as well as

to the entry of the terms into the appropriate database located on the Ministry’s web page

(http://www.mvpei.hr/euroterm), which is entirely compatible with the terminology data-

base of the European Union (IATE). Working versions of English translations of Croatian legal

regulations may also be found on the Ministry’s website at http://www.mvpei.hr/zakoni .

Godišnjak Yearbook 200714

Ključno – ispunjavanje političkih kriterija

Jedno od ključnih pitanja u pretpristupnom procesu i nezaobilazan uvjet

za pristupanje u članstvo Europske unije jest pravodobno i učinkovito

ispunjavanje takozvanih političkih kriterija. Napredak koji je u tom

području Hrvatska ostvarila prepoznat je i u Izvješću o napretku što

ga je Europska komisija objavila u studenome. Pozitivno je naglašeno

smanjenje broja neriješenih slučajeva na hrvatskim sudovima, uspješ-

ne antikorupcijske akcije i intenzivan rad na stambenom zbrinjavanju

povratnika. Područja u kojima se od Hrvatske očekuje dodatni napor

najvećim se dijelom poklapaju s mjerilima koje je Europska komisija po-

stavila u poglavlju o pravosuđu i temeljnim pravima. Riječ je, dakako, o

reformi pravosudnoga sustava, jačanju borbe protiv korupcije, posebno

na višim razinama, učinkovitijoj primjeni Ustavnoga zakona o pravima

nacionalnih manjina te o dovršetku procesa povratka izbjeglica i njihova

stambenog zbrinjavanja i povrata imovine. Vidljiviji napredak očekuje

se i u segmentu državne uprave. Ipak, u 2007. donesen je određen broj

zakona i podzakonskih akata koji će pridonijeti depolitizaciji i profesiona-

lizaciji službe. U Izvješću je također izneseno očekivanje da će se nastaviti

puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i

osigurati svi zakonski i drugi preduvjeti za provođenje korektnih, tran-

sparentnih i na nacionalnoj osnovi nediskriminirajućih suđenja za ratne

zločine pred domaćim sudovima.

U provedbi spomenutih reformskih procesa Hrvatska je stekla dragocje-

no iskustvo koje je spremna podijeliti i s drugima, posebno s državama

uključenim u Proces stabilizacije i pridruživanja, čiju europsku perspekti-

vu dosljedno podupire.

522 pridruživanja stajalištima Europske unije

Sukladno zaključcima Europskoga vijeća iz Soluna (Thessaloniki agenda)

iz 2003. godine, zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja pozivaju se

na pridruživanje izjavama, zajedničkim stajalištima i drugim odluka-

ma Europske unije u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. U

skladu s time, vanjska politika Republike Hrvatske slijedi stajališta Vijeća

ministara EU-a te se pridružuje njihovim stajalištima na osnovi poziva

Glavnoga tajništva Vijeća EU-a. Pridruživanje se od veljače 2007. odvija

putem internoga elektroničkog sustava EU-a pod nazivom Associated

Countries Network (ACN) unutar kojega su računalne jedinice u Misiji

Republike Hrvatske pri EZ-u u Bruxellesu te u zgradi Ministarstva u

Zagrebu povezane s Glavnim tajništvom Vijeća Europske unije. Na taj je

način u 2007. ostvareno ukupno 522 pridruživanja i to: u Bruxellesu – 71,

u UN-u u New Yorku – 182, u UN-u u Ženevi – 57, u UN-u u Beču – 62 te

pri OESS-u – 136.

Key issue – fulfi lment of political criteria

One of the key issues in the pre-accession period and a mandatory condition for

accession to membership of the European Union is the timely and effi cient fulfi l-

ment of the so-called political criteria. Progress Croatia has made in this area

was also recognised in the Progress Report the European Commission published

in November. The reduction in the number of pending court cases in Croatian

courts, successful anti-corruption actions and intensifi ed activities in providing

housing for returnees were highlighted as especially positive. The areas where

more eff ort is expected from Croatia for the most part correspond to bench-

marks the European Commission has set in the chapter relating to the judiciary

and fundamental rights. These encompass judicial system reform, intensifying

the fi ght against corruption, particularly on higher levels, a more effi cient imple-

mentation of the Constitutional act on the rights of national minorities and the

completion of the process for the return of refugees, as well as the restitution

of their property and resolution of their housing needs. More visible progress

is also expected in the segment of the state administration. A number of acts

and items of subordinate legislation were, however, adopted in 2007 which will

contribute to the depoliticisation and higher professionalism of the service. The

Report further states the expectation of continued full co-operation with the In-

ternational Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, as well as the fulfi lment

of all legal and other preconditions for conducting war crimes trials that are fair,

transparent and do not discriminate on a national basis in Croatian courts.

Croatia has gained valuable experience in the implementation of the indi-

cated reforms which it is ready to share with others, particularly the countries

involved in the Stabilisation and Association Process, as a part of the coun-

try’s consistent support for their European potential.

522 positions aligned with the European Union

In accordance with the conclusions of the European Council from the Thes-

saloniki Agenda of 2003, the countries in the Stabilisation and Association

Process are invited to align their positions with the statements, joint positions

and other decisions of the European Union within the framework of common

foreign and security policy. Accordingly, the foreign policy of the Republic of

Croatia is aligned with the positions of the EU Council of Ministers, associa-

tion taking place based on the invitation of the General Secretariat of the

Council of Ministers. Since February 2007, association has been conducted

through an internal electronic system of the EU named the Associated

Countries Network (ACN), with computer units in the Mission of the Republic

of Croatia to the European Union and in the Ministry building in Zagreb linked

to the General Secretariat of the European Union Council. This is how 522 as-

sociations were completed in 2007, of which 71 were in Brussels, 182 at the UN

in New York, 57 in Geneva, 62 at the UN in Vienna and 136 within the OSCE.

Politička suradnja Hrvatske i Europske unijePolitical co-operation between Croatia and the European Union

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

15

U srpnju se Hrvatska prvi put uključila u neku civilnu misiju Europske

unije. Bila je to EUPOL-ova misija u Afganistanu u kojoj sudjeluju i dva

hrvatska policijska djelatnika. Sudjelovanje u pripremnoj fazi uspostav-

ljanja vojne misije Europske unije u Čadu tijekom 2007. omogućilo je

mjerodavnim službama u Hrvatskoj da se pobliže upoznaju s mehaniz-

mima strukturiranja vojnih misija Europske unije. Hrvatska je naknadno

potvrdila svoje sudjelovanje i u toj misiji. Hrvatska je također sudjelovala

u pripremnim aktivnostima za uspostavljanje terenske misije Europske

unije na Kosovu (EULEX).

Pojačane su i aktivnosti vezane uz bolje informiranje i osposobljavanje

hrvatskih diplomata i drugih državnih službenika za područje europske

sigurnosne i obrambene politike (European Security and Defence Policy,

ESOP). U suradnji s Ministarstvom obrane Velike Britanije za predstavni-

ke Ministarstva obrane, Oružanih snaga i Ministarstva vanjskih poslova

i europskih integracija održana su predavanja o ESOP-u. Završen je prvi

ciklus ESOP-ove obuke za predstavnike zemalja Procesa stabilizacije i pri-

druživanja, koji je počeo u studenome 2006. godine. To je bio i trenutak

za redefi niranje strukture toga tipa obuke u drugom ciklusu koji se odvija

tijekom 2007. i 2008. godine. Predstavnik Hrvatske sudjelovao je na:

Šestoj geografskoj konferenciji EUMS, održanoj u svibnju u Bruxellesu, a

tijekom godine se nastavilo i s upućivanjem predstavnika na ESOP-ove

orijentacijske tečajeve na Europskome koledžu za sigurnost i obranu. U

studenome su hrvatski predstavnici prvi put sudjelovali na ESOP-ovu

seminaru za glasnogovornike i djelatnike odjela za odnose s javnošću

(ESDP PPI Course).

U studenome je potpisan provedbeni dio Ugovora o sigurnosnim postup-

cima za razmjenu tajnih podataka – takozvani Sigurnosni aranžmani.

Njihovo potpisivanje bilo je omogućeno izmjenama u hrvatskome zako-

nodavstvu u području zaštite podataka, prihvaćenim u srpnju.

Snažna potpora Europskoga parlamenta

Europski parlament nastavio je pružati potporu Hrvatskoj na njezinu

putu prema punopravnom članstvu u EU-u. To je najbolje došlo do

izražaja prilikom susreta na visokoj razini. U veljači je Hrvatsku posjetio

izvjestitelj za Republiku Hrvatsku u Europskome parlamentu Hannes

Swoboda. U ožujku se predsjednik Vlade Ivo Sanader u Bruxellesu sastao

s predsjednikom Europskoga parlamenta Hans-Gertom Pötteringom,

predsjednikom Odbora za vanjske poslove Jacekom Saryusz-Wolskim

te predsjednicima političkih skupina (socijalista – Martinom Schulzom,

liberala – Grahamom Watsonom i zelenih – Danielom Cohn-Benditom).

U travnju je Hrvatsku posjetio Miguel Angel Martínez Martínez, potpred-

sjednik, a u svibnju i rujnu Hans-Gert Pöttering, predsjednik Europskoga

In July, Croatia joined a civilian mission of the European Union for the fi rst

time. It was the EUPOL mission in Afghanistan, in which two Croatian

police offi cers took part. Participation in the preparatory stage of organis-

ing a military mission of the European Union in Chad in the course of 2007

enabled the competent authorities in Croatia to gain a better insight into

the mechanisms of structuring European Union military missions. Croatia

confi rmed, at a later date, its participation in this mission as well. Croatia

has moreover been active in preparatory activities for creating a European

Union fi eld mission in Kosovo (EULEX).

Activities have also intensifi ed in relation to providing better informa-

tion and training to Croatian diplomats and other civil servants in the

area of European Security and Defence Policy (ESOP). Lectures regarding

ESOP have been held in co-operation with the Ministry of Defence of the

United Kingdom for representatives of the Croatian Ministry of Defence,

Armed Forces and Ministry of Foreign Aff airs and European Integration.

The fi rst cycle of ESOP training for representatives from countries in the

Stabilisation and Association Process, initiated in November of 2006, has

been completed. This provided the opportunity to redefi ne the structure

of this type of training for the second cycle, taking place during 2007 and

2008. Croatia’s representative participated in the 6th EUMS Geographic

Conference held in Brussels in May, while other Croatian representatives

attended the ESOP orientation courses at the European Security and

Defence College. In November, Croatian representatives for the fi rst time

participated at the ESOP seminar for spokespersons and public relations

personnel (ESDP PPI Course).

The implementation section of the Treaty on Safety Procedures for Confi -

dential Data Exchange, the so-called Security Arrangements, was signed in

November. The signing of this document was made possible by amendments

of Croatian legislation with regard to data protection, adopted in July.

Strong support of the European Parliament

The European Parliament has continued to provide strong support to

Croatia on its way to full membership in the EU. This was particularly

evident during high level visits. Hannes Swoboda, Rapporteur for the Re-

public of Croatia in the European Parliament visited Croatia in February.

In March the Croatian Prime Minister, Ivo Sanader, met the President of

the European Parliament, Hans-Gert Pöttering; Chairman of the Foreign

Aff airs Committee Jacek Saryusz-Wolski, and presidents of political

groups (Socialists: Martin Schulz, Liberals: Graham Watson, and the

Green Party: Daniel Cohn-Bendit). Miguel Angel Martínez Martínez, Vice-

President and Hans-Gert Pöttering, President of the European Parliament

visited Croatia in April and September respectively. A delegation from the

Godišnjak Yearbook 200716

parlamenta. U rujnu je Hrvatsku posjetilo izaslanstvo Pododbora za

ljudska prava Europskoga parlamenta.

U 2007. godini održana su dva sastanka Zajedničkoga parlamentarnog

odbora (u ožujku u Zagrebu i u listopadu u Bruxellesu). To zajedničko

tijelo čine zastupnici Hrvatskoga sabora i Europskoga parlamenta. Na

sastancima je pozdravljena dinamika pristupnih pregovora, a Hrvatska je

ohrabrena da na vrijeme ispuni zadane kriterije za zaključenje pregovora

kako bi Europski parlament do lipnja 2009. mogao dati pristanak na

hrvatsko članstvo u Europskoj uniji.

Europski parlament 25. travnja prihvatio je Izvješće o napretku Hrvatske

u 2006. godini, izvjestitelja za Hrvatsku u Odboru za vanjske poslove Ha-

nnesa Swobode. To je prvi put da se u službenome dokumentu jedne eu-

ropske institucije 2009. spominje kao godina kada bi Europski parlament

mogao dati suglasnost za primitak Hrvatske u Europsku uniju. Davanje

suglasnosti za primitak nove članice u Europsku uniju jedan je od glavnih

prerogativa Europskoga parlamenta. Iako odluku o pristupanju nove

članice donosi Europsko vijeće, to je moguće tek nakon prethodne sugla-

snosti Europskoga parlamenta. Stoga taj dokument predstavlja snažno

ohrabrenje Hrvatskoj za ubrzanje pregovaračkoga procesa.

Sve veći interes županija i civilnog društva za Europsku uniju

Drugi sastanak Radne skupine za Republiku Hrvatsku pri Odboru regija

održan je u lipnju u Bolu na Braču. Na njemu su predstavnici hrvatskih

lokalnih i regionalnih vlasti razgovarali s članovima Odbora regija o mo-

gućnostima korištenja pomoći iz europskih fondova. Pri tome je posebno

naglašena uloga koju bi u tom procesu trebala imati lokalna i regionalna

samouprava.

U ožujku je u Bruxellesu održan prvi sastanak Odbora za praćenje

civilnog društva (EU-Croatia Follow-up Committee for Civil Society).

Na sastanku su potvrđeni članovi Odbora i promatrači, a prihvaćen je i

program rada za razdoblje od 2007. do 2009. godine. Dogovoreno je da

će aktualno stanje pregovora biti stalna točka dnevnoga reda Odbora u

budućem radu, a naglasak će se stavljati na poglavlja posebno važna za

predstavnike socijalnih partnera i civilnog društva. Na drugom sastanku

Odbora koji je održan u Splitu u listopadu donesena je odluka o promjeni

naziva tijela u “EU-RH Zajednički savjetodavni odbor“, što odgovara

stvarnoj funkciji Odbora i statusu Hrvatske kao države kandidatkinje.

Također, predstavljeno je izvješće Europskoga gospodarskog i socijalnog

odbora (EGSO) pod nazivom “Republike Hrvatska na putu pristupanja“

u kojem je dana jasna podrška ulasku Hrvatske u Europsku uniju u 2009.

godini. Dolaskom u Hrvatsku, prigodom ovoga sastanka, predsjednik

Subcommittee on Human Rights of the European Parliament paid a visit to

Croatia in September.

Two meetings of the Joint Parliamentary Committee were held in 2007 (in

Zagreb in March and in Brussels in October). This joint authority consists of

members of the Croatian Parliament and the European Parliament. The pace

of accession negotiations was commended at the meetings, where Croatia

was furthermore encouraged to fulfi l the required criteria for the conclusion

of negotiations, so that the European Parliament may issue its consent for

Croatian membership in the European Union by June 2009.

On 25 April, the European Parliament adopted the Croatia 2006 Progress Report,

prepared by the Rapporteur for Croatia in the Foreign Aff airs Committee, Hannes

Swoboda. This was the fi rst time that an offi cial document of a European institution

indicated 2009 as the year when the European Parliament could issue its consent for

the accession of Croatia to the European Union. Granting consent for the accession

of a new member to the European Union is one of the main prerogatives of the Euro-

pean Parliament. Although the decision on the accession of a new member is reached

by the European Council, it is only possible following the consent of the European

Parliament. That is why the document in question represents a strong incentive for

Croatia to intensify the negotiations process.

Growing interest of counties and civil society in the European Union

The second meeting of the Working Group for the Republic of Croatia within the

Committee of the Regions was held in June in Bol on the island of Brač. At the

meeting, representatives of Croatian local and regional authorities discussed

opportunities for obtaining aid from European funds with the members of the

Committee of the Regions. Particular emphasis was laid on the role that local

and regional self-governments should play in this process.

The fi rst meeting of the EU-Croatia Civil Society Follow-up Committee was

held in Brussels in March. The names of the Committee members and observ-

ers were confi rmed at the meeting, and the working programme for the

period from 2007 to 2009 was adopted. It was agreed that the current state

of negotiations would be a permanent item on the Committee agenda in its

future work, while emphasis should be placed on chapters of particular im-

portance for representatives of social partners and civil society. At the second

Committee meeting held in Split in October, a decision was reached to re-

name the authority to the “EU-Croatia Joint Consultative Committee”, which

better suits the actual function of the Committee and the status of Croatia as

a candidate country. A report of the European Economic and Social Commit-

tee (EESC) was presented, entitled “The Republic of Croatia on its Road to

Accession”, which expressed clear support for the accession of Croatia to the

European Union in 2009. By visiting Croatia to attend this meeting, the EESC

Politička suradnja Hrvatske i Europske unijePolitical co-operation between Croatia and the European Union

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

17

EGSO-a Dimitris Dimitriadis pokazao je da je podrška koju njegov Odbor

daje Hrvatskoj neupitna.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija potiče institucio-

nalnu suradnju raznih segmenata hrvatskoga društva s odgovarajućim

tijelima Europske unije. Time se na najbolji način promiče uključivanje

širokoga kruga građana u eurointegracijske procese i bolje poznavanje

aktivnosti koje se poduzimaju u okviru pristupanja Hrvatske Europskoj

uniji, kao i informiranje o tome kako Europska unija u biti funkcionira.

Priprema hrvatskih stručnjaka za rad u

specijaliziranim agencijama

Agencije su decentralizirana tijela Europske unije, osnovana u cilju

provedbe specifi čnih tehničkih, znanstvenih ili upravnih zadataka iz

djelokruga Europske unije. Priprema država kandidatkinja za uključiva-

nje njihovih stručnjaka u rad agencija posebno se fi nancira iz sredstava

pretpristupne pomoći. Sudjelovanje Hrvatske u tim agencijama počelo je

još 2005. godine u okviru programa PHARE.

Tijekom 2007. organiziran je niz radionica, seminara i konferencija za

pripremu hrvatskih i turskih stručnjaka za uključivanje u rad određenih

agencija. Te su se pripreme tijekom cijele godine obavljale u suradnji sa

sljedećim agencijama: Europskim centrom za razvoj strukovnog obrazo-

vanja (CEDEFOP), Uredom Zajednice za održavanje raznolikosti biljnih

vrsta (CPVO), Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU-

OSHA), Europskom agencijom za lijekove (EMEA), Europskom agenci-

jom za sigurnost hrane (EFSA), Europskom zakladom za poboljšavanje

životnih i radnih uvjeta (EUROFOUND), Europskom agencijom za po-

morsku sigurnost (EMSA), Europskim centrom za nadzor nad drogama

i borbu protiv ovisnosti o drogama (EMCDDA) te Europskim centrom za

praćenje rasizma i ksenofobije (EUMC). U okviru regionalnoga programa

CARDS 2005 predviđene su odgovarajuće pripreme za buduće uključi-

vanje stručnjaka iz Hrvatske u još dvije agencije: Europsku agenciju za

okoliš (EEA) i Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA).

No, odvijanje tih priprema bit će završeno tek 2008. godine.

Nastavljena je suradnja Ministarstva unutarnjih poslova i Europskoga

policijskog ureda (EUROPOL) koja se zasniva na Sporazumu o operativ-

noj i strateškoj suradnji. Obavljene su pripreme za upućivanje policijskog

časnika za vezu u EUROPOL-ov ured u Haagu. U studenome je u Bruxe-

llesu potpisan Sporazum o suradnji Hrvatske i EUROJUST-a na području

pravosuđa. Sklapanje toga sporazuma unaprijedit će postojeću suradnju

u području pravosuđa i unutarnjih poslova s državama članicama Europ-

ske unije i drugim državama koje su zaključile slične sporazume s EURO-

President, Dimitris Dimitriadis, indicated the unquestionable support of

this Committee for Croatia.

The Ministry of Foreign Aff airs and European Integration fosters institu-

tional co-operation between various segments of Croatian society and

the appropriate bodies within the European Union. This is the best way of

promoting the inclusion of the broader public into Euro-Atlantic processes

and providing more information about the activities undertaken within

the framework of Croatia’s accession to the European Union, as well as

information about the functioning of the European Union.

Preparing Croatian experts for work in specialised agencies

Agencies are decentralised bodies of the European Union, founded with the aim

of implementing specifi c technical, scientifi c or administrative tasks within the

competence of the European Union. The preparation of candidate countries for

the involvement of their professionals in the work of agencies is funded specifi cally

from pre-accession assistance funds. Croatia’s participation in these agencies

began in 2005 within the framework of the PHARE programme.

During 2007 a number of workshops, seminars and conferences were

organised to prepare Croatian and Turkish professionals for work in specifi c

agencies. The preparations took place throughout the year in co-operation

with the following agencies: the European Centre for the Development

of Vocational Training (CEDEFOP), the Community Plant Variety Offi ce

(CPVO), the European Agency for Safety and Health at Work (EU-OSHA),

the European Medicines Agency (EMEA), the European Food Safety

Authority (EFSA), the European Foundation for the Improvement of Living

and Working Conditions (EUROFOUND), the European Maritime Safety

Agency (EMSA), the European Monitoring Centre for Drugs and Drug

Addiction (EMCDDA) and the European Monitoring Centre on Racism and

Xenophobia (EUMC). Within the regional CARDS 2005 programme, ad-

equate preparations have been planned for the future inclusion of experts

from Croatia in two other agencies: the European Environment Agency

(EEA) and the European Aviation Safety Agency (EASA). However, these

preparations will only be completed during 2008.

Co-operation between the Ministry of the Interior and the European Police

Offi ce (EUROPOL) continued, based on the Agreement on Operational and

Strategic Co-operation. Preparations for appointing a police liaison offi cer

to the EUROPOL offi ce in The Hague have been completed. The Judicial Co-

operation Agreement between Croatia and EUROJUST was signed in Brus-

sels in November. The signing of this Agreement will improve the existing

co-operation in the fi eld of justice and internal aff airs with the European

Union Member States and with other countries which have concluded

Godišnjak Yearbook 200718

JUST-om. Nakon stupanja na snagu navedenog sporazuma, Hrvatska će

imenovati svojega časnika za vezu pri EUROJUST-u.

Konkretna fi nancijska pomoć Europske unije

Od ožujka su se u Hrvatskoj provodili programi pomoći Europske unije za

čije su jednogodišnje provođenje ugovoreni sljedeći iznosi (u milijunima

eura i postotku od ukupno dodijeljenih sredstava):

CARDS 2003: 287,68 ili 97,7%,

CARDS 2004: 44,06 ili 94,6%,

Phare 2005: 63,98 ili 87,5%,

Phare 2006: pokrenuti pregovori.

U programu ISPA provodi se ukupno 6 projekata, a ugovoreno je ukupno

120.311,66 eura. U okviru programa SAPARD provedena su dva natječaja,

odobreno je 29 projekata, a ugovoreni iznos potpore iz tih sredstava

iznosi 8,899 milijuna eura.

Donesen je pravni okvir za korištenje programa IPA (Instrument

pretpristupne pomoći), pripremljeni su potrebni strateški dokumenti,

a intenzivno se priprema akreditacija institucija koje će upravljati pojedi-

nim komponentama toga programa. Prijenos ovlasti za upravljanje pro-

gramom IPA na hrvatska državna tijela očekuje se u 2008. godini. U prvoj

komponenti programa IPA uspješno je završeno programiranje za 2007.

godinu (odobreno je 49,61 milijuna eura), a počelo je programiranje za

proračunsku 2008. godinu. Republika Hrvatska u suradnji s Europskom

unijom izradila je deset operativnih programa koji predstavljaju pro-

gramsku podlogu za II., III. i IV. komponentu programa IPA, kao i IPARD

– plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za njegovu V. komponentu.

Vlada Republike Hrvatske u veljači je donijela zaključak prema kojem

će se Hrvatska uključiti u rad 23 programa Zajednice¹ koji su otvoreni

zemljama kandidatkinjama. U 2007. godini pokrenuti su postupci za pri-

stupanje u 15 programa. Dodatno su otvorena još tri programa u kojima

će Hrvatska sudjelovati u svojstvu treće zemlje. Tijekom 2007. godine

potpisano je osam sporazuma o razumijevanju, a četiri su potvrđena u

Hrvatskome saboru.

similar agreements with EUROJUST. Once the agreement in question enters

into force, Croatia will appoint its liaison offi cer with EUROJUST.

Financial assistance of the European Union

European Union assistance programmes have been implemented in Croatia since

March, with the following amounts contracted for implementation over a one year

period (in million euro and as percentages of the total allocated amounts):

CARDS 2003: 287.68 or 97.7%,

CARDS 2004: 44.06 or 94.6%,

Phare 2005: 63.98 or 87.5%,

Phare 2006: ongoing negotiations.

Within the ISPA programme 6 projects are being implemented, with a total

contracted amount of 120,311.66 euro. Within the SAPARD programme two

tenders were held and 29 projects approved, while the total contracted

level of assistance from this programme amounts to 8,899 million euro.

The legal framework for using the IPA (Instrument for Pre-Accession As-

sistance) programme has been adopted, the necessary strategic documents

have been prepared and intensive preparations for the accreditation of

institutions to manage programme components are underway. The trans-

fer of authority for managing the IPA programme to Croatian state bodies

is expected in the course of 2008. Programming for the year 2007 has been

successfully completed within the IPA fi rst component (49.61 million euro

were approved), while programming for the fi scal year 2008 has been initi-

ated. In co-operation with the European Union, the Republic of Croatia has

created ten operational programmes representing the programme base for

components II, III and IV of the IPA programme, as well as the IPARD plan

for agriculture and rural development for its component V.

The Government of the Republic of Croatia in February adopted a conclu-

sion by which Croatia will engage in the work of 23 Community ¹ pro-

grammes open to candidate countries. In 2007, steps to join 15 programmes

were initiated. Another three programmes were opened in which Croatia

will participate as a third country. Eight memoranda of understanding were

signed during 2007, and four were ratifi ed by the Croatian Parliament.

Politička suradnja Hrvatske i Europske unijePolitical co-operation between Croatia and the European Union

EURATOM, VII. okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Pro-

gram Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost, Marco Polo II, Kultura, Mehanizam Zajedni-

ce za uspostavljanje pojačane suradnje u području intervencija, Okvirni program za konkurentnost

i inovacije, Europa za građane, Media 2007, Pericles – programi za zaštitu eura od krivotvorenja u

članicama EU-a koje ga još nisu uvele kao vlastitu valutu, Safer Internet +, eContent Plus, HERCULE

II, Erasmus Mundus – program suradnje u području visokog obrazovanja, Program Zajednice na

području javnog zdravlja, Mladi na djelu, LIFE – fi nancijski instrument koji podržava zaštitu okoliša

i prirode, Fiscalis 2013 – podrška funkcioniranju poreznih sustava zemalja članica EU-a, Carine

2013, Okvirni program temeljnih prava i pravde, Integrirani program cjeloživotnog učenja, Program

aktivnosti Zajednice u području potrošačke politike i Fond solidarnosti EU-a.

Euroatom, The 7th Framework Programme of the EU for Research, Technological Development and Dem-

onstration Activities, Community Programme for Employment and Social Solidarity, Marco Polo II, Culture,

Community mechanism to facilitate reinforced co-operation in civil protection assistance intervention,

Framework Programme for Competitiveness and Innovation, Europe for citizens, Media 2007, Pericles –

program for the protecting of the Euro against counterfeiting in EU Member States which have not adopted

Euro as the single currency, Safer Internet Plus, eContent Plus, HERCULE II, Erasmus Mundus – program of

co-operation in higher education, Programme of Community Action in the fi eld of Public Health, Youth in

Action, LIFE – EU fi nancial instrument supporting environment and nature protection, Fiscalis 2013 – support

for the functioning of tax systems in EU Member States, Customs 2013, Framework Programme on Funda-

mental Rights and Justice, Integrated action programme in lifelong learning, Programme of Community

actions in the fi eld of health and consumer protection and the EU Solidarity Fund.

¹ ¹

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

19

Intenzivna komunikacija sa svim članicama Europske unije

Najintenzivnije bilateralne odnose Hrvatska je imala s europskim drža-

vama iz svojega neposrednoga ili šireg susjedstva. No, otkako je krenuo

proces hrvatskoga približavanja Europskoj uniji, tako su se razgranali i

produbili odnosi i sa svim zemljama članicama. Riječ je o logičnom slijedu

približavanja odnosno usklađivanja Hrvatske s europskim okruženjem i

sve intenzivnijim pripremama za punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Hrvatsko-austrijski odnosi odvijaju se u izrazito pozitivnom političkom

ozračju. Austrija je i tijekom 2007. godine nastavila s bezrezervnom

potporom Republici Hrvatskoj u ostvarivanju punopravnog članstva

u Europskoj uniji. Intenzivni su i mnogobrojni susreti visokih političkih

dužnosnika dviju država, a raznolika je i intenzivna resorna suradnja na

području gospodarstva, kulture, prosvjete, znanosti, unutarnjih poslova

i pravosuđa. O visokoj razini gospodarske suradnje govori i činjenica da

je, prema ulaganjima u Hrvatsku, Austrija na prvome mjestu. U suradnji

s Austrijskom gospodarskom komorom, u Beču je u svibnju održan

Hrvatski gospodarski dan, a krajem godine i šesta sjednica Međudržav-

ne komisije za turizam. Osim središnjih državnih institucija, sve se više

povezuju regionalna i lokalna tijela, a posebno je evidentna intenzivna

suradnja Savezne pokrajine Štajerske s hrvatskim županijama. Tijekom

2007. visokim hrvatskim odličjem odlikovani su Waltraud Klasnic, bivša

zemaljska poglavarica Savezne pokrajine Štajerske, i Georg Doppelhofer,

prvi predsjednik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore i bivši generalni

direktor Raiff eisen Landesbank Steiermark.

Nakon radnoga posjeta ministra vanjskih poslova Kraljevine Belgije

Karela De Guchta Hrvatskoj početkom godine, u preostalom dijelu

godine težište bilateralnih odnosa uglavnom se prebacilo na suradnju s

belgijskim regijama Flandrijom, Valonijom i Bruxelles-Capitaleom. Za-

vršena je procedura za stupanje na snagu Sporazuma o suradnji između

Vlade Republike Hrvatske i Vlade Regije Flandrije. Također su pokrenuti

pregovori o sklapanju sličnog sporazuma s Valonijom.

Hrvatsko približavanje Europskoj uniji pozitivno je utjecalo na odnose s

Ciprom, čija je potpora hrvatskomu punopravnom članstvu neupitna.

Potvrđeno je to tijekom službenoga posjeta ciparskoga ministra vanjskih

poslova Yiorgosa Lillikasa Zagrebu.

U 2007. godini ostvarena je dobra suradnja s Češkom Republikom.

U okviru bilateralnih susreta najvažniji je bio službeni posjet ministra

vanjskih poslova Karela Schwarzenberga Zagrebu, pri čemu je poseban

naglasak stavljen na stanje pregovora o pristupanju Europskoj uniji.

Češka će predsjedati Europskom unijom u prvoj polovici 2009. godine, to

Intensifi ed communication with all members of the European Union

Croatia has always had the most intense bilateral relations with the European

countries which are its immediate or close neighbours. However, since the

process of rapprochement to the European Union began, relations with all

Member States have developed and grown stronger. This is a logical course

of Croatian alignment with the European standards and ever more intensive

preparations for full membership in the European Union.

Croatian-Austrian relations have been developing in a particularly positive

political atmosphere. During 2007 Austria continued to provide wholehearted

support for the Republic of Croatia in the process of obtaining full member-

ship in the European Union. There were numerous and fruitful high level

meetings, while intense co-operation between departments in charge of the

economy, culture, education, internal aff airs and justice continued. The fact

that Austria is the biggest investor in Croatia is yet another evidence of the

high level of economic co-operation. The Croatian Business Day, co-organized

with the Austrian Chamber of Commerce, was held in Vienna in May, while

the sixth session of the Intergovernmental Committee for Tourism took place

late in the year. In addition to central state institutions, regional and local

authorities established increasing numbers of contacts, while the high level of

co-operation between the federal region of Styria and Croatian counties was

particularly evident. During 2007, Waltraud Klasnic, the former governor of

the federal province of Styria, and Georg Doppelhofer, fi rst president of the

Croatian-Austrian Chamber of Trade and former general manager of Raiff eisen

Landesbank Steiermark were decorated with distinguished Croatian awards.

After a working visit by Karel De Gucht, Foreign Minister of the Kingdom of Bel-

gium to Croatia early in the year, the focus of bilateral relations during the remain-

ing part of the year primarily shifted to co-operation with the Belgian regions of

Flanders, Wallonia and Bruxelles-Capitale. The procedure necessary for the entry

into force of the Co-operation Agreement between the Government of the Repub-

lic of Croatia and the Government of Flanders has been completed. Negotiations

have been initiated for the conclusion of a similar agreement with Wallonia.

Croatian rapprochement to the European Union has had a positive impact

on relations with Cyprus, whose support for Croatia’s full membership is

un-doubtful. This was confi rmed during the offi cial visit of Yiorgos Lillikas,

Cypriot Prime Minister to Zagreb.

A good level of co-operation was attained with the Czech Republic during

2007. Within the framework of bilateral meetings, the offi cial visit of Minister

of Foreign Aff airs Karel Schwarzenberg to Zagreb was the most signifi cant,

during which a special emphasis was laid on negotiations regarding accession

to the European Union. The Czech Republic will preside over the European

Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državamaRelations with European Union Member States and other European countries

Godišnjak Yearbook 200720

jest u vrijeme u kojem Hrvatska želi završiti pregovore. Lani je ostvarena

i zapažena parlamentarna suradnja (posjet članova Odbora za vanjsku

politiku i Odbora za poljoprivredu češkoga parlamenta hrvatskim

kolegama te članova Odbora za europske integracije Hrvatskoga sabora

češkim kolegama).

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader u rujnu je službeno

posjetio Dansku, čime su dodatno potvrđeni dobri bilateralni odnosi.

Hrvatska ima i veoma dobre odnose s Finskom, koje je unaprijedila

nabavom novoga oklopnog borbenog vozila fi nske tvrtke Patria. Nastav-

ljena je i dobra parlamentarna suradnja, o čemu svjedoči službeni posjet

predsjednika fi nskoga parlamenta Paave Lipponena Hrvatskoj.

Estonija, Latvija i Litva snažno podržavaju Hrvatsku na putu u NATO i

EU, što je svakako pozitivno utjecalo na razvoj i produbljivanje cjelo-

kupne suradnje s tim državama. Osim bilateralnih susreta na najvišoj

razini prošlu je godinu obilježila intenzivna suradnja na području obrane

i sigurnosti te rast gospodarske razmjene. Pozitivan trend uočen je i

na području turizma te brodogradnje. Riječko brodogradilište “3. maj“

gradi za Latvian Shipping Company deset tankera, ukupno vrijednih 350

milijuna USD.

Ukupna ocjena hrvatsko-francuskih bilateralnih odnosa veoma je

pozitivna. Nakon stupanja na dužnost predsjednika Nicolasa Sarkozyja i

formiranja nove vlade u proljeće 2007. godine, potvrđena je podrška Hr-

vatskoj u pristupanju Europskoj uniji. Središnji događaj u političkim od-

nosima nedvojbeno je bio posjet predsjednika Republike Hrvatske Stje-

pana Mesića Parizu. Nastavljena je i veoma razgranata parlamentarna

suradnja, a Hrvatska se pozicionirala kao privilegirani i posebni partner

Francuske u regiji. Francuska je također nastavila davati pretpristupnu

pomoć za projekte na područjima unutarnjih poslova i pravosuđa te po-

ljoprivrede. Dobri bilateralni odnosi s Grčkom u 2007. godine kulminirali

su posjetima na najvišoj razini. Zagreb su posjetili predsjednik Helenske

Republike Karolos Papoulias, premijer Kostas Karamanlis i predsjednica

parlamenta Anna Benaki, a hrvatski premijer Ivo Sanader uzvratio je

posjet grčkom kolegi u Ateni. Grčka snažno podupire Hrvatsku na putu u

euroatlantske integracije.

Irska srebrna kovanica s Meštrovićevim reljefom

Odlične bilateralne odnose s Republikom Irskom u 2007. obilježila je

gesta prijateljstva – Hrvatska narodna banka i Središnja banka Republike

Irske zajednički su izdale prigodnu srebrnu kovanicu s motivom kipara

Ivana Meštrovića “Djevojka s harfom“, koja je istodobno predstavljena

u Dublinu u nazočnosti irskoga premijera Bertiea Aherna te u Zagrebu

Union in the fi rst half of 2009, the very time when Croatia intends to conclude

negotiations. Signifi cant parliamentary co-operation was confi rmed through a visit by

members of the Foreign Policy Committee and the Committee for Agriculture of the

Czech Parliament to their Croatian counterparts, as well as a visit by members of the

European Integration Committee of the Croatian Parliament to their Czech colleagues.

Ivo Sanader, Prime Minister of the Republic of Croatia, paid an offi cial visit to

Denmark in September, further confi rming good bilateral relations. Croatia has

also developed excellent relations with Finland, further improved by the procure-

ment of the new armoured vehicle manufactured by the Finnish company Patria.

Parliamentary co-operation continues to be very good, as witnessed by the offi cial

visit of Paavo Lipponen, Speaker of the Parliament of Finland, to Croatia.

Estonia, Latvia and Lithuania are strong supporters of Croatia in the process of

joining NATO and the EU, which has had a positive impact on the development

and improvement of our overall co-operation with these countries. In addition to

bilateral visits at the highest level, last year was marked by intense co-operation

in the fi eld of defence and security as well as by an increase in trade. A positive

trend has also been noted in the fi elds of tourism and shipbuilding. The shipyard

“3. maj” in Rijeka is currently in the process of constructing ten tankers for the

Latvian Shipping Company, the total value of which is 350 million USD.

The overall assessment of Croatian and French bilateral relations is very

positive. After Nicolas Sarkozy assumed the French presidency and formed

the new government in the spring of 2007, support was provided to Croatia

in regard to its accession to the European Union. The central event in political

relations was defi nitely the visit by Stjepan Mesić, President of the Republic

of Croatia, to Paris. A diversifi ed parliamentary co-operation is ongoing, with

Croatia’s position being that of a privileged and special partner to France in

the region. France has also continued to provide pre-accession assistance for

projects in the fi eld of internal aff airs and justice, as well as for agriculture.

Good bilateral relations with Greece in 2007 culminated in the highest level

visits. The President of the Hellenic Republic, Karolos Papoulias, Prime Minister

Kostas Karamanlis and President of the Hellenic Parliament Anna Benaki paid

visits to Zagreb, while Prime Minister Ivo Sanader in turn visited his Greek

counterpart in Athens. Greece is a strong supporter of Croatia on its way to

Euro-Atlantic integration.

Irish silver coin with a motif by Meštrović

Excellent bilateral relations with the Republic of Ireland were marked by a

gesture of friendship – the Croatian National Bank and the Central Bank and

Financial Services Authority of Ireland jointly issued a silver coin with the motif

“Girl with a Harp” by the Croatian sculptor Ivan Meštrović, simultaneously pre-

sented in Dublin in the presence of the Irish Prime Minister, Bertie Ahern and in

Države članice Europske unije

zajedno su najveći trgovinski

partner Hrvatske. U 2007.

godini ostvaren je ukupan

izvoz Hrvatske u EU u iznosu

od 7,4 milijarde USD, a uvoz

iz država EU-a u Hrvatsku

iznosio je 16,7 milijardi USD.

Together, the European

Union Member States are

Croatia’s biggest economic

partner. During 2007, total

Croatian exports to the EU

amounted to 7.4 billion USD,

while imports to Croatia

from EU states amounted to

16.7 billion USD.

Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državamaRelations with European Union Member States and other European countries

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

21

u nazočnosti hrvatskoga premijera Ive Sanadera i viceguvernera Irske

središnje banke. Ivan Meštrović darovao je taj motiv za kovanicu

Slobodnoj Državi Irskoj prije 80 godina, a od 1965. godine “Djevojka s

harfom“ nalazi se na službenom pečatu Irske središnje banke.

Bilateralni odnosi s Kneževinom Lihtenštajnom dobili su dodatni

poticaj uzvratnim službenim posjetom ministrice Kolinde Grabar-Ki-

tarović Vaduzu. Hrvatska s Luksemburgom ima prijateljske odnose,

bez otvorenih pitanja. Luksemburška podrška hrvatskomu priključenju

Europskoj uniji je neupitna, a pomoć u pretpristupnom razdoblju

nesebična i konkretna. U 2007. godini Luksemburg je organizirao osam

seminara za hrvatske državne službenike.

Odnosi Hrvatske i Mađarske obostrano se ocjenjuju uzornima. Dvije

države veže strateško partnerstvo, čije su glavne odrednice veoma

dobra politička, gospodarska, pogranična i kulturna suradnja te visok

stupanj uzajamne zaštite manjina. Potvrda tradicionalno dobrih od-

nosa bilo je i održavanje druge zajedničke sjednice hrvatske i mađarske

vlade u svibnju u Zagrebu. Bio je to susret sa snažnom političkom i

gospodarskom porukom o afi rmaciji hrvatske regionalne i europske

politike. Glavne teme druge sjednice bile su energetska neovisnost,

izgradnja, spajanje i osuvremenjivanje cestovnih i željezničkih pravaca,

infrastrukturni projekti te prekogranična suradnja, a potpisano je i pet

međudržavnih akata. Jačanju ukupne institucionalne i resorne surad-

nje pridonosi i uspješan rad Mješovitog odbora za suradnju između

dviju vlada koji je šestu sjednicu održao u listopadu u Zagrebu.

Hrvatska i Malta nastavile su uspješnu bilateralnu suradnju, poglavito

u gospodarstvu. Podaci za jedanaest mjeseci 2007. godine pokazuju

rast hrvatskog izvoza za oko 140 posto.

Hrvatski veleposlanik u Francuskoj Mirko Galić predao je vjerodajnice

knezu Albertu II. od Monaka i time službeno preuzeo dužnost prvoga

izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Hrvatske pri

Kneževini Monaku, sa sjedištem u Francuskoj Republici. Istodobno je

veleposlanik Kneževine Monaka sa sjedištem u Rimu Philippe Blanchi

predao vjerodajnice predsjedniku Mesiću. Tim činom i službeno su

uspostavljeni diplomatski odnosi između dviju država. Bilateralna

suradnja već je uspostavljena, a konkretno se odnosi na monačko

fi nanciranje pojedinih projekata zaštite okoliša te djece koja su bila

žrtve mina.

S Kraljevinom Nizozemskom bilateralni odnosi su i dalje u usponu.

Nizozemska se nalazi pri vrhu liste stranih investitora u Hrvatskoj, a i

jedan je od najvećih donatora bilateralne pomoći Hrvatskoj. Od bilate-

Zagreb in the presence of the Croatian Prime Minister, Ivo Sanader and the

deputy governor of the Irish Central Bank. Ivan Meštrović gave this motif

for a coin to the Irish Free State 80 years ago, and the “Girl with a Harp”

has been on the offi cial seal of the Irish Central Bank since 1965.

Bilateral relations with the Principality of Liechtenstein have further

improved with a return visit of Minister Kolinda Grabar-Kitarović to Vaduz.

Croatia has friendly relations with Luxembourg, with no unresolved

issues. Luxembourg’s support for our accession to the European Union is

undivided, and their assistance in the pre-accession period has been gener-

ous and tangible. During 2007 Luxembourg organised eight seminars for

Croatian public servants.

Relations between Croatia and Hungary are mutually described as exemplary.

The two countries are bound by a strategic partnership, the main guidelines

of which are good co-operation in the fi elds of politics, economics, border

areas and culture, as well as a high level of reciprocal protection of minorities.

A confi rmation of traditionally good relations was seen in the second joint

session of the Croatian and Hungarian Governments held in Zagreb in May.

It was an event with a strong political and economic message regarding the

affi rmation of Croatian regional and European policy. The main topics of the

second session were: energy independence, the construction, connecting and

modernisation of roads and railways, infrastructure projects and cross-border

co-operation, and fi ve intergovernmental acts were signed. A contribution to

the strengthening of institutional and departmental co-operation was made

by the successful operation of the Joint Co-operation Committee between the

two governments, with its sixth session held in Zagreb in October.

Croatia and Malta have continued their successful bilateral co-operation,

particularly in trade. Data for the fi rst eleven months of 2007 show an

increase in Croatian exports of about 140 percent.

The Croatian Ambassador to France, Mirko Galić, presented his credentials

to Prince Albert II of Monaco, thus assuming the post of the fi rst Ambas-

sador Extraordinary and Plenipotentiary of the Republic of Croatia to the

Principality of Monaco, resident in the French Republic. Concurrently, the

Ambassador of the Principality of Monaco, Philippe Blanchi, resident in

Rome, presented his credentials to President Mesić. With these events offi -

cial diplomatic relations have been established between the two countries.

Bilateral co-operation is already existent, and involves Monaco’s fi nancing

of a number of environmental protection projects as well as assistance to

children victims of mines.

Bilateral relations with the Kingdom of the Netherlands are expanding.

The Netherlands is among the biggest foreign investors into Croatia, as

well as one of the most signifi cant donors of bilateral assistance. Among

Predsjednik Stjepan Mesić i njegov francuski kolega Nicholas Sarkozy potvrdili su da su odnosi Hrvatske i Francuske vrlo dobri.President Stjepan Mesić and his French colleague Nicholas Sarkozy reaffi rmed that the bilateral relations of Croatia and France are very good.

Godišnjak Yearbook 200722

ralnih susreta u 2007. godini ističe se posjet ministra za europske poslove

Fransa Timmermansa Hrvatskoj.

Hrvatski gospodarski dani u Düsseldorfu i Münchenu

Njemačka pruža Hrvatskoj stalnu i čvrstu podršku na njezinu putu u

punopravno članstvo u Europsku uniju i NATO. Ta je potpora bila vidljiva

i tijekom njemačkoga predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici

2007. godine. Osim toga, za Hrvatsku su posebno važni napori koje je

Njemačka uložila u rješavanje institucionalnih pitanja Europske unije. Tu

su godinu obilježili i intenzivni kontakti vodećih političara dviju država od

kojih valja izdvojiti posjet savezne kancelarke Angele Merkel Hrvatskoj i

njezino sudjelovanje na sastanku na vrhu Procesa za suradnju jugoistoč-

ne Europe, kao i službeni posjet predsjednika Bundestaga Norberta Lam-

merta. Također je ostvaren do sada najintenzivniji niz susreta na visokoj

razini u obrambenom resoru, pri čemu je iskazano posebno zadovoljstvo

dobrom suradnjom dviju zemalja u okviru misije ISAF u Afganistanu.

Njemačka je i dalje na drugom mjestu u ukupnoj hrvatskoj vanjskotr-

govinskoj razmjeni s inozemstvom te na trećem mjestu po ulaganjima

u hrvatsko gospodarstvo. Robna razmjena s Njemačkom kontinuirano

raste (zabilježeno je povećanje od 18 posto u odnosu na prethodnu go-

dinu), ali Hrvatska i dalje bilježi vanjskotrgovinski defi cit. Tijekom 2007.

hrvatski gospodarski potencijali predstavljeni su organizacijom hrvatskih

gospodarskih dana u Düsseldorfu i Münchenu. Uz daljnji razvoj međure-

sorne suradnje (gospodarstvo, znanost, kultura, zaštita okoliša, vodno

gospodarstvo), konstanta je razvijena suradnja s njemačkim pokrajina-

ma, osobito s Bavarskom, Baden-Württembergom i Sjevernom Rajnom-

Vestfalijom. Godine 2007. održane su sjednice Stalne hrvatsko-bavarske

komisije te Mješovite komisije Republike Hrvatske i Baden-Württem-

berga. Predsjednik Mesić za doprinos u promicanju bilateralnih odnosa

i podršku Hrvatskoj odlikovao je bivšega njemačkog saveznog kancelara

Gerharda Schrödera, dok je bavarski premijer Edmund Stoiber odlikovao

hrvatskoga premijera Ivu Sanadera najvišim bavarskim odličjem.

Bilateralni odnosi s Kraljevinom Norveškom bili su i u 2007. godi-

ni obilježeni nastavkom višegodišnje razvojne, fi nancijske i tehničke

pomoći koju ta skandinavska država pruža Hrvatskoj u cilju što skorijeg

dostizanja europskih standarda. Uzvratni službeni posjet predsjednika

Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa Norveškoj bio je stoga potvrda veo-

ma dobrih i prijateljskih odnosa dviju zemalja.

Solidna bilateralna politička suradnja u travnju bila je obilježena 15.

obljetnicom uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Poljske. Također je unaprijeđena trgovinska razmjena i

the bilateral visits in 2007, the most signifi cant was the visit to Croatia of

Frans Timmermans, European Aff airs Minister.

Croatian Business Days in Düsseldorf and Munich

Germany has extended constant and strong support to Croatia on its way to full

membership in the European Union and NATO. This support was also evident

during the German presidency of the European Union in the fi rst half of 2007.

Moreover, the eff orts Germany has made in resolving the institutional issues of

the European Union are of particular signifi cance for Croatia. The year was also

marked by intensifi ed contacts between leading politicians of the two countries,

among which we would highlight the visit by Federal Chancellor Angela Merkel

to Croatia and her participation in the South-East European Co-operation Proc-

ess summit, as well as the offi cial visit by Dr. Norbert Lammert, President of the

Bundestag. A series of important high level meetings took place in the defence

department, where exceptional satisfaction with the good co-operation be-

tween the two countries within the ISAF mission in Afghanistan was expressed.

Germany continues to hold second place as a partner in Croatian foreign

trade, and third place as an investor into the Croatian economy. Trade in

merchandise with Germany is increasing (there was an 18 percent increase

in relation to the previous year), but Croatia continues to have a foreign

trade defi cit. During 2007, Croatia’s economic potential was presented at the

Croatian Business Days in Düsseldorf and Munich. In addition to the further

development of interdepartmental co-operation (the economy, science,

culture, environment protection and water management), the traditional

co-operation with German regions is ongoing, particularly with Bavaria,

Baden-Württemberg and North Rhine-Westphalia. Sessions of the Standing

Committee Bavaria-Croatia and the Joint Croatia-Baden-Württemberg Com-

mission were held during 2007. President Mesić decorated the former German

Federal Chancellor, Gerhard Schroeder, for his contributions to promoting

bilateral relations and support for Croatia, while the Bavarian Prime Minister

Edmund Stoiber presented the Croatian Prime Minister with the highest

Bavarian decoration.

