GodišnjakYearbook
Republika Hrvatska
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
Republic of Croatia
Ministry of Foreign Aff airs and European Integration
2007
GodišnjakYearbook2007
Republika Hrvatska
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
Republic of Croatia
Ministry of Foreign Aff airs and European Integration
GodišnjakSadržaj 2007
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioritetaPregovori o pristupanju Europskoj uniji
Politička suradnja Hrvatske i Europske unije
Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državama
RH i NATO
Aktivnosti u regiji
Uvodna riječ ministra
68
14
19
26
30
Multilateralna suradnjaUjedinjeni narodi
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)
Vijeće Europe
Ostale regionalne organizacije i inicijative
Međunarodna sigurnost
Ljudska prava
3638
44
46
48
50
52
Ostale aktivnostiJavna diplomacija
Međunarodna kulturna suradnja
Manjine, iseljeništvo i useljeništvo
Razvoj službe vanjskih poslova
6668
71
74
77
DodaciKronologija
Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godini
8284
90
Izvaneuropska politička i gospodarska bilateralaOdnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i Oceanije
5456
4
2007YearbookContents
An introductory word from the Minister
Realization of foreign policy prioritiesNegotiations on accession to the European Union
Political co-operation between Croatia and the European Union
Relations with European Union Member States and other European countries
The Republic of Croatia and NATO
Activities in the region
78
14
19
26
30
Multilateral co-operationUnited Nations
Organisation for Security and Co-operation in Europe (OSCE)
Council of Europe
Other regional organisations and initiatives
International security
Human rights
3738
44
46
48
50
52
Other activitiesPublic diplomacy
International cultural co-operation
Minorities, emigration and immigration
Development of the foreign aff airs service
6768
71
74
77
AnnexChronology
List of bilateral international agreements and acts signed in 2007
8385
90
Political and economic bilateral relations outside EuropeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania
4
5556
Godišnjak Yearbook 20074
Trećim Godišnjakom Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integra-cija Republike Hrvatske ponovno otvara vrata domaćoj i stranoj javnosti, dajući pregled vanjskopolitičkih aktivnosti u 2007. godini. I ovoga puta nastojalo se zabilježiti sva važna zbivanja na području vanjske politike i ujediniti ih na jednome mjestu, kao što je to praksa i u drugim razvijenim demokratskim zemljama.
Tu je 2007. godinu Hrvatska počela obilježavanjem petnaeste obljetnice međunarodnoga priznanja. Prisjetimo li se početaka i okolnosti u kojima se Hrvatska kao samostalna država uključila u međunarodna zbivanja, vidjet ćemo da je u veoma kratkom razdoblju, povijesno gledano, posti-gnut izniman vanjskopolitički uspjeh. Samo petnaest godina dijeli nas od podizanja hrvatske zastave pred zgradom UN-a u New Yorku do današnje-ga iznimno cijenjenog položaja Hrvatske, ne samo u okviru UN-a, već i u suvremenim međunarodnim odnosima u cijelosti.
I 2007. potvrdila je da ti odnosi svake godine postaju sve složeniji, a djelo-vanje u njima sve zahtjevnije. Tome posebno pridonosi globalizacija koja svijet dijeli na države koje idu dalje i na one koje, nažalost, gube korak s ubrzanim napretkom i razvitkom. U današnje vrijeme brzih promjena i prilagođavanja zaostatci se teško nadoknađuju, a izgubljeno vrijeme po-staje uteg za budućnost. Svjesna svega toga Hrvatska nije gubila vrijeme ni tijekom protekle godine.
Proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji nastavljen je. Pregovori su otvoreni u novih jedanaest poglavlja, čime se broj ukupno otvorenih poglavlja povećao na šesnaest, uključujući i dva privremeno zatvorena poglavlja. Osim toga, intenzivirano je ispunjavanje obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Nacionalnoga programa za pridruživanje Europskoj uniji. Sve to uvelo je Hrvatsku u ključnu fazu pregovaračkoga procesa, naznačivši postupno njegov završetak i krajnji cilj – članstvo Hrvatske u jednoj od najvažnijih svjetskih zajednica.
Tijekom godine završen je šesti ciklus Akcijskoga plana za članstvo u NA-TO-u, čime je Hrvatska ušla u posljednju fazu pridruživanja Sjevernoatlant-skom savezu. Zajedničke demokratske vrijednosti, kolektivni sustav obrane i najveći svjetski gospodarski potencijal samo su neka od obilježja toga save-za država kojem će se i Hrvatska uskoro pridružiti kao punopravna članica.
Osim uspjeha u daljnjem približavanju euroatlantskim integracijama, Hrvatska je u protekloj godini učvrstila nedvojbeni status lidera na prostoru jugoistočne Europe. Veoma uspješnim predsjedanjem Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi Hrvatska je pridonijela uspostavi novoga mehanizma suradnje u regiji. Na čelo novoosnovanog Vijeća za regionalnu suradnju izabran je hrvatski diplomat, što također potvrđuje kvalitetu i konstruktivan pristup hrvatske vanjske politike, u prvom redu prema svojim susjedima, ali i svim ostalim zemljama regije.
Hrvatska je u 2007. organizirala nekoliko važnih međunarodnih konferen-cija regionalne, sigurnosne i energetske tematike, čime je nastavila svoj
With this third consecutive Yearbook, the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of the Republic of Croatia once more opens its doors to the public, at home and abroad, by providing an overview of our foreign policy activities in 2007. Once again, we have tried our best to document all the major events in the fi eld of foreign policy and to unite them all in one publication, a practice also common in other developed democracies.
This was the year in which Croatia celebrated the fi fteenth anniversary of its recognition by the international community. If we remember the beginnings and the circumstances in which Croatia joined the international stage as an independent country, we will see how in a very short period of time, historically speaking, exceptional successes in foreign policy have been achieved. It has only been fi fteen years since the Croatian fl ag was fi rst raised on its mast in front of the UN building in New York, while today Croatia is held in high esteem, not only in the UN, but in contemporary international relations in general.
The year 2007 again showed that these relations become more complex with each year, and that work in this fi eld is ever more demanding. Globalisation in particular contributes to this, dividing the world into countries which are moving forward, and those which, unfortunately, cannot keep up with the fast pace of progress and development. In today’s world we must be ready for rapid change and adjustment, and if we lose step it is diffi cult to catch up, while time wasted becomes a burden in the future. Fully aware of this, once again in 2007, Croatia didn’t miss a step.
The process of accession of the Republic of Croatia to the European Union has continued. Negotiations have been opened in 11 new chapters, bringing the total number of chapters opened to 16, including two which have also been provision-ally closed. Moreover, fulfi lment of the requirements arising from the Stabilisation and Association Agreement and the National Programme for Accession to the Eu-ropean Union has gained momentum. All of this has brought Croatia to a key stage in the negotiations process, gradually moving toward completion and its fi nal goal: Croatia’s membership in one of the most important global communities.
During the year, the sixth cycle of the NATO Membership Action Plan was com-pleted, bringing Croatia to the last stage of joining the North Atlantic Alliance. Shared democratic values, a collective defence system and the biggest economic potential in the world are only a few of the features of this alliance of nations that Croatia will soon join as a full member.
In addition to the success in continuing rapprochement to Euro-Atlantic integration, last year Croatia strengthened its indisputable status of a leader in South Eastern Europe. Croatia’s exceptionally successful Chairmanship-in-Offi ce of the South East European Co-operation Process contributed to the creation of a new mechanism of co-operation in the region. A Croatian diplomat has been appointed Secretary General of the newly founded Regional Co-oper-ation Council, a further testament to the quality and constructive approach of Croatian foreign policy, primarily in relation to its neighbours, but also towards all other countries in the region.
During 2007, Croatia organised several important international conferences on regional, security and energy issues, thus continuing its active engagement in
Uvodna riječ ministraAn Introductory Word from the Minister
Uvodna riječ ministra An Introductory Word from the Minister
5
aktivan angažman u pronalaženju rješenja aktualnih svjetskih problema. U tim je prigodama ugostila mnoge svjetske uglednike, među ostalima, predsjedateljicu Europskoga vijeća – njemačku saveznu kancelarku Ange-lu Merkel, predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa, pred-sjednika Europskoga parlamenta Hans-Gerta Pötteringa, glavnoga tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheff era, predsjedatelja OESS-a, španjolskoga ministra vanjskih poslova Miguela Angela Moratinosa, glavnoga tajnika Vijeća Europe Terryja Davisa, predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, kao i mnogobrojne druge predsjednike država i vlada te ministre.
Angažmanom svojih vojnika, policijskih djelatnika i diplomata u 16 mirovnih misija diljem svijeta Hrvatska je i tijekom 2007. nastavila prido-nositi postizanju svjetskoga mira i održavanju sigurnosti. Osim toga, kao potpisnica i aktivna sudionica više mehanizama kooperativne sigurnosti Hrvatska daje obol i svojoj sigurnoj budućnosti.
Onima koji manje poznaju suvremene međunarodne odnose uključenost u tako širok spektar vanjskopolitičkih aktivnosti može se činiti suvišnom za zemlju veličine Hrvatske. No da bi se mogao pratiti ubrzani napredak u globaliziranom svijetu, država mora biti dio toga svijeta, mora biti aktivno uključena u promišljanje i procese njegova napretka ili jednostavno reče-no – mora biti “globalni igrač“. Možemo slobodno reći da Hrvatska to već jest. Potvrda za to stigla je u listopadu prošle godine na zasjedanju Opće skupštine UN-a kada je izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti za razdoblje 2008. – 2009. U okviru mandata u Vijeću sigurnosti povjereno nam je predsjedanje i supredsjedanje nekima od najvažnijih odbora, što omogućuje intenziviranje suradnje s mnogim državama, uključujući i gospodarsku suradnju koju ćemo svakako nastojati ojačati.
Bez obzira na sve navedene uspjehe, vremena za slavlje nema. Pred nama je dovršetak posla kojim ćemo defi nitivno i trajno osigurati napredak Hr-vatske i njezinih građana. Godina 2007. bila je, bez daljnjega, uspješna vanj-skopolitička godina. Međutim, godine koje slijede, pritom posebno 2008. kao ključna za hrvatske euroatlantske ambicije, moraju biti još uspješnije. Da bismo to postigli, moramo nastaviti provoditi zacrtanu vanjsku politi-ku i slijediti postavljene prioritete. A oni ostaju jasni – nastavak inten-ziviranja aktivnosti prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, aktivni angažman u okviru UN-a, nastavak suradnje sa susjednim zemljama i zemljama regije, zadržavajući stečeni liderski status, te jačanje gospodar-skoga položaja Hrvatske na regionalnim, europskim i svjetskim tržištima.
Godinu 2007. možemo smatrati godinom u kojoj je Hrvatska svojim sveukupnim napretkom te proaktivnim i odgovornim vanjskopolitičkim djelovanjem u potpunosti afi rmirala i učvrstila svoj status u regiji. Pred nama su godine europske, transatlantske i svjetske afi rmacije Hrvatske o kojima će, uvjeren sam, svjedočiti i sljedeći godišnjaci.
fi nding solutions to current global problems. On these occasions, Croatia played host to a number of international dignitaries, among others President of the European Council, Federal Chancellor Angela Merkel; President of the European Commission José Manuel Barroso; President of the European Parliament Hans-Gert Pöttering; NATO’s Secretary General Jaap de Hoop Scheff er; the OSCE Chairman-in-Offi ce, Spanish Foreign Minister Miguel Angel Moratinos; Secretary General of the Council of Eu-rope Terry Davis, President of the Russian Federation Vladimir Putin, and a number of other heads of state and government, as well as ministers.
With the engagement of its soldiers, police offi cers and diplomats in 16 peace missions in 2007 Croatia continued to make a contribution to maintaining peace and security in the world. Furthermore, as a signatory to and active participant in several mechanisms of co-operation in secu-rity, Croatia is also investing in the safety of its own future.
To those less acquainted with contemporary international relations, involvement in such a wide range of foreign policy activities may seem excessive for a country of Croatia’s size. However, in order to keep up with the rapid pace of progress in a globalised world, every country must take part, must be actively engaged in decision-making in the process of world development, or, to put it simply, must be a “global player”. We can safely say that Croatia is indeed a global player. Evidence of this arrived in October of last year, at the session of the UN General Assembly when Croatia was elected a non-permanent member of the Security Council for the period 2008 to 2009. Within the Security Council mandate, we have been entrusted with the chairmanship or co-chairmanship of some of the most important committees, enabling us to establish close co-operation with a great many countries, including economic co-operation, something we most certainly intend to strengthen.
Regardless of all these successes, this is not a time to rest on our laurels. The completion of a task which will decidedly and permanently bring progress for Croatia and its citizens is still ahead of us. The year 2007 was, without any doubt, a successful year in foreign policy. However, the years ahead, 2008 in particular being crucial for Croatia’s Euro-Atlantic ambitions, have to be even more successful. To achieve this goal, we have to continue to implement the foreign policy we have mapped out and pursue the priorities we have determined. These priorities are clear: further intensifi cation of activities that lead to membership in the European Union and NATO, active engagement within the UN, and continued co-operation with neighbouring countries and other countries in the region while maintaining our leader status. In addition, we must strengthen Croatia’s economic position on regional, European and global markets.
We can consider the year 2007 to be the year in which Croatia fully affi rmed and consolidated its status in the region due to its overall progress and its proactive and responsible foreign policy. Ahead of us are the years in which Croatia will affi rm itself in the European, transatlantic and global arenas, the evidence of which, I am sure, will be in the Yearbooks to come.
Gordan Jandroković
ministar vanjskih poslova i
europskih integracija
Minister of Foreign Aff airs and
European Integration
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta
Pregovori o pristupanju Europskoj uniji
Otvoreno 16 poglavlja
Povezivanje pristupnih pregovora i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
Priprema državne uprave za europske poslove
Mjesečno gotovo 15.000 poziva “Halo EU“
Hrvatski – budući službeni jezik Europske unije
Politička suradnja Hrvatske i Europske unije
Ključno – ispunjavanje političkih kriterija
522 pridruživanja stajalištima Europske unije
Snažna potpora Europskoga parlamenta
Sve veći interes županija i civilnog društva za Europsku uniju
Priprema hrvatskih stručnjaka za rad u specijaliziranim agencijama
Konkretna fi nancijska pomoć Europske unije
Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državama
Intenzivna komunikacija sa svim članicama Europske unije
Irska srebrna kovanica s Meštrovićevim reljefom
Hrvatski gospodarski dani u Düsseldorfu i Münchenu
Prioritet portugalskoga predsjedanja – ubrzanje pregovora
RH i NATO
Završen i šesti, zadnji ciklus Akcijskoga plana za članstvo
Američko-jadranska povelja – odličan primjer regionalne suradnje
Hrvatska – domaćin skupova i vježbi NATO-a
Aktivnosti u regiji
Regionalna suradnja u europskom duhu
Hrvatsko predsjedanje SEECP-om
“Gradimo Europu zajedno”
Odgovornost za razvoj i u drugim regionalnim inicijativama
8
14
19
26
30
Realization of foreign policy priorities
Negotiations on accession to the European Union
Sixteen chapters opened
Linking accession negotiations with the implementation of the Stabilisation and Association Agreement
Preparation of the state administration for European aff airs
Almost 15,000 calls a month to “Hello, EU”
Croatian – a future offi cial language of the European Union
Political co-operation between Croatia and the European Union
Key issue – fulfi lment of political criteria
522 positions aligned with the European Union
Strong support of the European Parliament
Growing interest of counties and civil society in the European Union
Preparing Croatian experts for work in specialised agencies
Financial assistance of the European Union
Relations with European Union Member States and other European countries
Intensifi ed communication with all members of the European Union
Irish silver coin with a motif by Meštrović
Croatian Business Days in Düsseldorf and Munich
Speeding up negotiations – a priority of the Portuguese presidency
The Republic of Croatia and NATO
The sixth, fi nal cycle of the Membership Action Plan completed
US-Adriatic Charter – an excellent example of regional co-operation
Croatia – host to NATO gatherings and exercises
Activities in the region
Regional co-operation in the spirit of Europe
Croatia’s Chairmanship-in-Offi ce of the SEECP
“Building Europe Together”
Responsibility for development in other regional initiatives
8
14
19
26
30
Godišnjak Yearbook 20078
Otvoreno 16 poglavlja
U 2007. godini ostvaren je daljnji napredak u pregovorima o pristupanju
Republike Hrvatske Europskoj uniji. Na kraju godine sva pregovaračka
poglavlja bila su u nekoj od aktivnih faza pregovora. Usporedni rad na
svim poglavljima u različitim fazama pregovora – otvaranje i zatvaranje
poglavlja, ispunjavanje zaprimljenih mjerila, usklađivanje zakonodav-
stva i jačanje administrativne sposobnosti te provođenje svih ostalih
reformi u cilju ispunjavanja kriterija za članstvo u EU-u – pokazao je svu
složenost i sveobuhvatnost hrvatskoga pregovaračkog procesa. Sadr-
žajna, metodološka i postupovna specifi čnost ovoga kruga proširenja
bit će ujedno model za sve druge države koje će pregovore početi nakon
Hrvatske i Turske.
Posljednja faza postupka analitičkog pregleda usklađenosti zakono-
davstva (screeninga) službeno je dovršena upućivanjem u Vijeće zadnjih
dvaju izvješća o analitičkom pregledu za poglavlja 31. Vanjska, sigur-
nosna i obrambena politika i 23. Pravosuđe i temeljna prava. Time su
sva poglavlja pravne stečevine obuhvaćena nekom od sadržajnih faza
pregovora, a poglavlja 25. Znanost i istraživanje i 26. Obrazovanje i
kultura privremeno su zatvorena. U 2007. godini otvoreni su pregovori u
jedanaest poglavlja, čime se broj ukupno otvorenih poglavlja povećao na
šesnaest. Republika Hrvatska dostavila je svoja pregovaračka stajališta
u ukupno 19 poglavlja, od toga ih je jedanaest bilo upućeno tijekom
2007. godine. Sva tijela uspostavljena za vođenje pregovora nastavila su
s redovitim aktivnostima. Pregovaračka skupina održavala je redovite
kolegije, Koordinacija Vlade Republike Hrvatske za pregovore redovito
je zasjedala, a pregovaračka stajališta Republike Hrvatske prihvaćana su
nakon konzultacija s Nacionalnim odborom Hrvatskoga sabora.
Veliku važnost za tijek pregovora i u 2007. godini imalo je koordinirano
praćenje i ispunjavanje obveza iz dvaju segmenata koji su komplemen-
tarni i usko vezani uz pristupne pregovore. To su provedba Sporazuma
o stabilizaciji i pridruživanju i Nacionalnog programa za pridruživanje
Europskoj uniji. Obveze s kojima se Hrvatska susreće u procesu pristu-
pnih pregovora neraskidivo su vezane uz one već preuzete Sporazumom
o stabilizaciji i pridruživanju, kao i uz one utvrđene godišnjim planovima
usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom.
Glavni pregovarač i članovi pregovaračke strukture nastavili su promicati
i razvijati bilateralnu suradnju s državama članicama i kandidatkinjama
Sixteen chapters opened
The year 2007 was marked by further progress regarding negotiations on
the accession of the Republic of Croatia to the European Union. By the
end of the year all negotiating chapters were in one of the active stages
of negotiations. Parallel activity in all chapters in the diff erent stages of
negotiation – opening and closing chapters, meeting the benchmarks
set, aligning legislation and strengthening administrative capacities, as
well as implementing all other reforms with the aim of fulfi lling the cri-
teria for EU membership – indicates the complexity and comprehensive-
ness of the Croatian negotiations process. The specifi cs of the content,
methodology and procedures in this round of enlargement will serve as
a model for all other countries which begin accession negotiations after
Croatia and Turkey.
The last stage in the screening process has offi cially ended with the
submission of two screening reports to the Council, regarding Chapter
31 – Foreign, Security and Defence Policy and Chapter 23 - Judiciary
and Fundamental Rights. With this, all chapters of the acquis com-
munautaire have been covered by one of the content-related stages
of negotiations, while Chapter 25 - Science and Research and Chapter
26 - Education and Culture have been provisionally closed. In the course
of 2007, negotiations were initiated in eleven chapters, thus increasing
the number of open chapters to sixteen. The Republic of Croatia has
delivered its negotiating positions in a total of 19 chapters, of which
eleven were delivered during 2007. All bodies created for the purposes
of negotiations continued their regular activities. The Negotiating Team
held regular meetings, the Coordinating Committee for the Accession
of the Government of the Republic of Croatia held regular sessions, and
negotiating positions of the Republic of Croatia were adopted following
consultations with the National Committee of the Croatian Parliament.
The co-ordinated monitoring and fulfi lment of obligations in two
complementary segments closely linked to accession negotiations also
had a great impact on the course of negotiations in 2007. These are the
implementation of the Stabilisation and Association Agreement and
the National Programme for Accession to the European Union. The
obligations that Croatia undertakes in the process of accession negotia-
tions are inextricably linked with those already assumed under the
Stabilisation and Association Agreement, as well as those determined
by annual plans for the alignment of Croatian legislation with the acquis
communautaire.
The Chief Negotiator and the members of the negotiating team have
continued to foster and develop bilateral co-operation with Member
Pregovori o pristupanju Europskoj unijiNegotiations on accession to the European Union
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
9
za članstvo u Europskoj uniji. Održani su mnogobrojni razgovori
i konzultacije o iskustvima članica tijekom njihovih pregovora, o
njihovim stavovima o budućnosti procesa proširenja te o specifi č-
nim pitanjima vezanim uz pojedina poglavlja pregovora. Takva se
suradnja pokazala posebno važnom u svjetlu činjenice da nakon
posljednjega vala proširenja pristup pregovorima i metodologija
prema kojoj se odvijaju doživljavaju bitne promjene. Zbog toga se
napredak u pristupnom procesu teško može mjeriti samo brojem
otvorenih i zatvorenih poglavlja ili ispunjenih mjerila. U tom kon-
tekstu sva su dosadašnja postignuća važan ulog u daljnju dinamiku
pregovora.
Republika Hrvatska u 2007. godini uspješno je ispunjavala sve
obveze koje su uvjet za članstvo u Europskoj uniji. Ispunjavanje tih
obveza i provedba sveobuhvatnih društvenih reformi i dalje se sma-
traju važnim instrumentom koji će u konačnici služiti kao potvrda
naše vjerodostojnosti i pripremljenosti za članstvo, posebice tije-
kom ratifi kacije Ugovora o pristupanju. Potvrda dobroga smjera u
provedbi reformi sadržana je i u Izvješću o napretku za 2007. godinu
koji je u studenome objavila Europska komisija. Njime je potvrđeno
da je Hrvatska nastavila poboljšavati svoje sposobnosti preuzima-
nja obveza iz članstva u Europskoj uniji, da ima djelotvorno tržišno
gospodarstvo te da ispunjava političke kriterije. Izvješće, dakle,
bilježi veći ili manji napredak u najvećem broju područja, uključujući
i ona najteža.
Povezivanje pristupnih pregovora i provedbe Sporazuma
o stabilizaciji i pridruživanju
Istodobno s vođenjem pristupnih pregovora Republika Hrvat-
ska nastavila je ispunjavati obveze iz Sporazuma o stabilizaciji
i pridruživanju. Puna provedba navedenoga Sporazuma dobila
je i dodatnu važnost upravo otvaranjem pristupnih pregovora
s obzirom na to da se mjerila za otvaranje odnosno zatvaranje
poglavlja pregovora nerijetko odnose na obveze iz Sporazuma
o stabilizaciji i pridruživanju. Stoga je nužno stalno povezivanje
procesa pristupnih pregovora s procesom provedbe Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju, kao i prioriteta iz Pristupnoga partner-
stva, dokumenta koji je prihvatilo Europsko vijeće u vezi s našim
pristupnim procesom.
States and candidate countries for membership in the European
Union. A great many meetings and consultations have been held on
the experiences of Member States during their negotiations proc-
esses, their positions regarding the future of the enlargement process
and specifi c issues relating to certain negotiating chapters. This kind
of co-operation has shown to be especially important in the light
of the fact that after the last round of enlargement, the approach
to negotiations and their procedural methodology have undergone
signifi cant changes. This is why progress in the accession process can
not be measured solely by the number of opened and closed chapters
or benchmarks completed. In this context, all the achievements so
far represent a signifi cant investment into a continued dynamic pace
of negotiations.
In the course of 2007 the Republic of Croatia successfully fulfi lled all
obligations which are preconditions for membership in the European
Union. The fulfi lment of these obligations and the implementation of
comprehensive social reforms shall be further considered signifi cant
instruments which will ultimately serve as evidence of our credibility
and readiness for membership, particularly during ratifi cation of the
Treaty of Accession. Confi rmation that the implemented reforms are
going in the right direction is also contained in the Progress Report
for 2007, published in November 2007 by the European Commission.
This further confi rms that Croatia’s ability to assume obligations
arising from membership in the European Union is progressing well,
that the country has a functioning market economy and fulfi ls politi-
cal criteria. The report therefore indicates moderate or signifi cant
progress in most areas, including the most complex ones.
Linking accession negotiations with the implementation
of the Stabilisation and Association Agreement
In parallel with conducting accession negotiations, the Republic
of Croatia has continued to fulfi l its obligations deriving from the
Stabilisation and Association Agreement. The full implementation of
this Agreement became all the more important since opening acces-
sion negotiations, as benchmarks for opening or closing chapters are
frequently linked to obligations arising from the Stabilisation and As-
sociation Agreement. This is why it is necessary to continuously link
the accession negotiations process with the process of implementing
the Stabilisation and Association Agreement, as well as integrating
priorities from the Accession Partnership, a document adopted by
the European Council relating to our accession process.
Sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje vodili su ministrica Kolinda Grabar-Kitarović i povjere-nik Europske komisije za proširenje Olli Rehn.The meeting of the Stabilisation and Accession Council was led by Minister Kolinda Grabar-Kitarović and Olli Rehn, European Commissi-oner for Enlargement.
Pregovori o pristupanju Europskoj unijiNegotiations on accession to the European Union
Godišnjak Yearbook 200710
Na sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkoga hrvatsko-
europskoga tijela za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,
održanom u ožujku 2007. godine, razmijenjena su stajališta o posti-
gnućima Hrvatske u pogledu priprema za pristupanje Europskoj uniji te
prioriteta koji proizlaze iz provedbe Sporazuma, Pristupnoga partnerstva
i Izvješća o napretku za 2006. godinu. Vijeće je potvrdilo da Hrvatska
nastavlja ispunjavati kopenhagenske političke kriterije. Također je ukazalo
na potrebu ulaganja daljnjih napora u provođenje reformi u području
pravosuđa, javne uprave te u borbi protiv korupcije. Naglašena je nužnost
bržega zakonodavnog usklađivanja i jačanja administrativne sposobnosti,
ali je općenito ocijenjeno da je učinjen napredak u svim područjima.
Peti Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uni-
ji (NPPEU 2007.) prihvaćen je 18. siječnja. U njemu su detaljno određene
sve obveze tijela državne uprave i drugih institucija, uključenih u proces
priprema za pristupanje Europskoj uniji. Struktura Nacionalnoga pro-
grama prati kriterije za članstvo u Uniji: ispunjavanje političkih kriterija,
gospodarska prilagodba te sposobnost preuzimanja obveza iz članstva
u Europskoj uniji. Uz plan usklađivanja zakonodavstva za tekuću godinu,
Nacionalnim je programom predviđen i niz drugih mjera cilj kojih je osi-
guravanje učinkovite provedbe preuzetih obveza i postizanje spremnosti
za članstvo. Riječ je, primjerice, o mjerama jačanja administrativnih
kapaciteta, kao i o pripremi niza strateških dokumenata razvoja pojedinih
sektora – poljoprivrede, sustava javnih nabava, tržišnoga natjecanja i
drugih.
U svibnju je provedena revizija Nacionalnoga programa. Njome su preci-
znije defi nirane sve do tada preuzete obveze. Revidirano je predlaganje
novih zakonodavnih i provedbenih mjera, brže i potpunije ugrađivanje
normativnoga sadržaja podzakonskih akata u zakonske prijedloge te
spajanje normativnih sadržaja više zakonskih akata u jedan, povlačenje
zakonodavnih i provedbenih mjera, kao i promjena dinamike njihova
prihvaćanja. U konačnici je revizijom NPPEU-a 2007. došlo do povećanja
ukupnoga broja zakona planiranih za harmonizaciju u 2007. godini na
visokih 71, ali i do povećanja broja podzakonskih akata i drugih provedbe-
nih mjera.
Priprema državne uprave za europske poslove
Priprema državne uprave za poslove vezane uz europske integracije ključ-
na je za uspješno obavljanje zadaća koje proizlaze iz članstva u Europskoj
At the March 2007 meeting of the Stabilisation and Association Council,
a joint Croatian-European body for implementing the Stabilisation and
Association Agreement, positions were exchanged regarding Croatia’s
achievements with regard to accession to the European Union, as well
as priorities deriving from the implementation of the Agreement, the
Accession Partnership and the Progress Report for 2006. The Council
confi rmed that Croatia is continuing to fulfi l the Copenhagen political cri-
teria. It also indicated the need for further eff orts in conducting reforms
in the fi elds of justice and public administration, as well as in the fi ght
against corruption. The necessity of speedier alignment of legislation and
strengthening of administrative capacity was highlighted, but the general
assessment was that progress has been made in all areas.
The fi fth consecutive National Programme for the Integration of the
Republic of Croatia into the European Union (NPIEU 2007) was adopted
on 18 January. It determines in detail the obligations of all state adminis-
tration bodies and other institutions involved in the process of preparing
for accession to the European Union. The structure of the National Pro-
gramme follows the criteria for membership in the Union: the fulfi lment
of political criteria, economic adjustment and the capability to assume
obligations pertaining to membership in the European Union. In addition
to the plan for alignment of legislation for the current year, the National
Programme stipulates a whole range of other measures, the purpose
of which is to ensure an effi cient implementation of the obligations
assumed and to attain readiness for membership. This, for instance, in-
volves measures for strengthening administrative capacities as well as for
the preparation of a range of strategic documents for the development
of certain sectors – agriculture, the public procurement system, market
competitiveness and others.
A revision of the National Programme was conducted in May. It defi ned in
more detail all obligations assumed thus far. The procedure of proposing
new legislative and implementation measures, faster and more compre-
hensive inclusion of standard contents from subordinate legislation into
proposals for acts, the merging of standard contents of several legal acts
into one, and the withdrawal of legislative and implementation measures
as well as a change in the pace of their adoption have all been revised. The
revision of the NPIEU in 2007 resulted in the increase of the number of acts
scheduled for alignment in 2007 to a total of 71, as well as in an increase in
the amount of subordinate legislation and other implementation measures.
Preparation of the state administration for European aff airs
Preparation of the state administration for the responsibilities related
to European integration is crucial for the successful completion of
Od 2000. godine ukupno je
usklađeno 276 zakona.
A total of 276 acts have been
aligned since the year 2000.
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
11
uniji. Ministarstvo je i u 2007. nastavilo provoditi i dodatno razrađivati
programe stručnog usavršavanja državnih službenika iz područja eu-
ropskih integracija. Riječ je o više od 220 različitih obrazovnih projekata
kojima je obuhvaćeno više od 4500 sudionika iz tijela državne uprave,
regionalne i lokalne uprave i samouprave, nevladinih organizacija, obrt-
ničkih i gospodarskih komora, novinara, studenata, nastavnika, učenika
i drugih. Među obrazovnim aktivnostima valja posebno istaknuti ciklus
seminara “Abeceda EU“, čijih je osam modula posebno osmišljeno i pri-
lagođeno potrebama za pripremu hrvatske državne uprave na poslove
vezane uz Europsku uniju.
U okviru Vladina programa za stipendiranje na poslijediplomskim
europskim studijima u inozemstvu, u akademskoj 2007./2008. godini
dodijeljene su 24 stipendije, čime je ukupan broj Vladinih stipendista
prešao 200. Samo u 2007. godini kroz taj je program u obrazovanje
kadrova uloženo je više od 3,500.000,00 kuna.
Mnogobrojni obrazovni programi, njih više od 50 u 2007. godini, realizi-
rani su zahvaljujući bilateralnoj pomoći europskih država – Belgije, Fran-
cuske, Irske, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke, Norveške, Poljske i
Velike Britanije, te suradnji s Vijećem Europe, OECD-om, Međunarod-
nom organizacijom frankofonije te stranim institutima i zakladama.
U cilju prenošenja iskustava dobre prakse u procesu pripreme državne
uprave za europske poslove, posebice u državama jugoistočne Europe,
Ministarstvo je sudjelovalo na mnogim međunarodnim konferencijama,
seminarima i okruglim stolovima. U suradnji sa Zakladom Konrada
Adenauera organiziralo je petu međunarodnu konferenciju “Učimo o
EU-a – viša razina obrazovanja za europske integracije“, koja je okupila
više od 60 sudionika iz 20 država i institucija.
Mjesečno gotovo 15.000 poziva “Halo EU“
Uz već postojeće aktivnosti u provedbi Komunikacijske strategije za in-
formiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo,
u 2007. pokrenuti su i novi projekti. Dostupnost informacija o Europskoj
uniji i procesu pristupanja osjetno je povećana uvođenjem besplat-
nog info-telefona “Halo EU“ (0800 622 622) koji je svečano pokrenuo
predsjednik Vlade Ivo Sanader na Dan Europe, 9. svibnja. O učincima
toga projekta govori i broj primljenih poziva: mjesečni prosjek poziva je
14.842, od čega se 5258 odnosi na preslušavanje poruka, a 9584 poziva
bilo je upućeno operaterima.
tasks resulting from membership in the European Union. In 2007, the
Ministry continued with the implementation and further develop-
ment of the professional training programmes for state offi cials in the
fi eld of European integration. These consist of more than 220 diff erent
educational projects encompassing more than 4,500 participants from
the state administration bodies, regional and local government and self-
government, non-governmental organisations, chambers of trade and
crafts, chambers of commerce, journalists, students, teachers, pupils
and others. Of these educational activities, the cycle of seminars entitled
“The ABC of the EU” merits a special mention, the eight modules of
which have been specifi cally set up for and adapted to the requirements
for preparing the Croatian state administration for tasks related to the
European Union.
Within the scope of the Government programme for scholarships in gradu-
ate European studies abroad, in the academic year 2007/2008 were ranted
24 scholarships, bringing the total number of scholarships received to
200. Through this programme alone, more than 3,500,000.00 HRK were
invested in 2007 in the education of personnel.
Numerous educational programmes, more than 50 in 2007, took place
thanks to bilateral assistance from several European countries: Belgium,
France, Germany, Ireland, Luxembourg, the Netherlands, Norway, Poland
and the United Kingdom; and through co-operation with the Council of
Europe, the OECD, the International Organisation of the Francophonie as
well as with foreign institutes and foundations.
With the aim of transferring experience of good practice in the process
of preparing the state administration for European aff airs, particularly in
the countries of South East Europe, the Ministry participated in a number
of international conferences, seminars and round tables. In partnership
with the Konrad Adenauer Foundation, the fi fth consecutive international
conference “Learning Europe – Advanced Training in EU Matters” was or-
ganised, with more than 60 participants from 20 countries and institutions.
Almost 15,000 calls a month to “Hello, EU”
In addition to the existing activities in the implementation of the Com-
munication Strategy for informing the Croatian public about the European
Union and preparation for membership, new projects were initiated in
2007. The availability of information regarding the European Union and the
accession process has increased signifi cantly with the introduction of the
toll-free info phone line “Hello, EU” (0800 622 622), offi cially inaugurated
by Prime Minister Ivo Sanader on Europe Day, 9 May. The number of calls
received points to the eff ectiveness of this project: the average number of
calls per month was 14,842, of which 5,258 calls were connected to the pre-
recorded information system and 9,584 were put through to operators.
Godišnjak Yearbook 200712
Pojačana je i suradnja s nacionalnim i lokalnim medijima u predstavljanju
tema iz područja europskih integracija te hrvatskoga puta u Europsku
uniju. Podaci o gledanosti “Euromagazina“ i “Abecede EU“, posebno na-
mijenjene mladima, bili su temelj za nastavak suradnje s HTV-om, a pro-
širena je i suradnja s petnaestak lokalnih radijskih postaja. Nastavljena je
i suradnja s Hrvatskim katoličkim radijem, kao i dugogodišnja suradnja s
dnevnikom “Novi list“ u objavljivanju mjesečnoga podlistka “Europa“.
U cilju održavanja i poticanja javne rasprave o različitim aspektima
integracijskoga procesa te približavanja tih tema lokalnim sredinama,
u 2007. u devet je gradova diljem Hrvatske organizirano devet susreta
Nacionalnoga foruma o pristupanju Europskoj uniji. Među njima valja
istaknuti onaj s temom “Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije“
na kojem se raspravljalo o antikorupcijskom programu Vlade, pitanjima
smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta, digitalizaciji zemljišnih
knjiga, racionalizaciji mreže sudova i jačanju profesionalizacije u sudstvu.
Ostale teme susreta Nacionalnoga foruma bile su “Istine i zablude o
EU“, “Briga za otpad i razvoj gospodarstva“, “Što donosi liberalizacija
energetskog tržišta?“, “Pomorska politika u svjetlu pristupanja Europ-
skoj uniji“, “Cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača“,
“Reforma strukovnog obrazovanja“, “Prilagodba malog i srednjeg podu-
zetništva u procesu pristupanja Europskoj uniji“ i “Interesno udruživanje
poljoprivrednih proizvođača kao temelj razvoja poljoprivredne proizvod-
nje u Republici Hrvatskoj“.
U okviru tradicionalne manifestacije “Europski tjedan“, kojim se obilježava
9. svibnja – Dan Europe, Ministarstvo je organiziralo ili sudjelovalo u nizu
događanja kojima se široj javnosti i pojedinim ciljnim skupinama približa-
va Europska unija. Središnja proslava “Europskog tjedna“ održana je na
Cvjetnom trgu u Zagrebu, a na svečanosti je bio i predsjednik Republike Hr-
vatske Stjepan Mesić. U suradnji s Delegacijom Europske komisije i drugim
partnerima prvi je put organiziran “EU Bus“, posebno opremljen autobus
koji je obišao devet hrvatskih gradova (Zagreb, Sisak, Osijek, Vukovar,
Slavonski Brod, Split, Zadar, Rijeka, Pula). U “Europskom tjednu“ završila su
i natjecanja za učenike Login@Europe i EUQUIZ.
U 2007. godini objavljena je serija od 35 letaka posvećenih pregovorima
o pristupanju Hrvatske EU-u, četiri broja časopisa “Euroforum“, drugo
izdanje publikacije namijenjene poljoprivrednicima “Kako u EU? 85 pitanja
i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji“, englesko izdanje
publikacije “Hrvatska na putu u EU“, hrvatsko i englesko izdanje Nacional-
noga programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji – 2007.
godina te novo, dopunjeno izdanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
U okviru suradnje s nevladinim organizacijama Ministarstvo je fi nanci-
Co-operation with the national and local media has intensifi ed as well in
regard to presenting topics related to European integration and Croatia’s
road to European Union membership. High viewing fi gures for “Euromaga-
zin” and “EU Alphabet”, programmes designed particularly for the younger
generation, were the basis for the decision to continue co-operation with
Croatian Radio Television, while co-operation also expanded to include some
fi fteen local radio stations. Co-operation with Croatian Catholic Radio is also
continued, as well as the traditional co-operation with the daily paper “Novi
list” through their monthly section “Europe”.
With the aim of stimulating and maintaining public debate regarding various
aspects of the integration process and introducing these topics to local com-
munities, nine meetings of the National EU Accession Forum were organised in
nine cities throughout Croatia. Of these, the meeting entitled “Judicial Reform
and the Suppression of Corruption” should be highlighted, since the topics
discussed included the Government’s anti-corruption programme, reducing
the number of pending court cases, the digitalisation of the land registries,
rationalising the courts network and increasing levels of professionalism in the
judicial system. Other topics of the National Forum meetings were “Truths and
Misconceptions about the EU”, “Waste Management and Economic Develop-
ment”, “Benefi ts of the Liberalisation of the Energy Market”, “Maritime Policies
in the Light of Accession to the European Union”, “Lifelong Learning for Farmers
and Rural Population”, “Reform of Professional Education”, “Adapting Small and
Medium-sized Businesses in the Process of Accession to the European Union”
and “Farmers’ Interest Groups as the Basis for Developing Agriculture in the
Republic of Croatia”.
As a part of the traditional event “Europe Week”, celebrating 9 May – Europe
Day, the Ministry organised or participated in a series of events which presented
the European Union to the broader public and to certain target groups. The
central celebration of “Europe Week” was held at Preradović Square in Zagreb,
and was attended by the President of the Republic of Croatia, Stjepan Mesić.
In co-operation with the Delegation of the European Commission and other
partners, the “EU Bus” was organised for the fi rst time, a specially equipped bus
which travelled to nine Croatian cities (Zagreb, Sisak, Osijek, Vukovar, Slavonski
Brod, Split, Zadar, Rijeka and Pula). During “Europe Week” the competitions for
students Login@Europe and EUQUIZ took place.
In 2007, a series of 35 leafl ets was published about negotiations on the acces-
sion of Croatia to the EU, as were four issues of “Euroforum” magazine, the
second edition of the publication for farmers “How to Join the EU, 85 Ques-
tions and Answers for Croatian Farmers about the European Union”, an English
edition of the publication “Croatia on the Road to the European Union”, the
Croatian and English edition of the National Programme of the Republic of
Croatia for Accession to the European Union – 2007, and the new, updated edi-
tion of the Stabilisation and Association Agreement.
U 2007. godini ukupno je
podijeljeno oko 150.000
primjeraka besplatnih
informativnih publikacija.
Approximately 150,000 issues
of free information
publications were distributed
in the course of 2007.
Pregovori o pristupanju Europskoj unijiNegotiations on accession to the European Union
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
13
ralo 25 projekata informiranja i obrazovanja građana o Europskoj uniji i integracijskom
procesu te sudjelovalo u projektima udruga kao što su seminari i predavanja. Za različite
ciljne skupine – državnu upravu, lokalnu upravu i samoupravu, škole, fakultete, nevladine
udruge, interesna udruženja i druge – Ministarstvo je tijekom godine organiziralo više od
100 seminara, radionica, predavanja, konferencija, tribina, okruglih stolova i rasprava o
različitim temama vezanim uz proces europskih integracija. Posebno valja naglasiti da je
pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, Europske komisije i hrvatskoga ogranka
Svjetske konferencije religija za mir Ministarstvo organiziralo međunarodnu konferenciju
“Uloga Hrvatske u ujedinjenoj Europi“.
Uz potporu Ministarstva kulture, a u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom, Mini-
starstvo je u okviru projekta “Europa 2020“ europskoj javnosti predstavilo radove europ-
skih grafi čkih dizajnera s temom budućnosti Europe. Riječ je o deset izložbi postavljenih u
Ateni, Beču, Beogradu, Berlinu, Bruxellesu, Lisabonu, Tirani i Varšavi te u Opatiji i Splitu.
Hrvatski – budući službeni jezik Europske unije
Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hrvatski će postati jedan od službenih jezika Unije.
Pripreme za to već su počele i provode se u Ministarstvu, odnosno u njegovoj Samostalnoj
službi za prevođenje iz područja europskih integracija koja obavlja poslove prevođenja
i koordinacije prevođenja, redakture i lekture pri izradi hrvatske inačice pravnih propisa
Europske unije.
Pregovori, kao veoma dinamičan proces, zahtijevaju brzo i kvalitetno prevedene propise
i strateške dokumente radi dokazivanja usklađenosti hrvatskoga pravnog sustava s eu-
ropskim te prikazivanja poduzetih i ostvarenih mjera. U procesu koordinacije prevođenja
surađivalo se s više od dvjesto vanjskih suradnika – prevoditelja, lektora, jezičnih, pravnih
i stručnih redaktora. Broj stranica Službenoga lista koje treba prevesti i na njima provesti
sve ili neke od redaktura iznosi gotovo 110.000. Preostalo je prevesti još samo 20-ak posto
pravne stečevine s hrvatske prioritetne liste. Samo je u 2007. godini prevedeno i redigirano
više od 55.000 stranica. Istodobno je za potrebe pregovaračkog procesa na engleski jezik
prevedeno oko 10.000 stranica hrvatskih zakonskih i podzakonskih akata, pregovaračkih
stajališta, mjerila, akcijskih planova, strategija i drugoga.
Usporedno se radilo i na osiguranju infrastrukture za prevoditelje. Uz do sada izrađene
priručnike – “Priručnik za prevođenje pravnih akata Europske unije“ i “Priručnik za prevo-
đenje pravnih propisa Republike Hrvatske na engleski jezik“ – pripremljeno je i nekoliko
glosara u tiskanom i elektroničkom obliku. Veća pozornost posvećena je terminološkom
usklađivanju, posebice nazivima pravnih akata, unosu termina u odgovarajuću bazu koja
se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva (http://www.mvpei.hr/euroterm) i u cijelosti
je kompatibilna s terminološkom bazom Europske unije (IATE). Radne verzije prijevoda
hrvatskih pravnih propisa na engleski jezik također se mogu naći na internetskoj stranici
Ministarstva na adresi http://www.mvpei.hr/zakoni .
Within the framework of co-operation with non-governmental organisations, the Ministry
fi nanced 25 projects providing information and education for citizens about the European
Union and the integration process, and participated in NGO projects through seminars
and lectures. During the year the Ministry organised more than 100 seminars, workshops,
lectures, conferences, gatherings, round tables and debates regarding a number of topics
about European integration for diff erent target groups – the state administration, local
government and self-government, schools, universities, non-governmental organisations,
interest associations and others. It should also be noted that with the sponsorship of the
Government of the Republic of Croatia, the European Commission and the Croatian sec-
tion of the World Conference of Religions for Peace, the Ministry organised the interna-
tional conference “Croatia’s Role in a Unifi ed Europe”.
With support from the Ministry of Culture and in co-operation with the Croatian Designers Associa-
tion, the Ministry presented the work of European graphic designers to the European public with
the project “Europe 2020” on the topic of the future of Europe. This comprised of ten exhibitions: in
Athens, Vienna, Belgrade, Berlin, Brussels, Lisbon, Tirana and Warsaw, as well as in Opatija and Split.
Croatian – a future offi cial language of the European Union
With the accession of Croatia to the European Union, Croatian will become one of the offi cial
languages of the Union. Preparations have begun in this respect and are ongoing within the Ministry,
or more precisely its Independent Translation Service in the Field of European Integration, in charge
of translation work and the coordination of translation, editing and proof-reading in the process of
creating the Croatian version of the body of legislation of the European Union.
The negotiations, being an exceptionally dynamic process, require fast and high quality trans-
lations of regulations and strategic documents, with the aim of verifying that the Croatian le-
gal system has been aligned with that of the European Union, and of presenting the measures
undertaken and achieved. More than 200 freelancers were hired in the process of coordinating
translations – translators, proof-readers, linguistic, legal and other specialist editors. The
number of pages of the Offi cial Journal that need to be translated, and then partly or entirely
edited, is close to 110,000. Only about 20 percent of the acquis communautaire remains to
be translated from the Croatian priority list. In 2007 alone over 55,000 pages were translated
and edited. Simultaneously, about 10,000 pages of Croatian acts and subordinate legislation,
negotiating positions, benchmarks, action plans, strategies and other documents necessary
for the negotiating process were translated into English.
At the same time, adequate infrastructure for translators was provided. Alongside the
existing manuals – “The Manual for Translating Legal Acts of the European Union” and “The
Manual for Translating Legal Regulations of the Republic of Croatia into English” – several
glossaries were prepared, both as hard copies and in digital format. Increased attention was
paid to terminological consistency, particularly in relation to the titles of legal acts as well as
to the entry of the terms into the appropriate database located on the Ministry’s web page
(http://www.mvpei.hr/euroterm), which is entirely compatible with the terminology data-
base of the European Union (IATE). Working versions of English translations of Croatian legal
regulations may also be found on the Ministry’s website at http://www.mvpei.hr/zakoni .
Godišnjak Yearbook 200714
Ključno – ispunjavanje političkih kriterija
Jedno od ključnih pitanja u pretpristupnom procesu i nezaobilazan uvjet
za pristupanje u članstvo Europske unije jest pravodobno i učinkovito
ispunjavanje takozvanih političkih kriterija. Napredak koji je u tom
području Hrvatska ostvarila prepoznat je i u Izvješću o napretku što
ga je Europska komisija objavila u studenome. Pozitivno je naglašeno
smanjenje broja neriješenih slučajeva na hrvatskim sudovima, uspješ-
ne antikorupcijske akcije i intenzivan rad na stambenom zbrinjavanju
povratnika. Područja u kojima se od Hrvatske očekuje dodatni napor
najvećim se dijelom poklapaju s mjerilima koje je Europska komisija po-
stavila u poglavlju o pravosuđu i temeljnim pravima. Riječ je, dakako, o
reformi pravosudnoga sustava, jačanju borbe protiv korupcije, posebno
na višim razinama, učinkovitijoj primjeni Ustavnoga zakona o pravima
nacionalnih manjina te o dovršetku procesa povratka izbjeglica i njihova
stambenog zbrinjavanja i povrata imovine. Vidljiviji napredak očekuje
se i u segmentu državne uprave. Ipak, u 2007. donesen je određen broj
zakona i podzakonskih akata koji će pridonijeti depolitizaciji i profesiona-
lizaciji službe. U Izvješću je također izneseno očekivanje da će se nastaviti
puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i
osigurati svi zakonski i drugi preduvjeti za provođenje korektnih, tran-
sparentnih i na nacionalnoj osnovi nediskriminirajućih suđenja za ratne
zločine pred domaćim sudovima.
U provedbi spomenutih reformskih procesa Hrvatska je stekla dragocje-
no iskustvo koje je spremna podijeliti i s drugima, posebno s državama
uključenim u Proces stabilizacije i pridruživanja, čiju europsku perspekti-
vu dosljedno podupire.
522 pridruživanja stajalištima Europske unije
Sukladno zaključcima Europskoga vijeća iz Soluna (Thessaloniki agenda)
iz 2003. godine, zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja pozivaju se
na pridruživanje izjavama, zajedničkim stajalištima i drugim odluka-
ma Europske unije u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. U
skladu s time, vanjska politika Republike Hrvatske slijedi stajališta Vijeća
ministara EU-a te se pridružuje njihovim stajalištima na osnovi poziva
Glavnoga tajništva Vijeća EU-a. Pridruživanje se od veljače 2007. odvija
putem internoga elektroničkog sustava EU-a pod nazivom Associated
Countries Network (ACN) unutar kojega su računalne jedinice u Misiji
Republike Hrvatske pri EZ-u u Bruxellesu te u zgradi Ministarstva u
Zagrebu povezane s Glavnim tajništvom Vijeća Europske unije. Na taj je
način u 2007. ostvareno ukupno 522 pridruživanja i to: u Bruxellesu – 71,
u UN-u u New Yorku – 182, u UN-u u Ženevi – 57, u UN-u u Beču – 62 te
pri OESS-u – 136.
Key issue – fulfi lment of political criteria
One of the key issues in the pre-accession period and a mandatory condition for
accession to membership of the European Union is the timely and effi cient fulfi l-
ment of the so-called political criteria. Progress Croatia has made in this area
was also recognised in the Progress Report the European Commission published
in November. The reduction in the number of pending court cases in Croatian
courts, successful anti-corruption actions and intensifi ed activities in providing
housing for returnees were highlighted as especially positive. The areas where
more eff ort is expected from Croatia for the most part correspond to bench-
marks the European Commission has set in the chapter relating to the judiciary
and fundamental rights. These encompass judicial system reform, intensifying
the fi ght against corruption, particularly on higher levels, a more effi cient imple-
mentation of the Constitutional act on the rights of national minorities and the
completion of the process for the return of refugees, as well as the restitution
of their property and resolution of their housing needs. More visible progress
is also expected in the segment of the state administration. A number of acts
and items of subordinate legislation were, however, adopted in 2007 which will
contribute to the depoliticisation and higher professionalism of the service. The
Report further states the expectation of continued full co-operation with the In-
ternational Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, as well as the fulfi lment
of all legal and other preconditions for conducting war crimes trials that are fair,
transparent and do not discriminate on a national basis in Croatian courts.
Croatia has gained valuable experience in the implementation of the indi-
cated reforms which it is ready to share with others, particularly the countries
involved in the Stabilisation and Association Process, as a part of the coun-
try’s consistent support for their European potential.
522 positions aligned with the European Union
In accordance with the conclusions of the European Council from the Thes-
saloniki Agenda of 2003, the countries in the Stabilisation and Association
Process are invited to align their positions with the statements, joint positions
and other decisions of the European Union within the framework of common
foreign and security policy. Accordingly, the foreign policy of the Republic of
Croatia is aligned with the positions of the EU Council of Ministers, associa-
tion taking place based on the invitation of the General Secretariat of the
Council of Ministers. Since February 2007, association has been conducted
through an internal electronic system of the EU named the Associated
Countries Network (ACN), with computer units in the Mission of the Republic
of Croatia to the European Union and in the Ministry building in Zagreb linked
to the General Secretariat of the European Union Council. This is how 522 as-
sociations were completed in 2007, of which 71 were in Brussels, 182 at the UN
in New York, 57 in Geneva, 62 at the UN in Vienna and 136 within the OSCE.
Politička suradnja Hrvatske i Europske unijePolitical co-operation between Croatia and the European Union
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
15
U srpnju se Hrvatska prvi put uključila u neku civilnu misiju Europske
unije. Bila je to EUPOL-ova misija u Afganistanu u kojoj sudjeluju i dva
hrvatska policijska djelatnika. Sudjelovanje u pripremnoj fazi uspostav-
ljanja vojne misije Europske unije u Čadu tijekom 2007. omogućilo je
mjerodavnim službama u Hrvatskoj da se pobliže upoznaju s mehaniz-
mima strukturiranja vojnih misija Europske unije. Hrvatska je naknadno
potvrdila svoje sudjelovanje i u toj misiji. Hrvatska je također sudjelovala
u pripremnim aktivnostima za uspostavljanje terenske misije Europske
unije na Kosovu (EULEX).
Pojačane su i aktivnosti vezane uz bolje informiranje i osposobljavanje
hrvatskih diplomata i drugih državnih službenika za područje europske
sigurnosne i obrambene politike (European Security and Defence Policy,
ESOP). U suradnji s Ministarstvom obrane Velike Britanije za predstavni-
ke Ministarstva obrane, Oružanih snaga i Ministarstva vanjskih poslova
i europskih integracija održana su predavanja o ESOP-u. Završen je prvi
ciklus ESOP-ove obuke za predstavnike zemalja Procesa stabilizacije i pri-
druživanja, koji je počeo u studenome 2006. godine. To je bio i trenutak
za redefi niranje strukture toga tipa obuke u drugom ciklusu koji se odvija
tijekom 2007. i 2008. godine. Predstavnik Hrvatske sudjelovao je na:
Šestoj geografskoj konferenciji EUMS, održanoj u svibnju u Bruxellesu, a
tijekom godine se nastavilo i s upućivanjem predstavnika na ESOP-ove
orijentacijske tečajeve na Europskome koledžu za sigurnost i obranu. U
studenome su hrvatski predstavnici prvi put sudjelovali na ESOP-ovu
seminaru za glasnogovornike i djelatnike odjela za odnose s javnošću
(ESDP PPI Course).
U studenome je potpisan provedbeni dio Ugovora o sigurnosnim postup-
cima za razmjenu tajnih podataka – takozvani Sigurnosni aranžmani.
Njihovo potpisivanje bilo je omogućeno izmjenama u hrvatskome zako-
nodavstvu u području zaštite podataka, prihvaćenim u srpnju.
Snažna potpora Europskoga parlamenta
Europski parlament nastavio je pružati potporu Hrvatskoj na njezinu
putu prema punopravnom članstvu u EU-u. To je najbolje došlo do
izražaja prilikom susreta na visokoj razini. U veljači je Hrvatsku posjetio
izvjestitelj za Republiku Hrvatsku u Europskome parlamentu Hannes
Swoboda. U ožujku se predsjednik Vlade Ivo Sanader u Bruxellesu sastao
s predsjednikom Europskoga parlamenta Hans-Gertom Pötteringom,
predsjednikom Odbora za vanjske poslove Jacekom Saryusz-Wolskim
te predsjednicima političkih skupina (socijalista – Martinom Schulzom,
liberala – Grahamom Watsonom i zelenih – Danielom Cohn-Benditom).