Bilateral relations with the Kingdom of Norway in 2007 were marked by a

continuation of the long-term developmental, fi nancial and technical support

this Scandinavian country has provided to Croatia with the aim of achieving

European standards as soon as possible. A return visit by Vladimir Šeks, Presi-

dent of the Croatian Parliament to Norway was yet another confi rmation of the

exceptionally good and friendly relations between the two countries.

Sound bilateral political co-operation between the Republic of Croatia and

the Republic of Poland was marked by the 15th anniversary of the estab-

lishment of diplomatic relations in April. Trade has also improved, and the

Hrvatski izvoz u Sloveniju

premašio je milijardu dolara,

a broj slovenskih turista u

Hrvatskoj prvi je put bio veći

od milijuna.

Croatian exports to Slovenia

exceeded one billion dollars,

and the number of Slovenian

tourists in Croatia for the fi rst

time surpassed one million.

Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državamaRelations with European Union Member States and other European countries

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

23

povećan broj poljskih turista na ljetovanju u Hrvatskoj. Posjet ministrice

vanjskih poslova Anne Fotyge Hrvatskoj dodatno je potvrdio partnerstvo

dviju država.

Slovačka se i u 2007. pokazala dosljednom zagovarateljicom Hrvatske

unutar Europske unije, a također je snažno podupirala hrvatski ulazak u

NATO i zatvaranje Misije OESS-a u Zagrebu. Tijekom godine nastavljena

je intenzivna komunikacija na najvišoj razini – razmijenjeni su službeni

posjeti premijera, a predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič u dva je navra-

ta neslužbeno boravio u Hrvatskoj. Osim redovitih razmjena iskustava o

pregovorima za članstvo u EU-u, stručna se suradnja proširila i na nove

globalne teme s obzirom na to da je Hrvatska zamijenila Slovačku u

nestalnom članstvu u Vijeću sigurnosti UN-a.

Slovenija i Hrvatska imaju prijateljske političke i veoma razvijene gos-

podarske odnose, iako se u javnosti obiju država češće u prvi plan ističu

neka otvorena pitanja, poput granice na moru i kopnu te duga Ljubljan-

ske banke. Na neformalnom radnom sastanku predsjednika dviju vlada

na Bledu, krajem kolovoza, dogovoreno je da se pitanje razgraničenja na

moru i pojedinih mogućih spornih točaka na kopnu zajednički podnese

na rješavanje Međunarodnomu sudu pravde u Haagu, čija bi odluka bila

obvezujuća za obje strane. Spomenuti dogovor pozdravila je i Europska

komisija. Pravni bi okvir trebalo pripremiti međudržavno povjerenstvo,

koji bi zatim potvrdili i parlamenti obiju država.

Preostala otvorena pitanja, dogovoreno je, rješavat će se bilateralno.

Prvi sastanak u tom smjeru održali su ministri gospodarstva – na njemu

je izvješteno da je Hrvatski sabor donio Zakon o osnivanju Fonda za

fi nanciranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog

nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Nastavljena je i aktivnost

Stalne mješovite komisije za provedbu Sporazuma o pograničnom pro-

metu i suradnji, kao i Zajedničke hrvatsko-slovenske povijesne komisije.

Republika Hrvatska potvrdila je postojanje uzajamnosti stjecanja prava

vlasništva na nekretninama za hrvatske državljane u Sloveniji i slovenske

državljane u Hrvatskoj.

Sveta Stolica snažno podupire priključenje Hrvatske Europskoj uniji i

smatra je čimbenikom stabilnosti u regiji. To je istaknuto i u prigodi audi-

jencije predsjednika Vlade Ive Sanadera kod Svetog Oca Benedikta XVI. U

povodu 15. godišnjice priznanja Republike Hrvatske vatikansko izaslan-

stvo na čelu s kardinalom Jean-Louisom Tauranom, zajedno s diplomat-

skim zborom akreditiranim pri Svetoj Stolici, posjetilo je Hrvatsku. Posjet

je pratio Papinski zbor Sikstinske kapele koji je nastupio u katedralama u

Dubrovniku, Zagrebu i Splitu.

number of Polish tourists vacationing in Croatia is on the increase. A visit

by the Minister of Foreign Aff airs, Anna Fotyga, to Croatia is another con-

fi rmation of the partnership between the two countries.

In 2007, as before, Slovakia was a consistent proponent of Croatia’s accession

to the European Union, strongly supporting Croatia’s accession to NATO and

the closing of the OSCE Mission in Zagreb. During the year, intensifi ed com-

munication on the highest level continued: an exchange in offi cial visits by the

prime ministers took place, while Ivan Gašparovič, President of Slovakia, paid

two unoffi cial visits to Croatia. In addition to regular exchanges of experience

regarding negotiations for membership in the EU, professional co-operation

also expanded to other areas, since Croatia has replaced Slovakia as a non-

permanent member of the UN Security Council.

Slovenia and Croatia have friendly political and exceptionally well-developed

economic relations, although some unresolved issues are the primary focus

of the media, such as the border at sea and on land, as well as the debts owed

by Ljubljanska banka to Croatian citizens. At an informal working meeting of

the two prime ministers at Bled in late August, it was concluded that the two

countries would jointly submit the issues of delimitation at sea and certain

possible disputed areas on land for resolution at the International Court of

Justice in The Hague, and the resulting decision would be binding for both

sides. This agreement was welcomed by the European Commission. The legal

framework needs to be prepared by the intergovernmental commission and

then ratifi ed by the parliaments of both countries.

It was agreed that the other unresolved issues would be settled bilaterally.

The initial meeting in this respect was held by the ministers of the economy,

and at this meeting it was reported that the Croatian Parliament had adopted

the Act on the Fund for Financing the Decommissioning of the Krško Nuclear

Power Plant and the Disposal of KNPP Radioactive Waste and Spent Nuclear

Fuel. Activities of the Joint Commission for the Implementation of the Agree-

ment on Border Traffi c and Co-operation between Slovenia and Croatia and

the Joint Croatian-Slovene Historic Commission have continued. The Republic

of Croatia has confi rmed reciprocity in the right to ownership of real estate

for Croatian citizens in Slovenia and for Slovene citizens in Croatia.

The Holy See is a strong proponent of Croatia’s accession to the Euro-

pean Union and considers Croatia to be a factor of stability in the region.

This was emphasised during the audience of the Croatian Prime Minister

Ivo Sanader with Holy Father Benedict XVI. On the occasion of the 15th

anniversary of the recognition of the Republic of Croatia, a delegation

from the Vatican, headed by Cardinal Jean-Louis Tauran, together with the

diplomatic corps accredited to the Holy See, visited Croatia. The visit was

accompanied by the Papal Choir from the Sistine Chapel, which performed

in the cathedrals at Dubrovnik, Split and Zagreb.

Ministrica Kolinda Grabar-Kitaro-vić ugostila je ministricu vanjskih poslova Poljske Annu Fotyga.Minister Kolinda Grabar-Kitarović hosted the Minister of Foreign Aff airs of Poland Anna Fotyga.

Godišnjak Yearbook 200724

Prioritet portugalskoga predsjedanja – ubrzanje pregovora

Bilateralni odnosi s državama na Iberskom poluotoku, Portugalom i

Španjolskom, veoma su dobri. Neposredno prije preuzimanja predsje-

danja Europskom unijom Zagreb je posjetio portugalski ministar vanjskih

poslova Luis Amado koji je kazao da će portugalsko predsjedanje imati

jasan cilj – ubrzanu dinamiku procesa pregovora. Sve je intenzivnija

suradnja sa Španjolskom, a i susreti dužnosnika sve su češći. Španjolska

potpora Hrvatskoj posebno je bila vidljiva za vrijeme španjolskoga pred-

sjedanja OESS-om, kada je španjolska diplomacija aktivno pripremala

zatvaranje Misije OESS-a u RH prije kraja 2007. godine.

Odnosi sa Švedskom bili su obilježeni češćom razmjenom posjeta

najviših dužnosnika. Frederik Reinfeldt bio je prvi švedski premijer koji je

službeno posjetio Hrvatsku. Posjet ministrice za europske poslove Cecilie

Malmström protekao je u znaku pružanja potpore Hrvatskoj na putu

prema članstvu u Europskoj uniji. Švedska je prema svim pokazateljima

najvažniji hrvatski gospodarski partner u Skandinaviji, a prema izjavama

švedskih turističkih djelatnika, Hrvatska je jedno od najpoželjnijih odre-

dišta za švedske turiste.

Švicarska Konfederacija pozitivno vrednuje hrvatsko nastojanje da

postane članicom Europske unije, a provedene reforme bitno mijenjaju

percepciju Hrvatske u zemlji koja nije članica Europske unije, ali ima s

njom specifi čne i veoma bliske bilateralne odnose. Na jačanje gospodar-

ske suradnje dviju država sve više utječe i interes za hrvatski turizam na

švicarskome tržištu. Također je sve bolja suradnja na prosvjetno-znan-

stvenom te sportskom planu. Uzvratnim posjetom članova Odbora za

vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Gordanom

Jandrokovićem nastavljena je uspješna suradnja s vodećim ljudima

švicarskoga parlamenta.

Uza stalni dijalog o preostalim otvorenim pitanjima, Hrvatska i Italija

unaprijedile su suradnju na svim razinama, što potvrđuju i inicijative za

potpisivanje novih sporazuma. Počeli su pregovori o Sporazumu o pre-

kograničnoj policijskoj suradnji. Pokrenuta je inicijativa za potpisivanje

Sporazuma o pravosudnoj suradnji i Sporazuma o suradnji na području

kulture i obrazovanja. Memorandum o suradnji dviju vlada s naglaskom

na suradnju u sjevernom Jadranu već je spreman za potpisivanje. Italija

je Hrvatskoj i nadalje prvi vanjskotrgovinski partner. Hrvatska visoko

cijeni dosljednu potporu Italije na putu prema punopravnom članstvu u

Europskoj uniji i NATO-u.

Odnosi između Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i

Sjeverne Irske mogu se ocijeniti kao uspješan nastavak uhodanih par-

Speeding up negotiations – a priority of the Portuguese presidency

Bilateral relations with the countries on the Iberian Peninsula, Portugal and

Spain, are exceptionally good. Immediately before assuming the European

Union presidency, Portuguese Foreign Minister Luis Armando visited Zagreb,

stating on this occasion that the Portuguese presidency will have a clear goal

– a faster pace in the negotiation process. Co-operation with Spain is intensi-

fi ed and meetings between offi cials were ever more frequent. Spain’s support

of Croatia was particularly evident during the Spanish OSCE Chairmanship-

in-Offi ce, when the Spanish mission was active in preparations for closing the

OSCE Mission in the Republic of Croatia before the end of 2007.

Relations with Sweden were marked by a more frequent exchange in visits

of the highest level offi cials. Frederik Reinfeldt was the fi rst Swedish Prime

Minister to offi cially visit Croatia. A visit by the Minister for European Aff airs

Cecilia Malmström was an expression of support to Croatia on the road to

membership in the European Union. Judging by all indicators, Sweden is

Croatia’s most important economic partner in Scandinavia, and according

to statements by Swedish tour operators, Croatia is one of the most popular

destinations for Swedish tourists.

The Swiss Confederation has a positive stance regarding Croatia’s eff orts

to join the European Union, while the reforms completed have signifi cantly

changed perceptions of Croatia in this country which is not a member of the

European Union, but has specifi c and very close bilateral ties. The stronger

economic co-operation between the two countries is also infl uenced by the

interest in Croatian tourism on the Swiss market. Moreover, co-operation in

the fi elds of education, science and sport is continuing to improve. Successful

co-operation with the leading offi cials of the Swiss Parliament has continued

with a return visit of the Foreign Policy Committee of the Croatian Parlia-

ment, headed by its Chairman, Gordan Jandroković.

In addition to continuous dialogue regarding all unresolved issues, Croatia

and Italy have improved their co-operation at all levels, which was confi rmed

by initiatives for the signing of new agreements. Negotiations regarding the

Agreement on Cross-Border Police Co-operation have begun. An initiative was

set up for signing the Agreement on Judicial Co-operation and the Agreement

on Co-operation in Culture and Education. A Memorandum of Co-operation

between the two governments, with an emphasis on co-operation in the north-

ern Adriatic, is ready to be signed. Italy remains Croatia’s biggest foreign trade

partner. Croatia fully acknowledges the consistent support Italy has provided in

the process of gaining full membership of the European Union and NATO.

Relations between Croatia and the United Kingdom of Great Britain and

Northern Ireland may be described as a successful continuation of tradi-

Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državamaRelations with European Union Member States and other European countries

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

25

tnerskih odnosa. Redovite su i sadržajne bile konzultacije o raznim vanj-

skopolitičkim temama od interesa za obje strane, a podrška hrvatskomu

napredovanju ka članstvu u NATO-u i Europskoj uniji bila je neupitna.

Prilikom posjeta britanskoga državnog ministra za Europu Geoff a Hoona

u ožujku, u Zagrebu je prihvaćen dokument pod nazivom Strateško

partnerstvo između Republike Hrvatske i Velike Britanije za 2007. – 2008.

godinu, čime je dobiven pravni okvir za bitno višu razinu bilateralnih

odnosa. U dokumentu Strateško partnerstvo podrobno su pobrojana

područja suradnje koja se odnose na reformu pravosuđa, pristupne

pregovore Hrvatske i Europske unije, suradnju u regionalnoj politici te

suradnju na području obrane. Krajem godine u posjetu Sjevernoj Irskoj

i Škotskoj bio je predsjednik Stjepan Mesić sa suradnicima. U povodu

toga posjeta u Edinburgu je otvoren prvi konzulat Republike Hrvatske u

Ujedinjenoj Kraljevini.

tional partnership relations. Consultations regarding various foreign

policy issues of interest to both sides were regular and substantial, and

support for Croatian progress towards membership in NATO and the

European Union was undivided. During the visit of the British Minister of

State for Europe, Geoff Hoon, to Zagreb in March, a document entitled

“2007/08 UK-Croatia

Strategic Partnership” was adopted, creating the legal framework for a

signifi cantly higher level of bilateral relations. The Strategic Partnership

document lists in detail the fi elds of co-operation, including judicial sys-

tem reform, Croatia’s accession negotiations with the European Union,

co-operation in regional policies and co-operation in the fi eld of defence.

Late in 2007, President Stjepan Mesić and his associates visited Northern

Ireland and Scotland. The fi rst Consulate of the Republic of Croatia in

the United Kingdom was opened in Edinburgh on this occasion.

Bilateralna pomoć Republici Hrvatskoj Bilateral assistance to the Republic of Croatia

Svrha projekata fi nancijske i tehničke bilateralne pomoći europskih država Hrvatskoj jest omogućiti njezin brži ekonomski i socijalni razvoj kako bi se dodatno ubrzao proces

ispunjavanja kriterija za članstvo u Europskoj uniji. U nastavku dajemo pregled najistaknutijih projekata pretpristupne pomoći:

The purpose of projects providing fi nancial and technical bilateral assistance from European countries to Croatia is to stimulate faster social and economic development in order

to speed up the process of fulfi lling the criteria for membership in the European Union. A summary of the most prominent pre-accession assistance projects is listed below:

Kraljevina Belgija

Kingdom of Belgium

Kraljevina Danska

Kingdom of Denmark

Kraljevina Norveška

Kingdom of Norway

Kraljevina Švedska

Kingdom of Sweden

Savezna Republika Njemačka

Federal Republic of Germany

Talijanska Republika

Italian Republic

Ujedinjena Kraljevina

United Kingdom

Ministarstvo vanjskih poslova Flandrije fi nanciralo je pet projekata hrvatskih državnih institucija u ukupnom iznosu od 500.000 eura.The Ministry of Foreign Aff airs of Flanders has fi nanced fi ve projects for Croatian state institutions to a total amount of 500,000 €.

Program “Izgradnja kapaciteta u javnom sektoru“ fi nancira se u sklopu pretpristupne pomoći Hrvatskoj u iznosu od 1,860.000 eura za razdoblje od 2005. do 2007. godine.The programme “Creation of Capacities in the Public Sector” has been fi nanced as a part of pre-accession assistance to Croatia to an amount of 1,860,000 for the period from 2005 to 2007.

Norvežani su svoju pomoć usmjerili u razvoj administrativnih sposobnosti, zaštitu okoliša i prirodnih bogatstava te razvoj najnerazvijenijih područja Republike Hrvatske kroz fi nanciranje šest projekata u ukupnom iznosu od oko 3 milijuna eura. The Norwegians have focused their assistance on the development of administrative capacities, protection of the environment and natural resources, as well as on the development of underdeveloped areas of the Republic of Croatia, through the fi nancing of six projects to a total amount of about 3 million €.

Ukupna pomoć Švedske od 2005. do kraja 2007. godine iznosi oko 9,6 milijuna eura. Za projekt “Švedski fond za potporu institucija u Republici Hrvatskoj“, kojim koordinira Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, izdvojeno je oko 1 milijun eura. The total assistance from Sweden from 2005 to 2007 amounted to about 9.6 million €. Approximately 1 million € has been allocated for the Project “Swedish Fund for the Support of Croatian Institutions”, coordinated by the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration.

Osnovni ciljevi njemačke razvojne pomoći Hrvatskoj su razvoj privatnoga poduzetništva, osobito poticanje malih i srednjih poduzeća, unapređenje komunalne infrastrukture i obrazovanje kadrova. Za to je izdvojeno 1,500.000 eura. The main goals of German development assistance to Croatia are related to the development of private enterprise, especially support to small and medium-sized businesses, and to the expansion of utilities networks and training of personnel. The amount of 1,500,000.00 € has been allocated for these purposes.

Italija fi nancira dva regionalna projekta. Prvi je namijenjen promociji i razvoju pčelarstva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a drugi nastoji unaprijediti javne institucije Republike Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunjske, Srbije i Crne Gore.Italy is fi nancing two regional projects. The fi rst is intended to promote and develop beekeeping in Croatia and Bosnia-Herzegovina, while the purpose of the other is to improve public institutions in the Republic of Croatia, Albania, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Macedonia, Romania, Serbia and Montenegro.

Okvirni program “Strateško partnerstvo 2007. – 2008.“ pravni je temelj za suradnju Hrvatske i Velike Britanije na sljedećim područjima: reforma pravosuđa i unutarnjih poslova, pristupanje Europskoj uniji, trgovinska razmjena, obrana, obrazovanje i kultura te regionalna pitanja.The framework programme “Strategic Partnership 2007 – 2008” represents the legal basis for co-operation between Croatia and the United Kingdom in the following areas: reform of the judicial system and internal aff airs, accession to the European Union, trade, defence, education and culture, as well as regional issues.

Godišnjak Yearbook 200726

Završen i šesti, zadnji ciklus Akcijskoga plana za članstvo

Hrvatska je i 2007. nastavila ispunjavati uvjete za članstvo u Sjeverno-

atlantskom savezu (NATO) s ciljem dobivanja pozivnice za članstvo na

sljedećem sastanku na vrhu u Bukureštu u travnju 2008. godine. Uspješ-

no je dovršen peti ciklus Akcijskoga plana za članstvo (Membership

Action Plan – MAP) u kojemu je Hrvatska ostvarila značajan napredak u

ispunjavanju političkih kriterija i provođenju obrambenih, gospodarskih i

pravosudnih reformi. Istodobno, Hrvatska je imala pozitivnu i konstruk-

tivnu ulogu u regiji te je nastavila sve više pridonositi međunarodnim

mirovnim misijama, posebice NATO-ovoj misiji ISAF (International

Security Assistance Force) u Afganistanu. Dodatni napredak postignut

je i u primjeni pravnih i sigurnosnih standarda NATO-a. U tom ciklusu

MAP-a posebna je pozornost posvećena poboljšanju odnosa s javnošću

radi osiguranja potpore građana članstvu u Savezu. NATO je prepoznao

rezultate reformi i osobito uspješnost aktivnosti na području odnosa s

javnošću. Zaključivanjem šestoga, posljednjeg ciklusa MAP-a, Hrvatska

je dovršila dio započetih reformi i druge pripreme kako bi spremno doče-

kala pozivnicu za članstvo u Savezu.

Američko-jadranska povelja – odličan primjer regionalne suradnje

U okviru Američko-jadranske povelje Hrvatska je 2007. godine uspješno

nastavila suradnju sa SAD-om, Albanijom i Makedonijom na različitim

područjima. U drugoj polovici godine predsjedala je Poveljom, nastav-

ljajući izvrsnu i intenzivnu suradnju, razmjenu iskustava i uzajamnu

potporu na putu prema članstvu u NATO-u. Na sastanku Povelje u

Splitu u listopadu 2007. predstavnici NATO-a, SAD-a i baltičkih zemalja

pozitivno su ocijenili ukupan napredak zemalja potpisnica Povelje prema

članstvu u Savezu. Konkretan rezultat suradnje zemalja potpisnica Po-

velje je i slanje zajedničkoga sanitetskog tima u Afganistan. Na sastanak

u Split pozvani su i predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije,

što je jasna potpora Hrvatske tim državama u njihovim nastojanjima u

procesu približavanja NATO-u.

Procesu ubrzanoga približavanja Republike Hrvatske NATO-u pridonijele

su i intenzivne diplomatske aktivnosti poput sudjelovanja najviših hr-

vatskih dužnosnika na sastancima i susretima s dužnosnicima NATO-a,

posjeti dužnosnika NATO-a Hrvatskoj te sastanci u okviru Američko-ja-

dranske povelje.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić sastao se 3. prosinca u Bruxellesu s

glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Scheff erom. Glavne teme

razgovora bile su odnos Republike Hrvatske i NATO-a u svjetlu predsto-

The sixth, fi nal cycle of the Membership Action Plan completed

In 2007, Croatia continued to fulfi l the requirements for membership in the

North Atlantic Treaty Organisation (NATO) with the aim of receiving an

invitation for membership at the summit in Bucharest in April 2008. The

fi fth cycle of the Membership Action Plan (MAP) was successfully comple-

ted, whereby Croatia made signifi cant progress in the fulfi lment of political

criteria and in the implementation of defence, economic and judicial reforms.

Concurrently, Croatia played a positive and constructive role in the region

and continued to contribute to international peace missions, in particular

NATO’s ISAF (International Security Assistance Force) mission in Afghanistan.

Progress was also made in the implementation of required NATO’s legal and

safety standards. In this cycle of the MAP, special attention was devoted to

improving public relations in order to secure public support for membership

in the Alliance. NATO recognised the results of these reforms, particularly the

success of activities in the area of public relations. With the conclusion of the

sixth and fi nal MAP cycle, Croatia completed part of the initiated reforms, as

well as other preparations for receiving the invitation for membership in the

Alliance.

US-Adriatic Charter – an excellent example of regional co-operation

In the course of 2007 and within the framework of the US-Adriatic Charter,

Croatia successfully continued its co-operation with the USA, Albania and

Macedonia in various arias. In the second part of the year, Croatia took on

the Presidency of the Charter, thereby continuing an excellent and intensi-

ve co-operation, exchange of experiences and mutual support on the way

to membership in NATO. At the Charter meeting in Split in October 2007,

representatives of NATO, the USA and the Baltic states evaluated as positive

the overall progress of the Charter signatory countries regarding membership

in the Alliance. A signifi cant result of co-operation between the signatories to

the Charter was a joint medical team sent to Afghanistan. Representatives of

Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia were invited to the meeting

in Split, thus sending a clear message that Croatia supports the eff orts of

these countries in the process of rapprochement to NATO.

Intense diplomatic activity such as the participation of the highest level Cro-

atian offi cials at meetings and gatherings with NATO offi cials, visits by NATO

offi cials to Croatia and meetings within the US-Adriatic Charter contributed

to the process of speeding up the rapprochement of the Republic of Croatia

to NATO.

The President of the Republic of Croatia met with NATO’s Secretary General

Jaap de Hoop Scheff er in Brussels on 3 December. The main topics under

discussion were the relations between the Republic of Croatia and NATO in

RH i NATOThe Republic of Croatia and NATO

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

27

jećeg sastanka na vrhu Saveza te stanje u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Glavni je tajnik pohvalio hrvatski napredak, posebno naglasivši hrvatski

doprinos mirovnim operacijama Saveza, te pozvao na nastavak ubrzanog

tempa ispunjavanja kriterija za članstvo. Istaknuo je i važnost javne potpo-

re članstvu. “Hrvatska kuca na vrata NATO-a“, zaključio je Scheff er.

Predsjednik Vlade Ivo Sanader sudjelovao je 6. lipnja u Bruxellesu na

sastanku Sjevernoatlantskog vijeća. Premijer je predstavio rezultate napora

uloženih u dostizanje standarda potrebnih za članstvo. Saveznici su bili

jednoglasni u iskazivanju priznanja Hrvatskoj na postignutim rezultatima.

Time je bio zaključen peti ciklus Akcijskoga plana za članstvo Hrvatske u

NATO-u.

Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitaro-

vić imala je tijekom godine intenzivne kontakte s dužnosnicima NATO-a

i država članica NATO-a te je sudjelovala na više skupova i sastanaka. U

siječnju je bila glavna govornica na panelu “Afganistan: naš zajednički

izazov“ simpozija Partnerstva za mir “Učinkovita partnerstva“ u Obera-

mmegauu (Njemačka), a zatim je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku

Sjevernoatlantskoga vijeća na ministarskoj razini u formatu ISAF. U veljači

je s veleposlanikom SAD-a u Hrvatskoj Robertom Bradtkeom supredsjedala

zajedničkom sjednicom Međuresorne koordinacijske skupine za NATO

Vlade Republike Hrvatske i Radne skupine za NATO Veleposlanstva SAD-a.

U lipnju je u Ohridu sudjelovala na Sigurnosnom forumu Euroatlantskoga

partnerskog vijeća. U listopadu je u Zagrebu održala uvodno predavanje

na seminaru “Iskustva članstva u NATO-u“, kao i brifi ng za veleposlanike

zemalja članica Saveza u Zagrebu, na kojem ih je informirala o obavljenim

pripremama Hrvatske za članstvo u NATO-u.

Izaslanstvo Hrvatskoga sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a su-

djelovalo je u radu proljetne sjednice Parlamentarne skupštine. U suradnji

s Parlamentarnom skupštinom NATO-a zatim je u Dubrovniku organiziralo

66. Rose Roth seminar s temom “Jugoistočna Europa: nedovršeni posao“

na kojem su sudjelovali i predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Jose

Lello i predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks.

NATO-ov tim MAP/PARP (Membership Action Plan – Planning and Review

Process) pod vodstvom pomoćnika glavnoga tajnika Johna Colstona po-

sjetio je Hrvatsku u ožujku i razgovarao s predsjednicima države, Sabora i

Vlade, ministrima obrane i vanjskih poslova te posjetio relevantna državna

tijela. Tim koji je obavio procjenu aktivnosti i napretka Hrvatske u sklopu

regard to the Alliance’s next summit, as well as the situation in Bosnia and

Herzegovina and in Kosovo. The Secretary General commended the progress

Croatia had made, particularly underlining Croatia’s contribution to peace

operations within the Alliance, and calling for a continuation of a faster pace

in fulfi lling the criteria for membership. He further indicated the importance

of public support for membership. “Croatia is knocking on NATO’s door,”

concluded Scheff er.

Croatian Prime Minister Ivo Sanader participated in the meeting of the

North Atlantic Council in Brussels on 6 June. The Prime Minister presen-

ted the results of eff orts invested in attaining the standards required for

membership. Alliance members unanimously congratulated Croatia on the

results achieved. This concluded the fi fth cycle of Membership Action Plan

for Croatia’s membership in NATO.

Minister of Foreign Aff airs and European Integration Kolinda Grabar-Kita-

rović was in frequent contact with NATO offi cials and NATO member states

throughout the year, and participated in several assemblies and meetings.

In January, she was the main speaker at the panel entitled “Afghanistan: Our

Joint Challenge” at the Partnership for Peace symposium “Effi cient Partner-

ships” in Oberammegau (Germany), and later participated in the meeting of

the North Atlantic Council at the ministerial level within ISAF in Brussels. In

February she co-presided over the joint session of the Inter-Departmental

Coordination Group for NATO consisting of the Government of the Republic

of Croatia and the NATO Working Group of the US Embassy, along with the

US Ambassador to Croatia, Robert Bradtke. In June the Minister participated

at the Security Forum of the Euro-Atlantic Partnership Council in Ohrid. In

October she held the introductory speech at the seminar “Experiences in

NATO Membership” held in Zagreb, as well as a briefi ng for ambassadors of

the Alliance member states in Zagreb, where she presented the preparations

Croatia had completed for membership in NATO.

The delegation of the Croatian Parliament to the NATO Parliamentary

Assembly participated in the spring session of the Parliamentary Assembly.

Following this, and in co-operation with the NATO Parliamentary Assembly,

the 66th Rose-Roth seminar entitled “South East Europe: Unfi nished Busi-

ness” was held in Dubrovnik, with the participation of Jose Lello, President

of the NATO Parliamentary Assembly, and the President of the Croatian

Parliament, Vladimir Šeks.

NATO’s MAP/PARP team (Membership Action Plan – Planning and Review

Process) headed by the Secretary General’s assistant John Colston paid a visit

to Croatia in March, meeting with Croatia’s President, Prime Minister, Presi-

dent of Parliament and the Ministers of Defence and Foreign Aff airs, as well

as visiting the relevant state bodies. The team in charge of assessing Croatia’s

Godišnjak Yearbook 200728

petog ciklusa MAP-a pohvalio je rezultate reformi te aktivnosti na

području odnosa s javnošću radi osiguranja potpore građana članstvu u

Savezu.

NATO-ov tim MAP/PARP ponovno je posjetio Hrvatsku u studenome

kako bi pripremio procjene napretka Republike Hrvatske tijekom šestoga

ciklusa MAP-a, a uoči NATO-ova sastanka na vrhu u Bukureštu. Toga

puta tim je predvodio pomoćnik glavnoga tajnika Martin Erdmann koji

se sastao s ministricom Kolindom Grabar-Kitarović i predstavnicima

mjerodavnih tijela. Ponovno je pohvaljen napredak u provedbi svih

potrebnih reformi za članstvo u NATO-u i doprinos Hrvatske mnogo-

brojnim mirovnim misijama u svijetu, posebice u mirovnoj misiji ISAF,

a upućene su i čestitke za izbor Hrvatske u nestalno članstvo u Vijeću

sigurnosti UN-a.

Hrvatsku su u lipnju posjetili zapovjednik NATO-ova Zapovjedništva za

transformaciju (SACT) general zbora Lance Smith te zamjenica pomoć-

nika glavnoga tajnika za javnu diplomaciju Stefanie Babst. Na sastanku

Višega pojačanoga političkog odbora NATO-a 18. rujna 2007. u Bruxe-

llesu predstavljen je Godišnji nacionalni program Republike Hrvatske za

2007. – 2008. koji su članovi Odbora veoma pozitivno ocijenili.

Hrvatska – domaćin skupova i vježbi NATO-a

Ne samo kao potencijalna članica NATO-a, nego i kao država koja aktiv-

no radi na stabiliziranju regije, Hrvatska je bila suorganizator i domaćin

skupa predsjednika vlada zemalja članica Europske unije, NATO-a i drža-

va uključenih u Partnerstvo za mir o sigurnosti i stabilnosti jugoistočne

Europe. Croatia Summit 2007 pod nazivom “Novi jug Europe“ održan je

6. i 7. srpnja u Dubrovniku. Na otvaranju skupa je, uz domaćine iz Hrvat-

ske – premijera Ivu Sanadera, predsjednika Republike Stjepana Mesića i

Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa – govorio i glavni tajnik NATO-a Jaap

de Hoop Scheff er koji je izrazio optimizam u pogledu pozivanja Hrvatske

u članstvo na sastanku na vrhu Saveza u Bukureštu 2008. godine. Na

Croatia Summitu 2007 sudjelovali su i predsjednici vlada Gruzije Mihail

Saakašvili, Latvije Aigas Kalvitis, Makedonije Nikola Gruevski, Moldove

Vasile Tarlev, Rumunjske Calin Popescu-Tariceanu, Slovačke Robert Fico,

Kosova Agim Ceku, ministri Albanije Lulzim Basha, Bugarske Gergana

Hristova Grančareva, Litve Petras Vitiekunas, Srbije Vuk Jeremić, Švedske

Carl Bildt, pomoćnik državne tajnice SAD-a Dan Fried, predsjednik ka-

nadskoga senaka Noel Kinsella i niz drugih uglednika. Na summitu su bili

i ministar vanjskih poslova Španjolske Miguel Moratinos kao predsjeda-

telj OESS-a te glavni tajnik Vijeća Europe Terry Davis.

activities and progress within the fi fth cycle of the MAP commended the results

of reforms and activities in the fi eld of public relations with the purpose of

ensuring public support for membership in the Alliance.

NATO’s MAP/PARP team visited Croatia again in November in order to prepa-

re the progress assessment of the Republic of Croatia during the sixth MAP

cycle, prior to the NATO summit in Bucharest. On this occasion the team

was headed by the Secretary General’s assistant Martin Erdmann, who met

with Minister Kolinda Grabar-Kitarović and representatives of the instituti-

ons concerned. The progress made in the implementation of all necessary

reforms for membership in NATO was commended again, as was Croatia’s

contribution to numerous peace missions around the world, particularly the

ISAF peace mission. Moreover, Croatia was congratulated on its election to

non-permanent membership of the UN Security Council.

NATO’s Supreme Allied Commander for Transformation (SACT), General Lance

Smith, and Deputy Assistant Secretary General for Public Diplomacy Stefanie

Babst visited Croatia in June. The Annual National Programme of the Republic

of Croatia for 2007—2008 was presented at the meeting of the NATO Political

Committee at Senior Level in Brussels on 18 September 2007, receiving a very

positive assessment by the Committee members.

Croatia – host to NATO gatherings and exercises

Not only as a potential NATO member, but also as a country actively working

on stability in the region, Croatia co-organised and hosted a distinguished gat-

hering of prime ministers of the European Union Member States and dignitaries

from NATO and the countries involved in the Partnership for Peace regarding

the security and stability of South East Europe. The Croatia Summit 2007

entitled “Europe’s New South” was held in Dubrovnik on 6 and 7 July. At the

inauguration, along with the hosts - Croatian Prime Minister Ivo Sanader, Croa-

tian President Stjepan Mesić and President of the Croatian Parliament, Vladimir

Šeks - NATO Secretary General Jaap de Hoop Scheff er held a speech expressing

his optimism in regard to the invitation for membership being extended to

Croatia at the summit in Bucharest in 2008. Participants at the Croatia Summit

2007 included the prime ministers of Georgia, Mikheil Saakashvili; Latvia, Aigas

Kalvitis; Macedonia, Nikola Gruevski; Moldavia, Vasile Tarlev; Romania, Călin

Popescu-Tăriceanu; Slovakia, Robert Fico and Kosovo, Agim Çeku; as well as

ministers from: Albania, Lulzim Basha; Bulgaria, Gergana Hristova Grancharova;

Lithuania, Petras Vaitiekunas; Serbia, Vuk Jeremić; Sweden, Carl Bildt; the US

Assistant Secretary of State, Dan Fried and Speaker of the Canadian Senate,

Noël A. Kinsella along with a number of other dignitaries. The Spanish Foreign

Minister, Miguel Moratinos as the OSCE Chairman-in-Offi ce and the Secretary

General of the Council of Europe, Terry Davis participated at the summit as well.

RH i NATORH i NATO

NOBLE MIDAS 07 prva je NATO-ova vježba tih razmjera ikada održana u nekoj nečlanici Saveza.

Uz 8000 vojnika iz 12 država članica u vježbu je bilo uključeno i oko 450 pripadnika svih triju

grana Oružanih snaga Republike Hrvatske.

“NOBLE MIDAS 07” was the fi rst NATO exercise of this size ever held in a non-member country

of the Alliance. Along with 8,000 soldiers from 12 member states, the exercise involved some

450 members from all three branches of the Armed Forces of the Republic of Croatia.

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

29

Potvrđujući svoj partnerski odnos s NATO-om, Republika Hrvatska je

2007. godine bila domaćin dviju vježbi koje je organizirao NATO. Me-

đunarodna vježba zaštite i spašavanja (Euro-Atlantic Disaster Response

Coordination Centre – EADRCC) IDASSA 07 održana je od 19. do 24.

svibnja na području Zadarske županije. Prema broju sudionika i uklju-

čenih zemalja (ukupno 44 države s oko 1200 sudionika) IDASSA 07 bila

je najveća civilna vježba NATO-a ikad održana. U akvatoriju srednjega

Jadrana, u vojnom objektu “Udbina“ i na vojnom poligonu “Eugen

Kvaternik“ u Slunju od 1. do 12. listopada održana je vježba NATO-ovih

snaga za brzo djelovanje pod nazivom NOBLE MIDAS 07.

U 2007. hrvatski je nacionalni kontingent u okviru mirovne misije ISAF

povećan na 200 pripadnika, odnosno 50 osoba više nego u prethodnoj

godini. Svjesna iznimne važnosti koju za stabilizaciju Afganistana ima

izgradnja afganistanskih snaga sigurnosti, Hrvatska je, uz angažman

na obuci i u mentorskom radu s afganistanskim vojnicima, afganistan-

skoj vojsci donirala 1000 jurišnih pušaka i 300.000 komada streljiva.

Osim pripadnika vojske, u misiji ISAF Hrvatska je imala i civilne pred-

stavnike. U sklopu zadaća za koje su zaduženi provincijski rekonstruk-

cijski timovi odgovorne dužnosti obavljala su dva hrvatska diplomata i

dva policijska savjetnika. Kako je u toj godini Europska unija pokrenula

policijsku misiju u Afganistanu (EUPOL Afganistan), u srpnju su spo-

menuti policijski savjetnici prešli u tu misiju. Zbog važnosti izgradnje

struktura civilnoga društva, hrvatska je Vlada i tijekom 2007. omo-

gućila školovanje trojici afganistanskih diplomata na Diplomatskoj

akademiji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

In confi rmation of its partnership relations with NATO, the Republic

of Croatia hosted two exercises organised by NATO in 2007. The civil

emergence exercise “IDASSA 07” (Euro-Atlantic Disaster Response

Coordination Centre - EADRCC) was held between 19 and 24 May in

Zadar County. By the number of participants and countries involved

(a total of 44 states and 1,200 participants), “IDASSA 07” was the lar-

gest NATO civilian exercise ever held. The NATO Response Force (NRF)

exercise entitled “NOBLE MIDAS 07” was held in the international and

Croatian territorial sea (Middle and south Adriatic), at the “Udbina”

military facility and at the “Eugen Kvaternik” military compound in

Slunj from 1 to 12 October.

In 2007, the Croatian national contingent within the ISAF peace mission

was increased to 200 participants, 50 more than in the previous year.

Aware of the exceptional importance that the creation of Afghan secu-

rity forces has for the country’s stability, Croatia, apart from engaging in

training and mentorship of Afghan soldiers, donated 1,000 assault rifl es

and 300,000 pieces of ammunition to the Afghan army. In addition to

its military personnel, Croatia sent civilian representatives to the ISAF

mission. Two Croatian diplomats and two police advisors participated

in the tasks carried out by provincial reconstruction teams. Since the

European Union set up its own police mission in Afghanistan (EUPOL

Afghanistan) in the same year, the Croatian police advisors transferred

to that mission in July. Due to the importance of creating civil society

structures, in 2007 the Croatian Government again made possible the

training of three Afghan diplomats at the Diplomatic Academy of the

Ministry of Foreign Aff airs and European Integration.

Godišnjak Yearbook 200730

Regionalna suradnja u europskom duhu

Važan prioritet hrvatske vanjske politike je aktivna prisutnost u svim

procesima u regiji radi unapređenja dobrosusjedskih odnosa. Ti su se

principi tijekom 2007. godine potvrđivali u tolikoj mjeri da slobodno

možemo zaključiti da je suradnja Hrvatske i njezinih susjeda bila veoma

uspješna. Posjeti na najvišoj razini bili su mnogobrojni, intenzivirana

je bilateralna i multilateralna te, posebno, gospodarska suradnja. Bez

obzira na to što još među državama u regiji postoje otvorena pitanja,

slijed događaja pokazuje da je usredotočenost na procese euroatlant-

skih integracija umnogome utjecala na stabilnost i prosperitet čitavoga

jugoistoka Europe.

Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina i u 2007. godini nastavile su

trend razvoja odnosa na načelima dobrosusjedstva i partnerstva, što

je potvrđeno i bilateralnim susretima na najvišoj razini. Obostrano je

iskazana spremnost za nastavkom rješavanja otvorenih pitanja kroz

dijalog, kao i spremnost na suradnju u okviru procesa pristupanja euro-

atlantskim integracijama. Dvije su države dobro surađivale u međuna-

rodnim organizacijama i regionalnim inicijativama: Hrvatska je podržala

kandidaturu Sarajeva za sjedište Tajništva Vijeća za regionalnu suradnju,

a Bosna i Hercegovina je podržala hrvatsku kandidaturu za mjesto

glavnoga tajnika Vijeća za regionalnu suradnju. Bosna i Hercegovina je i u

2007. godini ostala važan trgovinski partner Republici Hrvatskoj. Nalazi

se na petom mjestu hrvatskih trgovinskih partnera i drugi je najveći ku-

pac hrvatske robe, dok je Republika Hrvatska istodobno najveći izvoznik

i uvoznik u Bosni i Hercegovini. Trgovinska razmjena u 2007. premašila

je ukupan iznos od 2,5 milijardi američkih dolara. Prema visini ulaganja

u projekte u Bosni i Hercegovini hrvatski se ulagači nalaze na trećemu

mjestu.

Odnosi s Crnom Gorom također su dobri i u uzlaznoj tendenciji. Tijekom

2007. dvije su države otvorile veleposlanstva u Podgorici i u Zagrebu,

čime su stvoreni i diplomatski preduvjeti za daljnji razvoj bilateralne

suradnje. Osim toga, zaključile su i niz međudržavnih sporazuma te

razmijenile službene posjete na najvišoj razini. Postignuta je suglasnost

da se u sljedećem razdoblju posveti pozornost trajnom određivanju

državne granice i zaštiti manjina. Izrazito intenzivna bila je komunikacija

gospodarskih institucija i tvrtki. Hrvatska je također pozdravila potpisi-

vanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i

Crne Gore, ponudivši Crnoj Gori svoju pomoć i iskustva na putu prema

euroatlantskim integracijama.

Intenzivni dijalog između Hrvatske i Republike Makedonije nastavljen

je na svim područjima i u 2007. godini. Ministri vanjskih poslova Kolinda

Regional co-operation in the European spirit

An important priority in Croatia’s foreign policy is its active presence in all

processes in the region for the advancement of good relations with neighbour-

ing countries. During the course of 2007, these principles were reaffi rmed to

such an extent that we can conclude with confi dence that co-operation be-

tween Croatia and its neighbour countries was very successful. Numerous visits

at the highest level were accompanied by increase bilateral, multilateral and

particularly economic co-operation. Regardless of the fact that some issues

still remain open between the countries of the region, the course of events

demonstrated that the focus on Euro-Atlantic integration processes had a

signifi cant impact on stability and prosperity in all of South East Europe.

The Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina continued their devel-

opment of partnership and good neighbourly relations in 2007, which was

reaffi rmed by bilateral meetings at the highest level. A readiness to continue

resolving open questions through dialogue was mutually expressed, as was

a readiness to co-operate within the framework of the process of rapproche-

ment to Euro-Atlantic integration. The two countries co-operated well in

international organisations and regional initiatives: Croatia supported the

candidacy of Sarajevo as the seat of the Secretariat of the Regional Coopera-

tion Council, and Bosnia and Herzegovina supported the Croatian candidate

for Secretary General of the Regional Co-operation Council. Bosnia and Herze-

govina also remained an important trade partner for the Republic of Croatia in

2007. It is ranked fi fth among Croatia’s trade partners and is the second largest

purchaser of Croatian goods, while the Republic of Croatia is concurrently the

leading importer and exporter of goods to and from Bosnia and Herzegovina.

Trade in 2007 exceeded a total of 2.5 billion US dollars. Croatian investors

were ranked third in terms of the level of investment in projects in Bosnia and

Herzegovina.

Relations with Montenegro were also good and were ascending. During 2007

the two countries opened embassies in Podgorica and Zagreb, thus creating

the diplomatic preconditions for further developing bilateral co-operation.

Furthermore, they concluded a number of intergovernmental agreements and

exchanged offi cial visits at the highest level. A consensus was reached that

eff orts will be focused on the permanent formalisation of national borders and

on protection of minority rights in the upcoming period. Communication be-

tween economic institutions and companies was particularly intense. Croatia

also supported the signing of the Stabilisation and Association Agreement be-

tween the European Union and Montenegro, off ering Montenegro its support

and experience on the road towards Euro-Atlantic integration.

Intense dialogue between Croatia and the Republic of Macedonia contin-

ued in all areas in 2007 as well. Ministers of Foreign Aff airs Kolinda Grabar-

Aktivnosti u regijiActivities in the region

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

31

Grabar-Kitarović i Antonio Milošoski razmijenili su službene posjete.

Sastali su se i u okviru ministarskih konzultacija država potpisnica

Američko-jadranske povelje. Održan je i prvi sastanak Zajedničkog od-

bora za provedbu Sporazuma o suradnji Republike Hrvatske i Republike

Makedonije u okviru procesa približavanja i pristupanja Europskoj uniji.

Između dviju država postoji i stalna razmjena iskustava te stajališta

u okviru regionalnih i subregionalnih inicijativa, kao i foruma poput

Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi, CEFTA-e i slično.

Odnosi Hrvatske s Republikom Srbijom mogu se ocijeniti kao

uspješni što, među ostalim, potkrepljuju i susreti najviših dužnosnika

tijekom 2007. godine, u kojima se dosljedno isticala potreba daljnjeg

unapređenja suradnje i dobrosusjedskog partnerstva kao temelja

trajne stabilnosti, mira i razvitka u regiji. Predsjednik Srbije Boris Tadić

sudjelovao je na Energetskom summitu jugoistočne Europe u Zagrebu

i taj je povod iskoristio da bi se hrvatskomu narodu javno ispričao za

zlo počinjeno u Domovinskome ratu. Dobra suradnja također se odvi-

jala u okviru multilateralnih inicijativa i foruma, a dvije se države uza-

jamno podržavaju u kandidaturama za obnašanje visokih dužnosti u

međunarodnim organizacijama. Obje su države suglasne da za rješa-

vanje preostalih otvorenih pitanja – poput utvrđivanja granične crte,

implementacije Ugovora o sukcesiji, imovinsko-pravne problema-

tike, povrata kulturnog blaga te izbjeglica, nestalih i zatočenih – ne

postoje političke prepreke te da je do zastoja dolazilo uglavnom zbog

unutarnjih političkih prilika, odnosno održavanja izbora u Hrvatskoj

ili Srbiji. Gospodarska suradnja također se dobro razvija. Vanjskotrgo-

vinska razmjena prešla je ukupni iznos od milijarde američkih dolara.

Rastu i hrvatska ulaganja u Srbiju – samo u devet mjeseci 2007. godi-

ne ulaganja hrvatskih tvrtki iznosila su 153 milijuna eura, što je više od

trećine ukupnih hrvatskih investicija na srpsko tržište.

Hrvatska je u 2007. posebnu pozornost posvećivala razvitku i

unapređenju bilateralne suradnje s Kosovom, poštujući i slijedeći

stajališta Kontaktne skupine i zajedničke pozicije Europske unije o

Kosovu u traženju rješenja za uspostavu trajnoga mira i stabilnosti u

regiji. U skladu s time, u policijskoj operaciji UNMIK-a na Kosovu broj

hrvatskih policijskih časnika povećan je na 14. Krajem godine u Prištini

je otvoren Ured za vezu Republike Hrvatske. Hrvatska je bila veoma

aktivna u nuđenju pomoći i stručnom osposobljavanju kosovskih

kadrova na različitim područjima – od pravosuđa preko uslužnog,

posebice fi nancijskog sektora, do izgradnje institucija i prenošenja

iskustava u procesu pristupanja Europskoj uniji. To je bio i razlog da je

Hrvatsku posjetilo nekoliko izaslanstava stručnjaka s Kosova.

Kitarović and Antonio Milososki exchanged offi cial visits. They also met

within the framework of the Session of Ministers of Signatory States of

the American-Adriatic Charter. The fi rst meeting of the Joint Committee

for Implementation of the Co-operation Agreement between the Republic

of Croatia and the Republic of Macedonia within the framework of the

process of the European Union accession was also held. There is a continual

exchange of experience and viewpoints between the two countries in the

framework of regional and sub-regional initiatives, as well as forums such as

the South East European Cooperation Process and CEFTA.

Croatia’s relations with the Republic of Serbia can be evaluated as suc-

cessful, which is substantiated, among other things, by meetings of the

highest-ranking offi cials during 2007, where the need to further enhance

co-operation and good neighbourly partnerships as the foundation for

long-lasting stability, peace and development in the region were consistently

underlined. Serbia’s President Boris Tadić participated in the South East Eu-

rope Energy Summit in Zagreb and on that occasion made a public apology

to the Croatian people for the evil deeds committed against it in the Croatian

Homeland War. Co-operation was also good within the framework of mul-

tilateral initiatives and forums, and the two countries supported each other

in candidacies for appointments of high-ranking offi cials in international

organisations. Both countries agreed that there were no political obstacles

to resolving issues which remain open, such as those of defi ning borders,

the implementation of the Succession Agreement, property law issues, the

return of cultural heritage, as well as those of refugees, missing persons and

detainees. They also concluded that any slow down has resulted primarily

from the political environment at home, that is, elections being held in

Croatia and Serbia respectively. Economic co-operation is also developing

well. Foreign trade has surpassed a total of one billion US dollars. Croatian

investments in Serbia were growing as well; in just the fi rst nine months of

2007 investments of Croatian companies amounted to 153 billion EUR, which

is more than one third of total Croatian investments in the Serbian market.

In 2007 Croatia paid special attention to the development and advance-

ment of bilateral co-operation with Kosovo, taking into consideration and

working in line with the views of the Contact Group and the joint position

of the European Union on Kosovo in seeking a resolution for establishing

lasting peace and stability in the region. In accordance with this, the number

of Croatian police offi cers in the UNMIK police operation in Kosovo was

increased to fourteen. In late 2007 a Croatian Liaison Offi ce was opened in

Priština. Croatia was extremely active in off ering assistance and specialist

training to personnel from Kosovo in various areas, from the judiciary and

services, particularly in the fi nancial sector, to institution building and pass-

ing on experience in the European Union accession process. These were the

reasons why a number of delegations of experts from Kosovo visited Croatia.

Energetska problematika okupila je u Zagrebu u lipnju 2007. najviše državnike jugoistočne Europe.In Zagreb in June high ranking offi -cials of South East Europe discussed energy issues.