U travnju je Hrvatsku posjetio Miguel Angel Martínez Martínez, potpred-
sjednik, a u svibnju i rujnu Hans-Gert Pöttering, predsjednik Europskoga
In July, Croatia joined a civilian mission of the European Union for the fi rst
time. It was the EUPOL mission in Afghanistan, in which two Croatian
police offi cers took part. Participation in the preparatory stage of organis-
ing a military mission of the European Union in Chad in the course of 2007
enabled the competent authorities in Croatia to gain a better insight into
the mechanisms of structuring European Union military missions. Croatia
confi rmed, at a later date, its participation in this mission as well. Croatia
has moreover been active in preparatory activities for creating a European
Union fi eld mission in Kosovo (EULEX).
Activities have also intensifi ed in relation to providing better informa-
tion and training to Croatian diplomats and other civil servants in the
area of European Security and Defence Policy (ESOP). Lectures regarding
ESOP have been held in co-operation with the Ministry of Defence of the
United Kingdom for representatives of the Croatian Ministry of Defence,
Armed Forces and Ministry of Foreign Aff airs and European Integration.
The fi rst cycle of ESOP training for representatives from countries in the
Stabilisation and Association Process, initiated in November of 2006, has
been completed. This provided the opportunity to redefi ne the structure
of this type of training for the second cycle, taking place during 2007 and
2008. Croatia’s representative participated in the 6th EUMS Geographic
Conference held in Brussels in May, while other Croatian representatives
attended the ESOP orientation courses at the European Security and
Defence College. In November, Croatian representatives for the fi rst time
participated at the ESOP seminar for spokespersons and public relations
personnel (ESDP PPI Course).
The implementation section of the Treaty on Safety Procedures for Confi -
dential Data Exchange, the so-called Security Arrangements, was signed in
November. The signing of this document was made possible by amendments
of Croatian legislation with regard to data protection, adopted in July.
Strong support of the European Parliament
The European Parliament has continued to provide strong support to
Croatia on its way to full membership in the EU. This was particularly
evident during high level visits. Hannes Swoboda, Rapporteur for the Re-
public of Croatia in the European Parliament visited Croatia in February.
In March the Croatian Prime Minister, Ivo Sanader, met the President of
the European Parliament, Hans-Gert Pöttering; Chairman of the Foreign
Aff airs Committee Jacek Saryusz-Wolski, and presidents of political
groups (Socialists: Martin Schulz, Liberals: Graham Watson, and the
Green Party: Daniel Cohn-Bendit). Miguel Angel Martínez Martínez, Vice-
President and Hans-Gert Pöttering, President of the European Parliament
visited Croatia in April and September respectively. A delegation from the
Godišnjak Yearbook 200716
parlamenta. U rujnu je Hrvatsku posjetilo izaslanstvo Pododbora za
ljudska prava Europskoga parlamenta.
U 2007. godini održana su dva sastanka Zajedničkoga parlamentarnog
odbora (u ožujku u Zagrebu i u listopadu u Bruxellesu). To zajedničko
tijelo čine zastupnici Hrvatskoga sabora i Europskoga parlamenta. Na
sastancima je pozdravljena dinamika pristupnih pregovora, a Hrvatska je
ohrabrena da na vrijeme ispuni zadane kriterije za zaključenje pregovora
kako bi Europski parlament do lipnja 2009. mogao dati pristanak na
hrvatsko članstvo u Europskoj uniji.
Europski parlament 25. travnja prihvatio je Izvješće o napretku Hrvatske
u 2006. godini, izvjestitelja za Hrvatsku u Odboru za vanjske poslove Ha-
nnesa Swobode. To je prvi put da se u službenome dokumentu jedne eu-
ropske institucije 2009. spominje kao godina kada bi Europski parlament
mogao dati suglasnost za primitak Hrvatske u Europsku uniju. Davanje
suglasnosti za primitak nove članice u Europsku uniju jedan je od glavnih
prerogativa Europskoga parlamenta. Iako odluku o pristupanju nove
članice donosi Europsko vijeće, to je moguće tek nakon prethodne sugla-
snosti Europskoga parlamenta. Stoga taj dokument predstavlja snažno
ohrabrenje Hrvatskoj za ubrzanje pregovaračkoga procesa.
Sve veći interes županija i civilnog društva za Europsku uniju
Drugi sastanak Radne skupine za Republiku Hrvatsku pri Odboru regija
održan je u lipnju u Bolu na Braču. Na njemu su predstavnici hrvatskih
lokalnih i regionalnih vlasti razgovarali s članovima Odbora regija o mo-
gućnostima korištenja pomoći iz europskih fondova. Pri tome je posebno
naglašena uloga koju bi u tom procesu trebala imati lokalna i regionalna
samouprava.
U ožujku je u Bruxellesu održan prvi sastanak Odbora za praćenje
civilnog društva (EU-Croatia Follow-up Committee for Civil Society).
Na sastanku su potvrđeni članovi Odbora i promatrači, a prihvaćen je i
program rada za razdoblje od 2007. do 2009. godine. Dogovoreno je da
će aktualno stanje pregovora biti stalna točka dnevnoga reda Odbora u
budućem radu, a naglasak će se stavljati na poglavlja posebno važna za
predstavnike socijalnih partnera i civilnog društva. Na drugom sastanku
Odbora koji je održan u Splitu u listopadu donesena je odluka o promjeni
naziva tijela u “EU-RH Zajednički savjetodavni odbor“, što odgovara
stvarnoj funkciji Odbora i statusu Hrvatske kao države kandidatkinje.
Također, predstavljeno je izvješće Europskoga gospodarskog i socijalnog
odbora (EGSO) pod nazivom “Republike Hrvatska na putu pristupanja“
u kojem je dana jasna podrška ulasku Hrvatske u Europsku uniju u 2009.
godini. Dolaskom u Hrvatsku, prigodom ovoga sastanka, predsjednik
Subcommittee on Human Rights of the European Parliament paid a visit to
Croatia in September.
Two meetings of the Joint Parliamentary Committee were held in 2007 (in
Zagreb in March and in Brussels in October). This joint authority consists of
members of the Croatian Parliament and the European Parliament. The pace
of accession negotiations was commended at the meetings, where Croatia
was furthermore encouraged to fulfi l the required criteria for the conclusion
of negotiations, so that the European Parliament may issue its consent for
Croatian membership in the European Union by June 2009.
On 25 April, the European Parliament adopted the Croatia 2006 Progress Report,
prepared by the Rapporteur for Croatia in the Foreign Aff airs Committee, Hannes
Swoboda. This was the fi rst time that an offi cial document of a European institution
indicated 2009 as the year when the European Parliament could issue its consent for
the accession of Croatia to the European Union. Granting consent for the accession
of a new member to the European Union is one of the main prerogatives of the Euro-
pean Parliament. Although the decision on the accession of a new member is reached
by the European Council, it is only possible following the consent of the European
Parliament. That is why the document in question represents a strong incentive for
Croatia to intensify the negotiations process.
Growing interest of counties and civil society in the European Union
The second meeting of the Working Group for the Republic of Croatia within the
Committee of the Regions was held in June in Bol on the island of Brač. At the
meeting, representatives of Croatian local and regional authorities discussed
opportunities for obtaining aid from European funds with the members of the
Committee of the Regions. Particular emphasis was laid on the role that local
and regional self-governments should play in this process.
The fi rst meeting of the EU-Croatia Civil Society Follow-up Committee was
held in Brussels in March. The names of the Committee members and observ-
ers were confi rmed at the meeting, and the working programme for the
period from 2007 to 2009 was adopted. It was agreed that the current state
of negotiations would be a permanent item on the Committee agenda in its
future work, while emphasis should be placed on chapters of particular im-
portance for representatives of social partners and civil society. At the second
Committee meeting held in Split in October, a decision was reached to re-
name the authority to the “EU-Croatia Joint Consultative Committee”, which
better suits the actual function of the Committee and the status of Croatia as
a candidate country. A report of the European Economic and Social Commit-
tee (EESC) was presented, entitled “The Republic of Croatia on its Road to
Accession”, which expressed clear support for the accession of Croatia to the
European Union in 2009. By visiting Croatia to attend this meeting, the EESC
Politička suradnja Hrvatske i Europske unijePolitical co-operation between Croatia and the European Union
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
17
EGSO-a Dimitris Dimitriadis pokazao je da je podrška koju njegov Odbor
daje Hrvatskoj neupitna.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija potiče institucio-
nalnu suradnju raznih segmenata hrvatskoga društva s odgovarajućim
tijelima Europske unije. Time se na najbolji način promiče uključivanje
širokoga kruga građana u eurointegracijske procese i bolje poznavanje
aktivnosti koje se poduzimaju u okviru pristupanja Hrvatske Europskoj
uniji, kao i informiranje o tome kako Europska unija u biti funkcionira.
Priprema hrvatskih stručnjaka za rad u
specijaliziranim agencijama
Agencije su decentralizirana tijela Europske unije, osnovana u cilju
provedbe specifi čnih tehničkih, znanstvenih ili upravnih zadataka iz
djelokruga Europske unije. Priprema država kandidatkinja za uključiva-
nje njihovih stručnjaka u rad agencija posebno se fi nancira iz sredstava
pretpristupne pomoći. Sudjelovanje Hrvatske u tim agencijama počelo je
još 2005. godine u okviru programa PHARE.
Tijekom 2007. organiziran je niz radionica, seminara i konferencija za
pripremu hrvatskih i turskih stručnjaka za uključivanje u rad određenih
agencija. Te su se pripreme tijekom cijele godine obavljale u suradnji sa
sljedećim agencijama: Europskim centrom za razvoj strukovnog obrazo-
vanja (CEDEFOP), Uredom Zajednice za održavanje raznolikosti biljnih
vrsta (CPVO), Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU-
OSHA), Europskom agencijom za lijekove (EMEA), Europskom agenci-
jom za sigurnost hrane (EFSA), Europskom zakladom za poboljšavanje
životnih i radnih uvjeta (EUROFOUND), Europskom agencijom za po-
morsku sigurnost (EMSA), Europskim centrom za nadzor nad drogama
i borbu protiv ovisnosti o drogama (EMCDDA) te Europskim centrom za
praćenje rasizma i ksenofobije (EUMC). U okviru regionalnoga programa
CARDS 2005 predviđene su odgovarajuće pripreme za buduće uključi-
vanje stručnjaka iz Hrvatske u još dvije agencije: Europsku agenciju za
okoliš (EEA) i Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA).
No, odvijanje tih priprema bit će završeno tek 2008. godine.
Nastavljena je suradnja Ministarstva unutarnjih poslova i Europskoga
policijskog ureda (EUROPOL) koja se zasniva na Sporazumu o operativ-
noj i strateškoj suradnji. Obavljene su pripreme za upućivanje policijskog
časnika za vezu u EUROPOL-ov ured u Haagu. U studenome je u Bruxe-
llesu potpisan Sporazum o suradnji Hrvatske i EUROJUST-a na području
pravosuđa. Sklapanje toga sporazuma unaprijedit će postojeću suradnju
u području pravosuđa i unutarnjih poslova s državama članicama Europ-
ske unije i drugim državama koje su zaključile slične sporazume s EURO-
President, Dimitris Dimitriadis, indicated the unquestionable support of
this Committee for Croatia.
The Ministry of Foreign Aff airs and European Integration fosters institu-
tional co-operation between various segments of Croatian society and
the appropriate bodies within the European Union. This is the best way of
promoting the inclusion of the broader public into Euro-Atlantic processes
and providing more information about the activities undertaken within
the framework of Croatia’s accession to the European Union, as well as
information about the functioning of the European Union.
Preparing Croatian experts for work in specialised agencies
Agencies are decentralised bodies of the European Union, founded with the aim
of implementing specifi c technical, scientifi c or administrative tasks within the
competence of the European Union. The preparation of candidate countries for
the involvement of their professionals in the work of agencies is funded specifi cally
from pre-accession assistance funds. Croatia’s participation in these agencies
began in 2005 within the framework of the PHARE programme.
During 2007 a number of workshops, seminars and conferences were
organised to prepare Croatian and Turkish professionals for work in specifi c
agencies. The preparations took place throughout the year in co-operation
with the following agencies: the European Centre for the Development
of Vocational Training (CEDEFOP), the Community Plant Variety Offi ce
(CPVO), the European Agency for Safety and Health at Work (EU-OSHA),
the European Medicines Agency (EMEA), the European Food Safety
Authority (EFSA), the European Foundation for the Improvement of Living
and Working Conditions (EUROFOUND), the European Maritime Safety
Agency (EMSA), the European Monitoring Centre for Drugs and Drug
Addiction (EMCDDA) and the European Monitoring Centre on Racism and
Xenophobia (EUMC). Within the regional CARDS 2005 programme, ad-
equate preparations have been planned for the future inclusion of experts
from Croatia in two other agencies: the European Environment Agency
(EEA) and the European Aviation Safety Agency (EASA). However, these
preparations will only be completed during 2008.
Co-operation between the Ministry of the Interior and the European Police
Offi ce (EUROPOL) continued, based on the Agreement on Operational and
Strategic Co-operation. Preparations for appointing a police liaison offi cer
to the EUROPOL offi ce in The Hague have been completed. The Judicial Co-
operation Agreement between Croatia and EUROJUST was signed in Brus-
sels in November. The signing of this Agreement will improve the existing
co-operation in the fi eld of justice and internal aff airs with the European
Union Member States and with other countries which have concluded
Godišnjak Yearbook 200718
JUST-om. Nakon stupanja na snagu navedenog sporazuma, Hrvatska će
imenovati svojega časnika za vezu pri EUROJUST-u.
Konkretna fi nancijska pomoć Europske unije
Od ožujka su se u Hrvatskoj provodili programi pomoći Europske unije za
čije su jednogodišnje provođenje ugovoreni sljedeći iznosi (u milijunima
eura i postotku od ukupno dodijeljenih sredstava):
CARDS 2003: 287,68 ili 97,7%,
CARDS 2004: 44,06 ili 94,6%,
Phare 2005: 63,98 ili 87,5%,
Phare 2006: pokrenuti pregovori.
U programu ISPA provodi se ukupno 6 projekata, a ugovoreno je ukupno
120.311,66 eura. U okviru programa SAPARD provedena su dva natječaja,
odobreno je 29 projekata, a ugovoreni iznos potpore iz tih sredstava
iznosi 8,899 milijuna eura.
Donesen je pravni okvir za korištenje programa IPA (Instrument
pretpristupne pomoći), pripremljeni su potrebni strateški dokumenti,
a intenzivno se priprema akreditacija institucija koje će upravljati pojedi-
nim komponentama toga programa. Prijenos ovlasti za upravljanje pro-
gramom IPA na hrvatska državna tijela očekuje se u 2008. godini. U prvoj
komponenti programa IPA uspješno je završeno programiranje za 2007.
godinu (odobreno je 49,61 milijuna eura), a počelo je programiranje za
proračunsku 2008. godinu. Republika Hrvatska u suradnji s Europskom
unijom izradila je deset operativnih programa koji predstavljaju pro-
gramsku podlogu za II., III. i IV. komponentu programa IPA, kao i IPARD
– plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za njegovu V. komponentu.
Vlada Republike Hrvatske u veljači je donijela zaključak prema kojem
će se Hrvatska uključiti u rad 23 programa Zajednice¹ koji su otvoreni
zemljama kandidatkinjama. U 2007. godini pokrenuti su postupci za pri-
stupanje u 15 programa. Dodatno su otvorena još tri programa u kojima
će Hrvatska sudjelovati u svojstvu treće zemlje. Tijekom 2007. godine
potpisano je osam sporazuma o razumijevanju, a četiri su potvrđena u
Hrvatskome saboru.
similar agreements with EUROJUST. Once the agreement in question enters
into force, Croatia will appoint its liaison offi cer with EUROJUST.
Financial assistance of the European Union
European Union assistance programmes have been implemented in Croatia since
March, with the following amounts contracted for implementation over a one year
period (in million euro and as percentages of the total allocated amounts):
CARDS 2003: 287.68 or 97.7%,
CARDS 2004: 44.06 or 94.6%,
Phare 2005: 63.98 or 87.5%,
Phare 2006: ongoing negotiations.
Within the ISPA programme 6 projects are being implemented, with a total
contracted amount of 120,311.66 euro. Within the SAPARD programme two
tenders were held and 29 projects approved, while the total contracted
level of assistance from this programme amounts to 8,899 million euro.
The legal framework for using the IPA (Instrument for Pre-Accession As-
sistance) programme has been adopted, the necessary strategic documents
have been prepared and intensive preparations for the accreditation of
institutions to manage programme components are underway. The trans-
fer of authority for managing the IPA programme to Croatian state bodies
is expected in the course of 2008. Programming for the year 2007 has been
successfully completed within the IPA fi rst component (49.61 million euro
were approved), while programming for the fi scal year 2008 has been initi-
ated. In co-operation with the European Union, the Republic of Croatia has
created ten operational programmes representing the programme base for
components II, III and IV of the IPA programme, as well as the IPARD plan
for agriculture and rural development for its component V.
The Government of the Republic of Croatia in February adopted a conclu-
sion by which Croatia will engage in the work of 23 Community ¹ pro-
grammes open to candidate countries. In 2007, steps to join 15 programmes
were initiated. Another three programmes were opened in which Croatia
will participate as a third country. Eight memoranda of understanding were
signed during 2007, and four were ratifi ed by the Croatian Parliament.
Politička suradnja Hrvatske i Europske unijePolitical co-operation between Croatia and the European Union
EURATOM, VII. okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Pro-
gram Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost, Marco Polo II, Kultura, Mehanizam Zajedni-
ce za uspostavljanje pojačane suradnje u području intervencija, Okvirni program za konkurentnost
i inovacije, Europa za građane, Media 2007, Pericles – programi za zaštitu eura od krivotvorenja u
članicama EU-a koje ga još nisu uvele kao vlastitu valutu, Safer Internet +, eContent Plus, HERCULE
II, Erasmus Mundus – program suradnje u području visokog obrazovanja, Program Zajednice na
području javnog zdravlja, Mladi na djelu, LIFE – fi nancijski instrument koji podržava zaštitu okoliša
i prirode, Fiscalis 2013 – podrška funkcioniranju poreznih sustava zemalja članica EU-a, Carine
2013, Okvirni program temeljnih prava i pravde, Integrirani program cjeloživotnog učenja, Program
aktivnosti Zajednice u području potrošačke politike i Fond solidarnosti EU-a.
Euroatom, The 7th Framework Programme of the EU for Research, Technological Development and Dem-
onstration Activities, Community Programme for Employment and Social Solidarity, Marco Polo II, Culture,
Community mechanism to facilitate reinforced co-operation in civil protection assistance intervention,
Framework Programme for Competitiveness and Innovation, Europe for citizens, Media 2007, Pericles –
program for the protecting of the Euro against counterfeiting in EU Member States which have not adopted
Euro as the single currency, Safer Internet Plus, eContent Plus, HERCULE II, Erasmus Mundus – program of
co-operation in higher education, Programme of Community Action in the fi eld of Public Health, Youth in
Action, LIFE – EU fi nancial instrument supporting environment and nature protection, Fiscalis 2013 – support
for the functioning of tax systems in EU Member States, Customs 2013, Framework Programme on Funda-
mental Rights and Justice, Integrated action programme in lifelong learning, Programme of Community
actions in the fi eld of health and consumer protection and the EU Solidarity Fund.
¹ ¹
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
19
Intenzivna komunikacija sa svim članicama Europske unije
Najintenzivnije bilateralne odnose Hrvatska je imala s europskim drža-
vama iz svojega neposrednoga ili šireg susjedstva. No, otkako je krenuo
proces hrvatskoga približavanja Europskoj uniji, tako su se razgranali i
produbili odnosi i sa svim zemljama članicama. Riječ je o logičnom slijedu
približavanja odnosno usklađivanja Hrvatske s europskim okruženjem i
sve intenzivnijim pripremama za punopravno članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatsko-austrijski odnosi odvijaju se u izrazito pozitivnom političkom
ozračju. Austrija je i tijekom 2007. godine nastavila s bezrezervnom
potporom Republici Hrvatskoj u ostvarivanju punopravnog članstva
u Europskoj uniji. Intenzivni su i mnogobrojni susreti visokih političkih
dužnosnika dviju država, a raznolika je i intenzivna resorna suradnja na
području gospodarstva, kulture, prosvjete, znanosti, unutarnjih poslova
i pravosuđa. O visokoj razini gospodarske suradnje govori i činjenica da
je, prema ulaganjima u Hrvatsku, Austrija na prvome mjestu. U suradnji
s Austrijskom gospodarskom komorom, u Beču je u svibnju održan
Hrvatski gospodarski dan, a krajem godine i šesta sjednica Međudržav-
ne komisije za turizam. Osim središnjih državnih institucija, sve se više
povezuju regionalna i lokalna tijela, a posebno je evidentna intenzivna
suradnja Savezne pokrajine Štajerske s hrvatskim županijama. Tijekom
2007. visokim hrvatskim odličjem odlikovani su Waltraud Klasnic, bivša
zemaljska poglavarica Savezne pokrajine Štajerske, i Georg Doppelhofer,
prvi predsjednik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore i bivši generalni
direktor Raiff eisen Landesbank Steiermark.
Nakon radnoga posjeta ministra vanjskih poslova Kraljevine Belgije
Karela De Guchta Hrvatskoj početkom godine, u preostalom dijelu
godine težište bilateralnih odnosa uglavnom se prebacilo na suradnju s
belgijskim regijama Flandrijom, Valonijom i Bruxelles-Capitaleom. Za-
vršena je procedura za stupanje na snagu Sporazuma o suradnji između
Vlade Republike Hrvatske i Vlade Regije Flandrije. Također su pokrenuti
pregovori o sklapanju sličnog sporazuma s Valonijom.
Hrvatsko približavanje Europskoj uniji pozitivno je utjecalo na odnose s
Ciprom, čija je potpora hrvatskomu punopravnom članstvu neupitna.
Potvrđeno je to tijekom službenoga posjeta ciparskoga ministra vanjskih
poslova Yiorgosa Lillikasa Zagrebu.
U 2007. godini ostvarena je dobra suradnja s Češkom Republikom.
U okviru bilateralnih susreta najvažniji je bio službeni posjet ministra
vanjskih poslova Karela Schwarzenberga Zagrebu, pri čemu je poseban
naglasak stavljen na stanje pregovora o pristupanju Europskoj uniji.
Češka će predsjedati Europskom unijom u prvoj polovici 2009. godine, to
Intensifi ed communication with all members of the European Union
Croatia has always had the most intense bilateral relations with the European
countries which are its immediate or close neighbours. However, since the
process of rapprochement to the European Union began, relations with all
Member States have developed and grown stronger. This is a logical course
of Croatian alignment with the European standards and ever more intensive
preparations for full membership in the European Union.
Croatian-Austrian relations have been developing in a particularly positive
political atmosphere. During 2007 Austria continued to provide wholehearted
support for the Republic of Croatia in the process of obtaining full member-
ship in the European Union. There were numerous and fruitful high level
meetings, while intense co-operation between departments in charge of the
economy, culture, education, internal aff airs and justice continued. The fact
that Austria is the biggest investor in Croatia is yet another evidence of the
high level of economic co-operation. The Croatian Business Day, co-organized
with the Austrian Chamber of Commerce, was held in Vienna in May, while
the sixth session of the Intergovernmental Committee for Tourism took place
late in the year. In addition to central state institutions, regional and local
authorities established increasing numbers of contacts, while the high level of
co-operation between the federal region of Styria and Croatian counties was
particularly evident. During 2007, Waltraud Klasnic, the former governor of
the federal province of Styria, and Georg Doppelhofer, fi rst president of the
Croatian-Austrian Chamber of Trade and former general manager of Raiff eisen
Landesbank Steiermark were decorated with distinguished Croatian awards.
After a working visit by Karel De Gucht, Foreign Minister of the Kingdom of Bel-
gium to Croatia early in the year, the focus of bilateral relations during the remain-
ing part of the year primarily shifted to co-operation with the Belgian regions of
Flanders, Wallonia and Bruxelles-Capitale. The procedure necessary for the entry
into force of the Co-operation Agreement between the Government of the Repub-
lic of Croatia and the Government of Flanders has been completed. Negotiations
have been initiated for the conclusion of a similar agreement with Wallonia.
Croatian rapprochement to the European Union has had a positive impact
on relations with Cyprus, whose support for Croatia’s full membership is
un-doubtful. This was confi rmed during the offi cial visit of Yiorgos Lillikas,
Cypriot Prime Minister to Zagreb.
A good level of co-operation was attained with the Czech Republic during
2007. Within the framework of bilateral meetings, the offi cial visit of Minister
of Foreign Aff airs Karel Schwarzenberg to Zagreb was the most signifi cant,
during which a special emphasis was laid on negotiations regarding accession
to the European Union. The Czech Republic will preside over the European
Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državamaRelations with European Union Member States and other European countries
Godišnjak Yearbook 200720
jest u vrijeme u kojem Hrvatska želi završiti pregovore. Lani je ostvarena
i zapažena parlamentarna suradnja (posjet članova Odbora za vanjsku
politiku i Odbora za poljoprivredu češkoga parlamenta hrvatskim
kolegama te članova Odbora za europske integracije Hrvatskoga sabora
češkim kolegama).
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader u rujnu je službeno
posjetio Dansku, čime su dodatno potvrđeni dobri bilateralni odnosi.
Hrvatska ima i veoma dobre odnose s Finskom, koje je unaprijedila
nabavom novoga oklopnog borbenog vozila fi nske tvrtke Patria. Nastav-
ljena je i dobra parlamentarna suradnja, o čemu svjedoči službeni posjet
predsjednika fi nskoga parlamenta Paave Lipponena Hrvatskoj.
Estonija, Latvija i Litva snažno podržavaju Hrvatsku na putu u NATO i
EU, što je svakako pozitivno utjecalo na razvoj i produbljivanje cjelo-
kupne suradnje s tim državama. Osim bilateralnih susreta na najvišoj
razini prošlu je godinu obilježila intenzivna suradnja na području obrane
i sigurnosti te rast gospodarske razmjene. Pozitivan trend uočen je i
na području turizma te brodogradnje. Riječko brodogradilište “3. maj“
gradi za Latvian Shipping Company deset tankera, ukupno vrijednih 350
milijuna USD.
Ukupna ocjena hrvatsko-francuskih bilateralnih odnosa veoma je
pozitivna. Nakon stupanja na dužnost predsjednika Nicolasa Sarkozyja i
formiranja nove vlade u proljeće 2007. godine, potvrđena je podrška Hr-
vatskoj u pristupanju Europskoj uniji. Središnji događaj u političkim od-
nosima nedvojbeno je bio posjet predsjednika Republike Hrvatske Stje-
pana Mesića Parizu. Nastavljena je i veoma razgranata parlamentarna
suradnja, a Hrvatska se pozicionirala kao privilegirani i posebni partner
Francuske u regiji. Francuska je također nastavila davati pretpristupnu
pomoć za projekte na područjima unutarnjih poslova i pravosuđa te po-
ljoprivrede. Dobri bilateralni odnosi s Grčkom u 2007. godine kulminirali
su posjetima na najvišoj razini. Zagreb su posjetili predsjednik Helenske
Republike Karolos Papoulias, premijer Kostas Karamanlis i predsjednica
parlamenta Anna Benaki, a hrvatski premijer Ivo Sanader uzvratio je
posjet grčkom kolegi u Ateni. Grčka snažno podupire Hrvatsku na putu u
euroatlantske integracije.
Irska srebrna kovanica s Meštrovićevim reljefom
Odlične bilateralne odnose s Republikom Irskom u 2007. obilježila je
gesta prijateljstva – Hrvatska narodna banka i Središnja banka Republike
Irske zajednički su izdale prigodnu srebrnu kovanicu s motivom kipara
Ivana Meštrovića “Djevojka s harfom“, koja je istodobno predstavljena
u Dublinu u nazočnosti irskoga premijera Bertiea Aherna te u Zagrebu
Union in the fi rst half of 2009, the very time when Croatia intends to conclude
negotiations. Signifi cant parliamentary co-operation was confi rmed through a visit by
members of the Foreign Policy Committee and the Committee for Agriculture of the
Czech Parliament to their Croatian counterparts, as well as a visit by members of the
European Integration Committee of the Croatian Parliament to their Czech colleagues.
Ivo Sanader, Prime Minister of the Republic of Croatia, paid an offi cial visit to
Denmark in September, further confi rming good bilateral relations. Croatia has
also developed excellent relations with Finland, further improved by the procure-
ment of the new armoured vehicle manufactured by the Finnish company Patria.
Parliamentary co-operation continues to be very good, as witnessed by the offi cial
visit of Paavo Lipponen, Speaker of the Parliament of Finland, to Croatia.
Estonia, Latvia and Lithuania are strong supporters of Croatia in the process of
joining NATO and the EU, which has had a positive impact on the development
and improvement of our overall co-operation with these countries. In addition to
bilateral visits at the highest level, last year was marked by intense co-operation
in the fi eld of defence and security as well as by an increase in trade. A positive
trend has also been noted in the fi elds of tourism and shipbuilding. The shipyard
“3. maj” in Rijeka is currently in the process of constructing ten tankers for the
Latvian Shipping Company, the total value of which is 350 million USD.
The overall assessment of Croatian and French bilateral relations is very
positive. After Nicolas Sarkozy assumed the French presidency and formed
the new government in the spring of 2007, support was provided to Croatia
in regard to its accession to the European Union. The central event in political
relations was defi nitely the visit by Stjepan Mesić, President of the Republic
of Croatia, to Paris. A diversifi ed parliamentary co-operation is ongoing, with
Croatia’s position being that of a privileged and special partner to France in
the region. France has also continued to provide pre-accession assistance for
projects in the fi eld of internal aff airs and justice, as well as for agriculture.
Good bilateral relations with Greece in 2007 culminated in the highest level
visits. The President of the Hellenic Republic, Karolos Papoulias, Prime Minister
Kostas Karamanlis and President of the Hellenic Parliament Anna Benaki paid
visits to Zagreb, while Prime Minister Ivo Sanader in turn visited his Greek
counterpart in Athens. Greece is a strong supporter of Croatia on its way to
Euro-Atlantic integration.
Irish silver coin with a motif by Meštrović
Excellent bilateral relations with the Republic of Ireland were marked by a
gesture of friendship – the Croatian National Bank and the Central Bank and
Financial Services Authority of Ireland jointly issued a silver coin with the motif
“Girl with a Harp” by the Croatian sculptor Ivan Meštrović, simultaneously pre-
sented in Dublin in the presence of the Irish Prime Minister, Bertie Ahern and in
Države članice Europske unije
zajedno su najveći trgovinski
partner Hrvatske. U 2007.
godini ostvaren je ukupan
izvoz Hrvatske u EU u iznosu
od 7,4 milijarde USD, a uvoz
iz država EU-a u Hrvatsku
iznosio je 16,7 milijardi USD.
Together, the European
Union Member States are
Croatia’s biggest economic
partner. During 2007, total
Croatian exports to the EU
amounted to 7.4 billion USD,
while imports to Croatia
from EU states amounted to
16.7 billion USD.
Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državamaRelations with European Union Member States and other European countries
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
21
u nazočnosti hrvatskoga premijera Ive Sanadera i viceguvernera Irske
središnje banke. Ivan Meštrović darovao je taj motiv za kovanicu
Slobodnoj Državi Irskoj prije 80 godina, a od 1965. godine “Djevojka s
harfom“ nalazi se na službenom pečatu Irske središnje banke.
Bilateralni odnosi s Kneževinom Lihtenštajnom dobili su dodatni
poticaj uzvratnim službenim posjetom ministrice Kolinde Grabar-Ki-
tarović Vaduzu. Hrvatska s Luksemburgom ima prijateljske odnose,
bez otvorenih pitanja. Luksemburška podrška hrvatskomu priključenju
Europskoj uniji je neupitna, a pomoć u pretpristupnom razdoblju
nesebična i konkretna. U 2007. godini Luksemburg je organizirao osam
seminara za hrvatske državne službenike.
Odnosi Hrvatske i Mađarske obostrano se ocjenjuju uzornima. Dvije
države veže strateško partnerstvo, čije su glavne odrednice veoma
dobra politička, gospodarska, pogranična i kulturna suradnja te visok
stupanj uzajamne zaštite manjina. Potvrda tradicionalno dobrih od-
nosa bilo je i održavanje druge zajedničke sjednice hrvatske i mađarske
vlade u svibnju u Zagrebu. Bio je to susret sa snažnom političkom i
gospodarskom porukom o afi rmaciji hrvatske regionalne i europske
politike. Glavne teme druge sjednice bile su energetska neovisnost,
izgradnja, spajanje i osuvremenjivanje cestovnih i željezničkih pravaca,
infrastrukturni projekti te prekogranična suradnja, a potpisano je i pet
međudržavnih akata. Jačanju ukupne institucionalne i resorne surad-
nje pridonosi i uspješan rad Mješovitog odbora za suradnju između
dviju vlada koji je šestu sjednicu održao u listopadu u Zagrebu.
Hrvatska i Malta nastavile su uspješnu bilateralnu suradnju, poglavito
u gospodarstvu. Podaci za jedanaest mjeseci 2007. godine pokazuju
rast hrvatskog izvoza za oko 140 posto.
Hrvatski veleposlanik u Francuskoj Mirko Galić predao je vjerodajnice
knezu Albertu II. od Monaka i time službeno preuzeo dužnost prvoga
izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Hrvatske pri
Kneževini Monaku, sa sjedištem u Francuskoj Republici. Istodobno je
veleposlanik Kneževine Monaka sa sjedištem u Rimu Philippe Blanchi
predao vjerodajnice predsjedniku Mesiću. Tim činom i službeno su
uspostavljeni diplomatski odnosi između dviju država. Bilateralna
suradnja već je uspostavljena, a konkretno se odnosi na monačko
fi nanciranje pojedinih projekata zaštite okoliša te djece koja su bila
žrtve mina.
S Kraljevinom Nizozemskom bilateralni odnosi su i dalje u usponu.
Nizozemska se nalazi pri vrhu liste stranih investitora u Hrvatskoj, a i
jedan je od najvećih donatora bilateralne pomoći Hrvatskoj. Od bilate-
Zagreb in the presence of the Croatian Prime Minister, Ivo Sanader and the
deputy governor of the Irish Central Bank. Ivan Meštrović gave this motif
for a coin to the Irish Free State 80 years ago, and the “Girl with a Harp”
has been on the offi cial seal of the Irish Central Bank since 1965.
Bilateral relations with the Principality of Liechtenstein have further
improved with a return visit of Minister Kolinda Grabar-Kitarović to Vaduz.
Croatia has friendly relations with Luxembourg, with no unresolved
issues. Luxembourg’s support for our accession to the European Union is
undivided, and their assistance in the pre-accession period has been gener-
ous and tangible. During 2007 Luxembourg organised eight seminars for
Croatian public servants.
Relations between Croatia and Hungary are mutually described as exemplary.
The two countries are bound by a strategic partnership, the main guidelines
of which are good co-operation in the fi elds of politics, economics, border
areas and culture, as well as a high level of reciprocal protection of minorities.
A confi rmation of traditionally good relations was seen in the second joint
session of the Croatian and Hungarian Governments held in Zagreb in May.
It was an event with a strong political and economic message regarding the
affi rmation of Croatian regional and European policy. The main topics of the
second session were: energy independence, the construction, connecting and
modernisation of roads and railways, infrastructure projects and cross-border
co-operation, and fi ve intergovernmental acts were signed. A contribution to
the strengthening of institutional and departmental co-operation was made
by the successful operation of the Joint Co-operation Committee between the
two governments, with its sixth session held in Zagreb in October.
Croatia and Malta have continued their successful bilateral co-operation,
particularly in trade. Data for the fi rst eleven months of 2007 show an
increase in Croatian exports of about 140 percent.
The Croatian Ambassador to France, Mirko Galić, presented his credentials
to Prince Albert II of Monaco, thus assuming the post of the fi rst Ambas-
sador Extraordinary and Plenipotentiary of the Republic of Croatia to the
Principality of Monaco, resident in the French Republic. Concurrently, the
Ambassador of the Principality of Monaco, Philippe Blanchi, resident in
Rome, presented his credentials to President Mesić. With these events offi -
cial diplomatic relations have been established between the two countries.
Bilateral co-operation is already existent, and involves Monaco’s fi nancing
of a number of environmental protection projects as well as assistance to
children victims of mines.
Bilateral relations with the Kingdom of the Netherlands are expanding.
The Netherlands is among the biggest foreign investors into Croatia, as
well as one of the most signifi cant donors of bilateral assistance. Among
Predsjednik Stjepan Mesić i njegov francuski kolega Nicholas Sarkozy potvrdili su da su odnosi Hrvatske i Francuske vrlo dobri.President Stjepan Mesić and his French colleague Nicholas Sarkozy reaffi rmed that the bilateral relations of Croatia and France are very good.
Godišnjak Yearbook 200722
ralnih susreta u 2007. godini ističe se posjet ministra za europske poslove
Fransa Timmermansa Hrvatskoj.
Hrvatski gospodarski dani u Düsseldorfu i Münchenu
Njemačka pruža Hrvatskoj stalnu i čvrstu podršku na njezinu putu u
punopravno članstvo u Europsku uniju i NATO. Ta je potpora bila vidljiva
i tijekom njemačkoga predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici
2007. godine. Osim toga, za Hrvatsku su posebno važni napori koje je
Njemačka uložila u rješavanje institucionalnih pitanja Europske unije. Tu
su godinu obilježili i intenzivni kontakti vodećih političara dviju država od
kojih valja izdvojiti posjet savezne kancelarke Angele Merkel Hrvatskoj i
njezino sudjelovanje na sastanku na vrhu Procesa za suradnju jugoistoč-
ne Europe, kao i službeni posjet predsjednika Bundestaga Norberta Lam-
merta. Također je ostvaren do sada najintenzivniji niz susreta na visokoj
razini u obrambenom resoru, pri čemu je iskazano posebno zadovoljstvo
dobrom suradnjom dviju zemalja u okviru misije ISAF u Afganistanu.
Njemačka je i dalje na drugom mjestu u ukupnoj hrvatskoj vanjskotr-
govinskoj razmjeni s inozemstvom te na trećem mjestu po ulaganjima
u hrvatsko gospodarstvo. Robna razmjena s Njemačkom kontinuirano
raste (zabilježeno je povećanje od 18 posto u odnosu na prethodnu go-
dinu), ali Hrvatska i dalje bilježi vanjskotrgovinski defi cit. Tijekom 2007.
hrvatski gospodarski potencijali predstavljeni su organizacijom hrvatskih
gospodarskih dana u Düsseldorfu i Münchenu. Uz daljnji razvoj međure-
sorne suradnje (gospodarstvo, znanost, kultura, zaštita okoliša, vodno
gospodarstvo), konstanta je razvijena suradnja s njemačkim pokrajina-
ma, osobito s Bavarskom, Baden-Württembergom i Sjevernom Rajnom-
Vestfalijom. Godine 2007. održane su sjednice Stalne hrvatsko-bavarske
komisije te Mješovite komisije Republike Hrvatske i Baden-Württem-
berga. Predsjednik Mesić za doprinos u promicanju bilateralnih odnosa
i podršku Hrvatskoj odlikovao je bivšega njemačkog saveznog kancelara
Gerharda Schrödera, dok je bavarski premijer Edmund Stoiber odlikovao
hrvatskoga premijera Ivu Sanadera najvišim bavarskim odličjem.
Bilateralni odnosi s Kraljevinom Norveškom bili su i u 2007. godi-
ni obilježeni nastavkom višegodišnje razvojne, fi nancijske i tehničke
pomoći koju ta skandinavska država pruža Hrvatskoj u cilju što skorijeg
dostizanja europskih standarda. Uzvratni službeni posjet predsjednika
Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa Norveškoj bio je stoga potvrda veo-
ma dobrih i prijateljskih odnosa dviju zemalja.
Solidna bilateralna politička suradnja u travnju bila je obilježena 15.
obljetnicom uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske
i Republike Poljske. Također je unaprijeđena trgovinska razmjena i
the bilateral visits in 2007, the most signifi cant was the visit to Croatia of
Frans Timmermans, European Aff airs Minister.
Croatian Business Days in Düsseldorf and Munich
Germany has extended constant and strong support to Croatia on its way to full
membership in the European Union and NATO. This support was also evident
during the German presidency of the European Union in the fi rst half of 2007.
Moreover, the eff orts Germany has made in resolving the institutional issues of
the European Union are of particular signifi cance for Croatia. The year was also
marked by intensifi ed contacts between leading politicians of the two countries,
among which we would highlight the visit by Federal Chancellor Angela Merkel
to Croatia and her participation in the South-East European Co-operation Proc-
ess summit, as well as the offi cial visit by Dr. Norbert Lammert, President of the
Bundestag. A series of important high level meetings took place in the defence
department, where exceptional satisfaction with the good co-operation be-
tween the two countries within the ISAF mission in Afghanistan was expressed.
Germany continues to hold second place as a partner in Croatian foreign
trade, and third place as an investor into the Croatian economy. Trade in
merchandise with Germany is increasing (there was an 18 percent increase
in relation to the previous year), but Croatia continues to have a foreign
trade defi cit. During 2007, Croatia’s economic potential was presented at the
Croatian Business Days in Düsseldorf and Munich. In addition to the further
development of interdepartmental co-operation (the economy, science,
culture, environment protection and water management), the traditional
co-operation with German regions is ongoing, particularly with Bavaria,
Baden-Württemberg and North Rhine-Westphalia. Sessions of the Standing
Committee Bavaria-Croatia and the Joint Croatia-Baden-Württemberg Com-
mission were held during 2007. President Mesić decorated the former German
Federal Chancellor, Gerhard Schroeder, for his contributions to promoting
bilateral relations and support for Croatia, while the Bavarian Prime Minister
Edmund Stoiber presented the Croatian Prime Minister with the highest
Bavarian decoration.
Bilateral relations with the Kingdom of Norway in 2007 were marked by a
continuation of the long-term developmental, fi nancial and technical support
this Scandinavian country has provided to Croatia with the aim of achieving
European standards as soon as possible. A return visit by Vladimir Šeks, Presi-
dent of the Croatian Parliament to Norway was yet another confi rmation of the
exceptionally good and friendly relations between the two countries.
Sound bilateral political co-operation between the Republic of Croatia and
the Republic of Poland was marked by the 15th anniversary of the estab-
lishment of diplomatic relations in April. Trade has also improved, and the
Hrvatski izvoz u Sloveniju
premašio je milijardu dolara,
a broj slovenskih turista u
Hrvatskoj prvi je put bio veći
od milijuna.
Croatian exports to Slovenia
exceeded one billion dollars,
and the number of Slovenian
tourists in Croatia for the fi rst
time surpassed one million.
Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državamaRelations with European Union Member States and other European countries
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
23
povećan broj poljskih turista na ljetovanju u Hrvatskoj. Posjet ministrice
vanjskih poslova Anne Fotyge Hrvatskoj dodatno je potvrdio partnerstvo
dviju država.
Slovačka se i u 2007. pokazala dosljednom zagovarateljicom Hrvatske
unutar Europske unije, a također je snažno podupirala hrvatski ulazak u
NATO i zatvaranje Misije OESS-a u Zagrebu. Tijekom godine nastavljena
je intenzivna komunikacija na najvišoj razini – razmijenjeni su službeni
posjeti premijera, a predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič u dva je navra-
ta neslužbeno boravio u Hrvatskoj. Osim redovitih razmjena iskustava o
pregovorima za članstvo u EU-u, stručna se suradnja proširila i na nove
globalne teme s obzirom na to da je Hrvatska zamijenila Slovačku u
nestalnom članstvu u Vijeću sigurnosti UN-a.
Slovenija i Hrvatska imaju prijateljske političke i veoma razvijene gos-
podarske odnose, iako se u javnosti obiju država češće u prvi plan ističu
neka otvorena pitanja, poput granice na moru i kopnu te duga Ljubljan-
ske banke. Na neformalnom radnom sastanku predsjednika dviju vlada
na Bledu, krajem kolovoza, dogovoreno je da se pitanje razgraničenja na
moru i pojedinih mogućih spornih točaka na kopnu zajednički podnese
na rješavanje Međunarodnomu sudu pravde u Haagu, čija bi odluka bila
obvezujuća za obje strane. Spomenuti dogovor pozdravila je i Europska
komisija. Pravni bi okvir trebalo pripremiti međudržavno povjerenstvo,
koji bi zatim potvrdili i parlamenti obiju država.
Preostala otvorena pitanja, dogovoreno je, rješavat će se bilateralno.
Prvi sastanak u tom smjeru održali su ministri gospodarstva – na njemu
je izvješteno da je Hrvatski sabor donio Zakon o osnivanju Fonda za
fi nanciranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog
nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Nastavljena je i aktivnost
Stalne mješovite komisije za provedbu Sporazuma o pograničnom pro-
metu i suradnji, kao i Zajedničke hrvatsko-slovenske povijesne komisije.
Republika Hrvatska potvrdila je postojanje uzajamnosti stjecanja prava
vlasništva na nekretninama za hrvatske državljane u Sloveniji i slovenske
državljane u Hrvatskoj.
Sveta Stolica snažno podupire priključenje Hrvatske Europskoj uniji i
smatra je čimbenikom stabilnosti u regiji. To je istaknuto i u prigodi audi-
jencije predsjednika Vlade Ive Sanadera kod Svetog Oca Benedikta XVI. U
povodu 15. godišnjice priznanja Republike Hrvatske vatikansko izaslan-
stvo na čelu s kardinalom Jean-Louisom Tauranom, zajedno s diplomat-
skim zborom akreditiranim pri Svetoj Stolici, posjetilo je Hrvatsku. Posjet
je pratio Papinski zbor Sikstinske kapele koji je nastupio u katedralama u
Dubrovniku, Zagrebu i Splitu.
number of Polish tourists vacationing in Croatia is on the increase. A visit
by the Minister of Foreign Aff airs, Anna Fotyga, to Croatia is another con-
fi rmation of the partnership between the two countries.
In 2007, as before, Slovakia was a consistent proponent of Croatia’s accession
to the European Union, strongly supporting Croatia’s accession to NATO and
the closing of the OSCE Mission in Zagreb. During the year, intensifi ed com-
munication on the highest level continued: an exchange in offi cial visits by the
prime ministers took place, while Ivan Gašparovič, President of Slovakia, paid
two unoffi cial visits to Croatia. In addition to regular exchanges of experience
regarding negotiations for membership in the EU, professional co-operation
also expanded to other areas, since Croatia has replaced Slovakia as a non-
permanent member of the UN Security Council.
Slovenia and Croatia have friendly political and exceptionally well-developed
economic relations, although some unresolved issues are the primary focus
of the media, such as the border at sea and on land, as well as the debts owed
by Ljubljanska banka to Croatian citizens. At an informal working meeting of
the two prime ministers at Bled in late August, it was concluded that the two
countries would jointly submit the issues of delimitation at sea and certain
possible disputed areas on land for resolution at the International Court of
Justice in The Hague, and the resulting decision would be binding for both
sides. This agreement was welcomed by the European Commission. The legal
framework needs to be prepared by the intergovernmental commission and
then ratifi ed by the parliaments of both countries.
It was agreed that the other unresolved issues would be settled bilaterally.
The initial meeting in this respect was held by the ministers of the economy,
and at this meeting it was reported that the Croatian Parliament had adopted
the Act on the Fund for Financing the Decommissioning of the Krško Nuclear
Power Plant and the Disposal of KNPP Radioactive Waste and Spent Nuclear
Fuel. Activities of the Joint Commission for the Implementation of the Agree-
ment on Border Traffi c and Co-operation between Slovenia and Croatia and
the Joint Croatian-Slovene Historic Commission have continued. The Republic
of Croatia has confi rmed reciprocity in the right to ownership of real estate
for Croatian citizens in Slovenia and for Slovene citizens in Croatia.
The Holy See is a strong proponent of Croatia’s accession to the Euro-
pean Union and considers Croatia to be a factor of stability in the region.
This was emphasised during the audience of the Croatian Prime Minister
Ivo Sanader with Holy Father Benedict XVI. On the occasion of the 15th
anniversary of the recognition of the Republic of Croatia, a delegation
from the Vatican, headed by Cardinal Jean-Louis Tauran, together with the
diplomatic corps accredited to the Holy See, visited Croatia. The visit was
accompanied by the Papal Choir from the Sistine Chapel, which performed
in the cathedrals at Dubrovnik, Split and Zagreb.
Ministrica Kolinda Grabar-Kitaro-vić ugostila je ministricu vanjskih poslova Poljske Annu Fotyga.Minister Kolinda Grabar-Kitarović hosted the Minister of Foreign Aff airs of Poland Anna Fotyga.
Godišnjak Yearbook 200724
Prioritet portugalskoga predsjedanja – ubrzanje pregovora
Bilateralni odnosi s državama na Iberskom poluotoku, Portugalom i
Španjolskom, veoma su dobri. Neposredno prije preuzimanja predsje-
danja Europskom unijom Zagreb je posjetio portugalski ministar vanjskih
poslova Luis Amado koji je kazao da će portugalsko predsjedanje imati
jasan cilj – ubrzanu dinamiku procesa pregovora. Sve je intenzivnija
suradnja sa Španjolskom, a i susreti dužnosnika sve su češći. Španjolska
potpora Hrvatskoj posebno je bila vidljiva za vrijeme španjolskoga pred-
sjedanja OESS-om, kada je španjolska diplomacija aktivno pripremala
zatvaranje Misije OESS-a u RH prije kraja 2007. godine.
Odnosi sa Švedskom bili su obilježeni češćom razmjenom posjeta
najviših dužnosnika. Frederik Reinfeldt bio je prvi švedski premijer koji je
službeno posjetio Hrvatsku. Posjet ministrice za europske poslove Cecilie
Malmström protekao je u znaku pružanja potpore Hrvatskoj na putu
prema članstvu u Europskoj uniji. Švedska je prema svim pokazateljima
najvažniji hrvatski gospodarski partner u Skandinaviji, a prema izjavama
švedskih turističkih djelatnika, Hrvatska je jedno od najpoželjnijih odre-
dišta za švedske turiste.
Švicarska Konfederacija pozitivno vrednuje hrvatsko nastojanje da
postane članicom Europske unije, a provedene reforme bitno mijenjaju
percepciju Hrvatske u zemlji koja nije članica Europske unije, ali ima s
njom specifi čne i veoma bliske bilateralne odnose. Na jačanje gospodar-
ske suradnje dviju država sve više utječe i interes za hrvatski turizam na
švicarskome tržištu. Također je sve bolja suradnja na prosvjetno-znan-
stvenom te sportskom planu. Uzvratnim posjetom članova Odbora za
vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Gordanom
Jandrokovićem nastavljena je uspješna suradnja s vodećim ljudima
švicarskoga parlamenta.
Uza stalni dijalog o preostalim otvorenim pitanjima, Hrvatska i Italija
unaprijedile su suradnju na svim razinama, što potvrđuju i inicijative za
potpisivanje novih sporazuma. Počeli su pregovori o Sporazumu o pre-
kograničnoj policijskoj suradnji. Pokrenuta je inicijativa za potpisivanje
Sporazuma o pravosudnoj suradnji i Sporazuma o suradnji na području
kulture i obrazovanja. Memorandum o suradnji dviju vlada s naglaskom
na suradnju u sjevernom Jadranu već je spreman za potpisivanje. Italija
je Hrvatskoj i nadalje prvi vanjskotrgovinski partner. Hrvatska visoko
cijeni dosljednu potporu Italije na putu prema punopravnom članstvu u
Europskoj uniji i NATO-u.
Odnosi između Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i
Sjeverne Irske mogu se ocijeniti kao uspješan nastavak uhodanih par-
Speeding up negotiations – a priority of the Portuguese presidency
Bilateral relations with the countries on the Iberian Peninsula, Portugal and
Spain, are exceptionally good. Immediately before assuming the European
Union presidency, Portuguese Foreign Minister Luis Armando visited Zagreb,
stating on this occasion that the Portuguese presidency will have a clear goal
– a faster pace in the negotiation process. Co-operation with Spain is intensi-
fi ed and meetings between offi cials were ever more frequent. Spain’s support
of Croatia was particularly evident during the Spanish OSCE Chairmanship-
in-Offi ce, when the Spanish mission was active in preparations for closing the
OSCE Mission in the Republic of Croatia before the end of 2007.
Relations with Sweden were marked by a more frequent exchange in visits
of the highest level offi cials. Frederik Reinfeldt was the fi rst Swedish Prime
Minister to offi cially visit Croatia. A visit by the Minister for European Aff airs
Cecilia Malmström was an expression of support to Croatia on the road to
membership in the European Union. Judging by all indicators, Sweden is
Croatia’s most important economic partner in Scandinavia, and according
to statements by Swedish tour operators, Croatia is one of the most popular
destinations for Swedish tourists.
The Swiss Confederation has a positive stance regarding Croatia’s eff orts
to join the European Union, while the reforms completed have signifi cantly
changed perceptions of Croatia in this country which is not a member of the
European Union, but has specifi c and very close bilateral ties. The stronger
economic co-operation between the two countries is also infl uenced by the
interest in Croatian tourism on the Swiss market. Moreover, co-operation in
the fi elds of education, science and sport is continuing to improve. Successful
co-operation with the leading offi cials of the Swiss Parliament has continued
with a return visit of the Foreign Policy Committee of the Croatian Parlia-
ment, headed by its Chairman, Gordan Jandroković.
In addition to continuous dialogue regarding all unresolved issues, Croatia
and Italy have improved their co-operation at all levels, which was confi rmed
by initiatives for the signing of new agreements. Negotiations regarding the
Agreement on Cross-Border Police Co-operation have begun. An initiative was
set up for signing the Agreement on Judicial Co-operation and the Agreement
on Co-operation in Culture and Education. A Memorandum of Co-operation
between the two governments, with an emphasis on co-operation in the north-
ern Adriatic, is ready to be signed. Italy remains Croatia’s biggest foreign trade
partner. Croatia fully acknowledges the consistent support Italy has provided in
the process of gaining full membership of the European Union and NATO.
Relations between Croatia and the United Kingdom of Great Britain and
Northern Ireland may be described as a successful continuation of tradi-
Odnosi s državama članicama Europske unije i drugim europskim državamaRelations with European Union Member States and other European countries
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
25
tnerskih odnosa. Redovite su i sadržajne bile konzultacije o raznim vanj-
skopolitičkim temama od interesa za obje strane, a podrška hrvatskomu
napredovanju ka članstvu u NATO-u i Europskoj uniji bila je neupitna.
Prilikom posjeta britanskoga državnog ministra za Europu Geoff a Hoona
u ožujku, u Zagrebu je prihvaćen dokument pod nazivom Strateško
partnerstvo između Republike Hrvatske i Velike Britanije za 2007. – 2008.
godinu, čime je dobiven pravni okvir za bitno višu razinu bilateralnih
odnosa. U dokumentu Strateško partnerstvo podrobno su pobrojana
područja suradnje koja se odnose na reformu pravosuđa, pristupne
pregovore Hrvatske i Europske unije, suradnju u regionalnoj politici te
suradnju na području obrane. Krajem godine u posjetu Sjevernoj Irskoj
i Škotskoj bio je predsjednik Stjepan Mesić sa suradnicima. U povodu
toga posjeta u Edinburgu je otvoren prvi konzulat Republike Hrvatske u
Ujedinjenoj Kraljevini.
tional partnership relations. Consultations regarding various foreign
policy issues of interest to both sides were regular and substantial, and
support for Croatian progress towards membership in NATO and the
European Union was undivided. During the visit of the British Minister of
State for Europe, Geoff Hoon, to Zagreb in March, a document entitled
“2007/08 UK-Croatia
Strategic Partnership” was adopted, creating the legal framework for a
signifi cantly higher level of bilateral relations. The Strategic Partnership
document lists in detail the fi elds of co-operation, including judicial sys-
tem reform, Croatia’s accession negotiations with the European Union,
co-operation in regional policies and co-operation in the fi eld of defence.
Late in 2007, President Stjepan Mesić and his associates visited Northern
Ireland and Scotland. The fi rst Consulate of the Republic of Croatia in
the United Kingdom was opened in Edinburgh on this occasion.
Bilateralna pomoć Republici Hrvatskoj Bilateral assistance to the Republic of Croatia
Svrha projekata fi nancijske i tehničke bilateralne pomoći europskih država Hrvatskoj jest omogućiti njezin brži ekonomski i socijalni razvoj kako bi se dodatno ubrzao proces
ispunjavanja kriterija za članstvo u Europskoj uniji. U nastavku dajemo pregled najistaknutijih projekata pretpristupne pomoći:
The purpose of projects providing fi nancial and technical bilateral assistance from European countries to Croatia is to stimulate faster social and economic development in order
to speed up the process of fulfi lling the criteria for membership in the European Union. A summary of the most prominent pre-accession assistance projects is listed below:
Kraljevina Belgija
Kingdom of Belgium
Kraljevina Danska
Kingdom of Denmark
Kraljevina Norveška
Kingdom of Norway
Kraljevina Švedska
Kingdom of Sweden
Savezna Republika Njemačka
Federal Republic of Germany
Talijanska Republika
Italian Republic
Ujedinjena Kraljevina
United Kingdom
Ministarstvo vanjskih poslova Flandrije fi nanciralo je pet projekata hrvatskih državnih institucija u ukupnom iznosu od 500.000 eura.The Ministry of Foreign Aff airs of Flanders has fi nanced fi ve projects for Croatian state institutions to a total amount of 500,000 €.
Program “Izgradnja kapaciteta u javnom sektoru“ fi nancira se u sklopu pretpristupne pomoći Hrvatskoj u iznosu od 1,860.000 eura za razdoblje od 2005. do 2007. godine.The programme “Creation of Capacities in the Public Sector” has been fi nanced as a part of pre-accession assistance to Croatia to an amount of 1,860,000 for the period from 2005 to 2007.
Norvežani su svoju pomoć usmjerili u razvoj administrativnih sposobnosti, zaštitu okoliša i prirodnih bogatstava te razvoj najnerazvijenijih područja Republike Hrvatske kroz fi nanciranje šest projekata u ukupnom iznosu od oko 3 milijuna eura. The Norwegians have focused their assistance on the development of administrative capacities, protection of the environment and natural resources, as well as on the development of underdeveloped areas of the Republic of Croatia, through the fi nancing of six projects to a total amount of about 3 million €.
Ukupna pomoć Švedske od 2005. do kraja 2007. godine iznosi oko 9,6 milijuna eura. Za projekt “Švedski fond za potporu institucija u Republici Hrvatskoj“, kojim koordinira Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, izdvojeno je oko 1 milijun eura. The total assistance from Sweden from 2005 to 2007 amounted to about 9.6 million €. Approximately 1 million € has been allocated for the Project “Swedish Fund for the Support of Croatian Institutions”, coordinated by the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration.
Osnovni ciljevi njemačke razvojne pomoći Hrvatskoj su razvoj privatnoga poduzetništva, osobito poticanje malih i srednjih poduzeća, unapređenje komunalne infrastrukture i obrazovanje kadrova. Za to je izdvojeno 1,500.000 eura. The main goals of German development assistance to Croatia are related to the development of private enterprise, especially support to small and medium-sized businesses, and to the expansion of utilities networks and training of personnel. The amount of 1,500,000.00 € has been allocated for these purposes.
Italija fi nancira dva regionalna projekta. Prvi je namijenjen promociji i razvoju pčelarstva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a drugi nastoji unaprijediti javne institucije Republike Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunjske, Srbije i Crne Gore.Italy is fi nancing two regional projects. The fi rst is intended to promote and develop beekeeping in Croatia and Bosnia-Herzegovina, while the purpose of the other is to improve public institutions in the Republic of Croatia, Albania, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Macedonia, Romania, Serbia and Montenegro.
Okvirni program “Strateško partnerstvo 2007. – 2008.“ pravni je temelj za suradnju Hrvatske i Velike Britanije na sljedećim područjima: reforma pravosuđa i unutarnjih poslova, pristupanje Europskoj uniji, trgovinska razmjena, obrana, obrazovanje i kultura te regionalna pitanja.The framework programme “Strategic Partnership 2007 – 2008” represents the legal basis for co-operation between Croatia and the United Kingdom in the following areas: reform of the judicial system and internal aff airs, accession to the European Union, trade, defence, education and culture, as well as regional issues.
Godišnjak Yearbook 200726
Završen i šesti, zadnji ciklus Akcijskoga plana za članstvo
Hrvatska je i 2007. nastavila ispunjavati uvjete za članstvo u Sjeverno-
atlantskom savezu (NATO) s ciljem dobivanja pozivnice za članstvo na
sljedećem sastanku na vrhu u Bukureštu u travnju 2008. godine. Uspješ-
no je dovršen peti ciklus Akcijskoga plana za članstvo (Membership
Action Plan – MAP) u kojemu je Hrvatska ostvarila značajan napredak u
ispunjavanju političkih kriterija i provođenju obrambenih, gospodarskih i
pravosudnih reformi. Istodobno, Hrvatska je imala pozitivnu i konstruk-
tivnu ulogu u regiji te je nastavila sve više pridonositi međunarodnim
mirovnim misijama, posebice NATO-ovoj misiji ISAF (International
Security Assistance Force) u Afganistanu. Dodatni napredak postignut
je i u primjeni pravnih i sigurnosnih standarda NATO-a. U tom ciklusu
MAP-a posebna je pozornost posvećena poboljšanju odnosa s javnošću
radi osiguranja potpore građana članstvu u Savezu. NATO je prepoznao
rezultate reformi i osobito uspješnost aktivnosti na području odnosa s
javnošću. Zaključivanjem šestoga, posljednjeg ciklusa MAP-a, Hrvatska
je dovršila dio započetih reformi i druge pripreme kako bi spremno doče-
kala pozivnicu za članstvo u Savezu.
Američko-jadranska povelja – odličan primjer regionalne suradnje
U okviru Američko-jadranske povelje Hrvatska je 2007. godine uspješno
nastavila suradnju sa SAD-om, Albanijom i Makedonijom na različitim
područjima. U drugoj polovici godine predsjedala je Poveljom, nastav-
ljajući izvrsnu i intenzivnu suradnju, razmjenu iskustava i uzajamnu
potporu na putu prema članstvu u NATO-u. Na sastanku Povelje u
Splitu u listopadu 2007. predstavnici NATO-a, SAD-a i baltičkih zemalja
pozitivno su ocijenili ukupan napredak zemalja potpisnica Povelje prema
članstvu u Savezu. Konkretan rezultat suradnje zemalja potpisnica Po-
velje je i slanje zajedničkoga sanitetskog tima u Afganistan. Na sastanak
u Split pozvani su i predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije,
što je jasna potpora Hrvatske tim državama u njihovim nastojanjima u
procesu približavanja NATO-u.
Procesu ubrzanoga približavanja Republike Hrvatske NATO-u pridonijele
su i intenzivne diplomatske aktivnosti poput sudjelovanja najviših hr-
vatskih dužnosnika na sastancima i susretima s dužnosnicima NATO-a,
posjeti dužnosnika NATO-a Hrvatskoj te sastanci u okviru Američko-ja-
dranske povelje.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić sastao se 3. prosinca u Bruxellesu s
glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Scheff erom. Glavne teme
razgovora bile su odnos Republike Hrvatske i NATO-a u svjetlu predsto-
The sixth, fi nal cycle of the Membership Action Plan completed
In 2007, Croatia continued to fulfi l the requirements for membership in the
North Atlantic Treaty Organisation (NATO) with the aim of receiving an
invitation for membership at the summit in Bucharest in April 2008. The
fi fth cycle of the Membership Action Plan (MAP) was successfully comple-
ted, whereby Croatia made signifi cant progress in the fulfi lment of political
criteria and in the implementation of defence, economic and judicial reforms.
Concurrently, Croatia played a positive and constructive role in the region
and continued to contribute to international peace missions, in particular
NATO’s ISAF (International Security Assistance Force) mission in Afghanistan.
Progress was also made in the implementation of required NATO’s legal and
safety standards. In this cycle of the MAP, special attention was devoted to
improving public relations in order to secure public support for membership
in the Alliance. NATO recognised the results of these reforms, particularly the
success of activities in the area of public relations. With the conclusion of the
sixth and fi nal MAP cycle, Croatia completed part of the initiated reforms, as
well as other preparations for receiving the invitation for membership in the
Alliance.
US-Adriatic Charter – an excellent example of regional co-operation
In the course of 2007 and within the framework of the US-Adriatic Charter,
Croatia successfully continued its co-operation with the USA, Albania and
Macedonia in various arias. In the second part of the year, Croatia took on
the Presidency of the Charter, thereby continuing an excellent and intensi-
ve co-operation, exchange of experiences and mutual support on the way
to membership in NATO. At the Charter meeting in Split in October 2007,
representatives of NATO, the USA and the Baltic states evaluated as positive
the overall progress of the Charter signatory countries regarding membership
in the Alliance. A signifi cant result of co-operation between the signatories to
the Charter was a joint medical team sent to Afghanistan. Representatives of
Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia were invited to the meeting
in Split, thus sending a clear message that Croatia supports the eff orts of
these countries in the process of rapprochement to NATO.
Intense diplomatic activity such as the participation of the highest level Cro-
atian offi cials at meetings and gatherings with NATO offi cials, visits by NATO
offi cials to Croatia and meetings within the US-Adriatic Charter contributed
to the process of speeding up the rapprochement of the Republic of Croatia
to NATO.
The President of the Republic of Croatia met with NATO’s Secretary General
Jaap de Hoop Scheff er in Brussels on 3 December. The main topics under
discussion were the relations between the Republic of Croatia and NATO in
RH i NATOThe Republic of Croatia and NATO
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
27
jećeg sastanka na vrhu Saveza te stanje u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Glavni je tajnik pohvalio hrvatski napredak, posebno naglasivši hrvatski
doprinos mirovnim operacijama Saveza, te pozvao na nastavak ubrzanog
tempa ispunjavanja kriterija za članstvo. Istaknuo je i važnost javne potpo-
re članstvu. “Hrvatska kuca na vrata NATO-a“, zaključio je Scheff er.
Predsjednik Vlade Ivo Sanader sudjelovao je 6. lipnja u Bruxellesu na
sastanku Sjevernoatlantskog vijeća. Premijer je predstavio rezultate napora
uloženih u dostizanje standarda potrebnih za članstvo. Saveznici su bili
jednoglasni u iskazivanju priznanja Hrvatskoj na postignutim rezultatima.
Time je bio zaključen peti ciklus Akcijskoga plana za članstvo Hrvatske u
NATO-u.
Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitaro-
vić imala je tijekom godine intenzivne kontakte s dužnosnicima NATO-a
i država članica NATO-a te je sudjelovala na više skupova i sastanaka. U
siječnju je bila glavna govornica na panelu “Afganistan: naš zajednički
izazov“ simpozija Partnerstva za mir “Učinkovita partnerstva“ u Obera-
mmegauu (Njemačka), a zatim je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku
Sjevernoatlantskoga vijeća na ministarskoj razini u formatu ISAF. U veljači
je s veleposlanikom SAD-a u Hrvatskoj Robertom Bradtkeom supredsjedala
zajedničkom sjednicom Međuresorne koordinacijske skupine za NATO
Vlade Republike Hrvatske i Radne skupine za NATO Veleposlanstva SAD-a.
U lipnju je u Ohridu sudjelovala na Sigurnosnom forumu Euroatlantskoga
partnerskog vijeća. U listopadu je u Zagrebu održala uvodno predavanje
na seminaru “Iskustva članstva u NATO-u“, kao i brifi ng za veleposlanike
zemalja članica Saveza u Zagrebu, na kojem ih je informirala o obavljenim
pripremama Hrvatske za članstvo u NATO-u.
Izaslanstvo Hrvatskoga sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a su-
djelovalo je u radu proljetne sjednice Parlamentarne skupštine. U suradnji
s Parlamentarnom skupštinom NATO-a zatim je u Dubrovniku organiziralo
66. Rose Roth seminar s temom “Jugoistočna Europa: nedovršeni posao“
na kojem su sudjelovali i predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Jose
Lello i predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks.
NATO-ov tim MAP/PARP (Membership Action Plan – Planning and Review
Process) pod vodstvom pomoćnika glavnoga tajnika Johna Colstona po-
sjetio je Hrvatsku u ožujku i razgovarao s predsjednicima države, Sabora i
Vlade, ministrima obrane i vanjskih poslova te posjetio relevantna državna
tijela. Tim koji je obavio procjenu aktivnosti i napretka Hrvatske u sklopu
regard to the Alliance’s next summit, as well as the situation in Bosnia and
Herzegovina and in Kosovo. The Secretary General commended the progress
Croatia had made, particularly underlining Croatia’s contribution to peace
operations within the Alliance, and calling for a continuation of a faster pace
in fulfi lling the criteria for membership. He further indicated the importance
of public support for membership. “Croatia is knocking on NATO’s door,”
concluded Scheff er.
Croatian Prime Minister Ivo Sanader participated in the meeting of the
North Atlantic Council in Brussels on 6 June. The Prime Minister presen-
ted the results of eff orts invested in attaining the standards required for
membership. Alliance members unanimously congratulated Croatia on the
results achieved. This concluded the fi fth cycle of Membership Action Plan
for Croatia’s membership in NATO.
Minister of Foreign Aff airs and European Integration Kolinda Grabar-Kita-
rović was in frequent contact with NATO offi cials and NATO member states
throughout the year, and participated in several assemblies and meetings.
In January, she was the main speaker at the panel entitled “Afghanistan: Our
Joint Challenge” at the Partnership for Peace symposium “Effi cient Partner-
ships” in Oberammegau (Germany), and later participated in the meeting of
the North Atlantic Council at the ministerial level within ISAF in Brussels. In
February she co-presided over the joint session of the Inter-Departmental
Coordination Group for NATO consisting of the Government of the Republic
of Croatia and the NATO Working Group of the US Embassy, along with the
US Ambassador to Croatia, Robert Bradtke. In June the Minister participated
at the Security Forum of the Euro-Atlantic Partnership Council in Ohrid. In
October she held the introductory speech at the seminar “Experiences in
NATO Membership” held in Zagreb, as well as a briefi ng for ambassadors of
the Alliance member states in Zagreb, where she presented the preparations
Croatia had completed for membership in NATO.
The delegation of the Croatian Parliament to the NATO Parliamentary
Assembly participated in the spring session of the Parliamentary Assembly.
Following this, and in co-operation with the NATO Parliamentary Assembly,
the 66th Rose-Roth seminar entitled “South East Europe: Unfi nished Busi-
ness” was held in Dubrovnik, with the participation of Jose Lello, President
of the NATO Parliamentary Assembly, and the President of the Croatian
Parliament, Vladimir Šeks.
NATO’s MAP/PARP team (Membership Action Plan – Planning and Review
Process) headed by the Secretary General’s assistant John Colston paid a visit
to Croatia in March, meeting with Croatia’s President, Prime Minister, Presi-
dent of Parliament and the Ministers of Defence and Foreign Aff airs, as well
as visiting the relevant state bodies. The team in charge of assessing Croatia’s
Godišnjak Yearbook 200728
petog ciklusa MAP-a pohvalio je rezultate reformi te aktivnosti na
području odnosa s javnošću radi osiguranja potpore građana članstvu u
Savezu.
NATO-ov tim MAP/PARP ponovno je posjetio Hrvatsku u studenome
kako bi pripremio procjene napretka Republike Hrvatske tijekom šestoga
ciklusa MAP-a, a uoči NATO-ova sastanka na vrhu u Bukureštu. Toga
puta tim je predvodio pomoćnik glavnoga tajnika Martin Erdmann koji
se sastao s ministricom Kolindom Grabar-Kitarović i predstavnicima
mjerodavnih tijela. Ponovno je pohvaljen napredak u provedbi svih
potrebnih reformi za članstvo u NATO-u i doprinos Hrvatske mnogo-
brojnim mirovnim misijama u svijetu, posebice u mirovnoj misiji ISAF,
a upućene su i čestitke za izbor Hrvatske u nestalno članstvo u Vijeću
sigurnosti UN-a.
Hrvatsku su u lipnju posjetili zapovjednik NATO-ova Zapovjedništva za
transformaciju (SACT) general zbora Lance Smith te zamjenica pomoć-
nika glavnoga tajnika za javnu diplomaciju Stefanie Babst. Na sastanku
Višega pojačanoga političkog odbora NATO-a 18. rujna 2007. u Bruxe-
llesu predstavljen je Godišnji nacionalni program Republike Hrvatske za
2007. – 2008. koji su članovi Odbora veoma pozitivno ocijenili.
Hrvatska – domaćin skupova i vježbi NATO-a
Ne samo kao potencijalna članica NATO-a, nego i kao država koja aktiv-
no radi na stabiliziranju regije, Hrvatska je bila suorganizator i domaćin
skupa predsjednika vlada zemalja članica Europske unije, NATO-a i drža-
va uključenih u Partnerstvo za mir o sigurnosti i stabilnosti jugoistočne
Europe. Croatia Summit 2007 pod nazivom “Novi jug Europe“ održan je
6. i 7. srpnja u Dubrovniku. Na otvaranju skupa je, uz domaćine iz Hrvat-
ske – premijera Ivu Sanadera, predsjednika Republike Stjepana Mesića i
Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa – govorio i glavni tajnik NATO-a Jaap
de Hoop Scheff er koji je izrazio optimizam u pogledu pozivanja Hrvatske
u članstvo na sastanku na vrhu Saveza u Bukureštu 2008. godine. Na
Croatia Summitu 2007 sudjelovali su i predsjednici vlada Gruzije Mihail
Saakašvili, Latvije Aigas Kalvitis, Makedonije Nikola Gruevski, Moldove
Vasile Tarlev, Rumunjske Calin Popescu-Tariceanu, Slovačke Robert Fico,
Kosova Agim Ceku, ministri Albanije Lulzim Basha, Bugarske Gergana
Hristova Grančareva, Litve Petras Vitiekunas, Srbije Vuk Jeremić, Švedske
Carl Bildt, pomoćnik državne tajnice SAD-a Dan Fried, predsjednik ka-
nadskoga senaka Noel Kinsella i niz drugih uglednika. Na summitu su bili
i ministar vanjskih poslova Španjolske Miguel Moratinos kao predsjeda-
telj OESS-a te glavni tajnik Vijeća Europe Terry Davis.
activities and progress within the fi fth cycle of the MAP commended the results
of reforms and activities in the fi eld of public relations with the purpose of
ensuring public support for membership in the Alliance.
NATO’s MAP/PARP team visited Croatia again in November in order to prepa-
re the progress assessment of the Republic of Croatia during the sixth MAP
cycle, prior to the NATO summit in Bucharest. On this occasion the team
was headed by the Secretary General’s assistant Martin Erdmann, who met
with Minister Kolinda Grabar-Kitarović and representatives of the instituti-
ons concerned. The progress made in the implementation of all necessary
reforms for membership in NATO was commended again, as was Croatia’s
contribution to numerous peace missions around the world, particularly the
ISAF peace mission. Moreover, Croatia was congratulated on its election to
non-permanent membership of the UN Security Council.
NATO’s Supreme Allied Commander for Transformation (SACT), General Lance
Smith, and Deputy Assistant Secretary General for Public Diplomacy Stefanie
Babst visited Croatia in June. The Annual National Programme of the Republic
of Croatia for 2007—2008 was presented at the meeting of the NATO Political
Committee at Senior Level in Brussels on 18 September 2007, receiving a very
positive assessment by the Committee members.
Croatia – host to NATO gatherings and exercises
Not only as a potential NATO member, but also as a country actively working
on stability in the region, Croatia co-organised and hosted a distinguished gat-
hering of prime ministers of the European Union Member States and dignitaries
from NATO and the countries involved in the Partnership for Peace regarding
the security and stability of South East Europe. The Croatia Summit 2007
entitled “Europe’s New South” was held in Dubrovnik on 6 and 7 July. At the
inauguration, along with the hosts - Croatian Prime Minister Ivo Sanader, Croa-
tian President Stjepan Mesić and President of the Croatian Parliament, Vladimir
Šeks - NATO Secretary General Jaap de Hoop Scheff er held a speech expressing
his optimism in regard to the invitation for membership being extended to
Croatia at the summit in Bucharest in 2008. Participants at the Croatia Summit
2007 included the prime ministers of Georgia, Mikheil Saakashvili; Latvia, Aigas
Kalvitis; Macedonia, Nikola Gruevski; Moldavia, Vasile Tarlev; Romania, Călin
Popescu-Tăriceanu; Slovakia, Robert Fico and Kosovo, Agim Çeku; as well as
ministers from: Albania, Lulzim Basha; Bulgaria, Gergana Hristova Grancharova;
Lithuania, Petras Vaitiekunas; Serbia, Vuk Jeremić; Sweden, Carl Bildt; the US
Assistant Secretary of State, Dan Fried and Speaker of the Canadian Senate,
Noël A. Kinsella along with a number of other dignitaries. The Spanish Foreign
Minister, Miguel Moratinos as the OSCE Chairman-in-Offi ce and the Secretary
General of the Council of Europe, Terry Davis participated at the summit as well.
RH i NATORH i NATO
NOBLE MIDAS 07 prva je NATO-ova vježba tih razmjera ikada održana u nekoj nečlanici Saveza.
Uz 8000 vojnika iz 12 država članica u vježbu je bilo uključeno i oko 450 pripadnika svih triju
grana Oružanih snaga Republike Hrvatske.
“NOBLE MIDAS 07” was the fi rst NATO exercise of this size ever held in a non-member country
of the Alliance. Along with 8,000 soldiers from 12 member states, the exercise involved some
450 members from all three branches of the Armed Forces of the Republic of Croatia.
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
29
Potvrđujući svoj partnerski odnos s NATO-om, Republika Hrvatska je
2007. godine bila domaćin dviju vježbi koje je organizirao NATO. Me-
đunarodna vježba zaštite i spašavanja (Euro-Atlantic Disaster Response
Coordination Centre – EADRCC) IDASSA 07 održana je od 19. do 24.
svibnja na području Zadarske županije. Prema broju sudionika i uklju-
čenih zemalja (ukupno 44 države s oko 1200 sudionika) IDASSA 07 bila
je najveća civilna vježba NATO-a ikad održana. U akvatoriju srednjega
Jadrana, u vojnom objektu “Udbina“ i na vojnom poligonu “Eugen
Kvaternik“ u Slunju od 1. do 12. listopada održana je vježba NATO-ovih
snaga za brzo djelovanje pod nazivom NOBLE MIDAS 07.
U 2007. hrvatski je nacionalni kontingent u okviru mirovne misije ISAF
povećan na 200 pripadnika, odnosno 50 osoba više nego u prethodnoj
godini. Svjesna iznimne važnosti koju za stabilizaciju Afganistana ima
izgradnja afganistanskih snaga sigurnosti, Hrvatska je, uz angažman
na obuci i u mentorskom radu s afganistanskim vojnicima, afganistan-
skoj vojsci donirala 1000 jurišnih pušaka i 300.000 komada streljiva.
Osim pripadnika vojske, u misiji ISAF Hrvatska je imala i civilne pred-
stavnike. U sklopu zadaća za koje su zaduženi provincijski rekonstruk-
cijski timovi odgovorne dužnosti obavljala su dva hrvatska diplomata i
dva policijska savjetnika. Kako je u toj godini Europska unija pokrenula
policijsku misiju u Afganistanu (EUPOL Afganistan), u srpnju su spo-
menuti policijski savjetnici prešli u tu misiju. Zbog važnosti izgradnje
struktura civilnoga društva, hrvatska je Vlada i tijekom 2007. omo-
gućila školovanje trojici afganistanskih diplomata na Diplomatskoj
akademiji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
In confi rmation of its partnership relations with NATO, the Republic
of Croatia hosted two exercises organised by NATO in 2007. The civil
emergence exercise “IDASSA 07” (Euro-Atlantic Disaster Response
Coordination Centre - EADRCC) was held between 19 and 24 May in
Zadar County. By the number of participants and countries involved
(a total of 44 states and 1,200 participants), “IDASSA 07” was the lar-
gest NATO civilian exercise ever held. The NATO Response Force (NRF)
exercise entitled “NOBLE MIDAS 07” was held in the international and
Croatian territorial sea (Middle and south Adriatic), at the “Udbina”
military facility and at the “Eugen Kvaternik” military compound in
Slunj from 1 to 12 October.
In 2007, the Croatian national contingent within the ISAF peace mission
was increased to 200 participants, 50 more than in the previous year.
Aware of the exceptional importance that the creation of Afghan secu-
rity forces has for the country’s stability, Croatia, apart from engaging in
training and mentorship of Afghan soldiers, donated 1,000 assault rifl es
and 300,000 pieces of ammunition to the Afghan army. In addition to
its military personnel, Croatia sent civilian representatives to the ISAF
mission. Two Croatian diplomats and two police advisors participated
in the tasks carried out by provincial reconstruction teams. Since the
European Union set up its own police mission in Afghanistan (EUPOL
Afghanistan) in the same year, the Croatian police advisors transferred
to that mission in July. Due to the importance of creating civil society
structures, in 2007 the Croatian Government again made possible the
training of three Afghan diplomats at the Diplomatic Academy of the
Ministry of Foreign Aff airs and European Integration.
Godišnjak Yearbook 200730
Regionalna suradnja u europskom duhu
Važan prioritet hrvatske vanjske politike je aktivna prisutnost u svim
procesima u regiji radi unapređenja dobrosusjedskih odnosa. Ti su se
principi tijekom 2007. godine potvrđivali u tolikoj mjeri da slobodno
možemo zaključiti da je suradnja Hrvatske i njezinih susjeda bila veoma
uspješna. Posjeti na najvišoj razini bili su mnogobrojni, intenzivirana
je bilateralna i multilateralna te, posebno, gospodarska suradnja. Bez
obzira na to što još među državama u regiji postoje otvorena pitanja,
slijed događaja pokazuje da je usredotočenost na procese euroatlant-
skih integracija umnogome utjecala na stabilnost i prosperitet čitavoga
jugoistoka Europe.
Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina i u 2007. godini nastavile su
trend razvoja odnosa na načelima dobrosusjedstva i partnerstva, što
je potvrđeno i bilateralnim susretima na najvišoj razini. Obostrano je
iskazana spremnost za nastavkom rješavanja otvorenih pitanja kroz
dijalog, kao i spremnost na suradnju u okviru procesa pristupanja euro-
atlantskim integracijama. Dvije su države dobro surađivale u međuna-
rodnim organizacijama i regionalnim inicijativama: Hrvatska je podržala
kandidaturu Sarajeva za sjedište Tajništva Vijeća za regionalnu suradnju,
a Bosna i Hercegovina je podržala hrvatsku kandidaturu za mjesto
glavnoga tajnika Vijeća za regionalnu suradnju. Bosna i Hercegovina je i u
2007. godini ostala važan trgovinski partner Republici Hrvatskoj. Nalazi
se na petom mjestu hrvatskih trgovinskih partnera i drugi je najveći ku-
pac hrvatske robe, dok je Republika Hrvatska istodobno najveći izvoznik
i uvoznik u Bosni i Hercegovini. Trgovinska razmjena u 2007. premašila
je ukupan iznos od 2,5 milijardi američkih dolara. Prema visini ulaganja
u projekte u Bosni i Hercegovini hrvatski se ulagači nalaze na trećemu
mjestu.
Odnosi s Crnom Gorom također su dobri i u uzlaznoj tendenciji. Tijekom
2007. dvije su države otvorile veleposlanstva u Podgorici i u Zagrebu,
čime su stvoreni i diplomatski preduvjeti za daljnji razvoj bilateralne
suradnje. Osim toga, zaključile su i niz međudržavnih sporazuma te
razmijenile službene posjete na najvišoj razini. Postignuta je suglasnost
da se u sljedećem razdoblju posveti pozornost trajnom određivanju
državne granice i zaštiti manjina. Izrazito intenzivna bila je komunikacija
gospodarskih institucija i tvrtki. Hrvatska je također pozdravila potpisi-
vanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i
Crne Gore, ponudivši Crnoj Gori svoju pomoć i iskustva na putu prema
euroatlantskim integracijama.
Intenzivni dijalog između Hrvatske i Republike Makedonije nastavljen
je na svim područjima i u 2007. godini. Ministri vanjskih poslova Kolinda
Regional co-operation in the European spirit
An important priority in Croatia’s foreign policy is its active presence in all
processes in the region for the advancement of good relations with neighbour-
ing countries. During the course of 2007, these principles were reaffi rmed to
such an extent that we can conclude with confi dence that co-operation be-
tween Croatia and its neighbour countries was very successful. Numerous visits
at the highest level were accompanied by increase bilateral, multilateral and
particularly economic co-operation. Regardless of the fact that some issues
still remain open between the countries of the region, the course of events
demonstrated that the focus on Euro-Atlantic integration processes had a
signifi cant impact on stability and prosperity in all of South East Europe.
The Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina continued their devel-
opment of partnership and good neighbourly relations in 2007, which was
reaffi rmed by bilateral meetings at the highest level. A readiness to continue
resolving open questions through dialogue was mutually expressed, as was
a readiness to co-operate within the framework of the process of rapproche-
ment to Euro-Atlantic integration. The two countries co-operated well in
international organisations and regional initiatives: Croatia supported the
candidacy of Sarajevo as the seat of the Secretariat of the Regional Coopera-
tion Council, and Bosnia and Herzegovina supported the Croatian candidate
for Secretary General of the Regional Co-operation Council. Bosnia and Herze-
govina also remained an important trade partner for the Republic of Croatia in
2007. It is ranked fi fth among Croatia’s trade partners and is the second largest
purchaser of Croatian goods, while the Republic of Croatia is concurrently the
leading importer and exporter of goods to and from Bosnia and Herzegovina.
Trade in 2007 exceeded a total of 2.5 billion US dollars. Croatian investors
were ranked third in terms of the level of investment in projects in Bosnia and
Herzegovina.
Relations with Montenegro were also good and were ascending. During 2007
the two countries opened embassies in Podgorica and Zagreb, thus creating
the diplomatic preconditions for further developing bilateral co-operation.
Furthermore, they concluded a number of intergovernmental agreements and
exchanged offi cial visits at the highest level. A consensus was reached that
eff orts will be focused on the permanent formalisation of national borders and
on protection of minority rights in the upcoming period. Communication be-
tween economic institutions and companies was particularly intense. Croatia
also supported the signing of the Stabilisation and Association Agreement be-
tween the European Union and Montenegro, off ering Montenegro its support
and experience on the road towards Euro-Atlantic integration.
Intense dialogue between Croatia and the Republic of Macedonia contin-
ued in all areas in 2007 as well. Ministers of Foreign Aff airs Kolinda Grabar-
Aktivnosti u regijiActivities in the region
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
31
Grabar-Kitarović i Antonio Milošoski razmijenili su službene posjete.
Sastali su se i u okviru ministarskih konzultacija država potpisnica
Američko-jadranske povelje. Održan je i prvi sastanak Zajedničkog od-
bora za provedbu Sporazuma o suradnji Republike Hrvatske i Republike
Makedonije u okviru procesa približavanja i pristupanja Europskoj uniji.
Između dviju država postoji i stalna razmjena iskustava te stajališta
u okviru regionalnih i subregionalnih inicijativa, kao i foruma poput
Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi, CEFTA-e i slično.
Odnosi Hrvatske s Republikom Srbijom mogu se ocijeniti kao
uspješni što, među ostalim, potkrepljuju i susreti najviših dužnosnika
tijekom 2007. godine, u kojima se dosljedno isticala potreba daljnjeg
unapređenja suradnje i dobrosusjedskog partnerstva kao temelja
trajne stabilnosti, mira i razvitka u regiji. Predsjednik Srbije Boris Tadić
sudjelovao je na Energetskom summitu jugoistočne Europe u Zagrebu
i taj je povod iskoristio da bi se hrvatskomu narodu javno ispričao za
zlo počinjeno u Domovinskome ratu. Dobra suradnja također se odvi-
jala u okviru multilateralnih inicijativa i foruma, a dvije se države uza-
jamno podržavaju u kandidaturama za obnašanje visokih dužnosti u
međunarodnim organizacijama. Obje su države suglasne da za rješa-
vanje preostalih otvorenih pitanja – poput utvrđivanja granične crte,
implementacije Ugovora o sukcesiji, imovinsko-pravne problema-
tike, povrata kulturnog blaga te izbjeglica, nestalih i zatočenih – ne
postoje političke prepreke te da je do zastoja dolazilo uglavnom zbog
unutarnjih političkih prilika, odnosno održavanja izbora u Hrvatskoj
ili Srbiji. Gospodarska suradnja također se dobro razvija. Vanjskotrgo-
vinska razmjena prešla je ukupni iznos od milijarde američkih dolara.
Rastu i hrvatska ulaganja u Srbiju – samo u devet mjeseci 2007. godi-
ne ulaganja hrvatskih tvrtki iznosila su 153 milijuna eura, što je više od
trećine ukupnih hrvatskih investicija na srpsko tržište.
Hrvatska je u 2007. posebnu pozornost posvećivala razvitku i
unapređenju bilateralne suradnje s Kosovom, poštujući i slijedeći
stajališta Kontaktne skupine i zajedničke pozicije Europske unije o
Kosovu u traženju rješenja za uspostavu trajnoga mira i stabilnosti u
regiji. U skladu s time, u policijskoj operaciji UNMIK-a na Kosovu broj
hrvatskih policijskih časnika povećan je na 14. Krajem godine u Prištini
je otvoren Ured za vezu Republike Hrvatske. Hrvatska je bila veoma
aktivna u nuđenju pomoći i stručnom osposobljavanju kosovskih
kadrova na različitim područjima – od pravosuđa preko uslužnog,
posebice fi nancijskog sektora, do izgradnje institucija i prenošenja
iskustava u procesu pristupanja Europskoj uniji. To je bio i razlog da je
Hrvatsku posjetilo nekoliko izaslanstava stručnjaka s Kosova.
Kitarović and Antonio Milososki exchanged offi cial visits. They also met
within the framework of the Session of Ministers of Signatory States of
the American-Adriatic Charter. The fi rst meeting of the Joint Committee
for Implementation of the Co-operation Agreement between the Republic
of Croatia and the Republic of Macedonia within the framework of the
process of the European Union accession was also held. There is a continual
exchange of experience and viewpoints between the two countries in the
framework of regional and sub-regional initiatives, as well as forums such as
the South East European Cooperation Process and CEFTA.
Croatia’s relations with the Republic of Serbia can be evaluated as suc-
cessful, which is substantiated, among other things, by meetings of the
highest-ranking offi cials during 2007, where the need to further enhance
co-operation and good neighbourly partnerships as the foundation for
long-lasting stability, peace and development in the region were consistently
underlined. Serbia’s President Boris Tadić participated in the South East Eu-
rope Energy Summit in Zagreb and on that occasion made a public apology
to the Croatian people for the evil deeds committed against it in the Croatian
Homeland War. Co-operation was also good within the framework of mul-
tilateral initiatives and forums, and the two countries supported each other
in candidacies for appointments of high-ranking offi cials in international
organisations. Both countries agreed that there were no political obstacles
to resolving issues which remain open, such as those of defi ning borders,
the implementation of the Succession Agreement, property law issues, the
return of cultural heritage, as well as those of refugees, missing persons and
detainees. They also concluded that any slow down has resulted primarily
from the political environment at home, that is, elections being held in
Croatia and Serbia respectively. Economic co-operation is also developing
well. Foreign trade has surpassed a total of one billion US dollars. Croatian
investments in Serbia were growing as well; in just the fi rst nine months of
2007 investments of Croatian companies amounted to 153 billion EUR, which
is more than one third of total Croatian investments in the Serbian market.
In 2007 Croatia paid special attention to the development and advance-
ment of bilateral co-operation with Kosovo, taking into consideration and
working in line with the views of the Contact Group and the joint position
of the European Union on Kosovo in seeking a resolution for establishing
lasting peace and stability in the region. In accordance with this, the number
of Croatian police offi cers in the UNMIK police operation in Kosovo was
increased to fourteen. In late 2007 a Croatian Liaison Offi ce was opened in
Priština. Croatia was extremely active in off ering assistance and specialist
training to personnel from Kosovo in various areas, from the judiciary and
services, particularly in the fi nancial sector, to institution building and pass-
ing on experience in the European Union accession process. These were the
reasons why a number of delegations of experts from Kosovo visited Croatia.
Energetska problematika okupila je u Zagrebu u lipnju 2007. najviše državnike jugoistočne Europe.In Zagreb in June high ranking offi -cials of South East Europe discussed energy issues.
Godišnjak Yearbook 200732
Odnosi s Albanijom veoma su dobri i prijateljski. Među ostvarenim
bilateralnim susretima najpoticajniji su bili razgovori između dvaju
predsjednika kao i oni na razini premijera. Rezultirali su dogovorima o
daljnjem razvoju suradnje, posebno na području gospodarstva te europ-
skih i euroatlantskih integracija.
Bugarsko-hrvatski politički odnosi također su razvijeni i prijateljski, bez
otvorenih pitanja. Dvije države imaju podudarne vanjskopolitičke ciljeve,
teže razvijanju dobrosusjedske suradnje i rješavanju otvorenih pitanja
diplomatskim sredstvima, zainteresirane su za unapređivanje suradnje s
razvijenim zemljama Zapada. Tijekom 2007. godine nastavljen je intenzi-
van politički dijalog i suradnja na političkom, gospodarskom, kulturnom
i drugim poljima. Održani su mnogobrojni sastanci, iako je u odnosu na
prethodne godine razmijenjen nešto manji broj posjeta na najvišoj razini.
Nastavljena je i razmjena iskustava na polju euroatlantskih integracija.
Intenzivirana je suradnja u području regionalne politike, ponajprije kroz
suradnju u okviru Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi i koncipiranja
nove strukture regionalne suradnje (Vijeće za regionalnu suradnju),
posebno zbog hrvatskoga i bugarskoga predsjedanja Procesom.
Politički odnosi Republike Hrvatske i Rumunjske su dobri i u stalnom
usponu, bez i jednog spornog pitanja. Međutim, gospodarska suradnja
još nije na željenoj razini i ne odražava sliku stvarnih mogućnosti. Dvije
zemlje dobro surađuju unutar mnogobrojnih regionalnih inicijativa.
Aktivno su uključene u Antiterorističku koaliciju, a veoma dinamična je i
bilateralna parlamentarna suradnja.
S Republikom Turskom u 2007. ostvaren je uspješan politički dijalog
na svim razinama, razmjenom iskustava iz euroatlantskih integracija
i konzultacijama o različitim svjetskim pitanjima, dok su gospodarski
susreti otvorili nove mogućnosti suradnje u mnogim gospodarskim
područjima. Turska je posebno važan bilateralni partner Hrvatskoj zbog
podrške njezinu ulasku u NATO, kao i zbog suradnje u svim regionalnim
inicijativama važnim za sigurnost i stabilnost ovoga područja.
Hrvatsko predsjedanje SEECP-om
Status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji donio je Hrvatskoj
dodatnu odgovornost za promicanje europskih vrijednosti i osiguranje
stabilnosti, sigurnosti i razvoja u jugoistočnoj Europi. Stoga je Hrvatska
u 2007. godini osnažila aktivnosti u svim procesima regionalne suradnje,
što se posebno očitovalo tijekom predsjedanja nekim regionalnim proce-
sima i inicijativama.
Relations with Albania are very good and amiable. Among the bilateral
meetings held, the most encouraging were the discussions between the re-
spective presidents and prime ministers. They resulted in agreements on the
further development of co-operation, particularly in the fi elds of economic,
European and Euro-Atlantic integration.
Bulgarian-Croatian political relations have also developed and are amiable and
without any open issues. The two states have foreign policy objectives in line
with each other, aim at developing good co-operation with neighbouring coun-
tries and resolving open matters through diplomatic means, and are interested
in improving co-operation with developed countries of the West. During the
course of 2007 an intense political dialogue was continued, as was co-opera-
tion in political, economic, cultural and other fi elds. Numerous meetings were
held, although in comparison with the previous year there were fewer visits
at the highest level. The exchange of experience in the area of Euro-Atlantic
integration also continued. Co-operation in the area of regional politics was
intensifi ed as well, fi rst and foremost through co-operation within the frame-
work of the South-East European Co-operation Process and the drawing up of
a new structure of regional co-operation, the Regional Co-operation Council,
particularly due to the Croatian and Bulgarian chairmanships of the Process.
Political relations between Croatia and Romania are good and are continu-
ally improving without any open questions. Nonetheless, economic co-oper-
ation is still not at the desired level and is not meeting its true potential. The
two countries co-operate well within a number of regional initiatives. They
are actively involved in the Anti-Terrorist Coalition, and bilateral parliamen-
tary co-operation is very dynamic.
A successful political dialogue was reached at all levels with the Republic of
Turkey in 2007 through the exchange of experience in Euro-Atlantic integration
and consultations on various global issues, while economic meetings opened
up new possibilities for co-operation in numerous economic areas. Turkey is a
particularly important bilateral partner for Croatia because of its support of
Croatia’s accession to NATO, and also because of co-operation in all regional
initiatives which are important to the safety and stability of this region.
Croatia’s Chairmanship-in-Offi ce of the SEECP
Candidate country status for European Union membership has brought
Croatia additional responsibilities in promoting European values and ensur-
ing stability, security and development in South East Europe. Therefore in
2007 Croatia stepped up activities in all regional co-operation processes,
which was particularly evident during the country’s chairmanship of several
regional processes and initiatives.
U sklopu službenoga
posjeta predsjednika Vlade
Republike Bugarske Sergeja
Staniševa Hrvatskoj u
travnju u Zagrebu održan je
Hrvatsko-bugarski gos-
podarski forum na kojem
je sudjelovalo pedesetak
predstavnika bugarskih i
hrvatskih tvrtki.
Within the framework
of the offi cial visit of the
Republic of Bulgaria’s Prime
Minister Sergei Stanishev
to Croatia, a Croatian-
Bulgarian forum in which
around fi fty representatives
of Bulgarian and Croatian
companies participated was
held in Zagreb in April.
Aktivnosti u regijiActivities in the region
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
33
Hrvatska je predsjedala Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi
(South East European Cooperation Process – SEECP) od 4. svibnja
2006. godine do 11. svibnja 2007. godine. Prioriteti hrvatskoga
predsjedanja SEECP-om bili su: jačanje političkog dijaloga, čime se
pridonosi stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Europe i približavanju
zemalja regije članstvu u Europskoj uniji i NATO-u; uspješna surad-
nja s Europskom komisijom, Paktom o stabilnosti i donatorima na
uspostavi novih struktura regionalne suradnje; snaženje regionalne
suradnje na području energetike, pravosuđa i unutarnjih poslova te
parlamentarne suradnje.
Za vrijeme hrvatskoga predsjedanja SEECP-om održano je više
skupova i sastanaka u Zagrebu, od kojih su važniji:
- Sastanak ministara vanjskih poslova, 1. i 2. ožujka
- SEECP-ov forum o energetskoj sigurnosti, potencijalima i investi
cijama pod nazivom “Jugoistočna Europa – energetski most izme
đu Rusije, Mediterana, kaspijske i bliskoistočne regije te Europske
unije“, 2. i 3. travnja
- Sastanak ministra pravosuđa i unutarnjih poslova o temi “Stan
dardi Europske unije i vladavina prava u jugoistočnoj Europi“, 12. i
13. travnja
- Sastanak predsjednika parlamenata “Nova jugoistočna Europa:
uloga parlamenata“, 15. – 17. travnja
- Sastanak Regionalnog stola Pakta o stabilnosti, 10. svibnja
- Sastanak ministara vanjskih poslova država SEECP-a, 10. svibnja
- 10. sastanak predsjednika država i vlada SEECP-a, 11. svibnja.
“Gradimo Europu zajedno”
Deseti sastanak predsjednika država i vlada SEECP-a, pod na-
zivom “Gradimo Europu zajedno“, održan je 11. svibnja u Zagrebu.
Na njemu su, uz mnogobrojne ugledne goste, sudjelovali i Angela
Merkel, njemačka savezna kancelarka i predsjedateljica Europskoga
vijeća, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, pred-
sjednik Europskoga parlamenta Hans-Gert Pöttering, povjerenik
Europske komisije za proširenje Olli Rehn te zamjenik državne tajni-
ce SAD-a za politička pitanja Nicholas Burns. Time je Hrvatskoj oda-
no priznanje za uspješno predsjedanje SEECP-om te je naglašena
važnost doprinosa regionalne suradnje procesu integracije zemalja
jugoistočne Europe u Europsku uniju.
Predsjednici država i vlada SEECP-a donijeli su odluku da će u
2008. godini Vijeće za regionalnu suradnju (Regional Cooperation
Council – RCC) zamijeniti Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu.
Croatia chaired the South East European Co-operation Process (SEECP)
from 5 May 2006 to 11 May 2007. The priorities of Croatia’s Chairman-
ship-in-Offi ce of the SEECP were: strengthening political dialogue,
which contributes to the stability and security of South East Europe;
bringing the countries in the region closer to integration with the Euro-
pean Union and NATO, and successful co-operation with the European
Commission, Stability Pact and donors in the establishment of the new
architecture of regional co-operation, as well as strengthening regional
co-operation in the areas of energy, the judiciary, internal aff airs and
parliamentary co-operation.
During Croatia’s Chairmanship-in-Offi ce of the SEECP, numerous confer-
ences and meetings were held in Zagreb, signifi cant ones being:
- the Meeting of the SEECP Ministers of Foreign Aff airs, 1-2 March;
- the SEECP’s Forum on Energy Security, Potentials and Investment enti
tled “South-East Europe – an Energy Bridge between Russia, the Medi
terranean, Caspian and Middle-East Regions and the European Union”,
2-3 April;
- the Meeting of Ministers of Justice and Ministers of the Interior of the
SEECP entitled “Standards of the European Union and the Rule of Law
in South Eastern Europe,” 12-13 April;
- the Conference of SEECP Speakers of Parliament entitled “New South
East Europe: Role of the Parliaments,” 15-17 April;
- the Meeting of the Stability Pact’s Regional Table, 10 May;
- the Meeting of the SEECP Ministers of Foreign Aff airs, 10 May;
- the 10th Meeting of the Heads of State and Government of the SEECP, 11 May.
“Building Europe Together”
The tenth consecutive Meeting of the Heads of State and Govern-
ment of the SEECP, “Building Europe Together,” was held on 11 May in
Zagreb. Among the numerous eminent guests, participants included
Angela Merkel, Federal Chancellor of Germany and European Council
President; José Manuel Barroso, President of the European Commission;
Hans-Gert Pöttering, President of the European Parliament; Olli Rehn,
EU Commissioner for Enlargement, and Nicholas Burns, United States
Under Secretary for Political Aff airs. At this meeting, Croatia’s success-
ful Chairmanship-in-Offi ce of the SEECP was acknowledged, as was the
important contribution regional co-operation makes in the process of
integration of South East European countries into the European Union.
The heads of state and government of the SEECP passed a decision
ruling that in 2008 the Regional Co-operation Council (RCC) would
replace the Stability Pact for South East Europe. They determined that
Hrvatska je bila domaćin ministar-skom sastanku Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.Croatia hosted a ministerial mee-ting of South East Europe Process of Co-operation.
Godišnjak Yearbook 200734
Za sjedište Tajništva Vijeća za regionalnu suradnju odredili su Sarajevo,
a Hidu Biščevića, državnoga tajnika za politička pitanja u hrvatskome
Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, imenovali su za pr-
voga glavnog tajnika Vijeća. Time je počela završna faza procesa gašenja
Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu te preuzimanja odgovornosti
zemalja jugoistočne Europe za vlastitu regiju i budući razvoj regional-
ne suradnje. Na tom sastanku potpisan je i Protokol o izmjeni Povelje
SEECP-a, koji omogućuje institucionalnu suradnju SEECP-a s Vijećem
za regionalnu suradnju. Također su prihvaćeni Zagrebačka deklaracija
i Zagrebački završni akt o jačanju SEECP-a, kojima je istaknuta euroa-
tlantska perspektiva zemalja jugoistočne Europe te potvrđena njihova
opredijeljenost jačanju regionalne suradnje. Na sastanku je Crna Gora
postala punopravnom sudionicom SEECP-a, a Bugarska je preuzela
jednogodišnje predsjedanje.
Hrvatska je nastavila aktivno djelovati u procesima regionalne suradnje
u jugoistočnoj Europi kao članica Trojke SEECP-a, zajedno s Bugarskom,
novom predsjedateljicom SEECP-om, te Moldovom, idućom predsjeda-
teljicom. Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je 14. rujna na
neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova SEECP-a u Plovdivu,
kada je potpisan Sporazum između Vlade Bosne i Hercegovine i vlada
drugih država sudionica SEECP-a o aranžmanima za Tajništvo Vijeća
za regionalnu suradnju. Tim Sporazumom stvoren je pravni temelj za
funkcioniranje Tajništva RCC-a te su mogle početi i konkretne pripreme
za njegovu uspostavu.
Odgovornost za razvoj i u drugim regionalnim inicijativama
Preuzimanje odgovornosti za regionalni razvoj jugoistočne Europe ka-
rakterizira i druge regionalne inicijative u kojima je Hrvatska sudjelovala,
a nekima i predsjedala tijekom 2007. godine. Uz suradnju na izlaznoj
strategiji Pakta o stabilnosti i uspostavi Vijeća za regionalnu suradnju,
Hrvatska je nastavila sudjelovati u radnim skupinama i inicijativama koje
je pokrenuo Pakt o stabilnosti i koje će nastaviti djelovati pod okriljem
Vijeća za regionalnu suradnju.
Tako je u 2007. godini predsjedala Zdravstvenom mrežom jugoistočne
Europe, a u travnju je preuzela jednogodišnje predsjedanje Regional-
nom inicijativom za migracije, azil i izbjeglice (MARRI), cilj koje je
suradnja u primjeni međunarodnih i europskih standarda u području
migracija, azila, upravljanja granicama, viznih sustava i povratka izbje-
glica. U okviru Međunarodne komisije za slijev rijeke Save (“Savska
komisija“), čije Tajništvo ima sjedište u Zagrebu, Hrvatska je bila doma-
Sarajevo would be the seat of the Regional Co-operation Council Secre-
tariat, and Hido Biščević, State Secretary for Political Aff airs at the Croatian
Ministry of Foreign Aff airs and European Integration, was appointed the
Council’s fi rst Secretary General. It all started the fi nal phase of the process
of bringing the work of the Stability Pact for South East Europe to a close, as
well as strengthening of the regional ownership and future development of
regional co-operation by the countries of South East Europe. A Protocol on
amendments to the SEECP Charter which enables institutional co-operation
between the SEECP and the Regional Co-operation Council was also signed
at the meeting. Furthermore, the Zagreb Declaration and the Zagreb Final
Act on strengthening the SEECP, which underline the Euro-Atlantic poten-
tial of the countries of South East Europe and confi rm their commitment
to strengthening regional co-operation, were both adopted. Montenegro
became a fully fl edged participant in the SEECP at the meeting, and Bulgaria
took over the next one-year Chairmanship-in-Offi ce.
Croatia continued to take an active part in processes of regional co-opera-
tion in South East Europe as a member of the SEECP Troika, together with
Bulgaria, the new chair of the SEECP, and Moldova, the next to take over the
Chairmanship-in-Offi ce. On 14 September Minister Kolinda Grabar-Kitarović
participated in the Informal Meeting of the SEECP Ministers of Foreign Aff airs
in Plovdiv, when the Agreement between the government of Bosnia and
Herzegovina and the governments of other SEECP participating countries on
arrangements for the Secretariat of the Regional Co-operation Council was
signed. With this Agreement the legal foundation for the functioning of the
RCC Secretariat was established, and specifi c preparations for its establish-
ment were able to begin.
Responsibility for development in other regional initiatives
Assuming responsibility for regional development in South East Europe also
characterised other regional initiatives Croatia participated in, including
those it chaired in 2007. Alongside co-operation on the Stability Pact exit
strategy and the establishment of the Regional Co-operation Council, Croatia
continued to participate in working groups and initiatives which the Stability
Pact initiated and which will continue under the auspices of the Regional Co-
operation Council.
Thus, in 2007 Croatia chaired the South-East Europe Health Network, and
in April it took on the one-year Presidency of the Migration, Asylum, Refu-
gees Regional Initiative (MARRI), which has as its objective co-operation
in the implementation of international and European standards in the fi elds
of migration, asylum, border control, visa policy and the return of refugees.
Within the framework of the International Sava River Basin Commission
(“Sava Commission”), which has its Secretariat’s headquarters in Zagreb,
Aktivnosti u regijiActivities in the region
Ostvarivanje vanjskopolitičkih prioriteta Realization of foreign policy priorities
35
ćin Prvoga sastanka država članica Okvirnog sporazuma o slijevu rijeke
Save, održanog 1. lipnja u Zagrebu. U sklopu Inicijative za suradnju u
jugoistočnoj Europi (SECI) Hrvatska je koordinirala radnom skupinom
koja se bavi sprečavanjem komercijalnih prijevara.
Jedna od najvažnijih inicijativa u preuzimanju odgovornosti zemalja
jugoistočne Europe za procese suradnje u regiji, Ugovor o slobodnoj
trgovini CEFTA 2006 stupio je na snagu krajem 2007. godine. Hrvatska
je aktivno sudjelovala u radu Zajedničkog odbora zemalja članica koji je
na prvom sastanku u rujnu u Ohridu donio niz odluka važnih za proved-
bu Ugovora i za pripremu uspostave Tajništva inicijative u Bruxellesu.
Također, na sastanku na vrhu u studenome u Skopju potvrđena je spre-
mnost država stranaka CEFTA-e 2006 da preuzmu punu odgovornost za
snaženje gospodarske suradnje u jugoistočnoj Europi.
Croatia hosted the First Meeting of the Regional Table of the Framework
Agreement on the Sava River Basin, which was held in Zagreb on 1 July.
Within the framework of the South East European Cooperative Initiative
(SECI), Croatia co-ordinated the working group dealing with the prevention
of commercial fraud.
One of the most signifi cant initiatives in strengthening the regional owner-
ship over South East Europe processes of regional co-operation is the CEFTA
2006 Free Trade Agreement, which entered into force in late 2007. Croatia
actively participated in the work of the Joint Committee of member countries
at its fi rst meeting, held in Ohrid in September, where numerous decisions
of importance for the implementation of the agreement were adopted and
preparations were made for establishing the initiative’s Secretariat in Brus-
sels. Further, at the summit held in Skopje in November, the readiness of the
member countries of CEFTA 2006 to take on full responsibility for strengthen-
ing economic co-operation in South Eastern Europe was confi rmed.
Sastanak na vrhu SEECP-a koji je u Hrvatsku doveo i čelništvo Europske unijeThe SEECP Summit brought European Union leaders to Croatia
Multilateralna suradnja
Ujedinjeni narodi
Izbor Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti
Sudjelovanje u različitim područjima rada UN-a
Članstvo u 14 UN-ovih tijela
Sustavna edukacija za mirovne misije
Davanje fi nancijske pomoći – važan doprinos svjetskomu miru
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)
Završen mandat Misije OESS-a u Hrvatskoj
Predsjedanje Forumom za sigurnosnu suradnju
Demokratski pristup problemima u istočnoj i jugoistočnoj Europi
Vijeće Europe
Hrvatska promovirala dostignuća regionalne suradnje
Ostale regionalne organizacije i inicijative
Srednjoeuropska, mediteranska i podunavska dimenzija
Srednjoeuropska inicijativa
Proces suradnje u Podunavlju
Kvadrilaterala
Jadransko-jonska inicijativa
Radna zajednica Alpe – Jadran
Međunarodna sigurnost
Pripremljena Nacionalna strategija za kontrolu oružja
Od lipnja – članstvo i u Australskoj skupini
Ljudska prava
Aktivno protiv smrtne kazne
38
44
46
48
50
52
Multilateral co-operation
United Nations
Croatia elected a non-permanent member of the Security Council
Participation in a variety of UN’s areas of work
Membership of 14 UN agencies
Systematic training for peacekeeping missions
Provision of fi nancial aid – a signifi cant contribution to world peace
Organisation for Security and Co-operation in Europe (OSCE)
Conclusion of the OSCE Mission’s mandate in Croatia
Chairmanship of the Forum for Security Co-operation
A democratic approach to problems in Eastern and South East Europe
Council of Europe
Croatia promoted achievements in regional co-operation
Other regional organisations and initiatives
The Central European, Mediterranean and Danube region dimensions
The Central European Initiative
The Danube Co-operation Process
The Quadrilateral
The Adriatic-Ionian Initiative
The Alps-Adriatic Working Community
International security
The National Strategy for Weapons Control ready
Since June: membership also in the Australia group
Human rights
Active opposition to the death penalty
38
44
46
48
50
52
Godišnjak Yearbook 200738
Izbor Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti
Kad bismo aktivnosti Republike Hrvatske u okviru Ujedinjenih naroda
tijekom 2007. godine morali svesti na samo jednu rečenicu, ta bi rečenica
svakako glasila: 16. listopada Hrvatska je izabrana za nestalnu članicu
Vijeća sigurnosti za razdoblje 2008. – 2009. godine. Taj uspjeh rezultat je
uloženog truda svih čimbenika hrvatske vanjske politike koji su, u skladu
sa svojim ovlastima, godinama lobirali za kandidaturu.