Godišnjak Yearbook 200732

Odnosi s Albanijom veoma su dobri i prijateljski. Među ostvarenim

bilateralnim susretima najpoticajniji su bili razgovori između dvaju

predsjednika kao i oni na razini premijera. Rezultirali su dogovorima o

daljnjem razvoju suradnje, posebno na području gospodarstva te europ-

skih i euroatlantskih integracija.

Bugarsko-hrvatski politički odnosi također su razvijeni i prijateljski, bez

otvorenih pitanja. Dvije države imaju podudarne vanjskopolitičke ciljeve,

teže razvijanju dobrosusjedske suradnje i rješavanju otvorenih pitanja

diplomatskim sredstvima, zainteresirane su za unapređivanje suradnje s

razvijenim zemljama Zapada. Tijekom 2007. godine nastavljen je intenzi-

van politički dijalog i suradnja na političkom, gospodarskom, kulturnom

i drugim poljima. Održani su mnogobrojni sastanci, iako je u odnosu na

prethodne godine razmijenjen nešto manji broj posjeta na najvišoj razini.

Nastavljena je i razmjena iskustava na polju euroatlantskih integracija.

Intenzivirana je suradnja u području regionalne politike, ponajprije kroz

suradnju u okviru Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi i koncipiranja

nove strukture regionalne suradnje (Vijeće za regionalnu suradnju),

posebno zbog hrvatskoga i bugarskoga predsjedanja Procesom.

Politički odnosi Republike Hrvatske i Rumunjske su dobri i u stalnom

usponu, bez i jednog spornog pitanja. Međutim, gospodarska suradnja

još nije na željenoj razini i ne odražava sliku stvarnih mogućnosti. Dvije

zemlje dobro surađuju unutar mnogobrojnih regionalnih inicijativa.

Aktivno su uključene u Antiterorističku koaliciju, a veoma dinamična je i

bilateralna parlamentarna suradnja.

S Republikom Turskom u 2007. ostvaren je uspješan politički dijalog

na svim razinama, razmjenom iskustava iz euroatlantskih integracija

i konzultacijama o različitim svjetskim pitanjima, dok su gospodarski

susreti otvorili nove mogućnosti suradnje u mnogim gospodarskim

područjima. Turska je posebno važan bilateralni partner Hrvatskoj zbog

podrške njezinu ulasku u NATO, kao i zbog suradnje u svim regionalnim

inicijativama važnim za sigurnost i stabilnost ovoga područja.

Hrvatsko predsjedanje SEECP-om

Status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji donio je Hrvatskoj

dodatnu odgovornost za promicanje europskih vrijednosti i osiguranje

stabilnosti, sigurnosti i razvoja u jugoistočnoj Europi. Stoga je Hrvatska

u 2007. godini osnažila aktivnosti u svim procesima regionalne suradnje,

što se posebno očitovalo tijekom predsjedanja nekim regionalnim proce-

sima i inicijativama.

Relations with Albania are very good and amiable. Among the bilateral

meetings held, the most encouraging were the discussions between the re-

spective presidents and prime ministers. They resulted in agreements on the

further development of co-operation, particularly in the fi elds of economic,

European and Euro-Atlantic integration.

Bulgarian-Croatian political relations have also developed and are amiable and

without any open issues. The two states have foreign policy objectives in line

with each other, aim at developing good co-operation with neighbouring coun-

tries and resolving open matters through diplomatic means, and are interested

in improving co-operation with developed countries of the West. During the

course of 2007 an intense political dialogue was continued, as was co-opera-

tion in political, economic, cultural and other fi elds. Numerous meetings were

held, although in comparison with the previous year there were fewer visits

at the highest level. The exchange of experience in the area of Euro-Atlantic

integration also continued. Co-operation in the area of regional politics was

intensifi ed as well, fi rst and foremost through co-operation within the frame-

work of the South-East European Co-operation Process and the drawing up of

a new structure of regional co-operation, the Regional Co-operation Council,

particularly due to the Croatian and Bulgarian chairmanships of the Process.

Political relations between Croatia and Romania are good and are continu-

ally improving without any open questions. Nonetheless, economic co-oper-

ation is still not at the desired level and is not meeting its true potential. The

two countries co-operate well within a number of regional initiatives. They

are actively involved in the Anti-Terrorist Coalition, and bilateral parliamen-

tary co-operation is very dynamic.

A successful political dialogue was reached at all levels with the Republic of

Turkey in 2007 through the exchange of experience in Euro-Atlantic integration

and consultations on various global issues, while economic meetings opened

up new possibilities for co-operation in numerous economic areas. Turkey is a

particularly important bilateral partner for Croatia because of its support of

Croatia’s accession to NATO, and also because of co-operation in all regional

initiatives which are important to the safety and stability of this region.

Croatia’s Chairmanship-in-Offi ce of the SEECP

Candidate country status for European Union membership has brought

Croatia additional responsibilities in promoting European values and ensur-

ing stability, security and development in South East Europe. Therefore in

2007 Croatia stepped up activities in all regional co-operation processes,

which was particularly evident during the country’s chairmanship of several

regional processes and initiatives.

U sklopu službenoga

posjeta predsjednika Vlade

Republike Bugarske Sergeja

Staniševa Hrvatskoj u

travnju u Zagrebu održan je

Hrvatsko-bugarski gos-

podarski forum na kojem

je sudjelovalo pedesetak

predstavnika bugarskih i

hrvatskih tvrtki.

Within the framework

of the offi cial visit of the

Republic of Bulgaria’s Prime

Minister Sergei Stanishev

to Croatia, a Croatian-

Bulgarian forum in which

around fi fty representatives

of Bulgarian and Croatian

companies participated was

held in Zagreb in April.

Aktivnosti u regijiActivities in the region

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

33

Hrvatska je predsjedala Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi

(South East European Cooperation Process – SEECP) od 4. svibnja

2006. godine do 11. svibnja 2007. godine. Prioriteti hrvatskoga

predsjedanja SEECP-om bili su: jačanje političkog dijaloga, čime se

pridonosi stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Europe i približavanju

zemalja regije članstvu u Europskoj uniji i NATO-u; uspješna surad-

nja s Europskom komisijom, Paktom o stabilnosti i donatorima na

uspostavi novih struktura regionalne suradnje; snaženje regionalne

suradnje na području energetike, pravosuđa i unutarnjih poslova te

parlamentarne suradnje.

Za vrijeme hrvatskoga predsjedanja SEECP-om održano je više

skupova i sastanaka u Zagrebu, od kojih su važniji:

- Sastanak ministara vanjskih poslova, 1. i 2. ožujka

- SEECP-ov forum o energetskoj sigurnosti, potencijalima i investi

cijama pod nazivom “Jugoistočna Europa – energetski most izme

đu Rusije, Mediterana, kaspijske i bliskoistočne regije te Europske

unije“, 2. i 3. travnja

- Sastanak ministra pravosuđa i unutarnjih poslova o temi “Stan

dardi Europske unije i vladavina prava u jugoistočnoj Europi“, 12. i

13. travnja

- Sastanak predsjednika parlamenata “Nova jugoistočna Europa:

uloga parlamenata“, 15. – 17. travnja

- Sastanak Regionalnog stola Pakta o stabilnosti, 10. svibnja

- Sastanak ministara vanjskih poslova država SEECP-a, 10. svibnja

- 10. sastanak predsjednika država i vlada SEECP-a, 11. svibnja.

“Gradimo Europu zajedno”

Deseti sastanak predsjednika država i vlada SEECP-a, pod na-

zivom “Gradimo Europu zajedno“, održan je 11. svibnja u Zagrebu.

Na njemu su, uz mnogobrojne ugledne goste, sudjelovali i Angela

Merkel, njemačka savezna kancelarka i predsjedateljica Europskoga

vijeća, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, pred-

sjednik Europskoga parlamenta Hans-Gert Pöttering, povjerenik

Europske komisije za proširenje Olli Rehn te zamjenik državne tajni-

ce SAD-a za politička pitanja Nicholas Burns. Time je Hrvatskoj oda-

no priznanje za uspješno predsjedanje SEECP-om te je naglašena

važnost doprinosa regionalne suradnje procesu integracije zemalja

jugoistočne Europe u Europsku uniju.

Predsjednici država i vlada SEECP-a donijeli su odluku da će u

2008. godini Vijeće za regionalnu suradnju (Regional Cooperation

Council – RCC) zamijeniti Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu.

Croatia chaired the South East European Co-operation Process (SEECP)

from 5 May 2006 to 11 May 2007. The priorities of Croatia’s Chairman-

ship-in-Offi ce of the SEECP were: strengthening political dialogue,

which contributes to the stability and security of South East Europe;

bringing the countries in the region closer to integration with the Euro-

pean Union and NATO, and successful co-operation with the European

Commission, Stability Pact and donors in the establishment of the new

architecture of regional co-operation, as well as strengthening regional

co-operation in the areas of energy, the judiciary, internal aff airs and

parliamentary co-operation.

During Croatia’s Chairmanship-in-Offi ce of the SEECP, numerous confer-

ences and meetings were held in Zagreb, signifi cant ones being:

- the Meeting of the SEECP Ministers of Foreign Aff airs, 1-2 March;

- the SEECP’s Forum on Energy Security, Potentials and Investment enti

tled “South-East Europe – an Energy Bridge between Russia, the Medi

terranean, Caspian and Middle-East Regions and the European Union”,

2-3 April;

- the Meeting of Ministers of Justice and Ministers of the Interior of the

SEECP entitled “Standards of the European Union and the Rule of Law

in South Eastern Europe,” 12-13 April;

- the Conference of SEECP Speakers of Parliament entitled “New South

East Europe: Role of the Parliaments,” 15-17 April;

- the Meeting of the Stability Pact’s Regional Table, 10 May;

- the Meeting of the SEECP Ministers of Foreign Aff airs, 10 May;

- the 10th Meeting of the Heads of State and Government of the SEECP, 11 May.

“Building Europe Together”

The tenth consecutive Meeting of the Heads of State and Govern-

ment of the SEECP, “Building Europe Together,” was held on 11 May in

Zagreb. Among the numerous eminent guests, participants included

Angela Merkel, Federal Chancellor of Germany and European Council

President; José Manuel Barroso, President of the European Commission;

Hans-Gert Pöttering, President of the European Parliament; Olli Rehn,

EU Commissioner for Enlargement, and Nicholas Burns, United States

Under Secretary for Political Aff airs. At this meeting, Croatia’s success-

ful Chairmanship-in-Offi ce of the SEECP was acknowledged, as was the

important contribution regional co-operation makes in the process of

integration of South East European countries into the European Union.

The heads of state and government of the SEECP passed a decision

ruling that in 2008 the Regional Co-operation Council (RCC) would

replace the Stability Pact for South East Europe. They determined that

Hrvatska je bila domaćin ministar-skom sastanku Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.Croatia hosted a ministerial mee-ting of South East Europe Process of Co-operation.

Godišnjak Yearbook 200734

Za sjedište Tajništva Vijeća za regionalnu suradnju odredili su Sarajevo,

a Hidu Biščevića, državnoga tajnika za politička pitanja u hrvatskome

Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, imenovali su za pr-

voga glavnog tajnika Vijeća. Time je počela završna faza procesa gašenja

Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu te preuzimanja odgovornosti

zemalja jugoistočne Europe za vlastitu regiju i budući razvoj regional-

ne suradnje. Na tom sastanku potpisan je i Protokol o izmjeni Povelje

SEECP-a, koji omogućuje institucionalnu suradnju SEECP-a s Vijećem

za regionalnu suradnju. Također su prihvaćeni Zagrebačka deklaracija

i Zagrebački završni akt o jačanju SEECP-a, kojima je istaknuta euroa-

tlantska perspektiva zemalja jugoistočne Europe te potvrđena njihova

opredijeljenost jačanju regionalne suradnje. Na sastanku je Crna Gora

postala punopravnom sudionicom SEECP-a, a Bugarska je preuzela

jednogodišnje predsjedanje.

Hrvatska je nastavila aktivno djelovati u procesima regionalne suradnje

u jugoistočnoj Europi kao članica Trojke SEECP-a, zajedno s Bugarskom,

novom predsjedateljicom SEECP-om, te Moldovom, idućom predsjeda-

teljicom. Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je 14. rujna na

neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova SEECP-a u Plovdivu,

kada je potpisan Sporazum između Vlade Bosne i Hercegovine i vlada

drugih država sudionica SEECP-a o aranžmanima za Tajništvo Vijeća

za regionalnu suradnju. Tim Sporazumom stvoren je pravni temelj za

funkcioniranje Tajništva RCC-a te su mogle početi i konkretne pripreme

za njegovu uspostavu.

Odgovornost za razvoj i u drugim regionalnim inicijativama

Preuzimanje odgovornosti za regionalni razvoj jugoistočne Europe ka-

rakterizira i druge regionalne inicijative u kojima je Hrvatska sudjelovala,

a nekima i predsjedala tijekom 2007. godine. Uz suradnju na izlaznoj

strategiji Pakta o stabilnosti i uspostavi Vijeća za regionalnu suradnju,

Hrvatska je nastavila sudjelovati u radnim skupinama i inicijativama koje

je pokrenuo Pakt o stabilnosti i koje će nastaviti djelovati pod okriljem

Vijeća za regionalnu suradnju.

Tako je u 2007. godini predsjedala Zdravstvenom mrežom jugoistočne

Europe, a u travnju je preuzela jednogodišnje predsjedanje Regional-

nom inicijativom za migracije, azil i izbjeglice (MARRI), cilj koje je

suradnja u primjeni međunarodnih i europskih standarda u području

migracija, azila, upravljanja granicama, viznih sustava i povratka izbje-

glica. U okviru Međunarodne komisije za slijev rijeke Save (“Savska

komisija“), čije Tajništvo ima sjedište u Zagrebu, Hrvatska je bila doma-

Sarajevo would be the seat of the Regional Co-operation Council Secre-

tariat, and Hido Biščević, State Secretary for Political Aff airs at the Croatian

Ministry of Foreign Aff airs and European Integration, was appointed the

Council’s fi rst Secretary General. It all started the fi nal phase of the process

of bringing the work of the Stability Pact for South East Europe to a close, as

well as strengthening of the regional ownership and future development of

regional co-operation by the countries of South East Europe. A Protocol on

amendments to the SEECP Charter which enables institutional co-operation

between the SEECP and the Regional Co-operation Council was also signed

at the meeting. Furthermore, the Zagreb Declaration and the Zagreb Final

Act on strengthening the SEECP, which underline the Euro-Atlantic poten-

tial of the countries of South East Europe and confi rm their commitment

to strengthening regional co-operation, were both adopted. Montenegro

became a fully fl edged participant in the SEECP at the meeting, and Bulgaria

took over the next one-year Chairmanship-in-Offi ce.

Croatia continued to take an active part in processes of regional co-opera-

tion in South East Europe as a member of the SEECP Troika, together with

Bulgaria, the new chair of the SEECP, and Moldova, the next to take over the

Chairmanship-in-Offi ce. On 14 September Minister Kolinda Grabar-Kitarović

participated in the Informal Meeting of the SEECP Ministers of Foreign Aff airs

in Plovdiv, when the Agreement between the government of Bosnia and

Herzegovina and the governments of other SEECP participating countries on

arrangements for the Secretariat of the Regional Co-operation Council was

signed. With this Agreement the legal foundation for the functioning of the

RCC Secretariat was established, and specifi c preparations for its establish-

ment were able to begin.

Responsibility for development in other regional initiatives

Assuming responsibility for regional development in South East Europe also

characterised other regional initiatives Croatia participated in, including

those it chaired in 2007. Alongside co-operation on the Stability Pact exit

strategy and the establishment of the Regional Co-operation Council, Croatia

continued to participate in working groups and initiatives which the Stability

Pact initiated and which will continue under the auspices of the Regional Co-

operation Council.

Thus, in 2007 Croatia chaired the South-East Europe Health Network, and

in April it took on the one-year Presidency of the Migration, Asylum, Refu-

gees Regional Initiative (MARRI), which has as its objective co-operation

in the implementation of international and European standards in the fi elds

of migration, asylum, border control, visa policy and the return of refugees.

Within the framework of the International Sava River Basin Commission

(“Sava Commission”), which has its Secretariat’s headquarters in Zagreb,

Aktivnosti u regijiActivities in the region

Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities

35

ćin Prvoga sastanka država članica Okvirnog sporazuma o slijevu rijeke

Save, održanog 1. lipnja u Zagrebu. U sklopu Inicijative za suradnju u

jugoistočnoj Europi (SECI) Hrvatska je koordinirala radnom skupinom

koja se bavi sprečavanjem komercijalnih prijevara.

Jedna od najvažnijih inicijativa u preuzimanju odgovornosti zemalja

jugoistočne Europe za procese suradnje u regiji, Ugovor o slobodnoj

trgovini CEFTA 2006 stupio je na snagu krajem 2007. godine. Hrvatska

je aktivno sudjelovala u radu Zajedničkog odbora zemalja članica koji je

na prvom sastanku u rujnu u Ohridu donio niz odluka važnih za proved-

bu Ugovora i za pripremu uspostave Tajništva inicijative u Bruxellesu.

Također, na sastanku na vrhu u studenome u Skopju potvrđena je spre-

mnost država stranaka CEFTA-e 2006 da preuzmu punu odgovornost za

snaženje gospodarske suradnje u jugoistočnoj Europi.

Croatia hosted the First Meeting of the Regional Table of the Framework

Agreement on the Sava River Basin, which was held in Zagreb on 1 July.

Within the framework of the South East European Cooperative Initiative

(SECI), Croatia co-ordinated the working group dealing with the prevention

of commercial fraud.

One of the most signifi cant initiatives in strengthening the regional owner-

ship over South East Europe processes of regional co-operation is the CEFTA

2006 Free Trade Agreement, which entered into force in late 2007. Croatia

actively participated in the work of the Joint Committee of member countries

at its fi rst meeting, held in Ohrid in September, where numerous decisions

of importance for the implementation of the agreement were adopted and

preparations were made for establishing the initiative’s Secretariat in Brus-

sels. Further, at the summit held in Skopje in November, the readiness of the

member countries of CEFTA 2006 to take on full responsibility for strengthen-

ing economic co-operation in South Eastern Europe was confi rmed.

Sastanak na vrhu SEECP-a koji je u Hrvatsku doveo i čelništvo Europske unijeThe SEECP Summit brought European Union leaders to Croatia

Multilateralna suradnja

Ujedinjeni narodi

Izbor Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti

Sudjelovanje u različitim područjima rada UN-a

Članstvo u 14 UN-ovih tijela

Sustavna edukacija za mirovne misije

Davanje fi nancijske pomoći – važan doprinos svjetskomu miru

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)

Završen mandat Misije OESS-a u Hrvatskoj

Predsjedanje Forumom za sigurnosnu suradnju

Demokratski pristup problemima u istočnoj i jugoistočnoj Europi

Vijeće Europe

Hrvatska promovirala dostignuća regionalne suradnje

Ostale regionalne organizacije i inicijative

Srednjoeuropska, mediteranska i podunavska dimenzija

Srednjoeuropska inicijativa

Proces suradnje u Podunavlju

Kvadrilaterala

Jadransko-jonska inicijativa

Radna zajednica Alpe – Jadran

Međunarodna sigurnost

Pripremljena Nacionalna strategija za kontrolu oružja

Od lipnja – članstvo i u Australskoj skupini

Ljudska prava

Aktivno protiv smrtne kazne

38

44

46

48

50

52

Multilateral co-operation

United Nations

Croatia elected a non-permanent member of the Security Council

Participation in a variety of UN’s areas of work

Membership of 14 UN agencies

Systematic training for peacekeeping missions

Provision of fi nancial aid – a signifi cant contribution to world peace

Organisation for Security and Co-operation in Europe (OSCE)

Conclusion of the OSCE Mission’s mandate in Croatia

Chairmanship of the Forum for Security Co-operation

A democratic approach to problems in Eastern and South East Europe

Council of Europe

Croatia promoted achievements in regional co-operation

Other regional organisations and initiatives

The Central European, Mediterranean and Danube region dimensions

The Central European Initiative

The Danube Co-operation Process

The Quadrilateral

The Adriatic-Ionian Initiative

The Alps-Adriatic Working Community

International security

The National Strategy for Weapons Control ready

Since June: membership also in the Australia group

Human rights

Active opposition to the death penalty

38

44

46

48

50

52

Godišnjak Yearbook 200738

Izbor Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti

Kad bismo aktivnosti Republike Hrvatske u okviru Ujedinjenih naroda

tijekom 2007. godine morali svesti na samo jednu rečenicu, ta bi rečenica

svakako glasila: 16. listopada Hrvatska je izabrana za nestalnu članicu

Vijeća sigurnosti za razdoblje 2008. – 2009. godine. Taj uspjeh rezultat je

uloženog truda svih čimbenika hrvatske vanjske politike koji su, u skladu

sa svojim ovlastima, godinama lobirali za kandidaturu.

Diplomatske aktivnosti usmjerene na pozitivan ishod lobiranja domi-

nirale su radom svih hrvatskih misija akreditiranih pri Ujedinjenim na-

rodima u New Yorku, Beču i Ženevi. Uz aktivnosti u sustavu Ujedinjenih

naroda, izborna kampanja vođena je i prigodom susreta hrvatskih duž-

nosnika s inozemnim dužnosnicima. Ne smije se zanemariti ni činjenica

da je ulasku Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti u velikoj mjeri

pridonio i angažman cjelokupne hrvatske diplomatske mreže.

Sudjelovanje u različitim područjima rada UN-a

Naravno, uz lobiranje za članstvo u Vijeću sigurnosti nije zanemaren

angažman i prisutnost u cjelokupnom sustavu rada u Ujedinjenim

narodima. Tako je zadržan trend koji je Hrvatska ostvarivala niz godina,

postupno jačajući aktivnosti u svim tijelima i specijaliziranim agencijama

UN-a.

Stalna predstavnica Republike Hrvatske pri UN-u u New Yorku, velepo-

slanica Mirjana Mladineo, u svojstvu potpredsjednice 61. zasjedanja Opće

skupštine bila je jedan od koordinatora Otvorene radne skupine za pove-

ćanje članstva Vijeća sigurnosti u okviru koje su se provodile ekstenzivne

konzultacije o reformi Vijeća sigurnosti. Stalni predstavnik Republike

Hrvatske pri UN-u u Ženevi, veleposlanik Gordan Markotić, obnašao je

dužnost potpredsjednika 62. godišnje sjednice regionalne Ekonomske

komisije za Europu, posvećene proslavi 60. obljetnice osnutka te važne

agencije UN-a. Stalna misija Republike Hrvatske pri UN-u u Beču svojim

je angažmanom u Organizaciji UN-a za industrijski razvoj dala vrijedan

doprinos da projekt “Razvoj društveno odgovornog poslovanja“, nakon

pilot-faze u Hrvatskoj tijekom 2007., preraste u inicijativu za otvaranje

Regionalnog centra izvrsnosti za društveno odgovorno poslovanje u

Zagrebu. Tim i drugim aktivnostima u odabranim segmentima širokog

područja rada UN-a Hrvatska je neposredno sudjelovala u rješavanju niza

pitanja lokalne, ali i globalne važnosti.

Croatia elected a non-permanent member of the Security Council

If the Republic of Croatia’s activities within the framework of the United Na-

tions in 2007 had to be summed up in just one sentence, it would certainly be

the following: on 16 October Croatia was elected a non-permanent member

of the Security Council for the period 2008-2009. That success was a result of

the eff orts invested by all those involved in the execution of Croatian foreign

policy who, in accordance with their individual mandates, had lobbied for the

candidacy for years.

Diplomatic activities dedicated to securing a positive outcome of this lobby-

ing dominated the work of all the Croatian accredited missions to the United

Nations in New York, Vienna and Geneva. Alongside such activities within the

United Nations system, the election campaign was also carried out during

meetings between Croatian and international high offi cials. One should not

overlook the fact that the involvement of the whole Croatian diplomatic

network also signifi cantly contributed to Croatia’s entry to non-permanent

membership of the Security Council.

Participation in a variety of UN’s areas of work

Naturally, apart from lobbying for membership in the Security Council,

involvement and presence in the whole system of work of the United Nations

was not neglected. Thus the trend Croatia has been building up over the years

was maintained, gradually increasing levels of activity in all UN bodies and

special agencies.

As Vice President of the 61st session of the General Assembly, the Permanent

Representative of the Republic of Croatia to the UN in New York, Ambassador

Mirjana Mladineo was one of the co-ordinators of the Open-ended Working

Group on the Question of Equitable Representation on and Increase in the

Membership of the Security Council, and within this framework extensive

consultations regarding reform of the Security Council were held. Ambas-

sador Gordan Markotić, Permanent Representative of the Republic of Croatia

to the UN in Geneva, served as Vice President of the 62nd annual session of

the Regional Economic Commission for Europe, which was dedicated to the

celebration of the 60th anniversary of the establishment of that important

UN agency. Through its involvement in the UN Industrial Development Or-

ganisation, the Republic of Croatia’s Permanent Mission to the UN in Vienna

signifi cantly contributed to the project “Socially Responsible Business Devel-

opment” which – following its pilot phase in Croatia during 2007 – grew into

an initiative for opening a Regional Centre of Excellence for socially responsi-

ble business in Zagreb. With these activities and others in selected segments

of the broad scope of the UN’s work, Croatia directly participated in resolving

an array of issues of local or global signifi cance.

Ujedinjeni narodiUnited Nations

Multilateralna suradnja Multilateral co-operation

39

Najviši hrvatski dužnosnici bili su zapaženi govornici na plenarnim

skupovima Ujedinjenih naroda. Na glavnoj raspravi 62. zasjedanja

Opće skupštine UN-a u rujnu nastupio je predsjednik Republike

Stjepan Mesić. Predsjednik Vlade Ivo Sanader obratio se Općoj

skupštini UN-a u listopadu s temom rada Međunarodnoga kazne-

nog suda za bivšu Jugoslaviju. Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović

izlagala je o zdravlju kao vanjskopolitičkom pitanju na ministar-

skom sastanku održanom u sjedištu UN-a u rujnu u New Yorku.

Članstvo u 14 UN-ovih tijela

Hrvatska je i tijekom 2007. bila aktivna članica više tijela UN-a:

Komisije za opojne droge (za razdoblje 2004. – 2007.), Odbora za

uklanjanje svih oblika diskriminacije žena (2003. – 2006. te 2006.

– 2009.), Komisije za granice epikontinentalnog pojasa (2002. –

2007.), Statističke komisije (2004. – 2007.), Komisije za međunarod-

no trgovačko pravo (2004. – 2007.), Komisije za status žena (2005.

– 2009.), Komisije o održivom razvoju (2007. – 2010.), Organizacij-

skog odbora Komisije za izgradnju mira (2006. – 2007.), Izvršnog

odbora UNICEF-a (2007. – 2009.) te više UNESCO-ovih tijela – Me-

đunarodnoga hidrološkog programa (2004. – 2007.), Međuvladina

odbora za bioetiku (2004. – 2007.), Međuvladine komisije za tjelesni

odgoj i šport (2006. – 2009.) i Međuvladina vijeća međunarodnog

programa za razvoj telekomunikacija (2006. – 2009.).

Ne umanjujući aktivnosti ostalih predstavnika hrvatske Vlade, kao i

nacionalnih stručnjaka u navedenim tijelima, kao primjer uspješno-

ga hrvatskog djelovanja može se navesti jednogodišnje članstvo u

Komisiji za izgradnju mira (od lipnja 2006. do lipnja 2007.). Kroz to

jedinstveno tijelo, na čijem osnutku je intenzivno radila, a zatim po-

stala i članicom u prvom sastavu, Hrvatska se profi lirala kao država

koja svojim iskustvom i razumijevanjem situacije može pridonijeti

pronalaženju ujedinjenih strategija za ostvarenje mira i gospodar-

skog oporavka država proizašlih iz sukoba.

Sustavna edukacija za mirovne misije

Hrvatska je sudjelovala u petnaest (od postojećih 20) mirovnih mi-

sija UN-a razmještenih na četirima kontinentima. Uz postojeće, u

2007. uključila se i u četiri nove mirovne misije, čime je još povećala

svoj ukupni, civilni i vojni doprinos UN-ovim naporima za izgradnju

svjetskog mira. U mirovnim misijama UN-a sudjelovalo je ukupno

66 hrvatskih državljana, od toga 46 pripadnika Oružanih snaga i

20 policajaca. Valja naglasiti da pri upućivanju hrvatskih pripadnika

The highest level Croatian offi cials were notable speakers at United Nations

plenary sessions. President Stjepan Mesić spoke during the General Debate

of the 62nd session of the UN General Assembly. Prime Minister Ivo Sanader

addressed the UN General Assembly on the work of the International

Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia in October. Minister Kolinda

Grabar-Kitarović held a presentation on health as a foreign policy issue at the

ministerial meeting held at the UN headquarters in New York in September.

Membership of 14 UN agencies

Croatia was again an active member of numerous UN bodies during the

course of 2007, including: the Commission on Narcotic Drugs (for the period

2004-2007), the Committee on the Elimination of Discrimination against

Women (2003-2006 and 2006-2009), the Commission on the Limits of the

Continental Shelf (2002-2007), the Statistical Commission (2004-2007), the

Commission on International Trade Law (2004-2007), the Commission on the

Status of Women (2005-2009), the Commission on Sustainable Develop-

ment (2007-2010), the Organisational Committee of the Peacebuilding

Commission (2006-2007) and UNICEF’s Executive Board (2007-2009), as well

as numerous UNESCO bodies: the International Hydrological Programme

(2004-2007), the Intergovernmental Bioethics Committee (2004-2007), the

Intergovernmental Committee for Physical Education and Sport (2006-2009)

and the Intergovernmental Council of the International Programme for the

Development of Communication (2006-2009).

Without diminishing the contributions made by other Croatian experts or

Government representatives in the aforementioned bodies, our one-year

membership in the Peacebuilding Commission (June 2006 to June 2007)

can be cited as exemplary of Croatia’s successful performance. Croatia

worked intensively on the establishment of, and proceeded to become a

founding member of this unique body, and through this, Croatia distin-

guished itself as a country which has the ability, through experience and

understanding, to contribute to fi nding mutually acceptable strategies for

building peace and economic recovery in countries emerging from confl ict.

Systematic training for peacekeeping missions

Croatia has participated in 15 of the 20 existing UN peacekeeping missions

deployed across four continents. Alongside the existing ones, in 2007 it

joined four new peacekeeping missions, thus further increasing its total

civilian and military contribution to the UN’s eff orts for building world

peace. A total of 66 Croatian citizens participated in the UN peacekeeping

missions, 46 of whom were members of the Armed Forces and 20 of whom

were police offi cers. It should be said that when sending Croatian members

Hrvatsko izaslanstvo na Općoj skupštini UN-a u trenutku kada je Hrvatska izabrana u Vijeće sigurnosti.Croatian delegation at the General Assembly of UN in the moment of Croatia’s election in the Security Council.

Godišnjak Yearbook 200740

Oružanih snaga i policije u međunarodne misije težište nije na broju već

na kvaliteti, pa hrvatski časnici i policajci u misijama dobivaju mnogo-

brojna priznanja i sve odgovornije dužnosti. Do sada je najviše rangirani

hrvatski časnik u nekoj mirovnoj misiji UN-a bio general bojnik Dragutin

Repinc, koji je do kraja 2007. obnašao dužnost voditelja promatračke

misije u Indiji i Pakistanu.

Da bi osigurala što kvalitetniji doprinos mirovnim misijama UN-a, Hrvat-

ska ulaže znatne napore u obuku vojnog i civilnog osoblja, primjenjujući

pritom i sva iskustva stečena na terenu tijekom sudjelovanja u misijama.

I hrvatska je policija uočila potrebu za sustavnom obukom policijskih

časnika za mirovne aktivnosti, pa je tijekom 2007. počela organiziranje

godišnjih međunarodnih tečajeva za policijske časnike u misijama UN-a.

Davanje fi nancijske pomoći – važan doprinos svjetskomu miru

Hrvatska se od zemlje primateljice pomoći sve više profi lira kao davate-

ljica pomoći, o čemu svjedoče i dobrovoljna fi nancijska davanja Repu-

blike Hrvatske u sustavu UN-a. U 2007. godini nastavila je intenzivnije

sudjelovati na donatorskim konferencijama vezanima uz aktivnosti Uje-

dinjenih naroda. Hrvatska je i do sada uplaćivala dobrovoljne kontribu-

cije za mnogobrojne aktivnosti UN-a, poput UNICEF-a, Zaklade UN-a za

razvoj Afrike, Ureda visoke povjerenice za ljudska prava, a u 2007. godini

proširila je uplate dobrovoljnih kontribucija na još neka područja. Takvim

donacijama Hrvatska potvrđuje spremnost za aktivnije sudjelovanje u

procesu izgradnje mira u svijetu.

Sve navedene aktivnosti Republike Hrvatske u okviru Ujedinjenih naroda

upućuju na izniman uspjeh što ga je Hrvatska polučila u petnaest godina

članstva u najvažnijoj svjetskoj organizaciji. Petnaesta obljetnica ulaska

Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda obilježena je 22. svibnja

svečanim primanjem u Uredu predsjednika Republike. Predsjednik Mesić

i premijer Sanader tom su prigodom naglasili da se Hrvatska tijekom tih

15 godina iz zemlje koja je primala UN-ovu pomoć preobrazila u zemlju

koja pruža pomoć i aktivno sudjeluje u uspostavi političke stabilnosti u

regiji i svijetu. Svojim konstruktivnim djelovanjem Hrvatska je u kratko

vrijeme prerasla u zemlju partnera UN-a.

of the Armed Forced and police on international missions, the focus is not

on quantity but rather the quality of those being sent, and for this reason

Croatian military and police offi cers in the missions are frequently com-

mended and assigned increasingly responsible duties. The highest ranking

Croatian offi cer in a UN peacekeeping mission to date was Major General

Dragutin Repinc, who served as commander of the United Nations Military

Observer Group in India and Pakistan until the end of 2007.

In order to ensure its contributions to the UN peacekeeping missions are

of the highest quality, Croatia invests signifi cant eff orts in training mili-

tary and civilian personnel, in the process drawing on all the experience

gained so far in the fi eld during participation in missions. The Croatian

police also discerned a need for the systematic training of police offi cers

for peacekeeping activities, and thus in 2007 began organising yearly

international courses for police offi cers in UN missions.

Provision of fi nancial aid – a signifi cant contribution to world peace

Having started off as a recipient country, Croatia now more and more

often fi nds itself a provider of aid, which is, among other things, evident

from the Republic of Croatia’s voluntary fi nancial contributions to the UN

system. In 2007 it continued to take a more active part in donors’ confer-

ences relating to United Nations activities. Croatia has thus far made

voluntary fi nancial contributions to numerous activities of the UN, such

as UNICEF, the UN Trust Fund for African Development and the Offi ce of

the High Commissioner of Human Rights, and in 2007 it expanded pay-

ments of voluntary contributions to some new areas.

With donations such as these, Croatia affi rms its readiness to participate

more actively in the process of building world peace.

All these activities of the Republic of Croatia within the framework of

the United Nations indicate the exceptional success Croatia has achieved

over the past fi fteen years of its membership in the most important world

organisation. The fi fteenth anniversary of Croatia’s entry into the Organisa-

tion of the United Nations was celebrated on 22 May with a gala reception

at the Offi ce of the President of the Republic of Croatia. On this occasion

President Mesić and Prime Minister Sanader underlined the fact that Croatia

has, in the course of those fi fteen years, transformed itself from a country

which was receiving UN aid into a country which is providing aid and actively

participating in the establishment of political stability in the region and the

world. With these kinds of constructive activities, Croati

has quickly grown into a UN partner country.

Ujedinjeni narodiUnited Nations

Contributions to international organisations in 2007

Multilateralna suradnja Multilateral co-operation

41

Kontribucije za međunarodne organizacije za 2007. godinu

Svrha Valuta Iznos

1. Ujedinjeni narodi

i) redoviti proračun za 2007. USD 1,020.912,00

ii) mirovne operacije USD 486.177,00

iii) a. Capital Master Plan

b. za fi nanciranje obnove UN-a – 1. rata – za 2007.

c. za rezervni fond – Working capital reserve fund

USD

USD

USD

20.534,00

171.670,00

13.805,00

iv) Međunarodni kazneni sud za bivšu

Jugoslaviju za 2007.

USD 47.398,00

v) Međunarodni kazneni sud za Ruandu za 2007. USD 39.393,00

2. Organizacija Ujedinjenih naroda za

obrazovanje, znanost i kulturu

za 2007. – 2008.

USD

EUR

66.710,00

73.781,00

3. Međunarodna agencija za atomsku energiju

redoviti proračun i kapitalni fond

– 5 % troška stipendija

Technical Co-operation Fund

National Participation Costs

USD

EUR

USD

USD

14.402,00

60.952,00

28.800,00

45.532,00

4. Svjetska trgovinska organizacija – za 2007. CHF 281.151,00

5. Međunarodna pomorska organizacija – za 2007. GBP 37.487,00

6. Međunarodni sud za pravo mora – za 2007. EUR 5.358,00

7. Međunarodni kazneni sud – za 2007. EUR 86.950,00

8. Međunarodna organizacija za migracije – za 2007. CHF 14.604,00

9. Vijeće Europe – redoviti proračun i kontribucije za

parcijalne sporazume

EUR 818.596,85

10. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju EUR 106.076,00

i) redoviti proračun za 2007. EUR 98.351,00

ii) Sud za mirenje i arbitražu za 2007. CHF 173,00

11. Konferencija Open Skies – za 2007. EUR 2.079,64

12. Ured visokog predstavnika međunarodne

zajednice u BiH – za 2007.

EUR 10.751,00

13. Radna zajednica Alpe – Jadran – za 2007. EUR 13.213,74

14. Srednjoeuropska inicijativa,

Fond za suradnju za 2007.

EUR 16.500,00

15. Stalni arbitražni sud – za 2007. EUR 5.000,00

16. Wassenaarski aranžman za kontrolu izvoza

konvencionalnog naoružanja – za 2006.

EUR 1.636,00

17. Organizacija za zabranu kemijskog

naoružanja – za 2006.

EUR 30.283,00

18. Međunarodna komisija za znanstveno istraživanje

Sredozemnog mora – za 2007.

EUR 26.000,00

19. Međunarodni institut za hlađenje

- za 2007.

- za 2006.

EUR

EUR

774,85

8.440,00

Purpose Currency Amount

1. United Nations

i) regular budget for 2007 USD 1,020.912,00

ii) peacekeeping operations USD 486.177,00

iii) a. Capital Master Plan

b. for UN headquarters renovation funding – 1st instalment for 2007

c. for the Working Capital Reserve Fund

USD

USD

USD

20.534,00

171.670,00

13.805,00

iiv) International Criminal Tribunal for the Former

Yugoslavia for 2007

USD 47.398,00

v) International Criminal Tribunal for Rwanda for 2007 USD 39.393,00

2. United Nations Education, Science and Culture

Organisation

for 2007 -2008

USD

EUR

66.710,00

73.781,00

3. International Atomic Energy Agency

Regular Budget and Working Capital Fund

– 5% scholarship expenses

Technical Co-operation Fund

National Participation Costs

USD

EUR

USD

USD

14.402,00

60.952,00

28.800,00

45.532,00

4. World Trade Organisation – for 2007 CHF 281.151,00

5. International Maritime Organisation – for 2007 GBP 37.487,00

6. International Tribunal for the Law of the Sea – for 2007 EUR 5.358,00

7. International Criminal Court – for 2007 EUR 86.950,00

8. International Organisation for Migration – for 2007 CHF 14.604,00

9. Council of Europe – Regular Budget and contributions to

partial agreements

EUR 818.596,85

10. Organisation for Security and Co-operation in Europe EUR 106.076,00

i) regular budget for 2007 EUR 98.351,00

ii) Court of Conciliation and Arbitration - for 2007 CHF 173,00

11. Open Skies Conference for 2007 EUR 2.079,64

12. Offi ce of the High Representative of the International

Community in Bosnia and Herzegovina – for 2007

EUR 10.751,00

13. Alps-Adriatic Working Community – for 2007 EUR 13.213,74

14. Central European Initiative,

Co-operation Fund for 2007

EUR 16.500,00

15. Permanent Court of Arbitration – for 2007 EUR 5.000,00

16. Wassenaar Arrangement on Export Controls for

Conventional Arms – for 2006

EUR 1.636,00

17. Organisation for the Prohibition of

Chemical Weapons – for 2006

EUR 30.283,00

18. International Commission for the Scientifi c Exploration

of the Mediterranean Sea – for 2007

EUR 26.000,00

19. International Institute of Refrigeration

- for 2007

- for 2006

EUR

EUR

774,85

8.440,00

Redovite kontribucije Regular contributions

Godišnjak Yearbook 200742

Ujedinjeni narodiUnited Nations

20. Europska organizacija za eksploataciju

meteoroloških satelita

- kontribucija kooperativne države

- kontribucija punopravne članice

- posebna uplata za obvezatni program i za

program po izboru

EUR

EUR

EUR

202.985,00

220.721,00

500.000,00

21. Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i

restauracije kulturne baštine – za 2007.

EUR 1.360,00

22. Fond Radne skupine za međunarodnu suradnju o

obrazovanju, sjećanju i istraživanju holokausta

EUR 25.000,00

23. Međunarodna humanitarna komisija za utvrđivanje

činjenica – za 2007.

CHF 126,52

24. Haaška konferencija o međunarodnom

privatnom pravu

proračun za 2007. – 2008.

EUR 246,60

25. Non-Proliferation of Nuclear Weapons Treaty

– troškovi Prvog sastanka Pripremnog odbora

USD 332,00

26. Međunarodno povjerenstvo za kitolov

– za 2006. – 2007.

GBP 7.327,00

27. Konferencija Konvencije o zabrani ili ograničenju

uporabe određenog konvencionalnog naoružanja

- za Konferenciju u 2006.

- za Konferenciju u 2007.

USD

USD

USD

423,31

551,33

173,00

28. Međunarodni institut Ujedinjenih naroda za

ujednačenje privatnog prava

EUR 11.860,00

29. Ottawska konvencija o zabrani korištenja,

gomilanja, proizvodnje i prenošenja protupješačkih

mina te njihovo uništenje

- za Osmi sastanak država stranaka

USD 346,00

30. Međunarodna organizacija frankofonije – za 2007. EUR 2.050,00

31. Međunarodni ured za epizote EUR 475,61

32. Međunarodne vlasti za morsko dno (OUN) USD 2.912,00

UKUPNO USD 1.967.397,64

EUR 2.329.441,29

CHF 296.054,52

GBP 37.487,00

20. European Organisation for the Exploitation of

Meteorological Satellites

- contribution of associate countries

- contribution of full member states

- special payment for mandatory program and

program of choice

EUR

EUR

EUR

202.985,00

220.721,00

500.000,00

21. International Centre for the Study of the Preservation

and Restoration of Cultural Property – for 2007

EUR 1.360,00

22. The Task Force for International Cooperation on

Holocaust Education, Remembrance and Research Fund

EUR 25.000,00

23. International Humanitarian Fact-Finding

Commission – for 2007

CHF 126,52

24. Hague Conference on Private

International Law

Budget for 2007-2008

EUR 246,60

25. Treaty on the Non-Proliferation of Nuclear Weapons

– expenses for First Session of the Preparatory Committee

USD 332,00

26. International Whaling Commission

– for 2006-2007

GBP 7.327,00

27. Convention on Prohibitions or Restrictions on the Use

of Certain Conventional Weapons Conference

- For the 2006 conference

- For the 2007 conference

USD

USD

USD

423,31

551,33

173,00

28. UN International Institute for the Unifi cation

of Private Law

EUR 11.860,00

29. Ottawa Convention on the Prohibition of the Use,

Stockpiling, Production and Transfer of Anti-

Personnel Mines and on their Destruction

for the 8th meeting of the State Parties to the Convention

USD 346,00

30. International Organisation of the Francophonie – for 2007 EUR 2.050,00

31. International Epizootic Offi ce EUR 475,61

32. International Seabed Authority (OUN) USD 2.912,00

TOTAL USD 1.967.397,64

EUR 2.329.441,29

CHF 296.054,52

GBP 37.487,00

Redovite kontribucije Regular contributions

Svrha Valuta Iznos Purpose Currency Amount

Purpose Currency Amount

1. United Nations Children’s Fund – for 2007 USD 30.000,00

2. Central Emergency

Response Fund – for 2007

USD 20.000,00

3. United Nations International Drug Control Program

Fund – for 2007

USD 5.000,00

4. United Nations Commission on Crime Prevention

and Criminal Justice – for 2007

USD 5.000,00

5. UN Trust Fund for African Development – for 2007 USD 5.000,00

6. The Offi ce of the UN High Commissioner for

Refugees, for the Western Sahara

USD 5.000,00

7. UN Trust Fund for the Dissemination of

International Law

USD 5.000,00

8. E-learning for African Peacekeepers –

UNITAR - POCI

USD 5.000,00

9. UN Trust Fund for Small Island Developing States USD 5.000,00

10. Special Committee of the Hague Conference on

Private International Law

EUR 10.000,00

11. UN Population Fund – for 2007 USD 20.000,00

12. Offi ce of the High Commissioner

for Refugees – for 2007

USD 10.000,00

13. United Nations Development Programme USD 30.000,00

14. Peacebuilding Fund – for 2007 USD 20.000,00

15. Offi ce of the High Commissioner for Human Rights USD 20.000,00

16. United Nations Voluntary Fund for Victims of Torture,

Offi ce of the High Commissioner for Human Rights

USD 5.000,00

17. Program of Action for Cancer Therapy

(IAEA - PACT)

USD 5.000,00

18. United Nations Democracy Fund USD 20.000,00

19. World Food Programme USD 10.000,00

20. United Nations Development Fund for Women USD 20.000,00

21. Family Visit Exchange Program in the Western

Sahara – refugee camps in the area of Tindouf,

Algeria

USD 5.000,00

22. International Committee of the Red Cross – for 2007 CHF 15.000,00

TOTAL USD 250.000,00

EUR 10.000,00

CHF 15.000,00

Svrha Valuta Iznos

1. Fond UN-a za djecu – za 2007. USD 30.000,00

2. Središnji fond za odgovore na izvanredne

situacije – za 2007.

USD 20.000,00

3. Zaklada Programa UN-a za međunarodnu

kontrolu droga – za 2007.

USD 5.000,00

4. Zaklada UN-a za sprečavanje kriminala i za

kazneno pravosuđe – za 2007.

USD 5.000,00

5. Zaklada UN-a za razvoj Afrike – za 2007. USD 5.000,00

6. Ured visokog povjerenika za izbjeglice za

Zapadnu Saharu

USD 5.000,00

7. Zaklada UN-a za diseminaciju

međunarodnoga prava

USD 5.000,00

8. Institut UN-a za istraživanje i usavršavanje – za

tečajeve afričkih mirovnih snaga (E-learning

for African Peacekeepers – UNITAR - POCI)

USD 5.000,00

9. Zaklada UN-a za male otočne države u razvoju USD 5.000,00

10. Posebno povjerenstvo Haaške konferencije za

međunarodno privatno pravo

EUR 10.000,00

11. Zaklada UN-a za stanovništvo – za 2007. USD 20.000,00

12. Ured visokog povjerenika za

izbjeglice – za 2007.

USD 10.000,00

13. Program UN-a za razvoj USD 30.000,00

14. Fond za izgradnju mira – za 2007. USD 20.000,00

15. Ured visoke povjerenice za ljudska prava USD 20.000,00

16. Dobrovoljni fond UN-a za žrtve mučenja, Ured

visoke povjerenice UN-a za ljudska prava

USD 5.000,00

17. Program za terapiju oboljelima od karcinoma

(IAEA – PACT)

USD 5.000,00

18. UN-ov demokratski fond USD 20.000,00

19. Svjetski program za hranu USD 10.000,00

20. Razvojni fond UN-a za žene USD 20.000,00

21. Program razmjene posjeta odvojenih članova

obitelji u Zapadnoj Sahari – izbjeglički kampovi

u području Tindoufa, Alžir

USD 5.000,00

22. Međunarodni odbor Crvenoga križa – za 2007. CHF 15.000,00

UKUPNO USD 250.000,00

EUR 10.000,00

CHF 15.000,00

Multilateralna suradnja Multilateral co-operation

43

Dobrovoljne kontribucije za programe i fondove Voluntary contributions to programmes and funds:

Godišnjak Yearbook 200744

Završen mandat Misije OESS-a u Hrvatskoj

Kriza u radu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju izazvana

krupnim neslaganjima između Ruske Federacije i dijela članica Zajednice

Neovisnih Država na jednoj strani, te SAD-a i država zapadne demokra-

cije na drugoj strani, u 2007. još se produbila, obuhvaćajući obje glavne

dimenzije iz djelokruga OESS-a. U okviru sigurnosne dimenzije, spor

oko Adaptiranog sporazuma o konvencionalnim snagama u Europi, koji

NATO-ove članice ne žele ratifi cirati dok ruske trupe u potpunosti ne

napuste Moldovu i Gruziju, kulminirao je suspenzijom Sporazuma od

strane Ruske Federacije, kao odgovor na američku namjeru postavljanja

proturaketnog štita u istočnoj Europi. Sve je to utjecalo na nemogućnost

prihvaćanja bitnih programskih dokumenata i na provedbu reformi unu-

tar Organizacije koja i dalje nema statuta ili povelje kojom bi se defi nirao

njezin pravni status. U takvom općenito negativnom kontekstu 2007.

bila je godina velikih postignuća Republike Hrvatske u okviru OESS-a. Uz

veoma uspješno predsjedanje Forumom za sigurnosnu suradnju, ostva-

ren je i jedan od važnijih vanjskopolitičkih uspjeha – ispunjenje mandata i

zatvaranje Misije OESS-a u Hrvatskoj.

Odlukom Stalnog vijeća OESS-a od 21. prosinca zatvorena je Misija

OESS-a u Republici Hrvatskoj, a otvoren manji ured u Zagrebu koji će

još neko vrijeme pratiti suđenja za ratne zločine te izvješćivati sjedište

OESS-a o provedbi Vladina programa stambenog zbrinjavanja povrat-

nika – bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja od

posebne državne skrbi. Ured predstavlja svojevrsnu “izlaznu strategiju“

OESS-a, prema uzoru na zatvaranje OESS-ovih misija u baltičkim ze-

mljama, ali i obvezu OESS-a prema Međunarodnom kaznenom sudu za

bivšu Jugoslaviju da nakon zatvaranja Misije osigura ad hoc mehanizam

za praćenje postupaka koje je Tribunal prepustio domaćem pravosuđu.

Činjenica da se taj ad hoc mehanizam u konkretnom slučaju prvi put pri-

mjenjuje baš na Hrvatsku kao prvu zemlju u regiji u kojoj je OESS zatvorio

svoju terensku misiju također je potvrda postignutih rezultata.

Donošenju te odluke pridonijele su intenzivne aktivnosti na provedbi

ciljeva u okviru zajedničke Platforme hrvatske Vlade i OESS-a, koje

je koordiniralo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija,

sudjelovanje i izlaganje premijera Ive Sanadera na posebnoj sjednici

Stalnog vijeća OESS-a 10. srpnja u Beču, lobiranje i izlaganje ministrice

Kolinde Grabar-Kitarović tijekom zasjedanja Ministarskog vijeća OESS-a

u Madridu u studenome, kao i intenzivni diplomatski kontakti na drugim

razinama. U postizanju dogovora o zaključenju mandata Misije OESS-a u

Hrvatskoj nezaobilazna je bila i uloga Stalne misije Republike Hrvatske u

Beču, ali i suradnja Španjolske kao aktualne te Finske kao buduće pred-

sjedateljice OESS-a. Zato valja naglasiti da je ispunjenje mandata Misije

Conclusion of the OSCE Mission’s mandate in Croatia

The crisis in the work of the OSCE resulting from heated disagreements

between the Russian Federation and individual members of the Common-

wealth of Independent States on the one hand, and the United States and

Western democratic countries on the other, deepened even further in 2007,

encompassing both of the fundamental dimensions of the OSCE’s scope of ac-

tivities. Within the framework of security, the disagreement over the Adapted

Conventional Armed Forces in Europe Treaty, which NATO member states

do not want to ratify until Russia entirely withdraws its forces from Moldova

and Georgia, culminated with the Russian Federation suspending the Treaty

as a response to America’s plans to deploy an anti-missile shield in Eastern

Europe. All of this made impossible the adoption of important programme

documents as well as the implementation of reform within the Organisation,

which still does not have a statute or charter defi ning its legal status. Despite

this generally negative background, 2007 was a year of great achievements

for the Republic of Croatia within the framework of the OSCE. Along with a

very successful chairmanship of the Forum for Security Co-operation, one of

the greatest successes in the area of foreign aff airs was achieved as well: the

completion of the mandate and closing of the OSCE Mission in Croatia.

On the basis of a decision of the Permanent Council dated 21 December, the

OSCE Mission in the Republic of Croatia was closed and a smaller offi ce was

opened in Zagreb which will continue to monitor war crimes trials and report

to OSCE headquarters on the further implementation of the Government’s

housing programme for returnees – former tenancy right holders outside

areas of special state concern. The Offi ce represents a type of “exit strategy”

of the OSCE, following the model used in the Baltic countries when the OSCE

missions were closed there, and it meets the OSCE’s obligations towards the

International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia by ensuring an ad

hoc mechanism for monitoring the procedures the Tribunal left to the national

judicial system after the mission was closed down. The fact that this ad hoc

mechanism is being applied to a specifi c case for the fi rst time in Croatia, the

fi rst country in the region in which the OSCE has closed its fi eld mission, is also

a confi rmation of the results achieved.

High levels of activity in implementing objectives within the framework of the

Joint Platform of the Croatian Government and the OSCE (co-ordinated by

the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration), Prime Minister Ivo

Sanader’s participation and speech at a special session of the Permanent Coun-

cil of the OSCE on 10 July in Vienna, the lobbying and statement by Minister

Kolinda Grabar-Kitarović during the session of the OSCE Ministerial Council

in Madrid in November, as well as intense diplomatic contacts on other levels

all contributed to the adoption of that decision. The role of the Permanent

Mission of the Republic of Croatia in Vienna, as well as the co-operation of

Spain as the current and Finland as the future Chair-in-Offi ce of the OSCE were

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Organisation for Security and Co-opera-tion in Europe (OSCE)

Multilateralna suradnja Multilateral co-operation

45

OESS-a percipirano kao zajednički uspjeh Hrvatske i OESS-a. U tom pogledu

Hrvatska je navedena kao primjer zemlje koja je uspješno iskoristila OESS-

ovu terensku nazočnost na dobrobit vlastitih institucija i građana.

Predsjedanje Forumom za sigurnosnu suradnju

Sigurnosna dimenzija OESS-a bila je tijekom 2007. godine posebno važna za

Hrvatsku: od travnja do kraja srpnja predsjedala je Forumom za sigurnosnu

suradnjua u prvom i trećem dijelu godine bila je članica “trojke“. Hrvatsko

predsjedanje Forumom, neovisnim tijelom OESS-a koje se bavi vojnim i

političkim pitanjima sigurnosti, odvijalo se u složenim okolnostima zaoš-

travanja odnosa između Ruske Federacije i članica NATO-a, a proteklo je

najvećim dijelom u znaku strateškog dijaloga o razmještaju raketnog štita u

Europi te ruske suspenzije Sporazuma o konvencionalnim snagama u Euro-

pi. To je od hrvatskih predstavnika zahtijevalo fl eksibilnost i dodatne napore

za uspostavu dijaloga. Istodobno, nastojali su promovirati i dinamična

zbivanja na subregionalnoj razini te prenijeti iskustva stečena predsjeda-

njem SEECP-om i provedbom reforme hrvatskih oružanih snaga. Također su

nastojali pridonijeti poboljšanju dijaloga u području mjera izgradnje povjere-

nja i sigurnosti, u čemu je Hrvatska stekla iskustva na subregionalnoj razini

(višegodišnje domaćinstvo RACVIAC-u), ali i sudjelovanjem u mnogobroj-

nim mirovnim operacijama UN-a te u NATO-ovim snagama u Afganistanu.

Hrvatsko predsjedanje Forumom za sigurnosnu suradnju posebno je pohva-

ljeno upravo zbog izražene fl eksibilnosti i napora za uspostavu dijaloga.

Demokratski pristup problemima u istočnoj i jugoistočnoj Europi

U okviru ljudske dimenzije OESS-a Hrvatska se posebno angažirala u OESS-

ovim aktivnostima na području zaštite ljudskih prava i prava manjina, proma-

tranja izbornih postupaka te borbe protiv netolerancije i diskriminacije. Kao

jedina zemlja u jugoistočnoj Europi koja je zločin iz mržnje uvrstila u redovitu

policijsku obuku, nastavila je uspješnu provedbu OESS-ova programa za suzbi-

janje zločina iz mržnje, u koji se među prvima uključila.

Hrvatska je, kao odgovorna članica međunarodne zajednice i u skladu sa

svojim mogućnostima, sudjelovala u terenskim aktivnostima OESS-a, sekundi-

rajući osoblje iz državnoga i civilnog sektora u misije OESS-a u jugoistočnoj Eu-

ropi. Isto tako, hrvatski diplomati, ali i predstavnici specijaliziranih nevladinih

udruga (primjerice GONG-a) sudjelovali su u promatračkim misijama OESS-a

na izborima u više zemalja članica Organizacije.

Imenovanje bivšeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula osobnim

izaslanikom predsjedatelja OESS-om za rješavanje incidenta u Gruziji također

predstavlja veliko priznanje Republici Hrvatskoj kao aktivnoj sudionici OESS-a.

indispensable in reaching an agreement on the closure of the OSCE Mission in Croatia.

It therefore should be emphasised that the completion of the OSCE Mission’s mandate

is perceived as a joint success of Croatia and the OSCE. In that regard, Croatia is cited

as an example of a country which successfully made use of the OSCE’s fi eld presence

to the benefi t of its own institutions and citizens.

Chairmanship of the Forum for Security Co-operation

The security dimension of the OSCE was particularly important for Croatia during 2007;

Croatia chaired the Forum for Security Co-operation from April to the end of July, and

was a member of the “Troika” in the fi rst and third quarters of the year. The Croatian

chairmanship of the Forum, an independent body of the OSCE which deals with military

and political security issues, took place within the complex circumstances of deterio-

rating relations between the Russian Federation and NATO member states, and it was

primarily devoted to strategic dialogue regarding the deployment of a missile shield in

Europe and the Russian suspension of the Conventional Armed Forces in Europe Agree-

ment. This demanded fl exibility from the Croatian representatives as well as additional

eff orts in establishing dialogue. Concurrently, they strived to promote the dynamic

events at the sub-regional level and pass on experience gained from chairing the SEECP

and through implementing the reform of the Croatian armed forces. Furthermore, they

endeavoured to contribute to the amelioration of dialogue in the area of confi dence-

and safety-building measures, an area where Croatia has gained experience both at

the sub-regional level (through years of being host country to RACVIAC) and through

participation in numerous UN peacekeeping operations and in NATO forces in Afghani-

stan. The Croatian chairmanship of the Forum for Security Co-operation was especially

commended precisely because of the fl exibility manifested and the eff orts made in

establishing dialogue.

A democratic approach to problems in Eastern and South East Europe

Within the framework of the human dimension of the OSCE, Croatia became particu-

larly engaged in the organisation’s activities in the fi eld of the protection of human and

minority rights, the monitoring of election processes and the fi ght against intolerance

and discrimination. As the only county in South East Europe to include hate crimes as a

topic in regular police training, Croatia continued to successfully implement the OSCE’s

programmes for combating hate crimes, and was one of the fi rst countries to join them.

As a responsible member of the international community, Croatia participated to the

greatest extent possible in fi eld activities of the OSCE, and seconded personnel from the

government and civilian sectors to OSCE missions in South East Europe. Further, both

Croatian diplomats and representatives from specialised non-governmental organisa-

tions, for example GONG, participated in the OSCE’s election monitoring missions in

numerous member countries of the organisation.

The appointment of former Minister of Foreign Aff airs Miomir Žužul as the Personal

Representative of the OSCE Chairman-in-Offi ce for resolving the Georgia incident also

resulted in signifi cant recognition for Croatia as an active participant of the OSCE.

Hrvatska promovirala dostignuća regionalne suradnje

Republika Hrvatska jačala je položaj aktivne članice Vijeća Europe (VE)

koja ispunjava obveze članstva te promiče vrijednosti organizacije na

međunarodnome planu. Nastavila je afi rmirati svoje prioritete u okviru

osnovnih ciljeva te međunarodne organizacije – razvijanja demokracije,

ljudskih prava i pravne države. Organiziranjem nekoliko skupova u surad-

nji s Vijećem Europe Hrvatska je dodatno promovirala teme od važnosti

za organizaciju.

Vijećem Europe u razdoblju od svibnja do studenoga 2007. predsjedala

je Srbija, što je dodatno usmjerilo interes organizacije na regiju. Stoga su

se u tijelima Vijeća Europe ponovno aktualizirala pitanja s regionalnom

dimenzijom, uključujući povratak izbjeglica, s naglaskom na stanarska

prava i procesuiranje ratnih zločina. Polazeći od vlastitih dostignuća, ali

i karakterističnog mandata Vijeća Europe, kao i dosadašnjih aktivnosti

organizacije na tim područjima (uključujući i relevantnu praksu Europ-

skoga suda za ljudska prava), Hrvatska je tijekom godine pokazala da i u

tim pitanjima u cijelosti poštuje i provodi standarde organizacije.

Hrvatska je također aktivno sudjelovala u procesu nadzora demokratske

stabilnosti susjednih zemalja (Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore).

Kao predsjedateljica SEECP-a, u okviru zasjedanja Odbora ministara

VE-a, u prvoj polovici godine promovirala je zajedničke interese regije

i dostignuća regionalne suradnje. Potkraj godine uključila se u proces

promatranja izbora na Kosovu u okviru promatračke misije Vijeća Euro-

pe. Također je nastavila aktivno sudjelovati u defi niranju odnosa Vijeća

Europe s Europskom unijom, s naglaskom na doprinos izradi i provedbi

Memoranduma o razumijevanju između tih dviju institucija.

U 2007. obilježena je deseta obljetnica stupanja na snagu Europske

konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u Republici

Hrvatskoj. Hrvatska je nastavila aktivno sudjelovati u procesu reforme

Europskoga suda za ljudska prava kako bi se postigla njegova dugoročna

učinkovitost. Slučajevi protiv Republike Hrvatske koji se nalaze pred

Sudom sve su raznolikiji i zahtjevniji, no održava se postojeći stabilan

i relativno nizak broj presuda. Hrvatska se ističe kao primjer u procesu

izvršenja presuda Suda. I u nadzoru od strane drugih ugovornih tijela u

području ljudskih prava izvješća i preporuke koje se odnose na Hrvatsku

objektivno su intonirana i odražavaju opći napredak.

Hrvatska je poduprla inicijativu unutar Vijeća Europe o uspostavljanju

Godišnjak Yearbook 200746

Croatia promoted achievements in regional co-operation

The Republic of Croatia strengthened its position as an active member of the

Council of Europe (CoE) which fulfi ls its membership obligations and promotes

the organisation’s values at international level. Croatia continued to affi rm its

priorities within the framework of the organisation’s fundamental objectives –

the development of democracy, human rights and the rule of law. By organising

a number of meetings together with the Council of Europe, Croatia further

promoted topics which are of signifi cance for the organisation.

In the period from May to November 2007, Serbia chaired the Council of Europe,

which directed the organisation’s focus towards the region even more. Thus

issues of a regional dimension, including the return of refugees, and in particular

tenancy rights and the processing of war crimes, were again brought to the heart

of the bodies of the Council of Europe. Starting from its own achievements,

but also the specifi c mandate of the Council of Europe as well as the previous

activities of the organisation in these areas (including the relevant practice of

the European Court of Human Rights), Croatia demonstrated over the course

of the year that it entirely complies with and implements the standards of the

organisation in these matters as well.

Croatia also actively participated in the process of monitoring the demo-

cratic stability of neighbouring countries (Serbia, Bosnia and Herzegovina and

Montenegro). As Chairman-in-Offi ce of the SEECP, within the framework of the

Session of the Council of Europe Committee of Ministers, in the fi rst half of 2007

Croatia promoted the joint interests of the region and the accomplishments of

regional co-operation. At the end of the year it became involved in the process of

monitoring the elections in Kosovo as part of the Council of Europe Monitoring

Mission. Croatia also continued to actively participate in the process of defi ning

the relationship between the Council of Europe and the European Union, with a

focus on contributing to the development and implementation of the Memoran-

dum of Understanding between these two institutions.

2007 marked the tenth year since the Convention for the Protection of Hu-

man Rights and Fundamental Freedoms entered into force in the Republic of

Croatia. Croatia continued to actively participate in the process of reforming the

European Court of Human Rights in order to ensure its eff ectiveness over the

long term. Cases against the Republic of Croatia which are before the Court are

increasingly diverse and demanding, but the number of rulings remains stable

and relatively low. Croatia stands out as an example in the process of enforcing

the Court’s rulings. In addition, the reports and recommendations concerning

Croatia on the part of other supervisory bodies in the area of human rights are

objective and refl ect general progress.

Croatia supported the initiative within the Council of Europe to establish a

Vijeće EuropeCouncil of Europe

Multilateralna suradnja Multilateral co-operation

47

Europskoga dana protiv smrtne kazne. Osobito se profi lirala u područ-

ju zaštite prava žena i djece, što je utjecalo na to da se upravo Hrvatska

odabere za domaćina ceremonije lansiranja Europske kampanje protiv

tjelesnog kažnjavanja djece. U području tehničke suradnje nastavila

je sudjelovati u projektima koji su zajednički svim članicama Vijeća

Europe, poput projekta HELP namijenjenog obrazovanju pravosud-

nih djelatnika o pravu i praksi strasbourškog sustava zaštite ljudskih

prava. Hrvatska, na solidarnoj osnovi, ostaje primatelj pomoći u nekim

projektima regionalnog karaktera u području pravosuđa, socijalne

sigurnosti i kulture – najčešće kada je riječ o zajedničkim projektima

Vijeća Europe i Europske unije.

Iako je brojnost susreta na visokoj razini prirodno smanjena nakon što

je krajem 2006. Hrvatska obilježila desetu obljetnicu članstva u Vijeću

Europe, oni su nastavljeni i tijekom 2007. godine. Ministrica Kolinda Gra-

bar-Kitarović u ožujku se sastala s glavnim tajnikom VE-a Terryjem Davi-

som na marginama posjeta Europskomu parlamentu, dok je glavni tajnik

Terry Davis u srpnju sudjelovao na Croatia Summitu 2007 u Dubrovniku.

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se sa zamjenicom glavno-

ga tajnika VE-a Maud de Boer-Buquicchio koja je u Hrvatskoj boravila više

puta, a pojedini resorni ministri vodili su izaslanstva na nekoliko važnih

skupova Vijeća Europe. Hrvatsko izaslanstvo na 117. ministarskom sa-

stanku VE-a u svibnju 2007. vodio je pomoćnik ministrice Pjer Šimunović

koji je govorio o hrvatskim prioritetima u radu ove organizacije.

U Hrvatskoj je organiziran niz skupova i konferencija VE-a, a vrijedno

je izdvojiti regionalni seminar o sudjelovanju muškaraca u borbi protiv

nasilja nad ženama koji je održan u svibnju u Zagrebu i Visoku konferen-

ciju o provedbi Akcijskoga plana Vijeća Europe za pitanja invaliditeta od

2006. do 2015. godine u rujnu, također u Zagrebu.

Suradnja Hrvatske i Vijeća Europe općenito je pokrivala mnogobrojne

aktivnosti, odvijala se kroz državne institucije, na razini vladinih pred-

stavnika, parlamentarnih predstavnika i predstavnika lokalne vlasti,

akademske zajednice, stručnih tijela i nevladinih organizacija. Afi rmacija

Hrvatske kroz doprinos njezinih stručnjaka u tijelima Vijeća Europe

postaje sve važnija. Kao posebno zapažene izdvajamo predsjedanje

hrvatskih stručnjaka Stručnom skupinom za izradu pravnih dokumenta

za borbu protiv terorizma (CODEXTER), Odborom stručnjaka za zaštitu

prava djeteta te Radnom skupinom u kampanji za borbu protiv nasilja

nad ženama i obiteljskog nasilja. Republika Hrvatska je krajem 2007.

godine bila strankom 83 konvencije i protokola. Još devet potpisanih

konvencija i protokola očekuje ratifi kaciju. Od ukupnog broja konvencija i

protokola mnogo ih je važno za ulazak u EU, a 28 ih je sastavnim dijelom

pravne stečevine Europske unije.

European Day against the Death Penalty. It particularly distinguished itself in

the fi eld of protecting the rights of women and children, which infl uenced the

selection of Croatia as the host country of the ceremony launching the Council

of Europe’s initiative against corporal punishment of children. In the fi eld of

technical co-operation, Croatia continued to participate in the joint projects of

all Council of Europe member states, such as the HELP project, designed to train

employees in the judicial system on the law and practices of the Strasbourg

human rights system. Croatia remains a recipient state, on grounds of solidarity,

in certain projects of a regional character in the fi elds of the judiciary, social

security and culture, most often when joint projects of the Council of Europe

and European Union are in question.

Although the number of high-level visits naturally reduced after Croatia cele-

brated its tenth year as a member of the Council of Europe in 2006, they never-

theless continued throughout 2007. Minister Kolinda Grabar-Kitarović met with

Council of Europe Secretary General Terry Davis in March during a visit to the

European Parliament, while Secretary General Terry Davis participated in the

Croatia Summit 2007 held in Dubrovnik in July. Deputy Prime Minister Jadranka

Kosor met with Deputy Secretary General of the Council of Europe Maud de

Boer-Buquicchio, who visited Croatia several times, while ministers in charge of

government departments led delegations to a number of important Council of

Europe assemblies. Assistant Minister Pjer Šimunović led the Croatian delega-

tion to the 117th Ministerial Session of the Council of Europe in May 2007, where

he spoke of Croatia’s priorities in the work of this organisation.

A number of Council of Europe meetings and conferences were organised in

Croatia, of which we would highlight the regional seminar on the role of men

in combating violence against women, held in Zagreb in May, and the High

Level Conference on the Council of Europe Disability Action Plan 2006-2015

held in September, also in Zagreb.

Generally speaking, the co-operation between Croatia and the Council

of Europe covered numerous activities and took place through national

institutions at the level of government representatives, representatives of

parliament, of local authorities, academic communities, expert bodies and

non-governmental organisations. Croatia’s affi rmation through the contribu-

tions of its experts to the bodies of the Council of Europe is growing increas-

ingly signifi cant. Particularly notable examples include the Croatian experts

chairing the Committee of Experts on Terrorism (CODEXTER), the Commit-

tee on the Rights of the Child, and the Task Force to Combat Violence against

Women, including Domestic Violence. By the end of 2007 the Republic of

Croatia was a party to 83 conventions and protocols. Nine more conventions

and protocols have been signed and are awaiting ratifi cation. A great many

of these conventions and protocols are important for EU accession, while 28

make parts of the EU acquis communautaire.

Godišnjak Yearbook 200748

Srednjoeuropska, mediteranska i podunavska dimenzija

Aktivnim sudjelovanjem u nizu regionalnih organizacija i inicijativa Republika

Hrvatska zalaže se za poticanje dobrosusjedskih odnosa, opći napredak regije

i regionalnih odnosa, razvoj političke i gospodarske suradnje, demokratskog

društva, kulturnu razmjenu i socijalnu integraciju. Načelo odgovornosti za

regionalni razvoj temeljna je smjernica i interesna poveznica u multilateral-

noj regionalnoj suradnji. Hrvatska svoj interes za regionalnu suradnju i razvoj

ostvaruje u trima glavnim regionalnim područjima: srednjoeuropskom,

mediteranskom i dunavskom prostoru.

Srednjoeuropska inicijativa

Srednjoeuropska inicijativa regionalni je forum koji okuplja 18 zemalja člani-

ca. Temeljni cilj Inicijative je uzajamna pomoć članica u europskom integra-

cijskom procesu i poticanje općega društvenog napretka u slabije razvijenim

članicama u svrhu učvršćivanja političke stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa

i postizanja kontinuiranoga gospodarskog napretka.

Primjena načela odgovornosti za razvoj regije kroz suradnju rezultirala je

donošenjem odluke o preustroju Srednjoeuropske inicijative. Na godišnjem

sastanku predsjednika vlada država članica, u studenome u Sofi ji, utvrđeno

je osam područja suradnje od zajedničkog interesa: 1. klima, okoliš i održiva

energija; 2. razvoj poduzetništva, uključujući turizam; 3. razvoj ljudskih re-

sursa; 4. informacije, društvo i mediji; 5. međukulturna suradnja, uključujući

manjine; 6. multimodalni transport; 7. znanost i tehnologija te 8. održiva

poljoprivreda. Također je dogovoreno da će od 1. siječnja 2008. postojeći su-

stav 18 radnih skupina zamijeniti mreža stručnjaka nacionalnih predstavnika

za pojedina interesna područja. U svjetlu zajedničke europske perspektive

Hrvatska se u okviru ove Inicijative aktivno zalaže za daljnje jačanje suradnje

članica u europskom integracijskom procesu. Odabirom projekata od

regionalne važnosti Republika Hrvatska nastoji izvršiti pozitivan utjecaj na

političku i gospodarsku situaciju u regiji, posebice u susjednim zemljama.

Proces suradnje u Podunavlju

Proces suradnje u Podunavlju (Danube Co-operation Process) je regionalni

forum koji okuplja 13 država srednje i jugoistočne Europe koje pripadaju

dunavskomu hidrološkomu bazenu. Glavni cilj je stvoriti političku platformu

za potporu i poticanje suradnje u gospodarstvu, prometu, turizmu, ekologiji,

kulturi i jačanju suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini.

Hrvatska je posebno zainteresirana za suradnju u prostornom uređenju, za-

štiti okoliša i za poticanje gospodarskog razvoja Podunavske regije. Naravno,

The Central European, Mediterranean and Danube region dimensions

Through active participation in an array of regional organisations and initiatives,

the Republic of Croatia is dedicating itself to encouraging good neighbourly rela-

tions, general progress in the region and in regional relations, the development

of political and economic co-operation, a democratic society, cultural exchange

and social integration. The principle of responsibility for regional development is

the basic guideline co-ordinating interests in multilateral regional co-operation.

Croatia is realising its interests through regional co-operation and development in

three main areas: the Central European, Mediterranean and Danube regions.

The Central European Initiative

The Central European Initiative is a regional forum which brings together 18 member

states. The primary objective of the Initiative is the transfer of know-how among

members in the European integration process, and the promotion of general social

progress in less developed member states with the objective of strengthening politi-

cal stability, good neighbourly relations and achieving continual economic progress.

The strengthening of regional ownership over the development of the regional

co-operation resulted in a decision being passed on the repositioning of the Central

European Initiative. At the yearly Meeting of the Heads of Government of the

Member States of the Central European Initiative held in Sofi a in November, eight

fi elds of co-operation of mutual interest were determined: 1. Climate, environment

and sustainable energy; 2. Entrepreneurial development, including tourism; 3.

Human resource development; 4. Information, society and media; 5. Intercultural

co-operation, including minorities; 6. Multi-modal transport; 7. Science and technol-

ogy, and 8. Sustainable agriculture. Furthermore, it was agreed that as of 1 January

2008, the existing system of 18 working groups would be replaced by a network of

experts who are national representatives for individual areas of interest. In the light

of shared European perspectives, Croatia is dedicated, in the framework of this ini-

tiative, to the further strengthening of co-operation between member states in the

European integration process. By choosing projects which have regional signifi cance,

the Republic of Croatia is striving to exert a positive infl uence on the political and

economic situation in the region, particularly in neighbouring countries.

The Danube Co-operation Process

The Danube Co-operation Process is a regional forum which brings together 13

countries of Central and South East Europe which lie in the Danube river basin.

The primary objective is to create a political platform for encouraging and sup-

porting co-operation in the economy, transport, tourism, ecology and culture,

and to strengthen co-operation at a local and regional level.

Croatia is particularly interested in co-operation in urban development, environ-

mental protection, and the encouragement of economic development in the

Ostale regionalne organizacije i inicijative Other regional organisations and initiatives

Multilateralna suradnja Multilateral co-operation

49

zalaže se i za poticanje subregionalne suradnje te koordiniranu suradnju s drugim

regionalnim organizacijama i inicijativama koje također pokrivaju područje Dunava i

Save. Riječ je o Dunavskoj komisiji, Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunava,

Radnoj zajednici podunavskih regija, Upravnom odboru Koridora VII., Srednjoeurop-

skoj inicijativi, Jadransko-jonskoj inicijativi, SECI-ju, CEFTA-i, SEECP-u i BSEC-u (Black

See Economic Cooperation).

Kvadrilaterala

Sastankom državnih tajnika vanjskih poslova država članica (Italija, Slovenija, Mađar-

ska, Hrvatska) u Zagrebu Hrvatska je 9. listopada završila jednogodišnje predsjedanje

Kvadrilateralom. Zaključujući hrvatsko predsjedanje, države članice potvrdile su

predanost nastavku suradnje u okviru te regionalne inicijative i istaknule tri glavna

područja buduće suradnje: potporu Republici Hrvatskoj za punopravno članstvo u

Europskoj uniji i NATO-u; usklađeno nastupanje u multilateralnim organizacijama u

pitanjima od zajedničkog interesa te provedbu ključnih aktivnosti na planu sigurnosne

i obrambene suradnje, infrastrukture, transporta i unutarnjih poslova. Također, na-

glasile su potrebu redefi niranja prioriteta u okviru te suradnje. U kontekstu aktualnog

procesa restrukturiranja europske regionalne arhitekture predstavljen je dokument

Food for Thought, koji sadržava prijedlog tema za promišljanje buduće suradnje u

okviru Kvadrilaterale. Njime je naglašena potreba jačanja političkog dijaloga o tema-

ma iz područja euroatlantskih integracija te jačanja uloge Kvadrilaterale u poticanju

stabilnosti i prosperiteta jugoistočne Europe.

Jadransko-jonska inicijativa

Na ministarskom sastanku Jadransko-jonske inicijative u Sarajevu u lipnju Republika

Hrvatska preuzela je jednogodišnje predsjedanje Inicijativom koju čine Italija, Hrvatska,

Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Albanija i Grčka. U Programu predsje-

danja Hrvatska je predložila jačanje suradnje Jadransko-jonske inicijative sa SEECP-om,

odnosno Vijećem za regionalnu suradnju kao najvažnijim oblikom primjene načela odgo-

vornosti za regionalni razvoj jugoistočne Europe, ali i svođenje dosadašnjih razdrobljenih

područja suradnje na četiri osnovna: malo i srednje poduzetništvo, turizam, zaštitu

okoliša i promet. Hrvatsko predsjedanje obilježava i redefi niranje suradnje te pravno i

djelatno uspostavljanje Stalnog tajništva Inicijative u Anconi.

Radna zajednica Alpe – Jadran

Široki spektar suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini Hrvatska ostvaruje i kroz zajed-

nicu regija istočnih Alpa i sjevernog Jadrana poznatiju pod imenom Radna zajednica

Alpe – Jadran. Svoj interes Hrvatska nalazi u realizaciji projekata koji su u skladu s

politikom jačanja gospodarske i socijalne kohezije na vanjskim granicama Europske

unije. Tijekom 2007. godine unutar Zajednice nastavljena je provedba ranije započete

strukturne reforme.

Danube region. Naturally, it is also committed to encouraging sub-regional co-operation and co-

ordinated co-operation with other regional organisations and initiatives which also cover the regions

of the Danube and Sava rivers. These include the Danube Commission, the International Commission

for the Protection of the Danube River, Working Community of the Danube Region, Steering Commit-

tee of Corridor VII, Central European Initiative, Adriatic-Ionian Initiative, SECI (Southeast Europe Co-

operative Initiative), CEFTA (Central European Free Trade Agreement), SEECP (South East European

Co-operative Process) and the BSEC (Black Sea Economic Co-operation).

The Quadrilaterale

Croatia ended its one-year chairmanship of the Quadrilaterale Initiative with the meeting of the

State Secretaries of Foreign Aff airs of the member states (Italy, Slovenia, Hungary and Croatia)

held in Zagreb on 9 October. Concluding Croatia’s chairmanship, the member states confi rmed

their dedication to continued co-operation within the framework of that regional initiative and

underlined three main areas of future co-operation: support to the Republic of Croatia for full

membership of the European Union and NATO, a co-ordinated approach in multilateral organisa-

tions in matters of mutual interest, and the implementation of key activities in the fi elds of security

and defence co-operation, infrastructure, transport and internal aff airs. Furthermore, they em-

phasised the need to redefi ne priorities within the framework of that co-operation. In the context

of the current process of restructuring the regional architecture of Europe, a document containing

a proposal for topics for consideration as the basis for future co-operation within the framework

of the Quadrilaterale, Food for Thought, was presented. It emphasised the need for strengthening

political dialogue on matters regarding Euro-Atlantic integration, as well as for strengthening the

role of the Quadrilaterale in encouraging stability and prosperity in South East Europe.

The Adriatic-Ionian Initiative

At the ministerial meeting of the Adriatic-Ionic Initiative held in Sarajevo in June, the Republic

of Croatia took over the one-year chairmanship of the initiative whose members are Italy,

Croatia, Bosnia and Herzegovina, Slovenia, Serbia, Montenegro, Albania and Greece. In the

chairmanship programme, Croatia proposed strengthening the Adriatic-Ionic Initiative’s co-

operation with the SEECP, or rather the Regional Co-operation Council, as the most signifi cant

form of the implementation of regional ownership over regional co-operation in South East Eu-

rope. It also proposed allocating the previously fragmented areas of co-operation to four basic

areas: small and medium-sized businesses, tourism, environmental protection and transport.

The Croatian chairmanship is characterised both by redefi ning co-operation, and legally and

eff ectively establishing the Initiative’s Permanent Secretariat in Ancona.

The Alps-Adriatic Working Community

Croatia is engendering a broad spectrum of co-operation at the local and regional level through the

regional community of the Eastern Alps and Northern Adriatic known as the Alps-Adriatic Work-

ing Community. Croatia recognises the benefi ts inherent in the realisation of projects which are in

line with the policy of strengthening economic and social cohesion on the external borders of the

European Union. The year 2007 saw a continuation of structural reforms within the Community.

Godišnjak Yearbook 200750

Pripremljena Nacionalna strategija za kontrolu oružja

Nadzor naoružanja i pitanja razoružanja, kao i sprečavanje širenja oružja

masovnog uništenja, veoma su zahtjevna područja ukupnih napora me-

đunarodne zajednice u pravcu jačanja sigurnosti i stabilnosti međuna-

rodnoga poretka. Vlada Republike Hrvatske prepoznala je opasnosti koje

proizlaze iz prekomjernog nagomilavanja maloga i lakog oružja te aktiv-

no sudjeluje u svim međunarodnim i regionalnim naporima za njegovo

stavljanje pod odgovarajući sustav kontrole. Nacionalno povjerenstvo za

oružje i streljivo, koje vodi Ministarstvo vanjskih poslova i europskih inte-

gracija, izradilo je nacrt Nacionalne strategije za kontrolu maloga i lakog

oružja u skladu sa Strategijom Europske unije za borbu protiv nelegalnog

gomilanja i krijumčarenja malog i lakog oružja i streljiva.

Hrvatska u procesu odlučivanja o izvozu oružja vodi računa o nacional-

nim interesima, rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a te restriktivnim

mjerama Europske unije vezanim uz uvoz oružja. Prihvaćanjem Zakona

o nadzoru izvoza robe s dvojnom namjenom Hrvatska je napravila važan

iskorak u postizanju europskih standarda i primjeni Wassenaarskog

aranžmana, najvažnijega međunarodnog neformalnog režima kontrole

izvoza konvencionalnog oružja te osjetljive robe i tehnologije s mogu-

ćom dvojnom namjenom.

Upravljačko tijelo Regionalnog centra za pomoć u verifi kaciji i imple-

mentaciji kontrole naoružanja (Regional Arms Control Verifi cation and

Implementation Assistance Centre – RACVIAC) je krajem 2007. doni-

jelo nove strateške ciljeve u kontekstu nove defi nicije RACVIAC-a kao

Centra za sigurnosnu suradnju. Time će se njegovo djelovanje ubuduće

usmjeravati na jačanje stabilnosti i suradnje u jugoistočnoj Europi, borbu

protiv terorizma i organiziranog kriminala te suzbijanje širenja oružja

za masovno uništenje. Novi strateški ciljevi, uz kontrolu naoružanja,

mjere su ukupnog jačanja stabilnosti i suradnje u jugoistočnoj Europi te

povezivanja i bliske suradnje s NATO-om i Europskom unijom te Vijećem

za regionalnu suradnju.

Republika Hrvatska stranka je Konvencije o zabrani uporabe protupje-

šačkih mina i o njihovu uništenju (Ottawska konvencija) te Konvencije o

konvencionalnom oružju. Također, aktivna je sudionica procesa donoše-

nja međunarodnopravno obvezujućeg instrumenta za zabranu kasetnog

streljiva (tzv. Oslo procesa) koji je počeo u veljači 2007. godine. U okviru

Subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja hrvatski predstav-

nici sudjeluju u radu Subregionalne konzultacijske komisije, osnovane

sukladno članku IV. Aneksa 1B Daytonskoga sporazuma.

Veleposlanik Mario Horvatić

izabran je potkraj 2007. za

jednoga od dvaju potpred-

sjednika Vijeća guvernera, što

je visoko priznanje zemlji koja

je prvi put članica toga tijela.

In late 2007, Ambassador

Mario Horvatić was elected

as one of two Vice Presidents

of the Board of Governors,

a great honour for a country

which is a new member of

that body.

The National Strategy for Weapons Control ready

Arms control, disarmament and the non-proliferation of weapons of mass

destruction are extremely demanding fi elds of the international communi-

ty’s combined eff orts aimed at strengthening the security and stability of in-

ternational order. The Government of the Republic of Croatia has recognised

the dangers which arise from the excessive accumulation of small arms and

light weapons, and actively participates in all international and regional

eff orts aimed at establishing an appropriate controls system. The National

Commission for Arms and Ammunition, headed by the Ministry of Foreign

Aff airs and European Integration, developed a draft National Strategy for

Small Arms and Light Weapons Control in line with the European Union

Strategy to Combat Illicit Accumulation and Traffi cking of SALW and their

Ammunition.

Croatia takes into account national interests, UN Security Council Resolu-

tions and European Union restrictions regarding the import of weapons

when making decisions on the export of weapons. By adopting the Act on the

Control of Export of Dual-Use Items, Croatia made a signifi cant step towards

meeting European standards and implementing the Wassenaar Arrange-

ment, the most important international informal control regime for the

export of conventional arms and sensitive dual-use goods and technologies.

In late 2007, the steering body of the Regional Arms Control Verifi cation

and Implementation Assistance Centre (RACVIAC) adopted new strategic

objectives in the context of the new defi nition of RACVIAC as a Centre for

Security Co-operation. With that, its activities in the future will be focused

on the strengthening of stability and co-operation in South East Europe, the

fi ght against terrorism and organised crime and the non-proliferation of

weapons of mass destruction. The new strategic objectives, together with

arms control, are measures for the overall strengthening of stability and co-

operation in South East Europe as well as relations and close co-operation

with NATO, the European Union and the Regional Co-operation Council.

The Republic of Croatia is a party to the Convention on the Prohibition of the

Use, Stockpiling, Production and Transfer of Anti-Personnel Mines and on Their

Destruction (The Ottawa Convention), and the Convention on Conventional

Weapons. Further, it is an active participant in the process of adopting the legally

binding international instrument for the prohibition of the use of cluster muni-

tions (referred to as the Oslo Process), which began in February 2007. Within the

framework of the Agreement on Sub-regional Arms Control, Croatian repre-

sentatives participate in the work of the Sub-regional Consultative Committee,

founded in accordance with Annex 1B, Article IV of the Dayton Agreement.

Međunarodna sigurnost International security

Multilateralna suradnja Multilateral co-operation

51

Od lipnja – članstvo i u Australskoj skupini

Sprečavanje širenja oružja masovnog uništenja u vrhu je prioriteta

međunarodne sigurnosti i međunarodnih odnosa. Hrvatska je stranka i

aktivno sudjeluje u provedbi svih najvažnijih međunarodnih ugovora iz

tog područja, kao i neformalnih neproliferacijskih multilateralnih režima

i međunarodnih inicijativa. Iako sama ne posjeduje oružje za masov-

nog uništenje, hrvatsko angažiranje u tim aktivnostima međunarodna

zajednica prepoznaje kao izrazito konstruktivan doprinos spomenutim

procesima. Hrvatska je tako stranka niza međunarodnih instrumena-

ta o zabrani širenja oružja masovnog uništenja: Ugovora o neširenju

nuklearnog oružja, Konvencije o zabrani biološkog oružja, Konvencije

o zabrani kemijskog oružja, Sporazuma o cjelovitoj zabrani nuklearnih

pokusa, Ženevskoga protokola iz 1925. godine, Haaškog koda ponašanja

primjenjivog na balističke projektile te dopunjene Konvencije o zaštiti

nuklearnog materijala.

Hrvatska je 2007. prihvatila poziv SAD-a za suradnju u okviru Globalne

inicijative za borbu protiv nuklearnog terorizma. U lipnju je primlje-

na u članstvo Australske skupine – neformalnog foruma industrijski

razvijenih zemalja, uglavnom zapadnih demokracija, koje su se udružile

radi jačanja izvoznih kontrola kemijskih i bioloških agensa te opreme i

tehnologije za proizvodnju oružja masovnog uništenja. Primitak Hrvat-

ske u Australsku skupinu predstavlja priznanje za ostvareni napredak

u provedbi izvoznih kontrola. Hrvatska je također aktivna u radu Proli-

feration Security Initiative, Zanggerovoj komisiji te u Skupini opskrblji-

vača nuklearnih i s time vezanih materijala. U Organizaciji za zabranu

kemijskog oružja, koja nadzire uništavanje postojećega kemijskog oružja,

opreme i tehnologije te sprečava širenje oružja masovnog uništenja,

Hrvatska je posebno aktivna u raznim projektima kao što su simpoziji o

kemijskom, biološkom i radiološkom terorizmu, o provedbi Konvencije i

popularizaciji njezinih ciljeva u industriji i akademskim krugovima.

Članstvo Hrvatske u Vijeću guvernera Međunarodne agencije za atomsku

energiju dalo je posebnu dimenziju njezinu angažmanu u toj među-

narodnoj neproliferacijskoj agenciji. Glavna tema rasprava bio je Iran i

njegov nuklearni program te demontaža vojnoga nuklearnog programa

Demokratske Narodne Republike Koreje. Za Hrvatsku je posebno važna

i dobra suradnja s Odjelom za tehničku pomoć i suradnju, u okviru koje

se provode četiri programa u ukupnoj vrijednosti od 900.000 USD (za

razdoblje 2007. – 2009.). Tome treba pribrojiti i fi nanciranje mnogobrojnih

konferencija, seminara i drugih skupova u Republici Hrvatskoj, održanih u

2007. godini, što ukupno znatno premašuje iznos fi nancijskih obveza koje

Hrvatska uplaćuje u proračun Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Since June: membership also in the Australia Group

The non-proliferation of weapons of mass destruction is a top priority of inter-

national security and international relations. Croatia is a party to and actively

participates in the implementation of all the most important international

agreements in this fi eld, as well as informal multilateral non-proliferation

regimes and international initiatives. Although Croatia itself does not own

any weapons of mass destruction, the international community recognises

Croatia’s participation in those activities as exceptionally constructive con-

tributions to those processes. Croatia is party to a number of international

instruments on the non-proliferation of weapons of mass destruction: the

Treaty on the Non-proliferation of Nuclear Weapons, the Biological Weapons

Convention, the Chemical Weapons Convention, the Comprehensive Nuclear

Test Ban Treaty, the Geneva Protocol of 1925, the Hague Code of Conduct

against Ballistic Missile Proliferation, and the amended Convention on the

Physical Protection of Nuclear Material.

In 2007, Croatia accepted the USA’s invitation to co-operate within the framework

of the Global Initiative to Combat Nuclear Terrorism. In June it was accepted as a

member of the Australia Group, an informal forum of industrially developed coun-

tries, primarily western democracies, which came together to strengthen the export

control of chemical and biological agents and equipment as well as equipment and

technology for the production of weapons of mass destruction. Croatia’s accept-

ance as a member in the Australia Group represents a recognition of the progress

achieved in the implementation of export control. Croatia is also active in the work

of the Proliferation Security Initiative, the Zangger Committee and the Nuclear

Suppliers Group. Croatia is particularly active in the Organisation for the Prohibi-

tion of Chemical Weapons, which supervises the destruction of declared chemical

weapons, equipment and technology and prevents the proliferation of weapons of

mass destruction, participating in various projects such as symposiums on chemical,

biological and radiological terrorism, the implementation of the Convention and the

popularisation of its objectives both in the industry and in academic circles.

Croatia’s membership of the International Atomic Energy Agency’s Board of

Governors gave a special dimension to its involvement in this international non-

proliferation agency. The primary topics under discussion were Iran and its nuclear

program and the dismantling of the military nuclear programme of the Demo-

cratic People’s Republic of Korea. The good collaboration with the Department of

Technical Co-operation is of particular importance to Croatia, and four programs

amounting to a value of USD 900,000 (for the period of 2007-2009) are underway

within the framework of the department. The fi nancing of numerous conferences,

seminars and other assemblies held in Croatia in the year 2007 should also be

added to that sum, resulting in a total which substantially exceeds the fi nancial

contributions Croatia makes to the International Atomic Energy Agency’s budget.

Godišnjak Yearbook 200752

Aktivno protiv smrtne kazne

Nastavak djelovanja na području zaštite i promicanja ljudskih prava, to-

lerancije i nediskriminacije bio je i u 2007. važan dio hrvatske vanjskopo-

litičke aktivnosti. Republika Hrvatska prioritetno je podržavala ukidanje

smrtne kazne, zabranu mučenja, zaštitu prava djeteta, uključujući i

zabranu tjelesnog kažnjavanja djece, ravnopravnost spolova i borbu

protiv nasilja nad ženama.

Hrvatski predstavnici aktivno su sudjelovali na zasjedanjima Vijeća

za ljudska prava UN-a, koje je u 2007. prihvatilo nove metode rada,

uključujući i Univerzalni periodični pregled na temelju kojega će Vijeće

periodično propitivati ispunjavanje obveza iz područja zaštite ljudskih

prava u svim zemljama članicama Ujedinjenih naroda. Potpredsjedni-

ca hrvatske Vlade Jadranka Kosor nastupila je na Visokom segmentu

zasjedanja Vijeća (ožujak), podržavši njegov rad te predstavivši prioritete

Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska bila je među prvih dvadeset država koje su pristupile

Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom UN-a (ratifi cirala ju je u ko-

lovozu). Konvencija pruža dodatnu podlogu za ostvarivanje prava osoba

s invaliditetom i hrvatskoj Vladi postavlja obvezu da Konvenciji prilagodi

zakonodavstvo i svakodnevnu praksu.

Hrvatska je bila među suautorima rezolucije Opće skupštine UN-a kojom

se poziva na uvođenje moratorija na izvršavanje smrtne kazne, donesene

u studenome, nakon konzultacija koje je pokrenula interregionalna

skupina država, među kojima je bila i Hrvatska. Portugalsko predsjedniš-

tvo Europskom unijom ocijenilo je prihvaćanje te rezolucije “povijesnim

trenutkom“ jer je rezolucija o moratoriju na izvršenje smrtne kazne

potvrđena od strane Trećeg odbora i Opće skupštine UN-a.

Veleposlanica Dubravka Šimonović, ugledna hrvatska stručnjakinja na

području promicanja prava žena, izabrana je za razdoblje 2007. – 2008.

za predsjednicu UN-ova Odbora za ukidanje diskriminacije žena. Tako

je navedenim Odborom, koji je u 2007. obilježio 25. obljetnicu rada, prvi

put predsjedala osoba iz država srednje i istočne Europe.

Protekla je godina bila i u znaku provedbe europske kampanje Vijeća

Europe za borbu protiv nasilja nad ženama, uključujući obiteljsko nasilje.

Republika Hrvatska od 2006. ima važnu ulogu na području jednakosti

spolova, posebice kroz predsjedanje veleposlanice Šimonović Radnom

skupinom kampanje Vijeća Europe za suzbijanje nasilja nad ženama. U

okviru te kampanje Hrvatska je u svibnju bila domaćin jednog od pet

regionalnih seminara koji su se bavili pitanjem sudjelovanja muškaraca u

Active opposition to the death penalty

Continuing work in the fi eld of protecting and promoting human rights,

tolerance and non-discrimination formed a signifi cant part of Croatia’s

foreign policy activities in 2007. Croatia made its support for the abolition of

the death penalty, the prohibition of torture, protection of the rights of the

child, including the prohibition of all corporal punishment of children, gen-

der equality and combating violence against women a priority in this fi eld.

Croatian representatives actively participated in the sessions of the UN Hu-

man Rights Council, which adopted new work methods in 2007, including

the Universal Periodical Review, based upon which the Council will periodi-

cally analyse the fulfi lment of obligations in the area of human rights in all

the United Nations member states. Deputy Prime Minister of the Croatian

Government Jadranka Kosor spoke at the High-Level Segment of the Coun-

cil’s Session in March, supporting its work and presenting the Republic of

Croatia’s priorities.

The Republic of Croatia was among the fi rst ten countries to accede to the

UN Convention on the Rights of Persons with Disabilities, which Croatia rati-

fi ed in August. The Convention provides an additional foundation for achiev-

ing the rights of persons with disabilities and obliges the Croatian Govern-

ment to adjust both legislation and everyday practice to the Convention.

Croatia was one of the co-authors of the UN General Assembly resolution

which called for a moratorium on the use of the death penalty, and which was

adopted in November after consultations initiated by an interregional group of

states, of which Croatia was a member. The Portuguese Presidency of the Euro-

pean Union evaluated the adoption of that resolution as a “historic moment”,

since the resolution on the moratorium on the death penalty was endorsed by

the both the UN’s Third Committee and the UN General Assembly.

Ambassador Dubravka Šimonović, an eminent Croatian expert in the fi eld

of promoting the rights of women, was appointed Chairperson of the UN’s

Committee on the Elimination of Discrimination against Women. Thus the

Committee, which marked its 25th anniversary in 2007, was chaired by a

person from a Central or Eastern European country for the fi rst time.

The past year was also given over to the implementation of the Council of

Europe European Campaign to Combat Violence against Women, includ-

ing Domestic Violence. The Republic of Croatia has had a signifi cant role in

the fi eld of gender equality since 2006, particularly through Ambassador

Šimonović’s chairing of the campaign of the Council of Europe’s Task Force to

Combat Violence against Women. In May, within the framework of that cam-

paign, Croatia hosted one of fi ve regional seminars dealing with the question

Ljudska prava Human rights

Multilateralna suradnja Multilateral co-operation

53

borbi protiv nasilja nad ženama, a veleposlanica Šimonović nastavila

je aktivno sudjelovati u kampanji kao potpredsjednica Radne skupine

za razdoblje 2007. – 2008. godine.

Nastavljeno je i praćenje rada Europskoga suda za ljudska prava, po-

sebno procesa koji se tiču Hrvatske. Postupak izvršenja presuda tekao

je bez teškoća, iako sve kompleksnije presude traže i sve zahtjevnije

izvršenje. Hrvatska i dalje ostaje jedna od uzor-zemalja u procesu

izvršenja presuda toga Suda, što je više puta potvrdilo i Tajništvo

Vijeća Europe.

U okviru redovitih postupaka nadzora ugovornih tijela uz konvencije

Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava Hrvatsku je u sklopu trećega

nadzornog ciklusa u svibnju posjetio Odbor stručnjaka Europske pove-

lje o regionalnim ili manjinskim jezicima koji je sačinio Treće izvješće o

primjeni Povelje. Na temelju toga Izvješća, kao i komentara hrvatske

Vlade, Vijeće Europe će donijeti relevantne preporuke za Republiku

Hrvatsku.

Prvi put izabrana za članicu Izvršnog odbora UNICEF-a (za razdoblje

2007. – 2009.), Hrvatska je pojačala aktivnosti u području zaštite i

promicanja prava djece. U suradnji s Uredom UNICEF-a u Hrvatskoj

uspješno se provodi novi model djelovanja UNICEF-a u zemlji prima-

teljici, prepoznat kao “hrvatsko iskustvo“, kojim se uspješno osigurava

samofi nanciranje UNICEF-ovih aktivnosti od strane hrvatskih građana

i poslovnog sektora.

U području međunarodnoga humanitarnog prava Nacionalni odbor za

međunarodno humanitarno pravo nastavio je redovite aktivnosti, pa je

hrvatsko izaslanstvo sudjelovalo na Međunarodnoj konferenciji Crve-

noga križa i Crvenoga polumjeseca, održanoj u studenome u Ženevi.

of the role of men in combating violence against women. Ambassador

Šimonović continued to actively participate in the campaign as deputy

chair of the Task Force for the period 2007-2008.