Diplomatske aktivnosti usmjerene na pozitivan ishod lobiranja domi-
nirale su radom svih hrvatskih misija akreditiranih pri Ujedinjenim na-
rodima u New Yorku, Beču i Ženevi. Uz aktivnosti u sustavu Ujedinjenih
naroda, izborna kampanja vođena je i prigodom susreta hrvatskih duž-
nosnika s inozemnim dužnosnicima. Ne smije se zanemariti ni činjenica
da je ulasku Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti u velikoj mjeri
pridonio i angažman cjelokupne hrvatske diplomatske mreže.
Sudjelovanje u različitim područjima rada UN-a
Naravno, uz lobiranje za članstvo u Vijeću sigurnosti nije zanemaren
angažman i prisutnost u cjelokupnom sustavu rada u Ujedinjenim
narodima. Tako je zadržan trend koji je Hrvatska ostvarivala niz godina,
postupno jačajući aktivnosti u svim tijelima i specijaliziranim agencijama
UN-a.
Stalna predstavnica Republike Hrvatske pri UN-u u New Yorku, velepo-
slanica Mirjana Mladineo, u svojstvu potpredsjednice 61. zasjedanja Opće
skupštine bila je jedan od koordinatora Otvorene radne skupine za pove-
ćanje članstva Vijeća sigurnosti u okviru koje su se provodile ekstenzivne
konzultacije o reformi Vijeća sigurnosti. Stalni predstavnik Republike
Hrvatske pri UN-u u Ženevi, veleposlanik Gordan Markotić, obnašao je
dužnost potpredsjednika 62. godišnje sjednice regionalne Ekonomske
komisije za Europu, posvećene proslavi 60. obljetnice osnutka te važne
agencije UN-a. Stalna misija Republike Hrvatske pri UN-u u Beču svojim
je angažmanom u Organizaciji UN-a za industrijski razvoj dala vrijedan
doprinos da projekt “Razvoj društveno odgovornog poslovanja“, nakon
pilot-faze u Hrvatskoj tijekom 2007., preraste u inicijativu za otvaranje
Regionalnog centra izvrsnosti za društveno odgovorno poslovanje u
Zagrebu. Tim i drugim aktivnostima u odabranim segmentima širokog
područja rada UN-a Hrvatska je neposredno sudjelovala u rješavanju niza
pitanja lokalne, ali i globalne važnosti.
Croatia elected a non-permanent member of the Security Council
If the Republic of Croatia’s activities within the framework of the United Na-
tions in 2007 had to be summed up in just one sentence, it would certainly be
the following: on 16 October Croatia was elected a non-permanent member
of the Security Council for the period 2008-2009. That success was a result of
the eff orts invested by all those involved in the execution of Croatian foreign
policy who, in accordance with their individual mandates, had lobbied for the
candidacy for years.
Diplomatic activities dedicated to securing a positive outcome of this lobby-
ing dominated the work of all the Croatian accredited missions to the United
Nations in New York, Vienna and Geneva. Alongside such activities within the
United Nations system, the election campaign was also carried out during
meetings between Croatian and international high offi cials. One should not
overlook the fact that the involvement of the whole Croatian diplomatic
network also signifi cantly contributed to Croatia’s entry to non-permanent
membership of the Security Council.
Participation in a variety of UN’s areas of work
Naturally, apart from lobbying for membership in the Security Council,
involvement and presence in the whole system of work of the United Nations
was not neglected. Thus the trend Croatia has been building up over the years
was maintained, gradually increasing levels of activity in all UN bodies and
special agencies.
As Vice President of the 61st session of the General Assembly, the Permanent
Representative of the Republic of Croatia to the UN in New York, Ambassador
Mirjana Mladineo was one of the co-ordinators of the Open-ended Working
Group on the Question of Equitable Representation on and Increase in the
Membership of the Security Council, and within this framework extensive
consultations regarding reform of the Security Council were held. Ambas-
sador Gordan Markotić, Permanent Representative of the Republic of Croatia
to the UN in Geneva, served as Vice President of the 62nd annual session of
the Regional Economic Commission for Europe, which was dedicated to the
celebration of the 60th anniversary of the establishment of that important
UN agency. Through its involvement in the UN Industrial Development Or-
ganisation, the Republic of Croatia’s Permanent Mission to the UN in Vienna
signifi cantly contributed to the project “Socially Responsible Business Devel-
opment” which – following its pilot phase in Croatia during 2007 – grew into
an initiative for opening a Regional Centre of Excellence for socially responsi-
ble business in Zagreb. With these activities and others in selected segments
of the broad scope of the UN’s work, Croatia directly participated in resolving
an array of issues of local or global signifi cance.
Ujedinjeni narodiUnited Nations
Multilateralna suradnja Multilateral co-operation
39
Najviši hrvatski dužnosnici bili su zapaženi govornici na plenarnim
skupovima Ujedinjenih naroda. Na glavnoj raspravi 62. zasjedanja
Opće skupštine UN-a u rujnu nastupio je predsjednik Republike
Stjepan Mesić. Predsjednik Vlade Ivo Sanader obratio se Općoj
skupštini UN-a u listopadu s temom rada Međunarodnoga kazne-
nog suda za bivšu Jugoslaviju. Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović
izlagala je o zdravlju kao vanjskopolitičkom pitanju na ministar-
skom sastanku održanom u sjedištu UN-a u rujnu u New Yorku.
Članstvo u 14 UN-ovih tijela
Hrvatska je i tijekom 2007. bila aktivna članica više tijela UN-a:
Komisije za opojne droge (za razdoblje 2004. – 2007.), Odbora za
uklanjanje svih oblika diskriminacije žena (2003. – 2006. te 2006.
– 2009.), Komisije za granice epikontinentalnog pojasa (2002. –
2007.), Statističke komisije (2004. – 2007.), Komisije za međunarod-
no trgovačko pravo (2004. – 2007.), Komisije za status žena (2005.
– 2009.), Komisije o održivom razvoju (2007. – 2010.), Organizacij-
skog odbora Komisije za izgradnju mira (2006. – 2007.), Izvršnog
odbora UNICEF-a (2007. – 2009.) te više UNESCO-ovih tijela – Me-
đunarodnoga hidrološkog programa (2004. – 2007.), Međuvladina
odbora za bioetiku (2004. – 2007.), Međuvladine komisije za tjelesni
odgoj i šport (2006. – 2009.) i Međuvladina vijeća međunarodnog
programa za razvoj telekomunikacija (2006. – 2009.).
Ne umanjujući aktivnosti ostalih predstavnika hrvatske Vlade, kao i
nacionalnih stručnjaka u navedenim tijelima, kao primjer uspješno-
ga hrvatskog djelovanja može se navesti jednogodišnje članstvo u
Komisiji za izgradnju mira (od lipnja 2006. do lipnja 2007.). Kroz to
jedinstveno tijelo, na čijem osnutku je intenzivno radila, a zatim po-
stala i članicom u prvom sastavu, Hrvatska se profi lirala kao država
koja svojim iskustvom i razumijevanjem situacije može pridonijeti
pronalaženju ujedinjenih strategija za ostvarenje mira i gospodar-
skog oporavka država proizašlih iz sukoba.
Sustavna edukacija za mirovne misije
Hrvatska je sudjelovala u petnaest (od postojećih 20) mirovnih mi-
sija UN-a razmještenih na četirima kontinentima. Uz postojeće, u
2007. uključila se i u četiri nove mirovne misije, čime je još povećala
svoj ukupni, civilni i vojni doprinos UN-ovim naporima za izgradnju
svjetskog mira. U mirovnim misijama UN-a sudjelovalo je ukupno
66 hrvatskih državljana, od toga 46 pripadnika Oružanih snaga i
20 policajaca. Valja naglasiti da pri upućivanju hrvatskih pripadnika
The highest level Croatian offi cials were notable speakers at United Nations
plenary sessions. President Stjepan Mesić spoke during the General Debate
of the 62nd session of the UN General Assembly. Prime Minister Ivo Sanader
addressed the UN General Assembly on the work of the International
Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia in October. Minister Kolinda
Grabar-Kitarović held a presentation on health as a foreign policy issue at the
ministerial meeting held at the UN headquarters in New York in September.
Membership of 14 UN agencies
Croatia was again an active member of numerous UN bodies during the
course of 2007, including: the Commission on Narcotic Drugs (for the period
2004-2007), the Committee on the Elimination of Discrimination against
Women (2003-2006 and 2006-2009), the Commission on the Limits of the
Continental Shelf (2002-2007), the Statistical Commission (2004-2007), the
Commission on International Trade Law (2004-2007), the Commission on the
Status of Women (2005-2009), the Commission on Sustainable Develop-
ment (2007-2010), the Organisational Committee of the Peacebuilding
Commission (2006-2007) and UNICEF’s Executive Board (2007-2009), as well
as numerous UNESCO bodies: the International Hydrological Programme
(2004-2007), the Intergovernmental Bioethics Committee (2004-2007), the
Intergovernmental Committee for Physical Education and Sport (2006-2009)
and the Intergovernmental Council of the International Programme for the
Development of Communication (2006-2009).
Without diminishing the contributions made by other Croatian experts or
Government representatives in the aforementioned bodies, our one-year
membership in the Peacebuilding Commission (June 2006 to June 2007)
can be cited as exemplary of Croatia’s successful performance. Croatia
worked intensively on the establishment of, and proceeded to become a
founding member of this unique body, and through this, Croatia distin-
guished itself as a country which has the ability, through experience and
understanding, to contribute to fi nding mutually acceptable strategies for
building peace and economic recovery in countries emerging from confl ict.
Systematic training for peacekeeping missions
Croatia has participated in 15 of the 20 existing UN peacekeeping missions
deployed across four continents. Alongside the existing ones, in 2007 it
joined four new peacekeeping missions, thus further increasing its total
civilian and military contribution to the UN’s eff orts for building world
peace. A total of 66 Croatian citizens participated in the UN peacekeeping
missions, 46 of whom were members of the Armed Forces and 20 of whom
were police offi cers. It should be said that when sending Croatian members
Hrvatsko izaslanstvo na Općoj skupštini UN-a u trenutku kada je Hrvatska izabrana u Vijeće sigurnosti.Croatian delegation at the General Assembly of UN in the moment of Croatia’s election in the Security Council.
Godišnjak Yearbook 200740
Oružanih snaga i policije u međunarodne misije težište nije na broju već
na kvaliteti, pa hrvatski časnici i policajci u misijama dobivaju mnogo-
brojna priznanja i sve odgovornije dužnosti. Do sada je najviše rangirani
hrvatski časnik u nekoj mirovnoj misiji UN-a bio general bojnik Dragutin
Repinc, koji je do kraja 2007. obnašao dužnost voditelja promatračke
misije u Indiji i Pakistanu.
Da bi osigurala što kvalitetniji doprinos mirovnim misijama UN-a, Hrvat-
ska ulaže znatne napore u obuku vojnog i civilnog osoblja, primjenjujući
pritom i sva iskustva stečena na terenu tijekom sudjelovanja u misijama.
I hrvatska je policija uočila potrebu za sustavnom obukom policijskih
časnika za mirovne aktivnosti, pa je tijekom 2007. počela organiziranje
godišnjih međunarodnih tečajeva za policijske časnike u misijama UN-a.
Davanje fi nancijske pomoći – važan doprinos svjetskomu miru
Hrvatska se od zemlje primateljice pomoći sve više profi lira kao davate-
ljica pomoći, o čemu svjedoče i dobrovoljna fi nancijska davanja Repu-
blike Hrvatske u sustavu UN-a. U 2007. godini nastavila je intenzivnije
sudjelovati na donatorskim konferencijama vezanima uz aktivnosti Uje-
dinjenih naroda. Hrvatska je i do sada uplaćivala dobrovoljne kontribu-
cije za mnogobrojne aktivnosti UN-a, poput UNICEF-a, Zaklade UN-a za
razvoj Afrike, Ureda visoke povjerenice za ljudska prava, a u 2007. godini
proširila je uplate dobrovoljnih kontribucija na još neka područja. Takvim
donacijama Hrvatska potvrđuje spremnost za aktivnije sudjelovanje u
procesu izgradnje mira u svijetu.
Sve navedene aktivnosti Republike Hrvatske u okviru Ujedinjenih naroda
upućuju na izniman uspjeh što ga je Hrvatska polučila u petnaest godina
članstva u najvažnijoj svjetskoj organizaciji. Petnaesta obljetnica ulaska
Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda obilježena je 22. svibnja
svečanim primanjem u Uredu predsjednika Republike. Predsjednik Mesić
i premijer Sanader tom su prigodom naglasili da se Hrvatska tijekom tih
15 godina iz zemlje koja je primala UN-ovu pomoć preobrazila u zemlju
koja pruža pomoć i aktivno sudjeluje u uspostavi političke stabilnosti u
regiji i svijetu. Svojim konstruktivnim djelovanjem Hrvatska je u kratko
vrijeme prerasla u zemlju partnera UN-a.
of the Armed Forced and police on international missions, the focus is not
on quantity but rather the quality of those being sent, and for this reason
Croatian military and police offi cers in the missions are frequently com-
mended and assigned increasingly responsible duties. The highest ranking
Croatian offi cer in a UN peacekeeping mission to date was Major General
Dragutin Repinc, who served as commander of the United Nations Military
Observer Group in India and Pakistan until the end of 2007.
In order to ensure its contributions to the UN peacekeeping missions are
of the highest quality, Croatia invests signifi cant eff orts in training mili-
tary and civilian personnel, in the process drawing on all the experience
gained so far in the fi eld during participation in missions. The Croatian
police also discerned a need for the systematic training of police offi cers
for peacekeeping activities, and thus in 2007 began organising yearly
international courses for police offi cers in UN missions.
Provision of fi nancial aid – a signifi cant contribution to world peace
Having started off as a recipient country, Croatia now more and more
often fi nds itself a provider of aid, which is, among other things, evident
from the Republic of Croatia’s voluntary fi nancial contributions to the UN
system. In 2007 it continued to take a more active part in donors’ confer-
ences relating to United Nations activities. Croatia has thus far made
voluntary fi nancial contributions to numerous activities of the UN, such
as UNICEF, the UN Trust Fund for African Development and the Offi ce of
the High Commissioner of Human Rights, and in 2007 it expanded pay-
ments of voluntary contributions to some new areas.
With donations such as these, Croatia affi rms its readiness to participate
more actively in the process of building world peace.
All these activities of the Republic of Croatia within the framework of
the United Nations indicate the exceptional success Croatia has achieved
over the past fi fteen years of its membership in the most important world
organisation. The fi fteenth anniversary of Croatia’s entry into the Organisa-
tion of the United Nations was celebrated on 22 May with a gala reception
at the Offi ce of the President of the Republic of Croatia. On this occasion
President Mesić and Prime Minister Sanader underlined the fact that Croatia
has, in the course of those fi fteen years, transformed itself from a country
which was receiving UN aid into a country which is providing aid and actively
participating in the establishment of political stability in the region and the
world. With these kinds of constructive activities, Croati
has quickly grown into a UN partner country.
Ujedinjeni narodiUnited Nations
Contributions to international organisations in 2007
Multilateralna suradnja Multilateral co-operation
41
Kontribucije za međunarodne organizacije za 2007. godinu
Svrha Valuta Iznos
1. Ujedinjeni narodi
i) redoviti proračun za 2007. USD 1,020.912,00
ii) mirovne operacije USD 486.177,00
iii) a. Capital Master Plan
b. za fi nanciranje obnove UN-a – 1. rata – za 2007.
c. za rezervni fond – Working capital reserve fund
USD
USD
USD
20.534,00
171.670,00
13.805,00
iv) Međunarodni kazneni sud za bivšu
Jugoslaviju za 2007.
USD 47.398,00
v) Međunarodni kazneni sud za Ruandu za 2007. USD 39.393,00
2. Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu
za 2007. – 2008.
USD
EUR
66.710,00
73.781,00
3. Međunarodna agencija za atomsku energiju
redoviti proračun i kapitalni fond
– 5 % troška stipendija
Technical Co-operation Fund
National Participation Costs
USD
EUR
USD
USD
14.402,00
60.952,00
28.800,00
45.532,00
4. Svjetska trgovinska organizacija – za 2007. CHF 281.151,00
5. Međunarodna pomorska organizacija – za 2007. GBP 37.487,00
6. Međunarodni sud za pravo mora – za 2007. EUR 5.358,00
7. Međunarodni kazneni sud – za 2007. EUR 86.950,00
8. Međunarodna organizacija za migracije – za 2007. CHF 14.604,00
9. Vijeće Europe – redoviti proračun i kontribucije za
parcijalne sporazume
EUR 818.596,85
10. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju EUR 106.076,00
i) redoviti proračun za 2007. EUR 98.351,00
ii) Sud za mirenje i arbitražu za 2007. CHF 173,00
11. Konferencija Open Skies – za 2007. EUR 2.079,64
12. Ured visokog predstavnika međunarodne
zajednice u BiH – za 2007.
EUR 10.751,00
13. Radna zajednica Alpe – Jadran – za 2007. EUR 13.213,74
14. Srednjoeuropska inicijativa,
Fond za suradnju za 2007.
EUR 16.500,00
15. Stalni arbitražni sud – za 2007. EUR 5.000,00
16. Wassenaarski aranžman za kontrolu izvoza
konvencionalnog naoružanja – za 2006.
EUR 1.636,00
17. Organizacija za zabranu kemijskog
naoružanja – za 2006.
EUR 30.283,00
18. Međunarodna komisija za znanstveno istraživanje
Sredozemnog mora – za 2007.
EUR 26.000,00
19. Međunarodni institut za hlađenje
- za 2007.
- za 2006.
EUR
EUR
774,85
8.440,00
Purpose Currency Amount
1. United Nations
i) regular budget for 2007 USD 1,020.912,00
ii) peacekeeping operations USD 486.177,00
iii) a. Capital Master Plan
b. for UN headquarters renovation funding – 1st instalment for 2007
c. for the Working Capital Reserve Fund
USD
USD
USD
20.534,00
171.670,00
13.805,00
iiv) International Criminal Tribunal for the Former
Yugoslavia for 2007
USD 47.398,00
v) International Criminal Tribunal for Rwanda for 2007 USD 39.393,00
2. United Nations Education, Science and Culture
Organisation
for 2007 -2008
USD
EUR
66.710,00
73.781,00
3. International Atomic Energy Agency
Regular Budget and Working Capital Fund
– 5% scholarship expenses
Technical Co-operation Fund
National Participation Costs
USD
EUR
USD
USD
14.402,00
60.952,00
28.800,00
45.532,00
4. World Trade Organisation – for 2007 CHF 281.151,00
5. International Maritime Organisation – for 2007 GBP 37.487,00
6. International Tribunal for the Law of the Sea – for 2007 EUR 5.358,00
7. International Criminal Court – for 2007 EUR 86.950,00
8. International Organisation for Migration – for 2007 CHF 14.604,00
9. Council of Europe – Regular Budget and contributions to
partial agreements
EUR 818.596,85
10. Organisation for Security and Co-operation in Europe EUR 106.076,00
i) regular budget for 2007 EUR 98.351,00
ii) Court of Conciliation and Arbitration - for 2007 CHF 173,00
11. Open Skies Conference for 2007 EUR 2.079,64
12. Offi ce of the High Representative of the International
Community in Bosnia and Herzegovina – for 2007
EUR 10.751,00
13. Alps-Adriatic Working Community – for 2007 EUR 13.213,74
14. Central European Initiative,
Co-operation Fund for 2007
EUR 16.500,00
15. Permanent Court of Arbitration – for 2007 EUR 5.000,00
16. Wassenaar Arrangement on Export Controls for
Conventional Arms – for 2006
EUR 1.636,00
17. Organisation for the Prohibition of
Chemical Weapons – for 2006
EUR 30.283,00
18. International Commission for the Scientifi c Exploration
of the Mediterranean Sea – for 2007
EUR 26.000,00
19. International Institute of Refrigeration
- for 2007
- for 2006
EUR
EUR
774,85
8.440,00
Redovite kontribucije Regular contributions
Godišnjak Yearbook 200742
Ujedinjeni narodiUnited Nations
20. Europska organizacija za eksploataciju
meteoroloških satelita
- kontribucija kooperativne države
- kontribucija punopravne članice
- posebna uplata za obvezatni program i za
program po izboru
EUR
EUR
EUR
202.985,00
220.721,00
500.000,00
21. Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i
restauracije kulturne baštine – za 2007.
EUR 1.360,00
22. Fond Radne skupine za međunarodnu suradnju o
obrazovanju, sjećanju i istraživanju holokausta
EUR 25.000,00
23. Međunarodna humanitarna komisija za utvrđivanje
činjenica – za 2007.
CHF 126,52
24. Haaška konferencija o međunarodnom
privatnom pravu
proračun za 2007. – 2008.
EUR 246,60
25. Non-Proliferation of Nuclear Weapons Treaty
– troškovi Prvog sastanka Pripremnog odbora
USD 332,00
26. Međunarodno povjerenstvo za kitolov
– za 2006. – 2007.
GBP 7.327,00
27. Konferencija Konvencije o zabrani ili ograničenju
uporabe određenog konvencionalnog naoružanja
- za Konferenciju u 2006.
- za Konferenciju u 2007.
USD
USD
USD
423,31
551,33
173,00
28. Međunarodni institut Ujedinjenih naroda za
ujednačenje privatnog prava
EUR 11.860,00
29. Ottawska konvencija o zabrani korištenja,
gomilanja, proizvodnje i prenošenja protupješačkih
mina te njihovo uništenje
- za Osmi sastanak država stranaka
USD 346,00
30. Međunarodna organizacija frankofonije – za 2007. EUR 2.050,00
31. Međunarodni ured za epizote EUR 475,61
32. Međunarodne vlasti za morsko dno (OUN) USD 2.912,00
UKUPNO USD 1.967.397,64
EUR 2.329.441,29
CHF 296.054,52
GBP 37.487,00
20. European Organisation for the Exploitation of
Meteorological Satellites
- contribution of associate countries
- contribution of full member states
- special payment for mandatory program and
program of choice
EUR
EUR
EUR
202.985,00
220.721,00
500.000,00
21. International Centre for the Study of the Preservation
and Restoration of Cultural Property – for 2007
EUR 1.360,00
22. The Task Force for International Cooperation on
Holocaust Education, Remembrance and Research Fund
EUR 25.000,00
23. International Humanitarian Fact-Finding
Commission – for 2007
CHF 126,52
24. Hague Conference on Private
International Law
Budget for 2007-2008
EUR 246,60
25. Treaty on the Non-Proliferation of Nuclear Weapons
– expenses for First Session of the Preparatory Committee
USD 332,00
26. International Whaling Commission
– for 2006-2007
GBP 7.327,00
27. Convention on Prohibitions or Restrictions on the Use
of Certain Conventional Weapons Conference
- For the 2006 conference
- For the 2007 conference
USD
USD
USD
423,31
551,33
173,00
28. UN International Institute for the Unifi cation
of Private Law
EUR 11.860,00
29. Ottawa Convention on the Prohibition of the Use,
Stockpiling, Production and Transfer of Anti-
Personnel Mines and on their Destruction
for the 8th meeting of the State Parties to the Convention
USD 346,00
30. International Organisation of the Francophonie – for 2007 EUR 2.050,00
31. International Epizootic Offi ce EUR 475,61
32. International Seabed Authority (OUN) USD 2.912,00
TOTAL USD 1.967.397,64
EUR 2.329.441,29
CHF 296.054,52
GBP 37.487,00
Redovite kontribucije Regular contributions
Svrha Valuta Iznos Purpose Currency Amount
Purpose Currency Amount
1. United Nations Children’s Fund – for 2007 USD 30.000,00
2. Central Emergency
Response Fund – for 2007
USD 20.000,00
3. United Nations International Drug Control Program
Fund – for 2007
USD 5.000,00
4. United Nations Commission on Crime Prevention
and Criminal Justice – for 2007
USD 5.000,00
5. UN Trust Fund for African Development – for 2007 USD 5.000,00
6. The Offi ce of the UN High Commissioner for
Refugees, for the Western Sahara
USD 5.000,00
7. UN Trust Fund for the Dissemination of
International Law
USD 5.000,00
8. E-learning for African Peacekeepers –
UNITAR - POCI
USD 5.000,00
9. UN Trust Fund for Small Island Developing States USD 5.000,00
10. Special Committee of the Hague Conference on
Private International Law
EUR 10.000,00
11. UN Population Fund – for 2007 USD 20.000,00
12. Offi ce of the High Commissioner
for Refugees – for 2007
USD 10.000,00
13. United Nations Development Programme USD 30.000,00
14. Peacebuilding Fund – for 2007 USD 20.000,00
15. Offi ce of the High Commissioner for Human Rights USD 20.000,00
16. United Nations Voluntary Fund for Victims of Torture,
Offi ce of the High Commissioner for Human Rights
USD 5.000,00
17. Program of Action for Cancer Therapy
(IAEA - PACT)
USD 5.000,00
18. United Nations Democracy Fund USD 20.000,00
19. World Food Programme USD 10.000,00
20. United Nations Development Fund for Women USD 20.000,00
21. Family Visit Exchange Program in the Western
Sahara – refugee camps in the area of Tindouf,
Algeria
USD 5.000,00
22. International Committee of the Red Cross – for 2007 CHF 15.000,00
TOTAL USD 250.000,00
EUR 10.000,00
CHF 15.000,00
Svrha Valuta Iznos
1. Fond UN-a za djecu – za 2007. USD 30.000,00
2. Središnji fond za odgovore na izvanredne
situacije – za 2007.
USD 20.000,00
3. Zaklada Programa UN-a za međunarodnu
kontrolu droga – za 2007.
USD 5.000,00
4. Zaklada UN-a za sprečavanje kriminala i za
kazneno pravosuđe – za 2007.
USD 5.000,00
5. Zaklada UN-a za razvoj Afrike – za 2007. USD 5.000,00
6. Ured visokog povjerenika za izbjeglice za
Zapadnu Saharu
USD 5.000,00
7. Zaklada UN-a za diseminaciju
međunarodnoga prava
USD 5.000,00
8. Institut UN-a za istraživanje i usavršavanje – za
tečajeve afričkih mirovnih snaga (E-learning
for African Peacekeepers – UNITAR - POCI)
USD 5.000,00
9. Zaklada UN-a za male otočne države u razvoju USD 5.000,00
10. Posebno povjerenstvo Haaške konferencije za
međunarodno privatno pravo
EUR 10.000,00
11. Zaklada UN-a za stanovništvo – za 2007. USD 20.000,00
12. Ured visokog povjerenika za
izbjeglice – za 2007.
USD 10.000,00
13. Program UN-a za razvoj USD 30.000,00
14. Fond za izgradnju mira – za 2007. USD 20.000,00
15. Ured visoke povjerenice za ljudska prava USD 20.000,00
16. Dobrovoljni fond UN-a za žrtve mučenja, Ured
visoke povjerenice UN-a za ljudska prava
USD 5.000,00
17. Program za terapiju oboljelima od karcinoma
(IAEA – PACT)
USD 5.000,00
18. UN-ov demokratski fond USD 20.000,00
19. Svjetski program za hranu USD 10.000,00
20. Razvojni fond UN-a za žene USD 20.000,00
21. Program razmjene posjeta odvojenih članova
obitelji u Zapadnoj Sahari – izbjeglički kampovi
u području Tindoufa, Alžir
USD 5.000,00
22. Međunarodni odbor Crvenoga križa – za 2007. CHF 15.000,00
UKUPNO USD 250.000,00
EUR 10.000,00
CHF 15.000,00
Multilateralna suradnja Multilateral co-operation
43
Dobrovoljne kontribucije za programe i fondove Voluntary contributions to programmes and funds:
Godišnjak Yearbook 200744
Završen mandat Misije OESS-a u Hrvatskoj
Kriza u radu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju izazvana
krupnim neslaganjima između Ruske Federacije i dijela članica Zajednice
Neovisnih Država na jednoj strani, te SAD-a i država zapadne demokra-
cije na drugoj strani, u 2007. još se produbila, obuhvaćajući obje glavne
dimenzije iz djelokruga OESS-a. U okviru sigurnosne dimenzije, spor
oko Adaptiranog sporazuma o konvencionalnim snagama u Europi, koji
NATO-ove članice ne žele ratifi cirati dok ruske trupe u potpunosti ne
napuste Moldovu i Gruziju, kulminirao je suspenzijom Sporazuma od
strane Ruske Federacije, kao odgovor na američku namjeru postavljanja
proturaketnog štita u istočnoj Europi. Sve je to utjecalo na nemogućnost
prihvaćanja bitnih programskih dokumenata i na provedbu reformi unu-
tar Organizacije koja i dalje nema statuta ili povelje kojom bi se defi nirao
njezin pravni status. U takvom općenito negativnom kontekstu 2007.
bila je godina velikih postignuća Republike Hrvatske u okviru OESS-a. Uz
veoma uspješno predsjedanje Forumom za sigurnosnu suradnju, ostva-
ren je i jedan od važnijih vanjskopolitičkih uspjeha – ispunjenje mandata i
zatvaranje Misije OESS-a u Hrvatskoj.
Odlukom Stalnog vijeća OESS-a od 21. prosinca zatvorena je Misija
OESS-a u Republici Hrvatskoj, a otvoren manji ured u Zagrebu koji će
još neko vrijeme pratiti suđenja za ratne zločine te izvješćivati sjedište
OESS-a o provedbi Vladina programa stambenog zbrinjavanja povrat-
nika – bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja od
posebne državne skrbi. Ured predstavlja svojevrsnu “izlaznu strategiju“
OESS-a, prema uzoru na zatvaranje OESS-ovih misija u baltičkim ze-
mljama, ali i obvezu OESS-a prema Međunarodnom kaznenom sudu za
bivšu Jugoslaviju da nakon zatvaranja Misije osigura ad hoc mehanizam
za praćenje postupaka koje je Tribunal prepustio domaćem pravosuđu.
Činjenica da se taj ad hoc mehanizam u konkretnom slučaju prvi put pri-
mjenjuje baš na Hrvatsku kao prvu zemlju u regiji u kojoj je OESS zatvorio
svoju terensku misiju također je potvrda postignutih rezultata.
Donošenju te odluke pridonijele su intenzivne aktivnosti na provedbi
ciljeva u okviru zajedničke Platforme hrvatske Vlade i OESS-a, koje
je koordiniralo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija,
sudjelovanje i izlaganje premijera Ive Sanadera na posebnoj sjednici
Stalnog vijeća OESS-a 10. srpnja u Beču, lobiranje i izlaganje ministrice
Kolinde Grabar-Kitarović tijekom zasjedanja Ministarskog vijeća OESS-a
u Madridu u studenome, kao i intenzivni diplomatski kontakti na drugim
razinama. U postizanju dogovora o zaključenju mandata Misije OESS-a u
Hrvatskoj nezaobilazna je bila i uloga Stalne misije Republike Hrvatske u
Beču, ali i suradnja Španjolske kao aktualne te Finske kao buduće pred-
sjedateljice OESS-a. Zato valja naglasiti da je ispunjenje mandata Misije
Conclusion of the OSCE Mission’s mandate in Croatia
The crisis in the work of the OSCE resulting from heated disagreements
between the Russian Federation and individual members of the Common-
wealth of Independent States on the one hand, and the United States and
Western democratic countries on the other, deepened even further in 2007,
encompassing both of the fundamental dimensions of the OSCE’s scope of ac-
tivities. Within the framework of security, the disagreement over the Adapted
Conventional Armed Forces in Europe Treaty, which NATO member states
do not want to ratify until Russia entirely withdraws its forces from Moldova
and Georgia, culminated with the Russian Federation suspending the Treaty
as a response to America’s plans to deploy an anti-missile shield in Eastern
Europe. All of this made impossible the adoption of important programme
documents as well as the implementation of reform within the Organisation,
which still does not have a statute or charter defi ning its legal status. Despite
this generally negative background, 2007 was a year of great achievements
for the Republic of Croatia within the framework of the OSCE. Along with a
very successful chairmanship of the Forum for Security Co-operation, one of
the greatest successes in the area of foreign aff airs was achieved as well: the
completion of the mandate and closing of the OSCE Mission in Croatia.
On the basis of a decision of the Permanent Council dated 21 December, the
OSCE Mission in the Republic of Croatia was closed and a smaller offi ce was
opened in Zagreb which will continue to monitor war crimes trials and report
to OSCE headquarters on the further implementation of the Government’s
housing programme for returnees – former tenancy right holders outside
areas of special state concern. The Offi ce represents a type of “exit strategy”
of the OSCE, following the model used in the Baltic countries when the OSCE
missions were closed there, and it meets the OSCE’s obligations towards the
International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia by ensuring an ad
hoc mechanism for monitoring the procedures the Tribunal left to the national
judicial system after the mission was closed down. The fact that this ad hoc
mechanism is being applied to a specifi c case for the fi rst time in Croatia, the
fi rst country in the region in which the OSCE has closed its fi eld mission, is also
a confi rmation of the results achieved.
High levels of activity in implementing objectives within the framework of the
Joint Platform of the Croatian Government and the OSCE (co-ordinated by
the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration), Prime Minister Ivo
Sanader’s participation and speech at a special session of the Permanent Coun-
cil of the OSCE on 10 July in Vienna, the lobbying and statement by Minister
Kolinda Grabar-Kitarović during the session of the OSCE Ministerial Council
in Madrid in November, as well as intense diplomatic contacts on other levels
all contributed to the adoption of that decision. The role of the Permanent
Mission of the Republic of Croatia in Vienna, as well as the co-operation of
Spain as the current and Finland as the future Chair-in-Offi ce of the OSCE were
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Organisation for Security and Co-opera-tion in Europe (OSCE)
Multilateralna suradnja Multilateral co-operation
45
OESS-a percipirano kao zajednički uspjeh Hrvatske i OESS-a. U tom pogledu
Hrvatska je navedena kao primjer zemlje koja je uspješno iskoristila OESS-
ovu terensku nazočnost na dobrobit vlastitih institucija i građana.
Predsjedanje Forumom za sigurnosnu suradnju
Sigurnosna dimenzija OESS-a bila je tijekom 2007. godine posebno važna za
Hrvatsku: od travnja do kraja srpnja predsjedala je Forumom za sigurnosnu
suradnjua u prvom i trećem dijelu godine bila je članica “trojke“. Hrvatsko
predsjedanje Forumom, neovisnim tijelom OESS-a koje se bavi vojnim i
političkim pitanjima sigurnosti, odvijalo se u složenim okolnostima zaoš-
travanja odnosa između Ruske Federacije i članica NATO-a, a proteklo je
najvećim dijelom u znaku strateškog dijaloga o razmještaju raketnog štita u
Europi te ruske suspenzije Sporazuma o konvencionalnim snagama u Euro-
pi. To je od hrvatskih predstavnika zahtijevalo fl eksibilnost i dodatne napore
za uspostavu dijaloga. Istodobno, nastojali su promovirati i dinamična
zbivanja na subregionalnoj razini te prenijeti iskustva stečena predsjeda-
njem SEECP-om i provedbom reforme hrvatskih oružanih snaga. Također su
nastojali pridonijeti poboljšanju dijaloga u području mjera izgradnje povjere-
nja i sigurnosti, u čemu je Hrvatska stekla iskustva na subregionalnoj razini
(višegodišnje domaćinstvo RACVIAC-u), ali i sudjelovanjem u mnogobroj-
nim mirovnim operacijama UN-a te u NATO-ovim snagama u Afganistanu.
Hrvatsko predsjedanje Forumom za sigurnosnu suradnju posebno je pohva-
ljeno upravo zbog izražene fl eksibilnosti i napora za uspostavu dijaloga.
Demokratski pristup problemima u istočnoj i jugoistočnoj Europi
U okviru ljudske dimenzije OESS-a Hrvatska se posebno angažirala u OESS-
ovim aktivnostima na području zaštite ljudskih prava i prava manjina, proma-
tranja izbornih postupaka te borbe protiv netolerancije i diskriminacije. Kao
jedina zemlja u jugoistočnoj Europi koja je zločin iz mržnje uvrstila u redovitu
policijsku obuku, nastavila je uspješnu provedbu OESS-ova programa za suzbi-
janje zločina iz mržnje, u koji se među prvima uključila.
Hrvatska je, kao odgovorna članica međunarodne zajednice i u skladu sa
svojim mogućnostima, sudjelovala u terenskim aktivnostima OESS-a, sekundi-
rajući osoblje iz državnoga i civilnog sektora u misije OESS-a u jugoistočnoj Eu-
ropi. Isto tako, hrvatski diplomati, ali i predstavnici specijaliziranih nevladinih
udruga (primjerice GONG-a) sudjelovali su u promatračkim misijama OESS-a
na izborima u više zemalja članica Organizacije.
Imenovanje bivšeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula osobnim
izaslanikom predsjedatelja OESS-om za rješavanje incidenta u Gruziji također
predstavlja veliko priznanje Republici Hrvatskoj kao aktivnoj sudionici OESS-a.
indispensable in reaching an agreement on the closure of the OSCE Mission in Croatia.
It therefore should be emphasised that the completion of the OSCE Mission’s mandate
is perceived as a joint success of Croatia and the OSCE. In that regard, Croatia is cited
as an example of a country which successfully made use of the OSCE’s fi eld presence
to the benefi t of its own institutions and citizens.
Chairmanship of the Forum for Security Co-operation
The security dimension of the OSCE was particularly important for Croatia during 2007;
Croatia chaired the Forum for Security Co-operation from April to the end of July, and
was a member of the “Troika” in the fi rst and third quarters of the year. The Croatian
chairmanship of the Forum, an independent body of the OSCE which deals with military
and political security issues, took place within the complex circumstances of deterio-
rating relations between the Russian Federation and NATO member states, and it was
primarily devoted to strategic dialogue regarding the deployment of a missile shield in
Europe and the Russian suspension of the Conventional Armed Forces in Europe Agree-
ment. This demanded fl exibility from the Croatian representatives as well as additional
eff orts in establishing dialogue. Concurrently, they strived to promote the dynamic
events at the sub-regional level and pass on experience gained from chairing the SEECP
and through implementing the reform of the Croatian armed forces. Furthermore, they
endeavoured to contribute to the amelioration of dialogue in the area of confi dence-
and safety-building measures, an area where Croatia has gained experience both at
the sub-regional level (through years of being host country to RACVIAC) and through
participation in numerous UN peacekeeping operations and in NATO forces in Afghani-
stan. The Croatian chairmanship of the Forum for Security Co-operation was especially
commended precisely because of the fl exibility manifested and the eff orts made in
establishing dialogue.
A democratic approach to problems in Eastern and South East Europe
Within the framework of the human dimension of the OSCE, Croatia became particu-
larly engaged in the organisation’s activities in the fi eld of the protection of human and
minority rights, the monitoring of election processes and the fi ght against intolerance
and discrimination. As the only county in South East Europe to include hate crimes as a
topic in regular police training, Croatia continued to successfully implement the OSCE’s
programmes for combating hate crimes, and was one of the fi rst countries to join them.
As a responsible member of the international community, Croatia participated to the
greatest extent possible in fi eld activities of the OSCE, and seconded personnel from the
government and civilian sectors to OSCE missions in South East Europe. Further, both
Croatian diplomats and representatives from specialised non-governmental organisa-
tions, for example GONG, participated in the OSCE’s election monitoring missions in
numerous member countries of the organisation.
The appointment of former Minister of Foreign Aff airs Miomir Žužul as the Personal
Representative of the OSCE Chairman-in-Offi ce for resolving the Georgia incident also
resulted in signifi cant recognition for Croatia as an active participant of the OSCE.
Hrvatska promovirala dostignuća regionalne suradnje
Republika Hrvatska jačala je položaj aktivne članice Vijeća Europe (VE)
koja ispunjava obveze članstva te promiče vrijednosti organizacije na
međunarodnome planu. Nastavila je afi rmirati svoje prioritete u okviru
osnovnih ciljeva te međunarodne organizacije – razvijanja demokracije,
ljudskih prava i pravne države. Organiziranjem nekoliko skupova u surad-
nji s Vijećem Europe Hrvatska je dodatno promovirala teme od važnosti
za organizaciju.
Vijećem Europe u razdoblju od svibnja do studenoga 2007. predsjedala
je Srbija, što je dodatno usmjerilo interes organizacije na regiju. Stoga su
se u tijelima Vijeća Europe ponovno aktualizirala pitanja s regionalnom
dimenzijom, uključujući povratak izbjeglica, s naglaskom na stanarska
prava i procesuiranje ratnih zločina. Polazeći od vlastitih dostignuća, ali
i karakterističnog mandata Vijeća Europe, kao i dosadašnjih aktivnosti
organizacije na tim područjima (uključujući i relevantnu praksu Europ-
skoga suda za ljudska prava), Hrvatska je tijekom godine pokazala da i u
tim pitanjima u cijelosti poštuje i provodi standarde organizacije.
Hrvatska je također aktivno sudjelovala u procesu nadzora demokratske
stabilnosti susjednih zemalja (Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore).
Kao predsjedateljica SEECP-a, u okviru zasjedanja Odbora ministara
VE-a, u prvoj polovici godine promovirala je zajedničke interese regije
i dostignuća regionalne suradnje. Potkraj godine uključila se u proces
promatranja izbora na Kosovu u okviru promatračke misije Vijeća Euro-
pe. Također je nastavila aktivno sudjelovati u defi niranju odnosa Vijeća
Europe s Europskom unijom, s naglaskom na doprinos izradi i provedbi
Memoranduma o razumijevanju između tih dviju institucija.
U 2007. obilježena je deseta obljetnica stupanja na snagu Europske
konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u Republici
Hrvatskoj. Hrvatska je nastavila aktivno sudjelovati u procesu reforme
Europskoga suda za ljudska prava kako bi se postigla njegova dugoročna
učinkovitost. Slučajevi protiv Republike Hrvatske koji se nalaze pred
Sudom sve su raznolikiji i zahtjevniji, no održava se postojeći stabilan
i relativno nizak broj presuda. Hrvatska se ističe kao primjer u procesu
izvršenja presuda Suda. I u nadzoru od strane drugih ugovornih tijela u
području ljudskih prava izvješća i preporuke koje se odnose na Hrvatsku
objektivno su intonirana i odražavaju opći napredak.
Hrvatska je poduprla inicijativu unutar Vijeća Europe o uspostavljanju
Godišnjak Yearbook 200746
Croatia promoted achievements in regional co-operation
The Republic of Croatia strengthened its position as an active member of the
Council of Europe (CoE) which fulfi ls its membership obligations and promotes
the organisation’s values at international level. Croatia continued to affi rm its
priorities within the framework of the organisation’s fundamental objectives –
the development of democracy, human rights and the rule of law. By organising
a number of meetings together with the Council of Europe, Croatia further
promoted topics which are of signifi cance for the organisation.
In the period from May to November 2007, Serbia chaired the Council of Europe,
which directed the organisation’s focus towards the region even more. Thus
issues of a regional dimension, including the return of refugees, and in particular
tenancy rights and the processing of war crimes, were again brought to the heart
of the bodies of the Council of Europe. Starting from its own achievements,
but also the specifi c mandate of the Council of Europe as well as the previous
activities of the organisation in these areas (including the relevant practice of
the European Court of Human Rights), Croatia demonstrated over the course
of the year that it entirely complies with and implements the standards of the
organisation in these matters as well.
Croatia also actively participated in the process of monitoring the demo-
cratic stability of neighbouring countries (Serbia, Bosnia and Herzegovina and
Montenegro). As Chairman-in-Offi ce of the SEECP, within the framework of the
Session of the Council of Europe Committee of Ministers, in the fi rst half of 2007
Croatia promoted the joint interests of the region and the accomplishments of
regional co-operation. At the end of the year it became involved in the process of
monitoring the elections in Kosovo as part of the Council of Europe Monitoring
Mission. Croatia also continued to actively participate in the process of defi ning
the relationship between the Council of Europe and the European Union, with a
focus on contributing to the development and implementation of the Memoran-
dum of Understanding between these two institutions.
2007 marked the tenth year since the Convention for the Protection of Hu-
man Rights and Fundamental Freedoms entered into force in the Republic of
Croatia. Croatia continued to actively participate in the process of reforming the
European Court of Human Rights in order to ensure its eff ectiveness over the
long term. Cases against the Republic of Croatia which are before the Court are
increasingly diverse and demanding, but the number of rulings remains stable
and relatively low. Croatia stands out as an example in the process of enforcing
the Court’s rulings. In addition, the reports and recommendations concerning
Croatia on the part of other supervisory bodies in the area of human rights are
objective and refl ect general progress.
Croatia supported the initiative within the Council of Europe to establish a
Vijeće EuropeCouncil of Europe
Multilateralna suradnja Multilateral co-operation
47
Europskoga dana protiv smrtne kazne. Osobito se profi lirala u područ-
ju zaštite prava žena i djece, što je utjecalo na to da se upravo Hrvatska
odabere za domaćina ceremonije lansiranja Europske kampanje protiv
tjelesnog kažnjavanja djece. U području tehničke suradnje nastavila
je sudjelovati u projektima koji su zajednički svim članicama Vijeća
Europe, poput projekta HELP namijenjenog obrazovanju pravosud-
nih djelatnika o pravu i praksi strasbourškog sustava zaštite ljudskih
prava. Hrvatska, na solidarnoj osnovi, ostaje primatelj pomoći u nekim
projektima regionalnog karaktera u području pravosuđa, socijalne
sigurnosti i kulture – najčešće kada je riječ o zajedničkim projektima
Vijeća Europe i Europske unije.
Iako je brojnost susreta na visokoj razini prirodno smanjena nakon što
je krajem 2006. Hrvatska obilježila desetu obljetnicu članstva u Vijeću
Europe, oni su nastavljeni i tijekom 2007. godine. Ministrica Kolinda Gra-
bar-Kitarović u ožujku se sastala s glavnim tajnikom VE-a Terryjem Davi-
som na marginama posjeta Europskomu parlamentu, dok je glavni tajnik
Terry Davis u srpnju sudjelovao na Croatia Summitu 2007 u Dubrovniku.
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se sa zamjenicom glavno-
ga tajnika VE-a Maud de Boer-Buquicchio koja je u Hrvatskoj boravila više
puta, a pojedini resorni ministri vodili su izaslanstva na nekoliko važnih
skupova Vijeća Europe. Hrvatsko izaslanstvo na 117. ministarskom sa-
stanku VE-a u svibnju 2007. vodio je pomoćnik ministrice Pjer Šimunović
koji je govorio o hrvatskim prioritetima u radu ove organizacije.
U Hrvatskoj je organiziran niz skupova i konferencija VE-a, a vrijedno
je izdvojiti regionalni seminar o sudjelovanju muškaraca u borbi protiv
nasilja nad ženama koji je održan u svibnju u Zagrebu i Visoku konferen-
ciju o provedbi Akcijskoga plana Vijeća Europe za pitanja invaliditeta od
2006. do 2015. godine u rujnu, također u Zagrebu.
Suradnja Hrvatske i Vijeća Europe općenito je pokrivala mnogobrojne
aktivnosti, odvijala se kroz državne institucije, na razini vladinih pred-
stavnika, parlamentarnih predstavnika i predstavnika lokalne vlasti,
akademske zajednice, stručnih tijela i nevladinih organizacija. Afi rmacija
Hrvatske kroz doprinos njezinih stručnjaka u tijelima Vijeća Europe
postaje sve važnija. Kao posebno zapažene izdvajamo predsjedanje
hrvatskih stručnjaka Stručnom skupinom za izradu pravnih dokumenta
za borbu protiv terorizma (CODEXTER), Odborom stručnjaka za zaštitu
prava djeteta te Radnom skupinom u kampanji za borbu protiv nasilja
nad ženama i obiteljskog nasilja. Republika Hrvatska je krajem 2007.
godine bila strankom 83 konvencije i protokola. Još devet potpisanih
konvencija i protokola očekuje ratifi kaciju. Od ukupnog broja konvencija i
protokola mnogo ih je važno za ulazak u EU, a 28 ih je sastavnim dijelom
pravne stečevine Europske unije.
European Day against the Death Penalty. It particularly distinguished itself in
the fi eld of protecting the rights of women and children, which infl uenced the
selection of Croatia as the host country of the ceremony launching the Council
of Europe’s initiative against corporal punishment of children. In the fi eld of
technical co-operation, Croatia continued to participate in the joint projects of
all Council of Europe member states, such as the HELP project, designed to train
employees in the judicial system on the law and practices of the Strasbourg
human rights system. Croatia remains a recipient state, on grounds of solidarity,
in certain projects of a regional character in the fi elds of the judiciary, social
security and culture, most often when joint projects of the Council of Europe
and European Union are in question.
Although the number of high-level visits naturally reduced after Croatia cele-
brated its tenth year as a member of the Council of Europe in 2006, they never-
theless continued throughout 2007. Minister Kolinda Grabar-Kitarović met with
Council of Europe Secretary General Terry Davis in March during a visit to the
European Parliament, while Secretary General Terry Davis participated in the
Croatia Summit 2007 held in Dubrovnik in July. Deputy Prime Minister Jadranka
Kosor met with Deputy Secretary General of the Council of Europe Maud de
Boer-Buquicchio, who visited Croatia several times, while ministers in charge of
government departments led delegations to a number of important Council of
Europe assemblies. Assistant Minister Pjer Šimunović led the Croatian delega-
tion to the 117th Ministerial Session of the Council of Europe in May 2007, where
he spoke of Croatia’s priorities in the work of this organisation.
A number of Council of Europe meetings and conferences were organised in
Croatia, of which we would highlight the regional seminar on the role of men
in combating violence against women, held in Zagreb in May, and the High
Level Conference on the Council of Europe Disability Action Plan 2006-2015
held in September, also in Zagreb.
Generally speaking, the co-operation between Croatia and the Council
of Europe covered numerous activities and took place through national
institutions at the level of government representatives, representatives of
parliament, of local authorities, academic communities, expert bodies and
non-governmental organisations. Croatia’s affi rmation through the contribu-
tions of its experts to the bodies of the Council of Europe is growing increas-
ingly signifi cant. Particularly notable examples include the Croatian experts
chairing the Committee of Experts on Terrorism (CODEXTER), the Commit-
tee on the Rights of the Child, and the Task Force to Combat Violence against
Women, including Domestic Violence. By the end of 2007 the Republic of
Croatia was a party to 83 conventions and protocols. Nine more conventions
and protocols have been signed and are awaiting ratifi cation. A great many
of these conventions and protocols are important for EU accession, while 28
make parts of the EU acquis communautaire.
Godišnjak Yearbook 200748
Srednjoeuropska, mediteranska i podunavska dimenzija
Aktivnim sudjelovanjem u nizu regionalnih organizacija i inicijativa Republika
Hrvatska zalaže se za poticanje dobrosusjedskih odnosa, opći napredak regije
i regionalnih odnosa, razvoj političke i gospodarske suradnje, demokratskog
društva, kulturnu razmjenu i socijalnu integraciju. Načelo odgovornosti za
regionalni razvoj temeljna je smjernica i interesna poveznica u multilateral-
noj regionalnoj suradnji. Hrvatska svoj interes za regionalnu suradnju i razvoj
ostvaruje u trima glavnim regionalnim područjima: srednjoeuropskom,
mediteranskom i dunavskom prostoru.
Srednjoeuropska inicijativa
Srednjoeuropska inicijativa regionalni je forum koji okuplja 18 zemalja člani-
ca. Temeljni cilj Inicijative je uzajamna pomoć članica u europskom integra-
cijskom procesu i poticanje općega društvenog napretka u slabije razvijenim
članicama u svrhu učvršćivanja političke stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa
i postizanja kontinuiranoga gospodarskog napretka.
Primjena načela odgovornosti za razvoj regije kroz suradnju rezultirala je
donošenjem odluke o preustroju Srednjoeuropske inicijative. Na godišnjem
sastanku predsjednika vlada država članica, u studenome u Sofi ji, utvrđeno
je osam područja suradnje od zajedničkog interesa: 1. klima, okoliš i održiva
energija; 2. razvoj poduzetništva, uključujući turizam; 3. razvoj ljudskih re-
sursa; 4. informacije, društvo i mediji; 5. međukulturna suradnja, uključujući
manjine; 6. multimodalni transport; 7. znanost i tehnologija te 8. održiva
poljoprivreda. Također je dogovoreno da će od 1. siječnja 2008. postojeći su-
stav 18 radnih skupina zamijeniti mreža stručnjaka nacionalnih predstavnika
za pojedina interesna područja. U svjetlu zajedničke europske perspektive
Hrvatska se u okviru ove Inicijative aktivno zalaže za daljnje jačanje suradnje
članica u europskom integracijskom procesu. Odabirom projekata od
regionalne važnosti Republika Hrvatska nastoji izvršiti pozitivan utjecaj na
političku i gospodarsku situaciju u regiji, posebice u susjednim zemljama.
Proces suradnje u Podunavlju
Proces suradnje u Podunavlju (Danube Co-operation Process) je regionalni
forum koji okuplja 13 država srednje i jugoistočne Europe koje pripadaju
dunavskomu hidrološkomu bazenu. Glavni cilj je stvoriti političku platformu
za potporu i poticanje suradnje u gospodarstvu, prometu, turizmu, ekologiji,
kulturi i jačanju suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini.
Hrvatska je posebno zainteresirana za suradnju u prostornom uređenju, za-
štiti okoliša i za poticanje gospodarskog razvoja Podunavske regije. Naravno,
The Central European, Mediterranean and Danube region dimensions
Through active participation in an array of regional organisations and initiatives,
the Republic of Croatia is dedicating itself to encouraging good neighbourly rela-
tions, general progress in the region and in regional relations, the development
of political and economic co-operation, a democratic society, cultural exchange
and social integration. The principle of responsibility for regional development is
the basic guideline co-ordinating interests in multilateral regional co-operation.
Croatia is realising its interests through regional co-operation and development in
three main areas: the Central European, Mediterranean and Danube regions.
The Central European Initiative
The Central European Initiative is a regional forum which brings together 18 member
states. The primary objective of the Initiative is the transfer of know-how among
members in the European integration process, and the promotion of general social
progress in less developed member states with the objective of strengthening politi-
cal stability, good neighbourly relations and achieving continual economic progress.
The strengthening of regional ownership over the development of the regional
co-operation resulted in a decision being passed on the repositioning of the Central
European Initiative. At the yearly Meeting of the Heads of Government of the
Member States of the Central European Initiative held in Sofi a in November, eight
fi elds of co-operation of mutual interest were determined: 1. Climate, environment
and sustainable energy; 2. Entrepreneurial development, including tourism; 3.
Human resource development; 4. Information, society and media; 5. Intercultural
co-operation, including minorities; 6. Multi-modal transport; 7. Science and technol-
ogy, and 8. Sustainable agriculture. Furthermore, it was agreed that as of 1 January
2008, the existing system of 18 working groups would be replaced by a network of
experts who are national representatives for individual areas of interest. In the light
of shared European perspectives, Croatia is dedicated, in the framework of this ini-
tiative, to the further strengthening of co-operation between member states in the
European integration process. By choosing projects which have regional signifi cance,
the Republic of Croatia is striving to exert a positive infl uence on the political and
economic situation in the region, particularly in neighbouring countries.
The Danube Co-operation Process
The Danube Co-operation Process is a regional forum which brings together 13
countries of Central and South East Europe which lie in the Danube river basin.
The primary objective is to create a political platform for encouraging and sup-
porting co-operation in the economy, transport, tourism, ecology and culture,
and to strengthen co-operation at a local and regional level.
Croatia is particularly interested in co-operation in urban development, environ-
mental protection, and the encouragement of economic development in the
Ostale regionalne organizacije i inicijative Other regional organisations and initiatives
Multilateralna suradnja Multilateral co-operation
49
zalaže se i za poticanje subregionalne suradnje te koordiniranu suradnju s drugim
regionalnim organizacijama i inicijativama koje također pokrivaju područje Dunava i
Save. Riječ je o Dunavskoj komisiji, Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunava,
Radnoj zajednici podunavskih regija, Upravnom odboru Koridora VII., Srednjoeurop-
skoj inicijativi, Jadransko-jonskoj inicijativi, SECI-ju, CEFTA-i, SEECP-u i BSEC-u (Black
See Economic Cooperation).
Kvadrilaterala
Sastankom državnih tajnika vanjskih poslova država članica (Italija, Slovenija, Mađar-
ska, Hrvatska) u Zagrebu Hrvatska je 9. listopada završila jednogodišnje predsjedanje
Kvadrilateralom. Zaključujući hrvatsko predsjedanje, države članice potvrdile su
predanost nastavku suradnje u okviru te regionalne inicijative i istaknule tri glavna
područja buduće suradnje: potporu Republici Hrvatskoj za punopravno članstvo u
Europskoj uniji i NATO-u; usklađeno nastupanje u multilateralnim organizacijama u
pitanjima od zajedničkog interesa te provedbu ključnih aktivnosti na planu sigurnosne
i obrambene suradnje, infrastrukture, transporta i unutarnjih poslova. Također, na-
glasile su potrebu redefi niranja prioriteta u okviru te suradnje. U kontekstu aktualnog
procesa restrukturiranja europske regionalne arhitekture predstavljen je dokument
Food for Thought, koji sadržava prijedlog tema za promišljanje buduće suradnje u
okviru Kvadrilaterale. Njime je naglašena potreba jačanja političkog dijaloga o tema-
ma iz područja euroatlantskih integracija te jačanja uloge Kvadrilaterale u poticanju
stabilnosti i prosperiteta jugoistočne Europe.
Jadransko-jonska inicijativa
Na ministarskom sastanku Jadransko-jonske inicijative u Sarajevu u lipnju Republika
Hrvatska preuzela je jednogodišnje predsjedanje Inicijativom koju čine Italija, Hrvatska,
Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Albanija i Grčka. U Programu predsje-
danja Hrvatska je predložila jačanje suradnje Jadransko-jonske inicijative sa SEECP-om,
odnosno Vijećem za regionalnu suradnju kao najvažnijim oblikom primjene načela odgo-
vornosti za regionalni razvoj jugoistočne Europe, ali i svođenje dosadašnjih razdrobljenih
područja suradnje na četiri osnovna: malo i srednje poduzetništvo, turizam, zaštitu
okoliša i promet. Hrvatsko predsjedanje obilježava i redefi niranje suradnje te pravno i
djelatno uspostavljanje Stalnog tajništva Inicijative u Anconi.
Radna zajednica Alpe – Jadran
Široki spektar suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini Hrvatska ostvaruje i kroz zajed-
nicu regija istočnih Alpa i sjevernog Jadrana poznatiju pod imenom Radna zajednica
Alpe – Jadran. Svoj interes Hrvatska nalazi u realizaciji projekata koji su u skladu s
politikom jačanja gospodarske i socijalne kohezije na vanjskim granicama Europske
unije. Tijekom 2007. godine unutar Zajednice nastavljena je provedba ranije započete
strukturne reforme.
Danube region. Naturally, it is also committed to encouraging sub-regional co-operation and co-
ordinated co-operation with other regional organisations and initiatives which also cover the regions
of the Danube and Sava rivers. These include the Danube Commission, the International Commission
for the Protection of the Danube River, Working Community of the Danube Region, Steering Commit-
tee of Corridor VII, Central European Initiative, Adriatic-Ionian Initiative, SECI (Southeast Europe Co-
operative Initiative), CEFTA (Central European Free Trade Agreement), SEECP (South East European
Co-operative Process) and the BSEC (Black Sea Economic Co-operation).
The Quadrilaterale
Croatia ended its one-year chairmanship of the Quadrilaterale Initiative with the meeting of the
State Secretaries of Foreign Aff airs of the member states (Italy, Slovenia, Hungary and Croatia)
held in Zagreb on 9 October. Concluding Croatia’s chairmanship, the member states confi rmed
their dedication to continued co-operation within the framework of that regional initiative and
underlined three main areas of future co-operation: support to the Republic of Croatia for full
membership of the European Union and NATO, a co-ordinated approach in multilateral organisa-
tions in matters of mutual interest, and the implementation of key activities in the fi elds of security
and defence co-operation, infrastructure, transport and internal aff airs. Furthermore, they em-
phasised the need to redefi ne priorities within the framework of that co-operation. In the context
of the current process of restructuring the regional architecture of Europe, a document containing
a proposal for topics for consideration as the basis for future co-operation within the framework
of the Quadrilaterale, Food for Thought, was presented. It emphasised the need for strengthening
political dialogue on matters regarding Euro-Atlantic integration, as well as for strengthening the
role of the Quadrilaterale in encouraging stability and prosperity in South East Europe.
The Adriatic-Ionian Initiative
At the ministerial meeting of the Adriatic-Ionic Initiative held in Sarajevo in June, the Republic
of Croatia took over the one-year chairmanship of the initiative whose members are Italy,
Croatia, Bosnia and Herzegovina, Slovenia, Serbia, Montenegro, Albania and Greece. In the
chairmanship programme, Croatia proposed strengthening the Adriatic-Ionic Initiative’s co-
operation with the SEECP, or rather the Regional Co-operation Council, as the most signifi cant
form of the implementation of regional ownership over regional co-operation in South East Eu-
rope. It also proposed allocating the previously fragmented areas of co-operation to four basic
areas: small and medium-sized businesses, tourism, environmental protection and transport.
The Croatian chairmanship is characterised both by redefi ning co-operation, and legally and
eff ectively establishing the Initiative’s Permanent Secretariat in Ancona.
The Alps-Adriatic Working Community
Croatia is engendering a broad spectrum of co-operation at the local and regional level through the
regional community of the Eastern Alps and Northern Adriatic known as the Alps-Adriatic Work-
ing Community. Croatia recognises the benefi ts inherent in the realisation of projects which are in
line with the policy of strengthening economic and social cohesion on the external borders of the
European Union. The year 2007 saw a continuation of structural reforms within the Community.
Godišnjak Yearbook 200750
Pripremljena Nacionalna strategija za kontrolu oružja
Nadzor naoružanja i pitanja razoružanja, kao i sprečavanje širenja oružja
masovnog uništenja, veoma su zahtjevna područja ukupnih napora me-
đunarodne zajednice u pravcu jačanja sigurnosti i stabilnosti međuna-
rodnoga poretka. Vlada Republike Hrvatske prepoznala je opasnosti koje
proizlaze iz prekomjernog nagomilavanja maloga i lakog oružja te aktiv-
no sudjeluje u svim međunarodnim i regionalnim naporima za njegovo
stavljanje pod odgovarajući sustav kontrole. Nacionalno povjerenstvo za
oružje i streljivo, koje vodi Ministarstvo vanjskih poslova i europskih inte-
gracija, izradilo je nacrt Nacionalne strategije za kontrolu maloga i lakog
oružja u skladu sa Strategijom Europske unije za borbu protiv nelegalnog
gomilanja i krijumčarenja malog i lakog oružja i streljiva.
Hrvatska u procesu odlučivanja o izvozu oružja vodi računa o nacional-
nim interesima, rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a te restriktivnim
mjerama Europske unije vezanim uz uvoz oružja. Prihvaćanjem Zakona
o nadzoru izvoza robe s dvojnom namjenom Hrvatska je napravila važan
iskorak u postizanju europskih standarda i primjeni Wassenaarskog
aranžmana, najvažnijega međunarodnog neformalnog režima kontrole
izvoza konvencionalnog oružja te osjetljive robe i tehnologije s mogu-
ćom dvojnom namjenom.
Upravljačko tijelo Regionalnog centra za pomoć u verifi kaciji i imple-
mentaciji kontrole naoružanja (Regional Arms Control Verifi cation and
Implementation Assistance Centre – RACVIAC) je krajem 2007. doni-
jelo nove strateške ciljeve u kontekstu nove defi nicije RACVIAC-a kao
Centra za sigurnosnu suradnju. Time će se njegovo djelovanje ubuduće
usmjeravati na jačanje stabilnosti i suradnje u jugoistočnoj Europi, borbu
protiv terorizma i organiziranog kriminala te suzbijanje širenja oružja
za masovno uništenje. Novi strateški ciljevi, uz kontrolu naoružanja,
mjere su ukupnog jačanja stabilnosti i suradnje u jugoistočnoj Europi te
povezivanja i bliske suradnje s NATO-om i Europskom unijom te Vijećem
za regionalnu suradnju.
Republika Hrvatska stranka je Konvencije o zabrani uporabe protupje-
šačkih mina i o njihovu uništenju (Ottawska konvencija) te Konvencije o
konvencionalnom oružju. Također, aktivna je sudionica procesa donoše-
nja međunarodnopravno obvezujućeg instrumenta za zabranu kasetnog
streljiva (tzv. Oslo procesa) koji je počeo u veljači 2007. godine. U okviru
Subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja hrvatski predstav-
nici sudjeluju u radu Subregionalne konzultacijske komisije, osnovane
sukladno članku IV. Aneksa 1B Daytonskoga sporazuma.
Veleposlanik Mario Horvatić
izabran je potkraj 2007. za
jednoga od dvaju potpred-
sjednika Vijeća guvernera, što
je visoko priznanje zemlji koja
je prvi put članica toga tijela.
In late 2007, Ambassador
Mario Horvatić was elected
as one of two Vice Presidents
of the Board of Governors,
a great honour for a country
which is a new member of
that body.
The National Strategy for Weapons Control ready
Arms control, disarmament and the non-proliferation of weapons of mass
destruction are extremely demanding fi elds of the international communi-
ty’s combined eff orts aimed at strengthening the security and stability of in-
ternational order. The Government of the Republic of Croatia has recognised
the dangers which arise from the excessive accumulation of small arms and
light weapons, and actively participates in all international and regional
eff orts aimed at establishing an appropriate controls system. The National
Commission for Arms and Ammunition, headed by the Ministry of Foreign
Aff airs and European Integration, developed a draft National Strategy for
Small Arms and Light Weapons Control in line with the European Union
Strategy to Combat Illicit Accumulation and Traffi cking of SALW and their
Ammunition.
Croatia takes into account national interests, UN Security Council Resolu-
tions and European Union restrictions regarding the import of weapons
when making decisions on the export of weapons. By adopting the Act on the
Control of Export of Dual-Use Items, Croatia made a signifi cant step towards
meeting European standards and implementing the Wassenaar Arrange-
ment, the most important international informal control regime for the
export of conventional arms and sensitive dual-use goods and technologies.
In late 2007, the steering body of the Regional Arms Control Verifi cation
and Implementation Assistance Centre (RACVIAC) adopted new strategic
objectives in the context of the new defi nition of RACVIAC as a Centre for
Security Co-operation. With that, its activities in the future will be focused
on the strengthening of stability and co-operation in South East Europe, the
fi ght against terrorism and organised crime and the non-proliferation of
weapons of mass destruction. The new strategic objectives, together with
arms control, are measures for the overall strengthening of stability and co-
operation in South East Europe as well as relations and close co-operation
with NATO, the European Union and the Regional Co-operation Council.
The Republic of Croatia is a party to the Convention on the Prohibition of the
Use, Stockpiling, Production and Transfer of Anti-Personnel Mines and on Their
Destruction (The Ottawa Convention), and the Convention on Conventional
Weapons. Further, it is an active participant in the process of adopting the legally
binding international instrument for the prohibition of the use of cluster muni-
tions (referred to as the Oslo Process), which began in February 2007. Within the
framework of the Agreement on Sub-regional Arms Control, Croatian repre-
sentatives participate in the work of the Sub-regional Consultative Committee,
founded in accordance with Annex 1B, Article IV of the Dayton Agreement.
Međunarodna sigurnost International security
Multilateralna suradnja Multilateral co-operation
51
Od lipnja – članstvo i u Australskoj skupini
Sprečavanje širenja oružja masovnog uništenja u vrhu je prioriteta
međunarodne sigurnosti i međunarodnih odnosa. Hrvatska je stranka i
aktivno sudjeluje u provedbi svih najvažnijih međunarodnih ugovora iz
tog područja, kao i neformalnih neproliferacijskih multilateralnih režima
i međunarodnih inicijativa. Iako sama ne posjeduje oružje za masov-
nog uništenje, hrvatsko angažiranje u tim aktivnostima međunarodna
zajednica prepoznaje kao izrazito konstruktivan doprinos spomenutim
procesima. Hrvatska je tako stranka niza međunarodnih instrumena-
ta o zabrani širenja oružja masovnog uništenja: Ugovora o neširenju
nuklearnog oružja, Konvencije o zabrani biološkog oružja, Konvencije
o zabrani kemijskog oružja, Sporazuma o cjelovitoj zabrani nuklearnih
pokusa, Ženevskoga protokola iz 1925. godine, Haaškog koda ponašanja
primjenjivog na balističke projektile te dopunjene Konvencije o zaštiti
nuklearnog materijala.
Hrvatska je 2007. prihvatila poziv SAD-a za suradnju u okviru Globalne
inicijative za borbu protiv nuklearnog terorizma. U lipnju je primlje-
na u članstvo Australske skupine – neformalnog foruma industrijski
razvijenih zemalja, uglavnom zapadnih demokracija, koje su se udružile
radi jačanja izvoznih kontrola kemijskih i bioloških agensa te opreme i
tehnologije za proizvodnju oružja masovnog uništenja. Primitak Hrvat-
ske u Australsku skupinu predstavlja priznanje za ostvareni napredak
u provedbi izvoznih kontrola. Hrvatska je također aktivna u radu Proli-
feration Security Initiative, Zanggerovoj komisiji te u Skupini opskrblji-
vača nuklearnih i s time vezanih materijala. U Organizaciji za zabranu
kemijskog oružja, koja nadzire uništavanje postojećega kemijskog oružja,
opreme i tehnologije te sprečava širenje oružja masovnog uništenja,
Hrvatska je posebno aktivna u raznim projektima kao što su simpoziji o
kemijskom, biološkom i radiološkom terorizmu, o provedbi Konvencije i
popularizaciji njezinih ciljeva u industriji i akademskim krugovima.
Članstvo Hrvatske u Vijeću guvernera Međunarodne agencije za atomsku
energiju dalo je posebnu dimenziju njezinu angažmanu u toj među-
narodnoj neproliferacijskoj agenciji. Glavna tema rasprava bio je Iran i
njegov nuklearni program te demontaža vojnoga nuklearnog programa
Demokratske Narodne Republike Koreje. Za Hrvatsku je posebno važna
i dobra suradnja s Odjelom za tehničku pomoć i suradnju, u okviru koje
se provode četiri programa u ukupnoj vrijednosti od 900.000 USD (za
razdoblje 2007. – 2009.). Tome treba pribrojiti i fi nanciranje mnogobrojnih
konferencija, seminara i drugih skupova u Republici Hrvatskoj, održanih u
2007. godini, što ukupno znatno premašuje iznos fi nancijskih obveza koje
Hrvatska uplaćuje u proračun Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Since June: membership also in the Australia Group
The non-proliferation of weapons of mass destruction is a top priority of inter-
national security and international relations. Croatia is a party to and actively
participates in the implementation of all the most important international
agreements in this fi eld, as well as informal multilateral non-proliferation
regimes and international initiatives. Although Croatia itself does not own
any weapons of mass destruction, the international community recognises
Croatia’s participation in those activities as exceptionally constructive con-
tributions to those processes. Croatia is party to a number of international
instruments on the non-proliferation of weapons of mass destruction: the
Treaty on the Non-proliferation of Nuclear Weapons, the Biological Weapons
Convention, the Chemical Weapons Convention, the Comprehensive Nuclear
Test Ban Treaty, the Geneva Protocol of 1925, the Hague Code of Conduct
against Ballistic Missile Proliferation, and the amended Convention on the
Physical Protection of Nuclear Material.
In 2007, Croatia accepted the USA’s invitation to co-operate within the framework
of the Global Initiative to Combat Nuclear Terrorism. In June it was accepted as a
member of the Australia Group, an informal forum of industrially developed coun-
tries, primarily western democracies, which came together to strengthen the export
control of chemical and biological agents and equipment as well as equipment and
technology for the production of weapons of mass destruction. Croatia’s accept-
ance as a member in the Australia Group represents a recognition of the progress
achieved in the implementation of export control. Croatia is also active in the work
of the Proliferation Security Initiative, the Zangger Committee and the Nuclear
Suppliers Group. Croatia is particularly active in the Organisation for the Prohibi-
tion of Chemical Weapons, which supervises the destruction of declared chemical
weapons, equipment and technology and prevents the proliferation of weapons of
mass destruction, participating in various projects such as symposiums on chemical,
biological and radiological terrorism, the implementation of the Convention and the
popularisation of its objectives both in the industry and in academic circles.
Croatia’s membership of the International Atomic Energy Agency’s Board of
Governors gave a special dimension to its involvement in this international non-
proliferation agency. The primary topics under discussion were Iran and its nuclear
program and the dismantling of the military nuclear programme of the Demo-
cratic People’s Republic of Korea. The good collaboration with the Department of
Technical Co-operation is of particular importance to Croatia, and four programs
amounting to a value of USD 900,000 (for the period of 2007-2009) are underway
within the framework of the department. The fi nancing of numerous conferences,
seminars and other assemblies held in Croatia in the year 2007 should also be
added to that sum, resulting in a total which substantially exceeds the fi nancial
contributions Croatia makes to the International Atomic Energy Agency’s budget.
Godišnjak Yearbook 200752
Aktivno protiv smrtne kazne
Nastavak djelovanja na području zaštite i promicanja ljudskih prava, to-
lerancije i nediskriminacije bio je i u 2007. važan dio hrvatske vanjskopo-
litičke aktivnosti. Republika Hrvatska prioritetno je podržavala ukidanje
smrtne kazne, zabranu mučenja, zaštitu prava djeteta, uključujući i
zabranu tjelesnog kažnjavanja djece, ravnopravnost spolova i borbu
protiv nasilja nad ženama.
Hrvatski predstavnici aktivno su sudjelovali na zasjedanjima Vijeća
za ljudska prava UN-a, koje je u 2007. prihvatilo nove metode rada,
uključujući i Univerzalni periodični pregled na temelju kojega će Vijeće
periodično propitivati ispunjavanje obveza iz područja zaštite ljudskih
prava u svim zemljama članicama Ujedinjenih naroda. Potpredsjedni-
ca hrvatske Vlade Jadranka Kosor nastupila je na Visokom segmentu
zasjedanja Vijeća (ožujak), podržavši njegov rad te predstavivši prioritete
Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska bila je među prvih dvadeset država koje su pristupile
Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom UN-a (ratifi cirala ju je u ko-
lovozu). Konvencija pruža dodatnu podlogu za ostvarivanje prava osoba
s invaliditetom i hrvatskoj Vladi postavlja obvezu da Konvenciji prilagodi
zakonodavstvo i svakodnevnu praksu.
Hrvatska je bila među suautorima rezolucije Opće skupštine UN-a kojom
se poziva na uvođenje moratorija na izvršavanje smrtne kazne, donesene
u studenome, nakon konzultacija koje je pokrenula interregionalna
skupina država, među kojima je bila i Hrvatska. Portugalsko predsjedniš-
tvo Europskom unijom ocijenilo je prihvaćanje te rezolucije “povijesnim
trenutkom“ jer je rezolucija o moratoriju na izvršenje smrtne kazne
potvrđena od strane Trećeg odbora i Opće skupštine UN-a.
Veleposlanica Dubravka Šimonović, ugledna hrvatska stručnjakinja na
području promicanja prava žena, izabrana je za razdoblje 2007. – 2008.
za predsjednicu UN-ova Odbora za ukidanje diskriminacije žena. Tako
je navedenim Odborom, koji je u 2007. obilježio 25. obljetnicu rada, prvi
put predsjedala osoba iz država srednje i istočne Europe.
Protekla je godina bila i u znaku provedbe europske kampanje Vijeća
Europe za borbu protiv nasilja nad ženama, uključujući obiteljsko nasilje.
Republika Hrvatska od 2006. ima važnu ulogu na području jednakosti
spolova, posebice kroz predsjedanje veleposlanice Šimonović Radnom
skupinom kampanje Vijeća Europe za suzbijanje nasilja nad ženama. U
okviru te kampanje Hrvatska je u svibnju bila domaćin jednog od pet
regionalnih seminara koji su se bavili pitanjem sudjelovanja muškaraca u
Active opposition to the death penalty
Continuing work in the fi eld of protecting and promoting human rights,
tolerance and non-discrimination formed a signifi cant part of Croatia’s
foreign policy activities in 2007. Croatia made its support for the abolition of
the death penalty, the prohibition of torture, protection of the rights of the
child, including the prohibition of all corporal punishment of children, gen-
der equality and combating violence against women a priority in this fi eld.
Croatian representatives actively participated in the sessions of the UN Hu-
man Rights Council, which adopted new work methods in 2007, including
the Universal Periodical Review, based upon which the Council will periodi-
cally analyse the fulfi lment of obligations in the area of human rights in all
the United Nations member states. Deputy Prime Minister of the Croatian
Government Jadranka Kosor spoke at the High-Level Segment of the Coun-
cil’s Session in March, supporting its work and presenting the Republic of
Croatia’s priorities.
The Republic of Croatia was among the fi rst ten countries to accede to the
UN Convention on the Rights of Persons with Disabilities, which Croatia rati-
fi ed in August. The Convention provides an additional foundation for achiev-
ing the rights of persons with disabilities and obliges the Croatian Govern-
ment to adjust both legislation and everyday practice to the Convention.
Croatia was one of the co-authors of the UN General Assembly resolution
which called for a moratorium on the use of the death penalty, and which was
adopted in November after consultations initiated by an interregional group of
states, of which Croatia was a member. The Portuguese Presidency of the Euro-
pean Union evaluated the adoption of that resolution as a “historic moment”,
since the resolution on the moratorium on the death penalty was endorsed by
the both the UN’s Third Committee and the UN General Assembly.
Ambassador Dubravka Šimonović, an eminent Croatian expert in the fi eld
of promoting the rights of women, was appointed Chairperson of the UN’s
Committee on the Elimination of Discrimination against Women. Thus the
Committee, which marked its 25th anniversary in 2007, was chaired by a
person from a Central or Eastern European country for the fi rst time.
The past year was also given over to the implementation of the Council of
Europe European Campaign to Combat Violence against Women, includ-
ing Domestic Violence. The Republic of Croatia has had a signifi cant role in
the fi eld of gender equality since 2006, particularly through Ambassador
Šimonović’s chairing of the campaign of the Council of Europe’s Task Force to
Combat Violence against Women. In May, within the framework of that cam-
paign, Croatia hosted one of fi ve regional seminars dealing with the question
Ljudska prava Human rights
Multilateralna suradnja Multilateral co-operation
53
borbi protiv nasilja nad ženama, a veleposlanica Šimonović nastavila
je aktivno sudjelovati u kampanji kao potpredsjednica Radne skupine
za razdoblje 2007. – 2008. godine.
Nastavljeno je i praćenje rada Europskoga suda za ljudska prava, po-
sebno procesa koji se tiču Hrvatske. Postupak izvršenja presuda tekao
je bez teškoća, iako sve kompleksnije presude traže i sve zahtjevnije
izvršenje. Hrvatska i dalje ostaje jedna od uzor-zemalja u procesu
izvršenja presuda toga Suda, što je više puta potvrdilo i Tajništvo
Vijeća Europe.
U okviru redovitih postupaka nadzora ugovornih tijela uz konvencije
Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava Hrvatsku je u sklopu trećega
nadzornog ciklusa u svibnju posjetio Odbor stručnjaka Europske pove-
lje o regionalnim ili manjinskim jezicima koji je sačinio Treće izvješće o
primjeni Povelje. Na temelju toga Izvješća, kao i komentara hrvatske
Vlade, Vijeće Europe će donijeti relevantne preporuke za Republiku
Hrvatsku.
Prvi put izabrana za članicu Izvršnog odbora UNICEF-a (za razdoblje
2007. – 2009.), Hrvatska je pojačala aktivnosti u području zaštite i
promicanja prava djece. U suradnji s Uredom UNICEF-a u Hrvatskoj
uspješno se provodi novi model djelovanja UNICEF-a u zemlji prima-
teljici, prepoznat kao “hrvatsko iskustvo“, kojim se uspješno osigurava
samofi nanciranje UNICEF-ovih aktivnosti od strane hrvatskih građana
i poslovnog sektora.
U području međunarodnoga humanitarnog prava Nacionalni odbor za
međunarodno humanitarno pravo nastavio je redovite aktivnosti, pa je
hrvatsko izaslanstvo sudjelovalo na Međunarodnoj konferenciji Crve-
noga križa i Crvenoga polumjeseca, održanoj u studenome u Ženevi.
of the role of men in combating violence against women. Ambassador
Šimonović continued to actively participate in the campaign as deputy
chair of the Task Force for the period 2007-2008.
Monitoring of the work of the European Court of Human Rights
continued, particularly the monitoring of processes which are relevant
to Croatia. The procedure of executing judgements proceeded without
diffi culties, although increasingly complex judgements demand increas-
ingly complex executions. Croatia continues to be an exemplary country
in the process of executing the judgments of this court, as was confi rmed
by the Council of Europe’s Secretariat on numerous occasions.
Within the framework of the regular monitoring procedures of the
contracting authorities, along with the Council of Europe Convention
for the Protection of Human Rights, Croatia was visited by the Com-
mittee of Experts of the European Charter for Regional or Minority
Languages as a part of the third monitoring cycle in May. The Commit-
tee compiled the third report on the implementation of the Charter.
The Council of Europe will adopt appropriate recommendations for
the Republic of Croatia upon the basis of this report and the com-
ments of the Croatian Government.
Elected as a member of UNICEF Executive Board for the fi rst time
(for the period 2007-2009), Croatia strengthened its activities in the
fi eld of the protection and promotion of the rights of children. In col-
laboration with the UNICEF Offi ce in Croatia a new model of UNICEF
work is being carried out in the recipient state, known as the “Croatian
Experience,” which successfully secures the self-fi nancing of UNICEF in
Croatia by the country’s citizens and the business sector.
In the area of international humanitarian law, the National Commit-
tee for International Humanitarian Law continued its regular activities
and the Croatian delegation participated in the international Red
Cross and Red Crescent Conference held in Geneva in November.
Veleposlanica Dubravka Šimonović predsjedala je UN-ovu Odboru za ukidanje diskriminacije žena.Ambassador Dubravka Šimonović presided over the UN Committee on the Elimination of Discrimination against Women.
Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala
Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i Oceanije
Velik broj susreta s državnicima istočne Europe
Približavanje Hrvatske i azijskih država
Doprinos rješavanju azijskih kriza
Uz kulturnu, raste i gospodarska suradnja s Latinskom Amerikom
Hrvatski gospodarski interesi za sada usmjereni na sjever Afrike
Pothvati gospodarske diplomacije
56
Political and economic bilateral relations outside Europe
Relations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania
A new quality in relations with North America
A large number of meetings with Eastern European offi cials
Rapprochement between Croatia and Asian nations
Contribution to the resolution of crises in Asia
Alongside cultural co-operation, economic co-operation with Latin America is on the increase
Croatian economic interests currently focused on North Africa
Economic diplomacy projects
56
Godišnjak Yearbook 200756
Nova kvaliteta odnosa sa Sjevernom Amerikom
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama nadilaze okvire klasičnih
bilateralnih odnosa jer uključuju partnerstvo u promicanju zajedničkih
vrijednosti i interesa glede globalnih izazova, transatlantske i regionalne
suradnje, pa stoga njihovo unapređivanje predstavlja trajni prioritet
hrvatske vanjske politike. Godine 2007. ti su odnosi dostigli najvišu
razinu od uspostave neovisnosti Republike Hrvatske. Potvrđeno je to
i nizom visokih službenih posjeta i susreta. Državni podtajnik Nicho-
las Burns bio je u Zagrebu u svibnju, pomoćnik državne tajnice Daniel
Fried u Hrvatskoj je boravio u travnju i srpnju, a zamjenica pomoćnika
državne tajnice Rosemary Di Carlo u listopadu. Hrvatska je ugostila i dva
američka kongresna izaslanstva. Predsjednik Vlade Ivo Sanader susreo
se s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom tijekom sastanka
zemalja Američko-jadranske povelje (lipanj, Tirana), a predsjednik Mesić
na margini zasjedanja Opće skupštine UN-a (rujan, New York).
Sjedinjene Države snažno podupiru hrvatsko uključivanje u NATO, što
je iskazano jasnim izjavama visokih američkih dužnosnika, kongresnim
rezolucijama, konkretnom podrškom procesu reformi te suradnjom u
domeni javne diplomacije. SAD je također snažno podupirao zatvaranje
Misije OESS-a u Hrvatskoj.
Tijekom godine nastavljena je suradnja na temama od zajedničkog
interesa. Završeni su pregovori o Sporazumu o pravnom položaju snaga
SAD-a u Republici Hrvatskoj (tzv. Dodatna SOFA), otvoreni su prego-
vori o Ugovoru o zračnom prometu koji će, uz postizanje sigurnosnih
kriterija, omogućiti izravne letove između Hrvatske i SAD-a. Pokrenut je
i dijalog o mogućem uključenju Republike Hrvatske u američki program
izuzeća od viza.
Napredak političkih odnosa sa SAD-om prati i rast gospodarske surad-
nje. SAD je, nakon Europske unije, vodeći gospodarski partner Hrvat-
ske. Robna razmjena u 2007. godini povećana je 20 posto i premašila
je 830 milijuna USD, a rastu izvoza pridonijelo je produljenje sustava
povlaštenih carina. Broj američkih turista povećan je 18 posto – više od
181.000 Amerikanaca posjetilo je našu zemlju. Dugogodišnja ulaganja
SAD-a u energetske i infrastrukturne projekte u Hrvatskoj pojačana su i
ulaganjima u biotehnologiju, informatičku i farmaceutsku industriju. Na
prvoj konferenciji o mogućnostima gospodarske suradnje između SAD-a
i Hrvatske, održanoj u Splitu, potaknuta je i akademska te znanstvena
suradnja dviju država. Konačno, Republika Hrvatska skinuta je s liste
zemalja koje nedovoljno štite intelektualno vlasništvo, a opći napre-
dak Hrvatske potvrđuje se i najavljenim zatvaranjem ureda USAID-a u
Zagrebu.
A new quality in relations with North America
Relations with the United States of America transcend the boundaries of
traditional bilateral relations because they include a partnership in the pro-
motion of shared values and interests in regard to global challenges, transat-
lantic and regional co-operation, and for these reasons their advancement is a
permanent priority of Croatian foreign policy. In 2007, those relations reached
the highest level since the independence of the Republic of Croatia. This was
substantiated by numerous high-level visits and meetings. Under Secretary
Nicholas Burns was in Zagreb in May, Assistant Secretary Daniel Fried stayed
in Croatia in April and June, and Deputy Assistant Secretary Rosemary Di
Carlo visited in October. Croatia also hosted two delegations of American
Congress. Prime Minister Ivo Sanader met with American President George
W. Bush during the meeting of the American-Adriatic Charter (April, Tirana),
and President Mesić met with President Bush during a UN General Assembly
Session (September, New York).
The United States is a fi rm supporter of Croatia’s membership in NATO, which
was expressed through clear statements of high-ranking American offi cials,
resolutions of Congress, tangible support in the reform process and co-
operation in the domain of public diplomacy. The USA also strongly supported
the closing of the OSCE mission to Croatia.
During the course of the year, co-operation on subjects of joint interest con-
tinued. Negotiations on the Status of Forces Agreement on the legal status
of American forces in the Republic of Croatia (the so-called Additional SOFA)
were closed, while negotiations on air traffi c opened and will enable, by meet-
ing security criteria, direct fl ights between Croatia and the USA. A dialogue
was initiated regarding the possible inclusion of the Republic of Croatia into
the American Visa Waiver Program.
The advancement of political relations with the USA has been accompanied by a
growth in economic co-operation. The United States is Croatia’s leading economic
partner after the European Union. The exchange of goods increased by 20 percent in
2007 and surpassed 830 million USD; the growth in exports was contributed to by
the extension of the system on preferential tariff s. The number of American tourists
also increased by 18 percent – over 181 thousand Americans visited our country.
Many years of investment by the USA into energy and infrastructure projects in
Croatia were also strengthened by investments into biotechnology, information
technology and the pharmaceutical industry. At the fi rst conference on oppor-
tunities for economic co-operation between the USA and Croatia, held in Split,
academic and scientifi c co-operation between the two countries was catalysed.
Finally, the Republic of Croatia was removed from the list of countries with insuf-
fi cient protection for intellectual property, and Croatia’s general progress has been
underlined with the announcement of the closure of the USAID offi ce in Zagreb.
Odnosi s drža-vama Sjever-ne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Austra-lije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Afri-ca, Australia and Oceania
Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe
57
Odnose s Kanadom treba promatrati kao dio šireg konteksta preko-
atlantskih odnosa, a u 2007. godini dostignuta razina odnosa iz više
se razloga može ocijeniti kao najviša do sada. Kanada posebno cijeni
hrvatski angažman u misiji u Afganistanu te podupire naše članstvo u
NATO-u. Godine 2007. intenzivirali su se i politički kontakti, a po rangu
najviši kanadski dužnosnik koji je posjetio Hrvatsku bio je predsjednik
Senata Kanade Noël A. Kinsella koji je sudjelovao na Croatia Summitu
2007 u Dubrovniku. Tom prilikom zasebno je razgovarao i s predsjedni-
kom Vlade Ivom Sanaderom i ministricom Kolindom Grabar-Kitarović.
Hrvatsku su posjetili i parlamentarni zastupnici Deepak Obhrai i Derek
Lee koji su se, u odvojenim posjetima, također sastali s ministricom
Kolindom Grabar-Kitarović. Godine 2007. razriješen je i problem koji
je neko vrijeme opterećivao bilateralne odnose. Hrvatska je postala
prvom državom u regiji za čije će državljane biti ukinut dodatni vizni
obrazac. Plod je to, među ostalim, i razgovora što ih je u Zagrebu
vodilo mnogobrojno kanadsko izaslanstvo sastavljeno od predstavnika
ministarstva vanjskih poslova i međunarodne trgovine, ministarstva
državljanstva i useljeništva, kanadskih pograničnih službi, ministarstva
pravosuđa te posebne sigurnosne policije.
Trgovinska razmjena dostigla je 72,4 milijuna USD (hrvatski izvoz u Ka-
nadu bio je 25,6 milijuna USD, a uvoz iz Kanade 46,8 milijuna USD), što
je povećanje 54,4 posto u odnosu na godinu prije. Velik rast zabilježen
je i u turizmu – Hrvatsku je posjetilo gotovo 40.000 kanadskih turista,
što predstavlja porast u odnosu na prethodno razdoblje od gotovo 30
posto. Uspostavljeni su izravni letovi između Zagreba i Toronta, a to će
sigurno utjecati na daljnji rast broja kanadskih turista i bolju gospodar-
sku povezanost dviju država. Croatia Airlines naručila je četiri kanadska
zrakoplova Bombardier i ta suradnja otvara mogućnost proizvodnje
zrakoplovnih dijelova u Hrvatskoj. Poticaj za jačanje suradnje u sektoru
prehrambene industrije dao je posjet hrvatskoga ministara poljoprivre-
de, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra Čobankovića Kanadi.
Nesporan je i velik potencijal za produbljivanje političkih, gospodarskih
i kulturnih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Meksičkih
Država. Radi unapređenja bilateralnih odnosa, meksičkoj strani su do-
stavljeni hrvatski prijedlozi Protokola o suradnji ministarstava vanjskih
poslova i Sporazuma o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji.
Velik broj susreta s državnicima istočne Europe
Tradicionalno dobri odnosi između Republike Hrvatske i Ruske Fede-
racije dobili su dodatni poticaj obilježavanjem 15. obljetnice uspostave
Relations with Canada should be viewed in the wider context of trans-
atlantic relations, and the quality of relations attained in 2007 can be
deemed as the highest to date for numerous reasons. Canada particularly
values Croatia’s participation in the mission in Afghanistan and supports
our membership in NATO. In 2007 political contacts were also intensi-
fi ed, and the highest-ranking Canadian offi cial to visit Croatia was Speaker
of the Canadian Senate Noël A. Kinsella, who participated in the Croatia
Summit 2007 in Dubrovnik. On that occasion, he spoke separately with
Prime Minister Ivo Sanader and Minister Kolinda Grabar-Kitarović. Members
of Parliament Deepak Obhrai and Derek Lee also visited Croatia and, in
separate visits, also met with Minister Kolinda Grabar-Kitarović. In 2007 a
solution was found to a problem which had burdened bilateral relations
for quite some time. Croatia became the fi rst country in the region whose
citizens will be exempt from having to fi ll out an additional visa form.
Among other reasons, this is a result of discussions held in Zagreb with nu-
merous Canadian delegations comprised of representatives of the Ministry
of Foreign Aff airs and International Trade, the Ministry of Citizenship and
Immigration, the Canadian border services, the Ministry of Justice and the
special security police.
Trade surpassed 72.4 million USD (Croatian exports to Canada amounted to
25.6 million USD and imports from Canada amounted to 46.8 million USD),
which is an increase of 54.4 per cent on the previous year. Tourism also saw
signifi cant growth – more than 40 thousand Canadian tourists visited Croatia,
which is an increase of almost 30 percent in comparison to the previous
period. Direct fl ights between Zagreb and Toronto were established, and this
will certainly have an infl uence on the further growth of the number of Cana-
dian tourist as well as better economic relations between the two countries.
Croatia Airlines ordered four Canadian Bombardier airplanes, and this co-
operation opens up opportunities for producing airplane parts in Croatia. An
impetus for strengthening co-operation in the food industry was provided by
the visit of the Croatian Minister of Agriculture, Forestry and Water Manage-
ment, Petar Čobanković, to Canada.
Without a doubt, there is great potential for deepening political, economic and
cultural relations between the Republic of Croatia and the United Mexican
States. For the purposes of improving bilateral relations, Croatia’s proposals for a
Protocol on Co-operation between the Ministries of Foreign Aff airs and a Cultural
and Education Co-operation Agreement were delivered to the Mexican side.
A large number of meetings with Eastern European offi cials
Traditionally good relations between the Republic of Croatia and the Rus-
sian Federation were given further impetus by the anniversary of 15 years
Godišnjak Yearbook 200758
diplomatskih odnosa između dviju država. Tim je povodom objavljena
dvojezična hrvatsko-ruska publikacija, pod naslovom “1992 – 2007,
Hrvatska – Rusija“. Bilo je to zajedničko izdanje Ministarstva vanjskih po-
slova i europskih integracija i Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici
Hrvatskoj, u kojem je objavljen niz tekstova o razvoju bilateralnih odnosa
te zbirka dokumenata.
Uzletu bilateralnih odnosa glavni pečat je sigurno dao posjet predsjed-
nika Ruske Federacije Vladimira Putina koji je, kao gost predsjednika
Stjepana Mesića, prisustvovao Energetskom summitu šefova država ju-
goistočne Europe u Zagrebu. Predsjednik Vladimir Putin sastao se i s pre-
mijerom Ivom Sanaderom. Pozitivno su ocijenjene i političke konzultacije
državnoga tajnika za politička pitanja Hide Biščevića i zamjenika ministra
vanjskih poslova Ruske Federacije Vladimira Titova u Zagrebu. Ministri-
ca Kolinda Grabar-Kitarović s ruskim se kolegom Sergejom Lavrovom
sastala na marginama ministarske konferencije OESS-a u Madridu. I, ko-
načno, Hrvatsku je na čelu mnogobrojne gospodarske delegacije posjetio
opunomoćeni predstavnik predsjednika Ruske Federacije za Centralni
federalni okrug Georgij Poltavčenko. Primili su ga predsjednik Republike
Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader, što je bila još jedna potvrda ukupno
pozitivnog ozračja u odnosima između dviju zemalja. Isporukom prvih
helikoptera za potrebe hrvatskih oružanih snaga počela je i realizacija
Sporazuma o podmirivanju klirinškog duga.
S državama sudionicama procesa Europske politike susjedstva Hrvatska
njeguje veoma dobre bilateralne odnose. Predsjednik Ukrajine Viktor Ju-
ščenko bio je 2007. u službenom posjetu Republici Hrvatskoj i tom se pri-
godom sastao s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom
Sanaderom i predsjednikom Hrvatskoga sabora Vladimirom Šeksom. U
Hrvatskoj je boravilo i troje predstavnika ukrajinskoga parlamenta, vlade
i ministarstva vanjskih poslova radi informiranja o hrvatskim iskustvima
u pregovorima s Europskom unijom.
Politički odnosi s Republikom Moldovom u stalnom su usponu,
posebno zbog dobre suradnje čelnih ljudi. Početkom srpnja predsjednik
Stjepan Mesić službeno je posjetio Moldovu. Tijekom posjeta razgovara-
lo se, među ostalim, o mogućnostima gospodarske suradnje. Potpisan
je Memorandum o razumijevanju između Ureda za sprečavanje pranja
novca Ministarstva fi nancija Republike Hrvatske i Centra za suzbijanje
gospodarskoga kriminaliteta i korupcije Republike Moldove o suradnji
oko razmjene podataka povezanih s pranjem novca i fi nanciranjem tero-
rizma. Predsjednik Vladimir Voronin sudjelovao je u Zagrebu na sastanku
na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. U Kišinjevu su održane i
prve bilateralne konzularne konzultacije na kojima je dogovoreno da se
moldovskim državljanima omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje
since diplomatic relations between the two countries were established. A
bilingual Croatian-Russian publication entitled “1992-2007, Croatia-Russia,”
was published for the occasion. It was a joint publication of the Ministry of
Foreign Aff airs and European Integration and the Embassy of the Russian
Federation in Croatia, and contained an array of texts on the development
of bilateral relations as well as a collection of documents.
The take-off in bilateral relations was offi cially sealed by the visit of the
President of the Russian Federation Vladimir Putin who, as a guest of Presi-
dent Stjepan Mesić, attended the South East Europe Energy Summit held in
Zagreb. President Putin also met with Prime Minister Ivo Sanader. Political
consultations between State Secretary for Political Aff airs Hido Biščević and
Deputy Minister of Foreign Aff airs of the Russian Federation Vladimir Tito,
held in Zagreb, were also evaluated as positive. Minister Kolinda Grabar-
Kitarović met with her Russian counterpart Sergey Lavrov during the OSCE
Ministerial Conference in Madrid. Lastly, the Representative Plenipotentiary
of the President of the Russian Federation in the Central Federal County,
Georgij Poltavchenko, visited Croatia at the head of numerous economic
delegations. He was received by President Stjepan Mesić and Prime Minister
Ivo Sanader, which was one more confi rmation of the overall positive air in
relations between the two countries. The realisation of the Agreement on
the Settlement of the Clearing Debt was begun with the delivery of the fi rst
helicopters for the Croatian armed forces.
Croatia is maintaining very good relations with countries which are fellow
participants in European political processes. Ukrainian President Viktor
Yuschenko made an offi cial visit to Croatia and met with President Stjepan
Mesić, Prime Minister Ivo Sanader and President of the Croatian Parliament
Vladimir Šeks during his stay. Three representatives of the Ukrainian Parlia-
ment, Government and Ministry of Foreign Aff airs also stayed in Zagreb
for the purposes of gathering information regarding Croatia’s experience in
negotiations with the European Union.
Political relations with the Republic of Moldova are continually on the
rise, particularly because of the good co-operation between the heads of
two states. In early June, President Stjepan Mesić made an offi cial visit to
Moldova. During the visit discussions were held regarding opportunities for
economic co-operation, among other topics. A Memorandum of Under-
standing regarding the exchange of data concerning money laundering and
terrorist fi nancing was signed between the Financial Investigation Unit of
the Republic of Croatia’s Ministry of Finance and the Republic of Moldova’s
Centre for the Prevention of Economic Crime and Corruption. President
Vladimir Voronin participated in a summit meeting of the South-East
European Co-operation Process held in Zagreb. The fi rst bilateral consular
consultations were held in Chisinau, when it was agreed that Moldovan
Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania
Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe
59
viza i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Kijevu.
Predsjednik Gruzije Mihail Saakašvili sudjelovao je na Croatia Sum-
mitu u Dubrovniku u srpnju. U Republici Armeniji održane su poli-
tičke konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova. Dogovore-
no je potpisivanje Protokola o suradnji u europskim integracijama,
što će se ostvariti u prigodi prvoga sljedećeg dužnosničkog posjeta
na visokoj razini. Pokrenut je i postupak za otvaranje konzulata
Republike Hrvatske u Erevanu na čelu s počasnim konzulom. Isti
je proces pokrenut za Azerbajdžan, gdje se konzulat Republike
Hrvatske na čelu s počasnim konzulom namjerava otvoriti u Bakuu.
U sklopu pripreme službenoga posjeta predsjednika Stjepana
Mesića Azerbajdžanu Hrvatsku je u rujnu službeno posjetio mini-
star vanjskih poslova Elmar Mammadjarov. Službenom posjetu
predsjednika Stjepana Mesića toj državi u listopadu glavni je ton
dala gospodarska suradnja između dviju država, čemu je pridonijela
i velika skupina hrvatskih poslovnih ljudi koja je na tom putu pratila
predsjednika Mesića.
Približavanje Hrvatske i azijskih država
Godina 2007. ostat će zabilježena kao godina izrazitog produ-
bljivanja odnosa između Hrvatske i niza dalekoistočnih zemalja.
Mnogobrojni visoki politički kontakti sasvim su sigurno bili dobar
poticaj za pravu eksploziju gospodarskih interesa koju je Daleki
istok iskazao prema Hrvatskoj.
Odnosi s Narodnom Republikom Kinom nastavili su se razvijati
uzlaznom linijom. U povodu obilježavanja 15. godišnjice uspo-
stave diplomatskih odnosa ministrica Kolinda Grabar-Kitarović
posjetila je Peking i Hong Kong, čime je potvrđena bliska suradnja
na području vanjske politike, posebno na multilateralnoj razini i u
okviru UN-a. Ministrica je otvorila Tjedan hrvatskoga fi lma i održala
predavanje na Pekinškom sveučilištu za strane studije, gdje djeluje
katedra za hrvatski jezik. Tijekom boravka u Hong Kongu ministrica
je razgovarala s predsjednikom administracije Posebnoga upravnog
područja Hong Konga Rafaelom Huijem, a bila je nazočna i prijemu
što ga je organizirao Sir Gordon Wu, počasni konzul Republike Hr-
vatske u Hong Kongu, kojemu je uručila odličje predsjednika Mesi-
ća. U povodu spomenute obljetnice predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesić također je odlikovao zamjenika ministra vanjskih
poslova Daija Bingguoa, koji je potpisao Protokol o uspostavi diplo-
matskih odnosa 13. svibnja 1992. godine, te profesora Yanga Dazhoa
radi promicanja hrvatsko-kineskih odnosa na području kulture.
citizens will also be able to submit visa applications in the Republic of
Croatia’s Embassy in Kiev.
The President of Georgia Mikheil Saakashvili participated in the Croatia
Summit in Dubrovnik in July. In the Republic of Armenia, political consul-
tations between the two Ministries of Foreign Aff airs were held, at which
the signing of a Protocol on Co-operation in the Process of European
Integration was agreed upon, which will occur during the next offi cial
high-level visit. The procedure for opening up a Consulate of the Republic
of Croatia headed by an honorary consul in Yerevan was initiated. The
same process was begun with Azerbaijan, where the Republic of Croatia
also intendeds to open a consulate headed by an honorary consul in Baku.
Within the framework of preparations for the offi cial visit of President
Stjepan Mesić to Azerbaijan, Minister of Foreign Aff airs Elmar Mam-
madyarov made an offi cial visit to Croatia in September. The tone was set
for President Stjepan Mesić’s offi cial visit to that country in October by
discussions on economic co-operation between the two countries, which
was contributed to by a large group of representatives from the Croatian
business community who accompanied President Mesić on that trip.
Rapprochement between Croatia and Asian countries
The year 2007 will be remembered as a year of an exceptional deepening
of relations between Croatia and a number of countries of the Far East.
Numerous high-level political contacts were certainly an impetus for
the real explosion of economic interest which the Far East expressed in
Croatia.
Relations with the People’s Republic of China continued to develop
positively. On the occasion of the fi fteenth anniversary of the establish-
ment of diplomatic relations, Minister Kolinda Grabar-Kitarović visited
Beijing and Hong Kong, thus underlining the close co-operation in the
area of foreign policy, particularly at the multilateral level and within
the framework of the UN. The Minister inaugurated the Croatian Film
Week and held a lecture at the Beijing Foreign Studies University, which
has a Croatian Language Department. During her stay in Hong Kong,
the Minister spoke with the Chief Secretary of the Hong Kong Special
Administrative Region, Rafael Hui, and was also present at a reception
organised by Sir Gordon Wu, Honorary Consul of the Republic of Croatia
in Hong Kong, whom she conferred with an Order of the President of the
Republic of Croatia Stjepan Mesić. On the occasion of the above-men-
tioned fi fteen-year anniversary, the President of the Republic of Croatia
Stjepan Mesić also decorated Deputy Minister of Foreign Aff airs Dai
Bingguo, who signed the protocol establishing diplomatic relations on
13 May 1992, and Professor Yang Dazho for promoting Croatian-Chinese
Predsjednik Ruske Federacije Vla-dimir Putin bio je poseban gost na Energetskom summitu u Zagrebu.President of the Russian Federation Vladimir Putin was a special guest at the Energy Summit in Zagreb.
Godišnjak Yearbook 200760
Obljetnica je obilježena i izdavanjem prigodnih poštanskih maraka u
suradnji Hrvatske pošte i kineskih poštanskih vlasti.
Važan sudionik u ukupnim bilateralnim odnosima su međuregionalne i
međugradske veze. Grad Rijeka nastavio je suradnju s gradom Qingdaom
u provinciji Liaoningu. S tom je provincijom razvila suradnju i Primorsko-
goranska županija koju je, u sklopu posjeta Hrvatskoj, također posjetilo
izaslanstvo te kineske provincije. Na području znanstvene suradnje
glavni događaj bio je održavanje treće sjednice Mješovitog odbora za
znanstvenu i tehnološku suradnju koja je održana u Zagrebu.
Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je i Republiku Koreju.
Sastala s korejskim predsjednikom Vlade Hanom Duck-soom i mini-
strom vanjskih poslova i trgovine Song Min-soonom. Zatim je Republiku
Hrvatsku posjetilo korejsko gospodarsko izaslanstvo koje je obišlo niz
hrvatskih brodogradilišta (Brodotrogir, Brodosplit, 3. maj, Kraljevica).
Zagreb su posjetili korejski ministar pomorstva i ribarstva Moo-Hyun
Kang te doministar u Ministarstvu planiranja i proračuna. Republika
Koreja donijela je potkraj godine odluku o imenovanju rezidentnog
veleposlanika u Zagrebu.
Intenzivna suradnja između Hrvatske i Japana odvijala se na gospodar-
skome planu. U veljači su japanskim tvrtkama u Hrvatskoj gospodarskoj
komori predstavljene mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Hrvatskom je
gospodarstvu, pak, u travnju predstavljena japanska banka JBIC koja je
iznimno aktivna u podršci investicijama i kreditiranju projekata. Hrvat-
sku je u svibnju posjetio predstavnik japanskog Instituta za prekomorska
ulaganja. U Tokiju je u lipnju u organizaciji hrvatskoga Veleposlanstva u
Japanu i Japanskog instituta za prekomorska ulaganja održan seminar
pod naslovom “Zašto investirati u Hrvatsku“ na kojem je sudjelovalo
stotinjak predstavnika japanskih tvrtki, banaka i institucija. Pokrenut
je i izvoz hrvatske mineralne vode u Japan. Hrvatsku je 2007. posjetilo
86.000 japanskih turista što je, prema svemu sudeći, samo početak hr-
vatsko-japanske suradnje na tom planu. U Tokiju je, naime, otvoren Ured
Hrvatske turističke zajednice, a krajem kolovoza u zagrebačku Zračnu
luku Pleso sletio je prvi od četiriju chartera organiziranih na inicijativu
zračne kompanije Japan Airlines i tour-operatora JTB. Pula i Hekinan
postali su gradovi prijatelji.
U političkom smislu važan je bio posjet zamjenice ministra vanjskih po-
slova Japana Madori Matsushima koja je sudjelovala na Croatia Summitu
2007 u Dubrovniku.
Velik interes za hrvatsko gospodarstvo pokazali su i u Mongoliji. Odr-
žane su prve konzultacije između hrvatskoga i mongolskoga ministar-
relations in the fi eld of culture. The anniversary was also marked by issuing
special postal stamps in co-operation with the Croatian Post and the Chinese
postal authorities.
Relations between cities and regions are important factors in bilateral rela-
tions. The City of Rijeka continued its partnership with the city of Qingdao
in the province of Shandong. Primorje-Gorski Kotar County also developed
co-operation with the same province, and a delegation visited the county dur-
ing its visit to Croatia. In the fi eld of scientifi c co-operation a principal event
was the third session of the Mixed Committee for Scientifi c and Technological
Co-operation, which was held in Zagreb.
Minister Kolinda Grabar-Kitarović visited the Republic of Korea. She met
with Korean Prime Minister Han Duck-soo and Minister of Foreign Aff airs and
Trade Song Min-soon. Following that, Croatia was visited by a Korean eco-
nomic delegation which made a tour of a number of Croatian shipyards (Bro-
dotrogir, Brodosplit, 3. maj and Kraljevica). The Korean Minister of Maritime
Aff airs and Fisheries Moo-Hyun Kang and the Deputy Minister of Planning and
Budget visited Zagreb. At the end of the year, the Republic of Korea made the
decision to appoint a resident Ambassador in Zagreb.
Intense co-operation between Croatia and Japan is particularly evident in the
economic sector. A presentation of investment opportunities was made to
Japanese companies at the Croatian Chamber of Economy in September. Like-
wise, in April the Japanese Bank JBIC, which is particularly active in supporting
investments and providing loans for projects, was introduced to the Croatian
business sector. Croatia was visited by a representative of the Japan Institute
for Overseas Investment in May. In June a seminar entitled “Why Invest in
Croatia?” was held in Tokyo, and was organised by the Croatian Embassy
in Japan and the Japan Institute for Overseas Investment. Approximately
one hundred representatives of Japanese companies, banks and institutions
attended. The export of mineral water to Japan was also initiated. 86,000
Japanese tourists visited Croatia in 2007 which is, by all accounts, just the
beginning of Croatian-Japanese co-operation in that area. Indeed, an offi ce
of the Croatian Tourist Board was opened in Tokyo, while in late August, the
fi rst of four charter fl ights organised on the initiative of Japan Airlines and the
tour operator JTB landed at Zagreb’s Pleso Airport. Twinning relations were
formalised between the cities of Pula and Hekinan.
In the political context, an important visit was that of Japan’s Deputy Minister
of Foreign Aff airs Midori Matsushima, who participated in the Croatia Sum-
mit 2007 in Dubrovnik.
A high level of interest in the Croatian economy was also expressed in Mon-
golia. The fi rst consultations between the Croatian and Mongolian Ministers
Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania
Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe
61
stva vanjskih poslova te je postignuta suglasnost o potrebi održavanja
hrvatsko-mongolskoga gospodarskog foruma. Mongolska strana izrazila
je zadovoljstvo posjetom hrvatskoga ministra kulture Bože Biškupića.
U 2007. godini intenzivirali su se i odnosi s Republikom Indijom, posebno
na području znanstvene suradnje. Hrvatsku je posjetio indijski ministar
znanosti Kapil Sibal. Tom su prilikom defi nirana područja buduće suradnje:
oceanografi ja, biotehnologija, nanotehnologija, informacijska tehnologija,
brodogradnja i farmakologija. Osnovan je i zajednički fond za znanost od
milijun eura u kojem obje strane ravnopravno sudjeluju. Zatim je održan
i sastanak Mješovitog hrvatsko-indijskog povjerenstva za znanost i teh-
nologiju. Hrvatsku je posjetio i indijski državni ministar za vanjske poslove
Anand Sharma. Iz kulturne suradnje valja izdvojiti izložbu “Suvremena
hrvatska umjetnost“ u New Delhiju. Odnosi s Demokratskom Socijalistič-
kom Republikom Šri Lankom također su uznapredovali. Predsjednik Vlade
Ratnasiri Wickremanayake službeno je posjetio Hrvatsku odnosno Rijeku.