Monitoring of the work of the European Court of Human Rights

continued, particularly the monitoring of processes which are relevant

to Croatia. The procedure of executing judgements proceeded without

diffi culties, although increasingly complex judgements demand increas-

ingly complex executions. Croatia continues to be an exemplary country

in the process of executing the judgments of this court, as was confi rmed

by the Council of Europe’s Secretariat on numerous occasions.

Within the framework of the regular monitoring procedures of the

contracting authorities, along with the Council of Europe Convention

for the Protection of Human Rights, Croatia was visited by the Com-

mittee of Experts of the European Charter for Regional or Minority

Languages as a part of the third monitoring cycle in May. The Commit-

tee compiled the third report on the implementation of the Charter.

The Council of Europe will adopt appropriate recommendations for

the Republic of Croatia upon the basis of this report and the com-

ments of the Croatian Government.

Elected as a member of UNICEF Executive Board for the fi rst time

(for the period 2007-2009), Croatia strengthened its activities in the

fi eld of the protection and promotion of the rights of children. In col-

laboration with the UNICEF Offi ce in Croatia a new model of UNICEF

work is being carried out in the recipient state, known as the “Croatian

Experience,” which successfully secures the self-fi nancing of UNICEF in

Croatia by the country’s citizens and the business sector.

In the area of international humanitarian law, the National Commit-

tee for International Humanitarian Law continued its regular activities

and the Croatian delegation participated in the international Red

Cross and Red Crescent Conference held in Geneva in November.

Veleposlanica Dubravka Šimonović predsjedala je UN-ovu Odboru za ukidanje diskriminacije žena.Ambassador Dubravka Šimonović presided over the UN Committee on the Elimination of Discrimination against Women.

Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala

Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i Oceanije

Velik broj susreta s državnicima istočne Europe

Približavanje Hrvatske i azijskih država

Doprinos rješavanju azijskih kriza

Uz kulturnu, raste i gospodarska suradnja s Latinskom Amerikom

Hrvatski gospodarski interesi za sada usmjereni na sjever Afrike

Pothvati gospodarske diplomacije

56

Political and economic bilateral relations outside Europe

Relations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania

A new quality in relations with North America

A large number of meetings with Eastern European offi cials

Rapprochement between Croatia and Asian nations

Contribution to the resolution of crises in Asia

Alongside cultural co-operation, economic co-operation with Latin America is on the increase

Croatian economic interests currently focused on North Africa

Economic diplomacy projects

56

Godišnjak Yearbook 200756

Nova kvaliteta odnosa sa Sjevernom Amerikom

Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama nadilaze okvire klasičnih

bilateralnih odnosa jer uključuju partnerstvo u promicanju zajedničkih

vrijednosti i interesa glede globalnih izazova, transatlantske i regionalne

suradnje, pa stoga njihovo unapređivanje predstavlja trajni prioritet

hrvatske vanjske politike. Godine 2007. ti su odnosi dostigli najvišu

razinu od uspostave neovisnosti Republike Hrvatske. Potvrđeno je to

i nizom visokih službenih posjeta i susreta. Državni podtajnik Nicho-

las Burns bio je u Zagrebu u svibnju, pomoćnik državne tajnice Daniel

Fried u Hrvatskoj je boravio u travnju i srpnju, a zamjenica pomoćnika

državne tajnice Rosemary Di Carlo u listopadu. Hrvatska je ugostila i dva

američka kongresna izaslanstva. Predsjednik Vlade Ivo Sanader susreo

se s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom tijekom sastanka

zemalja Američko-jadranske povelje (lipanj, Tirana), a predsjednik Mesić

na margini zasjedanja Opće skupštine UN-a (rujan, New York).

Sjedinjene Države snažno podupiru hrvatsko uključivanje u NATO, što

je iskazano jasnim izjavama visokih američkih dužnosnika, kongresnim

rezolucijama, konkretnom podrškom procesu reformi te suradnjom u

domeni javne diplomacije. SAD je također snažno podupirao zatvaranje

Misije OESS-a u Hrvatskoj.

Tijekom godine nastavljena je suradnja na temama od zajedničkog

interesa. Završeni su pregovori o Sporazumu o pravnom položaju snaga

SAD-a u Republici Hrvatskoj (tzv. Dodatna SOFA), otvoreni su prego-

vori o Ugovoru o zračnom prometu koji će, uz postizanje sigurnosnih

kriterija, omogućiti izravne letove između Hrvatske i SAD-a. Pokrenut je

i dijalog o mogućem uključenju Republike Hrvatske u američki program

izuzeća od viza.

Napredak političkih odnosa sa SAD-om prati i rast gospodarske surad-

nje. SAD je, nakon Europske unije, vodeći gospodarski partner Hrvat-

ske. Robna razmjena u 2007. godini povećana je 20 posto i premašila

je 830 milijuna USD, a rastu izvoza pridonijelo je produljenje sustava

povlaštenih carina. Broj američkih turista povećan je 18 posto – više od

181.000 Amerikanaca posjetilo je našu zemlju. Dugogodišnja ulaganja

SAD-a u energetske i infrastrukturne projekte u Hrvatskoj pojačana su i

ulaganjima u biotehnologiju, informatičku i farmaceutsku industriju. Na

prvoj konferenciji o mogućnostima gospodarske suradnje između SAD-a

i Hrvatske, održanoj u Splitu, potaknuta je i akademska te znanstvena

suradnja dviju država. Konačno, Republika Hrvatska skinuta je s liste

zemalja koje nedovoljno štite intelektualno vlasništvo, a opći napre-

dak Hrvatske potvrđuje se i najavljenim zatvaranjem ureda USAID-a u

Zagrebu.

A new quality in relations with North America

Relations with the United States of America transcend the boundaries of

traditional bilateral relations because they include a partnership in the pro-

motion of shared values and interests in regard to global challenges, transat-

lantic and regional co-operation, and for these reasons their advancement is a

permanent priority of Croatian foreign policy. In 2007, those relations reached

the highest level since the independence of the Republic of Croatia. This was

substantiated by numerous high-level visits and meetings. Under Secretary

Nicholas Burns was in Zagreb in May, Assistant Secretary Daniel Fried stayed

in Croatia in April and June, and Deputy Assistant Secretary Rosemary Di

Carlo visited in October. Croatia also hosted two delegations of American

Congress. Prime Minister Ivo Sanader met with American President George

W. Bush during the meeting of the American-Adriatic Charter (April, Tirana),

and President Mesić met with President Bush during a UN General Assembly

Session (September, New York).

The United States is a fi rm supporter of Croatia’s membership in NATO, which

was expressed through clear statements of high-ranking American offi cials,

resolutions of Congress, tangible support in the reform process and co-

operation in the domain of public diplomacy. The USA also strongly supported

the closing of the OSCE mission to Croatia.

During the course of the year, co-operation on subjects of joint interest con-

tinued. Negotiations on the Status of Forces Agreement on the legal status

of American forces in the Republic of Croatia (the so-called Additional SOFA)

were closed, while negotiations on air traffi c opened and will enable, by meet-

ing security criteria, direct fl ights between Croatia and the USA. A dialogue

was initiated regarding the possible inclusion of the Republic of Croatia into

the American Visa Waiver Program.

The advancement of political relations with the USA has been accompanied by a

growth in economic co-operation. The United States is Croatia’s leading economic

partner after the European Union. The exchange of goods increased by 20 percent in

2007 and surpassed 830 million USD; the growth in exports was contributed to by

the extension of the system on preferential tariff s. The number of American tourists

also increased by 18 percent – over 181 thousand Americans visited our country.

Many years of investment by the USA into energy and infrastructure projects in

Croatia were also strengthened by investments into biotechnology, information

technology and the pharmaceutical industry. At the fi rst conference on oppor-

tunities for economic co-operation between the USA and Croatia, held in Split,

academic and scientifi c co-operation between the two countries was catalysed.

Finally, the Republic of Croatia was removed from the list of countries with insuf-

fi cient protection for intellectual property, and Croatia’s general progress has been

underlined with the announcement of the closure of the USAID offi ce in Zagreb.

Odnosi s drža-vama Sjever-ne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Austra-lije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Afri-ca, Australia and Oceania

Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe

57

Odnose s Kanadom treba promatrati kao dio šireg konteksta preko-

atlantskih odnosa, a u 2007. godini dostignuta razina odnosa iz više

se razloga može ocijeniti kao najviša do sada. Kanada posebno cijeni

hrvatski angažman u misiji u Afganistanu te podupire naše članstvo u

NATO-u. Godine 2007. intenzivirali su se i politički kontakti, a po rangu

najviši kanadski dužnosnik koji je posjetio Hrvatsku bio je predsjednik

Senata Kanade Noël A. Kinsella koji je sudjelovao na Croatia Summitu

2007 u Dubrovniku. Tom prilikom zasebno je razgovarao i s predsjedni-

kom Vlade Ivom Sanaderom i ministricom Kolindom Grabar-Kitarović.

Hrvatsku su posjetili i parlamentarni zastupnici Deepak Obhrai i Derek

Lee koji su se, u odvojenim posjetima, također sastali s ministricom

Kolindom Grabar-Kitarović. Godine 2007. razriješen je i problem koji

je neko vrijeme opterećivao bilateralne odnose. Hrvatska je postala

prvom državom u regiji za čije će državljane biti ukinut dodatni vizni

obrazac. Plod je to, među ostalim, i razgovora što ih je u Zagrebu

vodilo mnogobrojno kanadsko izaslanstvo sastavljeno od predstavnika

ministarstva vanjskih poslova i međunarodne trgovine, ministarstva

državljanstva i useljeništva, kanadskih pograničnih službi, ministarstva

pravosuđa te posebne sigurnosne policije.

Trgovinska razmjena dostigla je 72,4 milijuna USD (hrvatski izvoz u Ka-

nadu bio je 25,6 milijuna USD, a uvoz iz Kanade 46,8 milijuna USD), što

je povećanje 54,4 posto u odnosu na godinu prije. Velik rast zabilježen

je i u turizmu – Hrvatsku je posjetilo gotovo 40.000 kanadskih turista,

što predstavlja porast u odnosu na prethodno razdoblje od gotovo 30

posto. Uspostavljeni su izravni letovi između Zagreba i Toronta, a to će

sigurno utjecati na daljnji rast broja kanadskih turista i bolju gospodar-

sku povezanost dviju država. Croatia Airlines naručila je četiri kanadska

zrakoplova Bombardier i ta suradnja otvara mogućnost proizvodnje

zrakoplovnih dijelova u Hrvatskoj. Poticaj za jačanje suradnje u sektoru

prehrambene industrije dao je posjet hrvatskoga ministara poljoprivre-

de, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra Čobankovića Kanadi.

Nesporan je i velik potencijal za produbljivanje političkih, gospodarskih

i kulturnih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Meksičkih

Država. Radi unapređenja bilateralnih odnosa, meksičkoj strani su do-

stavljeni hrvatski prijedlozi Protokola o suradnji ministarstava vanjskih

poslova i Sporazuma o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji.

Velik broj susreta s državnicima istočne Europe

Tradicionalno dobri odnosi između Republike Hrvatske i Ruske Fede-

racije dobili su dodatni poticaj obilježavanjem 15. obljetnice uspostave

Relations with Canada should be viewed in the wider context of trans-

atlantic relations, and the quality of relations attained in 2007 can be

deemed as the highest to date for numerous reasons. Canada particularly

values Croatia’s participation in the mission in Afghanistan and supports

our membership in NATO. In 2007 political contacts were also intensi-

fi ed, and the highest-ranking Canadian offi cial to visit Croatia was Speaker

of the Canadian Senate Noël A. Kinsella, who participated in the Croatia

Summit 2007 in Dubrovnik. On that occasion, he spoke separately with

Prime Minister Ivo Sanader and Minister Kolinda Grabar-Kitarović. Members

of Parliament Deepak Obhrai and Derek Lee also visited Croatia and, in

separate visits, also met with Minister Kolinda Grabar-Kitarović. In 2007 a

solution was found to a problem which had burdened bilateral relations

for quite some time. Croatia became the fi rst country in the region whose

citizens will be exempt from having to fi ll out an additional visa form.

Among other reasons, this is a result of discussions held in Zagreb with nu-

merous Canadian delegations comprised of representatives of the Ministry

of Foreign Aff airs and International Trade, the Ministry of Citizenship and

Immigration, the Canadian border services, the Ministry of Justice and the

special security police.

Trade surpassed 72.4 million USD (Croatian exports to Canada amounted to

25.6 million USD and imports from Canada amounted to 46.8 million USD),

which is an increase of 54.4 per cent on the previous year. Tourism also saw

signifi cant growth – more than 40 thousand Canadian tourists visited Croatia,

which is an increase of almost 30 percent in comparison to the previous

period. Direct fl ights between Zagreb and Toronto were established, and this

will certainly have an infl uence on the further growth of the number of Cana-

dian tourist as well as better economic relations between the two countries.

Croatia Airlines ordered four Canadian Bombardier airplanes, and this co-

operation opens up opportunities for producing airplane parts in Croatia. An

impetus for strengthening co-operation in the food industry was provided by

the visit of the Croatian Minister of Agriculture, Forestry and Water Manage-

ment, Petar Čobanković, to Canada.

Without a doubt, there is great potential for deepening political, economic and

cultural relations between the Republic of Croatia and the United Mexican

States. For the purposes of improving bilateral relations, Croatia’s proposals for a

Protocol on Co-operation between the Ministries of Foreign Aff airs and a Cultural

and Education Co-operation Agreement were delivered to the Mexican side.

A large number of meetings with Eastern European offi cials

Traditionally good relations between the Republic of Croatia and the Rus-

sian Federation were given further impetus by the anniversary of 15 years

Godišnjak Yearbook 200758

diplomatskih odnosa između dviju država. Tim je povodom objavljena

dvojezična hrvatsko-ruska publikacija, pod naslovom “1992 – 2007,

Hrvatska – Rusija“. Bilo je to zajedničko izdanje Ministarstva vanjskih po-

slova i europskih integracija i Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici

Hrvatskoj, u kojem je objavljen niz tekstova o razvoju bilateralnih odnosa

te zbirka dokumenata.

Uzletu bilateralnih odnosa glavni pečat je sigurno dao posjet predsjed-

nika Ruske Federacije Vladimira Putina koji je, kao gost predsjednika

Stjepana Mesića, prisustvovao Energetskom summitu šefova država ju-

goistočne Europe u Zagrebu. Predsjednik Vladimir Putin sastao se i s pre-

mijerom Ivom Sanaderom. Pozitivno su ocijenjene i političke konzultacije

državnoga tajnika za politička pitanja Hide Biščevića i zamjenika ministra

vanjskih poslova Ruske Federacije Vladimira Titova u Zagrebu. Ministri-

ca Kolinda Grabar-Kitarović s ruskim se kolegom Sergejom Lavrovom

sastala na marginama ministarske konferencije OESS-a u Madridu. I, ko-

načno, Hrvatsku je na čelu mnogobrojne gospodarske delegacije posjetio

opunomoćeni predstavnik predsjednika Ruske Federacije za Centralni

federalni okrug Georgij Poltavčenko. Primili su ga predsjednik Republike

Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader, što je bila još jedna potvrda ukupno

pozitivnog ozračja u odnosima između dviju zemalja. Isporukom prvih

helikoptera za potrebe hrvatskih oružanih snaga počela je i realizacija

Sporazuma o podmirivanju klirinškog duga.

S državama sudionicama procesa Europske politike susjedstva Hrvatska

njeguje veoma dobre bilateralne odnose. Predsjednik Ukrajine Viktor Ju-

ščenko bio je 2007. u službenom posjetu Republici Hrvatskoj i tom se pri-

godom sastao s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom

Sanaderom i predsjednikom Hrvatskoga sabora Vladimirom Šeksom. U

Hrvatskoj je boravilo i troje predstavnika ukrajinskoga parlamenta, vlade

i ministarstva vanjskih poslova radi informiranja o hrvatskim iskustvima

u pregovorima s Europskom unijom.

Politički odnosi s Republikom Moldovom u stalnom su usponu,

posebno zbog dobre suradnje čelnih ljudi. Početkom srpnja predsjednik

Stjepan Mesić službeno je posjetio Moldovu. Tijekom posjeta razgovara-

lo se, među ostalim, o mogućnostima gospodarske suradnje. Potpisan

je Memorandum o razumijevanju između Ureda za sprečavanje pranja

novca Ministarstva fi nancija Republike Hrvatske i Centra za suzbijanje

gospodarskoga kriminaliteta i korupcije Republike Moldove o suradnji

oko razmjene podataka povezanih s pranjem novca i fi nanciranjem tero-

rizma. Predsjednik Vladimir Voronin sudjelovao je u Zagrebu na sastanku

na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. U Kišinjevu su održane i

prve bilateralne konzularne konzultacije na kojima je dogovoreno da se

moldovskim državljanima omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje

since diplomatic relations between the two countries were established. A

bilingual Croatian-Russian publication entitled “1992-2007, Croatia-Russia,”

was published for the occasion. It was a joint publication of the Ministry of

Foreign Aff airs and European Integration and the Embassy of the Russian

Federation in Croatia, and contained an array of texts on the development

of bilateral relations as well as a collection of documents.

The take-off in bilateral relations was offi cially sealed by the visit of the

President of the Russian Federation Vladimir Putin who, as a guest of Presi-

dent Stjepan Mesić, attended the South East Europe Energy Summit held in

Zagreb. President Putin also met with Prime Minister Ivo Sanader. Political

consultations between State Secretary for Political Aff airs Hido Biščević and

Deputy Minister of Foreign Aff airs of the Russian Federation Vladimir Tito,

held in Zagreb, were also evaluated as positive. Minister Kolinda Grabar-

Kitarović met with her Russian counterpart Sergey Lavrov during the OSCE

Ministerial Conference in Madrid. Lastly, the Representative Plenipotentiary

of the President of the Russian Federation in the Central Federal County,

Georgij Poltavchenko, visited Croatia at the head of numerous economic

delegations. He was received by President Stjepan Mesić and Prime Minister

Ivo Sanader, which was one more confi rmation of the overall positive air in

relations between the two countries. The realisation of the Agreement on

the Settlement of the Clearing Debt was begun with the delivery of the fi rst

helicopters for the Croatian armed forces.

Croatia is maintaining very good relations with countries which are fellow

participants in European political processes. Ukrainian President Viktor

Yuschenko made an offi cial visit to Croatia and met with President Stjepan

Mesić, Prime Minister Ivo Sanader and President of the Croatian Parliament

Vladimir Šeks during his stay. Three representatives of the Ukrainian Parlia-

ment, Government and Ministry of Foreign Aff airs also stayed in Zagreb

for the purposes of gathering information regarding Croatia’s experience in

negotiations with the European Union.

Political relations with the Republic of Moldova are continually on the

rise, particularly because of the good co-operation between the heads of

two states. In early June, President Stjepan Mesić made an offi cial visit to

Moldova. During the visit discussions were held regarding opportunities for

economic co-operation, among other topics. A Memorandum of Under-

standing regarding the exchange of data concerning money laundering and

terrorist fi nancing was signed between the Financial Investigation Unit of

the Republic of Croatia’s Ministry of Finance and the Republic of Moldova’s

Centre for the Prevention of Economic Crime and Corruption. President

Vladimir Voronin participated in a summit meeting of the South-East

European Co-operation Process held in Zagreb. The fi rst bilateral consular

consultations were held in Chisinau, when it was agreed that Moldovan

Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania

Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe

59

viza i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Kijevu.

Predsjednik Gruzije Mihail Saakašvili sudjelovao je na Croatia Sum-

mitu u Dubrovniku u srpnju. U Republici Armeniji održane su poli-

tičke konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova. Dogovore-

no je potpisivanje Protokola o suradnji u europskim integracijama,

što će se ostvariti u prigodi prvoga sljedećeg dužnosničkog posjeta

na visokoj razini. Pokrenut je i postupak za otvaranje konzulata

Republike Hrvatske u Erevanu na čelu s počasnim konzulom. Isti

je proces pokrenut za Azerbajdžan, gdje se konzulat Republike

Hrvatske na čelu s počasnim konzulom namjerava otvoriti u Bakuu.

U sklopu pripreme službenoga posjeta predsjednika Stjepana

Mesića Azerbajdžanu Hrvatsku je u rujnu službeno posjetio mini-

star vanjskih poslova Elmar Mammadjarov. Službenom posjetu

predsjednika Stjepana Mesića toj državi u listopadu glavni je ton

dala gospodarska suradnja između dviju država, čemu je pridonijela

i velika skupina hrvatskih poslovnih ljudi koja je na tom putu pratila

predsjednika Mesića.

Približavanje Hrvatske i azijskih država

Godina 2007. ostat će zabilježena kao godina izrazitog produ-

bljivanja odnosa između Hrvatske i niza dalekoistočnih zemalja.

Mnogobrojni visoki politički kontakti sasvim su sigurno bili dobar

poticaj za pravu eksploziju gospodarskih interesa koju je Daleki

istok iskazao prema Hrvatskoj.

Odnosi s Narodnom Republikom Kinom nastavili su se razvijati

uzlaznom linijom. U povodu obilježavanja 15. godišnjice uspo-

stave diplomatskih odnosa ministrica Kolinda Grabar-Kitarović

posjetila je Peking i Hong Kong, čime je potvrđena bliska suradnja

na području vanjske politike, posebno na multilateralnoj razini i u

okviru UN-a. Ministrica je otvorila Tjedan hrvatskoga fi lma i održala

predavanje na Pekinškom sveučilištu za strane studije, gdje djeluje

katedra za hrvatski jezik. Tijekom boravka u Hong Kongu ministrica

je razgovarala s predsjednikom administracije Posebnoga upravnog

područja Hong Konga Rafaelom Huijem, a bila je nazočna i prijemu

što ga je organizirao Sir Gordon Wu, počasni konzul Republike Hr-

vatske u Hong Kongu, kojemu je uručila odličje predsjednika Mesi-

ća. U povodu spomenute obljetnice predsjednik Republike Hrvatske

Stjepan Mesić također je odlikovao zamjenika ministra vanjskih

poslova Daija Bingguoa, koji je potpisao Protokol o uspostavi diplo-

matskih odnosa 13. svibnja 1992. godine, te profesora Yanga Dazhoa

radi promicanja hrvatsko-kineskih odnosa na području kulture.

citizens will also be able to submit visa applications in the Republic of

Croatia’s Embassy in Kiev.

The President of Georgia Mikheil Saakashvili participated in the Croatia

Summit in Dubrovnik in July. In the Republic of Armenia, political consul-

tations between the two Ministries of Foreign Aff airs were held, at which

the signing of a Protocol on Co-operation in the Process of European

Integration was agreed upon, which will occur during the next offi cial

high-level visit. The procedure for opening up a Consulate of the Republic

of Croatia headed by an honorary consul in Yerevan was initiated. The

same process was begun with Azerbaijan, where the Republic of Croatia

also intendeds to open a consulate headed by an honorary consul in Baku.

Within the framework of preparations for the offi cial visit of President

Stjepan Mesić to Azerbaijan, Minister of Foreign Aff airs Elmar Mam-

madyarov made an offi cial visit to Croatia in September. The tone was set

for President Stjepan Mesić’s offi cial visit to that country in October by

discussions on economic co-operation between the two countries, which

was contributed to by a large group of representatives from the Croatian

business community who accompanied President Mesić on that trip.

Rapprochement between Croatia and Asian countries

The year 2007 will be remembered as a year of an exceptional deepening

of relations between Croatia and a number of countries of the Far East.

Numerous high-level political contacts were certainly an impetus for

the real explosion of economic interest which the Far East expressed in

Croatia.

Relations with the People’s Republic of China continued to develop

positively. On the occasion of the fi fteenth anniversary of the establish-

ment of diplomatic relations, Minister Kolinda Grabar-Kitarović visited

Beijing and Hong Kong, thus underlining the close co-operation in the

area of foreign policy, particularly at the multilateral level and within

the framework of the UN. The Minister inaugurated the Croatian Film

Week and held a lecture at the Beijing Foreign Studies University, which

has a Croatian Language Department. During her stay in Hong Kong,

the Minister spoke with the Chief Secretary of the Hong Kong Special

Administrative Region, Rafael Hui, and was also present at a reception

organised by Sir Gordon Wu, Honorary Consul of the Republic of Croatia

in Hong Kong, whom she conferred with an Order of the President of the

Republic of Croatia Stjepan Mesić. On the occasion of the above-men-

tioned fi fteen-year anniversary, the President of the Republic of Croatia

Stjepan Mesić also decorated Deputy Minister of Foreign Aff airs Dai

Bingguo, who signed the protocol establishing diplomatic relations on

13 May 1992, and Professor Yang Dazho for promoting Croatian-Chinese

Predsjednik Ruske Federacije Vla-dimir Putin bio je poseban gost na Energetskom summitu u Zagrebu.President of the Russian Federation Vladimir Putin was a special guest at the Energy Summit in Zagreb.

Godišnjak Yearbook 200760

Obljetnica je obilježena i izdavanjem prigodnih poštanskih maraka u

suradnji Hrvatske pošte i kineskih poštanskih vlasti.

Važan sudionik u ukupnim bilateralnim odnosima su međuregionalne i

međugradske veze. Grad Rijeka nastavio je suradnju s gradom Qingdaom

u provinciji Liaoningu. S tom je provincijom razvila suradnju i Primorsko-

goranska županija koju je, u sklopu posjeta Hrvatskoj, također posjetilo

izaslanstvo te kineske provincije. Na području znanstvene suradnje

glavni događaj bio je održavanje treće sjednice Mješovitog odbora za

znanstvenu i tehnološku suradnju koja je održana u Zagrebu.

Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je i Republiku Koreju.

Sastala s korejskim predsjednikom Vlade Hanom Duck-soom i mini-

strom vanjskih poslova i trgovine Song Min-soonom. Zatim je Republiku

Hrvatsku posjetilo korejsko gospodarsko izaslanstvo koje je obišlo niz

hrvatskih brodogradilišta (Brodotrogir, Brodosplit, 3. maj, Kraljevica).

Zagreb su posjetili korejski ministar pomorstva i ribarstva Moo-Hyun

Kang te doministar u Ministarstvu planiranja i proračuna. Republika

Koreja donijela je potkraj godine odluku o imenovanju rezidentnog

veleposlanika u Zagrebu.

Intenzivna suradnja između Hrvatske i Japana odvijala se na gospodar-

skome planu. U veljači su japanskim tvrtkama u Hrvatskoj gospodarskoj

komori predstavljene mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Hrvatskom je

gospodarstvu, pak, u travnju predstavljena japanska banka JBIC koja je

iznimno aktivna u podršci investicijama i kreditiranju projekata. Hrvat-

sku je u svibnju posjetio predstavnik japanskog Instituta za prekomorska

ulaganja. U Tokiju je u lipnju u organizaciji hrvatskoga Veleposlanstva u

Japanu i Japanskog instituta za prekomorska ulaganja održan seminar

pod naslovom “Zašto investirati u Hrvatsku“ na kojem je sudjelovalo

stotinjak predstavnika japanskih tvrtki, banaka i institucija. Pokrenut

je i izvoz hrvatske mineralne vode u Japan. Hrvatsku je 2007. posjetilo

86.000 japanskih turista što je, prema svemu sudeći, samo početak hr-

vatsko-japanske suradnje na tom planu. U Tokiju je, naime, otvoren Ured

Hrvatske turističke zajednice, a krajem kolovoza u zagrebačku Zračnu

luku Pleso sletio je prvi od četiriju chartera organiziranih na inicijativu

zračne kompanije Japan Airlines i tour-operatora JTB. Pula i Hekinan

postali su gradovi prijatelji.

U političkom smislu važan je bio posjet zamjenice ministra vanjskih po-

slova Japana Madori Matsushima koja je sudjelovala na Croatia Summitu

2007 u Dubrovniku.

Velik interes za hrvatsko gospodarstvo pokazali su i u Mongoliji. Odr-

žane su prve konzultacije između hrvatskoga i mongolskoga ministar-

relations in the fi eld of culture. The anniversary was also marked by issuing

special postal stamps in co-operation with the Croatian Post and the Chinese

postal authorities.

Relations between cities and regions are important factors in bilateral rela-

tions. The City of Rijeka continued its partnership with the city of Qingdao

in the province of Shandong. Primorje-Gorski Kotar County also developed

co-operation with the same province, and a delegation visited the county dur-

ing its visit to Croatia. In the fi eld of scientifi c co-operation a principal event

was the third session of the Mixed Committee for Scientifi c and Technological

Co-operation, which was held in Zagreb.

Minister Kolinda Grabar-Kitarović visited the Republic of Korea. She met

with Korean Prime Minister Han Duck-soo and Minister of Foreign Aff airs and

Trade Song Min-soon. Following that, Croatia was visited by a Korean eco-

nomic delegation which made a tour of a number of Croatian shipyards (Bro-

dotrogir, Brodosplit, 3. maj and Kraljevica). The Korean Minister of Maritime

Aff airs and Fisheries Moo-Hyun Kang and the Deputy Minister of Planning and

Budget visited Zagreb. At the end of the year, the Republic of Korea made the

decision to appoint a resident Ambassador in Zagreb.

Intense co-operation between Croatia and Japan is particularly evident in the

economic sector. A presentation of investment opportunities was made to

Japanese companies at the Croatian Chamber of Economy in September. Like-

wise, in April the Japanese Bank JBIC, which is particularly active in supporting

investments and providing loans for projects, was introduced to the Croatian

business sector. Croatia was visited by a representative of the Japan Institute

for Overseas Investment in May. In June a seminar entitled “Why Invest in

Croatia?” was held in Tokyo, and was organised by the Croatian Embassy

in Japan and the Japan Institute for Overseas Investment. Approximately

one hundred representatives of Japanese companies, banks and institutions

attended. The export of mineral water to Japan was also initiated. 86,000

Japanese tourists visited Croatia in 2007 which is, by all accounts, just the

beginning of Croatian-Japanese co-operation in that area. Indeed, an offi ce

of the Croatian Tourist Board was opened in Tokyo, while in late August, the

fi rst of four charter fl ights organised on the initiative of Japan Airlines and the

tour operator JTB landed at Zagreb’s Pleso Airport. Twinning relations were

formalised between the cities of Pula and Hekinan.

In the political context, an important visit was that of Japan’s Deputy Minister

of Foreign Aff airs Midori Matsushima, who participated in the Croatia Sum-

mit 2007 in Dubrovnik.

A high level of interest in the Croatian economy was also expressed in Mon-

golia. The fi rst consultations between the Croatian and Mongolian Ministers

Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania

Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe

61

stva vanjskih poslova te je postignuta suglasnost o potrebi održavanja

hrvatsko-mongolskoga gospodarskog foruma. Mongolska strana izrazila

je zadovoljstvo posjetom hrvatskoga ministra kulture Bože Biškupića.

U 2007. godini intenzivirali su se i odnosi s Republikom Indijom, posebno

na području znanstvene suradnje. Hrvatsku je posjetio indijski ministar

znanosti Kapil Sibal. Tom su prilikom defi nirana područja buduće suradnje:

oceanografi ja, biotehnologija, nanotehnologija, informacijska tehnologija,

brodogradnja i farmakologija. Osnovan je i zajednički fond za znanost od

milijun eura u kojem obje strane ravnopravno sudjeluju. Zatim je održan

i sastanak Mješovitog hrvatsko-indijskog povjerenstva za znanost i teh-

nologiju. Hrvatsku je posjetio i indijski državni ministar za vanjske poslove

Anand Sharma. Iz kulturne suradnje valja izdvojiti izložbu “Suvremena

hrvatska umjetnost“ u New Delhiju. Odnosi s Demokratskom Socijalistič-

kom Republikom Šri Lankom također su uznapredovali. Predsjednik Vlade

Ratnasiri Wickremanayake službeno je posjetio Hrvatsku odnosno Rijeku.

Održane su i političke konzultacije pomoćnika ministara vanjskih poslova.

Hrvatsku je 2007. godine prvi put posjetio neki ministar vanjskih poslova

Indonezije. Bio je to N. Hassan Wirajuda sa suradnicima. I vijetnamsko

izaslanstvo predvođeno stalnim zamjenikom ministra vanjskih poslova

Le Cong Phungom posjetilo je Hrvatsku.

Doprinos rješavanju azijskih kriza

Zbog nastavka rada na iranskom nuklearnom programu i 2007. je zabi-

lježena stagnacija bilateralne aktivnosti s Iranom. Na marginama Opće

skupštine UN-a susreli su se predsjednik Republike Stjepan Mesić i iran-

ski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad. Predsjednik Mesić je u razgo-

voru potvrdio načelno stajalište Republike Hrvatske da svaka zemlja ima

pravo na korištenje nuklearne energije u miroljubive svrhe, uz apsolutnu

transparentnost i strogo poštivanje sporazuma o neširenju nuklearnoga

oružja te punu suradnju s Međunarodnom komisijom za nuklearnu ener-

giju. U Hrvatskoj je kao posebni izaslanik predsjednika Ahmadinedžada

boravio i predsjednik Odbora za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost

iranskog parlamenta Alaedin Borudžerdi. U Zagrebu su održane i stručne

konzultacije dvaju ministarstava za vanjske poslove.

Hrvatska u Afganistanu već dulje sudjeluje u mirovnoj operaciji ISAF.

Početkom kolovoza u Afganistan su otišli pripadnici 10. kontingenta

Oružanih snaga Republike Hrvatske, a ukupan broj pripadnika pove-

ćao se na 200. U okviru europske policijske misije u toj azijskoj državi

sudjeluju i dva hrvatska policijska službenika. Krajem godine realizirana

je i donacija pješačkog naoružanja i streljiva što ga je hrvatska Vlada

namijenila afganistanskoj vojsci.

of Foreign Aff airs were held, and an agreement was reached regarding the

need to hold a Croatian-Mongolian economic forum. The Mongolian side ex-

pressed its pleasure at the visit of Croatian Minister of Culture Božo Biškupić.

Relations with the Republic of India intensifi ed in 2007, particularly in the fi eld

of scientifi c co-operation. Indian Minister of Science Kapil Sibal visited Croatia.

The areas of future co-operation were defi ned on that occasion: oceanography,

biotechnology, nanotechnology, information technology, shipbuilding and

pharmacology. A joint trust fund for science amounting to one million EUR was

established and both parties participate in it equally. Further, a meeting of the

Croatian-Indian Joint Science and Technology Committee was held. Croatia was

also visited by Indian Minister of State for External Aff airs Anand Sharma. In

the cultural sphere, the exhibition “Contemporary Croatian Art” in New Delhi

merits a special mention. Relations with the Democratic Socialist Republic of

Sri Lanka have also progressed. Prime Minister Ratnasiri Wickremanayake paid

an offi cial visit to Croatia, more specifi cally, to Rijeka. Political consultations

were held between the Assistant Ministers of Foreign Aff airs.

In 2007 the fi rst ever visit by a Minister of Foreign Aff airs of Indonesia to

Croatia took place. A delegation headed by the minister N. Hassan Wirajuda

visited Croatia in March. A Vietnamese delegation headed by First Deputy

Foreign Minister Le Cong Phung also visited Croatia.

Contribution to the resolution of crises in Asia

The issue of Iran’s nuclear programme contributed to considerable stagna-

tion in bilateral activities with Iran in 2007. On the sidelines of the UN Gen-

eral Assembly, President of the Republic Stjepan Mesić met Iranian President

Mahmoud Ahmadinejad. During the conversation, President Mesić repeated

the basic Croatian standpoint: that each country should have the right to

use nuclear energy for peaceful purposes, with absolute transparency and

strict adherence to the Treaty on the Non-proliferation of Nuclear Weapons,

along with full co-operation with the International Commission for Nuclear

Energy. The Head of the National Security and Foreign Policy Committee of

the Iranian Parliament, Allaedin Boroujerdi, visited Croatia as a special envoy

of President Ahmadinejad. Expert consultations between the two Ministries

of Foreign Aff airs also took place in Zagreb.

Croatia has been participating in the ISAF peace operation in Afghanistan

since 2003. In August 2007 members of the 10th Contingent of the Armed

Forces of the Republic of Croatia went to Afghanistan, bringing the total

number of Croatians engaged there to 200. Two Croatian police offi cers

participated in the European Police Mission in this Asian country, while the

Croatian Government had made a donation of infantry weapons and am-

munition for the Afghan military.

Godišnjak Yearbook 200762

Liječenje iračke djece i pomoć u obrazovanju diplomata važne su kom-

ponente hrvatskoga humanitarnog projekta pomoći Iraku, na kojima se

nastavilo raditi i u 2007. godini. Do sada je u Hrvatsku na liječenje došlo

osmero djece. Obrazovanje iračkih diplomata organizirano je kroz jedno-

godišnji studij pod nazivom “Gospodarska diplomacija“ koji su pohađali

zajedno s dvadesetak domaćih i stranih polaznika.

Na Ministarskoj konferenciji Organizacije islamske konferencije koja je odr-

žana u Islamabadu u svibnju Hrvatsku su predstavljali savjetnik predsjednika

Republike Hrvatske Budimir Lončar i veleposlanik Amir Muharemi. Budimir

Lončar tom se prigodom zasebno sastao s predsjednikom Pakistana Perve-

zom Mušarafom. Pakistanski državni ministar za vanjske poslove Mahdum

Husro Bahtjar boravio je 1. lipnja u službenom posjetu Hrvatskoj. Tom prigo-

dom je predsjedniku Mesiću usmeno prenio poziv predsjednika Mušarafa da

službeno posjeti Pakistan. Također se susreo i s državnim tajnikom za politič-

ka pitanja Hidom Biščevićem s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić boravio je u Kazakstanu tijekom

srpnja. Sastao se s predsjednikom Nursultanom Nazarbajevom, premije-

rom Karimom Masimovom i predsjednikom Senata. Obostrano je iskazan

interes za daljnjim poticanjem gospodarske suradnje. Kazakstan je posjeti-

lo i izaslanstvo Varaždinske županije te Grada Varaždina na što je, kasnije,

posjetom uzvratila kazakstanska stručna skupina za investicije. Valja

istaknuti i uspješnu suradnju u okviru međunarodnih organizacija.

Uz kulturnu, raste i gospodarska suradnja

s Latinskom Amerikom

S državama Srednje i Južne Amerike te Kariba nastavljena je plodna

suradnja na području kulture, obrazovanja i prosvjete, a dosta je učinjeno

i na unapređenju gospodarske suradnje. Ministar kulture Božo Biškupić

posjetio je Čile, Argentinu i Istočnu Republiku Urugvaj. Tom je prilikom

potpisano više sporazuma o raznim oblicima kulturne i prosvjetne surad-

nje. U Argentini je 2007. osnovana gospodarska komora “Hrvatska Zarate“

koja će ubuduće promicati gospodarske odnose dviju država, a hrvatska

turistička ponuda zapaženo je predstavljena na međunarodnom sajmu

turizma održanom u Buenos Airesu.

U Zagrebu su, krajem godine, održane prve političke konzultacije između

Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske

i Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Brazila. Hrvatsku je

također posjetilo brazilsko poslovno izaslanstvo pod vodstvom Leonarda

Piccianija, zastupnika u brazilskom kongresu, koje je iskazalo zanimanje za

korištenje luka Rijeke i Ploče te slobodnih zona u kojima bi se dorađivala

brazilska roba i iz kojih bi se distribuirala na tržišta europskih zemalja.

Medical treatment of Iraqi children and assistance in the training of diplomats are

important components of the Croatian project of humanitarian assistance to Iraq,

the implementation of which continued in 2007. So far, eight children have come

to Croatia for medical treatment. The training of Iraqi diplomats was organised

through a one-year study programme entitled “Economic Diplomacy”, which they

attended together with twenty or so Croatian and foreign participants.

At the Ministerial Conference of the Organisation of the Islamic Conference,

held in Islamabad in May, Croatia was represented by Adviser to the President

of the Republic of Croatia Budimir Lončar and Ambassador Amir Muharemi.

On that occasion, Budimir Lončar had a separate meeting with Pervez

Musharraf, President of Pakistan. Pakistani Minister of State for Foreign

Aff airs Makhdum Khusro Bakhtyar paid an offi cial visit to Croatia on 1 June.

On that occasion, he conveyed to President Mesić the invitation of President

Musharraf to offi cially visit Pakistan. He also met with the State Secretary for

Political Aff airs, Hido Biščević, with whom he discussed bilateral relations.

President of the Republic Stjepan Mesić visited Kazakhstan in July. He met

with President Nursultan Nazarbayev, Prime Minister Karim Masimov and the

Speaker of the Senate. They displayed mutual interest in further strengthen-

ing economic co-operation. Kazakhstan was also visited by a delegation from

Varaždin County and the City of Varaždin. The Kazakhstani expert group for

investments returned the visit at a later date. Successful co-operation within

the framework of international organisations should also be emphasised.

Alongside cultural co-operation, economic co-operation with Latin

America is on the increase

Fruitful co-operation in the fi elds of culture and education with the countries

of Central and South America and the Caribbean continued, while signifi cant

work has also been done in terms of improving economic co-operation. Minister

of Culture Božo Biškupić visited Chile, Argentina and the Eastern Republic of

Uruguay. On that occasion, several agreements on diff erent forms of cultural

and educational co-operation were signed. In 2007 the “Croatia - Zárate” Cham-

ber of Commerce was established in Argentina to promote economic relations

between the two countries, while a presentation of the Croatian tourist off ering

was well-received at the International Tourism Fair, held in Buenos Aires.

Towards the end of the year, the fi rst political consultations were held in Zagreb

between the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of the Repub-

lic of Croatia and the Ministry of External Relations of the Federative Republic

of Brazil. Croatia was also visited by a Brazilian business delegation led by Leon-

ardo Picciani, Member of the Brazilian National Congress, which displayed inter-

est in using the ports of Rijeka and Ploče, as well as free zones in which Brazilian

goods could be further processed and distributed to European markets.

Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania

Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe

63

Hrvatski veleposlanik u Brazilu Rade Marelić predao je u Caracasu

vjerodajnice predsjedniku Bolivarijanske Republike Venezuele Hugu

Chavezu, postavši tako akreditiranim i nerezidentnim veleposlanikom

Republike Hrvatske u Venezueli. Nastavljeno je i uspostavljanje diplo-

matskih odnosa s državama karipskoga područja. Sporazumi o međusob-

nom diplomatskom djelovanju zaključeni su sa Zajednicom Dominike,

Zajednicom Bahama, Svetim Kristoforom i Nevisom te Republikom

Trinidadom i Tobagom. Osobita je pozornost pridana Republici Haitiju

kao sigurnosno i politički nestabilnoj državi u kojoj unutar UN-ovih mi-

rovnih snaga sudjeluju i hrvatski časnici.

Još dva nerezidentna hrvatska veleposlanika stupila su na dužnost u 2007.

godini, u Jamajci i Republici Panami. Veleposlanica u Stalnoj misiji Repu-

blike Hrvatske pri UN-u Mirjana Mladineo predala je vjerodajnice glavnom

guverneru Jamajke, a hrvatski veleposlanik u Washingtonu Neven Jurica

uručio ih je predsjedniku Paname. Hrvatska je tako prvi put nakon

uspostavljanja diplomatskih odnosa s navedenim državama u njima

akreditirala veleposlanika. Veleposlanik Paname u Ateni Antonio Taquis

u prosincu je predao vjerodajnice predsjedniku Mesiću kao nerezidentni

veleposlanik za Hrvatsku. Tom je prigodom veleposlanik Taquis imao raz-

govore i u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, najavivši

dinamiziranje bilateralnih odnosa, posebice u području gospodarstva.

Šesta sjednica Mješovite hrvatsko-kubanske međuvladine komisije

održana je u Zagrebu. Izaslanstvo Kube predvodio je zamjenik ministra

za strana ulaganja i gospodarsku suradnju Guerrero Blanco. Hrvatsku

je u svibnju posjetio i zamjenik ministra vanjskih poslova Kube Eumelio

Caballero kojeg je primio i predsjednik Republike Stjepan Mesić. Također

se sastao s hrvatskim ministrom kulture, dužnosnicima Ministarstva

vanjskih poslova i europskih integracija te gradonačelnikom Zagreba.

U pogledu država iz Oceanije valja naglasiti daljnje razvijanje ugovornih

odnosa s Australijom. Predstavnici Zapadnoaustralsko-hrvatske trgovač-

ke komore iz Pertha posjetili su Agenciju za promicanje izvoza i ulaganja

te iskazali namjeru nastupa na Jesenskom Zagrebačkom velesajmu.

Hrvatski gospodarski interesi za sada usmjereni na sjever Afrike

Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović bila je u službenom posjetu Egiptu,

tijekom kojega se susrela s predsjednikom Hosnijem Mubarakom, pred-

sjednikom Narodne skupštine Ahmedom Fathy Sorourom, predsjed-

nikom Vlade Ahmedom Mohamedom Nazifom, ministarom vanjskih

poslova Ahmedom Aboul Gheitom i glavnim tajnikom Lige arapskih dr-

Croatian Ambassador to Brazil Rade Marelić presented his credentials to

President of the Bolivarian Republic of Venezuela Hugo Chávez in Caracas,

thus becoming the accredited and non-resident Ambassador of the Republic

of Croatia to Venezuela. The establishment of diplomatic relations with the

countries of the Caribbean continued. Agreements on diplomatic relations

were concluded with the Commonwealth of Dominica, the Common-

wealth of the Bahamas, the Federation of Saint Kitts and Nevis and

the Republic of Trinidad and Tobago. Particular attention was paid to the

Republic of Haiti, security-wise and politically an unstable country where

Croatian military offi cers participate as members of UN peacekeeping forces.

Another two non-resident Croatian Ambassadors assumed their positions

in 2007, in Jamaica and the Republic of Panama. Ambassador Mirjana

Mladineo, Permanent Representative of the Republic of Croatia to the

UN, presented her credentials to the Governor of Jamaica, as did Croatian

Ambassador to Washington Neven Jurica to the President of Panama.

Thus, for the fi rst time since the establishment of diplomatic relations with

the aforementioned countries, Croatia accredited Ambassadors to those

countries. Ambassador of Panama in Athens Antonio Taquis presented

his credentials to President Mesić in December as a non-resident Ambas-

sador to Croatia. On that occasion, Ambassador Taquis also had talks in

the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration, announcing the

acceleration of bilateral relations, particularly in the area of commerce.

The sixth session of the Croatian-Cuban intergovernmental commission was

held in Zagreb. The Cuban delegation was led by Deputy Minister for Foreign

Investment and Economic Co-operation Ricardo Guerrero Blanco. In May,

Croatia was also visited by Deputy Minister of Foreign Aff airs of Cuba Eumelio

Caballero, who was received by President of the Republic Stjepan Mesić. He

also met with the Croatian Minister of Culture, offi cials from the Ministry of

Foreign Aff airs and European Integration and the Mayor of Zagreb.

Regarding the countries of Oceania, further development of the contractu-

al framework for bilateral relations with Australia should be highlighted.

Representatives of the West Australian-Croatian Chamber of Commerce

from Perth visited the Export and Investment Promotion Agency and

expressed their intention to exhibit at the Autumn Zagreb Fair.

Croatian economic interests currently focused on North Africa

Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to Egypt, which

included meetings with President Hosni Mubarak, Speaker of the Egyptian

People’s Assembly Ahmed Fathy Sorour, Prime Minister Ahmed Mohamed

Nazif, Minister of Foreign Aff airs Ahmed Aboul Gheit and Secretary Gener-

al of the League of Arab States Amr Moussa. Minister of Finance Ivan Šuker

U prigodi službenoga posjeta Kairu ministricu Kolindu Grabar-Kitarović primio je egipatski predsjednik Hosni Mubarak.On the occasion of her offi cial visit to Cairo, Minister Kolinda Grabar-Kitarović was received by Egyptian President Hosni Mubarak.

Godišnjak Yearbook 200764

žava Amrom Moussom. Egipat je posjetio i ministar fi nancija Ivan Šuker

koji je razgovarao s kolegom Youssefom Boutros Ghalijem te ministrom

nafte Samehom Fahmijem. Tom su prilikom prezentirani kapaciteti Luke

Rijeka i mogućnosti transporta egipatskoga ukapljenog plina u Europu te

mogućnosti hrvatskih rafi nerija za zajednički nastup na trećim tržištima.

INA je u sjevernom dijelu Egipta, u Zapadnoj pustinji, našla bogato nala-

zište nafte. Prema prvim procjenama novo nalazište trebalo bi osigurati

minimalno 3000 barela nafte dnevno. Komercijalna eksploatacija počela

je 2007. godine, a do 2010. trebala bi početi proizvodnja na cijelom

području koncesije.

Luka Rijeka bila je tema i međudržavne suradnje s Kraljevinom Maro-

kom. Sporazum o suradnji između luka Casablance i Rijeke, potpisan

2007., otvorio je realne mogućnosti većeg korištenja lučkih usluga u

marokanskom plasmanu agruma na europsko tržište, ali i u perspektivi

otvaranja stalne brodske linije između navedenih luka.

U gospodarskim odnosima s Izraelom postignut je napredak u domeni

znanstveno-gospodarske suradnje. Potpisan je “Provedbeni program

suradnje u području znanosti i tehnologije“ kojim su stvoreni pravni

uvjeti za suradnju na zajedničkim istraživačkim projektima s izravnom

primjenom u gospodarstvu. Na izraelskom tržištu ostvarena je gospo-

darska promocija hrvatskih tvrtki iz prehrambene, prehrambeno-prera-

đivačke i konditorske industrije te su dogovoreni budući izvozni plasmani

uz “košer“ certifi kate.

Političke konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova na razini

državnog tajnika s hrvatske i zamjenika ministra vanjskih poslova Sul-

tanata Omana Sayyida Badra s omanske strane održane su u Zagrebu.

Istodobno je u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan Hrvatsko-omanski

poslovni forum u sklopu kojega je potpisan Sporazum o suradnji između

Hrvatske gospodarske komore i Omanske trgovačke i industrijske

komore. Hrvatsku je sredinom lipnja posjetilo i izaslanstvo Južnoafrič-

ke Republike na čelu sa zamjenikom generalnog direktora za Europu

i Amerike u Ministarstvu vanjskih poslova, veleposlanikom Gertom

Groblerom.

Hrvatska i Republika Kongo uspostavile su diplomatske odnose u

New Yorku, 10. svibnja 2007. godine. Zajedničko priopćenje o uspostavi

diplomatskih odnosa potpisala je hrvatska stalna predstavnica pri UN-u,

veleposlanica Mirjana Mladineo, i stalni predstavnik Republike Konga pri

UN-u, veleposlanik Basile Ikouebe. U New Yorku su 18. listopada uspo-

stavljeni i diplomatski odnosi s Republikom Ekvatorskom Gvinejom.