Održane su i političke konzultacije pomoćnika ministara vanjskih poslova.
Hrvatsku je 2007. godine prvi put posjetio neki ministar vanjskih poslova
Indonezije. Bio je to N. Hassan Wirajuda sa suradnicima. I vijetnamsko
izaslanstvo predvođeno stalnim zamjenikom ministra vanjskih poslova
Le Cong Phungom posjetilo je Hrvatsku.
Doprinos rješavanju azijskih kriza
Zbog nastavka rada na iranskom nuklearnom programu i 2007. je zabi-
lježena stagnacija bilateralne aktivnosti s Iranom. Na marginama Opće
skupštine UN-a susreli su se predsjednik Republike Stjepan Mesić i iran-
ski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad. Predsjednik Mesić je u razgo-
voru potvrdio načelno stajalište Republike Hrvatske da svaka zemlja ima
pravo na korištenje nuklearne energije u miroljubive svrhe, uz apsolutnu
transparentnost i strogo poštivanje sporazuma o neširenju nuklearnoga
oružja te punu suradnju s Međunarodnom komisijom za nuklearnu ener-
giju. U Hrvatskoj je kao posebni izaslanik predsjednika Ahmadinedžada
boravio i predsjednik Odbora za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost
iranskog parlamenta Alaedin Borudžerdi. U Zagrebu su održane i stručne
konzultacije dvaju ministarstava za vanjske poslove.
Hrvatska u Afganistanu već dulje sudjeluje u mirovnoj operaciji ISAF.
Početkom kolovoza u Afganistan su otišli pripadnici 10. kontingenta
Oružanih snaga Republike Hrvatske, a ukupan broj pripadnika pove-
ćao se na 200. U okviru europske policijske misije u toj azijskoj državi
sudjeluju i dva hrvatska policijska službenika. Krajem godine realizirana
je i donacija pješačkog naoružanja i streljiva što ga je hrvatska Vlada
namijenila afganistanskoj vojsci.
of Foreign Aff airs were held, and an agreement was reached regarding the
need to hold a Croatian-Mongolian economic forum. The Mongolian side ex-
pressed its pleasure at the visit of Croatian Minister of Culture Božo Biškupić.
Relations with the Republic of India intensifi ed in 2007, particularly in the fi eld
of scientifi c co-operation. Indian Minister of Science Kapil Sibal visited Croatia.
The areas of future co-operation were defi ned on that occasion: oceanography,
biotechnology, nanotechnology, information technology, shipbuilding and
pharmacology. A joint trust fund for science amounting to one million EUR was
established and both parties participate in it equally. Further, a meeting of the
Croatian-Indian Joint Science and Technology Committee was held. Croatia was
also visited by Indian Minister of State for External Aff airs Anand Sharma. In
the cultural sphere, the exhibition “Contemporary Croatian Art” in New Delhi
merits a special mention. Relations with the Democratic Socialist Republic of
Sri Lanka have also progressed. Prime Minister Ratnasiri Wickremanayake paid
an offi cial visit to Croatia, more specifi cally, to Rijeka. Political consultations
were held between the Assistant Ministers of Foreign Aff airs.
In 2007 the fi rst ever visit by a Minister of Foreign Aff airs of Indonesia to
Croatia took place. A delegation headed by the minister N. Hassan Wirajuda
visited Croatia in March. A Vietnamese delegation headed by First Deputy
Foreign Minister Le Cong Phung also visited Croatia.
Contribution to the resolution of crises in Asia
The issue of Iran’s nuclear programme contributed to considerable stagna-
tion in bilateral activities with Iran in 2007. On the sidelines of the UN Gen-
eral Assembly, President of the Republic Stjepan Mesić met Iranian President
Mahmoud Ahmadinejad. During the conversation, President Mesić repeated
the basic Croatian standpoint: that each country should have the right to
use nuclear energy for peaceful purposes, with absolute transparency and
strict adherence to the Treaty on the Non-proliferation of Nuclear Weapons,
along with full co-operation with the International Commission for Nuclear
Energy. The Head of the National Security and Foreign Policy Committee of
the Iranian Parliament, Allaedin Boroujerdi, visited Croatia as a special envoy
of President Ahmadinejad. Expert consultations between the two Ministries
of Foreign Aff airs also took place in Zagreb.
Croatia has been participating in the ISAF peace operation in Afghanistan
since 2003. In August 2007 members of the 10th Contingent of the Armed
Forces of the Republic of Croatia went to Afghanistan, bringing the total
number of Croatians engaged there to 200. Two Croatian police offi cers
participated in the European Police Mission in this Asian country, while the
Croatian Government had made a donation of infantry weapons and am-
munition for the Afghan military.
Godišnjak Yearbook 200762
Liječenje iračke djece i pomoć u obrazovanju diplomata važne su kom-
ponente hrvatskoga humanitarnog projekta pomoći Iraku, na kojima se
nastavilo raditi i u 2007. godini. Do sada je u Hrvatsku na liječenje došlo
osmero djece. Obrazovanje iračkih diplomata organizirano je kroz jedno-
godišnji studij pod nazivom “Gospodarska diplomacija“ koji su pohađali
zajedno s dvadesetak domaćih i stranih polaznika.
Na Ministarskoj konferenciji Organizacije islamske konferencije koja je odr-
žana u Islamabadu u svibnju Hrvatsku su predstavljali savjetnik predsjednika
Republike Hrvatske Budimir Lončar i veleposlanik Amir Muharemi. Budimir
Lončar tom se prigodom zasebno sastao s predsjednikom Pakistana Perve-
zom Mušarafom. Pakistanski državni ministar za vanjske poslove Mahdum
Husro Bahtjar boravio je 1. lipnja u službenom posjetu Hrvatskoj. Tom prigo-
dom je predsjedniku Mesiću usmeno prenio poziv predsjednika Mušarafa da
službeno posjeti Pakistan. Također se susreo i s državnim tajnikom za politič-
ka pitanja Hidom Biščevićem s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić boravio je u Kazakstanu tijekom
srpnja. Sastao se s predsjednikom Nursultanom Nazarbajevom, premije-
rom Karimom Masimovom i predsjednikom Senata. Obostrano je iskazan
interes za daljnjim poticanjem gospodarske suradnje. Kazakstan je posjeti-
lo i izaslanstvo Varaždinske županije te Grada Varaždina na što je, kasnije,
posjetom uzvratila kazakstanska stručna skupina za investicije. Valja
istaknuti i uspješnu suradnju u okviru međunarodnih organizacija.
Uz kulturnu, raste i gospodarska suradnja
s Latinskom Amerikom
S državama Srednje i Južne Amerike te Kariba nastavljena je plodna
suradnja na području kulture, obrazovanja i prosvjete, a dosta je učinjeno
i na unapređenju gospodarske suradnje. Ministar kulture Božo Biškupić
posjetio je Čile, Argentinu i Istočnu Republiku Urugvaj. Tom je prilikom
potpisano više sporazuma o raznim oblicima kulturne i prosvjetne surad-
nje. U Argentini je 2007. osnovana gospodarska komora “Hrvatska Zarate“
koja će ubuduće promicati gospodarske odnose dviju država, a hrvatska
turistička ponuda zapaženo je predstavljena na međunarodnom sajmu
turizma održanom u Buenos Airesu.
U Zagrebu su, krajem godine, održane prve političke konzultacije između
Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske
i Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Brazila. Hrvatsku je
također posjetilo brazilsko poslovno izaslanstvo pod vodstvom Leonarda
Piccianija, zastupnika u brazilskom kongresu, koje je iskazalo zanimanje za
korištenje luka Rijeke i Ploče te slobodnih zona u kojima bi se dorađivala
brazilska roba i iz kojih bi se distribuirala na tržišta europskih zemalja.
Medical treatment of Iraqi children and assistance in the training of diplomats are
important components of the Croatian project of humanitarian assistance to Iraq,
the implementation of which continued in 2007. So far, eight children have come
to Croatia for medical treatment. The training of Iraqi diplomats was organised
through a one-year study programme entitled “Economic Diplomacy”, which they
attended together with twenty or so Croatian and foreign participants.
At the Ministerial Conference of the Organisation of the Islamic Conference,
held in Islamabad in May, Croatia was represented by Adviser to the President
of the Republic of Croatia Budimir Lončar and Ambassador Amir Muharemi.
On that occasion, Budimir Lončar had a separate meeting with Pervez
Musharraf, President of Pakistan. Pakistani Minister of State for Foreign
Aff airs Makhdum Khusro Bakhtyar paid an offi cial visit to Croatia on 1 June.
On that occasion, he conveyed to President Mesić the invitation of President
Musharraf to offi cially visit Pakistan. He also met with the State Secretary for
Political Aff airs, Hido Biščević, with whom he discussed bilateral relations.
President of the Republic Stjepan Mesić visited Kazakhstan in July. He met
with President Nursultan Nazarbayev, Prime Minister Karim Masimov and the
Speaker of the Senate. They displayed mutual interest in further strengthen-
ing economic co-operation. Kazakhstan was also visited by a delegation from
Varaždin County and the City of Varaždin. The Kazakhstani expert group for
investments returned the visit at a later date. Successful co-operation within
the framework of international organisations should also be emphasised.
Alongside cultural co-operation, economic co-operation with Latin
America is on the increase
Fruitful co-operation in the fi elds of culture and education with the countries
of Central and South America and the Caribbean continued, while signifi cant
work has also been done in terms of improving economic co-operation. Minister
of Culture Božo Biškupić visited Chile, Argentina and the Eastern Republic of
Uruguay. On that occasion, several agreements on diff erent forms of cultural
and educational co-operation were signed. In 2007 the “Croatia - Zárate” Cham-
ber of Commerce was established in Argentina to promote economic relations
between the two countries, while a presentation of the Croatian tourist off ering
was well-received at the International Tourism Fair, held in Buenos Aires.
Towards the end of the year, the fi rst political consultations were held in Zagreb
between the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of the Repub-
lic of Croatia and the Ministry of External Relations of the Federative Republic
of Brazil. Croatia was also visited by a Brazilian business delegation led by Leon-
ardo Picciani, Member of the Brazilian National Congress, which displayed inter-
est in using the ports of Rijeka and Ploče, as well as free zones in which Brazilian
goods could be further processed and distributed to European markets.
Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania
Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe
63
Hrvatski veleposlanik u Brazilu Rade Marelić predao je u Caracasu
vjerodajnice predsjedniku Bolivarijanske Republike Venezuele Hugu
Chavezu, postavši tako akreditiranim i nerezidentnim veleposlanikom
Republike Hrvatske u Venezueli. Nastavljeno je i uspostavljanje diplo-
matskih odnosa s državama karipskoga područja. Sporazumi o međusob-
nom diplomatskom djelovanju zaključeni su sa Zajednicom Dominike,
Zajednicom Bahama, Svetim Kristoforom i Nevisom te Republikom
Trinidadom i Tobagom. Osobita je pozornost pridana Republici Haitiju
kao sigurnosno i politički nestabilnoj državi u kojoj unutar UN-ovih mi-
rovnih snaga sudjeluju i hrvatski časnici.
Još dva nerezidentna hrvatska veleposlanika stupila su na dužnost u 2007.
godini, u Jamajci i Republici Panami. Veleposlanica u Stalnoj misiji Repu-
blike Hrvatske pri UN-u Mirjana Mladineo predala je vjerodajnice glavnom
guverneru Jamajke, a hrvatski veleposlanik u Washingtonu Neven Jurica
uručio ih je predsjedniku Paname. Hrvatska je tako prvi put nakon
uspostavljanja diplomatskih odnosa s navedenim državama u njima
akreditirala veleposlanika. Veleposlanik Paname u Ateni Antonio Taquis
u prosincu je predao vjerodajnice predsjedniku Mesiću kao nerezidentni
veleposlanik za Hrvatsku. Tom je prigodom veleposlanik Taquis imao raz-
govore i u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, najavivši
dinamiziranje bilateralnih odnosa, posebice u području gospodarstva.
Šesta sjednica Mješovite hrvatsko-kubanske međuvladine komisije
održana je u Zagrebu. Izaslanstvo Kube predvodio je zamjenik ministra
za strana ulaganja i gospodarsku suradnju Guerrero Blanco. Hrvatsku
je u svibnju posjetio i zamjenik ministra vanjskih poslova Kube Eumelio
Caballero kojeg je primio i predsjednik Republike Stjepan Mesić. Također
se sastao s hrvatskim ministrom kulture, dužnosnicima Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija te gradonačelnikom Zagreba.
U pogledu država iz Oceanije valja naglasiti daljnje razvijanje ugovornih
odnosa s Australijom. Predstavnici Zapadnoaustralsko-hrvatske trgovač-
ke komore iz Pertha posjetili su Agenciju za promicanje izvoza i ulaganja
te iskazali namjeru nastupa na Jesenskom Zagrebačkom velesajmu.
Hrvatski gospodarski interesi za sada usmjereni na sjever Afrike
Ministrica Kolinda Grabar-Kitarović bila je u službenom posjetu Egiptu,
tijekom kojega se susrela s predsjednikom Hosnijem Mubarakom, pred-
sjednikom Narodne skupštine Ahmedom Fathy Sorourom, predsjed-
nikom Vlade Ahmedom Mohamedom Nazifom, ministarom vanjskih
poslova Ahmedom Aboul Gheitom i glavnim tajnikom Lige arapskih dr-
Croatian Ambassador to Brazil Rade Marelić presented his credentials to
President of the Bolivarian Republic of Venezuela Hugo Chávez in Caracas,
thus becoming the accredited and non-resident Ambassador of the Republic
of Croatia to Venezuela. The establishment of diplomatic relations with the
countries of the Caribbean continued. Agreements on diplomatic relations
were concluded with the Commonwealth of Dominica, the Common-
wealth of the Bahamas, the Federation of Saint Kitts and Nevis and
the Republic of Trinidad and Tobago. Particular attention was paid to the
Republic of Haiti, security-wise and politically an unstable country where
Croatian military offi cers participate as members of UN peacekeeping forces.
Another two non-resident Croatian Ambassadors assumed their positions
in 2007, in Jamaica and the Republic of Panama. Ambassador Mirjana
Mladineo, Permanent Representative of the Republic of Croatia to the
UN, presented her credentials to the Governor of Jamaica, as did Croatian
Ambassador to Washington Neven Jurica to the President of Panama.
Thus, for the fi rst time since the establishment of diplomatic relations with
the aforementioned countries, Croatia accredited Ambassadors to those
countries. Ambassador of Panama in Athens Antonio Taquis presented
his credentials to President Mesić in December as a non-resident Ambas-
sador to Croatia. On that occasion, Ambassador Taquis also had talks in
the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration, announcing the
acceleration of bilateral relations, particularly in the area of commerce.
The sixth session of the Croatian-Cuban intergovernmental commission was
held in Zagreb. The Cuban delegation was led by Deputy Minister for Foreign
Investment and Economic Co-operation Ricardo Guerrero Blanco. In May,
Croatia was also visited by Deputy Minister of Foreign Aff airs of Cuba Eumelio
Caballero, who was received by President of the Republic Stjepan Mesić. He
also met with the Croatian Minister of Culture, offi cials from the Ministry of
Foreign Aff airs and European Integration and the Mayor of Zagreb.
Regarding the countries of Oceania, further development of the contractu-
al framework for bilateral relations with Australia should be highlighted.
Representatives of the West Australian-Croatian Chamber of Commerce
from Perth visited the Export and Investment Promotion Agency and
expressed their intention to exhibit at the Autumn Zagreb Fair.
Croatian economic interests currently focused on North Africa
Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to Egypt, which
included meetings with President Hosni Mubarak, Speaker of the Egyptian
People’s Assembly Ahmed Fathy Sorour, Prime Minister Ahmed Mohamed
Nazif, Minister of Foreign Aff airs Ahmed Aboul Gheit and Secretary Gener-
al of the League of Arab States Amr Moussa. Minister of Finance Ivan Šuker
U prigodi službenoga posjeta Kairu ministricu Kolindu Grabar-Kitarović primio je egipatski predsjednik Hosni Mubarak.On the occasion of her offi cial visit to Cairo, Minister Kolinda Grabar-Kitarović was received by Egyptian President Hosni Mubarak.
Godišnjak Yearbook 200764
žava Amrom Moussom. Egipat je posjetio i ministar fi nancija Ivan Šuker
koji je razgovarao s kolegom Youssefom Boutros Ghalijem te ministrom
nafte Samehom Fahmijem. Tom su prilikom prezentirani kapaciteti Luke
Rijeka i mogućnosti transporta egipatskoga ukapljenog plina u Europu te
mogućnosti hrvatskih rafi nerija za zajednički nastup na trećim tržištima.
INA je u sjevernom dijelu Egipta, u Zapadnoj pustinji, našla bogato nala-
zište nafte. Prema prvim procjenama novo nalazište trebalo bi osigurati
minimalno 3000 barela nafte dnevno. Komercijalna eksploatacija počela
je 2007. godine, a do 2010. trebala bi početi proizvodnja na cijelom
području koncesije.
Luka Rijeka bila je tema i međudržavne suradnje s Kraljevinom Maro-
kom. Sporazum o suradnji između luka Casablance i Rijeke, potpisan
2007., otvorio je realne mogućnosti većeg korištenja lučkih usluga u
marokanskom plasmanu agruma na europsko tržište, ali i u perspektivi
otvaranja stalne brodske linije između navedenih luka.
U gospodarskim odnosima s Izraelom postignut je napredak u domeni
znanstveno-gospodarske suradnje. Potpisan je “Provedbeni program
suradnje u području znanosti i tehnologije“ kojim su stvoreni pravni
uvjeti za suradnju na zajedničkim istraživačkim projektima s izravnom
primjenom u gospodarstvu. Na izraelskom tržištu ostvarena je gospo-
darska promocija hrvatskih tvrtki iz prehrambene, prehrambeno-prera-
đivačke i konditorske industrije te su dogovoreni budući izvozni plasmani
uz “košer“ certifi kate.
Političke konzultacije dvaju ministarstava vanjskih poslova na razini
državnog tajnika s hrvatske i zamjenika ministra vanjskih poslova Sul-
tanata Omana Sayyida Badra s omanske strane održane su u Zagrebu.
Istodobno je u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan Hrvatsko-omanski
poslovni forum u sklopu kojega je potpisan Sporazum o suradnji između
Hrvatske gospodarske komore i Omanske trgovačke i industrijske
komore. Hrvatsku je sredinom lipnja posjetilo i izaslanstvo Južnoafrič-
ke Republike na čelu sa zamjenikom generalnog direktora za Europu
i Amerike u Ministarstvu vanjskih poslova, veleposlanikom Gertom
Groblerom.
Hrvatska i Republika Kongo uspostavile su diplomatske odnose u
New Yorku, 10. svibnja 2007. godine. Zajedničko priopćenje o uspostavi
diplomatskih odnosa potpisala je hrvatska stalna predstavnica pri UN-u,
veleposlanica Mirjana Mladineo, i stalni predstavnik Republike Konga pri
UN-u, veleposlanik Basile Ikouebe. U New Yorku su 18. listopada uspo-
stavljeni i diplomatski odnosi s Republikom Ekvatorskom Gvinejom.
Dan kasnije, također u New Yorku, uspostavljeni su i diplomatski odnosi
s Demokratskom Republikom Kongom.
also paid a visit to Egypt, where he had talks with his counterpart Youssef
Boutros Ghali and Petroleum Minister Sameh Fahmi. This opportunity was
used to present the capacities of the Port of Rijeka and the possibilities for
transport of Egyptian liquefi ed gas to Europe, as well as opportunities for
joint entry to third markets with Croatian refi neries. INA has found a rich
oil fi eld in the northern part of Egypt, in the Western Desert. According to
initial estimates, the new fi eld should yield a minimum of 3,000 barrels of
oil a day. Commercial exploitation commenced in 2007, and it is expected
that production will start in the entire area of the concession by 2010.
The Port of Rijeka was also a topic of interstate co-operation with the Kingdom
of Morocco. An Agreement on co-operation between the Ports of Casablanca
and Rijeka, signed in 2007, opened possibilities for increased use of Rijeka port
services by Morocco in placing citrus fruits on the European market, and also
for the prospects for opening a permanent ship line between these ports.
Progress has been achieved in economic relations with Israel in the domain
of scientifi c and economic co-operation. The “Implementing Programme of
Co-operation in the Area of Science and Technology” was signed, thus cre-
ating the legal conditions for co-operation on joint research projects with
direct commercial application. Croatian companies in the food manufactur-
ing, food processing and confectionery industries were promoted on the
Israeli market, and an agreement was reached concerning future Croatian
food exports with kosher certifi cation.
Political consultations between the Ministries of Foreign Aff airs of Croatia and
the Sultanate of Oman were held in Zagreb. The Croatian side was repere-
sented at the level of State Secretary, while Deputy Minister of Foreign Aff airs
Sayyid Badr represented the Omani side. At the same time, the Croatia–Oman
business forum was held at the Croatian Chamber of Economy, during which
the Agreement on Co-operation between the Croatian Chamber of Economy
and the Oman Chamber of Commerce and Industry was signed. In mid-June,
Croatia was also visited by a delegation from the Republic of South Africa,
headed by Ambassador Gert Grobler, Deputy Director-General for the Ameri-
cas and Europe at the Department of Foreign Aff airs.
Croatia and the Republic of the Congo established diplomatic relations
in New York on 10 May 2007. A joint communiqué on the establishment of
diplomatic relations was signed by Croatian Permanent Representative to
the UN, Ambassador Mirjana Mladineo, and the Permanent Representative
of the Republic of the Congo to the UN, Ambassador Basile Ikouebe. Dip-
lomatic relations were also established in New York with the Republic of
Guinea on 18 October. One day later, also in New York, diplomatic relations
were established with the Democratic Republic of the Congo.
Odnosi s državama Sjeverne i Latinske Amerike, Euroazije, Afrike, Australije i OceanijeRelations with the countries of Nord and Latin America, Euro Asia, Africa, Australia and Oceania
Izvaneuropska politička i gospodarska bilaterala Political and economic bilateral relations outside Europe
65
Republika Hrvatska ponovno je uspostavila Veleposlanstvo u Alžiru.
Veleposlanik Mirko Bolfek predao je vjerodajnice 13. lipnja.
Pothvati gospodarske diplomacije
Uz svoje redovite aktivnosti diplomati koji se bave gospodarskom
suradnjom razvili su u 2007. dvije nove aktivnosti. Prva je internetska
stranica Hrvatska gospodarska diplomacija (http://hgd.mvpei.hr) koja
je javnosti predstavljena krajem ožujka i koja bi hrvatskim gospodar-
stvenicima i stranim ulagačima trebala olakšati pristup informacijama
o uvjetima i mogućnostima poslovanja na drugim tržištima. Uza zani-
mljive sadržaje, izdvajamo informacije o bilateralnoj pomoći Hrvatskoj u
procesu pristupanja Europskoj uniji, prikazanoj po pojedinim državama,
informacije o međunarodnim natječajima, sajmovima i konferencijama
na kojima mogu sudjelovati i hrvatski gospodarski subjekti. Posjetitelji
stranice imaju uvid u analitičke prikaze i teme koje prate gospodarske
trendove na regionalnoj i svjetskoj razini, kao i mogućnost praćenja
promotivne aktivnosti u hrvatskoj diplomatskoj mreži. Rubrika “Pitanja i
odgovori“ nudi mogućnost izravne komunikacije s djelatnicima Ministar-
stva u Zagrebu i gospodarskim savjetnicima u diplomatsko-konzularnim
predstavništvima po svijetu. Od svibnja do kraja godine stranicu je posje-
tilo više od 25.000 posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva, a zabilježeno je i
gotovo milijun učitavanja.
Pokrenuta je i suradnja s poslovnim tjednikom Privredni vjesnik oko
izdavanja tjednog Newsletter PV international na engleskom jeziku te
distribucije njihovih posebnih publikacija hrvatskim diplomatsko-kon-
zularnim predstavništvima. Newsletter se objavljuje i na internetskoj
stranici Privrednog vjesnika (http://www.privredni.hr/pvint). U njemu
se mogu naći aktualne gospodarske informacije iz Hrvatske, zanimljive
međunarodnoj javnosti.
The Republic of Croatia re-opened its Embassy in Algeria. Ambassador
Mirko Bolfek presented his credentials on 13 June 2007.
Economic diplomacy projects
In 2007, alongside their regular tasks, diplomats dealing with economic
co-operation developed two new activities. The fi rst of those is the web
site Croatian Economic Diplomacy (http://hgd.mvpei.hr), which was
presented to the public at the end of March, and which should facilitate
access to information on opportunities for and the conditions of doing
business in new markets for Croatian businesspeople and foreign inves-
tors. In addition to its interesting content, attention should drawn to
information on bilateral assistance provided to Croatia in the process of
accession to the European Union shown by country, and information on
international tenders, fairs and conferences where Croatian companies
may participate. Visitors to the web site have an insight into analysis
and topics related to economic trends on the regional and global level,
as well as the ability to monitor promotional activities in the Croatian
diplomatic network. The section titled “Questions and Answers” enables
direct communication with staff of the Ministry in Zagreb and economic
counsellors in diplomatic and consular missions around the world. From
May to the end of the year, the web site had more than 25,000 visitors
from Croatia and abroad, and almost one million hits were recorded.
Co-operation with the business weekly Privredni vjesnik was realised
through the publication of the weekly English-language newsletter PV
International, as well as distribution of their special publications to
Croatian diplomatic and consular missions. The newsletter containing
current economic information on Croatia of interest to the international
public was also published on Privredni vjesnik’s web site at
http://www.privredni.hr/pvint.
Ostale aktivnosti
Javna diplomacija
Iskustva iz pristupnoga procesa – izvozni know-how
Pedesetak novih izdanja
Razvoj novih oblika komuniciranja s javnošću
Međunarodna kulturna suradnja
Kulturna promidžba usklađena s vanjskopolitičkim prioritetima
Gastronomija kao dio hrvatske kulture
Raznovrsnost kulturne ponude
Donacija rukopisne ostavštine Pavla Tijana
Hrvatska na svjetskim izložbama
Manjine, iseljeništvo i useljeništvo
Osiguranje manjinskih prava Hrvata
Pomoć pri povratku u domovinu
Učenje hrvatskoga jezika – briga za mlade naraštaje iseljenika
Sufi nancirano 686 programa u Bosni i Hercegovini
Razvoj službe vanjskih poslova
Novi diplomatsko-konzularni izazovi
Diplomatska akademija provodi i pripreme za rad u inozemstvu
Zaštita prava i interesa hrvatskih državljana u svijetu
Parlamentarni izbori
68
71
74
77
Other activities
Public diplomacy
Experience from the accession process – exporting know-how
More than 50 new publications
Developing new ways to communicate with the public
International cultural co-operation
Cultural promotion in line with foreign policy priorities
Gastronomy as part of Croatian culture
Diversity of the cultural events
Donation of manuscripts from the estate of Pavle Tijan
Croatia at international exhibitions
Minorities, emigration and immigration
Securing minority rights for Croatians
Assistance in the process of return to the homeland
Teaching Croatian – showing concern for younger generations of emigrants
Co-fi nancing of 686 programmes in Bosnia and Herzegovina
Development of the foreign aff airs service
New diplomatic and consular challenges
Preparing for work abroad
Protecting the rights and interests of Croatian citizens abroad
Parliamentary election
68
71
74
77
Godišnjak Yearbook 200768
Iskustva iz pristupnoga procesa – izvozni know-how
U 2007. godini organizirano je više međunarodnih konferencija, semi-
nara te različitih predavanja na kojima su sudjelovali hrvatski državni
službenici, mlađi diplomati te predstavnici država članica EU-a i država
jugoistočne Europe. Naravno, razmatrale su se različite teme iz eurointe-
gracijskog procesa i predstavljalo sve bogatije iskustvo Hrvatske stečeno
u dosadašnjem pristupnom procesu. Sav organizacijski napor podnijela
je Diplomatska akademija u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih
integracija, a mjesto održavanja bio je Dubrovnik.
Dubrovačka diplomatska ljetna škola pod nazivom “Economic Diploma-
cy in South East Europe – Impact of EU Negotiations“ organizirana je u
suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Kraljevine Danske, Središnjim
državnim uredom za upravu Republike Hrvatske i Poslijediplomskim
središtem Sveučilišta u Zagrebu. Odvijala se od 2. do 10. lipnja. Deveti
zajednički seminar iz europskih integracija, sa sudionicima iz država
srednje, istočne i jugoistočne Europe, održan od 8. do 10. listopada, or-
ganiziran je u suradnji sa Zakladom Hannsa Seidela. Šesti međunarodni
diplomatski seminar o europskim integracijama o temi “Financijski okvir
EU-a i njegove glavne politike fi nancijske pomoći“ odvijao se od 16. do 19.
listopada. Seminar je bio namijenjen frankofonim diplomatima iz država
srednje, istočne i jugoistočne Europe, a organiziran je u suradnji s Velepo-
slanstvom Francuske i Centrom za europske studije iz Strasbourga.
Međunarodna konferencija CEI Dubrovnik Diplomatic Forum “Lifelong
Learning and Diplomacy“ od 14. do 17. svibnja organizirana je uz potporu
Srednjoeuropske inicijative. Na njoj su, uz predstavnike država članica
Srednjoeuropske inicijative, sudjelovale i dvije predstavnice iz Ministar-
stva vanjskih poslova Afganistana, kojima je sudjelovanje omogućeno u
okviru programa hrvatske razvojne pomoći toj državi.
Pedesetak novih izdanja
Izdavački program Ministarstva svake je godine sve veći i raznolikiji. Uz
publikacije o eurointegracijskom procesu objavljeno je više izdanja o važ-
nim vanjskopolitičkim temama kojima se javnosti predstavlja ostvareno
u pojedinim segmentima vanjske politike, bilježi odnosno sistematizira
postignuto. Uz tiskani, neke su publikacije dostupne i u elektroničkom
obliku na internetskoj stranici Ministarstva. U nastavku donosimo pre-
gled izdanih knjiga i drugih publikacija.
Godišnjak 2006. je dokument o aktivnostima i postignućima
Ministarstva u 2006. godini. Dostupan je i u elektroničkom obliku na
internetskoj stranici Ministarstva.
Experience from the accession process – exporting know-how
In 2007, a number of international conferences and seminars and a variety of
lectures were organised with the participation of Croatian government of-
fi cials, junior diplomats and representatives of EU Member States and South
East European countries. Naturally, various topics relating to the European
integration process were discussed, and Croatia’s increasingly rich experi-
ence gained in the accession process so far was presented. The organiser of
all these activities was the Diplomatic Academy of the Ministry of Foreign
Aff airs and European Integration, and the venue was Dubrovnik.
The Diplomatic Summer School in Dubrovnik entitled “Economic Diplomacy
in South East Europe – Impact of EU Negotiations” was organised in co-
operation with the Ministry of Foreign Aff airs of the Kingdom of Denmark,
the Central State Offi ce for Public Administration of the Republic of Croatia
and the Postgraduate Centre of Zagreb University. It took place 2-10 June. The
ninth Joint Seminar on European Integration Processes for participants from
Central, Eastern and South Eastern Europe, held 8-10 October, was organised
in co-operation with the Hanns Seidel Foundation. The sixth international
diplomatic seminar on European integration entitled “The EU Financial
Framework and its Main Financial Assistance Policies” was held 16-19 Octo-
ber. The seminar was intended for French-speaking diplomats from Central,
Eastern and South Eastern Europe, and was organised in co-operation with
the French Embassy and the Centre for European Studies from Strasbourg.
The international conference of the CEI Dubrovnik Diplomatic Forum “Lifelong
Learning and Diplomacy” was organised 14-17 May in cooperation with the Central
European Initiative. It was attended, along with representatives from member
states of the Central European Initiative, by two representatives from the Ministry
of Foreign Aff airs of Afghanistan, whose participation was insured within the
framework of Croatia’s programme of development assistance to that country.
More than 50 new publications
The publishing programme of the Ministry is growing and is more diverse
year by year. Along with publications on the European integrations process,
several editions were published on important foreign policy topics which
present to the public the achievements in particular segments of foreign pol-
icy, and which systematically record those achievements. Along with print
editions, some of the publications are also available in electronic format on
the Ministry’s web site. An overview of books and other publications follows:
The Yearbook 2006 is a document on the activities and achievements
of the Ministry in 2006. It is also available in electronic format on the
Ministry’s web site.
Javna diplomacijaPublic diplomacy
Ostale aktivnosti Other activities
69
Treće izdanje priručnika “Službena skraćena i puna imena
država na hrvatskom i engleskom jeziku“ priredio je prof. dr.
sc. Božidar Bakotić.
Nakon sastanka na vrhu SEECP-a u Zagrebu Ministarstvo je
u suorganizaciji s Vladom Republike Hrvatske objavilo zbirku
govora sudionika pod naslovom “Zagreb SEECP Summit“.
Govori su održani i objavljeni na engleskom jeziku, a zbirka je
dostupna i u elektroničkom obliku.
Zbornik članaka i dokumenata Ministarstva vanjskih poslova i
europskih integracija Republike Hrvatske i Veleposlanstva Ru-
ske Federacije u Republici Hrvatskoj pod naslovom “Hrvatska
– Rusija 1992 – 2007“ posvećen je 15. obljetnici uspostavljanja
diplomatskih odnosa između Hrvatske i Rusije.
“Prvoimenovani hrvatski poklisari i veleposlanici od 1990.
godine do danas“, autora Tvrtka Andrije Mursala u izdanju
Ministarstva i Hrvatskoga diplomatskog kluba, donosi pregled
diplomata koji su u proteklih petnaest godina otvarali ili bili
prvi na čelu hrvatskih diplomatskih predstavništava.
Brošura “Croatia – First time candidate for the UN Security
Council 2008-2009“ pripremljena je kao popratni materijal
za lobiranje za nestalno članstvo Republike Hrvatske u Vijeću
sigurnosti UN-a. Dostupna je i u elektroničkom obliku.
Informativna brošura za Hrvate izvan domovine namijenje-
na je pripadnicima hrvatskoga naroda izvan granica Republike
Hrvatske i sadržava ključne podatke o područjima vezanima
za njihov dolazak ili trajni povratak u domovinu. Brošura je
dostupna i na internetskoj stranici Ministarstva.
Pristupni pregovori Hrvatske i Europske unije odvijaju se kroz
35 različitih poglavlja, a svako poglavlje pokriva samo dio eu-
ropskoga zakonodavstva odnosno europske pravne stečevine.
Ministarstvo je izdalo 35 letaka o pristupnim pregovorima
s Europskom unijom u kojima se objašnjava sadržaj svakoga
pojedinog poglavlja te odgovara na pitanje “O čemu se zapravo
pregovara?“.
Što bolje informiranje javnosti o procesu pristupanja Repu-
blike Hrvatske Europskoj uniji zadaća je glasila “Euroforum“.
U 2007. objavljena su četiri broja u tiskanom i elektroničkom
obliku.
Objavljeno je i drugo izdanje publikacije namijenjene poljopri-
vrednicima “Kako u EU? 85 pitanja i odgovora za hrvatske
poljoprivrednike o Europskoj uniji“. Publikacija je tiskana uz
fi nancijsku potporu britanskoga Veleposlanstva, a nastoji na
pristupačan i jednostavan način objasniti i približiti izazove i
mogućnosti poljoprivrede u Europskoj uniji, s posebnim nagla-
skom na proces prilagodbe hrvatske poljoprivrede europskim
The third edition of the manual “Offi cial Abbreviated and Full
Names of Countries in Croatian and in English Language”, was
prepared by Prof. DSc. Božidar Bakotić.
Following the SEECP Summit in Zagreb, the Ministry along with the
Government of the Republic of Croatia, published a collection of par-
ticipants’ speeches titled “The Zagreb SEECP Summit”. Speeches
were held and published in English, and the collection is also avail-
able in electronic format.
A compendium of articles and documents of the Ministry of Foreign
Aff airs and European Integration of the Republic of Croatia and the
Embassy of the Russian Federation to the Republic of Croatia titled
“Croatia–Russia 1992–2007” was dedicated to the 15th anniversary of
the establishment of diplomatic relations between Croatia and Russia.
“The First Appointed Croatian Envoys and Ambassadors from
1990 onwards”, by author Tvrtko Andrija Mursalo and published by
the Ministry and the Croatian Diplomatic Club, presents an overview
of diplomats who, in the past fi fteen years, opened or headed
Croatian diplomatic representations.
The brochure “Croatia – First time candidate for the UN Security
Council 2008-2009” was prepared as support material for lobbying
for non-permanent membership of the Republic of Croatia in the UN
Security Council. It is also available in electronic format.
A brochure Information for Croatians outside of their homeland
was published for Croatian nationals living outside the borders of
the Republic of Croatia, and contains useful information concerning
their arrival in or permanent return to Croatia. The brochure is also
available on the Ministry web site.
Accession negotiations between Croatia and the European Union
are taking place in 35 diff erent chapters, and each chapter covers
only a part of the European legislation or acquis communautaire.
The Ministry issued 35 leafl ets on accession negotiations with the
European Union in which the contents of each individual chapter are
explained and a response is provided to the question “What are we
actually negotiating?”
Providing the best possible information to the public about the
accession process of the Republic of Croatia to the European Union
is the task of the publication titled “Euroforum”. Four issues were
published in 2007, both in print and in electronic format.
The second edition of the publication for farmers titled “How to
Join the EU? 85 Questions and Answers for the Croatian Farmers
about the European Union” was also published. The publication
was printed with fi nancial support from the British Embassy, and it
attempts to explain in an accessible and simple manner the chal-
lenges and opportunities for agriculture in the European Union, with
a special emphasis on the process of adaptation of Croatian agricul-
Zajednička fotografi ja polaznika Dubrovačke diplomatske ljetne škole “Economic Diplomacy in South East Europe – Impact of EU Negotiations“.Participants in the Dubrovnik Diplo-matic Summer School “Economic Diplomacy in South East Europe - Impact of EU Negotiations”.
Godišnjak Yearbook 200770
standardima.
Nakon više hrvatskih izdanja objavljena je i engleska verzija knjige
“Hrvatska na putu u Europsku uniju: od kandidature do članstva“
pod naslovom “Croatia on the Road to the European Union“.
“Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europ-
skoj uniji – 2007. godina“ objavljen je na hrvatskom i engleskom
jeziku.
U 2007. pripremljeno je i novo, dopunjeno izdanje Sporazuma o sta-
bilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih
zajednica i njihovih država članica. Navedeni Sporazum pravni je
temelj za odnose Republike Hrvatske i Europske unije. Njegovim je
zaključivanjem prvi put uspostavljen ugovorni odnos između naše
države i Europske unije. Sklopljen je na neodređeno vrijeme i omo-
gućuje pripreme Republike Hrvatske za ostvarivanje punopravnog
članstva u Europskoj uniji.
Razvoj novih oblika komuniciranja s javnošću
Ministarstvo već niz godina njeguje i komunikaciju s javnošću putem
internetske stranice koja je u 2007. godini dopunjena podstranicom
nazvanom “Hrvatska gospodarska diplomacija“. Pripremu zagrebač-
kog sastanka na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi pratila je
podstranica “Zagreb SEECP Summit“. I internetske stranice hrvatskih
diplomatsko-konzularnih predstavništava već su dostigle lijepu brojku
– krajem 2007. bilo ih je ukupno 29. Uz ranije pokrenute, tijekom 2007.
pripremljene su stranice veleposlanstava Republike Hrvatske u Pekingu,
Ankari, Kijevu, Vatikanu, Varšavi, Budimpešti i Tokiju. Internetske strani-
ce se izrađuju dvojezično, na hrvatskom i na jeziku zemlje primateljice,
odnosno na engleskom jeziku.
ture to European standards.
After several Croatian editions, the English version of the
book “Croatia on the Road to the European Union” was
published.
“The National Programme for the Integration of the
Republic of Croatia into the European Union – 2007” was
published both in Croatian and in English.
In 2007, a new, supplemented edition of the Stabilisation and
Association Agreement between the Republic of Croatia
and the European Communities and their Member States
was prepared. The aforementioned Agreement represents the
legal basis for relations between the Republic of Croatia and
the European Union. With its signing, contractual relations
between our country and the European Union were established
for the fi rst time. The Agreement is valid for an indefi nite time
period and enables the Republic of Croatia to prepare for full
membership in the European Union.
Developing new ways to communicate with the public
The Ministry has for several years fostered communication with the
public through its web site, which was supplemented in 2007 with a
link titled “Croatian Economic Diplomacy”. On the eve of the Summit
of the South East Europe Co-operation Process in Zagreb, the link “Za-
greb SEECP Summit” was added. The web sites of Croatian diplomatic
and consular missions have already reached a satisfactory number
– at the end of 2007 there were 29 of them in total. Along with those
previously launched, during 2007 web sites were prepared for the Em-
bassies of the Republic of Croatia in Beijing, Ankara, Kiev, the Vatican,
Warsaw, Budapest and Tokyo. Internet sites are drafted bilingually: in
Croatian, and in the language of the host country or in English.
Javna diplomacijaPublic diplomacy
Ostale aktivnosti Other activities
71
Kulturna promidžba usklađena s vanjskopolitičkim prioritetima
Zajedničkim djelovanjem Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija te Ministarstva kulture kulturnim programima i događajima
u svijetu predstavljan je hrvatski nacionalni kulturni identitet. Razno-
vrsnim projektima – kroz likovnu umjetnost, umjetničku fotografi ju,
glazbu, fi lm, ples, gastronomiju – težilo se uskladiti kulturne aktivnosti s
realizacijom vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske, a poglavito
s procesom pristupanja Europskoj uniji. Osobiti naglasak kulturne pro-
midžbe u 2007. godini bio je na lobiranju za nestalno članstvo u Vijeću
sigurnosti. Obilježavala se i 15. godišnjica međunarodnog priznanja
Republike Hrvatske, pa je diljem svijeta održano je oko 400 kulturnih
događaja s hrvatskim predznakom, od toga 133 izložbe i 108 koncerata.
U 2007. godini potpisano je pet bilateralnih sporazuma za područje kul-
ture, obrazovanja i znanosti. Programi suradnje u znanosti, obrazovanju
i kulturi potpisani su s Bugarskom, Argentinom, Francuskom, Izraelom i
Slovačkom, a s Italijom je potpisan Ugovor o fi lmskoj koprodukciji.
Iako se može reći da je Hrvatska bila prisutna u svim kulturnim sredi-
štima svijeta, a posebno u New Yorku, Beču i Ženevi zbog lobiranja za
nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti, također valja naglasiti da je najviše
kulturnih događaja organizirano u Austriji, Argentini, Belgiji, Bosni i Her-
cegovini, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Japanu, Kini,
Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Ruskoj Federaciji, SAD-u,
Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.
Kad je riječ o procesu pristupanja Europskoj uniji, u 2007. sustavno se po-
jačavala aktivnost Veleposlanstva Republike Hrvatske u Belgiji te Misije
Republike Hrvatske pri Europskim zajednicama u Bruxellesu. Posebne
kulturne događaje organizirala su i veleposlanstva u Berlinu i Lisabonu
u vrijeme predsjedanja tih država Europskom unijom. Tako su oba diplo-
matska predstavništva sudjelovala u organizaciji izložbe “Be CROative“
Hrvatske gospodarske komore. U Berlinu se posebno isticala izložba
“Izazov kravate“ održana u zgradi njemačkoga Ministarstva vanjskih
poslova te biografska izložba “Lovro Matačić“ i izložba plakata “Europa
2020“, što su bile postavljene u berlinskoj Gradskoj vijećnici. Završetak
portugalskoga predsjedanja Vijećem Europske unije obilježen je izložbom
dizajnerskih plakata “Europa 2020“.
Gastronomija kao dio hrvatske kulture
Gastronomski festival “Croatian Food Festival“ organiziran je tijekom
listopada u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku kao zapažena
popratna manifestacija završnog lobiranja za mjesto nestalne članice u
Cultural promotion in line with foreign policy priorities
Through joint activities of the Ministry of Foreign Aff airs and European Integra-
tion and the Ministry of Culture, programmes and events around the world were
organised to present Croatian national cultural identity. By organising diverse projects
– including in the visual arts, art photography, music, movies, dance and gastronomy
– attempts were made to co-ordinate cultural activities with the implementation of
the foreign policy priorities of the Republic of Croatia, and particularly with the proc-
ess of accession to the European Union. In 2007, an additional focus of cultural pro-
motion was on lobbying for non-permanent membership in the UN Security Council.
The 15th anniversary of the recognition of the Republic of Croatia by the international
community was celebrated with approximately 400 cultural events staged around
the world, including 133 exhibitions and 108 concerts.
In 2007, fi ve bilateral agreements were signed in the areas of culture, educa-
tion and science. Co-operation programmes in science, education and culture
were signed with Bulgaria, Argentina, France, Israel and Slovakia, while The
Film Co-production Agreement Contract was signed with Italy.
Although one could say that Croatia was present in all cultural centres of the
world, particularly in New York, Vienna and Geneva for the purpose of lobbying
for non-permanent membership in the Security Council, it should nevertheless be
noted that the majority of cultural events were organised in Austria, Argentina,
Belgium, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, the Czech Republic, France, Greece,
Ireland, Italy, Japan, China, Hungary, Germany, Poland, Portugal, the Russian Fed-
eration, the USA, Slovakia, Slovenia, Spain, Switzerland and the United Kingdom.
As regards the accession process to the European Union, the activities of the
Embassy of the Republic of Croatia in Belgium and the Mission of the Republic of
Croatia to the European Union in Brussels were systematically increasing through-
out 2007. Special cultural events were also organised by the Embassies in Berlin and
Lisbon during the Presidency of Germany and Portugal over the European Union.
Thus, both these diplomatic representations participated in the organisation of the
exhibition “Be CROative” by the Croatian Chamber of Economy. In Berlin, particular
interest was displayed in the exhibition titled “The Challenge of a Tie”, held in the
building of the German Ministry of Foreign Aff airs, in a biographic exhibition on
the Croatian composer and conductor Lovro Matačić and the exhibition of posters
“Europe 2020”, which were mounted in Berlin’s City Hall. The end of Portuguese
Presidency over the Council of the European Union was also marked with the
exhibition of designer posters “Europe 2020”.
Gastronomy as part of Croatian culture
The Croatian Food Festival was organised in October at the United Nations
Headquarters in New York as a well-received ancillary event related to the fi -
nal stage of lobbying for non-permanent membership in the Security Council.
Međunarodna kulturna suradnjaInternational cultural co-operation
Godišnjak Yearbook 200772
Vijeću sigurnosti. Slogan Festivala bio je Hrvatska ima sve. Neposredno prije
samog izbora za mjesto nestalne članice u najprestižnijem restoranu glavne
zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku odvijao se tjedan hrvatske kuhinje.
Uz predstavnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvat-
ske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva mora,
turizma, prometa i razvitka vrijedan doprinos uspješnoj organizaciji te mani-
festacije dali su gastronomski stručnjak Rene Bakalović i renomirani dizajner
Boris Ljubičić. Ekipa uglednih hrvatskih kuhara pripravljala je birana jela
tradicionalne hrvatske kuhinje i tako Hrvatsku predstavila kao državu bogate
i raznovrsne gastronomske ponude. Dnevno je u tom restoranu Ujedinjenih
naroda objedovalo oko 400 ljudi, većinom diplomata, a svaki je gost primio
i simboličan dar – licitarsko srce, lavandu, čokoladu i promidžbene brošure
o Hrvatskoj. U sklopu tjedna bila je otvorena izložba Hrvatske gospodarske
komore “Be CROative“ o vodećim hrvatskim znanstvenicima i izumiteljima,
odnosno o hrvatskom doprinosu svjetskoj baštini, a predstavljeni su i izvorni
hrvatski proizvodi i vina.
Hrvatska gastronomija kao važan dio nacionalnoga kulturnog identiteta polako
zauzima pravo mjesto u kulturnoj i turističkoj promidžbi. Tako je bio veoma za-
pažen tjedan hrvatske kuhinje organiziran u Madridu i u zgradi Senata u Parizu.
Raznovrsnost kulturne ponude
Hrvatska veleposlanstva i generalni konzulati uložili su velik trud da bi što
bolje predstavili jedinstvenost hrvatske kulturne baštine, pa nije nimalo
lako iz mnoštva zbivanja izdvojiti najbolje i najdojmljivije. Ipak, evo nekoliko
primjera: tradicionalni “Dani hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini“,
izložba “Hrvatska tradicijska kultura“ u Argentini, izložba “Hrvatska, duša
Mediterana“ u Pomorskom muzeju u Barceloni, izložba “Split u Marulićevo
doba“ postavljena u Parizu, izložba “Suvremena hrvatska umjetnost“ u Indiji,
veoma zapažene izložbe fotografi ja Ive Pervana u Nizozemskoj, Bugarskoj
i Grčkoj te u sjedištu OESS-a u Beču i u zgradi Vijeća Europe u Strasbourgu.
Podjednako uspješna bila je izložba “Hrvatska kulturna baština na popisu
UNESCO-a“ prezentirana u Pragu, Ottawi, Sydneyu, Perthu, Melbourneu,
Duisburgu, Düsseldorfu, Moskvi, New Yorku, Minneapolisu i Chicagu. Dobro
je bila primljena i izložba slika i skulptura uglednoga hrvatskog umjetnika
Ljubomira Stahova u Rimu, a veliko zanimanje je pobudila i “Hrvatska čipka“,
postavljena u sjedištu UNESCO-a u Parizu, izložba u Stuttgartu pod nazivom
“400 godina kulturne razmjene između Baden-Württemberga, Hrvatske,
Italije i Slovenije“ o prvim Biblijama tiskanim na hrvatskome jeziku te pred-
stavljanje nizozemskoga prijevoda “Glembajevih“ u Den Haagu.
Svijetu je predstavljen i hrvatski fi lm. U 2007. godini održani su “Tjedan
hrvatskoga fi lma“ u Kini, “Festival suvremenoga hrvatskog fi lma“ u Londonu
i “Dani hrvatskog fi lma“ u New Yorku.
The motto of the festival was “Croatia has it all”. Immediately prior to the election for
the seat of a non-permanent member, a week of Croatian cuisine was taking place
at the most prestigious restaurant in the main building of the United Nations in New
York. Along with representatives from the Ministry of Foreign Aff airs and European
Integration, the Croatian Chamber of Economy, the Croatian Tourist Association and
the Ministry of the Sea, Tourism, Transport and Development, a valuable contribution
to the successful organisation of this manifestation was also provided by gastro-
nomic expert Rene Bakalović and renowned designer Boris Ljubičić. A team of distin-
guished Croatian chefs prepared selected dishes from traditional Croatian cuisine and
thereby presented Croatia as a country with a rich and diverse gastronomic off ering.
Approximately 400 people, mostly diplomats, had lunch in this United Nations res-
taurant daily, and each guest received a symbolic gift – a gingerbread heart, lavender,
chocolate and promotional brochures on Croatia. As part of the week, the Croatian
Chamber of Economy’s exhibition “Be CROative” on leading Croatian scientists and
inventors, i.e. Croatia’s contribution to world heritage, was opened, while original
Croatian products and wines were presented.
Croatian gastronomy is gradually assuming its rightful place in the promotion of culture
and tourism, as an important part of national cultural identity. Thus, the weeks of Croatian
cuisine organised in Madrid and in the Senate building in Paris were very well-received.
Diversity of the cultural events
Croatian embassies and consulates general invested a great deal of eff ort to present
in the best manner possible the uniqueness of Croatian cultural heritage. There for it
is not easy to single out from the abundance of events the best and most impres-
sive ones. Nevertheless, here are several examples: the traditional “Days of Croatian
Culture in Bosnia and Herzegovina”, the exhibition “Traditional Croatian Culture” in
Argentina, the exhibition “Croatia, the Soul of the Mediterranean” at the Maritime
Museum of Barcelona, the exhibition “Split in the Time of Marulić” in Paris, the
exhibition “Contemporary Croatian Art” in India, and very well-received exhibitions
of photography by Ivo Pervan in the Netherlands, Bulgaria and Greece, in the OSCE
Headquarters in Vienna and the Council of Europe building in Strasbourg. An equally
successful exhibition was “Croatian Cultural Heritage on the UNESCO List”, which
toured Prague, Ottawa, Sydney, Perth, Melbourne, Duisburg, Düsseldorf, Moscow,
New York, Minneapolis and Chicago. Also well-received was the exhibition of paint-
ings and sculptures by the distinguished artist Ljubomir Stahov in Rome, while great
interest was generated in “Croatian Lace”, displayed at the UNESCO Headquarters
in Paris, the exhibition in Stuttgart titled “400 Years of Cultural Exchange Between
Baden-Württemberg, Croatia, Italy and Slovenia” on the fi rst Bibles printed in the
Croatian language and the presentation of the Dutch translation of the Krleža’s
drama “The Glembays” in The Hague.
Croatian fi lm was also presented to the world. In 2007, a “Week of Croatian Film”
was held in China, a “Festival of Contemporary Croatian Film” was held in London
and the “Days of Croatian Film” were held in New York.
Međunarodna kulturna suradnjaInternational cultural co-operation
Kulturna promocija Republike Hrvatske u inozemstvu
tijekom 2007. godine
Donacija rukopisne ostavštine Pavla Tijana
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti primila je donaciju ostavštine
hrvatskog emigranta Pavla Tijana koji je preminuo u Madridu. Ostavštinu
je darovala pokojnikova kći, gospođa Mara Tijan-Wieck. Donacija sadržava
korespondenciju, radove s područja politike, kulture, etnologije, povijesti i je-
zikoslovlja, rukopise knjiga “Ex exilio“ i “Milim prijateljima“, enciklopedijske
natuknice (Hrvatska enciklopedija), prijevode, bilješke o hrvatskoj emigraciji,
sadržaje “Hrvatskih emisija“ pripremanih za Španjolski radio tijekom 20
godina i drugu rukopisnu građu. Tijanova ostavština svakako će pridonijeti
boljem poznavanju nekih događaja i ljudi iz novije hrvatske povijesti.
Hrvatska na svjetskim izložbama
Ministarstvo se intenzivno uključilo u pripreme hrvatskoga nastupa na Svjet-
skoj izložbi EXPO 2008 u Zaragozi s temom “Voda i održivi razvoj“. Hrvatska će
se u Španjolskoj predstaviti projektom koji je već polučio uspjeh na prethodnoj
Svjetskoj izložbi u japanskom Aichiu 2005. godine, što će maksimalno smanjiti
troškove. Pripreme koje su provedene u 2007. godini obuhvaćaju prilagodbu
koncepcije projekta novom prostoru, dogovore o sponzorstvu s nekim od
vodećih hrvatskih tvrtki te veliku javnu prezentaciju projekta.
Istodobno se priprema i nastup Hrvatske na Svjetskoj izložbi EXPO 2010 u
Šangaju. Glavna tema te izložbe sažeta je u motu “Bolji grad, bolji život“ i
već sada se predviđa da će to biti najveća svjetska izložba u povijesti uopće.
Na javnom natječaju za idejno rješenje hrvatskoga paviljona odabran je
projekt arhitekta Branka Silađina.
Ostale aktivnosti Other activities
73
Cultural promotion of the Republic of Croatia
abroad in 2007
Donation of manuscripts from the estate of Pavle Tijan
The Croatian Academy of Sciences and Arts received a donation from the estate of
Croatian emigré Pavle Tijan, who died in Madrid. The estate was donated by the late
writer’s daughter, Mrs Mara Tijan-Wieck. The donation contains correspondence,
works from the areas of politics, culture, ethnology, history and linguistics, manu-
scripts of the books “Ex exilio” and “To My Dear Friends”, encyclopaedic entries (the
Croatian Encyclopaedia), translations, notes on Croatian emigration, the contents of
the “Croatian Programme” created for Spanish Radio over 20 years, and other manu-
scripts. Tijan’s estate will defi nitely contribute to a better understanding of events
and people from more recent Croatian history.
Croatia at international exhibitions
The Ministry has actively engaged in preparations for Croatia’s participation in the
EXPO 2008 World Exhibition in Zaragoza on the subject of “Water and Sustainable
Development”. In Spain, Croatia will present a project that already achieved suc-
cess at the previous World Exhibition in the Japanese city of Aichi in 2005, which
will reduce costs to a minimum. Preparations in 2007 included adaptation of the
project concept to the new building, agreements on sponsorship with leading
Croatian companies and extensive presentation of the project to the public.
At the same time, Croatia is preparing for its appearance at the EXPO 2010 World
Exhibition in Shanghai. The main theme of that exhibition is encapsulated by the slo-
gan “Better City, Better Life”, and it is already anticipated that this will be the biggest
World Exhibition in history. A public tender was issued for the conceptual design of
the Croatian Pavilion, and the project by architect Branko Silađin was selected.
Vrste događaja Broj priredaba
IZLOŽBE 133
KONCERTI 108
NASTUPI FOLKLORNIH SKUPINA 6
MANIFESTACIJE
(dani kulture, predstavljanja gradova i županija, festivali)
24
PROJEKCIJE FILMOVA 34
KAZALIŠNE / BALETNE PREDSTAVE 28
PREDSTAVLJANJE KNJIGA
/ književne večeri
45
SUDJELOVANJE I PROMOCIJA HRVATSKE NA
KULTURNIM MANIFESTACIJAMA
38
UKUPNO 416
Types of events Number of events
EXHIBITIONS 133
CONCERTS 108
APPEARANCES BY FOLKLORE GROUPS 6
MANIFESTATIONS
(days of culture, presentations of cities and counties, festivals)
24
MOVIE SCREENINGS 34
THEATRE / BALLET PERFORMANCES 28
PRESENTATION OF BOOKS
/ literary evenings
45
PARTICIPATION AND PROMOTION OF CROATIA AT
CULTURAL MANIFESTATIONS
38
TOTAL 416
Godišnjak Yearbook 200774
Osiguranje manjinskih prava Hrvata
Ostvarivanje manjinskih prava Hrvata, nadzor nad provedbom međuna-
rodnih ugovora o zaštiti manjina te skrb i praktična potpora pripadnici-
ma hrvatske nacionalne manjine, posebice u državama u kojima Hrvati
nemaju priznat manjinski status, bili su osnovni zadaci Ministarstva u
odnosu na hrvatske manjine u inozemstvu. Briga o statusu hrvatskih
autohtonih manjina u europskim državama i pomoć pri ostvarivanju
njihovih manjinskih prava očitovala se u praćenju provedbe i poštivanja
europskih standarda u zaštiti manjina u zemljama u kojima žive. Drugi
aspekt te skrbi je poticanje etničke, vjerske, kulturne i jezične samo-
svijesti te pravo na osobitost vlastitoga kulturnog života i nacionalnih
tradicija.
U 2007. potpisan je Sporazum o zaštiti prava manjina s Republikom Ma-
kedonijom. Njime se uređuje status hrvatske manjine u Makedoniji te se
osigurava pravo na korištenje sredstava državnoga proračuna Makedoni-
je za razvoj kulturne autonomije, uključujući pravo na uporabu vlastitog
jezika te očuvanje tradicijske kulture i običaja. Sporazum također otvara
mogućnost zastupljenosti manjine u predstavničkim tijelima na svim
razinama. Također, Republika Hrvatska je na osnovi pravnog sljedništva
preuzela Državni ugovor Austrije iz 1955. godine koji u članku 7. jamči
određena manjinska prava Hrvatima. Na osnovi sporazuma o zaštiti
manjina ustrojavaju se međuvladini mješoviti odbori. Njihova je zadaća
praćenje provedbe sklopljenih sporazuma i predlaganje odgovarajućih
preporuka vladama država potpisnica. U Zagrebu je u svibnju održana
deveta sjednica Mješovitog odbora za manjine između Republike Hr-
vatske i Republike Mađarske na kojoj se raspravljalo o obostranoj zaštiti
manjina i aktualnim pitanjima položaja hrvatske odnosno mađarske
manjine koje žive u dvjema državama.
Za provođenje skrbi i praktične potpore pripadnicima hrvatske nacionalne
manjine, posebice u državama u kojima Hrvati nemaju priznati status,
hrvatska Vlada je tijekom 2007. godine za pripadnike hrvatskoga naroda u
europskim državama iz državnoga proračuna izdvojila 6,179.588,15 kuna.
Securing minority rights for Croatians
The exercise of minority rights for Croatians, monitoring the implemen-
tation of international agreements on the protection of minorities, as
well as care for and practical assistance to members of Croatian na-
tional minorities, particularly in countries in which Croats do not have a
recognised minority status, were the primary tasks of the Ministry with
regard to Croatian minorities abroad. Care for the status of Croatian
autochthonous minorities in European countries and assistance in the
exercise of their minority rights was evident through monitoring the im-
plementation and respect of European standards of minority protection
in the countries in which they live. Another aspect of that care is raising
ethnic, religious, cultural and linguistic awareness and the right to the
individuality of one’s own cultural life and national traditions.
In 2007, an agreement on the protection of minority rights was signed with
the Republic of Macedonia. It regulates the status of the Croatian minority
in Macedonia and secures the right to access funds from the Macedonian
State Budget for the development of cultural autonomy, including the
right to use their own language and preserve traditional culture and cus-
toms. The agreement also opens up opportunities for minority represen-
tation in representative bodies at all levels. Additionally, the Republic of
Croatia, on the basis of legal succession, adopted the Austrian State Treaty
from 1955 which, in Article 7, guarantees certain minority rights to Croats.
On the basis of the agreement on minority protection, intergovernmental
joint committees are established. Their task is to monitor the implementa-
tion of concluded agreements and propose appropriate recommendations
to the Governments of signatory countries. The ninth session of the Joint
Croatian-Hungarian Committee for Minorities was held in Zagreb in May,
at which the reciprocal protection of minorities and current issues concern-
ing the position of Croatian and Hungarian minorities living in the two
countries were discussed.
During 2007, the Croatian Government allocated HRK 6,179,588.15 from
the State Budget for the welfare of and practical support to members of
Croatian national minorities, particularly in countries in which Croats do
not have a recognised minority status.
Manjine, iseljeništvo i useljeništvoMinorities, emigration and immigra-tion
Vlada Republike Hrvatske također je odobrila sredstva za obnovu sakral-
nog objekta Sv. Eustahija u Dobroti kod Kotora u Crnoj Gori, pripremu
knjige “Hrvati u Trstu“, kupnju orgulja za katedralu u Skopju, obnovu i
uređenje Hrvatskoga doma u Srijemskoj Mitrovici te obnovu Kapele mira
u Srijemskim Karlovcima.
Pomoć pri povratku u domovinu
Sukladno mogućnostima, Ministarstvo skrbi i za očuvanje nacionalnog
identiteta svih generacija hrvatskih iseljenika, kao i o hrvatskim useljeni-
cima odnosno povratnicima te njihovoj prilagodbi životu u Hrvatskoj.
Kako danas u svijetu živi približno jednak broj Hrvata kao i u domovini,
od iznimne je važnosti poboljšati njihovu informiranost o cjelokupnom
hrvatskom društvu, državnom sustavu, političkim, gospodarskim i
kulturnim događajima u domovini. Upravo zbog toga objavljena je
“Informativna brošura za Hrvate izvan domovine“, namijenjena pri-
padnicima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske koji se vraćaju
u domovinu. Svrha Brošure je omogućiti pridošlima što jednostavnije
i brže uključivanje u gospodarske, obrazovne, kulturne i ostale vidove
života u Hrvatskoj.
Poticanje što boljih odnosa i međusobnog poštovanja domovinske i
iseljene Hrvatske trajna je zadaća hrvatske diplomacije u odnosu na
iseljeništvo. U tom sklopu u 2007. realizirani su sljedeći projekti:
“Izložba iseljenih hrvatskih likovnih umjetnika iz Francuske u Zagrebu
– Francuska veza“, organizirana u suradnji s Narodnim sveučilištem Du-
brava i Galerijom Vrbnik (u zajednici s ostalim galerijama u Tkalčićevoj
ulici) u okviru kulturno-umjetničke manifestacije “Tkalča Art Fest 2007“
Ostale aktivnosti Other activities
75
The Government of the Republic of Croatia also approved funds for the reconstruc-
tion of the Church of St. Eustahija in Dobrota near Kotor (Montenegro), preparation
of the book “Croatians in Trieste”, purchase of an organ for the cathedral in Skopje,
reconstruction and interior decoration of the Croatian Cultural Centre in Sremska
Mitrovica and reconstruction of the Chapel of Peace in Sremski Karlovci.
Assistance in the process of return to the homeland
As far as possible, the Ministry also takes care of the preservation of national
identity of all generations of Croatian emigrants, as well as Croatian immi-
grants, i.e. returnees and their adaptation to life in Croatia.
Since the number of Croats living throughout the world is nowadays approxi-
mately equal to the number of Croats living in their homeland, it is of the utmost
importance to improve their access to information about Croatian society, the
government system and political, economic and cultural events in Croatia. Pre-
cisely for that reason, the “Information Brochure for Croatians outside the Home-
land” was published, designed for members of the Croatian community abroad
who are returning to Croatia. The purpose of the brochure is to render it possible
for new arrivals to integrate, as simply and as quickly as possible, into economic,
educational, cultural and other spheres of life in Croatia.
The encouragement of the best possible relations and mutual esteem between
Croatians at home and abroad is an ongoing task of Croatian diplomacy with regard
to emigrants. Within that framework, the following projects were implemented in 2007:
The “Exhibition of Emigrant Croatian Visual Artists from France in Zagreb – the
French Connection” was organised in co-operation with Narodno sveučilište
Dubrava and the Vrbnik Gallery (together with other galleries in Tkalčićeva Street)
within the framework of the cultural and art manifestation “Tkalča Art Fest 2007”.
država iznos u eurima
Austrija 26.500,00
Bugarska 2.500,00
Crna Gora 16.500,00
Češka 1.765,50
Italija 16.500,00
Mađarska 16.500,00
Makedonija 16.500,00
Rumunjska 11.500,00
Slovačka 9.500,00
Slovenija 21.500,00
Srbija 56.500,00
Ukupno 195.765,50
Country Amount in EUR
Austria 26.500,00
Bulgaria 2.500,00
Montenegro 16.500,00
Czech Republic 1.765,50
Italy 16.500,00
Hungary 16.500,00
Macedonia 16.500,00
Romania 11.500,00
Slovakia 9.500,00
Slovenia 21.500,00
Serbia 56.500,00
Total 195.765,50
Godišnjak Yearbook 200776
“Svjetsko nogometno prvenstvo klubova koje su utemeljili Hrvati
izvan domovine“, u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom i
Hrvatskom maticom iseljenika
“Izložba nakladničke djelatnosti iz hrvatskog iseljeništva na Interli-
beru“, u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika
sudjelovanje u projektu izrade “Smjernica o odnosima s iseljeničkom
dijasporom i reintegraciji migranata povratnika“ Odbora za migraci-
je Vijeća Europe za programsko razdoblje od 2009. do 2010. godine.
Učenje hrvatskoga jezika – briga za mlade naraštaje iseljenika
Posebna pozornost pripada mladom naraštaju hrvatskih iseljenika. U 2007.
godini Ministarstvo je dodijelilo 396 stipendija učenicima i studentima,
pripadnicima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, koji se školuju i
studiraju u Republici Hrvatskoj. Pravo na stipendiju imaju oni koji su rođeni
u inozemstvu ili su neprekidno živjeli u inozemstvu najmanje pet godina,
a vratili su se u Republiku Hrvatsku u proteklih pet godina. Mjesečni iznos
stipendije za svaku kalendarsku godinu utvrđuje se prema raspoloživim
fi nancijskim sredstvima. Također su fi nancirani zimski i ljetni semestar
tečajeva učenja hrvatskoga jezika za 113 pripadnika hrvatskoga naroda izvan
Republike Hrvatske koji se održavaju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
(Croaticum) i Filozofskom fakultetu u Splitu (Croatica).
Sufi nancirano 686 programa u Bosni i Hercegovini
Radi potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini u ostvarivanju ustavne
ravnopravnosti, suverenosti i konstitutivnosti, hrvatska je Vlada u 2007.
godini osigurala sredstva za fi nanciranje njihovih programa i projekata
u iznosu od 27,3 milijuna kuna. U ovlasti Ministarstva bilo je provođe-
nje javnoga natječaja za prikupljanje ponuda za fi nanciranje hrvatskih
obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata
u susjednoj državi. Na natječaj je pristiglo 837 ponuda, a odobreno je 686
programa i projekata od kojih 470 iz područja kulture, 187 iz obrazovanja
i znanosti te 29 iz zdravstva.
Ministarstvo je provelo i javni natječaj za dodjelu fi nancijske potpore pro-
gramima društava prijateljstva, udruga registriranih na području Republike
Hrvatske, čija je djelatnost njegovanje suradnje i prijateljstva među država-
ma. Svaka udruga odnosno društvo prijateljstva povezano je s odgovaraju-
ćim društvom u zemlji partneru te aktivno djeluje na povezivanju i provedbi
programa iz različitih područja djelovanja u Hrvatskoj i drugoj državi. Tako
je za 25 društava prijateljstva i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva
u 2007. godini odobren iznos od 450.000,00 kuna koji je osiguran u držav-
nom proračunu iz prihoda od igara na sreću.
The “World Football Championship between the Clubs established by
Croatians outside the Homeland”, in co-operation with the Croatian Foot-
ball Federation and the Croatian Emigration Institute.
The “Exhibition of Publishing Activities of Croatian Emigrants at INTER-
LIBER”, in co-operation with the Croatian Emigration Institute.
Participation in the project of drafting the “Guidelines on Relations with the Emi-
grant Diaspora and the Re-integration of Returnee Migrants” of the Committee
on Migration of the Council of Europe for the programme period 2009 - 2010.
Teaching Croatian – showing concern for younger generations of emigrants
Special attention was paid to the younger generation of Croatian emigrants. In
2007, the Ministry awarded 396 scholarships to pupils and students, Croatian
nationals outside the Republic of Croatia, who go to school or study in the
Republic of Croatia. Those who were born abroad or who have lived abroad
continuously for at least fi ve years, and who have returned to the Republic
of Croatia within the last fi ve years, have the right to such scholarships. The
monthly amount of the scholarship for each calendar year is determined by the
availability of funds. Likewise, winter and summer Croatian language courses
were fi nanced for 113 Croatian nationals outside Croatia, held in the depart-
ments for Croatian as a foreign language at the faculties of humanities and
social sciences of the Universities in Zagreb and in Split.
Co-fi nancing of 686 programmes in Bosnia and Herzegovina
In order to support Croats in Bosnia and Herzegovina in the exercise of their
constitutional equality, sovereignty and constitutional status, the Croatian
Government in 2007 allocated funds for the fi nancing of their programmes
and projects to the amount of HRK 27.3 million. The Ministry was responsible
for issuing a tender for fi nancing Croatian educational, cultural, scientifi c and
health programmes and projects in this neighbouring country. A total of 837
proposals were received, and 686 programmes and projects were approved, of
which 470 were from the area of culture, 187 from education and science and
29 from healthcare.
The Ministry also issued a tender for the allocation of fi nancial support to friend-
ship associations, associations registered in the territory of the Republic of Croatia
whose activity is nurturing co-operation and friendship between countries. Each
friendship association is linked with a counterpart in the partner country, and
actively works on the relationship and the implementation of programmes in vari-
ous areas of activity in Croatia and in the partner country. Thus, HRK 450,000.00
was approved in 2007 for 25 friendship associations and the umbrella Co-ordi-
nation of Croatian Friendship Societies the funds being allocated from the State
Budget from income generated by lottery.
Manjine, iseljeništvo i useljeništvoMinorities, emigration and immigration
Ostale aktivnosti Other activities
77
Novi diplomatsko-konzularni izazovi
Ispunjavanje ciljeva zacrtanih u programskim zadacima i prioritetima
službe vanjskih poslova, posebno u dijelu njezinih izvornih funkcija,
podrazumijeva postojanje snažnih administrativnih kapaciteta – multi-
disciplinarno obučenog i obrazovanog ljudskog potencijala, kvalitetnog
i modernog potpornog sustava (informatizacija), kao i ispunjenje potreb-
nih materijalnih i drugih radnih uvjeta. Osnaženje postojećeg sustava di-
plomatsko-konzularnih predstavništava te sve učinkovitije umrežavanje
informacija pridonijelo je kvalitetnim pomacima u ponuđenom sadržaju,
kao i djelotvornosti sveukupnog diplomatsko-konzularnog rada u zemlji
i inozemstvu.
Hrvatsku je u 2007. u svijetu predstavljalo šest stalnih misija pri među-
narodnim organizacijama, 50 veleposlanstava, 23 generalna konzulata i
jedan ured za vezu. Odabir kategorije predstavništva u pojedinoj zemlji
pratio je osnovne smjernice hrvatske vanjske politike te uzimao u obzir
potrebe prema zemlji primateljici, ali i raspoložive fi nancijske mogućno-
sti. U područjima od posebnoga političkog, gospodarskog, kulturnog ili
konzularnog interesa osnivani su počasni konzulati na čelu s počasnim
konzulima, uglednim osobama u domicilnoj zajednici. Godine 2007. ime-
novani su novi počasni konzuli u Edinburghu i San Marinu. Osnovan je i
novi Ured za vezu na Kosovu sa sjedištem u Prištini. U Alžiru je ponovno
otvoreno Veleposlanstvo Republike Hrvatske.
Najveća zastupljenost diplomatsko-konzularnih predstavništava je u eu-
ropskim zemljama (53), u Aziji i Sjevernoj Americi (po 7), Africi, Australiji
i Oceaniji (po 5) te u Južnoj Americi (3).
U cjelokupnom sustavu službe vanjskih poslova bila je zaposlena 1501
osoba. Na nekoliko lokacija u Zagrebu radilo je 840 djelatnika, a u 80
diplomatsko-konzularnih predstavništava bila je zaposlena 661 osoba.
Za djelovanje službe vanjskih poslova u 2007. godini osigurano je u
državnom proračunu 686,938.000 kuna, što predstavlja skroman te, u
odnosu na prethodnu godinu, nepromijenjen udio od 0,66 % državnoga
proračuna Republike Hrvatske.
Rotacija djelatnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima pret-
postavljala je i niz aktivnosti vezanih uz pripremu i koordinaciju odlazaka
u inozemstvo i povratka u domovinu, kao i osiguranje svih ostalih
potrebnih uvjeta za rad i boravak u zemljama primateljicama.
New diplomatic and consular challenges
Fulfi lling the goals set out by tasks and priorities of the foreign aff airs
service, in particular relating to its original functions, requires the
existence of strong administrative capacities – highly trained, multi-
disciplinary human potential, and a high-quality, up-to-date support
system (IT). It also necessitates providing adequate working conditions,
both material and non-material. Strengthening the existing system of
diplomatic and consular missions and continuously improving the eff ec-
tiveness of information networks has contributed to qualitative shifts
in the available content and the effi cacy of all diplomatic and consular
activities at home and abroad.
In 2007, six permanent missions to international organisations, 50
embassies, 23 consulates general and one liaison offi ce represented
Croatia worldwide. When selecting the type of representation in a given
country, the main guidelines of Croatian foreign policy were followed,
and requirements in regard to the host country and available fi nancial
resources were taken into consideration. In areas of special political,
economic, cultural or consular interest, honorary consulates headed by
honorary consuls were established, distinguished persons elected from
the domicile community. In 2007, new honorary consuls were appointed
for Edinburgh and San Marino. The new Liaison Offi ce in Pristina, Kosovo
was also established. The Embassy of the Republic of Croatia was re-
established in Algeria.
The greatest proportion of diplomatic and consular missions is in Europe
(53), while there are seven in each of Asia and North America, fi ve in
each of Africa, Australia and Oceania, and three in South America.
1,501 people were employed in the entire foreign aff airs service. A total
of 840 employees were employed at several locations in Zagreb. A total
of 661 staff worked in 80 diplomatic and consular missions. In the State
Budget for 2007, HRK 686,938.000 was set aside to cover all foreign af-
fairs service costs, which represents a modest 0.66% share of the State
Budget of the Republic of Croatia, a share remaining unchanged from
the previous year.
The “rotation” of employees within diplomatic and consular missions
also demanded a range of activities related to the preparation and
co-ordination of departures abroad and returns to the home country, as
well as ensuring all other conditions necessary for living and working in
the host countries.
Razvoj službe vanjskih poslovaDevelopment of the foreign aff airs service
Godišnjak Yearbook 200778
Diplomatska akademija provodi i pripreme za rad u inozemstvu
Diplomatska akademija Ministarstva organizirala je i provela pripreme
za sve diplomatske i administrativne službenike upućene na rad u diplo-
matskim misijama i konzularnim uredima. Programi priprema prila-
gođeni su prethodnim znanjima i iskustvima, specifi čnostima zemalja
primateljica i vrstama poslova koje će obavljati u zemljama primateljica-
ma. Također je organizirala i provela niz specijalističkih tečajeva učenja
stranih jezika, s naglaskom na ujednačavanju stručne terminologije.
U redovite aktivnosti Ministarstva, koje provodi Diplomatska akademija,
pripada i dopunsko stručno obrazovanje i usavršavanje djelatnika. U
2007. godini priveden je kraju X. jednogodišnji stručni diplomatski studij
u trajanju od 324 sata nastave. Studij je završilo 33 polaznika – 30 dje-
latnika Ministarstva te troje iz drugih tijela državne uprave. U prosincu
2007. počeo je XI. jednogodišnji stručni diplomatski studij s ukupno
47 polaznika od kojih 42 iz Ministarstva, a pet iz drugih tijela državne
uprave. Jednogodišnji stručni studij čine predavanja po kolegijima nakon
kojih su obavezni pismeni, a nakon završetka nastavnog programa i
usmeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Studij ima posebno značenje kao dio
državnog ispita koji je obavezan za sve državne službenike.
Za starije odnosno iskusnije diplomatske djelatnike organiziran je XI.
dvomjesečni stručni diplomatski tečaj. Program tečaja sadržavao je 150
nastavnih sati u pet tematskih kolegija, a pohađala su ga 23 diplomata.
Predavanja su držali renomirani predavači s Fakulteta političkih znano-
sti, Pravnog fakulteta, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, Instituta za povijest i Instituta za međunarodne odnose te
iskusni diplomati i stručnjaci iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija te drugih tijela državne uprave Republike Hrvatske.
U travnju je završen drugi ciklus Specijalističkog studija gospodarske
diplomacije koji je počeo u studenome 2006. godine. Cilj studija je
osposobljavanje i usavršavanje mladih stručnjaka za poslove gospodar-
skih savjetnika u diplomatskim predstavništvima. Uz polaznike iz tijela
državne uprave studij su pohađali i polaznici iz pet stranih država: Alba-
nije, Afganistana, Bosne i Hercegovine, Iraka i Kine. Pohađanje studija za
polaznike iz Afganistana i Iraka organizirano je kao dio razvojne pomoći
Vlade Republike Hrvatske koja na taj način želi pridonijeti oporavku,
razvoju i stabilnosti tih zemalja.
U 70 hrvatskih diplomatskih
misija i konzularnih ureda u
2007. godini podnesena su
ukupno 96.942 zahtjeva za
izdavanje vize, što je 36 %
više nego 2006. godine.
70 Croatian diplomatic mis-
sions and consular offi ces
received a total of 96,942 ap-
plications for the issuance of
visas in 2007, an increase of
36 % compared to 2006.
Preparing for work abroad
The Ministry’s Diplomatic Academy organised and carried out preparations
for all diplomatic and administrative personnel assigned to work abroad
in diplomatic missions and consular offi ces. The preparation programmes
were tailored depending on prior knowledge and experience, the specifi cs
of the host countries and the types of work to be performed there. Further-
more, the Academy organised and ran a series of specialised foreign lan-
guage courses with an emphasis on standardising specialist terminology.
The Ministry’s regular activities also include the provision of additional
specialist education and in-service training of employees, which is
implemented by the Diplomatic Academy. In 2007, the Xth One-Year
Professional Diplomatic Study Programme, consisting of 324 class hours,
came to an end. A total of 33 participants completed the programme – 30
Ministry employees and three employees from other state administration
bodies. In December 2007, the XIth One-Year Professional Diplomatic Study
Programme began with 47 enrolled participants, of which 42 are from the
Ministry and fi ve from other bodies. This one-year study programme com-
prises courses followed by compulsory written exams and, on completion
of the whole programme, an oral examination covering the entire syllabus.
This programme is of special importance, since it constitutes a part of the
state exam which is compulsory for all civil servants.
The XIth Two-month Diplomatic Course was organised for more experienced
diplomats. The course syllabus consisted of 150 class hours divided into fi ve
thematic units, and was attended by 23 diplomats. Lectures were held by
renowned lecturers from the Faculty of Political Science, the Faculty of Law,
the Faculty of Economics and Business and the Faculty of Philosophy of the
University of Zagreb, the Croatian Institute of History and the Institute for
International Relations (IMO), including experienced diplomats and experts
from the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration and other state
administration bodies of the Republic of Croatia.
The second cycle of Specialised Studies in Economic Diplomacy, which
began in November 2006, was concluded in April 2007. The aim of this pro-
gramme was to train young experts for positions of economic counsellors in
diplomatic missions. In addition to participants from the state administration
bodies, this programme was attended by trainees from fi ve foreign countries:
Albania, Afghanistan, Bosnia and Herzegovina, Iraq and China. The attend-
ance of trainees from Afghanistan and Iraq was organised as a part of the de-
velopment assistance the Government of the Republic of Croatia provides as
a contribution to the recovery, development and stability of these countries.
Razvoj službe vanjskih poslovaDevelopment of the foreign aff airs service
Ostale aktivnosti Other activities
79
U 2007. godini na diplomatsko usavršavanje kroz programe stipendiranja
upućeno je 29 kandidata i to na Diplomatsku akademiju u Beču, College
of Europe u Bruggeu, Diplomatsku akademiju u Pragu, Nizozemski insti-
tut za međunarodne odnose “Clingendael“, Diplomatsku akademiju u
Berlinu, “Marshall centar“ u Garmischu i Diplomatsku školu u Madridu.
Za mlađe državne službenike organizirano je studijsko putovanje – posjet
EU-ovim i NATO-ovim institucijama u Bruxellesu. Posjet je ostvaren u su-
radnji s Upravom za informiranje i obrazovanje Ministarstva i Zakladom
Hannsa Seidela.
Glavna tema IV. seminara za gospodarske savjetnike bila je mogućnost
razvoja gospodarske suradnje sa zemljama prioritetnih tržišta. Gospodar-
skim savjetnicima koji su na radu u hrvatskim diplomatsko-konzularnim
predstavništvima predstavljeni su projekti iz područja potpore hrvatskim
izvoznicima i privlačenja inozemnih ulaganja. Na inicijativu hrvatskoga
Veleposlanstva u Kopenhagenu organizirano je predavanje na kojem je
veleposlanik Svend Roed Nielsen, podtajnik za trgovinsku politiku i bilate-
ralne odnose Danskoga trgovinskog vijeća u Ministarstvu vanjskih poslova
Danske, predstavio danski model gospodarske diplomacije.
Zaštita prava i interesa hrvatskih državljana u svijetu
Posebna pozornost u Ministarstvu posvećuje se zaštiti prava i interesa
hrvatskih državljana koji prebivaju ili borave u inozemstvu. Opseg tih
poslova je impresivan, što ilustrira i podatak da su u 2007. godini u diplo-
matsko-konzularnim predstavništvima zaprimljena 69.464 zahtjeva samo
za izradu novih putovnica. Nastavak daljnje informatizacije i umrežavanja
diplomatsko-konzularnih predstavništava te korištenje tog sustava u pri-
manju, praćenju i obradi konzularnih zahtjeva sve je nužniji. Stoga je 2006.
Ministarstvo pokrenulo pilot-projekt izrade hrvatske e-putovnice koji se
nastavio provoditi i tijekom 2007. godine.
Dio poslova Uprave za konzularne poslove izravno je vezan uz proces
pregovora o pristupanju Europskoj uniji, posebno za poglavlje 24. “Pravda,
sloboda i sigurnost“, odnosno za područje vizne politike. To podrazumi-
jeva usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva o strancima s relevantnom
pravnom stečevinom i standardima Europske unije. Aktivno se sudjelovalo
u pripremi novoga Zakona o strancima, izradi prijedloga izmjena i dopuna
Zakona o upravnim pristojbama te u pripremi niza provedbenih propisa
kojima se uređuju hrvatski vizni sustav, postupak izdavanja viza i obrasci
u postupku izdavanja viza. Nastavljen je i rad na projektu pod nazivom Stra-
tegija i plan uvođenja standarda Europske unije u području izdavanja viza, a
pokrenut je i projekt razvitka Hrvatske baze podataka o vizama.
Twenty nine candidates were sent in 2007 for diplomatic training within
scholarship programmes to: the Diplomatic Academy of Vienna, the
College of Europe in Bruges, the Diplomatic Academy in Prague, the Neth-
erlands Institute of International Relations Clingendael, the Diplomatic
Academy in Berlin, the George C. Marshall Center for Security Studies in
Garmisch and the Diplomatic School in Madrid. A study visit to EU and
NATO institutions in Brussels was organised for younger civil servants.
This visit was established in co-operation with the Ministry’s Directorate
for Information and Education and the Hanns Seidel Foundation.
The main topic of the IVth Seminar for Diplomatic Economic Counsellors
was the possibility of developing economic co-operation with countries of
priority markets. Projects from the fi eld of support to Croatian exporters
and dealing with attracting foreign investment were presented to economic
counsellors assigned to Croatian diplomatic and consular missions. One lec-
ture, organised at the initiative of the Croatian Embassy in Copenhagen, by
Ambassador Svend Roed Nielsen, Under-Secretary Trade Policy and Bilateral
Relations of the Danish Trade Council in the Ministry of Foreign Aff airs of
Denmark, presented the Danish model of economic diplomacy.
Protecting the rights and interests of Croatian citizens abroad
The Ministry pays special attention to protecting the rights and interests
of Croatian citizens living or staying abroad. The extent of this work is
illustrated by the fact that in 2007, diplomatic and consular missions
received 69,464 applications for issuing new passports alone. This shows
how important it is to continue the computerisation and networking of
diplomatic and consular missions, and to use this system for receiving,
monitoring and processing applications. This explains why in 2006 the
Ministry initiated a pilot project for creating a Croatian e-passport, which
continued to be implemented during 2007.
One part of the work performed by the Directorate for Consular Aff airs
is directly related to the EU accession negotiation process, in particular
regarding Chapter 24: Justice, Freedom and Security, and specifi cally in
the area of visa policy. It implies aligning Croatian legislation on aliens
with the relevant acquis and European Union standards. The Directorate
actively participated in the preparation of the new Aliens Act, drafting the
proposed amendments to the Act on Administrative Fees and Taxes and
preparing a series of implementing provisions which regulate the Croatian
visa system, the procedure of issuing visas and visa application forms.
Work on the project “Strategy and Plan of Introducing EU standards in
the Field of Issuing Visas” continued, and the project on developing an
information system – the Croatian Visa Database – was initiated.
Parliamentary election
On 24 and 25 November, votes were cast for the parliamentary election in
Croatian diplomatic and consular missions worldwide. Voting was held in 265
polling stations in 75 countries, with a total of 90,482 voters participating.
According to the records of the General Administration Offi ce of the City of
Zagreb, the electoral register of the XIth electoral precinct comprised 404,950
voters. The largest number of polling stations (124) was in Bosnia and Herze-
govina, and there were 15 stations in Serbia. Based on the reports of diplomatic
and consular missions and of independent observers, the elections were held in
a tolerant and democratic spirit.
The full computerisation of the Ministry and of the diplomatic and consular
network ensures a high-quality and rapid information fl ow, which, in the light
of globalisation, is extremely important for performing day-to-day opera-
tions in a timely manner. The IKOS system, the computerisation of political
documentation and consular activities, was introduced in 2007 in 13 additional
Croatian diplomatic and consular missions, resulting in a total of 68 missions
connected to the information network. Implementation of the action plan to
link up the entire foreign aff airs service in a single information network is one
of the activities related to Croatia’s accession to the European Union.
Opening new diplomatic and consular missions is always followed by a series of
new tasks for Ministry staff . In 2007, new premises in Algiers and Pristina were
found, leased, connected to infrastructure, adapted, equipped and made ready
for work. Due to the ever increasing scope of foreign policy activities since the
establishment of the State of Croatia, the premises of some diplomatic and
consular missions have become inadequate. For this reason, thorough renova-
tion of the Embassy building in Rome began in 2007. In addition, in order to
comply with the requirements of the Schengen regulations, work was initiated
on the adaptation of the consular offi ces in Banja Luka, Zürich, Podgorica and
Dublin.
As a result of negotiations between the former Yugoslav republics on the succes-
sion of the former Socialist Federal Republic of Yugoslavia relating to diplomatic
and consular property, Croatia gained ownership of several properties which were
immediately put to use or sold for the purpose of purchasing new, more suitable
premises (as was the case with the Embassy building in Paris). Following the suc-
cessful meeting of the Joint Committee for the Succession of Diplomatic-Consular
Property of the ex-SFRY held in December 2006, 10 buildings at diff erent locations
around the world were allocated to the Republic of Croatia. However, the two
meetings held in 2007 (the Skopje meeting in January and the Ljubljana meeting in
March) did not result in a fi nal decision on the hand-over or further allocation of
buildings because of the absence of the Serbian Delegation’s mandate.
Godišnjak Yearbook 200780
Parlamentarni izbori
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima Hrvatske diljem svijeta
24. i 25. studenoga održani su izbori za zastupnike u Hrvatskome saboru.
Glasovanje je održano u 75 država na 265 biračkih mjesta, a pristupila su
90.482 birača. Prema evidenciji Gradskog ureda za opću upravu Grada
Zagreba u popis birača za XI. izbornu jedinicu upisano je 404.950 birača.
Najveći broj biračkih mjesta bio je u Bosni i Hercegovini – 124, zatim u
Srbiji 15 i tako dalje. Prema izvješćima iz diplomatsko-konzularnih pred-
stavništava, kao i neovisnih promatrača, izbori su protekli u tolerantnoj i
demokratskoj atmosferi.
Potpuna informatizacija Ministarstva i diplomatsko-konzularne mreže
omogućuje kvalitetan i brz protok informacija, iznimno važan za sva-
kodnevno i brzo poslovanje u svjetlu sveobuhvatne globalizacije. Sustav
IKOS, informatizacija političke dokumentacije i konzularnog poslovanja,
uveden je 2007. godine u još 13 hrvatskih diplomatsko-konzularnih
predstavništava, što znači da ih je ukupno umreženo 68. Realizacija
plana potpunog informatičkog povezivanja službe vanjskih poslova dio
je aktivnosti vezanih uz pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.
Otvaranje novih diplomatsko-konzularnih predstavništva uvijek donosi
i niz novih zaduženja stručnim službama Ministarstva. Pronalaženje i
najam novih prostora, infrastrukturno povezivanje, adaptiranje odnosno
opremanje i osposobljavanje za djelotvoran rad u 2007. godini obavljeno
je u Alžiru i Prištini. Proširenjem vanjsko-političkog djelokruga rada od
ustanovljenja hrvatske države do danas neki postojeći prostori diplomat-
sko-konzularnih predstavništava postali su neodgovarajući. Stoga je u
2007. počela temeljita sanacija zgrade Veleposlanstva u Rimu, a počele
su i prilagodbe konzularnih ureda u Banjoj Luci, Zürichu, Podgorici i
Dublinu prema zahtjevima tzv. schengenskih propisa.
Pregovorima između bivših jugoslavenskih republika u procesu sukcesije
diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ dobiveno je vlasništvo nad
nekretninama koje su neposredno stavljene u upotrebu, odnosno prodane
radi kupnje novih, pogodnijih nekretnina (zgrada Veleposlanstva u Parizu).
Nakon uspješnog sastanka Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomat-
sko-konzularne imovine bivše SFRJ u prosincu 2006. godine Hrvatskoj je
pripalo 10 objekata na različitim lokacijama u svijetu. Međutim, na dvama
sastancima koji su održani 2007. godine (u siječnju u Skopju i u ožujku u
Ljubljani) konačna odluka o primopredaji i daljnjoj raspodjeli nije donesena
zbog nedostatka mandata srbijanskog izaslanstva.
Razvoj službe vanjskih poslovaDevelopment of the foreign aff airs service
U Zagrebu je u 2007. akreditirano novih 28 stranih veleposlanika i imenovano sedam
novih počasnih konzula.
In 2007, 28 new foreign ambassadors were accredited and seven new honorary consuls
were appointed in Zagreb.
Ostale aktivnosti Other activities
81
Zbog posebnih uvjeta zaštite spomenika kulturne baštine, kojima pripa-
da i prostor središnje zgrade Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija, čija je rekonstrukcija i dogradnja (blok Đorđićeva 4 – Petrinj-
ska 18 – Trg N. Š. Zrinjskog 7-8) počela 2005. godine, cjelokupni postupak
obnove podliježe strogoj kontroli Gradskog zavoda za zaštitu spome-
nika i kulture. U 2007. ipak se radilo punim intenzitetom, a završetak
cjelokupne obnove očekuje se sredinom 2008. godine. Tako će se riješiti i
problem dislociranosti dijela službi Ministarstva na različitim mjestima u
gradu jer će se osigurati smještaj u 13.000 četvornih metara novouređe-
noga radnog prostora.
The reconstruction and extension of the central building of the
Ministry of Foreign Aff airs and European Integration, located at the
Đorđićeva Street – Petrinjska Street – Zrinjevac Square city block,
started in 2005. Since it is a monument of cultural heritage, the
entire renovation works were performed under the strict supervi-
sion of the City Conservation Institute. Nevertheless, reconstruc-
tion works during 2007 were well underway, and the completion
of the entire project is expected by mid-2008. This will resolve the
problem of the Ministry’s services being scattered over diff erent
locations in the city, since the project will create 13,000 square
metres of newly refurbished offi ce space.
Dodaci
Kronologija
Pregled državnih posjeta i međunarodnih konferencija u Hrvatskoj ili u svijetu
na kojima su sudjelovali najviši hrvatski predstavnici
Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godini
84
90
Annex
Chronology
Overview of state-level visits and international conferences in Croatia and abroad
with the participation of high ranking Croatian offi cials
List of bilateral international agreements and acts signed in 2007
85
90
Godišnjak Yearbook 200784
Siječanj
12. siječnja – Podgorica – predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader službeno je posjetio Crnu Goru; u toj je prigodi u Podgorici otvorio Veleposlanstvo Republike Hrvatske
15. siječnja – Zagreb – grčki premijer Kostas Karamanlis posjetio je Hrvatsku i sudjelovao na svečanoj sjednici Vlade u povodu 15. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
16. siječnja – Zagreb – slovački premijer Robert Fico došao je u službeni posjet Republici Hrvatskoj
17. siječnja – Vatikan – predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je u privatnoj audijenciji kod pape Benedikta XVI.
18. – 19. siječnja – Oberammergau – ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je kao glavna govornica na panelu “Afganistan: naš zajednički izazov“
koji je održan u okviru planskog simpozija Partnerstva za mir (NATO) pod naslovom “Učinkovita partnerstva“
23. – 24. siječnja – Skopje – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović bila je u službenom posjetu Makedoniji
26. siječnja – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je u Bruxellesu na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja uključenih u mirovnu misiju u Afganistanu
29. siječnja – Vaduz – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović službeno je posjetila Kneževinu Lihtenštajn
Veljača
1. veljače – Zagreb – ministar vanjskih poslova Kraljevine Belgije Karel De Gucht posjetio je Republiku Hrvatsku
2. veljače – Zagreb – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks ugostio je predsjednika Interparlamentarne unije Piera Ferdinanda Casinija
5. – 6. veljače – Tallinn – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović s ministrom obrane Berislavom Rončevićem sudjelovala je na sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane zemalja članica
Američko-jadranske povelje i baltičkih država
8. – 9. veljače – Bukurešt – predsjednik Vlade Ivo Sanader boravio je u službenom posjetu Rumunjskoj; prvog je dana premijer posjetio područje Resice na kojem već stoljećima živi hrvatska manjina
12. veljače – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na sastanku ministara vanjskih poslova Foruma EU-a – Zapadni Balkan; ministrica Grabar-Kitarović i povjerenik Europske
komisije za proširenje Olli Rehn u toj su prigodi u zgradi Europske komisije Charlemagne otvorili izložbu “Europe 2020 – Making the future together / Construire l’avenir ensemble“
12. – 13. veljače – Ankara – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks boravio je u Turskoj
19. veljače – Podgorica – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks posjetio je Crnu Goru
20. veljače – Budimpešta – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović službeno je posjetila Mađarsku
20. – 21. veljače – Vilnius – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u službenom posjetu Litvi
22. veljače – München – predsjednik Vlade Ivo Sanader s bavarskim kolegom Edmundom Stoiberom otvorio je turistički sajam “Camping-Boot-Reisen“
22. veljače – Zagreb – Hrvatsku je službeno posjetila ministrica vanjskih poslova Poljske Anna Fotyga
26. – 28. veljače – Kairo – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Arapsku Republiku Egipat
27. – 28. veljače – Zagreb – predsjednik fi nskoga parlamenta Paavo Lipponen uzvratio je posjet predsjedniku Hrvatskoga sabora
27. veljače – 1. ožujka – Düsseldorf – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji
Ožujak
1. – 2. ožujka – Zagreb – pod predsjedanjem ministrice Kolinde Grabar-Kitarović održan je sastanak ministara vanjskih poslova Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi
2. – 3.ožujka – Zagreb – održana je 11. sjednica Međudržavnog vijeća Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine; u toj se prigodi predsjednik Stjepan Mesić sastao s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine
6. ožujka – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović predvodila je izaslanstvo Republike Hrvatske na trećem sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Republike Hrvatske i Europske unije
8. ožujka – Bruxelles – predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se s povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom
9. – 10. ožujka – Zagreb – predsjednik Republike Crne Gore Filip Vujanović službeno je posjetio Republiku Hrvatsku
13. – 14. ožujka – Zagreb – predsjednik Helenske Republike Karolos Papoulias boravio je u službenom posjetu Hrvatskoj
13. – 14. ožujka – Strasbourg – na sastanku Paneuropske radne skupine u Europskom parlamentu sudjelovala je ministrica Kolinda Grabar-Kitarović
15. ožujka – Bruxelles – predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je sudionik Europskoga poslovnog sastanka na vrhu
16. – 17. ožujka – Tirana – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u Albaniji
19. ožujka – Zagreb – ministar vanjskih poslova Republike Indonezije Noer Hassan Wirajuda službeno je posjetio Hrvatsku
22. – 23. ožujka – Rim – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks sudjelovao je na obilježavanju 50. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora
23. – 24. ožujka – Bruxelles – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na proslavi 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora
24. ožujka – Berlin – na svečanom obilježavanju 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora, a na poziv njemačkoga predsjedništva EU-a, u ime Hrvatske sudjelovao je
predsjednik Vlade Ivo Sanader
26. ožujka – Zagreb – državni ministar za europska pitanja Ujedinjene Kraljevine Geoff Hoon boravio je u Hrvatskoj
29. ožujka – Sarajevo – održani su službeni razgovori izaslanstva Vlade Republike Hrvatske koje je vodio premijer Ivo Sanader i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na čelu s Nikolom Špirićem,
a razgovaralo se o bilateralnim odnosima
Travanj
3. travnja – Pečuh – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks i predsjednica mađarskog parlamenta Katalin Szili sastali su se u pograničnom području te su potpisali Memorandum o
suglasnosti o strategijskom partnerstvu između parlamenata dviju država
3. – 4. travnja – Zagreb – bugarski premijer Sergej Stanišev boravio je u službenom posjetu Hrvatskoj
13. travnja – Zagreb – rumunjski premijer Călin Popescu Tăriceanu posjetio je Hrvatsku
15. – 17. travnja – Zagreb – održana je Konferencija predsjednika parlamenata država sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi pod nazivom Nova jugoistočna Europa: uloga parlamenata;
Konferenciju su otvorili predsjednici Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, Republike Stjepan Mesić i Vlade Ivo Sanader
19. – 20. travnja – Ohrid – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na sastanku na vrhu zemalja jugoistočne Europe
20. travnja – Zagreb – ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj bio je u radnom posjetu Hrvatskoj
23. travnja – Bratislava – predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je Slovačku
KronologijaChronology
Pregled državnih posjeta i međunarodnih konferencija u Hrvatskoj ili u svijetu
na kojima su sudjelovali najviši hrvatski predstavnici
January
12 January – Podgorica – President of the Croatian Government Ivo Sanader paid an offi cial visit to Montenegro; on that occasion, he opened the Embassy of the Republic of Croatia in Podgorica;
15 January – Zagreb – Greek Prime Minister Kostas Karamanlis visited Croatia and took part in the ceremonial session of the Government on the occasion of the 15th anniversary of the international recognition of the Republic of Croatia;
16 January – Zagreb – Prime Minister of Slovakia Robert Fico paid an offi cial visit to the Republic of Croatia;
17 January – Vatican – Pope Benedict XVI met Prime Minister Ivo Sanader in a private audience;
18-19 January – Oberammergau – Minister of Foreign Aff airs and European Integration Kolinda Grabar-Kitarović participated as the main speaker in the panel “Afghanistan: A Common Challenge” held at the Partnership for Peace Planning
Symposium (NATO) entitled “Eff ective Partnerships”;
23-24 January – Skopje – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to the Republic of Macedonia;
26 January – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović attended in Brussels a meeting of foreign ministers of the countries involved in the peace mission in Afghanistan;
29 January – Vaduz – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to the Principality of Lichtenstein;
February
1 February – Zagreb – the Kingdom of Belgium’s Foreign Minister Karel De Gucht visited the Republic of Croatia;
2 February – Zagreb – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks hosted President of the Inter-Parliamentary Union Pier Ferdinando Casini;
5-6 February – Tallinn – Minister Kolinda Grabar-Kitarović together with Minister of Defence Berislav Rončević took part in the meeting of foreign and defence ministers of the Member States of the US-Adriatic Charter and the Baltic States;
8-9 February – Bucharest – Prime Minister Ivo Sanader paid an offi cial visit to Romania; on the fi rst day of the visit, he visited the area of Resita, for centuries home to a Croatian minority;
12 February – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović took part in the meeting of the foreign ministers of the EU-Western Balkans Forum; on that occasion, Minister Grabar-Kitarović and the European Commission’s Enlargement
Commissioner Olli Rehn opened the exhibition “Europe 2020 – Making the Future Together / Construire l’avenir ensemble” at the European Commission’s Charlemagne building;
12-13 February – Ankara – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks on a visit to Turkey;
19 February – Podgorica – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks visited Montenegro;
20 February – Budapest – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to Hungary;
20-21 February – Vilnius – President of the Republic Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Lithuania
22 February – Munich – Prime Minister Ivo Sanader and his Bavarian counterpart Edmund Stoiber opened the tourism fair “Camping-Boot-Reisen”;
22 February – Zagreb – Polish Minister of Foreign Aff airs Anna Fotyga on an offi cial visit to Croatia;
26-28 February – Cairo – Minister Kolinda Grabar-Kitarović visited the Arab Republic of Egypt;
27-28 February – Zagreb – return visit by the Speaker of the Finnish Parliament Paavo Lipponen to the President of the Croatian Parliament;
27 February – 1 March – Düsseldorf – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić on a visit to the German state of North Rhine-Westphalia;
March
1-2 March – Zagreb – Minister Kolinda Grabar-Kitarović chaired the meeting of the Foreign Ministers of the South East Europe Co-operation Process (SEECP);
2-3 March – Zagreb – the 11th session of the Interstate Council of the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina; on that occasion, President Stjepan Mesić met with members of the Presidency of Bosnia and Herzegovina;
6 March – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović led the Croatian delegation at the third session of the Stabilisation and Association Council between the Republic of Croatia and the European Union;
8 March – Brussels – Prime Minister Ivo Sanader met with EU Commissioner for Enlargement Olli Rehn;
9-10 March – Zagreb – President of the Republic of Montenegro Filip Vujanović paid an offi cial visit to the Republic of Croatia;
13-14 March – Zagreb – President of the Hellenic Republic Karolos Papoulias paid an offi cial visit to Croatia;
13-14 March – Strasbourg – Minister Kolinda Grabar-Kitarović took part in the meeting of the Pan-European Working Group at the European Parliament;
15 March – Brussels – Prime Minister Ivo Sanader attended the European Business Summit;
16-17 March – Tirana – President of the Republic Stjepan Mesić on a visit to Albania;
19 March – Zagreb – Minister of Foreign Aff airs of the Republic of Indonesia Noer Hassan Wirajuda paid an offi cial visit to Croatia;
22-23 March – Rome – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks attended the celebration of the 50th Anniversary of the Signature of the Treaties of Rome;
23-24 March – Brussels – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić took part in the ceremony marking the 50th Anniversary of the Signature of the Treaties of Rome;
24 March – Berlin – on behalf of Croatia, Prime Minister Ivo Sanader took part in the celebration marking the 50th Anniversary of the Signature of the Treaties of Rome, at the invitation of the German EU Presidency;
26 March – Zagreb – UK Minister of State for Europe Geoff Hoon on a visit to Croatia;
29 March – Sarajevo – a delegation of the Government of the Republic of Croatia headed by Premier Ivo Sanader held offi cial talks with members of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina led by
Chairman Nikola Špirić concerning bilateral relations;
April
3 April – Pecs – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks and Speaker of the Hungarian National Assembly Katalin Szili met at the border area, where they signed a Memorandum of Agreement on Strategic Partnership between the
Hungarian National Assembly and the Croatian Parliament;
3-4 April – Zagreb – Premier of Bulgaria Sergei Stanishev paid an offi cial visit to Croatia;
13 April – Zagreb – Romanian Prime Minister Călin Popescu Tăriceanu visited Croatia;
15-17 April – Zagreb – Conference of the SEECP Speakers of Parliament under the title “The New South Eastern Europe: Role of the Parliaments” was held; President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks, President of the Republic of Croatia
Stjepan Mesić and President of the Croatian Government Ivo Sanader addressed the participants at the opening of the Conference;
19-20 April – Ohrid – President Stjepan Mesić took part in the summit of South East European countries;
20 April – Zagreb – Minister of Foreign Aff airs of Bosnia and Herzegovina Sven Alkalaj paid a working visit to Croatia;
23 April – Bratislava – Prime Minister Ivo Sanader visited Slovakia;
Dodaci Annex
85
Overview of state-level visits and international conferences in Croatia and abroad
with the participation of high ranking Croatian offi cials
Godišnjak Yearbook 200786
KronologijaChronology
24. travnja – Zagreb – ministar vanjskih poslova Cipra Yiorgos Lillikas službeno je posjetio Hrvatsku
27. travnja – Neum – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na regionalnoj konferenciji “Perspektive suradnje općina na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske“
Svibanj
3. – 4. svibnja – Zagreb – mađarski predsjednik László Sólyom bio je u službenom posjetu Hrvatskoj
7. – 8. svibnja – Beč – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u službenom posjetu Austriji
9. – 10. svibnja – Zagreb – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović predsjedala je sastankom ministara vanjskih poslova Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi;
u toj je prigodi održano i nekoliko bilateralnih sastanaka hrvatske ministrice i njezinih kolega koji su sudjelovali na sastanku
10. svibnja – Zagreb – predsjednik Vlade Crne Gore Željko Šturanović službeno je posjetio Hrvatsku
10. svibnja – Zagreb – predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se s predsjednikom Europske komisije Joséom Manuelom Barrosom
11. svibnja – Zagreb – održan je Sastanak na vrhu država članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi na kojem su, uz predstavnike država članica, sudjelovali i kancelarka
Savezne Republike Njemačke i predsjedateljica Europskoga vijeća Angela Merkel, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, predsjednik Europskoga parlamenta Hans-Gert Pöttering te
američki podtajnik za politička pitanja Nicholas Burns
16. svibnja – Zagreb – državni ministar i ministar vanjskih poslova Portugala Luís Filipe Marques Amado došao je u službeni posjet Hrvatskoj
16. – 17. svibnja – Aachen – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na forumu Karlpreis-Europa s temom “Dijalog kultura – egzistencijalna zadaća EU-a“ te na dodjeli međunarodne nagrade
“Karlo Veliki“ koja se od 1950. godine dodjeljuje za osobita dostignuća u ujedinjenoj Europi
17. svibnja – Zagreb – održana je 2. zajednička sjednica vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske
18. – 20. svibnja – Amman – na poziv jordanskog kralja Abdulaha II. predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na sastanku skupine G-11 i na Svjetskom gospodarskom forumu
20. – 22. svibnja – Oslo – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks posjetio je Norvešku
21. – 23. svibnja – Peking – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović bila je u službenom posjetu Kini
23. svibnja – Oxford – predsjednik Vlade Ivo Sanader održao je predavanje studentima u Centru za europske studije sveučilišta u Oxfordu na poziv rektora Chrisa Pattena, bivšeg povjerenika u Europskoj komisiji
24. – 25. svibnja – Seul – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović službeno je posjetila Republiku Koreju
24. – 26. svibnja – Brno – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na XIV. summitu predsjednika država srednje Europe
24. – 27. svibnja – Bratislava – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks predstavljao je Hrvatsku na Konferenciji predsjednika parlamenata država članica i kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji
29. svibnja – Budva – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji o jugoistočnoj Europi i Europskoj uniji
30. svibnja – Zagreb – predsjednik njemačkoga Saveznog parlamenta Norbert Lammert uzvratio je službeni posjet Hrvatskomu saboru
30. svibnja – Beč – predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je Austriju na poziv austrijskoga saveznog kancelara Alfreda Gussenbauera
31. svibnja – Beč – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji pod nazivom “Žene lideri – Povezivanje za mir i sigurnost na području Srednjeg istoka“
31. svibnja – Zagreb – ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko službeno je posjetio Hrvatsku
Lipanj
4. – 6. lipnja – Varšava – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks posjetio je poljski parlament na poziv njegova predsjednika Ludwika Dorna
5. lipnja – Zagreb – predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se s povjerenicom Europske komisije za regionalni razvoj Danutom Hübner
6. lipnja – Zagreb – predsjednica grčkoga parlamenta Anna Benaki posjetila je Hrvatski sabor na poziv predsjednika Vladimira Šeksa
6. lipnja – Bruxelles – predsjednik Vlade Ivo Sanader u sjedištu NATO-a sastao se s glavnim tajnikom Saveza Jaapom de Hoopom Scheff erom i članovima Sjevernoatlantskog vijeća
7. lipnja – Bukurešt – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić bio je na regionalnoj konferenciji predsjednika država jugoistočne Europe
“Kulturna raznolikost – most između kulturnog nasljeđa i kulture budućnosti“
10. lipnja – Tirana – predsjednik Vlade Ivo Sanader sudjelovao je na sastanku na vrhu Američko-jadranske povelje; u toj je prigodi hrvatski premijer pozvao američkoga predsjednika Georgea W. Busha da posjeti Hrvatsku
13. lipnja – Zagreb – ministar vanjskih poslova Češke Karel Schwarzenberg došao je u službeni posjet Republici Hrvatskoj
18. lipnja – Zagreb – ministar vanjskih poslova Makedonije Antonio Milošoski službeno je posjetio Republiku Hrvatsku
24. lipnja – Zagreb – održan je Energetski summit jugoistočne Europe na kojem su sudjelovali predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, predsjednici Bugarske Georgi Prvanov,
Rumunjske Traian Basescu, Albanije Alfred Moisiu, Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Branko Crvenkovski i Srbije Boris Tadić; Sloveniju je predstavljao ministar za razvoj Žiga Turk, a Grčku zamjenik
ministra razvitka Anastasios Nerancis; poseban gost Summita bio je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin koji se u toj prigodi i zasebno sastao s hrvatskim domaćinom predsjednikom Stjepanom Mesićem i
predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom
26. lipnja – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović predvodila je hrvatsko izaslanstvo na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji između Republike Hrvatske i Europske unije na kojoj su otvoreni pregovori
u četirima poglavljima
28. – 29. lipnja – Nikozija – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u službenom posjetu Cipru
28. – 29. lipnja – Ohrid – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je u radu Sigurnosnog foruma Euroatlantskoga partnerskog vijeća
Srpanj
2. – 4. srpnja – Kišinjev – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić službeno je posjetio Moldovu
5. – 7. srpnja – Astana – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u službenom posjetu Kazakstanu
6. – 7. srpnja – Dubrovnik – održana je međunarodna konferencija o sigurnosti u jugoistočnoj Europi pod nazivom Croatia Summit 2007 “Novi jug Europe” na kojoj su sudjelovali predsjednici vlada Gruzije Mihail
Saakašvili, Latvije Aigas Kalvitis, Makedonije Nikola Gruevski, Moldove Vasile Tarlev, Rumunjske Călin Popescu-Tăriceanu, Slovačke Robert Fico, Kosova Agim Çeku, ministri Albanije Lulzim Basha, Bugarske
Gergana Hristova Grančarova, Litve Petras Vaitiekunas, Srbije Vuk Jeremić, Švedske Carl Bildt, pomoćnik državne tajnice SAD-a Dan Fried, predsjednik kanadskog senata Noel Kinsella i niz drugih uglednika;
uz domaćine iz Hrvatske uvodno je govorio i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheff er; na summitu su sudjelovali i ministar vanjskih poslova Španjolske Miguel Moratinos kao predsjedatelj OESS-a te glavni tajnik
Vijeća Europe Terry Davis
10. srpnja – Beč – predsjednik Vlade Ivo Sanader govorio je na posebnoj sjednici Stalnog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju o hrvatskim postignućima i suradnji Hrvatske s OESS-om
i Misijom OESS-a u Hrvatskoj
11. – 12. srpnja – Sofi ja – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić bio je u službenom posjetu Bugarskoj
16. srpnja – Atena – predsjednik Vlade Ivo Sanader službeno je posjetio Grčku
17. srpnja – Zagreb – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks priredio je radnu večeru za predsjednika Narodne skupštine Srbije Olivera Dulića s kojim je razgovarao o parlamentarnoj suradnji dviju zemalja
Dodaci Annex
87
24 April – Zagreb – Cypriot Minister of Foreign Aff airs Yiorgos Lillikas paid an offi cial visit to Croatia;
27 April – Neum – Minister Kolinda Grabar-Kitarović participated at the regional conference entitled “Prospects for the Co-operation of Municipalities on the Tri-border Region of Bosnia and Herzegovina, Montenegro, and Croatia”;
May
3-4 May – Zagreb – Hungarian President László Sólyom paid an offi cial visit to Croatia;