Dan kasnije, također u New Yorku, uspostavljeni su i diplomatski odnosi

s Demokratskom Republikom Kongom.

also paid a visit to Egypt, where he had talks with his counterpart Youssef

Boutros Ghali and Petroleum Minister Sameh Fahmi. This opportunity was

used to present the capacities of the Port of Rijeka and the possibilities for

transport of Egyptian liquefi ed gas to Europe, as well as opportunities for

joint entry to third markets with Croatian refi neries. INA has found a rich

oil fi eld in the northern part of Egypt, in the Western Desert. According to

initial estimates, the new fi eld should yield a minimum of 3,000 barrels of

oil a day. Commercial exploitation commenced in 2007, and it is expected

that production will start in the entire area of the concession by 2010.

The Port of Rijeka was also a topic of interstate co-operation with the Kingdom

of Morocco. An Agreement on co-operation between the Ports of Casablanca

and Rijeka, signed in 2007, opened possibilities for increased use of Rijeka port

services by Morocco in placing citrus fruits on the European market, and also

for the prospects for opening a permanent ship line between these ports.

Progress has been achieved in economic relations with Israel in the domain

of scientifi c and economic co-operation. The “Implementing Programme of

Co-operation in the Area of Science and Technology” was signed, thus cre-

ating the legal conditions for co-operation on joint research projects with

direct commercial application. Croatian companies in the food manufactur-

ing, food processing and confectionery industries were promoted on the

Israeli market, and an agreement was reached concerning future Croatian

food exports with kosher certifi cation.

Political consultations between the Ministries of Foreign Aff airs of Croatia and

the Sultanate of Oman were held in Zagreb. The Croatian side was repere-

sented at the level of State Secretary, while Deputy Minister of Foreign Aff airs

Sayyid Badr represented the Omani side. At the same time, the Croatia–Oman

business forum was held at the Croatian Chamber of Economy, during which

the Agreement on Co-operation between the Croatian Chamber of Economy

and the Oman Chamber of Commerce and Industry was signed. In mid-June,

Croatia was also visited by a delegation from the Republic of South Africa,

headed by Ambassador Gert Grobler, Deputy Director-General for the Ameri-

cas and Europe at the Department of Foreign Aff airs.

Croatia and the Republic of the Congo established diplomatic relations

in New York on 10 May 2007. A joint communiqué on the establishment of

diplomatic relations was signed by Croatian Permanent Representative to

the UN, Ambassador Mirjana Mladineo, and the Permanent Representative

of the Republic of the Congo to the UN, Ambassador Basile Ikouebe. Dip-

lomatic relations were also established in New York with the Republic of

Guinea on 18 October. One day later, also in New York, diplomatic relations

were established with the Democratic Republic of the Congo.

Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania

Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe

65

Republika Hrvatska ponovno je uspostavila Veleposlanstvo u Alžiru.

Veleposlanik Mirko Bolfek predao je vjerodajnice 13. lipnja.

Pothvati gospodarske diplomacije

Uz svoje redovite aktivnosti diplomati koji se bave gospodarskom

suradnjom razvili su u 2007. dvije nove aktivnosti. Prva je internetska

stranica Hrvatska gospodarska diplomacija (http://hgd.mvpei.hr) koja

je javnosti predstavljena krajem ožujka i koja bi hrvatskim gospodar-

stvenicima i stranim ulagačima trebala olakšati pristup informacijama

o uvjetima i mogućnostima poslovanja na drugim tržištima. Uza zani-

mljive sadržaje, izdvajamo informacije o bilateralnoj pomoći Hrvatskoj u

procesu pristupanja Europskoj uniji, prikazanoj po pojedinim državama,

informacije o međunarodnim natječajima, sajmovima i konferencijama

na kojima mogu sudjelovati i hrvatski gospodarski subjekti. Posjetitelji

stranice imaju uvid u analitičke prikaze i teme koje prate gospodarske

trendove na regionalnoj i svjetskoj razini, kao i mogućnost praćenja

promotivne aktivnosti u hrvatskoj diplomatskoj mreži. Rubrika “Pitanja i

odgovori“ nudi mogućnost izravne komunikacije s djelatnicima Ministar-

stva u Zagrebu i gospodarskim savjetnicima u diplomatsko-konzularnim

predstavništvima po svijetu. Od svibnja do kraja godine stranicu je posje-

tilo više od 25.000 posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva, a zabilježeno je i

gotovo milijun učitavanja.

Pokrenuta je i suradnja s poslovnim tjednikom Privredni vjesnik oko

izdavanja tjednog Newsletter PV international na engleskom jeziku te

distribucije njihovih posebnih publikacija hrvatskim diplomatsko-kon-

zularnim predstavništvima. Newsletter se objavljuje i na internetskoj

stranici Privrednog vjesnika (http://www.privredni.hr/pvint). U njemu

se mogu naći aktualne gospodarske informacije iz Hrvatske, zanimljive

međunarodnoj javnosti.

The Republic of Croatia re-opened its Embassy in Algeria. Ambassador

Mirko Bolfek presented his credentials on 13 June 2007.

Economic diplomacy projects

In 2007, alongside their regular tasks, diplomats dealing with economic

co-operation developed two new activities. The fi rst of those is the web

site Croatian Economic Diplomacy (http://hgd.mvpei.hr), which was

presented to the public at the end of March, and which should facilitate

access to information on opportunities for and the conditions of doing

business in new markets for Croatian businesspeople and foreign inves-

tors. In addition to its interesting content, attention should drawn to

information on bilateral assistance provided to Croatia in the process of

accession to the European Union shown by country, and information on

international tenders, fairs and conferences where Croatian companies

may participate. Visitors to the web site have an insight into analysis

and topics related to economic trends on the regional and global level,

as well as the ability to monitor promotional activities in the Croatian

diplomatic network. The section titled “Questions and Answers” enables

direct communication with staff of the Ministry in Zagreb and economic

counsellors in diplomatic and consular missions around the world. From

May to the end of the year, the web site had more than 25,000 visitors

from Croatia and abroad, and almost one million hits were recorded.

Co-operation with the business weekly Privredni vjesnik was realised

through the publication of the weekly English-language newsletter PV

International, as well as distribution of their special publications to

Croatian diplomatic and consular missions. The newsletter containing

current economic information on Croatia of interest to the international

public was also published on Privredni vjesnik’s web site at

http://www.privredni.hr/pvint.

Ostale aktivnosti

Javna diplomacija

Iskustva iz pristupnoga procesa – izvozni know-how

Pedesetak novih izdanja

Razvoj novih oblika komuniciranja s javnošću

Međunarodna kulturna suradnja

Kulturna promidžba usklađena s vanjskopolitičkim prioritetima

Gastronomija kao dio hrvatske kulture

Raznovrsnost kulturne ponude

Donacija rukopisne ostavštine Pavla Tijana

Hrvatska na svjetskim izložbama

Manjine, iseljeništvo i useljeništvo

Osiguranje manjinskih prava Hrvata

Pomoć pri povratku u domovinu

Učenje hrvatskoga jezika – briga za mlade naraštaje iseljenika

Sufi nancirano 686 programa u Bosni i Hercegovini

Razvoj službe vanjskih poslova

Novi diplomatsko-konzularni izazovi

Diplomatska akademija provodi i pripreme za rad u inozemstvu

Zaštita prava i interesa hrvatskih državljana u svijetu

Parlamentarni izbori

68

71

74

77

Other activities

Public diplomacy

Experience from the accession process – exporting know-how

More than 50 new publications

Developing new ways to communicate with the public

International cultural co-operation

Cultural promotion in line with foreign policy priorities

Gastronomy as part of Croatian culture

Diversity of the cultural events

Donation of manuscripts from the estate of Pavle Tijan

Croatia at international exhibitions

Minorities, emigration and immigration

Securing minority rights for Croatians

Assistance in the process of return to the homeland

Teaching Croatian – showing concern for younger generations of emigrants

Co-fi nancing of 686 programmes in Bosnia and Herzegovina

Development of the foreign aff airs service

New diplomatic and consular challenges

Preparing for work abroad

Protecting the rights and interests of Croatian citizens abroad

Parliamentary election

68

71

74

77

Godišnjak Yearbook 200768

Iskustva iz pristupnoga procesa – izvozni know-how

U 2007. godini organizirano je više međunarodnih konferencija, semi-

nara te različitih predavanja na kojima su sudjelovali hrvatski državni

službenici, mlađi diplomati te predstavnici država članica EU-a i država

jugoistočne Europe. Naravno, razmatrale su se različite teme iz eurointe-

gracijskog procesa i predstavljalo sve bogatije iskustvo Hrvatske stečeno

u dosadašnjem pristupnom procesu. Sav organizacijski napor podnijela

je Diplomatska akademija u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih

integracija, a mjesto održavanja bio je Dubrovnik.

Dubrovačka diplomatska ljetna škola pod nazivom “Economic Diploma-

cy in South East Europe – Impact of EU Negotiations“ organizirana je u

suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Kraljevine Danske, Središnjim

državnim uredom za upravu Republike Hrvatske i Poslijediplomskim

središtem Sveučilišta u Zagrebu. Odvijala se od 2. do 10. lipnja. Deveti

zajednički seminar iz europskih integracija, sa sudionicima iz država

srednje, istočne i jugoistočne Europe, održan od 8. do 10. listopada, or-

ganiziran je u suradnji sa Zakladom Hannsa Seidela. Šesti međunarodni

diplomatski seminar o europskim integracijama o temi “Financijski okvir

EU-a i njegove glavne politike fi nancijske pomoći“ odvijao se od 16. do 19.

listopada. Seminar je bio namijenjen frankofonim diplomatima iz država

srednje, istočne i jugoistočne Europe, a organiziran je u suradnji s Velepo-

slanstvom Francuske i Centrom za europske studije iz Strasbourga.

Međunarodna konferencija CEI Dubrovnik Diplomatic Forum “Lifelong

Learning and Diplomacy“ od 14. do 17. svibnja organizirana je uz potporu

Srednjoeuropske inicijative. Na njoj su, uz predstavnike država članica

Srednjoeuropske inicijative, sudjelovale i dvije predstavnice iz Ministar-

stva vanjskih poslova Afganistana, kojima je sudjelovanje omogućeno u

okviru programa hrvatske razvojne pomoći toj državi.

Pedesetak novih izdanja

Izdavački program Ministarstva svake je godine sve veći i raznolikiji. Uz

publikacije o eurointegracijskom procesu objavljeno je više izdanja o važ-

nim vanjskopolitičkim temama kojima se javnosti predstavlja ostvareno

u pojedinim segmentima vanjske politike, bilježi odnosno sistematizira

postignuto. Uz tiskani, neke su publikacije dostupne i u elektroničkom

obliku na internetskoj stranici Ministarstva. U nastavku donosimo pre-

gled izdanih knjiga i drugih publikacija.

Godišnjak 2006. je dokument o aktivnostima i postignućima

Ministarstva u 2006. godini. Dostupan je i u elektroničkom obliku na

internetskoj stranici Ministarstva.

Experience from the accession process – exporting know-how

In 2007, a number of international conferences and seminars and a variety of

lectures were organised with the participation of Croatian government of-

fi cials, junior diplomats and representatives of EU Member States and South

East European countries. Naturally, various topics relating to the European

integration process were discussed, and Croatia’s increasingly rich experi-

ence gained in the accession process so far was presented. The organiser of

all these activities was the Diplomatic Academy of the Ministry of Foreign

Aff airs and European Integration, and the venue was Dubrovnik.

The Diplomatic Summer School in Dubrovnik entitled “Economic Diplomacy

in South East Europe – Impact of EU Negotiations” was organised in co-

operation with the Ministry of Foreign Aff airs of the Kingdom of Denmark,

the Central State Offi ce for Public Administration of the Republic of Croatia

and the Postgraduate Centre of Zagreb University. It took place 2-10 June. The

ninth Joint Seminar on European Integration Processes for participants from

Central, Eastern and South Eastern Europe, held 8-10 October, was organised

in co-operation with the Hanns Seidel Foundation. The sixth international

diplomatic seminar on European integration entitled “The EU Financial

Framework and its Main Financial Assistance Policies” was held 16-19 Octo-

ber. The seminar was intended for French-speaking diplomats from Central,

Eastern and South Eastern Europe, and was organised in co-operation with

the French Embassy and the Centre for European Studies from Strasbourg.

The international conference of the CEI Dubrovnik Diplomatic Forum “Lifelong

Learning and Diplomacy” was organised 14-17 May in cooperation with the Central

European Initiative. It was attended, along with representatives from member

states of the Central European Initiative, by two representatives from the Ministry

of Foreign Aff airs of Afghanistan, whose participation was insured within the

framework of Croatia’s programme of development assistance to that country.

More than 50 new publications

The publishing programme of the Ministry is growing and is more diverse

year by year. Along with publications on the European integrations process,

several editions were published on important foreign policy topics which

present to the public the achievements in particular segments of foreign pol-

icy, and which systematically record those achievements. Along with print

editions, some of the publications are also available in electronic format on

the Ministry’s web site. An overview of books and other publications follows:

The Yearbook 2006 is a document on the activities and achievements

of the Ministry in 2006. It is also available in electronic format on the

Ministry’s web site.

Javna diplomacijaPublic diplomacy

Ostale aktivnosti Other activities

69

Treće izdanje priručnika “Službena skraćena i puna imena

država na hrvatskom i engleskom jeziku“ priredio je prof. dr.

sc. Božidar Bakotić.

Nakon sastanka na vrhu SEECP-a u Zagrebu Ministarstvo je

u suorganizaciji s Vladom Republike Hrvatske objavilo zbirku

govora sudionika pod naslovom “Zagreb SEECP Summit“.

Govori su održani i objavljeni na engleskom jeziku, a zbirka je

dostupna i u elektroničkom obliku.

Zbornik članaka i dokumenata Ministarstva vanjskih poslova i

europskih integracija Republike Hrvatske i Veleposlanstva Ru-

ske Federacije u Republici Hrvatskoj pod naslovom “Hrvatska

– Rusija 1992 – 2007“ posvećen je 15. obljetnici uspostavljanja

diplomatskih odnosa između Hrvatske i Rusije.

“Prvoimenovani hrvatski poklisari i veleposlanici od 1990.

godine do danas“, autora Tvrtka Andrije Mursala u izdanju

Ministarstva i Hrvatskoga diplomatskog kluba, donosi pregled

diplomata koji su u proteklih petnaest godina otvarali ili bili

prvi na čelu hrvatskih diplomatskih predstavništava.

Brošura “Croatia – First time candidate for the UN Security

Council 2008-2009“ pripremljena je kao popratni materijal

za lobiranje za nestalno članstvo Republike Hrvatske u Vijeću

sigurnosti UN-a. Dostupna je i u elektroničkom obliku.

Informativna brošura za Hrvate izvan domovine namijenje-

na je pripadnicima hrvatskoga naroda izvan granica Republike

Hrvatske i sadržava ključne podatke o područjima vezanima

za njihov dolazak ili trajni povratak u domovinu. Brošura je

dostupna i na internetskoj stranici Ministarstva.

Pristupni pregovori Hrvatske i Europske unije odvijaju se kroz

35 različitih poglavlja, a svako poglavlje pokriva samo dio eu-

ropskoga zakonodavstva odnosno europske pravne stečevine.

Ministarstvo je izdalo 35 letaka o pristupnim pregovorima

s Europskom unijom u kojima se objašnjava sadržaj svakoga

pojedinog poglavlja te odgovara na pitanje “O čemu se zapravo

pregovara?“.

Što bolje informiranje javnosti o procesu pristupanja Repu-

blike Hrvatske Europskoj uniji zadaća je glasila “Euroforum“.

U 2007. objavljena su četiri broja u tiskanom i elektroničkom

obliku.

Objavljeno je i drugo izdanje publikacije namijenjene poljopri-

vrednicima “Kako u EU? 85 pitanja i odgovora za hrvatske

poljoprivrednike o Europskoj uniji“. Publikacija je tiskana uz

fi nancijsku potporu britanskoga Veleposlanstva, a nastoji na

pristupačan i jednostavan način objasniti i približiti izazove i

mogućnosti poljoprivrede u Europskoj uniji, s posebnim nagla-

skom na proces prilagodbe hrvatske poljoprivrede europskim

The third edition of the manual “Offi cial Abbreviated and Full

Names of Countries in Croatian and in English Language”, was

prepared by Prof. DSc. Božidar Bakotić.

Following the SEECP Summit in Zagreb, the Ministry along with the

Government of the Republic of Croatia, published a collection of par-

ticipants’ speeches titled “The Zagreb SEECP Summit”. Speeches

were held and published in English, and the collection is also avail-

able in electronic format.

A compendium of articles and documents of the Ministry of Foreign

Aff airs and European Integration of the Republic of Croatia and the

Embassy of the Russian Federation to the Republic of Croatia titled

“Croatia–Russia 1992–2007” was dedicated to the 15th anniversary of

the establishment of diplomatic relations between Croatia and Russia.

“The First Appointed Croatian Envoys and Ambassadors from

1990 onwards”, by author Tvrtko Andrija Mursalo and published by

the Ministry and the Croatian Diplomatic Club, presents an overview

of diplomats who, in the past fi fteen years, opened or headed

Croatian diplomatic representations.

The brochure “Croatia – First time candidate for the UN Security

Council 2008-2009” was prepared as support material for lobbying

for non-permanent membership of the Republic of Croatia in the UN

Security Council. It is also available in electronic format.

A brochure Information for Croatians outside of their homeland

was published for Croatian nationals living outside the borders of

the Republic of Croatia, and contains useful information concerning

their arrival in or permanent return to Croatia. The brochure is also

available on the Ministry web site.

Accession negotiations between Croatia and the European Union

are taking place in 35 diff erent chapters, and each chapter covers

only a part of the European legislation or acquis communautaire.

The Ministry issued 35 leafl ets on accession negotiations with the

European Union in which the contents of each individual chapter are

explained and a response is provided to the question “What are we

actually negotiating?”

Providing the best possible information to the public about the

accession process of the Republic of Croatia to the European Union

is the task of the publication titled “Euroforum”. Four issues were

published in 2007, both in print and in electronic format.

The second edition of the publication for farmers titled “How to

Join the EU? 85 Questions and Answers for the Croatian Farmers

about the European Union” was also published. The publication

was printed with fi nancial support from the British Embassy, and it

attempts to explain in an accessible and simple manner the chal-

lenges and opportunities for agriculture in the European Union, with

a special emphasis on the process of adaptation of Croatian agricul-

Zajednička fotografi ja polaznika Dubrovačke diplomatske ljetne škole “Economic Diplomacy in South East Europe – Impact of EU Negotiations“.Participants in the Dubrovnik Diplo-matic Summer School “Economic Diplomacy in South East Europe - Impact of EU Negotiations”.

Godišnjak Yearbook 200770

standardima.

Nakon više hrvatskih izdanja objavljena je i engleska verzija knjige

“Hrvatska na putu u Europsku uniju: od kandidature do članstva“

pod naslovom “Croatia on the Road to the European Union“.

“Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europ-

skoj uniji – 2007. godina“ objavljen je na hrvatskom i engleskom

jeziku.

U 2007. pripremljeno je i novo, dopunjeno izdanje Sporazuma o sta-

bilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih

zajednica i njihovih država članica. Navedeni Sporazum pravni je

temelj za odnose Republike Hrvatske i Europske unije. Njegovim je

zaključivanjem prvi put uspostavljen ugovorni odnos između naše

države i Europske unije. Sklopljen je na neodređeno vrijeme i omo-

gućuje pripreme Republike Hrvatske za ostvarivanje punopravnog

članstva u Europskoj uniji.

Razvoj novih oblika komuniciranja s javnošću

Ministarstvo već niz godina njeguje i komunikaciju s javnošću putem

internetske stranice koja je u 2007. godini dopunjena podstranicom

nazvanom “Hrvatska gospodarska diplomacija“. Pripremu zagrebač-

kog sastanka na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi pratila je

podstranica “Zagreb SEECP Summit“. I internetske stranice hrvatskih

diplomatsko-konzularnih predstavništava već su dostigle lijepu brojku

– krajem 2007. bilo ih je ukupno 29. Uz ranije pokrenute, tijekom 2007.

pripremljene su stranice veleposlanstava Republike Hrvatske u Pekingu,

Ankari, Kijevu, Vatikanu, Varšavi, Budimpešti i Tokiju. Internetske strani-

ce se izrađuju dvojezično, na hrvatskom i na jeziku zemlje primateljice,

odnosno na engleskom jeziku.

ture to European standards.

After several Croatian editions, the English version of the

book “Croatia on the Road to the European Union” was

published.

“The National Programme for the Integration of the

Republic of Croatia into the European Union – 2007” was

published both in Croatian and in English.

In 2007, a new, supplemented edition of the Stabilisation and

Association Agreement between the Republic of Croatia

and the European Communities and their Member States

was prepared. The aforementioned Agreement represents the

legal basis for relations between the Republic of Croatia and

the European Union. With its signing, contractual relations

between our country and the European Union were established

for the fi rst time. The Agreement is valid for an indefi nite time

period and enables the Republic of Croatia to prepare for full

membership in the European Union.

Developing new ways to communicate with the public

The Ministry has for several years fostered communication with the

public through its web site, which was supplemented in 2007 with a

link titled “Croatian Economic Diplomacy”. On the eve of the Summit

of the South East Europe Co-operation Process in Zagreb, the link “Za-

greb SEECP Summit” was added. The web sites of Croatian diplomatic

and consular missions have already reached a satisfactory number

– at the end of 2007 there were 29 of them in total. Along with those

previously launched, during 2007 web sites were prepared for the Em-

bassies of the Republic of Croatia in Beijing, Ankara, Kiev, the Vatican,

Warsaw, Budapest and Tokyo. Internet sites are drafted bilingually: in

Croatian, and in the language of the host country or in English.

Javna diplomacijaPublic diplomacy

Ostale aktivnosti Other activities

71

Kulturna promidžba usklađena s vanjskopolitičkim prioritetima

Zajedničkim djelovanjem Ministarstva vanjskih poslova i europskih

integracija te Ministarstva kulture kulturnim programima i događajima

u svijetu predstavljan je hrvatski nacionalni kulturni identitet. Razno-

vrsnim projektima – kroz likovnu umjetnost, umjetničku fotografi ju,

glazbu, fi lm, ples, gastronomiju – težilo se uskladiti kulturne aktivnosti s

realizacijom vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske, a poglavito

s procesom pristupanja Europskoj uniji. Osobiti naglasak kulturne pro-

midžbe u 2007. godini bio je na lobiranju za nestalno članstvo u Vijeću

sigurnosti. Obilježavala se i 15. godišnjica međunarodnog priznanja

Republike Hrvatske, pa je diljem svijeta održano je oko 400 kulturnih

događaja s hrvatskim predznakom, od toga 133 izložbe i 108 koncerata.

U 2007. godini potpisano je pet bilateralnih sporazuma za područje kul-

ture, obrazovanja i znanosti. Programi suradnje u znanosti, obrazovanju

i kulturi potpisani su s Bugarskom, Argentinom, Francuskom, Izraelom i

Slovačkom, a s Italijom je potpisan Ugovor o fi lmskoj koprodukciji.

Iako se može reći da je Hrvatska bila prisutna u svim kulturnim sredi-

štima svijeta, a posebno u New Yorku, Beču i Ženevi zbog lobiranja za

nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti, također valja naglasiti da je najviše

kulturnih događaja organizirano u Austriji, Argentini, Belgiji, Bosni i Her-

cegovini, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Japanu, Kini,

Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Ruskoj Federaciji, SAD-u,

Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Kad je riječ o procesu pristupanja Europskoj uniji, u 2007. sustavno se po-

jačavala aktivnost Veleposlanstva Republike Hrvatske u Belgiji te Misije

Republike Hrvatske pri Europskim zajednicama u Bruxellesu. Posebne

kulturne događaje organizirala su i veleposlanstva u Berlinu i Lisabonu

u vrijeme predsjedanja tih država Europskom unijom. Tako su oba diplo-

matska predstavništva sudjelovala u organizaciji izložbe “Be CROative“

Hrvatske gospodarske komore. U Berlinu se posebno isticala izložba

“Izazov kravate“ održana u zgradi njemačkoga Ministarstva vanjskih

poslova te biografska izložba “Lovro Matačić“ i izložba plakata “Europa

2020“, što su bile postavljene u berlinskoj Gradskoj vijećnici. Završetak

portugalskoga predsjedanja Vijećem Europske unije obilježen je izložbom

dizajnerskih plakata “Europa 2020“.

Gastronomija kao dio hrvatske kulture

Gastronomski festival “Croatian Food Festival“ organiziran je tijekom

listopada u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku kao zapažena

popratna manifestacija završnog lobiranja za mjesto nestalne članice u

Cultural promotion in line with foreign policy priorities

Through joint activities of the Ministry of Foreign Aff airs and European Integra-

tion and the Ministry of Culture, programmes and events around the world were

organised to present Croatian national cultural identity. By organising diverse projects

– including in the visual arts, art photography, music, movies, dance and gastronomy

– attempts were made to co-ordinate cultural activities with the implementation of

the foreign policy priorities of the Republic of Croatia, and particularly with the proc-

ess of accession to the European Union. In 2007, an additional focus of cultural pro-

motion was on lobbying for non-permanent membership in the UN Security Council.

The 15th anniversary of the recognition of the Republic of Croatia by the international

community was celebrated with approximately 400 cultural events staged around

the world, including 133 exhibitions and 108 concerts.

In 2007, fi ve bilateral agreements were signed in the areas of culture, educa-

tion and science. Co-operation programmes in science, education and culture

were signed with Bulgaria, Argentina, France, Israel and Slovakia, while The

Film Co-production Agreement Contract was signed with Italy.

Although one could say that Croatia was present in all cultural centres of the

world, particularly in New York, Vienna and Geneva for the purpose of lobbying

for non-permanent membership in the Security Council, it should nevertheless be

noted that the majority of cultural events were organised in Austria, Argentina,

Belgium, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, the Czech Republic, France, Greece,

Ireland, Italy, Japan, China, Hungary, Germany, Poland, Portugal, the Russian Fed-

eration, the USA, Slovakia, Slovenia, Spain, Switzerland and the United Kingdom.

As regards the accession process to the European Union, the activities of the

Embassy of the Republic of Croatia in Belgium and the Mission of the Republic of

Croatia to the European Union in Brussels were systematically increasing through-

out 2007. Special cultural events were also organised by the Embassies in Berlin and

Lisbon during the Presidency of Germany and Portugal over the European Union.

Thus, both these diplomatic representations participated in the organisation of the

exhibition “Be CROative” by the Croatian Chamber of Economy. In Berlin, particular

interest was displayed in the exhibition titled “The Challenge of a Tie”, held in the

building of the German Ministry of Foreign Aff airs, in a biographic exhibition on

the Croatian composer and conductor Lovro Matačić and the exhibition of posters

“Europe 2020”, which were mounted in Berlin’s City Hall. The end of Portuguese

Presidency over the Council of the European Union was also marked with the

exhibition of designer posters “Europe 2020”.

Gastronomy as part of Croatian culture

The Croatian Food Festival was organised in October at the United Nations

Headquarters in New York as a well-received ancillary event related to the fi -

nal stage of lobbying for non-permanent membership in the Security Council.

Međunarodna kulturna suradnjaInternational cultural co-operation

Godišnjak Yearbook 200772

Vijeću sigurnosti. Slogan Festivala bio je Hrvatska ima sve. Neposredno prije

samog izbora za mjesto nestalne članice u najprestižnijem restoranu glavne

zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku odvijao se tjedan hrvatske kuhinje.

Uz predstavnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvat-

ske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva mora,

turizma, prometa i razvitka vrijedan doprinos uspješnoj organizaciji te mani-

festacije dali su gastronomski stručnjak Rene Bakalović i renomirani dizajner

Boris Ljubičić. Ekipa uglednih hrvatskih kuhara pripravljala je birana jela

tradicionalne hrvatske kuhinje i tako Hrvatsku predstavila kao državu bogate

i raznovrsne gastronomske ponude. Dnevno je u tom restoranu Ujedinjenih

naroda objedovalo oko 400 ljudi, većinom diplomata, a svaki je gost primio

i simboličan dar – licitarsko srce, lavandu, čokoladu i promidžbene brošure

o Hrvatskoj. U sklopu tjedna bila je otvorena izložba Hrvatske gospodarske

komore “Be CROative“ o vodećim hrvatskim znanstvenicima i izumiteljima,

odnosno o hrvatskom doprinosu svjetskoj baštini, a predstavljeni su i izvorni

hrvatski proizvodi i vina.

Hrvatska gastronomija kao važan dio nacionalnoga kulturnog identiteta polako

zauzima pravo mjesto u kulturnoj i turističkoj promidžbi. Tako je bio veoma za-

pažen tjedan hrvatske kuhinje organiziran u Madridu i u zgradi Senata u Parizu.

Raznovrsnost kulturne ponude

Hrvatska veleposlanstva i generalni konzulati uložili su velik trud da bi što

bolje predstavili jedinstvenost hrvatske kulturne baštine, pa nije nimalo

lako iz mnoštva zbivanja izdvojiti najbolje i najdojmljivije. Ipak, evo nekoliko

primjera: tradicionalni “Dani hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini“,

izložba “Hrvatska tradicijska kultura“ u Argentini, izložba “Hrvatska, duša

Mediterana“ u Pomorskom muzeju u Barceloni, izložba “Split u Marulićevo

doba“ postavljena u Parizu, izložba “Suvremena hrvatska umjetnost“ u Indiji,

veoma zapažene izložbe fotografi ja Ive Pervana u Nizozemskoj, Bugarskoj

i Grčkoj te u sjedištu OESS-a u Beču i u zgradi Vijeća Europe u Strasbourgu.

Podjednako uspješna bila je izložba “Hrvatska kulturna baština na popisu

UNESCO-a“ prezentirana u Pragu, Ottawi, Sydneyu, Perthu, Melbourneu,

Duisburgu, Düsseldorfu, Moskvi, New Yorku, Minneapolisu i Chicagu. Dobro

je bila primljena i izložba slika i skulptura uglednoga hrvatskog umjetnika

Ljubomira Stahova u Rimu, a veliko zanimanje je pobudila i “Hrvatska čipka“,

postavljena u sjedištu UNESCO-a u Parizu, izložba u Stuttgartu pod nazivom

“400 godina kulturne razmjene između Baden-Württemberga, Hrvatske,

Italije i Slovenije“ o prvim Biblijama tiskanim na hrvatskome jeziku te pred-

stavljanje nizozemskoga prijevoda “Glembajevih“ u Den Haagu.

Svijetu je predstavljen i hrvatski fi lm. U 2007. godini održani su “Tjedan

hrvatskoga fi lma“ u Kini, “Festival suvremenoga hrvatskog fi lma“ u Londonu

i “Dani hrvatskog fi lma“ u New Yorku.

The motto of the festival was “Croatia has it all”. Immediately prior to the election for

the seat of a non-permanent member, a week of Croatian cuisine was taking place

at the most prestigious restaurant in the main building of the United Nations in New

York. Along with representatives from the Ministry of Foreign Aff airs and European

Integration, the Croatian Chamber of Economy, the Croatian Tourist Association and

the Ministry of the Sea, Tourism, Transport and Development, a valuable contribution

to the successful organisation of this manifestation was also provided by gastro-

nomic expert Rene Bakalović and renowned designer Boris Ljubičić. A team of distin-

guished Croatian chefs prepared selected dishes from traditional Croatian cuisine and

thereby presented Croatia as a country with a rich and diverse gastronomic off ering.

Approximately 400 people, mostly diplomats, had lunch in this United Nations res-

taurant daily, and each guest received a symbolic gift – a gingerbread heart, lavender,

chocolate and promotional brochures on Croatia. As part of the week, the Croatian

Chamber of Economy’s exhibition “Be CROative” on leading Croatian scientists and

inventors, i.e. Croatia’s contribution to world heritage, was opened, while original

Croatian products and wines were presented.

Croatian gastronomy is gradually assuming its rightful place in the promotion of culture

and tourism, as an important part of national cultural identity. Thus, the weeks of Croatian

cuisine organised in Madrid and in the Senate building in Paris were very well-received.

Diversity of the cultural events

Croatian embassies and consulates general invested a great deal of eff ort to present

in the best manner possible the uniqueness of Croatian cultural heritage. There for it

is not easy to single out from the abundance of events the best and most impres-

sive ones. Nevertheless, here are several examples: the traditional “Days of Croatian

Culture in Bosnia and Herzegovina”, the exhibition “Traditional Croatian Culture” in

Argentina, the exhibition “Croatia, the Soul of the Mediterranean” at the Maritime

Museum of Barcelona, the exhibition “Split in the Time of Marulić” in Paris, the

exhibition “Contemporary Croatian Art” in India, and very well-received exhibitions

of photography by Ivo Pervan in the Netherlands, Bulgaria and Greece, in the OSCE

Headquarters in Vienna and the Council of Europe building in Strasbourg. An equally

successful exhibition was “Croatian Cultural Heritage on the UNESCO List”, which

toured Prague, Ottawa, Sydney, Perth, Melbourne, Duisburg, Düsseldorf, Moscow,

New York, Minneapolis and Chicago. Also well-received was the exhibition of paint-

ings and sculptures by the distinguished artist Ljubomir Stahov in Rome, while great

interest was generated in “Croatian Lace”, displayed at the UNESCO Headquarters

in Paris, the exhibition in Stuttgart titled “400 Years of Cultural Exchange Between

Baden-Württemberg, Croatia, Italy and Slovenia” on the fi rst Bibles printed in the

Croatian language and the presentation of the Dutch translation of the Krleža’s

drama “The Glembays” in The Hague.

Croatian fi lm was also presented to the world. In 2007, a “Week of Croatian Film”

was held in China, a “Festival of Contemporary Croatian Film” was held in London

and the “Days of Croatian Film” were held in New York.

Međunarodna kulturna suradnjaInternational cultural co-operation

Kulturna promocija Republike Hrvatske u inozemstvu

tijekom 2007. godine

Donacija rukopisne ostavštine Pavla Tijana

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti primila je donaciju ostavštine

hrvatskog emigranta Pavla Tijana koji je preminuo u Madridu. Ostavštinu

je darovala pokojnikova kći, gospođa Mara Tijan-Wieck. Donacija sadržava

korespondenciju, radove s područja politike, kulture, etnologije, povijesti i je-

zikoslovlja, rukopise knjiga “Ex exilio“ i “Milim prijateljima“, enciklopedijske

natuknice (Hrvatska enciklopedija), prijevode, bilješke o hrvatskoj emigraciji,

sadržaje “Hrvatskih emisija“ pripremanih za Španjolski radio tijekom 20

godina i drugu rukopisnu građu. Tijanova ostavština svakako će pridonijeti

boljem poznavanju nekih događaja i ljudi iz novije hrvatske povijesti.

Hrvatska na svjetskim izložbama

Ministarstvo se intenzivno uključilo u pripreme hrvatskoga nastupa na Svjet-

skoj izložbi EXPO 2008 u Zaragozi s temom “Voda i održivi razvoj“. Hrvatska će

se u Španjolskoj predstaviti projektom koji je već polučio uspjeh na prethodnoj

Svjetskoj izložbi u japanskom Aichiu 2005. godine, što će maksimalno smanjiti

troškove. Pripreme koje su provedene u 2007. godini obuhvaćaju prilagodbu

koncepcije projekta novom prostoru, dogovore o sponzorstvu s nekim od

vodećih hrvatskih tvrtki te veliku javnu prezentaciju projekta.

Istodobno se priprema i nastup Hrvatske na Svjetskoj izložbi EXPO 2010 u

Šangaju. Glavna tema te izložbe sažeta je u motu “Bolji grad, bolji život“ i

već sada se predviđa da će to biti najveća svjetska izložba u povijesti uopće.

Na javnom natječaju za idejno rješenje hrvatskoga paviljona odabran je

projekt arhitekta Branka Silađina.

Ostale aktivnosti Other activities

73

Cultural promotion of the Republic of Croatia

abroad in 2007

Donation of manuscripts from the estate of Pavle Tijan

The Croatian Academy of Sciences and Arts received a donation from the estate of

Croatian emigré Pavle Tijan, who died in Madrid. The estate was donated by the late

writer’s daughter, Mrs Mara Tijan-Wieck. The donation contains correspondence,

works from the areas of politics, culture, ethnology, history and linguistics, manu-

scripts of the books “Ex exilio” and “To My Dear Friends”, encyclopaedic entries (the

Croatian Encyclopaedia), translations, notes on Croatian emigration, the contents of

the “Croatian Programme” created for Spanish Radio over 20 years, and other manu-

scripts. Tijan’s estate will defi nitely contribute to a better understanding of events

and people from more recent Croatian history.

Croatia at international exhibitions

The Ministry has actively engaged in preparations for Croatia’s participation in the

EXPO 2008 World Exhibition in Zaragoza on the subject of “Water and Sustainable

Development”. In Spain, Croatia will present a project that already achieved suc-

cess at the previous World Exhibition in the Japanese city of Aichi in 2005, which

will reduce costs to a minimum. Preparations in 2007 included adaptation of the

project concept to the new building, agreements on sponsorship with leading

Croatian companies and extensive presentation of the project to the public.

At the same time, Croatia is preparing for its appearance at the EXPO 2010 World

Exhibition in Shanghai. The main theme of that exhibition is encapsulated by the slo-

gan “Better City, Better Life”, and it is already anticipated that this will be the biggest

World Exhibition in history. A public tender was issued for the conceptual design of

the Croatian Pavilion, and the project by architect Branko Silađin was selected.

Vrste događaja Broj priredaba

IZLOŽBE 133

KONCERTI 108

NASTUPI FOLKLORNIH SKUPINA 6

MANIFESTACIJE

(dani kulture, predstavljanja gradova i županija, festivali)

24

PROJEKCIJE FILMOVA 34

KAZALIŠNE / BALETNE PREDSTAVE 28

PREDSTAVLJANJE KNJIGA

/ književne večeri

45

SUDJELOVANJE I PROMOCIJA HRVATSKE NA

KULTURNIM MANIFESTACIJAMA

38

UKUPNO 416

Types of events Number of events

EXHIBITIONS 133

CONCERTS 108

APPEARANCES BY FOLKLORE GROUPS 6

MANIFESTATIONS

(days of culture, presentations of cities and counties, festivals)

24

MOVIE SCREENINGS 34

THEATRE / BALLET PERFORMANCES 28

PRESENTATION OF BOOKS

/ literary evenings

45

PARTICIPATION AND PROMOTION OF CROATIA AT

CULTURAL MANIFESTATIONS

38

TOTAL 416

Godišnjak Yearbook 200774

Osiguranje manjinskih prava Hrvata

Ostvarivanje manjinskih prava Hrvata, nadzor nad provedbom međuna-

rodnih ugovora o zaštiti manjina te skrb i praktična potpora pripadnici-

ma hrvatske nacionalne manjine, posebice u državama u kojima Hrvati

nemaju priznat manjinski status, bili su osnovni zadaci Ministarstva u

odnosu na hrvatske manjine u inozemstvu. Briga o statusu hrvatskih

autohtonih manjina u europskim državama i pomoć pri ostvarivanju

njihovih manjinskih prava očitovala se u praćenju provedbe i poštivanja

europskih standarda u zaštiti manjina u zemljama u kojima žive. Drugi

aspekt te skrbi je poticanje etničke, vjerske, kulturne i jezične samo-

svijesti te pravo na osobitost vlastitoga kulturnog života i nacionalnih

tradicija.

U 2007. potpisan je Sporazum o zaštiti prava manjina s Republikom Ma-

kedonijom. Njime se uređuje status hrvatske manjine u Makedoniji te se

osigurava pravo na korištenje sredstava državnoga proračuna Makedoni-

je za razvoj kulturne autonomije, uključujući pravo na uporabu vlastitog

jezika te očuvanje tradicijske kulture i običaja. Sporazum također otvara

mogućnost zastupljenosti manjine u predstavničkim tijelima na svim

razinama. Također, Republika Hrvatska je na osnovi pravnog sljedništva

preuzela Državni ugovor Austrije iz 1955. godine koji u članku 7. jamči

određena manjinska prava Hrvatima. Na osnovi sporazuma o zaštiti

manjina ustrojavaju se međuvladini mješoviti odbori. Njihova je zadaća

praćenje provedbe sklopljenih sporazuma i predlaganje odgovarajućih

preporuka vladama država potpisnica. U Zagrebu je u svibnju održana

deveta sjednica Mješovitog odbora za manjine između Republike Hr-

vatske i Republike Mađarske na kojoj se raspravljalo o obostranoj zaštiti

manjina i aktualnim pitanjima položaja hrvatske odnosno mađarske

manjine koje žive u dvjema državama.

Za provođenje skrbi i praktične potpore pripadnicima hrvatske nacionalne

manjine, posebice u državama u kojima Hrvati nemaju priznati status,

hrvatska Vlada je tijekom 2007. godine za pripadnike hrvatskoga naroda u

europskim državama iz državnoga proračuna izdvojila 6,179.588,15 kuna.

Securing minority rights for Croatians

The exercise of minority rights for Croatians, monitoring the implemen-

tation of international agreements on the protection of minorities, as

well as care for and practical assistance to members of Croatian na-

tional minorities, particularly in countries in which Croats do not have a

recognised minority status, were the primary tasks of the Ministry with

regard to Croatian minorities abroad. Care for the status of Croatian

autochthonous minorities in European countries and assistance in the

exercise of their minority rights was evident through monitoring the im-

plementation and respect of European standards of minority protection

in the countries in which they live. Another aspect of that care is raising

ethnic, religious, cultural and linguistic awareness and the right to the

individuality of one’s own cultural life and national traditions.

In 2007, an agreement on the protection of minority rights was signed with

the Republic of Macedonia. It regulates the status of the Croatian minority

in Macedonia and secures the right to access funds from the Macedonian

State Budget for the development of cultural autonomy, including the

right to use their own language and preserve traditional culture and cus-

toms. The agreement also opens up opportunities for minority represen-

tation in representative bodies at all levels. Additionally, the Republic of

Croatia, on the basis of legal succession, adopted the Austrian State Treaty

from 1955 which, in Article 7, guarantees certain minority rights to Croats.

On the basis of the agreement on minority protection, intergovernmental

joint committees are established. Their task is to monitor the implementa-

tion of concluded agreements and propose appropriate recommendations

to the Governments of signatory countries. The ninth session of the Joint

Croatian-Hungarian Committee for Minorities was held in Zagreb in May,

at which the reciprocal protection of minorities and current issues concern-

ing the position of Croatian and Hungarian minorities living in the two

countries were discussed.

During 2007, the Croatian Government allocated HRK 6,179,588.15 from

the State Budget for the welfare of and practical support to members of

Croatian national minorities, particularly in countries in which Croats do

not have a recognised minority status.

Manjine, iseljeništvo i useljeništvoMinorities, emigration and immigra-tion

Vlada Republike Hrvatske također je odobrila sredstva za obnovu sakral-

nog objekta Sv. Eustahija u Dobroti kod Kotora u Crnoj Gori, pripremu

knjige “Hrvati u Trstu“, kupnju orgulja za katedralu u Skopju, obnovu i

uređenje Hrvatskoga doma u Srijemskoj Mitrovici te obnovu Kapele mira

u Srijemskim Karlovcima.

Pomoć pri povratku u domovinu

Sukladno mogućnostima, Ministarstvo skrbi i za očuvanje nacionalnog

identiteta svih generacija hrvatskih iseljenika, kao i o hrvatskim useljeni-

cima odnosno povratnicima te njihovoj prilagodbi životu u Hrvatskoj.

Kako danas u svijetu živi približno jednak broj Hrvata kao i u domovini,

od iznimne je važnosti poboljšati njihovu informiranost o cjelokupnom

hrvatskom društvu, državnom sustavu, političkim, gospodarskim i

kulturnim događajima u domovini. Upravo zbog toga objavljena je

“Informativna brošura za Hrvate izvan domovine“, namijenjena pri-

padnicima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske koji se vraćaju

u domovinu. Svrha Brošure je omogućiti pridošlima što jednostavnije

i brže uključivanje u gospodarske, obrazovne, kulturne i ostale vidove

života u Hrvatskoj.

Poticanje što boljih odnosa i međusobnog poštovanja domovinske i

iseljene Hrvatske trajna je zadaća hrvatske diplomacije u odnosu na

iseljeništvo. U tom sklopu u 2007. realizirani su sljedeći projekti:

“Izložba iseljenih hrvatskih likovnih umjetnika iz Francuske u Zagrebu

– Francuska veza“, organizirana u suradnji s Narodnim sveučilištem Du-

brava i Galerijom Vrbnik (u zajednici s ostalim galerijama u Tkalčićevoj

ulici) u okviru kulturno-umjetničke manifestacije “Tkalča Art Fest 2007“

Ostale aktivnosti Other activities

75

The Government of the Republic of Croatia also approved funds for the reconstruc-

tion of the Church of St. Eustahija in Dobrota near Kotor (Montenegro), preparation

of the book “Croatians in Trieste”, purchase of an organ for the cathedral in Skopje,

reconstruction and interior decoration of the Croatian Cultural Centre in Sremska

Mitrovica and reconstruction of the Chapel of Peace in Sremski Karlovci.

Assistance in the process of return to the homeland

As far as possible, the Ministry also takes care of the preservation of national

identity of all generations of Croatian emigrants, as well as Croatian immi-

grants, i.e. returnees and their adaptation to life in Croatia.

Since the number of Croats living throughout the world is nowadays approxi-

mately equal to the number of Croats living in their homeland, it is of the utmost

importance to improve their access to information about Croatian society, the

government system and political, economic and cultural events in Croatia. Pre-

cisely for that reason, the “Information Brochure for Croatians outside the Home-

land” was published, designed for members of the Croatian community abroad

who are returning to Croatia. The purpose of the brochure is to render it possible

for new arrivals to integrate, as simply and as quickly as possible, into economic,

educational, cultural and other spheres of life in Croatia.

The encouragement of the best possible relations and mutual esteem between

Croatians at home and abroad is an ongoing task of Croatian diplomacy with regard

to emigrants. Within that framework, the following projects were implemented in 2007:

The “Exhibition of Emigrant Croatian Visual Artists from France in Zagreb – the

French Connection” was organised in co-operation with Narodno sveučilište

Dubrava and the Vrbnik Gallery (together with other galleries in Tkalčićeva Street)

within the framework of the cultural and art manifestation “Tkalča Art Fest 2007”.

država iznos u eurima

Austrija 26.500,00

Bugarska 2.500,00

Crna Gora 16.500,00

Češka 1.765,50

Italija 16.500,00

Mađarska 16.500,00

Makedonija 16.500,00

Rumunjska 11.500,00

Slovačka 9.500,00

Slovenija 21.500,00

Srbija 56.500,00

Ukupno 195.765,50

Country Amount in EUR

Austria 26.500,00

Bulgaria 2.500,00

Montenegro 16.500,00

Czech Republic 1.765,50

Italy 16.500,00

Hungary 16.500,00

Macedonia 16.500,00

Romania 11.500,00

Slovakia 9.500,00

Slovenia 21.500,00

Serbia 56.500,00

Total 195.765,50

Godišnjak Yearbook 200776

“Svjetsko nogometno prvenstvo klubova koje su utemeljili Hrvati

izvan domovine“, u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom i

Hrvatskom maticom iseljenika

“Izložba nakladničke djelatnosti iz hrvatskog iseljeništva na Interli-

beru“, u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika

sudjelovanje u projektu izrade “Smjernica o odnosima s iseljeničkom

dijasporom i reintegraciji migranata povratnika“ Odbora za migraci-

je Vijeća Europe za programsko razdoblje od 2009. do 2010. godine.

Učenje hrvatskoga jezika – briga za mlade naraštaje iseljenika

Posebna pozornost pripada mladom naraštaju hrvatskih iseljenika. U 2007.

godini Ministarstvo je dodijelilo 396 stipendija učenicima i studentima,

pripadnicima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, koji se školuju i

studiraju u Republici Hrvatskoj. Pravo na stipendiju imaju oni koji su rođeni

u inozemstvu ili su neprekidno živjeli u inozemstvu najmanje pet godina,

a vratili su se u Republiku Hrvatsku u proteklih pet godina. Mjesečni iznos

stipendije za svaku kalendarsku godinu utvrđuje se prema raspoloživim

fi nancijskim sredstvima. Također su fi nancirani zimski i ljetni semestar

tečajeva učenja hrvatskoga jezika za 113 pripadnika hrvatskoga naroda izvan

Republike Hrvatske koji se održavaju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

(Croaticum) i Filozofskom fakultetu u Splitu (Croatica).

Sufi nancirano 686 programa u Bosni i Hercegovini

Radi potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini u ostvarivanju ustavne

ravnopravnosti, suverenosti i konstitutivnosti, hrvatska je Vlada u 2007.

godini osigurala sredstva za fi nanciranje njihovih programa i projekata

u iznosu od 27,3 milijuna kuna. U ovlasti Ministarstva bilo je provođe-

nje javnoga natječaja za prikupljanje ponuda za fi nanciranje hrvatskih

obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata

u susjednoj državi. Na natječaj je pristiglo 837 ponuda, a odobreno je 686

programa i projekata od kojih 470 iz područja kulture, 187 iz obrazovanja

i znanosti te 29 iz zdravstva.

Ministarstvo je provelo i javni natječaj za dodjelu fi nancijske potpore pro-

gramima društava prijateljstva, udruga registriranih na području Republike

Hrvatske, čija je djelatnost njegovanje suradnje i prijateljstva među država-

ma. Svaka udruga odnosno društvo prijateljstva povezano je s odgovaraju-

ćim društvom u zemlji partneru te aktivno djeluje na povezivanju i provedbi

programa iz različitih područja djelovanja u Hrvatskoj i drugoj državi. Tako

je za 25 društava prijateljstva i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

u 2007. godini odobren iznos od 450.000,00 kuna koji je osiguran u držav-

nom proračunu iz prihoda od igara na sreću.

The “World Football Championship between the Clubs established by

Croatians outside the Homeland”, in co-operation with the Croatian Foot-

ball Federation and the Croatian Emigration Institute.

The “Exhibition of Publishing Activities of Croatian Emigrants at INTER-

LIBER”, in co-operation with the Croatian Emigration Institute.

Participation in the project of drafting the “Guidelines on Relations with the Emi-

grant Diaspora and the Re-integration of Returnee Migrants” of the Committee

on Migration of the Council of Europe for the programme period 2009 - 2010.

Teaching Croatian – showing concern for younger generations of emigrants

Special attention was paid to the younger generation of Croatian emigrants. In

2007, the Ministry awarded 396 scholarships to pupils and students, Croatian

nationals outside the Republic of Croatia, who go to school or study in the

Republic of Croatia. Those who were born abroad or who have lived abroad

continuously for at least fi ve years, and who have returned to the Republic

of Croatia within the last fi ve years, have the right to such scholarships. The

monthly amount of the scholarship for each calendar year is determined by the

availability of funds. Likewise, winter and summer Croatian language courses

were fi nanced for 113 Croatian nationals outside Croatia, held in the depart-

ments for Croatian as a foreign language at the faculties of humanities and

social sciences of the Universities in Zagreb and in Split.

Co-fi nancing of 686 programmes in Bosnia and Herzegovina

In order to support Croats in Bosnia and Herzegovina in the exercise of their

constitutional equality, sovereignty and constitutional status, the Croatian

Government in 2007 allocated funds for the fi nancing of their programmes

and projects to the amount of HRK 27.3 million. The Ministry was responsible

for issuing a tender for fi nancing Croatian educational, cultural, scientifi c and

health programmes and projects in this neighbouring country. A total of 837

proposals were received, and 686 programmes and projects were approved, of

which 470 were from the area of culture, 187 from education and science and

29 from healthcare.

The Ministry also issued a tender for the allocation of fi nancial support to friend-

ship associations, associations registered in the territory of the Republic of Croatia

whose activity is nurturing co-operation and friendship between countries. Each

friendship association is linked with a counterpart in the partner country, and

actively works on the relationship and the implementation of programmes in vari-

ous areas of activity in Croatia and in the partner country. Thus, HRK 450,000.00

was approved in 2007 for 25 friendship associations and the umbrella Co-ordi-

nation of Croatian Friendship Societies the funds being allocated from the State

Budget from income generated by lottery.

Manjine, iseljeništvo i useljeništvoMinorities, emigration and immigration

Ostale aktivnosti Other activities

77

Novi diplomatsko-konzularni izazovi

Ispunjavanje ciljeva zacrtanih u programskim zadacima i prioritetima

službe vanjskih poslova, posebno u dijelu njezinih izvornih funkcija,

podrazumijeva postojanje snažnih administrativnih kapaciteta – multi-

disciplinarno obučenog i obrazovanog ljudskog potencijala, kvalitetnog

i modernog potpornog sustava (informatizacija), kao i ispunjenje potreb-

nih materijalnih i drugih radnih uvjeta. Osnaženje postojećeg sustava di-

plomatsko-konzularnih predstavništava te sve učinkovitije umrežavanje

informacija pridonijelo je kvalitetnim pomacima u ponuđenom sadržaju,

kao i djelotvornosti sveukupnog diplomatsko-konzularnog rada u zemlji

i inozemstvu.

Hrvatsku je u 2007. u svijetu predstavljalo šest stalnih misija pri među-

narodnim organizacijama, 50 veleposlanstava, 23 generalna konzulata i

jedan ured za vezu. Odabir kategorije predstavništva u pojedinoj zemlji

pratio je osnovne smjernice hrvatske vanjske politike te uzimao u obzir

potrebe prema zemlji primateljici, ali i raspoložive fi nancijske mogućno-

sti. U područjima od posebnoga političkog, gospodarskog, kulturnog ili

konzularnog interesa osnivani su počasni konzulati na čelu s počasnim

konzulima, uglednim osobama u domicilnoj zajednici. Godine 2007. ime-

novani su novi počasni konzuli u Edinburghu i San Marinu. Osnovan je i

novi Ured za vezu na Kosovu sa sjedištem u Prištini. U Alžiru je ponovno

otvoreno Veleposlanstvo Republike Hrvatske.

Najveća zastupljenost diplomatsko-konzularnih predstavništava je u eu-

ropskim zemljama (53), u Aziji i Sjevernoj Americi (po 7), Africi, Australiji

i Oceaniji (po 5) te u Južnoj Americi (3).

U cjelokupnom sustavu službe vanjskih poslova bila je zaposlena 1501

osoba. Na nekoliko lokacija u Zagrebu radilo je 840 djelatnika, a u 80

diplomatsko-konzularnih predstavništava bila je zaposlena 661 osoba.

Za djelovanje službe vanjskih poslova u 2007. godini osigurano je u

državnom proračunu 686,938.000 kuna, što predstavlja skroman te, u

odnosu na prethodnu godinu, nepromijenjen udio od 0,66 % državnoga

proračuna Republike Hrvatske.

Rotacija djelatnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima pret-

postavljala je i niz aktivnosti vezanih uz pripremu i koordinaciju odlazaka

u inozemstvo i povratka u domovinu, kao i osiguranje svih ostalih

potrebnih uvjeta za rad i boravak u zemljama primateljicama.

New diplomatic and consular challenges

Fulfi lling the goals set out by tasks and priorities of the foreign aff airs

service, in particular relating to its original functions, requires the

existence of strong administrative capacities – highly trained, multi-

disciplinary human potential, and a high-quality, up-to-date support

system (IT). It also necessitates providing adequate working conditions,

both material and non-material. Strengthening the existing system of

diplomatic and consular missions and continuously improving the eff ec-

tiveness of information networks has contributed to qualitative shifts

in the available content and the effi cacy of all diplomatic and consular

activities at home and abroad.

In 2007, six permanent missions to international organisations, 50

embassies, 23 consulates general and one liaison offi ce represented

Croatia worldwide. When selecting the type of representation in a given

country, the main guidelines of Croatian foreign policy were followed,

and requirements in regard to the host country and available fi nancial

resources were taken into consideration. In areas of special political,

economic, cultural or consular interest, honorary consulates headed by

honorary consuls were established, distinguished persons elected from

the domicile community. In 2007, new honorary consuls were appointed

for Edinburgh and San Marino. The new Liaison Offi ce in Pristina, Kosovo

was also established. The Embassy of the Republic of Croatia was re-

established in Algeria.

The greatest proportion of diplomatic and consular missions is in Europe

(53), while there are seven in each of Asia and North America, fi ve in

each of Africa, Australia and Oceania, and three in South America.

1,501 people were employed in the entire foreign aff airs service. A total

of 840 employees were employed at several locations in Zagreb. A total

of 661 staff worked in 80 diplomatic and consular missions. In the State

Budget for 2007, HRK 686,938.000 was set aside to cover all foreign af-

fairs service costs, which represents a modest 0.66% share of the State

Budget of the Republic of Croatia, a share remaining unchanged from

the previous year.

The “rotation” of employees within diplomatic and consular missions

also demanded a range of activities related to the preparation and

co-ordination of departures abroad and returns to the home country, as

well as ensuring all other conditions necessary for living and working in

the host countries.

Razvoj službe vanjskih poslovaDevelopment of the foreign aff airs service

Godišnjak Yearbook 200778

Diplomatska akademija provodi i pripreme za rad u inozemstvu

Diplomatska akademija Ministarstva organizirala je i provela pripreme

za sve diplomatske i administrativne službenike upućene na rad u diplo-

matskim misijama i konzularnim uredima. Programi priprema prila-

gođeni su prethodnim znanjima i iskustvima, specifi čnostima zemalja

primateljica i vrstama poslova koje će obavljati u zemljama primateljica-

ma. Također je organizirala i provela niz specijalističkih tečajeva učenja

stranih jezika, s naglaskom na ujednačavanju stručne terminologije.

U redovite aktivnosti Ministarstva, koje provodi Diplomatska akademija,

pripada i dopunsko stručno obrazovanje i usavršavanje djelatnika. U

2007. godini priveden je kraju X. jednogodišnji stručni diplomatski studij

u trajanju od 324 sata nastave. Studij je završilo 33 polaznika – 30 dje-

latnika Ministarstva te troje iz drugih tijela državne uprave. U prosincu

2007. počeo je XI. jednogodišnji stručni diplomatski studij s ukupno

47 polaznika od kojih 42 iz Ministarstva, a pet iz drugih tijela državne

uprave. Jednogodišnji stručni studij čine predavanja po kolegijima nakon

kojih su obavezni pismeni, a nakon završetka nastavnog programa i

usmeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Studij ima posebno značenje kao dio

državnog ispita koji je obavezan za sve državne službenike.

Za starije odnosno iskusnije diplomatske djelatnike organiziran je XI.

dvomjesečni stručni diplomatski tečaj. Program tečaja sadržavao je 150

nastavnih sati u pet tematskih kolegija, a pohađala su ga 23 diplomata.

Predavanja su držali renomirani predavači s Fakulteta političkih znano-

sti, Pravnog fakulteta, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu, Instituta za povijest i Instituta za međunarodne odnose te

iskusni diplomati i stručnjaci iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih

integracija te drugih tijela državne uprave Republike Hrvatske.

U travnju je završen drugi ciklus Specijalističkog studija gospodarske

diplomacije koji je počeo u studenome 2006. godine. Cilj studija je

osposobljavanje i usavršavanje mladih stručnjaka za poslove gospodar-

skih savjetnika u diplomatskim predstavništvima. Uz polaznike iz tijela

državne uprave studij su pohađali i polaznici iz pet stranih država: Alba-

nije, Afganistana, Bosne i Hercegovine, Iraka i Kine. Pohađanje studija za

polaznike iz Afganistana i Iraka organizirano je kao dio razvojne pomoći

Vlade Republike Hrvatske koja na taj način želi pridonijeti oporavku,

razvoju i stabilnosti tih zemalja.

U 70 hrvatskih diplomatskih

misija i konzularnih ureda u

2007. godini podnesena su

ukupno 96.942 zahtjeva za

izdavanje vize, što je 36 %

više nego 2006. godine.

70 Croatian diplomatic mis-

sions and consular offi ces

received a total of 96,942 ap-

plications for the issuance of

visas in 2007, an increase of

36 % compared to 2006.

Preparing for work abroad

The Ministry’s Diplomatic Academy organised and carried out preparations

for all diplomatic and administrative personnel assigned to work abroad

in diplomatic missions and consular offi ces. The preparation programmes

were tailored depending on prior knowledge and experience, the specifi cs

of the host countries and the types of work to be performed there. Further-

more, the Academy organised and ran a series of specialised foreign lan-

guage courses with an emphasis on standardising specialist terminology.

The Ministry’s regular activities also include the provision of additional

specialist education and in-service training of employees, which is

implemented by the Diplomatic Academy. In 2007, the Xth One-Year

Professional Diplomatic Study Programme, consisting of 324 class hours,

came to an end. A total of 33 participants completed the programme – 30

Ministry employees and three employees from other state administration

bodies. In December 2007, the XIth One-Year Professional Diplomatic Study

Programme began with 47 enrolled participants, of which 42 are from the

Ministry and fi ve from other bodies. This one-year study programme com-

prises courses followed by compulsory written exams and, on completion

of the whole programme, an oral examination covering the entire syllabus.

This programme is of special importance, since it constitutes a part of the

state exam which is compulsory for all civil servants.

The XIth Two-month Diplomatic Course was organised for more experienced

diplomats. The course syllabus consisted of 150 class hours divided into fi ve

thematic units, and was attended by 23 diplomats. Lectures were held by

renowned lecturers from the Faculty of Political Science, the Faculty of Law,

the Faculty of Economics and Business and the Faculty of Philosophy of the

University of Zagreb, the Croatian Institute of History and the Institute for

International Relations (IMO), including experienced diplomats and experts

from the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration and other state

administration bodies of the Republic of Croatia.

The second cycle of Specialised Studies in Economic Diplomacy, which

began in November 2006, was concluded in April 2007. The aim of this pro-

gramme was to train young experts for positions of economic counsellors in

diplomatic missions. In addition to participants from the state administration

bodies, this programme was attended by trainees from fi ve foreign countries:

Albania, Afghanistan, Bosnia and Herzegovina, Iraq and China. The attend-

ance of trainees from Afghanistan and Iraq was organised as a part of the de-

velopment assistance the Government of the Republic of Croatia provides as

a contribution to the recovery, development and stability of these countries.

Razvoj službe vanjskih poslovaDevelopment of the foreign aff airs service

Ostale aktivnosti Other activities

79

U 2007. godini na diplomatsko usavršavanje kroz programe stipendiranja

upućeno je 29 kandidata i to na Diplomatsku akademiju u Beču, College

of Europe u Bruggeu, Diplomatsku akademiju u Pragu, Nizozemski insti-

tut za međunarodne odnose “Clingendael“, Diplomatsku akademiju u

Berlinu, “Marshall centar“ u Garmischu i Diplomatsku školu u Madridu.

Za mlađe državne službenike organizirano je studijsko putovanje – posjet

EU-ovim i NATO-ovim institucijama u Bruxellesu. Posjet je ostvaren u su-

radnji s Upravom za informiranje i obrazovanje Ministarstva i Zakladom

Hannsa Seidela.

Glavna tema IV. seminara za gospodarske savjetnike bila je mogućnost

razvoja gospodarske suradnje sa zemljama prioritetnih tržišta. Gospodar-

skim savjetnicima koji su na radu u hrvatskim diplomatsko-konzularnim

predstavništvima predstavljeni su projekti iz područja potpore hrvatskim

izvoznicima i privlačenja inozemnih ulaganja. Na inicijativu hrvatskoga

Veleposlanstva u Kopenhagenu organizirano je predavanje na kojem je

veleposlanik Svend Roed Nielsen, podtajnik za trgovinsku politiku i bilate-

ralne odnose Danskoga trgovinskog vijeća u Ministarstvu vanjskih poslova

Danske, predstavio danski model gospodarske diplomacije.

Zaštita prava i interesa hrvatskih državljana u svijetu

Posebna pozornost u Ministarstvu posvećuje se zaštiti prava i interesa

hrvatskih državljana koji prebivaju ili borave u inozemstvu. Opseg tih

poslova je impresivan, što ilustrira i podatak da su u 2007. godini u diplo-

matsko-konzularnim predstavništvima zaprimljena 69.464 zahtjeva samo

za izradu novih putovnica. Nastavak daljnje informatizacije i umrežavanja

diplomatsko-konzularnih predstavništava te korištenje tog sustava u pri-

manju, praćenju i obradi konzularnih zahtjeva sve je nužniji. Stoga je 2006.

Ministarstvo pokrenulo pilot-projekt izrade hrvatske e-putovnice koji se

nastavio provoditi i tijekom 2007. godine.

Dio poslova Uprave za konzularne poslove izravno je vezan uz proces

pregovora o pristupanju Europskoj uniji, posebno za poglavlje 24. “Pravda,

sloboda i sigurnost“, odnosno za područje vizne politike. To podrazumi-

jeva usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva o strancima s relevantnom

pravnom stečevinom i standardima Europske unije. Aktivno se sudjelovalo

u pripremi novoga Zakona o strancima, izradi prijedloga izmjena i dopuna

Zakona o upravnim pristojbama te u pripremi niza provedbenih propisa

kojima se uređuju hrvatski vizni sustav, postupak izdavanja viza i obrasci

u postupku izdavanja viza. Nastavljen je i rad na projektu pod nazivom Stra-

tegija i plan uvođenja standarda Europske unije u području izdavanja viza, a

pokrenut je i projekt razvitka Hrvatske baze podataka o vizama.

Twenty nine candidates were sent in 2007 for diplomatic training within

scholarship programmes to: the Diplomatic Academy of Vienna, the

College of Europe in Bruges, the Diplomatic Academy in Prague, the Neth-

erlands Institute of International Relations Clingendael, the Diplomatic

Academy in Berlin, the George C. Marshall Center for Security Studies in

Garmisch and the Diplomatic School in Madrid. A study visit to EU and

NATO institutions in Brussels was organised for younger civil servants.

This visit was established in co-operation with the Ministry’s Directorate

for Information and Education and the Hanns Seidel Foundation.

The main topic of the IVth Seminar for Diplomatic Economic Counsellors

was the possibility of developing economic co-operation with countries of

priority markets. Projects from the fi eld of support to Croatian exporters

and dealing with attracting foreign investment were presented to economic

counsellors assigned to Croatian diplomatic and consular missions. One lec-

ture, organised at the initiative of the Croatian Embassy in Copenhagen, by

Ambassador Svend Roed Nielsen, Under-Secretary Trade Policy and Bilateral

Relations of the Danish Trade Council in the Ministry of Foreign Aff airs of

Denmark, presented the Danish model of economic diplomacy.

Protecting the rights and interests of Croatian citizens abroad

The Ministry pays special attention to protecting the rights and interests

of Croatian citizens living or staying abroad. The extent of this work is

illustrated by the fact that in 2007, diplomatic and consular missions

received 69,464 applications for issuing new passports alone. This shows

how important it is to continue the computerisation and networking of

diplomatic and consular missions, and to use this system for receiving,

monitoring and processing applications. This explains why in 2006 the

Ministry initiated a pilot project for creating a Croatian e-passport, which

continued to be implemented during 2007.

One part of the work performed by the Directorate for Consular Aff airs

is directly related to the EU accession negotiation process, in particular

regarding Chapter 24: Justice, Freedom and Security, and specifi cally in

the area of visa policy. It implies aligning Croatian legislation on aliens

with the relevant acquis and European Union standards. The Directorate

actively participated in the preparation of the new Aliens Act, drafting the

proposed amendments to the Act on Administrative Fees and Taxes and

preparing a series of implementing provisions which regulate the Croatian

visa system, the procedure of issuing visas and visa application forms.

Work on the project “Strategy and Plan of Introducing EU standards in

the Field of Issuing Visas” continued, and the project on developing an

information system – the Croatian Visa Database – was initiated.

Parliamentary election

On 24 and 25 November, votes were cast for the parliamentary election in

Croatian diplomatic and consular missions worldwide. Voting was held in 265

polling stations in 75 countries, with a total of 90,482 voters participating.

According to the records of the General Administration Offi ce of the City of

Zagreb, the electoral register of the XIth electoral precinct comprised 404,950

voters. The largest number of polling stations (124) was in Bosnia and Herze-

govina, and there were 15 stations in Serbia. Based on the reports of diplomatic

and consular missions and of independent observers, the elections were held in

a tolerant and democratic spirit.

The full computerisation of the Ministry and of the diplomatic and consular

network ensures a high-quality and rapid information fl ow, which, in the light

of globalisation, is extremely important for performing day-to-day opera-

tions in a timely manner. The IKOS system, the computerisation of political

documentation and consular activities, was introduced in 2007 in 13 additional

Croatian diplomatic and consular missions, resulting in a total of 68 missions

connected to the information network. Implementation of the action plan to

link up the entire foreign aff airs service in a single information network is one

of the activities related to Croatia’s accession to the European Union.

Opening new diplomatic and consular missions is always followed by a series of

new tasks for Ministry staff . In 2007, new premises in Algiers and Pristina were

found, leased, connected to infrastructure, adapted, equipped and made ready

for work. Due to the ever increasing scope of foreign policy activities since the

establishment of the State of Croatia, the premises of some diplomatic and

consular missions have become inadequate. For this reason, thorough renova-

tion of the Embassy building in Rome began in 2007. In addition, in order to

comply with the requirements of the Schengen regulations, work was initiated

on the adaptation of the consular offi ces in Banja Luka, Zürich, Podgorica and

Dublin.

As a result of negotiations between the former Yugoslav republics on the succes-

sion of the former Socialist Federal Republic of Yugoslavia relating to diplomatic

and consular property, Croatia gained ownership of several properties which were

immediately put to use or sold for the purpose of purchasing new, more suitable

premises (as was the case with the Embassy building in Paris). Following the suc-

cessful meeting of the Joint Committee for the Succession of Diplomatic-Consular

Property of the ex-SFRY held in December 2006, 10 buildings at diff erent locations

around the world were allocated to the Republic of Croatia. However, the two

meetings held in 2007 (the Skopje meeting in January and the Ljubljana meeting in

March) did not result in a fi nal decision on the hand-over or further allocation of

buildings because of the absence of the Serbian Delegation’s mandate.

Godišnjak Yearbook 200780

Parlamentarni izbori

U diplomatsko-konzularnim predstavništvima Hrvatske diljem svijeta

24. i 25. studenoga održani su izbori za zastupnike u Hrvatskome saboru.

Glasovanje je održano u 75 država na 265 biračkih mjesta, a pristupila su

90.482 birača. Prema evidenciji Gradskog ureda za opću upravu Grada

Zagreba u popis birača za XI. izbornu jedinicu upisano je 404.950 birača.

Najveći broj biračkih mjesta bio je u Bosni i Hercegovini – 124, zatim u

Srbiji 15 i tako dalje. Prema izvješćima iz diplomatsko-konzularnih pred-

stavništava, kao i neovisnih promatrača, izbori su protekli u tolerantnoj i

demokratskoj atmosferi.

Potpuna informatizacija Ministarstva i diplomatsko-konzularne mreže

omogućuje kvalitetan i brz protok informacija, iznimno važan za sva-

kodnevno i brzo poslovanje u svjetlu sveobuhvatne globalizacije. Sustav

IKOS, informatizacija političke dokumentacije i konzularnog poslovanja,

uveden je 2007. godine u još 13 hrvatskih diplomatsko-konzularnih

predstavništava, što znači da ih je ukupno umreženo 68. Realizacija

plana potpunog informatičkog povezivanja službe vanjskih poslova dio

je aktivnosti vezanih uz pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.

Otvaranje novih diplomatsko-konzularnih predstavništva uvijek donosi

i niz novih zaduženja stručnim službama Ministarstva. Pronalaženje i

najam novih prostora, infrastrukturno povezivanje, adaptiranje odnosno

opremanje i osposobljavanje za djelotvoran rad u 2007. godini obavljeno

je u Alžiru i Prištini. Proširenjem vanjsko-političkog djelokruga rada od

ustanovljenja hrvatske države do danas neki postojeći prostori diplomat-

sko-konzularnih predstavništava postali su neodgovarajući. Stoga je u

2007. počela temeljita sanacija zgrade Veleposlanstva u Rimu, a počele

su i prilagodbe konzularnih ureda u Banjoj Luci, Zürichu, Podgorici i

Dublinu prema zahtjevima tzv. schengenskih propisa.

Pregovorima između bivših jugoslavenskih republika u procesu sukcesije

diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ dobiveno je vlasništvo nad

nekretninama koje su neposredno stavljene u upotrebu, odnosno prodane

radi kupnje novih, pogodnijih nekretnina (zgrada Veleposlanstva u Parizu).

Nakon uspješnog sastanka Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomat-

sko-konzularne imovine bivše SFRJ u prosincu 2006. godine Hrvatskoj je

pripalo 10 objekata na različitim lokacijama u svijetu. Međutim, na dvama

sastancima koji su održani 2007. godine (u siječnju u Skopju i u ožujku u

Ljubljani) konačna odluka o primopredaji i daljnjoj raspodjeli nije donesena

zbog nedostatka mandata srbijanskog izaslanstva.

Razvoj službe vanjskih poslovaDevelopment of the foreign aff airs service

U Zagrebu je u 2007. akreditirano novih 28 stranih veleposlanika i imenovano sedam

novih počasnih konzula.

In 2007, 28 new foreign ambassadors were accredited and seven new honorary consuls

were appointed in Zagreb.

Ostale aktivnosti Other activities

81

Zbog posebnih uvjeta zaštite spomenika kulturne baštine, kojima pripa-

da i prostor središnje zgrade Ministarstva vanjskih poslova i europskih

integracija, čija je rekonstrukcija i dogradnja (blok Đorđićeva 4 – Petrinj-

ska 18 – Trg N. Š. Zrinjskog 7-8) počela 2005. godine, cjelokupni postupak

obnove podliježe strogoj kontroli Gradskog zavoda za zaštitu spome-

nika i kulture. U 2007. ipak se radilo punim intenzitetom, a završetak

cjelokupne obnove očekuje se sredinom 2008. godine. Tako će se riješiti i

problem dislociranosti dijela službi Ministarstva na različitim mjestima u

gradu jer će se osigurati smještaj u 13.000 četvornih metara novouređe-

noga radnog prostora.

The reconstruction and extension of the central building of the

Ministry of Foreign Aff airs and European Integration, located at the

Đorđićeva Street – Petrinjska Street – Zrinjevac Square city block,

started in 2005. Since it is a monument of cultural heritage, the

entire renovation works were performed under the strict supervi-

sion of the City Conservation Institute. Nevertheless, reconstruc-

tion works during 2007 were well underway, and the completion

of the entire project is expected by mid-2008. This will resolve the

problem of the Ministry’s services being scattered over diff erent

locations in the city, since the project will create 13,000 square

metres of newly refurbished offi ce space.

Dodaci

Kronologija

Pregled državnih posjeta i međunarodnih konferencija u Hrvatskoj ili u svijetu

na kojima su sudjelovali najviši hrvatski predstavnici

Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godini

84

90

Annex

Chronology

Overview of state-level visits and international conferences in Croatia and abroad

with the participation of high ranking Croatian offi cials

List of bilateral international agreements and acts signed in 2007

85

90

Godišnjak Yearbook 200784

Siječanj

12. siječnja – Podgorica – predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader službeno je posjetio Crnu Goru; u toj je prigodi u Podgorici otvorio Veleposlanstvo Republike Hrvatske

15. siječnja – Zagreb – grčki premijer Kostas Karamanlis posjetio je Hrvatsku i sudjelovao na svečanoj sjednici Vlade u povodu 15. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

16. siječnja – Zagreb – slovački premijer Robert Fico došao je u službeni posjet Republici Hrvatskoj

17. siječnja – Vatikan – predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je u privatnoj audijenciji kod pape Benedikta XVI.

18. – 19. siječnja – Oberammergau – ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je kao glavna govornica na panelu “Afganistan: naš zajednički izazov“

koji je održan u okviru planskog simpozija Partnerstva za mir (NATO) pod naslovom “Učinkovita partnerstva“

23. – 24. siječnja – Skopje – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović bila je u službenom posjetu Makedoniji

26. siječnja – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je u Bruxellesu na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja uključenih u mirovnu misiju u Afganistanu

29. siječnja – Vaduz – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović službeno je posjetila Kneževinu Lihtenštajn

Veljača

1. veljače – Zagreb – ministar vanjskih poslova Kraljevine Belgije Karel De Gucht posjetio je Republiku Hrvatsku

2. veljače – Zagreb – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks ugostio je predsjednika Interparlamentarne unije Piera Ferdinanda Casinija

5. – 6. veljače – Tallinn – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović s ministrom obrane Berislavom Rončevićem sudjelovala je na sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane zemalja članica

Američko-jadranske povelje i baltičkih država

8. – 9. veljače – Bukurešt – predsjednik Vlade Ivo Sanader boravio je u službenom posjetu Rumunjskoj; prvog je dana premijer posjetio područje Resice na kojem već stoljećima živi hrvatska manjina

12. veljače – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na sastanku ministara vanjskih poslova Foruma EU-a – Zapadni Balkan; ministrica Grabar-Kitarović i povjerenik Europske

komisije za proširenje Olli Rehn u toj su prigodi u zgradi Europske komisije Charlemagne otvorili izložbu “Europe 2020 – Making the future together / Construire l’avenir ensemble“

12. – 13. veljače – Ankara – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks boravio je u Turskoj

19. veljače – Podgorica – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks posjetio je Crnu Goru

20. veljače – Budimpešta – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović službeno je posjetila Mađarsku

20. – 21. veljače – Vilnius – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u službenom posjetu Litvi

22. veljače – München – predsjednik Vlade Ivo Sanader s bavarskim kolegom Edmundom Stoiberom otvorio je turistički sajam “Camping-Boot-Reisen“

22. veljače – Zagreb – Hrvatsku je službeno posjetila ministrica vanjskih poslova Poljske Anna Fotyga

26. – 28. veljače – Kairo – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Arapsku Republiku Egipat

27. – 28. veljače – Zagreb – predsjednik fi nskoga parlamenta Paavo Lipponen uzvratio je posjet predsjedniku Hrvatskoga sabora

27. veljače – 1. ožujka – Düsseldorf – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji

Ožujak

1. – 2. ožujka – Zagreb – pod predsjedanjem ministrice Kolinde Grabar-Kitarović održan je sastanak ministara vanjskih poslova Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi

2. – 3.ožujka – Zagreb – održana je 11. sjednica Međudržavnog vijeća Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine; u toj se prigodi predsjednik Stjepan Mesić sastao s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine

6. ožujka – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović predvodila je izaslanstvo Republike Hrvatske na trećem sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Republike Hrvatske i Europske unije

8. ožujka – Bruxelles – predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se s povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom

9. – 10. ožujka – Zagreb – predsjednik Republike Crne Gore Filip Vujanović službeno je posjetio Republiku Hrvatsku

13. – 14. ožujka – Zagreb – predsjednik Helenske Republike Karolos Papoulias boravio je u službenom posjetu Hrvatskoj

13. – 14. ožujka – Strasbourg – na sastanku Paneuropske radne skupine u Europskom parlamentu sudjelovala je ministrica Kolinda Grabar-Kitarović

15. ožujka – Bruxelles – predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je sudionik Europskoga poslovnog sastanka na vrhu

16. – 17. ožujka – Tirana – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u Albaniji

19. ožujka – Zagreb – ministar vanjskih poslova Republike Indonezije Noer Hassan Wirajuda službeno je posjetio Hrvatsku

22. – 23. ožujka – Rim – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks sudjelovao je na obilježavanju 50. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora

23. – 24. ožujka – Bruxelles – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na proslavi 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora

24. ožujka – Berlin – na svečanom obilježavanju 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora, a na poziv njemačkoga predsjedništva EU-a, u ime Hrvatske sudjelovao je

predsjednik Vlade Ivo Sanader

26. ožujka – Zagreb – državni ministar za europska pitanja Ujedinjene Kraljevine Geoff Hoon boravio je u Hrvatskoj

29. ožujka – Sarajevo – održani su službeni razgovori izaslanstva Vlade Republike Hrvatske koje je vodio premijer Ivo Sanader i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na čelu s Nikolom Špirićem,

a razgovaralo se o bilateralnim odnosima

Travanj

3. travnja – Pečuh – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks i predsjednica mađarskog parlamenta Katalin Szili sastali su se u pograničnom području te su potpisali Memorandum o

suglasnosti o strategijskom partnerstvu između parlamenata dviju država

3. – 4. travnja – Zagreb – bugarski premijer Sergej Stanišev boravio je u službenom posjetu Hrvatskoj

13. travnja – Zagreb – rumunjski premijer Călin Popescu Tăriceanu posjetio je Hrvatsku

15. – 17. travnja – Zagreb – održana je Konferencija predsjednika parlamenata država sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi pod nazivom Nova jugoistočna Europa: uloga parlamenata;

Konferenciju su otvorili predsjednici Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, Republike Stjepan Mesić i Vlade Ivo Sanader

19. – 20. travnja – Ohrid – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na sastanku na vrhu zemalja jugoistočne Europe

20. travnja – Zagreb – ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj bio je u radnom posjetu Hrvatskoj

23. travnja – Bratislava – predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je Slovačku

KronologijaChronology

Pregled državnih posjeta i međunarodnih konferencija u Hrvatskoj ili u svijetu

na kojima su sudjelovali najviši hrvatski predstavnici

January

12 January – Podgorica – President of the Croatian Government Ivo Sanader paid an offi cial visit to Montenegro; on that occasion, he opened the Embassy of the Republic of Croatia in Podgorica;

15 January – Zagreb – Greek Prime Minister Kostas Karamanlis visited Croatia and took part in the ceremonial session of the Government on the occasion of the 15th anniversary of the international recognition of the Republic of Croatia;

16 January – Zagreb – Prime Minister of Slovakia Robert Fico paid an offi cial visit to the Republic of Croatia;

17 January – Vatican – Pope Benedict XVI met Prime Minister Ivo Sanader in a private audience;

18-19 January – Oberammergau – Minister of Foreign Aff airs and European Integration Kolinda Grabar-Kitarović participated as the main speaker in the panel “Afghanistan: A Common Challenge” held at the Partnership for Peace Planning

Symposium (NATO) entitled “Eff ective Partnerships”;

23-24 January – Skopje – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to the Republic of Macedonia;

26 January – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović attended in Brussels a meeting of foreign ministers of the countries involved in the peace mission in Afghanistan;

29 January – Vaduz – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to the Principality of Lichtenstein;

February

1 February – Zagreb – the Kingdom of Belgium’s Foreign Minister Karel De Gucht visited the Republic of Croatia;

2 February – Zagreb – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks hosted President of the Inter-Parliamentary Union Pier Ferdinando Casini;

5-6 February – Tallinn – Minister Kolinda Grabar-Kitarović together with Minister of Defence Berislav Rončević took part in the meeting of foreign and defence ministers of the Member States of the US-Adriatic Charter and the Baltic States;

8-9 February – Bucharest – Prime Minister Ivo Sanader paid an offi cial visit to Romania; on the fi rst day of the visit, he visited the area of Resita, for centuries home to a Croatian minority;

12 February – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović took part in the meeting of the foreign ministers of the EU-Western Balkans Forum; on that occasion, Minister Grabar-Kitarović and the European Commission’s Enlargement

Commissioner Olli Rehn opened the exhibition “Europe 2020 – Making the Future Together / Construire l’avenir ensemble” at the European Commission’s Charlemagne building;

12-13 February – Ankara – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks on a visit to Turkey;

19 February – Podgorica – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks visited Montenegro;

20 February – Budapest – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to Hungary;

20-21 February – Vilnius – President of the Republic Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Lithuania

22 February – Munich – Prime Minister Ivo Sanader and his Bavarian counterpart Edmund Stoiber opened the tourism fair “Camping-Boot-Reisen”;

22 February – Zagreb – Polish Minister of Foreign Aff airs Anna Fotyga on an offi cial visit to Croatia;

26-28 February – Cairo – Minister Kolinda Grabar-Kitarović visited the Arab Republic of Egypt;

27-28 February – Zagreb – return visit by the Speaker of the Finnish Parliament Paavo Lipponen to the President of the Croatian Parliament;

27 February – 1 March – Düsseldorf – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić on a visit to the German state of North Rhine-Westphalia;

March

1-2 March – Zagreb – Minister Kolinda Grabar-Kitarović chaired the meeting of the Foreign Ministers of the South East Europe Co-operation Process (SEECP);

2-3 March – Zagreb – the 11th session of the Interstate Council of the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina; on that occasion, President Stjepan Mesić met with members of the Presidency of Bosnia and Herzegovina;

6 March – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović led the Croatian delegation at the third session of the Stabilisation and Association Council between the Republic of Croatia and the European Union;

8 March – Brussels – Prime Minister Ivo Sanader met with EU Commissioner for Enlargement Olli Rehn;

9-10 March – Zagreb – President of the Republic of Montenegro Filip Vujanović paid an offi cial visit to the Republic of Croatia;

13-14 March – Zagreb – President of the Hellenic Republic Karolos Papoulias paid an offi cial visit to Croatia;

13-14 March – Strasbourg – Minister Kolinda Grabar-Kitarović took part in the meeting of the Pan-European Working Group at the European Parliament;

15 March – Brussels – Prime Minister Ivo Sanader attended the European Business Summit;

16-17 March – Tirana – President of the Republic Stjepan Mesić on a visit to Albania;

19 March – Zagreb – Minister of Foreign Aff airs of the Republic of Indonesia Noer Hassan Wirajuda paid an offi cial visit to Croatia;

22-23 March – Rome – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks attended the celebration of the 50th Anniversary of the Signature of the Treaties of Rome;

23-24 March – Brussels – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić took part in the ceremony marking the 50th Anniversary of the Signature of the Treaties of Rome;

24 March – Berlin – on behalf of Croatia, Prime Minister Ivo Sanader took part in the celebration marking the 50th Anniversary of the Signature of the Treaties of Rome, at the invitation of the German EU Presidency;

26 March – Zagreb – UK Minister of State for Europe Geoff Hoon on a visit to Croatia;

29 March – Sarajevo – a delegation of the Government of the Republic of Croatia headed by Premier Ivo Sanader held offi cial talks with members of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina led by

Chairman Nikola Špirić concerning bilateral relations;

April

3 April – Pecs – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks and Speaker of the Hungarian National Assembly Katalin Szili met at the border area, where they signed a Memorandum of Agreement on Strategic Partnership between the

Hungarian National Assembly and the Croatian Parliament;

3-4 April – Zagreb – Premier of Bulgaria Sergei Stanishev paid an offi cial visit to Croatia;

13 April – Zagreb – Romanian Prime Minister Călin Popescu Tăriceanu visited Croatia;

15-17 April – Zagreb – Conference of the SEECP Speakers of Parliament under the title “The New South Eastern Europe: Role of the Parliaments” was held; President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks, President of the Republic of Croatia

Stjepan Mesić and President of the Croatian Government Ivo Sanader addressed the participants at the opening of the Conference;

19-20 April – Ohrid – President Stjepan Mesić took part in the summit of South East European countries;

20 April – Zagreb – Minister of Foreign Aff airs of Bosnia and Herzegovina Sven Alkalaj paid a working visit to Croatia;

23 April – Bratislava – Prime Minister Ivo Sanader visited Slovakia;

Dodaci Annex

85

Overview of state-level visits and international conferences in Croatia and abroad

with the participation of high ranking Croatian offi cials

Godišnjak Yearbook 200786

KronologijaChronology

24. travnja – Zagreb – ministar vanjskih poslova Cipra Yiorgos Lillikas službeno je posjetio Hrvatsku

27. travnja – Neum – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na regionalnoj konferenciji “Perspektive suradnje općina na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske“

Svibanj

3. – 4. svibnja – Zagreb – mađarski predsjednik László Sólyom bio je u službenom posjetu Hrvatskoj

7. – 8. svibnja – Beč – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u službenom posjetu Austriji

9. – 10. svibnja – Zagreb – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović predsjedala je sastankom ministara vanjskih poslova Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi;

u toj je prigodi održano i nekoliko bilateralnih sastanaka hrvatske ministrice i njezinih kolega koji su sudjelovali na sastanku

10. svibnja – Zagreb – predsjednik Vlade Crne Gore Željko Šturanović službeno je posjetio Hrvatsku

10. svibnja – Zagreb – predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se s predsjednikom Europske komisije Joséom Manuelom Barrosom

11. svibnja – Zagreb – održan je Sastanak na vrhu država članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi na kojem su, uz predstavnike država članica, sudjelovali i kancelarka

Savezne Republike Njemačke i predsjedateljica Europskoga vijeća Angela Merkel, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, predsjednik Europskoga parlamenta Hans-Gert Pöttering te

američki podtajnik za politička pitanja Nicholas Burns

16. svibnja – Zagreb – državni ministar i ministar vanjskih poslova Portugala Luís Filipe Marques Amado došao je u službeni posjet Hrvatskoj

16. – 17. svibnja – Aachen – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na forumu Karlpreis-Europa s temom “Dijalog kultura – egzistencijalna zadaća EU-a“ te na dodjeli međunarodne nagrade

“Karlo Veliki“ koja se od 1950. godine dodjeljuje za osobita dostignuća u ujedinjenoj Europi

17. svibnja – Zagreb – održana je 2. zajednička sjednica vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske

18. – 20. svibnja – Amman – na poziv jordanskog kralja Abdulaha II. predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na sastanku skupine G-11 i na Svjetskom gospodarskom forumu

20. – 22. svibnja – Oslo – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks posjetio je Norvešku

21. – 23. svibnja – Peking – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović bila je u službenom posjetu Kini

23. svibnja – Oxford – predsjednik Vlade Ivo Sanader održao je predavanje studentima u Centru za europske studije sveučilišta u Oxfordu na poziv rektora Chrisa Pattena, bivšeg povjerenika u Europskoj komisiji

24. – 25. svibnja – Seul – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović službeno je posjetila Republiku Koreju

24. – 26. svibnja – Brno – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na XIV. summitu predsjednika država srednje Europe

24. – 27. svibnja – Bratislava – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks predstavljao je Hrvatsku na Konferenciji predsjednika parlamenata država članica i kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji

29. svibnja – Budva – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji o jugoistočnoj Europi i Europskoj uniji

30. svibnja – Zagreb – predsjednik njemačkoga Saveznog parlamenta Norbert Lammert uzvratio je službeni posjet Hrvatskomu saboru

30. svibnja – Beč – predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je Austriju na poziv austrijskoga saveznog kancelara Alfreda Gussenbauera

31. svibnja – Beč – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji pod nazivom “Žene lideri – Povezivanje za mir i sigurnost na području Srednjeg istoka“

31. svibnja – Zagreb – ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko službeno je posjetio Hrvatsku

Lipanj

4. – 6. lipnja – Varšava – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks posjetio je poljski parlament na poziv njegova predsjednika Ludwika Dorna

5. lipnja – Zagreb – predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se s povjerenicom Europske komisije za regionalni razvoj Danutom Hübner

6. lipnja – Zagreb – predsjednica grčkoga parlamenta Anna Benaki posjetila je Hrvatski sabor na poziv predsjednika Vladimira Šeksa

6. lipnja – Bruxelles – predsjednik Vlade Ivo Sanader u sjedištu NATO-a sastao se s glavnim tajnikom Saveza Jaapom de Hoopom Scheff erom i članovima Sjevernoatlantskog vijeća

7. lipnja – Bukurešt – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić bio je na regionalnoj konferenciji predsjednika država jugoistočne Europe

“Kulturna raznolikost – most između kulturnog nasljeđa i kulture budućnosti“

10. lipnja – Tirana – predsjednik Vlade Ivo Sanader sudjelovao je na sastanku na vrhu Američko-jadranske povelje; u toj je prigodi hrvatski premijer pozvao američkoga predsjednika Georgea W. Busha da posjeti Hrvatsku

13. lipnja – Zagreb – ministar vanjskih poslova Češke Karel Schwarzenberg došao je u službeni posjet Republici Hrvatskoj

18. lipnja – Zagreb – ministar vanjskih poslova Makedonije Antonio Milošoski službeno je posjetio Republiku Hrvatsku

24. lipnja – Zagreb – održan je Energetski summit jugoistočne Europe na kojem su sudjelovali predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, predsjednici Bugarske Georgi Prvanov,

Rumunjske Traian Basescu, Albanije Alfred Moisiu, Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Branko Crvenkovski i Srbije Boris Tadić; Sloveniju je predstavljao ministar za razvoj Žiga Turk, a Grčku zamjenik

ministra razvitka Anastasios Nerancis; poseban gost Summita bio je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin koji se u toj prigodi i zasebno sastao s hrvatskim domaćinom predsjednikom Stjepanom Mesićem i

predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom

26. lipnja – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović predvodila je hrvatsko izaslanstvo na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji između Republike Hrvatske i Europske unije na kojoj su otvoreni pregovori

u četirima poglavljima

28. – 29. lipnja – Nikozija – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u službenom posjetu Cipru

28. – 29. lipnja – Ohrid – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je u radu Sigurnosnog foruma Euroatlantskoga partnerskog vijeća

Srpanj

2. – 4. srpnja – Kišinjev – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić službeno je posjetio Moldovu

5. – 7. srpnja – Astana – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u službenom posjetu Kazakstanu

6. – 7. srpnja – Dubrovnik – održana je međunarodna konferencija o sigurnosti u jugoistočnoj Europi pod nazivom Croatia Summit 2007 “Novi jug Europe” na kojoj su sudjelovali predsjednici vlada Gruzije Mihail

Saakašvili, Latvije Aigas Kalvitis, Makedonije Nikola Gruevski, Moldove Vasile Tarlev, Rumunjske Călin Popescu-Tăriceanu, Slovačke Robert Fico, Kosova Agim Çeku, ministri Albanije Lulzim Basha, Bugarske

Gergana Hristova Grančarova, Litve Petras Vaitiekunas, Srbije Vuk Jeremić, Švedske Carl Bildt, pomoćnik državne tajnice SAD-a Dan Fried, predsjednik kanadskog senata Noel Kinsella i niz drugih uglednika;

uz domaćine iz Hrvatske uvodno je govorio i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheff er; na summitu su sudjelovali i ministar vanjskih poslova Španjolske Miguel Moratinos kao predsjedatelj OESS-a te glavni tajnik

Vijeća Europe Terry Davis

10. srpnja – Beč – predsjednik Vlade Ivo Sanader govorio je na posebnoj sjednici Stalnog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju o hrvatskim postignućima i suradnji Hrvatske s OESS-om

i Misijom OESS-a u Hrvatskoj

11. – 12. srpnja – Sofi ja – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić bio je u službenom posjetu Bugarskoj

16. srpnja – Atena – predsjednik Vlade Ivo Sanader službeno je posjetio Grčku

17. srpnja – Zagreb – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks priredio je radnu večeru za predsjednika Narodne skupštine Srbije Olivera Dulića s kojim je razgovarao o parlamentarnoj suradnji dviju zemalja

Dodaci Annex

87

24 April – Zagreb – Cypriot Minister of Foreign Aff airs Yiorgos Lillikas paid an offi cial visit to Croatia;

27 April – Neum – Minister Kolinda Grabar-Kitarović participated at the regional conference entitled “Prospects for the Co-operation of Municipalities on the Tri-border Region of Bosnia and Herzegovina, Montenegro, and Croatia”;

May

3-4 May – Zagreb – Hungarian President László Sólyom paid an offi cial visit to Croatia;

7-8 May – Vienna – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić on an offi cial visit to Austria;

9-10 May – Zagreb – Minister Kolinda Grabar-Kitarović chaired the Meeting of SEECP Foreign Ministers; the occasion was also used for several bilateral meetings held by the Minister and her colleagues

who participated at the meeting;

10 May – Zagreb – Prime Minister of Montenegro Željko Šturanović paid an offi cial visit to Croatia;

10 May – Zagreb – Prime Minister Ivo Sanader met with President of the European Commission José Manuel Barroso;

11 May – Zagreb – the Summit of the South-East European Co-operation Process (SEECP) was held and, in addition to representatives of the Member States, it was attended by German Chancellor and EU President Angela Merkel,

European Commission President José Manuel Barroso, President of the European Parliament Hans-Gert Pöttering and US Under-Secretary of State for Political Aff airs Nicholas Burns;

16 May – Zagreb – Minister of State and Foreign Aff airs of Portugal Luís Filipe Marques Amado came to Croatia on an offi cial visit;

16-17 May – Aachen – President Stjepan Mesić took part in the Karlspreis-Europa Forum with the topic “Dialogue among cultures – the EU’s existential task”, and also in the Charlemagne Prize international prize-giving ceremony, a

prize awarded since 1950 for distinguished service on behalf of European unifi cation;

17 May – Zagreb – the Croatian Government and the Hungarian Government held their 2nd joint session;

18-20 May – Amman – at the invitation of Jordan’s King Abdullah II, President of the Republic Stjepan Mesić attended a G-11 group meeting and the World Economic Forum;

20-22 May – Oslo – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks visited Norway;

21-23 May – Beijing – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to China;

23 May – Oxford – Prime Minister Ivo Sanader delivered a speech to students at the European Studies Centre at Oxford University at the invitation of Chancellor Chris Patten, former Commissioner in the European Commission;

24-25 May – Seoul – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to the Republic of Korea;

24-26 May – Brno – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić participated at the XIV summit of Central European presidents;

24-27 May – Bratislava – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks represented Croatia at the Conference of EU Speakers of Parliament of the Member States and candidate countries for EU membership;

29 May – Budva – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić participated in the International Conference on relations between the EU and South East Europe;

30 May – Zagreb – return visit of the Speaker of the Parliament of the Federal Republic of Germany Norbert Lammert to the Croatian Parliament;

30 May – Vienna – Prime Minister Ivo Sanader visited Austria at the invitation of Austrian Chancellor Alfred Gusenbauer;

31 May – Vienna – Minister Kolinda Grabar-Kitarović participated in the international conference “Women Leaders – Networking for Peace and Security in the Middle East”;

31 May – Zagreb – President of Ukraine Viktor Juschenko paid an offi cial visit to Croatia;

June

4-6 June – Warsaw – at the invitation of the Polish President Ludwik Dorn, President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks visited the Polish Parliament;

5 June – Zagreb – Prime Minister Ivo Sanader met with the European Commission’s Regional Policy Commissioner Danuta Hübner;

6 June – Zagreb – at the invitation of President Vladimir Šeks, Speaker of the Greek Parliament Anna Benaki visited the Croatian Parliament;

6 June – Brussels – Prime Minister Ivo Sanader visited NATO Headquarters for a meeting with NATO Secretary-General Jaap de Hoop Scheff er and the members of North Atlantic Council;

7 June – Bucharest – President of the Republic Stjepan Mesić took part in the Regional Conference of Heads of State of South East Europe entitled

“Cultural Diversity – A Bridge between Cultural Heritage and the Culture of the Future”;

10 June – Tirana – Prime Minister Ivo Sanader participated at the summit of the US-Adriatic Charter. On that occasion, the Croatian Premier invited American President George W. Bush to pay a visit to Croatia;

13 June – Zagreb – Minister of Foreign Aff airs of the Czech Republic Karel Schwarzenberg paid an offi cial visit to the Republic of Croatia;

18 June – Zagreb – Macedonian Minister of Foreign Aff airs Antonio Milošoski paid an offi cial visit to the Republic of Croatia;

24 June – Zagreb – the Southeast Europe Energy Summit was held with participants including: Chair of the Presidency of Bosnia and Herzegovina Nebojša Radmanović, presidents Georgi Prvanov of Bulgaria, Traian Băsescu of

Romania, Alfred Moisiu of Albania, Filip Vujanović of Montenegro, Branko Crvenkovski of Macedonia and Boris Tadić of Serbia; Slovenia was represented by the Minister for Growth Žiga Turk, and Greece by the Deputy Minister

for Development Anastasios Nerancis; President of the Russian Federation Vladimir Putin was a special guest of the Summit, who used this opportunity to have a separate meeting with the host of the Summit, President Stjepan

Mesić, and with Prime Minister Ivo Sanader;

26 June – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović led the Croatian delegation at the Intergovernmental Accession Conference between the Republic of Croatia and the European Union,

where four chapters of the negotiations were opened;

28-29 June – Nicosia – President of the Republic Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Cyprus;

28-29 June – Ohrid – Minister Kolinda Grabar-Kitarović took part in the work of the Security Forum of the Euro-Atlantic Partnership Council;

July

2-4 July – Chisinau – President of the Republic Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Moldova;

5-7 July – Astana – President of the Republic Stjepan Mesić on an offi cial visit to Kazakhstan;

6-7 July – Dubrovnik – an international conference on security in South East Europe was held under the title Croatia Summit 2007 “Europe’s New South”, participated in by President of Georgia Mikheil Saakashvili, prime

ministers Aigas Kalvītis of Latvia, Nikola Gruevski of Macedonia, Vasile Tarlev of Moldova, Călin Popescu-Tăriceanu of Romania, Robert Fico of Slovakia and Agim Çeku of Kosovo, ministers of Foreign Aff airs Lulzim Basha of

Albania, Petras Vaitiekūnas of Lithuania, Vuk Jeremić of Serbia and Carl Bildt of Sweden, Bulgarian Minister for European Aff airs Gergana Hristova Grancharova, USA Assistant Secretary of State for European Aff airs Dan Fried,

Speaker of the Canadian Senate Noël A. Kinsella and other distinguished participants. In addition to opening remarks by hosts from Croatia, Secretary General of NATO Jaap de Hoop Scheff er made a keynote address; Spanish

Minister for Foreign Aff airs and Co-operation Miguel Ángel Moratinos as Chairman-in-Offi ce of the OSCE and Secretary General of the Council of Europe Terry Davis also took part in the Summit;

10 July – Vienna – Prime Minister Ivo Sanader held a speech before the OSCE Permanent Council at its special session, about Croatia’s achievements and co-operation with the OSCE and its Mission to Croatia;

11-12 July – Sofi a – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Bulgaria;

16 July – Athens – Prime Minister Ivo Sanader on an offi cial visit to Greece;

17 July – Zagreb – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks hosted a working dinner for President of the Serbian Parliament Oliver Dulić, where they discussed parliamentary co-operation between the two countries;

Godišnjak Yearbook 200788

KronologijaChronology

23. srpnja – Zagreb – izaslanstvo Kongresa Sjedinjenih Američkih Država koje je predvodila kongresnica Melissa Bean tijekom posjeta Hrvatskoj primila je ministrica Kolinda Grabar-Kitarović

28. srpnja – Salzburg – predsjednik Vlade Ivo Sanader sudjelovao je na neformalnom sastanku premijera država jugoistočne Europe koji već tradicionalno organizira Austrija;

tema razgovora bila je stabilnost u jugoistočnoj Europi u 21. stoljeću

Kolovoz

19. kolovoza – Split – predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se s predsjednikom bavarske Vlade Edmundom Stoiberom

31. kolovoza – Zagreb – švedski premijer Frederik Reinfeldt posjetio je Hrvatsku

Rujan

4. rujna – Veliki rit Koelked, Bezdan, Kopački rit – održan je trilateralni sastanak predsjednika Mađarske, Srbije i Hrvatske kojim je potaknuta prekogranična suradnja na zaštiti prirode u području Dunava i Drave

5. rujna – Zagreb – u službeni posjet Hrvatskoj došao je ministar vanjskih poslova Republike Azerbajdžana Elmar Mammadjarov

6. – 8. rujna – Lisabon – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović službeno je posjetila Portugal te sudjelovala na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica i kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji

10. rujna – Zagreb – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks ugostio je predsjednika Parlamentarne skupštine OESS-a Görana Lennmarkera

10. rujna – Zagreb – predsjednik Vlade Demokratske Socijalističke Republike Šri Lanke Ratnasirij Wickermanayake posjetio je Hrvatsku

13. – 14. rujna – Plovdiv – na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država uključenih u Proces suradnje u jugoistočnoj Europi Hrvatsku je zastupala ministrica Kolinda Grabar-Kitarović

14. rujna – Kopenhagen – predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je Dansku

19. rujna – Zagreb – državni ministar za vanjske poslove Indije Anand Sharmu posjetio je Hrvatsku

20. rujna – Sarajevo – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je priznanje Internacionalne lige humanista za humanizam “Humanist 20. stoljeća“ za 2006. godinu;

svoj boravak u Sarajevu hrvatski predsjednik iskoristio je za sastanak s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine

23. – 29. rujna – New York – na 62. zasjedanju Opće skupštine UN-a hrvatsko izaslanstvo vodio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je, uz sudjelovanje na plenarnom zasjedanju Opće skupštine, na

kojem je i govorio, imao i niz bilateralnih susreta; ministrica Kolinda Grabar-Kitarović, također u izaslanstvu, svoj je boravak u New Yorku iskoristila za mnogobrojne razgovore s kolegama ministrima; cijelo hrvatsko

izaslanstvo u toj je prigodi intenzivno lobiralo za izbor Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti UN-a

26. rujna – Zagreb – predsjednica parlamenta njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Regina van Dinther posjetila je Hrvatsku na poziv predsjednika Hrvatskoga sabora

28. rujna – Zagreb – Hrvatsku je posjetio predsjednik Europskoga parlamenta Hans-Gert Pöttering

28. rujna – München – predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je gost na stranačkom kongresu CSU-a te se sastao i s predsjednikom Vlade Bavarske Edmundom Stoiberom koji mu je uručio bavarsko državno odličje

Listopad

1. listopada – Zagreb – visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Miroslav Lajčak posjetio je Hrvatsku; primili su ga predsjednik Republike i predsjednik Vlade

2. – 3. listopada – Baku – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u dvodnevnom službenom posjetu Azerbajdžanu

9. listopada – Zagreb – ministar za europske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske Frans Timmermans bio je u radnom posjetu Hrvatskoj

10. listopada – Sarajevo – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na svečanosti u povodu Sporazuma o aranžmanima Tajništva Vijeća za regionalnu suradnju koju je organiziralo

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

12. listopada – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović predvodila je hrvatsko izaslanstvo na sjednici Međuvladine konferencije o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji na kojoj su otvoreni pregovori u

dvama poglavljima

12. – 13. listopada – Split – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar obrane Berislav Rončević predvodili su hrvatsko izaslanstvo na sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane država potpisnica

Američko-jadranske povelje te triju baltičkih zemalja (Estonije, Latvije i Litve); na sastanku su također bili predstavnici NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država i triju zemalja koje su pozvane kao gosti – Bosne i

Hercegovine, Crne Gore i Srbije

15. – 16. listopada – New York – predsjednik Vlade Ivo Sanader govorio je na Općoj skupštini UN-a u povodu presude Međunarodnoga suda za bivšu Jugoslaviju “vukovarskoj trojci“;

također se sastao s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom

16. listopada – New York – Republika Hrvatska izabrana je na Općoj skupštini UN-a za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti za 2008. i 2009. godinu; hrvatsko izaslanstvo vodila je ministrica Kolinda Grabar-Kitarović

17. – 19. listopada – Belfast, Edinburgh – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio je Sjevernu Irsku i Škotsku

26. listopada – Opatija – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Milanom Roćenom

Studeni

5. – 6. studenoga – Tallinn – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić bio je u službenom posjetu Estoniji

8. studenoga – Budimpešta – predsjednik Stjepan Mesić sudjelovao je, uz predsjednike Mađarske, Njemačke, Austrije i Grčke, na Svjetskom znanstvenom forumu posvećenom znanju

kao resursu svjetskih gospodarstava i društava

9. studenoga – Zagreb – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je s veleposlanicom Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u Victorijom Nuland koja je posjetila Hrvatsku

21. studenoga – Berlin – na poziv njemačke Zaklade Bertelsmann predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić održao je predavanje “Hrvatska uoči izbora i na putu u EU“

22. – 23. studenoga – Dubrovnik – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić bio je domaćin Regionalnoga ekonomskog foruma na kojem su sudjelovali predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Albanije Bamir Topi,

Makedonije Branko Crvenkovski i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić

29. studenoga – Madrid – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na 15. zasjedanju Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju

Prosinac

2. – 5. prosinca – Bruxelles – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u Belgiji, gdje se sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Scheff erom, predsjednikom Europskoga parlamenta

Hans-Gertom Pötteringom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom te s povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom

17. – 18. prosinca – Pariz – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u radnom posjetu Francuskoj Republici te se sastao s predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, ministrom vanjskih poslova Bernardom

Kouchnerom i glavnim tajnikom UNESCO-a Koichirom Matsuurom

Dodaci Annex

89

23 July – Zagreb – Minister Kolinda Grabar-Kitarović received a delegation of the United States Congress, led by Congresswoman Melissa Bean, during their visit to Croatia;

28 July – Salzburg – Prime Minister Ivo Sanader took part in an informal meeting of prime ministers from South East European countries, traditionally organised by Austria;

the topic of discussion was the stability of South East Europe in the 21st century;

August

19 August – Split – Prime Minister Ivo Sanader met with President of the Bavarian Government Edmund Stoiber;

31 August – Zagreb – Swedish Premier Frederik Reinfeldt visited Croatia;

September

4 September – Kölked, Bezdan, Kopački rit – trilateral meeting held by the Presidents of Hungary, Serbia, and Croatia which encouraged cross-border co-operation concerning nature protection in the

area of the Danube and Drava rivers;

5 September – Zagreb – Azerbaijani Foreign Minister Elmar Mammadyarov paid an offi cial visit to Croatia;

6-8 September – Lisbon – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to Portugal and participated in an informal meeting of the ministers of foreign aff airs of the EU (EUMFAs) and candidate countries;

10 September – Zagreb – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks received the President of the OSCE Parliamentary Assembly Göran Lennmarker;

10 September – Zagreb – President of the Government of the Democratic Socialist Republic of Sri Lanka Ratnasiri Wickermanayake visited Croatia;

13-14 September – Plovdiv – Minister Kolinda Grabar-Kitarović represented Croatia at the informal meeting of the South-East European Co-operation Process (SEECP) foreign ministers

14 September – Copenhagen – Prime Minister Ivo Sanader visited Denmark;

19 September – Zagreb – Minister of State for External Aff airs of the Republic of India Anand Sharma visited Croatia;

20 September – Sarajevo – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić received a “Humanist of the 20th Century” award for 2006 from the International League of Humanists;

the Croatian President used the opportunity to meet the members of the Presidency of Bosnia and Herzegovina;

23-29 September – New York – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić headed the Croatian delegation to the 62nd session of the UN General Assembly and, besides giving a speech at the General Assembly’s plenary

session, had a series of useful bilateral meetings; Minister Kolinda Grabar-Kitarović, also a member of the delegation, held numerous talks with her counterparts; the entire Croatian delegation lobbied intensively for Croatia’s election

as a non-permanent member of the UN Security Council;

26 September – Zagreb – President of the North Rhine Westphalia State Parliament Regina van Dinther visited Croatia at the invitation of the President of the Croatian Parliament;

28 September – Zagreb – President of the European Parliament Hans-Gert Pöttering visited Croatia;

28 September – Munich – Prime Minister Ivo Sanader was a guest at the CSU convention, and he also met with the Bavarian Minister-President Edmund Stoiber who presented him with Bavaria’s highest order of merit;

October

1 October – Zagreb – High Representative in Bosnia and Herzegovina Miroslav Lajčák visited Croatia, where he met with the President of the Republic and the Prime Minister;

2-3 October – Baku – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić on a two-day offi cial visit to Azerbaijan;

9 October – Zagreb – European Aff airs Minister of the Kingdom of the Netherlands Frans Timmermans on a working visit to Croatia;

10 October – Sarajevo – Minister Kolinda Grabar-Kitarović participated in the ceremony on the occasion of the Agreement on the arrangements of the Regional Co-operation Council’s Secretariat,

organised by the Bosnia and Herzegovina’s Council of Ministers;

12 October – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović headed the Croatian delegation at the session of the Intergovernmental Conference on Croatia’s EU Accession; the Conference opened negotiations for two chapters;

12-13 October – Split – Minister Kolinda Grabar-Kitarović and Defence Minister Berislav Rončević headed the Croatian delegation at the meeting of foreign and defence ministers of the signatory states of the US-Adriatic Charter and

three Baltic countries (Estonia, Latvia and Lithuania); representatives of NATO, the USA, and three guest countries – Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia – also participated in the meeting;

15-16 October – New York – Prime Minister Ivo Sanader addressed the UN General Assembly Session on a verdict handed down by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia in the case of the “Vukovar Three”;

he also met UN Secretary-General Ban Ki-moon;

16 October – New York – the Republic of Croatia was elected a non-permanent member of the UN Security Council for the 2008/2009 period; Minister Kolinda Grabar-Kitarović headed the Croatian delegation;

17-19 October – Belfast, Edinburgh – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić visited Northern Ireland and Scotland;

26 October – Opatija – Minister Kolinda Grabar-Kitarović met with Foreign Minister of the Republic of Montenegro Milan Roćen;

November

5-6 November – Talinn – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Estonia;

8 November – Budapest – President Stjepan Mesić, together with the Presidents of Hungary, Germany, Austria and Greece, took part in the World Science Forum dedicated to knowledge as a resource

of world economies and communities;

9 November – Zagreb – Minister Kolinda Grabar-Kitarović had talks with US Ambassador to NATO Victoria Nuland who visited Croatia;

21 November – Berlin – at the invitation of the German Bertelsmann Foundation, President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić held a lecture on the topic “Croatia before the elections and on its way to the European Union”;

22-23 November – Dubrovnik – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić was the host of the Regional Economic Forum participated in by presidents Filip Vujanović of Montenegro, Bamir Topi of Albania,

Branko Crvenkovski of Macedonia and Željko Komšić, Chair of the Presidency of Bosnia and Herzegovina;

29 November – Madrid – Minister Kolinda Grabar-Kitarović took part in the plenary session of the 15th OSCE Ministerial Council;

December

2-5 December – Brussels – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić on a visit to Belgium, where he met with NATO Secretary General Jaap de Hoop Scheff er, President of the European Parliament Hans-Gert Pöttering,

EU High Representative for the Common Foreign and Security Policy Javier Solana and with the Enlargement Commissioner Olli Rehn;

17-18 December – Paris – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić paid a working visit to the French Republic, where he met with President Nicolas Sarkozy, Foreign Minister Bernard Kouchner and Director-General of

UNESCO Koichiro Matsuura.

R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

1. ALBANIJA Memorandum o suglasnosti o suradnji između Državnog

odvjetništva Republike Hrvatske i Javnog tužiteljstva

Republike Albanije u suzbijanju transnacionalnog kriminala

i pranja novca stečenog od kriminala

11.6.2007. Memorandum of Understanding on Cooperation between the Offi ce of the

Attorney General of the Republic of Croatia and the General Prosecutor’s

Offi ce of the Republic of Albania in Combating Transnational Crime and

Laundering of the Proceeds from Crime

2. ARGENTINA Program kulturne i obrazovne suradnje između Vlade

Republike Hrvatske i Vlade Argentinske Republike od 2007.

do 2010. godine

16.4.2007. Programme of Cultural and Educational Cooperation between the

Government of the Republic of Croatia and the Government of the

Argentine Republic for the Period from 2007 to 2010

3. AUSTRALIJA Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike

Hrvatske i Vlade Australije o zapošljavanju uzdržavanih

članova obitelji diplomatskog i konzularnog osoblja

10.7.2007. Memorandum of Understanding between the Government of the Republic

of Croatia and the Government of Australia on employment of dependants

of diplomatic and consular personnel

4. AUSTRIJA Memorandum o suglasnosti o suradnji između Ministarstva

unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva

policije i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Austrije,

Direktorata za javnu sigurnost

18.5.2007. Memorandum of Understanding on the cooperation between the Ministry

of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate, and

the Ministry of the Interior of the Republic of Austria, General Directorate

for Public Security

5. AUSTRIJA Zajednička deklaracija o suradnji na području sigurnosti u

vezi s Europskim nogometnim prvenstvom 2008. između

ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske i saveznog

ministra unutarnjih poslova Republike Austrije

14.11.2007. Joint Declaration on Cooperation in Security-Related Matters on the

Occasion of the European Football Championship 2008 between the

Minister of the Interior of the Republic of Croatia and the Federal Minister

of the Interior of the Republic of Austria

6. AUSTRIJA Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Austrije o

policijskoj suradnji

14.11.2007. Agreement between the Republic of Croatia and the Republic of Austria on

Police Cooperation

7. AZERBAJDŽAN Zajednička deklaracija Predsjednika Republike Hrvatske i

predsjednika Republike Azerbajdžana

2.10.2007. Joint Declaration of the Presidents of the Republic of Croatia and the

Republic of Azerbaijan

8. AZERBAJDŽAN Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike

Azerbajdžan o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja

2.10.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Republic of Azerbaijan on the Promotion and Reciprocal

Protection of Investments

9. AZERBAJDŽAN Memorandum o suradnji između Ministarstva

gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i

Ministarstva gospodarskog razvitka Republike Azerbajdžan

2.10.2007. Memorandum on Cooperation between the Ministry of Economy, Labour

and Entrepreneurship of the Republic of Croatia and the Ministry of

Economic Development of the Republic of Azerbaijan

10. AZERBAJDŽAN Protokol o suradnji između Diplomatske akademije

Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

Republike Hrvatske i Diplomatske akademije Ministarstva

vanjskih poslova Republike Azerbajdžan

2.10.2007. Protocol on Cooperation between the Diplomatic Academy of the Ministry

of Foreign Aff airs and European Integration of the Republic of Croatia and

the Diplomatic Academy of the Ministry of Foreign Aff airs of the Republic

of Azerbaijan

11 BIH Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o

dvojnom državljanstvu

29.3.2007. Agreement between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina

on Dual Citizenship

12. BIH Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća

ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u nadzoru državne

granice

29.3.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina on Cooperation in State

Border Control

13. CRNA GORA Protokol o suradnji između Ministarstva vanjskih poslova

i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva

vanjskih poslova Republike Crne Gore

12.1.2007. Protocol on Cooperation Between The Ministry of Foreign Aff airs and

European Integration of the Republic of Croatia and the Ministry of Foreign

Aff airs of the Republic of Montenegro

14. CRNA GORA Protokol o suradnji u procesu europskih integracija između

Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

Republike Hrvatske i Sekretarijata za europske integracije

Republike Crne Gore

12.1.2007. Protocol on Cooperation between the Ministry of Foreign Aff airs and

European Integration of the Republic of Croatia and the Secretariat for

European Integration of the Republic of Montenegro

Godišnjak Yearbook 200790

Popis dvostranih međuna-rodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral interna-tional agreements and acts signed in 2007

R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

15. CRNA GORA Protokol o osnivanju Poslovnog savjeta za gospodarsku

suradnju između Ministarstva gospodarstva, rada i

poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva za

gospodarski razvitak Republike Crne Gore

23.2.2007. Protocol on the setting up of Business Council for Economic Cooperation

between the Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship of the

Republic of Croatia and the Ministry of Economic Development of the

Republic of Montenegro

16. CRNA GORA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike

Crne Gore o međusobnim odnosima u području upravljanja

vodama

4.9.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Republic of Montenegro regarding Mutual Relations in

the Field of Water Management

17. CRNA GORA Memorandum o suglasnosti između Ministarstva kulture

Republike Hrvatske i Ministarstva kulture, sporta i medija

Republike Crne Gore o suradnji u području kulture

11.9.2007. Memorandum of Agreement between the Ministry of Culture of the

Republic of Croatia and the Ministry of Culture, Sports and Media of the

Republic of Montenegro on Cooperation in the Field of Culture

18. ČILE Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike

Čile o suradnji u području kulture

11.4.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Republic of Chile on Cooperation in the Field of Culture

19. DANSKA Ugovor između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju

izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak

14.9.2007 Agreement between the Republic of Croatia and the Kingdom of Denmark

for the avoidance of double taxation and the prevention of fi scal evasion

with respect to taxes on income

20. DANSKA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine

Danske o općim uvjetima za provedbu danske bilateralne

pomoći Hrvatskoj

24.10.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Kingdom of Denmark on general terms and conditions

for the implementation of Denmark’s bilateral assistance to Croatia

21. DANSKA Provedbeni ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Kraljevine Danske u svezi pretpristupne pomoći Hrvatskoj

za razdoblje od 2008. do 2010. godine

12.11.2007. Implementing Agreement between the Government of the Republic of

Croatia and the Government of the Kingdom of Denmark regarding Pre-

Accession Assistance to Croatia 2008-10

22. FRANCUSKA Program kulturne, obrazovne, sveučilišne, znanstvene i

institucionalne suradnje između Vlade Republike Hrvatske i

Vlade Francuske Republike za 2007., 2008. i 2009. godinu

22.3.2007. Programme of Cultural, Educational, Academic, Scientifi c and Institutional

Cooperation between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of French Republic for 2007, 2008 and 2009

23. FRANCUSKA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Francuske Republike o policijskoj suradnji

10.10.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the French Republic on Police Cooperation

24. FRANCUSKA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Francuske Republike o pomoći i suradnji na području zaštite

i spašavanja

10.10.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the French Republic on the Assistance and Cooperation in

the Field of Protection and Rescue

25. GRČKA Izjava o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji

između Republike Hrvatske i Helenske Republike

16.7.2007. Declaration of Friendship, Good Neighbourliness and Cooperation between

the Republic of Croatia and the Hellenic Republic

26. GVINEJA Zajedničko priopćenje o uspostavi diplomatskih odnosa

između Republike Hrvatske i Republike Ekvatorske Gvineje

18.10.2007. Joint Communiqué on the Establishment of Diplomatic Relations between

the Republic of Croatia and the Republic of Equatorial Guinea

27. INDIJA Zajednička izjava ministra znanosti, obrazovanja i športa

Republike Hrvatske i ministra znanosti, tehnologije i

znanosti Republike Indije

2.2.2007. Joint Declaration by the Minister of Science, Education and Sports of the

Republic of Croatia and the Minister of Science and Technology and Earth

Sciences of the Republic of India

28. INDIJA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Republike Indije o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i

službenih putovnica

19.9.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Republic of India on exemption of visa requirements for

holders of diplomatic and offi cial/service passports

29. ITALIJA Ugovor o fi lmskoj koprodukciji između Vlade Republike

Hrvatske i Vlade Talijanske Republike

10.9.2007. Film Co-production Agreement between the Government of the Republic of

Croatia and the Government of the Italian Republic

30. IZRAEL Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države

Izrael o obavljanju dohodovne djelatnosti članova obitelji

članova diplomatskih misija i konzularnih ureda

7.11.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the State of Israel on the gainful occupation for family

members of members of diplomatic missions and consular posts

31. KAZAKSTAN Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike

Kazakstan o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala,

nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim

tvarima, terorizma i drugih oblika kaznenih djela

5.7.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and

the Government of the Republic of Kazakhstan on the Cooperation in

Combating Organized Crime, Illicit Traffi cking in Narcotic Drugs and

Psychotropic Substances, Terrorism and Other Types of Crime

Dodaci Annex

91

R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

32. REPUBLIKA KONGO Zajedničko priopćenje o uspostavi diplomatskih odnosa

između Republike Hrvatske i Republike Kongo

10.5.2007. Joint Communiqué on the Establishment of Diplomatic Relations between

the Republic of Croatia and the Republic of the Congo

33. DEMOKRATSKA

REPUBLIKA KONGO

Zajedničko priopćenje o uspostavi diplomatskih odnosa

između Republike Hrvatske i Demokratske Republike Kongo

19.10.2007. Joint Communiqué on the Establishment of Diplomatic Relations between

the Republic of Croatia and the Democratic Republic of the Congo

34. KUBA Protokol Četvrte sjednice Mješovite međuvladine komisije

između Republike Hrvatske i Republike Kube

11.5.2007. Protocol of the IV Session of the Joint Intergovernmental Commission

between the Republic of Croatia and the Republic of Cuba

35. LITVA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Republike Litve o suradnji na području turizma

20.2.2007 Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Republic of Lithuania on Co-operation in the Field of

Tourism

36. LITVA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike

Litve o kulturnoj, obrazovnoj i znanstvenoj suradnji

20.2.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Republic of Lithuania on Cultural, Educational and

Scientifi c Cooperation

37. LUKSEMBURG Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Velikog

Vojvodstva Luksemburga o suradnji u području kulture,

obrazovanja, znanosti, mladeži i športa

22.2.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Grand Duchy of Luxembourg on Co-operation in the

Field of Culture, Education, Science, Youth and Sport

38. MAĐARSKA Memorandum o razumijevanju o suradnji između Vlade

Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji

na europskim kulturnim pitanjima

17.5.2007. Memorandum of Understanding regarding the Co-operation between the

Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic

of Hungary in European Cultural Aff airs

39. MAĐARSKA Sporazum o suradnji lokalnih samouprava između

Središnjeg državnog ureda za upravu Republike Hrvatske

i Ministarstva lokalne samouprave i regionalnog razvitka

Republike Mađarske

17.5.2007. Agreement on Cooperation of Local Governments between the Central

State Offi ce for Administration of the Republic of Croatia and the Ministry

of Local Government and Regional Development of the Republic of Hungary

40. MAĐARSKA Protokol o suradnji između Ministarstva gospodarstva,

rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva

gospodarstva i transporta Republike Mađarske

17.5.2007. Protocol on Cooperation between the Ministry of Economy, Labour and

Entrepreneurship of the Republic of Croatia and the Ministry of Economy

and Transport of the Republic of Hungary

41. MAĐARSKA Deklaracija o namjeri suradnje glede nacionalne i regionalne

politike razvitka i njihove primjene

17.5.2007. Declaration of Intent Concerning the National and Regional Policy

Development and Implementation

42. MAĐARSKA Sporazum o izmjenama i dopunama Sporazuma između

Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o

izgradnji cestovnog graničnog mosta na rijeci Muri na

autocesti između Letenye i Goričana na paneuropskom

prometnom koridoru V/b potpisanog u Budimpešti 16.

prosinca 2004. godine

17.5.2007. Agreement on amendments to the Agreement between the Government

of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Hungary

on building the border crossing bridge over river Mura on the Letenye -

Goričan highway, on the pan-European corridor Vb signed in Budapest on 16

December 2004

43. MAĐARSKA Memorandum o suglasnosti o suradnji između Ministarstva

unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva

policije i Sjedišta nacionalne policije Republike Mađarske

tijekom turističke sezone

18.5.2007. Memorandum of Understanding on the cooperation between the Ministry

of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate and the

National Police Headquarters of the Republic of Hungary during the tourist

season

44. MAKEDONIJA Sporazum između Republike Hrvatske i Republike

Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici

Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj

13.10.2007. Agreement between the Republic of Croatia and the Republic of Macedonia

on Protection of the Croatian minority in the Republic of Macedonia and the

Macedonian minority in the Republic of Croatia

45. MAKEDONIJA Memorandum o suglasnosti i međusobnoj suradnji u

borbi protiv svih oblika teškog kriminala između Državnog

odvjetništva Republike Hrvatske i Javnog tužiteljstva

Republike Makedonije

13.11.2007. Memorandum of Understanding and Mutual Cooperation in Combating all

Forms of Major Crime between the Offi ce of the Attorney General of the

Republic of Croatia and the General Prosecutor’s Offi ce of the Republic of

Macedonia

46. MAURICIJUS Protokol o suradnji između Ministarstva vanjskih poslova

i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva

vanjskih poslova, međunarodne trgovine i suradnje

Republike Mauricijus

25.9.2007. Protocol on Cooperation between the Ministry of Foreign Aff airs and

European Integration of the Republic of the Croatia and the Ministry of

Foreign Aff airs, International Trade and Cooperation of the Republic of

Mauritius

Godišnjak Yearbook 200792

Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral international agreements and acts signed in 2007

R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

47. MOLDOVA Memorandum o razumijevanju između Ureda za

sprječavanje pranja novca Ministarstva fi nancija Republike

Hrvatske i Centra za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta

i korupcije Republike Moldove o suradnji u vezi razmjene

podataka povezanih s pranjem novca i fi nanciranjem

terorizma

3.7.2007. Memorandum of Understanding between the Anti-money Laundering

Offi ce of the Ministry of Finance of the Republic of Croatia and the Centre

for Combating Economic Crimes and Corruption of the Republic of Moldova

regarding the cooperation in and exchange of information related to money

laundering and terrorism fi nancing

48. MOLDOVA Protokol o suradnji u procesu europskih integracija između

Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i

europskih integracija Republike Moldove

28.9.2007. Protocol on Cooperation in the process of European Integration between

the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of the Republic

of Croatia and the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of

Republic of Moldova

49. MONGOLIJA Memorandum o suglasnosti između Ministarstva kulture

Republike Hrvatske i Ministarstva obrazovanja, kulture i

znanosti Mongolije o kulturnoj suradnji

13.6.2007. Memorandum of Understanding between the Ministry of Culture of the

Republic of Croatia and the Ministry of Education, Culture and Science of

Mongolia on Cultural Cooperation

50. NIZOZEMSKA Sporazum između Ministarstva fi nancija Republike

Hrvatske i ministra za razvojnu suradnju Kraljevine

Nizozemske o darovnici za fi nanciranje savjetničkih usluga

radi poboljšanja procesa upravljanja ljudskim resursima u

Ministarstvu fi nancija

7.3.2007. Arrangement between the Ministry of Finance of the Republic of Croatia

and the Netherlands` Minister for Development Co-operation concerning

the ongoing Project Management Training Course for the Ministry of Finance

in the Republic of Croatia

51. NORVEŠKA Memorandum o suglasnosti između Ministarstva vanjskih

poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i

Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške o

Programu bilateralne pomoći za 2007.godinu

22.10.2007. Memorandum of Understanding between the Ministry of Foreign Aff airs

and European Integration of the Republic of Croatia and the Royal

Norwegian Ministry of Foreign Aff airs regarding Bilateral Project Assistance

Program 2007

52. NJEMAČKA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne

Republike Njemačke o fi nancijskoj suradnji (2004. godina)

20.3.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government

of the Federal Republic of Germany on fi nancial cooperation (year 2004)

53. NJEMAČKA Zajednička izjava namjere o suradnji na području zaštite

voda između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske i Ministarstva

okoliša, zaštite prirode i nuklearne sigurnosti Savezne

Republike Njemačke

5.4.2007. Joint Statement of Intent on Cooperation in Water Protection between the

Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management and the Ministry

of Environment, Nature Protection and Nuclear Safety of the Federal

Republic of Germany

54. NJEMAČKA Zajednička izjava o suradnji na području vodnoga

gospodarstva između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva

i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske i Bavarskog

državnog ministarstva za okoliš, zdravlje i zaštitu potrošača

17.10.2007. Joint Statement on Cooperation in Water Management

between the Ministry of Agriculture, Forestry and Water

Management of the Republic of Croatia and Bavarian State

Ministry for Environment, Health and Consumer Protection

55. NJEMAČKA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne

Republike Njemačke o projektima: “Poticanje gospodarstva

i zapošljavanja”, “Poticanje gospodarstva i zapošljavanja u

području prehrambenog gospodarstva” i “Fond za studije i

stručne kadrove”

14.11.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Federal Republic of Germany on projects “Fostering

economy and employment”; “Fostering economy and employment in the

fi eld of alimentary economy” and “The fund for studies and expert training”

56. NJEMAČKA Zapisnik o radnim razgovorima između izaslanstva

Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

Republike Hrvatske i izaslanstva Saveznog ministarstva za

gospodarsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke

radi pripreme i dogovaranja suradnje u cilju poticanja

razvoja u 2007. godini

18.12.2007. Minutes of consultations between the Ministry of Foreign Aff airs and

European Integration of the Republic of Croatia and the Federal Ministry

for Economic Cooperation and Development of the Federal Republic of

Germany for the preparation and agreement on cooperation aimed at

fostering development in the year 2007

57. PAKISTAN Memorandum o suglasnosti o bilateralnim konzultacijama

između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

i Ministarstva vanjskih poslova Islamske Republike Pakistan

1.6.2007. Memorandum of Understanding on Bilateral Consultations between

the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of the Republic

of Croatia and the Ministry of Foreign Aff airs of the Islamic Republic of

Pakistan

58. RUMUNJSKA Hrvatsko-rumunjski zajednički akcijski plan u području

suradnje i zajedničkog djelovanja u borbi protiv

organiziranog transnacionalnog kriminaliteta, nezakonitih

migracija i drugih povezanih aktivnosti

5.7.2007. Croatian- Romanian Joint Action Plan on the cooperation and collaboration

in the fi ght against trans-national organized criminality, illegal migration

and other related activities

Dodaci Annex

93

R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

59. SLOVAČKA Program suradnje između Ministarstva kulture Republike

Hrvatske i Ministarstva kulture Slovačke Republike za

razdoblje od 2007. do 2010. godine

10.7.2007. Programme of Co-operation between the Ministry of Culture of the

Republic of Croatia and the Ministry of Culture of the Slovak Republic for

the Period from 2007 to 2010

60. SLOVENIJA Protokol o načinima djelovanja na granici između Republike

Hrvatske i Republike Slovenije za olakšavanje prometa i

unapređenje suradnje u borbi protiv carinskih prijevara

13.2.2007. Protocol on Operational Arrangements on the Border between the Republic

of Croatia and the Republic of Slovenia for Relief of Traffi c and Enhanced

Cooperation in the Fight Against Customs Fraud

61. SLOVENIJA Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike

Hrvatske, Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih

poslova Republike Slovenije, Policije o osnivanju zajedničkih

radnih skupina

3.7.2007 Protocol between the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia,

General Police Directorate, and the Ministry of the Interior of the Republic

of Slovenia, the Police, on the Establishment of Joint Working Groups

62. SLOVENIJA Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike

Hrvatske, Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih

poslova Republike Slovenije, Policije o zajedničkoj

kontaktnoj službi na graničnom prijelazu Obrežje

3.7.2007. Protocol between the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia,

General Police Directorate, and the Ministry of the Interior of the Republic

of Slovenia, The Police, on the Common Contact Service at the Obrežje

Border Crossing Point

63. ŠRI LANKA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Demokratske Socijalističke Republike Šri Lanke o suradnji

na području kulture, obrazovanja, znanosti, tehnologije i

športa

10.9.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Democratic Socialist Republic of Sri Lanka on Co-

operation in the fi elds of culture, education, science, technology and sports

64. ŠVEDSKA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Kraljevine Švedske o suradnji na području obrane

1.2.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Kingdom of Sweden concerning Cooperation in the Field

of Defence

65. UKRAJINA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta

ministara Ukrajine o međusobnoj pomoći u carinskim

pitanjima

31.5.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Cabinet of Ministers of Ukraine regarding Mutual Assistance in Customs

Matters

66. UKRAJINA Plan suradnje između Republike Hrvatske i Ukrajine za

razdoblje 2007.-2008. godine na političkom, trgovinsko-

gospodarskom, te humanističkom području

25.9.2007. Plan of Co-operation between the Republic of Croatia and the Republic

of Ukraine in the political, trade economic, and humanitarian fi eld for the

2007-2008 period

67. URUGVAJ Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Istočne

Republike Urugvaj o suradnji na području kulture, znanosti

i obrazovanja

18.4.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the

Government of the Eastern Republic of Uruguay on Cooperation in the

Fields of Culture, Science and Education

Godišnjak Yearbook 200794

Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral international agreements and acts signed in 2007

R.B MEĐUNARODNE

ORGANIZACIJE I DR.

NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

1. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog

zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju

Republike Hrvatske u djelovanju ES0601 “Napredak u

homogenizaciji postupka klimatskog slijeda: integrirani

pristup”

31.1.2007. Memorandum of Understanding for the

Implementation of a European Concerted Research

Action Designated as COST Action ES0601 Advances

in Homogenisation Methods of Climate Series: An

Integrated Approach (HOME)

2. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog

zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju

Republike Hrvatske u djelovanju FA0604 “Genom

Tritikalea za unaprjeđivanje europskih osnovnih usjeva”

31.1.2007. Memorandum of Understanding for the Implementation

of a European Concerted Research Action Designated

as COST Action FA0604 Triticeae genomics for the

advancement of essential European crops

3. EU Sporazum o fi nanciranju između Vlade Republike

Hrvatske i Europske komisije za Nacionalni PHARE

program za 2006. godinu

31.1.2007. Financing Agreement between the Government

of the Republic of Croatia and the European

Commission for Croatia 2006 PHARE National

Programme

4. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog

zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju

Republike Hrvatske u djelovanju ICO603 “Sustavi antena

i senzori za tehnologije informacijskog društva (ASSIST)

14.2.2007. Memorandum of Understanding for the

Implementation of a European Concerted Research

Action Designated as COST Action ICO603 “Antenna

Systems & Sensors for Information Society

Technologies (ASSIST)”

5. IBRD Ugovor o predujmu zajma br. P4320 za Projekt

modernizacije Porezne uprave između Republike

Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj

14.2.2007. Advance for Preparation of Proposed Revenue

Administration Modernization Project Agreement

Letter No. P4320

6. EU Sporazum o fi nanciranju između Vlade Republike

Hrvatske i Europske komisije za Prekograničnu suradnju

Hrvatske, Slovenije i Mađarske, Phare CBC/INTERREG III

A - Program za susjedstvo

20.2.2007. Financing Agreement between the Government

of the Republic of Croatia and the European

Commission, Cross-Border Co-operation between

Croatia, Slovenia and Hungary, PHARE CBC /

INTERREG IIIA - Neighbourhood Programme

7. ARAPSKA LIGA Memorandum o suglasnosti između Ministarstva

vanjskih poslova i europskih integracija Republike

Hrvatske i Glavnog tajništva Lige arapskih država

28.2.2007. Memorandum of Understanding between the

Ministry of Foreign Aff airs and European Integration

of the Republic of Croatia and the General Secretariat

of the League of Arab States

8. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog

zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju

Republike Hrvatske u djelovanju FP0601 “Upravljanje

šumama i vodenim ciklusom (FORMAN)”

28.3.2007. Memorandum of Understanding for the

implementation of a European Concerted Research

Action designated as COST Action FP0601 “Forest

Management and the Water Cycle (FORMAN)”

9. UNDP Sporazum između Republike Hrvatske i Programa za

razvoj Ujedinjenih naroda o izmjeni i dopuni Sporazuma

između Republike Hrvatske i Programa za razvoj

Ujedinjenih naroda

5.4.2007. Agreement between the Republic of Croatia and

United Nations Development Program of Amending

the Agreement between the Republic of Croatia and

the United Nations Development Programme

10. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog

zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju

Republike Hrvatske u djelovanju CM 0603 “Slobodni

radikali u kemijskoj biologiji”

17.4.2007. Memorandum of Understanding for the

Implementation of a European Concerted Research

Action Designated as COST Action CM 0603 “Free

Radicals in Chemical Biology”

11. EU Memorandum o razumijevanju između Europske

zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike

Hrvatske u programu Kultura (2007-2013)

4.5.2007. Memorandum of Understanding between the

European Community and the Republic of Croatia

on the participation of the Republic of Croatia in the

Culture programme (2007 to 2013)

12. CEB Okvirni ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i

Razvojne banke Vijeća Europe broj F/P 1576 (2006) za

Projekt fi nanciranja zdravstvenih ustanova u Republici

Hrvatskoj i Opća pravila pozajmljivanja

1.6.2007. Framework Loan Agreement between the Republic

of Croatia and Council of Europe Development Bank

(F/P 1576 (2006) W)

Dodaci Annex

95

R.B MEĐUNARODNE

ORGANIZACIJE I DR.

NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

13. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog

zajedničkog djelovanja nazvanog COST djelovanje 298

“Sudjelovanje u širokopojasnom društvu”

5.6.2007. Memorandum of Understanding for the

Implementation of European Concerted Research

Action Designated as COST Action 298 “Participation

in the Broad and Society”

14. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog

zajedničkog djelovanja nazvanog COST djelovanje 299 “

Optička vlakna za nove izazove informatičkom društvu

(FIDES)“

5.6.2007. Memorandum of Understanding for the implementation

of a European Concerted Research Action designated

as COST Action 299 “Optical Fibres for New Challenges

Facing the Information Society (FIDES)”

15. IBRD Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i

Međunarodne banke za obnovu i razvoj za “Projekt

obnove riječkog prometnog pravca”

11.6.2007. Guarantee Agreement (Additional Loan for Rijeka

Gateway Project) between Republic of Croatia and

International Bank for Reconstruction and Development

16. IBRD Drugi programski zajam za prilagodbu između Republike

Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (PAL 2

zajam) (Zajam br. 7450 HR)

11.6.2007. Loan Agreement (Second Programmatic Adjustment Loan)

between Republic of Croatia and International Bank for

Reconstruction and Development (Loan number 7450)

17. IBRD Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i

Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt

unutarnje vode

12.6.2007. Loan Agreement (Inland Waters Project) between the

Republic of Croatia and the International Bank for

Reconstruction and Development

18. EU Memorandum o razumijevanju između Europske

zajednice i Republike Hrvatske o pristupanju

Republike Hrvatske Sedmom okvirnom programu

Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoji i

demonstracijske aktivnosti (2007.-2013.)

13.6.2007. Memorandum of Understanding Between the

Republic of Croatia and the European Community

on the Association of the Republic of Croatia to the

Seventh Framework Programme of the European

Community for Research, Technological Development

And Demonstration Activities (2007-2013)

19. IBRD Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i

Međunarodne banke za obnovu i razvoj (Projekt

modernizacije Porezne uprave)

3.7.2007. Loan Agreement (Revenue Administration

Modernization Project) between the Republic

of Croatia and the International Bank for

Reconstruction and Development

20. IOM Memorandum o suglasnosti između Ministarstva

unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Međunarodne

organizacije za migracije

5.7.2007. Memorandum of Understanding between the

Ministry of the Interior of the Republic of Croatia and

the International Organization for Migration

21. IOM Protokol o suradnji između Ministarstva unutarnjih

poslova Republike Hrvatske i Međunarodne organizacije

za migracije, u provedbi projekta “ Tehnička izgradnja

kapaciteta i povećanje prekogranične suradnje na granici

Republike Hrvatske i Republike Srbije”

5.7.2007. Protocol on cooperation between the Ministry

of Interior of the Republic of Croatia and the

International Organization for Migration regarding

the Implementation of the project” Technical

Capacity Building and Increased Cross-Border

Cooperation at the Croatian-Serbian Border”

22. EU Sporazum o fi nanciranju između Vlade Republike

Hrvatske i Europske komisije za Jadransku

prekograničnu suradnju Hrvatske i Italije, Phare 2006

CBC/ INTERREG III A- Novi Jadranski program za

susjedstvo

17.7.2007. Financing Agreement between the Government of the

Republic of Croatia and the European Commission,

Adriatic Cross-Border Co-operation between Croatia

and Italy, PHARE CBC / INTERREG IIIA -Adriatic New

Neighbourhood Programme (ANNP)

23. EU Sporazum o fi nanciranju između Europske komisije i

Vlade Republike Hrvatske za program potpore Zajednice

na području nuklearne sigurnosti za Hrvatsku za 2006.

godinu

30.7.2007. Financing Agreement between the European

Commission and the Government of the Republic of

Croatia for the Programme of the Community support

in the fi eld of Nuclear Safety for Croatia for 2006

24. EIB Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske

investicijske banke i Ugovor o fi nanciranju između

Europske investicijske banke i Plinacro d.o.o. za projekt”

Plinacro plinovodi II”

31.7.2007. Plinacro Gas Pipelines II Guarantee Agreement

between Republic of Croatia and European

Investment Bank Plinacro Gas Pipelines II Finance

Contract between European Investment Bank and

Plinacro d.o.o.

Godišnjak Yearbook 200796

Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral international agreements and acts signed in 2007

R.B MEĐUNARODNE

ORGANIZACIJE I DR.

NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

25. EU Memorandum o suglasnosti između Europske zajednice

i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske

u Programu Zajednice za zapošljavanje i socijalnu

solidarnost, PROGRESS

10.8.2007. Memorandum of Understanding between the

European Community and the Republic of Croatia

on the Participation of the Republic of Croatia in the

Community Programme for Employment and Social

Solidarity, Progress

26. EU Okvirni sporazum između Vlade Republike Hrvatske

i Komisije Europskih zajednica o pravima za suradnju

u svezi fi nancijske pomoći EZ Republici Hrvatskoj u

provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne

pomoći IPA

27.8.2007. Framework Agreement between the Government of

the Republic of Croatia and the Commission of the

European Communities on the Rules for Co-Operation

Concerning EC-Financial Assistance to the Framework

of the Implementation of the Assistance Framework

of the Implementation of the Assistance Under the

Instrument for Pre-Accession Assistance IPA

27. EU Memorandum o razumijevanju između Europske

zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike

Hrvatske u “Financijskom instrumentu za civilnu

zaštitu”

4.9.2007. Memorandum of Understanding between the

European Community and the Republic of Croatia

on the participation of the Republic of Croatia in the

“Civil Protection Financial Instrument”

28. EIB Ugovor o jamstvu za Projekt “Nova luka Zadar” između

Republike Hrvatske i Europske investicijske banke i

Ugovor o fi nanciranju za Projekt “ Nova Luka Zadar”

između Republike Hrvatske i Europske investicijske

banke

7.9.2007. Zadar New Port Guarantee Agreement between

Republic of Croatia and European Investment Bank

Zadar New Port Finance Contract between European

Investment Bank and Lučka Uprava Zadar

29. WHO Dvogodišnji sporazum o suradnji između Ministarstva

zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i

Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene

organizacije za 2008/2009 godinu

17.9.2007. Biennial Collaborative Agreement (BCA) between

the Ministry of Health and Social Welfare of Republic

of Croatia and the Regional Offi ce for Europe of the

World Health Organization 2008/2009

30. EU Memorandum o razumijevanju između Europske

zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike

Hrvatske u programu Zajednice” Europa za građane”

24.9.2007. Memorandum of Understanding between the

European Community and the Republic of Croatia

on the participation of the Republic of Croatia in the

programme” Europe for Citizens”

31. UNDP Protokol o izvršenju Sporazuma o suradnji između

Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske

i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici

Hrvatskoj u akciji prikupljanja oružja i podizanja razine

svijesti

25.9.2007. Protocol for Execution of the Agreement on

cooperation between the Ministry of Internal

Aff airs of the Republic of Croatia and the United

Nations Development Programme in the Republic of

Croatia in Action of Firearms Collection and Public

Awareness Raising

32. EU Memorandum o razumijevanju između Europske

zajednice i Republike Hrvatske u sudjelovanju

Republike Hrvatske u programu “Posebni program za

poduzetništvo i inovacije kao dio Okvirnog programa za

konkurentnost i inovacije (2007 do 2013)”

1.10.2007. Memorandum of Understanding between the

European Community and the Republic of Croatia

on the participation of the Republic Croatia to

the Community Programme” Entrepreneurship

and Innovation specifi c Programme (EIP) of the

Competitiveness and Innovation Framework

Programme (2007 to 2013)”

33. EU Memorandum o razumijevanju između Republike

Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike

Hrvatske u programu Zajednice “ Inteligentna energija-

Europski program za konkurentnost i inovacije (2007.-

2013.)”

2.10.2007. Memorandum of Understanding between the

Republic of Croatia and the European Community

on the participation of the Republic Croatia in the

Community Programme “Intelligent Energy-Europe

Programme of the” Competitiveness and Innovation

Framework Programme (2007 to 2013)”

Dodaci Annex

97

R.B MEĐUNARODNE

ORGANIZACIJE I DR.

NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM

POTPISIVANJA

ENGLESKI NAZIV

34. EU Sporazum između Republike Hrvatske i Europske unije

o sudjelovanju Republike Hrvatske u policijskoj misiji

Europske unije u Afganistanu ( EUPOL AFGANISTAN)

4.10.2007. Agreement between the Republic of Croatia and the

European Union on the participation of the Republic

of Croatia in the European Union Police Mission in

Afghanistan (EUPOL AFGHANISTAN)

35. EU Memorandum o razumijevanju između Europske

zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike

Hrvatske u Programu podrške politikama za primjenu

informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP)

Okvirnog Programa za konkurentnost i inovacije (2007.

do 2013)

25.10.2007. Memorandum of Understanding between the

Republic of Croatia and the European Community

on the participation of the Republic of Croatia in

the Community’s ICT Policy Support Programme

(ICT PSP) under the Competitiveness and Innovation

Framework Programme (2007 to 2013)

36. EBRD Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske

banke za obnovu i razvoj za “Projekt integracije trgovine

i transporta -Luka Ploče”

9.11.2007. Guarantee Agreement (Port of Ploče Bulk Terminal/

Trade & Transport Integration Project) between

Republic of Croatia and European Bank for

Reconstruction and Development

37. EUROJUST Sporazum između Republike Hrvatske i Eurojusta 9.11.2007. Agreement between the Republic of Croatia and

Eurojust

38. EBRD Ugovor o zajmu između Lučke uprave Ploče i Europske

banke za obnovu i razvoj za “Projekt integracije trgovine

i transporta -Luka Ploče”

9.11.2007. Loan Agreement (Port of Ploče Bulk Terminal/

Trade & Transport Integration Project) between

Port of Ploče Authority and European Bank for

Reconstruction and Development

38. IBRD Ugovor između Republike Hrvatske i Međunarodne banke

za obnovu i razvoj o darovnici za jačanje fi nancijskog

izvještavanja trgovačkih društava br. 090642

22.11.2007. Agreement between the Republic of Croatia

and the International Bank for Reconstruction and

Development – IDF Grant No. TF 090642

40. UNDP Projektni dokument “Potpora nacionalnim kapacitetima

za razvojnu suradnju u Hrvatskoj” između Ministarstva

vanjskih poslova i europskih integracija Republike

Hrvatske i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj

30.11.2007. Project Document Ministry of Foreign Aff airs and

European Integration of the Republic of Croatia

United Nations Development Programme Support

to National Capacities for Development Cooperation

in Croatia

Godišnjak Yearbook 200798

Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral international agreements and acts signed in 2007

Dodaci Annex

99

GodišnjakYearbook2007

Izdavač:

Ministarstvo vanjskih poslova

i europskih integracija

Za izdavača:

Gordan Jandroković

ministar

Urednica:

Olga Kresović-Rogulja

veleposlanica u Ministarstvu vanjskih poslova i

europskih integracija

Priprema teksta:

Samostalni odjel za analitiku

Lektura hrvatskoga teksta:

Kristian Lewis

Engleski prijevod i lektura:

Jasna Težak-Štefanić, Jelena Primorac, Suzana

Lazarević, Nataly Anderson i Samostalna

služba za prevođenje iz područja europskih

integracija

Grafi čko oblikovanje:

Petrak-Žaja Studio

Tisak:

“Tipomat“

d.o.o. za grafi čku djelatnost, promet i poslovne

usluge – Velika Gorica

ISSN: 18 46-1166

Published by:

Ministry of Foreign Aff airs and European

Integration

For the publisher:

Gordan Jandroković

Minister

Editor:

Olga Kresović-Rogulja

Ambassador in the Ministry of Foreign Aff airs and

European Integration

Prepared by:

Department for Political Analysis

Croatian language adviser:

Kristian Lewis

Translation and proofreading:

Jasna Težak-Štefanić, Jelena Primorac, Suzana

Lazarević, Nataly Anderson and

Independent Service for Translation in the Field

of European Integration

Graphic design:

Petrak-Žaja Studio

Printed by:

“Tipomat“

d.o.o. za grafi čku djelatnost, promet i poslovne

usluge – Velika Gorica

Republika Hrvatska

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Republic of Croatia

Ministry of Foreign Aff airs and European Integration