7-8 May – Vienna – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić on an offi cial visit to Austria;
9-10 May – Zagreb – Minister Kolinda Grabar-Kitarović chaired the Meeting of SEECP Foreign Ministers; the occasion was also used for several bilateral meetings held by the Minister and her colleagues
who participated at the meeting;
10 May – Zagreb – Prime Minister of Montenegro Željko Šturanović paid an offi cial visit to Croatia;
10 May – Zagreb – Prime Minister Ivo Sanader met with President of the European Commission José Manuel Barroso;
11 May – Zagreb – the Summit of the South-East European Co-operation Process (SEECP) was held and, in addition to representatives of the Member States, it was attended by German Chancellor and EU President Angela Merkel,
European Commission President José Manuel Barroso, President of the European Parliament Hans-Gert Pöttering and US Under-Secretary of State for Political Aff airs Nicholas Burns;
16 May – Zagreb – Minister of State and Foreign Aff airs of Portugal Luís Filipe Marques Amado came to Croatia on an offi cial visit;
16-17 May – Aachen – President Stjepan Mesić took part in the Karlspreis-Europa Forum with the topic “Dialogue among cultures – the EU’s existential task”, and also in the Charlemagne Prize international prize-giving ceremony, a
prize awarded since 1950 for distinguished service on behalf of European unifi cation;
17 May – Zagreb – the Croatian Government and the Hungarian Government held their 2nd joint session;
18-20 May – Amman – at the invitation of Jordan’s King Abdullah II, President of the Republic Stjepan Mesić attended a G-11 group meeting and the World Economic Forum;
20-22 May – Oslo – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks visited Norway;
21-23 May – Beijing – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to China;
23 May – Oxford – Prime Minister Ivo Sanader delivered a speech to students at the European Studies Centre at Oxford University at the invitation of Chancellor Chris Patten, former Commissioner in the European Commission;
24-25 May – Seoul – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to the Republic of Korea;
24-26 May – Brno – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić participated at the XIV summit of Central European presidents;
24-27 May – Bratislava – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks represented Croatia at the Conference of EU Speakers of Parliament of the Member States and candidate countries for EU membership;
29 May – Budva – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić participated in the International Conference on relations between the EU and South East Europe;
30 May – Zagreb – return visit of the Speaker of the Parliament of the Federal Republic of Germany Norbert Lammert to the Croatian Parliament;
30 May – Vienna – Prime Minister Ivo Sanader visited Austria at the invitation of Austrian Chancellor Alfred Gusenbauer;
31 May – Vienna – Minister Kolinda Grabar-Kitarović participated in the international conference “Women Leaders – Networking for Peace and Security in the Middle East”;
31 May – Zagreb – President of Ukraine Viktor Juschenko paid an offi cial visit to Croatia;
June
4-6 June – Warsaw – at the invitation of the Polish President Ludwik Dorn, President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks visited the Polish Parliament;
5 June – Zagreb – Prime Minister Ivo Sanader met with the European Commission’s Regional Policy Commissioner Danuta Hübner;
6 June – Zagreb – at the invitation of President Vladimir Šeks, Speaker of the Greek Parliament Anna Benaki visited the Croatian Parliament;
6 June – Brussels – Prime Minister Ivo Sanader visited NATO Headquarters for a meeting with NATO Secretary-General Jaap de Hoop Scheff er and the members of North Atlantic Council;
7 June – Bucharest – President of the Republic Stjepan Mesić took part in the Regional Conference of Heads of State of South East Europe entitled
“Cultural Diversity – A Bridge between Cultural Heritage and the Culture of the Future”;
10 June – Tirana – Prime Minister Ivo Sanader participated at the summit of the US-Adriatic Charter. On that occasion, the Croatian Premier invited American President George W. Bush to pay a visit to Croatia;
13 June – Zagreb – Minister of Foreign Aff airs of the Czech Republic Karel Schwarzenberg paid an offi cial visit to the Republic of Croatia;
18 June – Zagreb – Macedonian Minister of Foreign Aff airs Antonio Milošoski paid an offi cial visit to the Republic of Croatia;
24 June – Zagreb – the Southeast Europe Energy Summit was held with participants including: Chair of the Presidency of Bosnia and Herzegovina Nebojša Radmanović, presidents Georgi Prvanov of Bulgaria, Traian Băsescu of
Romania, Alfred Moisiu of Albania, Filip Vujanović of Montenegro, Branko Crvenkovski of Macedonia and Boris Tadić of Serbia; Slovenia was represented by the Minister for Growth Žiga Turk, and Greece by the Deputy Minister
for Development Anastasios Nerancis; President of the Russian Federation Vladimir Putin was a special guest of the Summit, who used this opportunity to have a separate meeting with the host of the Summit, President Stjepan
Mesić, and with Prime Minister Ivo Sanader;
26 June – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović led the Croatian delegation at the Intergovernmental Accession Conference between the Republic of Croatia and the European Union,
where four chapters of the negotiations were opened;
28-29 June – Nicosia – President of the Republic Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Cyprus;
28-29 June – Ohrid – Minister Kolinda Grabar-Kitarović took part in the work of the Security Forum of the Euro-Atlantic Partnership Council;
July
2-4 July – Chisinau – President of the Republic Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Moldova;
5-7 July – Astana – President of the Republic Stjepan Mesić on an offi cial visit to Kazakhstan;
6-7 July – Dubrovnik – an international conference on security in South East Europe was held under the title Croatia Summit 2007 “Europe’s New South”, participated in by President of Georgia Mikheil Saakashvili, prime
ministers Aigas Kalvītis of Latvia, Nikola Gruevski of Macedonia, Vasile Tarlev of Moldova, Călin Popescu-Tăriceanu of Romania, Robert Fico of Slovakia and Agim Çeku of Kosovo, ministers of Foreign Aff airs Lulzim Basha of
Albania, Petras Vaitiekūnas of Lithuania, Vuk Jeremić of Serbia and Carl Bildt of Sweden, Bulgarian Minister for European Aff airs Gergana Hristova Grancharova, USA Assistant Secretary of State for European Aff airs Dan Fried,
Speaker of the Canadian Senate Noël A. Kinsella and other distinguished participants. In addition to opening remarks by hosts from Croatia, Secretary General of NATO Jaap de Hoop Scheff er made a keynote address; Spanish
Minister for Foreign Aff airs and Co-operation Miguel Ángel Moratinos as Chairman-in-Offi ce of the OSCE and Secretary General of the Council of Europe Terry Davis also took part in the Summit;
10 July – Vienna – Prime Minister Ivo Sanader held a speech before the OSCE Permanent Council at its special session, about Croatia’s achievements and co-operation with the OSCE and its Mission to Croatia;
11-12 July – Sofi a – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Bulgaria;
16 July – Athens – Prime Minister Ivo Sanader on an offi cial visit to Greece;
17 July – Zagreb – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks hosted a working dinner for President of the Serbian Parliament Oliver Dulić, where they discussed parliamentary co-operation between the two countries;
Godišnjak Yearbook 200788
KronologijaChronology
23. srpnja – Zagreb – izaslanstvo Kongresa Sjedinjenih Američkih Država koje je predvodila kongresnica Melissa Bean tijekom posjeta Hrvatskoj primila je ministrica Kolinda Grabar-Kitarović
28. srpnja – Salzburg – predsjednik Vlade Ivo Sanader sudjelovao je na neformalnom sastanku premijera država jugoistočne Europe koji već tradicionalno organizira Austrija;
tema razgovora bila je stabilnost u jugoistočnoj Europi u 21. stoljeću
Kolovoz
19. kolovoza – Split – predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao se s predsjednikom bavarske Vlade Edmundom Stoiberom
31. kolovoza – Zagreb – švedski premijer Frederik Reinfeldt posjetio je Hrvatsku
Rujan
4. rujna – Veliki rit Koelked, Bezdan, Kopački rit – održan je trilateralni sastanak predsjednika Mađarske, Srbije i Hrvatske kojim je potaknuta prekogranična suradnja na zaštiti prirode u području Dunava i Drave
5. rujna – Zagreb – u službeni posjet Hrvatskoj došao je ministar vanjskih poslova Republike Azerbajdžana Elmar Mammadjarov
6. – 8. rujna – Lisabon – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović službeno je posjetila Portugal te sudjelovala na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica i kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji
10. rujna – Zagreb – predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks ugostio je predsjednika Parlamentarne skupštine OESS-a Görana Lennmarkera
10. rujna – Zagreb – predsjednik Vlade Demokratske Socijalističke Republike Šri Lanke Ratnasirij Wickermanayake posjetio je Hrvatsku
13. – 14. rujna – Plovdiv – na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država uključenih u Proces suradnje u jugoistočnoj Europi Hrvatsku je zastupala ministrica Kolinda Grabar-Kitarović
14. rujna – Kopenhagen – predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je Dansku
19. rujna – Zagreb – državni ministar za vanjske poslove Indije Anand Sharmu posjetio je Hrvatsku
20. rujna – Sarajevo – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je priznanje Internacionalne lige humanista za humanizam “Humanist 20. stoljeća“ za 2006. godinu;
svoj boravak u Sarajevu hrvatski predsjednik iskoristio je za sastanak s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine
23. – 29. rujna – New York – na 62. zasjedanju Opće skupštine UN-a hrvatsko izaslanstvo vodio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je, uz sudjelovanje na plenarnom zasjedanju Opće skupštine, na
kojem je i govorio, imao i niz bilateralnih susreta; ministrica Kolinda Grabar-Kitarović, također u izaslanstvu, svoj je boravak u New Yorku iskoristila za mnogobrojne razgovore s kolegama ministrima; cijelo hrvatsko
izaslanstvo u toj je prigodi intenzivno lobiralo za izbor Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti UN-a
26. rujna – Zagreb – predsjednica parlamenta njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Regina van Dinther posjetila je Hrvatsku na poziv predsjednika Hrvatskoga sabora
28. rujna – Zagreb – Hrvatsku je posjetio predsjednik Europskoga parlamenta Hans-Gert Pöttering
28. rujna – München – predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je gost na stranačkom kongresu CSU-a te se sastao i s predsjednikom Vlade Bavarske Edmundom Stoiberom koji mu je uručio bavarsko državno odličje
Listopad
1. listopada – Zagreb – visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Miroslav Lajčak posjetio je Hrvatsku; primili su ga predsjednik Republike i predsjednik Vlade
2. – 3. listopada – Baku – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u dvodnevnom službenom posjetu Azerbajdžanu
9. listopada – Zagreb – ministar za europske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske Frans Timmermans bio je u radnom posjetu Hrvatskoj
10. listopada – Sarajevo – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na svečanosti u povodu Sporazuma o aranžmanima Tajništva Vijeća za regionalnu suradnju koju je organiziralo
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
12. listopada – Bruxelles – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović predvodila je hrvatsko izaslanstvo na sjednici Međuvladine konferencije o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji na kojoj su otvoreni pregovori u
dvama poglavljima
12. – 13. listopada – Split – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar obrane Berislav Rončević predvodili su hrvatsko izaslanstvo na sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane država potpisnica
Američko-jadranske povelje te triju baltičkih zemalja (Estonije, Latvije i Litve); na sastanku su također bili predstavnici NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država i triju zemalja koje su pozvane kao gosti – Bosne i
Hercegovine, Crne Gore i Srbije
15. – 16. listopada – New York – predsjednik Vlade Ivo Sanader govorio je na Općoj skupštini UN-a u povodu presude Međunarodnoga suda za bivšu Jugoslaviju “vukovarskoj trojci“;
također se sastao s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom
16. listopada – New York – Republika Hrvatska izabrana je na Općoj skupštini UN-a za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti za 2008. i 2009. godinu; hrvatsko izaslanstvo vodila je ministrica Kolinda Grabar-Kitarović
17. – 19. listopada – Belfast, Edinburgh – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio je Sjevernu Irsku i Škotsku
26. listopada – Opatija – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Milanom Roćenom
Studeni
5. – 6. studenoga – Tallinn – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić bio je u službenom posjetu Estoniji
8. studenoga – Budimpešta – predsjednik Stjepan Mesić sudjelovao je, uz predsjednike Mađarske, Njemačke, Austrije i Grčke, na Svjetskom znanstvenom forumu posvećenom znanju
kao resursu svjetskih gospodarstava i društava
9. studenoga – Zagreb – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je s veleposlanicom Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u Victorijom Nuland koja je posjetila Hrvatsku
21. studenoga – Berlin – na poziv njemačke Zaklade Bertelsmann predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić održao je predavanje “Hrvatska uoči izbora i na putu u EU“
22. – 23. studenoga – Dubrovnik – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić bio je domaćin Regionalnoga ekonomskog foruma na kojem su sudjelovali predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Albanije Bamir Topi,
Makedonije Branko Crvenkovski i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić
29. studenoga – Madrid – ministrica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na 15. zasjedanju Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
Prosinac
2. – 5. prosinca – Bruxelles – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u Belgiji, gdje se sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Scheff erom, predsjednikom Europskoga parlamenta
Hans-Gertom Pötteringom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom te s povjerenikom Europske komisije za proširenje Ollijem Rehnom
17. – 18. prosinca – Pariz – predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravio je u radnom posjetu Francuskoj Republici te se sastao s predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, ministrom vanjskih poslova Bernardom
Kouchnerom i glavnim tajnikom UNESCO-a Koichirom Matsuurom
Dodaci Annex
89
23 July – Zagreb – Minister Kolinda Grabar-Kitarović received a delegation of the United States Congress, led by Congresswoman Melissa Bean, during their visit to Croatia;
28 July – Salzburg – Prime Minister Ivo Sanader took part in an informal meeting of prime ministers from South East European countries, traditionally organised by Austria;
the topic of discussion was the stability of South East Europe in the 21st century;
August
19 August – Split – Prime Minister Ivo Sanader met with President of the Bavarian Government Edmund Stoiber;
31 August – Zagreb – Swedish Premier Frederik Reinfeldt visited Croatia;
September
4 September – Kölked, Bezdan, Kopački rit – trilateral meeting held by the Presidents of Hungary, Serbia, and Croatia which encouraged cross-border co-operation concerning nature protection in the
area of the Danube and Drava rivers;
5 September – Zagreb – Azerbaijani Foreign Minister Elmar Mammadyarov paid an offi cial visit to Croatia;
6-8 September – Lisbon – Minister Kolinda Grabar-Kitarović paid an offi cial visit to Portugal and participated in an informal meeting of the ministers of foreign aff airs of the EU (EUMFAs) and candidate countries;
10 September – Zagreb – President of the Croatian Parliament Vladimir Šeks received the President of the OSCE Parliamentary Assembly Göran Lennmarker;
10 September – Zagreb – President of the Government of the Democratic Socialist Republic of Sri Lanka Ratnasiri Wickermanayake visited Croatia;
13-14 September – Plovdiv – Minister Kolinda Grabar-Kitarović represented Croatia at the informal meeting of the South-East European Co-operation Process (SEECP) foreign ministers
14 September – Copenhagen – Prime Minister Ivo Sanader visited Denmark;
19 September – Zagreb – Minister of State for External Aff airs of the Republic of India Anand Sharma visited Croatia;
20 September – Sarajevo – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić received a “Humanist of the 20th Century” award for 2006 from the International League of Humanists;
the Croatian President used the opportunity to meet the members of the Presidency of Bosnia and Herzegovina;
23-29 September – New York – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić headed the Croatian delegation to the 62nd session of the UN General Assembly and, besides giving a speech at the General Assembly’s plenary
session, had a series of useful bilateral meetings; Minister Kolinda Grabar-Kitarović, also a member of the delegation, held numerous talks with her counterparts; the entire Croatian delegation lobbied intensively for Croatia’s election
as a non-permanent member of the UN Security Council;
26 September – Zagreb – President of the North Rhine Westphalia State Parliament Regina van Dinther visited Croatia at the invitation of the President of the Croatian Parliament;
28 September – Zagreb – President of the European Parliament Hans-Gert Pöttering visited Croatia;
28 September – Munich – Prime Minister Ivo Sanader was a guest at the CSU convention, and he also met with the Bavarian Minister-President Edmund Stoiber who presented him with Bavaria’s highest order of merit;
October
1 October – Zagreb – High Representative in Bosnia and Herzegovina Miroslav Lajčák visited Croatia, where he met with the President of the Republic and the Prime Minister;
2-3 October – Baku – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić on a two-day offi cial visit to Azerbaijan;
9 October – Zagreb – European Aff airs Minister of the Kingdom of the Netherlands Frans Timmermans on a working visit to Croatia;
10 October – Sarajevo – Minister Kolinda Grabar-Kitarović participated in the ceremony on the occasion of the Agreement on the arrangements of the Regional Co-operation Council’s Secretariat,
organised by the Bosnia and Herzegovina’s Council of Ministers;
12 October – Brussels – Minister Kolinda Grabar-Kitarović headed the Croatian delegation at the session of the Intergovernmental Conference on Croatia’s EU Accession; the Conference opened negotiations for two chapters;
12-13 October – Split – Minister Kolinda Grabar-Kitarović and Defence Minister Berislav Rončević headed the Croatian delegation at the meeting of foreign and defence ministers of the signatory states of the US-Adriatic Charter and
three Baltic countries (Estonia, Latvia and Lithuania); representatives of NATO, the USA, and three guest countries – Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia – also participated in the meeting;
15-16 October – New York – Prime Minister Ivo Sanader addressed the UN General Assembly Session on a verdict handed down by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia in the case of the “Vukovar Three”;
he also met UN Secretary-General Ban Ki-moon;
16 October – New York – the Republic of Croatia was elected a non-permanent member of the UN Security Council for the 2008/2009 period; Minister Kolinda Grabar-Kitarović headed the Croatian delegation;
17-19 October – Belfast, Edinburgh – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić visited Northern Ireland and Scotland;
26 October – Opatija – Minister Kolinda Grabar-Kitarović met with Foreign Minister of the Republic of Montenegro Milan Roćen;
November
5-6 November – Talinn – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić paid an offi cial visit to Estonia;
8 November – Budapest – President Stjepan Mesić, together with the Presidents of Hungary, Germany, Austria and Greece, took part in the World Science Forum dedicated to knowledge as a resource
of world economies and communities;
9 November – Zagreb – Minister Kolinda Grabar-Kitarović had talks with US Ambassador to NATO Victoria Nuland who visited Croatia;
21 November – Berlin – at the invitation of the German Bertelsmann Foundation, President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić held a lecture on the topic “Croatia before the elections and on its way to the European Union”;
22-23 November – Dubrovnik – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić was the host of the Regional Economic Forum participated in by presidents Filip Vujanović of Montenegro, Bamir Topi of Albania,
Branko Crvenkovski of Macedonia and Željko Komšić, Chair of the Presidency of Bosnia and Herzegovina;
29 November – Madrid – Minister Kolinda Grabar-Kitarović took part in the plenary session of the 15th OSCE Ministerial Council;
December
2-5 December – Brussels – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić on a visit to Belgium, where he met with NATO Secretary General Jaap de Hoop Scheff er, President of the European Parliament Hans-Gert Pöttering,
EU High Representative for the Common Foreign and Security Policy Javier Solana and with the Enlargement Commissioner Olli Rehn;
17-18 December – Paris – President of the Republic of Croatia Stjepan Mesić paid a working visit to the French Republic, where he met with President Nicolas Sarkozy, Foreign Minister Bernard Kouchner and Director-General of
UNESCO Koichiro Matsuura.
R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
1. ALBANIJA Memorandum o suglasnosti o suradnji između Državnog
odvjetništva Republike Hrvatske i Javnog tužiteljstva
Republike Albanije u suzbijanju transnacionalnog kriminala
i pranja novca stečenog od kriminala
11.6.2007. Memorandum of Understanding on Cooperation between the Offi ce of the
Attorney General of the Republic of Croatia and the General Prosecutor’s
Offi ce of the Republic of Albania in Combating Transnational Crime and
Laundering of the Proceeds from Crime
2. ARGENTINA Program kulturne i obrazovne suradnje između Vlade
Republike Hrvatske i Vlade Argentinske Republike od 2007.
do 2010. godine
16.4.2007. Programme of Cultural and Educational Cooperation between the
Government of the Republic of Croatia and the Government of the
Argentine Republic for the Period from 2007 to 2010
3. AUSTRALIJA Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike
Hrvatske i Vlade Australije o zapošljavanju uzdržavanih
članova obitelji diplomatskog i konzularnog osoblja
10.7.2007. Memorandum of Understanding between the Government of the Republic
of Croatia and the Government of Australia on employment of dependants
of diplomatic and consular personnel
4. AUSTRIJA Memorandum o suglasnosti o suradnji između Ministarstva
unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva
policije i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Austrije,
Direktorata za javnu sigurnost
18.5.2007. Memorandum of Understanding on the cooperation between the Ministry
of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate, and
the Ministry of the Interior of the Republic of Austria, General Directorate
for Public Security
5. AUSTRIJA Zajednička deklaracija o suradnji na području sigurnosti u
vezi s Europskim nogometnim prvenstvom 2008. između
ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske i saveznog
ministra unutarnjih poslova Republike Austrije
14.11.2007. Joint Declaration on Cooperation in Security-Related Matters on the
Occasion of the European Football Championship 2008 between the
Minister of the Interior of the Republic of Croatia and the Federal Minister
of the Interior of the Republic of Austria
6. AUSTRIJA Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Austrije o
policijskoj suradnji
14.11.2007. Agreement between the Republic of Croatia and the Republic of Austria on
Police Cooperation
7. AZERBAJDŽAN Zajednička deklaracija Predsjednika Republike Hrvatske i
predsjednika Republike Azerbajdžana
2.10.2007. Joint Declaration of the Presidents of the Republic of Croatia and the
Republic of Azerbaijan
8. AZERBAJDŽAN Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike
Azerbajdžan o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja
2.10.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Republic of Azerbaijan on the Promotion and Reciprocal
Protection of Investments
9. AZERBAJDŽAN Memorandum o suradnji između Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i
Ministarstva gospodarskog razvitka Republike Azerbajdžan
2.10.2007. Memorandum on Cooperation between the Ministry of Economy, Labour
and Entrepreneurship of the Republic of Croatia and the Ministry of
Economic Development of the Republic of Azerbaijan
10. AZERBAJDŽAN Protokol o suradnji između Diplomatske akademije
Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
Republike Hrvatske i Diplomatske akademije Ministarstva
vanjskih poslova Republike Azerbajdžan
2.10.2007. Protocol on Cooperation between the Diplomatic Academy of the Ministry
of Foreign Aff airs and European Integration of the Republic of Croatia and
the Diplomatic Academy of the Ministry of Foreign Aff airs of the Republic
of Azerbaijan
11 BIH Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o
dvojnom državljanstvu
29.3.2007. Agreement between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina
on Dual Citizenship
12. BIH Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća
ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u nadzoru državne
granice
29.3.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina on Cooperation in State
Border Control
13. CRNA GORA Protokol o suradnji između Ministarstva vanjskih poslova
i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva
vanjskih poslova Republike Crne Gore
12.1.2007. Protocol on Cooperation Between The Ministry of Foreign Aff airs and
European Integration of the Republic of Croatia and the Ministry of Foreign
Aff airs of the Republic of Montenegro
14. CRNA GORA Protokol o suradnji u procesu europskih integracija između
Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
Republike Hrvatske i Sekretarijata za europske integracije
Republike Crne Gore
12.1.2007. Protocol on Cooperation between the Ministry of Foreign Aff airs and
European Integration of the Republic of Croatia and the Secretariat for
European Integration of the Republic of Montenegro
Godišnjak Yearbook 200790
Popis dvostranih međuna-rodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral interna-tional agreements and acts signed in 2007
R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
15. CRNA GORA Protokol o osnivanju Poslovnog savjeta za gospodarsku
suradnju između Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva za
gospodarski razvitak Republike Crne Gore
23.2.2007. Protocol on the setting up of Business Council for Economic Cooperation
between the Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship of the
Republic of Croatia and the Ministry of Economic Development of the
Republic of Montenegro
16. CRNA GORA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike
Crne Gore o međusobnim odnosima u području upravljanja
vodama
4.9.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Republic of Montenegro regarding Mutual Relations in
the Field of Water Management
17. CRNA GORA Memorandum o suglasnosti između Ministarstva kulture
Republike Hrvatske i Ministarstva kulture, sporta i medija
Republike Crne Gore o suradnji u području kulture
11.9.2007. Memorandum of Agreement between the Ministry of Culture of the
Republic of Croatia and the Ministry of Culture, Sports and Media of the
Republic of Montenegro on Cooperation in the Field of Culture
18. ČILE Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike
Čile o suradnji u području kulture
11.4.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Republic of Chile on Cooperation in the Field of Culture
19. DANSKA Ugovor između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju
izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak
14.9.2007 Agreement between the Republic of Croatia and the Kingdom of Denmark
for the avoidance of double taxation and the prevention of fi scal evasion
with respect to taxes on income
20. DANSKA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine
Danske o općim uvjetima za provedbu danske bilateralne
pomoći Hrvatskoj
24.10.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Kingdom of Denmark on general terms and conditions
for the implementation of Denmark’s bilateral assistance to Croatia
21. DANSKA Provedbeni ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Kraljevine Danske u svezi pretpristupne pomoći Hrvatskoj
za razdoblje od 2008. do 2010. godine
12.11.2007. Implementing Agreement between the Government of the Republic of
Croatia and the Government of the Kingdom of Denmark regarding Pre-
Accession Assistance to Croatia 2008-10
22. FRANCUSKA Program kulturne, obrazovne, sveučilišne, znanstvene i
institucionalne suradnje između Vlade Republike Hrvatske i
Vlade Francuske Republike za 2007., 2008. i 2009. godinu
22.3.2007. Programme of Cultural, Educational, Academic, Scientifi c and Institutional
Cooperation between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of French Republic for 2007, 2008 and 2009
23. FRANCUSKA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Francuske Republike o policijskoj suradnji
10.10.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the French Republic on Police Cooperation
24. FRANCUSKA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Francuske Republike o pomoći i suradnji na području zaštite
i spašavanja
10.10.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the French Republic on the Assistance and Cooperation in
the Field of Protection and Rescue
25. GRČKA Izjava o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji
između Republike Hrvatske i Helenske Republike
16.7.2007. Declaration of Friendship, Good Neighbourliness and Cooperation between
the Republic of Croatia and the Hellenic Republic
26. GVINEJA Zajedničko priopćenje o uspostavi diplomatskih odnosa
između Republike Hrvatske i Republike Ekvatorske Gvineje
18.10.2007. Joint Communiqué on the Establishment of Diplomatic Relations between
the Republic of Croatia and the Republic of Equatorial Guinea
27. INDIJA Zajednička izjava ministra znanosti, obrazovanja i športa
Republike Hrvatske i ministra znanosti, tehnologije i
znanosti Republike Indije
2.2.2007. Joint Declaration by the Minister of Science, Education and Sports of the
Republic of Croatia and the Minister of Science and Technology and Earth
Sciences of the Republic of India
28. INDIJA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Republike Indije o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i
službenih putovnica
19.9.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Republic of India on exemption of visa requirements for
holders of diplomatic and offi cial/service passports
29. ITALIJA Ugovor o fi lmskoj koprodukciji između Vlade Republike
Hrvatske i Vlade Talijanske Republike
10.9.2007. Film Co-production Agreement between the Government of the Republic of
Croatia and the Government of the Italian Republic
30. IZRAEL Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države
Izrael o obavljanju dohodovne djelatnosti članova obitelji
članova diplomatskih misija i konzularnih ureda
7.11.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the State of Israel on the gainful occupation for family
members of members of diplomatic missions and consular posts
31. KAZAKSTAN Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike
Kazakstan o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala,
nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim
tvarima, terorizma i drugih oblika kaznenih djela
5.7.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and
the Government of the Republic of Kazakhstan on the Cooperation in
Combating Organized Crime, Illicit Traffi cking in Narcotic Drugs and
Psychotropic Substances, Terrorism and Other Types of Crime
Dodaci Annex
91
R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
32. REPUBLIKA KONGO Zajedničko priopćenje o uspostavi diplomatskih odnosa
između Republike Hrvatske i Republike Kongo
10.5.2007. Joint Communiqué on the Establishment of Diplomatic Relations between
the Republic of Croatia and the Republic of the Congo
33. DEMOKRATSKA
REPUBLIKA KONGO
Zajedničko priopćenje o uspostavi diplomatskih odnosa
između Republike Hrvatske i Demokratske Republike Kongo
19.10.2007. Joint Communiqué on the Establishment of Diplomatic Relations between
the Republic of Croatia and the Democratic Republic of the Congo
34. KUBA Protokol Četvrte sjednice Mješovite međuvladine komisije
između Republike Hrvatske i Republike Kube
11.5.2007. Protocol of the IV Session of the Joint Intergovernmental Commission
between the Republic of Croatia and the Republic of Cuba
35. LITVA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Republike Litve o suradnji na području turizma
20.2.2007 Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Republic of Lithuania on Co-operation in the Field of
Tourism
36. LITVA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike
Litve o kulturnoj, obrazovnoj i znanstvenoj suradnji
20.2.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Republic of Lithuania on Cultural, Educational and
Scientifi c Cooperation
37. LUKSEMBURG Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Velikog
Vojvodstva Luksemburga o suradnji u području kulture,
obrazovanja, znanosti, mladeži i športa
22.2.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Grand Duchy of Luxembourg on Co-operation in the
Field of Culture, Education, Science, Youth and Sport
38. MAĐARSKA Memorandum o razumijevanju o suradnji između Vlade
Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji
na europskim kulturnim pitanjima
17.5.2007. Memorandum of Understanding regarding the Co-operation between the
Government of the Republic of Croatia and the Government of the Republic
of Hungary in European Cultural Aff airs
39. MAĐARSKA Sporazum o suradnji lokalnih samouprava između
Središnjeg državnog ureda za upravu Republike Hrvatske
i Ministarstva lokalne samouprave i regionalnog razvitka
Republike Mađarske
17.5.2007. Agreement on Cooperation of Local Governments between the Central
State Offi ce for Administration of the Republic of Croatia and the Ministry
of Local Government and Regional Development of the Republic of Hungary
40. MAĐARSKA Protokol o suradnji između Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva
gospodarstva i transporta Republike Mađarske
17.5.2007. Protocol on Cooperation between the Ministry of Economy, Labour and
Entrepreneurship of the Republic of Croatia and the Ministry of Economy
and Transport of the Republic of Hungary
41. MAĐARSKA Deklaracija o namjeri suradnje glede nacionalne i regionalne
politike razvitka i njihove primjene
17.5.2007. Declaration of Intent Concerning the National and Regional Policy
Development and Implementation
42. MAĐARSKA Sporazum o izmjenama i dopunama Sporazuma između
Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o
izgradnji cestovnog graničnog mosta na rijeci Muri na
autocesti između Letenye i Goričana na paneuropskom
prometnom koridoru V/b potpisanog u Budimpešti 16.
prosinca 2004. godine
17.5.2007. Agreement on amendments to the Agreement between the Government
of the Republic of Croatia and the Government of the Republic of Hungary
on building the border crossing bridge over river Mura on the Letenye -
Goričan highway, on the pan-European corridor Vb signed in Budapest on 16
December 2004
43. MAĐARSKA Memorandum o suglasnosti o suradnji između Ministarstva
unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva
policije i Sjedišta nacionalne policije Republike Mađarske
tijekom turističke sezone
18.5.2007. Memorandum of Understanding on the cooperation between the Ministry
of the Interior of the Republic of Croatia, General Police Directorate and the
National Police Headquarters of the Republic of Hungary during the tourist
season
44. MAKEDONIJA Sporazum između Republike Hrvatske i Republike
Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici
Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj
13.10.2007. Agreement between the Republic of Croatia and the Republic of Macedonia
on Protection of the Croatian minority in the Republic of Macedonia and the
Macedonian minority in the Republic of Croatia
45. MAKEDONIJA Memorandum o suglasnosti i međusobnoj suradnji u
borbi protiv svih oblika teškog kriminala između Državnog
odvjetništva Republike Hrvatske i Javnog tužiteljstva
Republike Makedonije
13.11.2007. Memorandum of Understanding and Mutual Cooperation in Combating all
Forms of Major Crime between the Offi ce of the Attorney General of the
Republic of Croatia and the General Prosecutor’s Offi ce of the Republic of
Macedonia
46. MAURICIJUS Protokol o suradnji između Ministarstva vanjskih poslova
i europskih integracija Republike Hrvatske i Ministarstva
vanjskih poslova, međunarodne trgovine i suradnje
Republike Mauricijus
25.9.2007. Protocol on Cooperation between the Ministry of Foreign Aff airs and
European Integration of the Republic of the Croatia and the Ministry of
Foreign Aff airs, International Trade and Cooperation of the Republic of
Mauritius
Godišnjak Yearbook 200792
Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral international agreements and acts signed in 2007
R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
47. MOLDOVA Memorandum o razumijevanju između Ureda za
sprječavanje pranja novca Ministarstva fi nancija Republike
Hrvatske i Centra za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta
i korupcije Republike Moldove o suradnji u vezi razmjene
podataka povezanih s pranjem novca i fi nanciranjem
terorizma
3.7.2007. Memorandum of Understanding between the Anti-money Laundering
Offi ce of the Ministry of Finance of the Republic of Croatia and the Centre
for Combating Economic Crimes and Corruption of the Republic of Moldova
regarding the cooperation in and exchange of information related to money
laundering and terrorism fi nancing
48. MOLDOVA Protokol o suradnji u procesu europskih integracija između
Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i
europskih integracija Republike Moldove
28.9.2007. Protocol on Cooperation in the process of European Integration between
the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of the Republic
of Croatia and the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of
Republic of Moldova
49. MONGOLIJA Memorandum o suglasnosti između Ministarstva kulture
Republike Hrvatske i Ministarstva obrazovanja, kulture i
znanosti Mongolije o kulturnoj suradnji
13.6.2007. Memorandum of Understanding between the Ministry of Culture of the
Republic of Croatia and the Ministry of Education, Culture and Science of
Mongolia on Cultural Cooperation
50. NIZOZEMSKA Sporazum između Ministarstva fi nancija Republike
Hrvatske i ministra za razvojnu suradnju Kraljevine
Nizozemske o darovnici za fi nanciranje savjetničkih usluga
radi poboljšanja procesa upravljanja ljudskim resursima u
Ministarstvu fi nancija
7.3.2007. Arrangement between the Ministry of Finance of the Republic of Croatia
and the Netherlands` Minister for Development Co-operation concerning
the ongoing Project Management Training Course for the Ministry of Finance
in the Republic of Croatia
51. NORVEŠKA Memorandum o suglasnosti između Ministarstva vanjskih
poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i
Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške o
Programu bilateralne pomoći za 2007.godinu
22.10.2007. Memorandum of Understanding between the Ministry of Foreign Aff airs
and European Integration of the Republic of Croatia and the Royal
Norwegian Ministry of Foreign Aff airs regarding Bilateral Project Assistance
Program 2007
52. NJEMAČKA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne
Republike Njemačke o fi nancijskoj suradnji (2004. godina)
20.3.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the Government
of the Federal Republic of Germany on fi nancial cooperation (year 2004)
53. NJEMAČKA Zajednička izjava namjere o suradnji na području zaštite
voda između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske i Ministarstva
okoliša, zaštite prirode i nuklearne sigurnosti Savezne
Republike Njemačke
5.4.2007. Joint Statement of Intent on Cooperation in Water Protection between the
Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management and the Ministry
of Environment, Nature Protection and Nuclear Safety of the Federal
Republic of Germany
54. NJEMAČKA Zajednička izjava o suradnji na području vodnoga
gospodarstva između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva
i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske i Bavarskog
državnog ministarstva za okoliš, zdravlje i zaštitu potrošača
17.10.2007. Joint Statement on Cooperation in Water Management
between the Ministry of Agriculture, Forestry and Water
Management of the Republic of Croatia and Bavarian State
Ministry for Environment, Health and Consumer Protection
55. NJEMAČKA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne
Republike Njemačke o projektima: “Poticanje gospodarstva
i zapošljavanja”, “Poticanje gospodarstva i zapošljavanja u
području prehrambenog gospodarstva” i “Fond za studije i
stručne kadrove”
14.11.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Federal Republic of Germany on projects “Fostering
economy and employment”; “Fostering economy and employment in the
fi eld of alimentary economy” and “The fund for studies and expert training”
56. NJEMAČKA Zapisnik o radnim razgovorima između izaslanstva
Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
Republike Hrvatske i izaslanstva Saveznog ministarstva za
gospodarsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke
radi pripreme i dogovaranja suradnje u cilju poticanja
razvoja u 2007. godini
18.12.2007. Minutes of consultations between the Ministry of Foreign Aff airs and
European Integration of the Republic of Croatia and the Federal Ministry
for Economic Cooperation and Development of the Federal Republic of
Germany for the preparation and agreement on cooperation aimed at
fostering development in the year 2007
57. PAKISTAN Memorandum o suglasnosti o bilateralnim konzultacijama
između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
i Ministarstva vanjskih poslova Islamske Republike Pakistan
1.6.2007. Memorandum of Understanding on Bilateral Consultations between
the Ministry of Foreign Aff airs and European Integration of the Republic
of Croatia and the Ministry of Foreign Aff airs of the Islamic Republic of
Pakistan
58. RUMUNJSKA Hrvatsko-rumunjski zajednički akcijski plan u području
suradnje i zajedničkog djelovanja u borbi protiv
organiziranog transnacionalnog kriminaliteta, nezakonitih
migracija i drugih povezanih aktivnosti
5.7.2007. Croatian- Romanian Joint Action Plan on the cooperation and collaboration
in the fi ght against trans-national organized criminality, illegal migration
and other related activities
Dodaci Annex
93
R.B. DRŽAVA NAZIV UGOVORA/AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
59. SLOVAČKA Program suradnje između Ministarstva kulture Republike
Hrvatske i Ministarstva kulture Slovačke Republike za
razdoblje od 2007. do 2010. godine
10.7.2007. Programme of Co-operation between the Ministry of Culture of the
Republic of Croatia and the Ministry of Culture of the Slovak Republic for
the Period from 2007 to 2010
60. SLOVENIJA Protokol o načinima djelovanja na granici između Republike
Hrvatske i Republike Slovenije za olakšavanje prometa i
unapređenje suradnje u borbi protiv carinskih prijevara
13.2.2007. Protocol on Operational Arrangements on the Border between the Republic
of Croatia and the Republic of Slovenia for Relief of Traffi c and Enhanced
Cooperation in the Fight Against Customs Fraud
61. SLOVENIJA Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike
Hrvatske, Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih
poslova Republike Slovenije, Policije o osnivanju zajedničkih
radnih skupina
3.7.2007 Protocol between the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia,
General Police Directorate, and the Ministry of the Interior of the Republic
of Slovenia, the Police, on the Establishment of Joint Working Groups
62. SLOVENIJA Protokol između Ministarstva unutarnjih poslova Republike
Hrvatske, Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih
poslova Republike Slovenije, Policije o zajedničkoj
kontaktnoj službi na graničnom prijelazu Obrežje
3.7.2007. Protocol between the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia,
General Police Directorate, and the Ministry of the Interior of the Republic
of Slovenia, The Police, on the Common Contact Service at the Obrežje
Border Crossing Point
63. ŠRI LANKA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Demokratske Socijalističke Republike Šri Lanke o suradnji
na području kulture, obrazovanja, znanosti, tehnologije i
športa
10.9.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Democratic Socialist Republic of Sri Lanka on Co-
operation in the fi elds of culture, education, science, technology and sports
64. ŠVEDSKA Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Kraljevine Švedske o suradnji na području obrane
1.2.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Kingdom of Sweden concerning Cooperation in the Field
of Defence
65. UKRAJINA Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta
ministara Ukrajine o međusobnoj pomoći u carinskim
pitanjima
31.5.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Cabinet of Ministers of Ukraine regarding Mutual Assistance in Customs
Matters
66. UKRAJINA Plan suradnje između Republike Hrvatske i Ukrajine za
razdoblje 2007.-2008. godine na političkom, trgovinsko-
gospodarskom, te humanističkom području
25.9.2007. Plan of Co-operation between the Republic of Croatia and the Republic
of Ukraine in the political, trade economic, and humanitarian fi eld for the
2007-2008 period
67. URUGVAJ Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Istočne
Republike Urugvaj o suradnji na području kulture, znanosti
i obrazovanja
18.4.2007. Agreement between the Government of the Republic of Croatia and the
Government of the Eastern Republic of Uruguay on Cooperation in the
Fields of Culture, Science and Education
Godišnjak Yearbook 200794
Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral international agreements and acts signed in 2007
R.B MEĐUNARODNE
ORGANIZACIJE I DR.
NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
1. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog
zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju
Republike Hrvatske u djelovanju ES0601 “Napredak u
homogenizaciji postupka klimatskog slijeda: integrirani
pristup”
31.1.2007. Memorandum of Understanding for the
Implementation of a European Concerted Research
Action Designated as COST Action ES0601 Advances
in Homogenisation Methods of Climate Series: An
Integrated Approach (HOME)
2. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog
zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju
Republike Hrvatske u djelovanju FA0604 “Genom
Tritikalea za unaprjeđivanje europskih osnovnih usjeva”
31.1.2007. Memorandum of Understanding for the Implementation
of a European Concerted Research Action Designated
as COST Action FA0604 Triticeae genomics for the
advancement of essential European crops
3. EU Sporazum o fi nanciranju između Vlade Republike
Hrvatske i Europske komisije za Nacionalni PHARE
program za 2006. godinu
31.1.2007. Financing Agreement between the Government
of the Republic of Croatia and the European
Commission for Croatia 2006 PHARE National
Programme
4. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog
zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju
Republike Hrvatske u djelovanju ICO603 “Sustavi antena
i senzori za tehnologije informacijskog društva (ASSIST)
14.2.2007. Memorandum of Understanding for the
Implementation of a European Concerted Research
Action Designated as COST Action ICO603 “Antenna
Systems & Sensors for Information Society
Technologies (ASSIST)”
5. IBRD Ugovor o predujmu zajma br. P4320 za Projekt
modernizacije Porezne uprave između Republike
Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
14.2.2007. Advance for Preparation of Proposed Revenue
Administration Modernization Project Agreement
Letter No. P4320
6. EU Sporazum o fi nanciranju između Vlade Republike
Hrvatske i Europske komisije za Prekograničnu suradnju
Hrvatske, Slovenije i Mađarske, Phare CBC/INTERREG III
A - Program za susjedstvo
20.2.2007. Financing Agreement between the Government
of the Republic of Croatia and the European
Commission, Cross-Border Co-operation between
Croatia, Slovenia and Hungary, PHARE CBC /
INTERREG IIIA - Neighbourhood Programme
7. ARAPSKA LIGA Memorandum o suglasnosti između Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija Republike
Hrvatske i Glavnog tajništva Lige arapskih država
28.2.2007. Memorandum of Understanding between the
Ministry of Foreign Aff airs and European Integration
of the Republic of Croatia and the General Secretariat
of the League of Arab States
8. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog
zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju
Republike Hrvatske u djelovanju FP0601 “Upravljanje
šumama i vodenim ciklusom (FORMAN)”
28.3.2007. Memorandum of Understanding for the
implementation of a European Concerted Research
Action designated as COST Action FP0601 “Forest
Management and the Water Cycle (FORMAN)”
9. UNDP Sporazum između Republike Hrvatske i Programa za
razvoj Ujedinjenih naroda o izmjeni i dopuni Sporazuma
između Republike Hrvatske i Programa za razvoj
Ujedinjenih naroda
5.4.2007. Agreement between the Republic of Croatia and
United Nations Development Program of Amending
the Agreement between the Republic of Croatia and
the United Nations Development Programme
10. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog
zajedničkog djelovanja nazvanog COST o sudjelovanju
Republike Hrvatske u djelovanju CM 0603 “Slobodni
radikali u kemijskoj biologiji”
17.4.2007. Memorandum of Understanding for the
Implementation of a European Concerted Research
Action Designated as COST Action CM 0603 “Free
Radicals in Chemical Biology”
11. EU Memorandum o razumijevanju između Europske
zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike
Hrvatske u programu Kultura (2007-2013)
4.5.2007. Memorandum of Understanding between the
European Community and the Republic of Croatia
on the participation of the Republic of Croatia in the
Culture programme (2007 to 2013)
12. CEB Okvirni ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i
Razvojne banke Vijeća Europe broj F/P 1576 (2006) za
Projekt fi nanciranja zdravstvenih ustanova u Republici
Hrvatskoj i Opća pravila pozajmljivanja
1.6.2007. Framework Loan Agreement between the Republic
of Croatia and Council of Europe Development Bank
(F/P 1576 (2006) W)
Dodaci Annex
95
R.B MEĐUNARODNE
ORGANIZACIJE I DR.
NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
13. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog
zajedničkog djelovanja nazvanog COST djelovanje 298
“Sudjelovanje u širokopojasnom društvu”
5.6.2007. Memorandum of Understanding for the
Implementation of European Concerted Research
Action Designated as COST Action 298 “Participation
in the Broad and Society”
14. EU Memorandum o razumijevanju za provedbu Europskog
zajedničkog djelovanja nazvanog COST djelovanje 299 “
Optička vlakna za nove izazove informatičkom društvu
(FIDES)“
5.6.2007. Memorandum of Understanding for the implementation
of a European Concerted Research Action designated
as COST Action 299 “Optical Fibres for New Challenges
Facing the Information Society (FIDES)”
15. IBRD Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i
Međunarodne banke za obnovu i razvoj za “Projekt
obnove riječkog prometnog pravca”
11.6.2007. Guarantee Agreement (Additional Loan for Rijeka
Gateway Project) between Republic of Croatia and
International Bank for Reconstruction and Development
16. IBRD Drugi programski zajam za prilagodbu između Republike
Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (PAL 2
zajam) (Zajam br. 7450 HR)
11.6.2007. Loan Agreement (Second Programmatic Adjustment Loan)
between Republic of Croatia and International Bank for
Reconstruction and Development (Loan number 7450)
17. IBRD Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i
Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt
unutarnje vode
12.6.2007. Loan Agreement (Inland Waters Project) between the
Republic of Croatia and the International Bank for
Reconstruction and Development
18. EU Memorandum o razumijevanju između Europske
zajednice i Republike Hrvatske o pristupanju
Republike Hrvatske Sedmom okvirnom programu
Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoji i
demonstracijske aktivnosti (2007.-2013.)
13.6.2007. Memorandum of Understanding Between the
Republic of Croatia and the European Community
on the Association of the Republic of Croatia to the
Seventh Framework Programme of the European
Community for Research, Technological Development
And Demonstration Activities (2007-2013)
19. IBRD Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i
Međunarodne banke za obnovu i razvoj (Projekt
modernizacije Porezne uprave)
3.7.2007. Loan Agreement (Revenue Administration
Modernization Project) between the Republic
of Croatia and the International Bank for
Reconstruction and Development
20. IOM Memorandum o suglasnosti između Ministarstva
unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Međunarodne
organizacije za migracije
5.7.2007. Memorandum of Understanding between the
Ministry of the Interior of the Republic of Croatia and
the International Organization for Migration
21. IOM Protokol o suradnji između Ministarstva unutarnjih
poslova Republike Hrvatske i Međunarodne organizacije
za migracije, u provedbi projekta “ Tehnička izgradnja
kapaciteta i povećanje prekogranične suradnje na granici
Republike Hrvatske i Republike Srbije”
5.7.2007. Protocol on cooperation between the Ministry
of Interior of the Republic of Croatia and the
International Organization for Migration regarding
the Implementation of the project” Technical
Capacity Building and Increased Cross-Border
Cooperation at the Croatian-Serbian Border”
22. EU Sporazum o fi nanciranju između Vlade Republike
Hrvatske i Europske komisije za Jadransku
prekograničnu suradnju Hrvatske i Italije, Phare 2006
CBC/ INTERREG III A- Novi Jadranski program za
susjedstvo
17.7.2007. Financing Agreement between the Government of the
Republic of Croatia and the European Commission,
Adriatic Cross-Border Co-operation between Croatia
and Italy, PHARE CBC / INTERREG IIIA -Adriatic New
Neighbourhood Programme (ANNP)
23. EU Sporazum o fi nanciranju između Europske komisije i
Vlade Republike Hrvatske za program potpore Zajednice
na području nuklearne sigurnosti za Hrvatsku za 2006.
godinu
30.7.2007. Financing Agreement between the European
Commission and the Government of the Republic of
Croatia for the Programme of the Community support
in the fi eld of Nuclear Safety for Croatia for 2006
24. EIB Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske
investicijske banke i Ugovor o fi nanciranju između
Europske investicijske banke i Plinacro d.o.o. za projekt”
Plinacro plinovodi II”
31.7.2007. Plinacro Gas Pipelines II Guarantee Agreement
between Republic of Croatia and European
Investment Bank Plinacro Gas Pipelines II Finance
Contract between European Investment Bank and
Plinacro d.o.o.
Godišnjak Yearbook 200796
Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral international agreements and acts signed in 2007
R.B MEĐUNARODNE
ORGANIZACIJE I DR.
NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
25. EU Memorandum o suglasnosti između Europske zajednice
i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske
u Programu Zajednice za zapošljavanje i socijalnu
solidarnost, PROGRESS
10.8.2007. Memorandum of Understanding between the
European Community and the Republic of Croatia
on the Participation of the Republic of Croatia in the
Community Programme for Employment and Social
Solidarity, Progress
26. EU Okvirni sporazum između Vlade Republike Hrvatske
i Komisije Europskih zajednica o pravima za suradnju
u svezi fi nancijske pomoći EZ Republici Hrvatskoj u
provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne
pomoći IPA
27.8.2007. Framework Agreement between the Government of
the Republic of Croatia and the Commission of the
European Communities on the Rules for Co-Operation
Concerning EC-Financial Assistance to the Framework
of the Implementation of the Assistance Framework
of the Implementation of the Assistance Under the
Instrument for Pre-Accession Assistance IPA
27. EU Memorandum o razumijevanju između Europske
zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike
Hrvatske u “Financijskom instrumentu za civilnu
zaštitu”
4.9.2007. Memorandum of Understanding between the
European Community and the Republic of Croatia
on the participation of the Republic of Croatia in the
“Civil Protection Financial Instrument”
28. EIB Ugovor o jamstvu za Projekt “Nova luka Zadar” između
Republike Hrvatske i Europske investicijske banke i
Ugovor o fi nanciranju za Projekt “ Nova Luka Zadar”
između Republike Hrvatske i Europske investicijske
banke
7.9.2007. Zadar New Port Guarantee Agreement between
Republic of Croatia and European Investment Bank
Zadar New Port Finance Contract between European
Investment Bank and Lučka Uprava Zadar
29. WHO Dvogodišnji sporazum o suradnji između Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i
Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene
organizacije za 2008/2009 godinu
17.9.2007. Biennial Collaborative Agreement (BCA) between
the Ministry of Health and Social Welfare of Republic
of Croatia and the Regional Offi ce for Europe of the
World Health Organization 2008/2009
30. EU Memorandum o razumijevanju između Europske
zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike
Hrvatske u programu Zajednice” Europa za građane”
24.9.2007. Memorandum of Understanding between the
European Community and the Republic of Croatia
on the participation of the Republic of Croatia in the
programme” Europe for Citizens”
31. UNDP Protokol o izvršenju Sporazuma o suradnji između
Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske
i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici
Hrvatskoj u akciji prikupljanja oružja i podizanja razine
svijesti
25.9.2007. Protocol for Execution of the Agreement on
cooperation between the Ministry of Internal
Aff airs of the Republic of Croatia and the United
Nations Development Programme in the Republic of
Croatia in Action of Firearms Collection and Public
Awareness Raising
32. EU Memorandum o razumijevanju između Europske
zajednice i Republike Hrvatske u sudjelovanju
Republike Hrvatske u programu “Posebni program za
poduzetništvo i inovacije kao dio Okvirnog programa za
konkurentnost i inovacije (2007 do 2013)”
1.10.2007. Memorandum of Understanding between the
European Community and the Republic of Croatia
on the participation of the Republic Croatia to
the Community Programme” Entrepreneurship
and Innovation specifi c Programme (EIP) of the
Competitiveness and Innovation Framework
Programme (2007 to 2013)”
33. EU Memorandum o razumijevanju između Republike
Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike
Hrvatske u programu Zajednice “ Inteligentna energija-
Europski program za konkurentnost i inovacije (2007.-
2013.)”
2.10.2007. Memorandum of Understanding between the
Republic of Croatia and the European Community
on the participation of the Republic Croatia in the
Community Programme “Intelligent Energy-Europe
Programme of the” Competitiveness and Innovation
Framework Programme (2007 to 2013)”
Dodaci Annex
97
R.B MEĐUNARODNE
ORGANIZACIJE I DR.
NAZIV UGOVORA / AKTA DATUM
POTPISIVANJA
ENGLESKI NAZIV
34. EU Sporazum između Republike Hrvatske i Europske unije
o sudjelovanju Republike Hrvatske u policijskoj misiji
Europske unije u Afganistanu ( EUPOL AFGANISTAN)
4.10.2007. Agreement between the Republic of Croatia and the
European Union on the participation of the Republic
of Croatia in the European Union Police Mission in
Afghanistan (EUPOL AFGHANISTAN)
35. EU Memorandum o razumijevanju između Europske
zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike
Hrvatske u Programu podrške politikama za primjenu
informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP)
Okvirnog Programa za konkurentnost i inovacije (2007.
do 2013)
25.10.2007. Memorandum of Understanding between the
Republic of Croatia and the European Community
on the participation of the Republic of Croatia in
the Community’s ICT Policy Support Programme
(ICT PSP) under the Competitiveness and Innovation
Framework Programme (2007 to 2013)
36. EBRD Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske
banke za obnovu i razvoj za “Projekt integracije trgovine
i transporta -Luka Ploče”
9.11.2007. Guarantee Agreement (Port of Ploče Bulk Terminal/
Trade & Transport Integration Project) between
Republic of Croatia and European Bank for
Reconstruction and Development
37. EUROJUST Sporazum između Republike Hrvatske i Eurojusta 9.11.2007. Agreement between the Republic of Croatia and
Eurojust
38. EBRD Ugovor o zajmu između Lučke uprave Ploče i Europske
banke za obnovu i razvoj za “Projekt integracije trgovine
i transporta -Luka Ploče”
9.11.2007. Loan Agreement (Port of Ploče Bulk Terminal/
Trade & Transport Integration Project) between
Port of Ploče Authority and European Bank for
Reconstruction and Development
38. IBRD Ugovor između Republike Hrvatske i Međunarodne banke
za obnovu i razvoj o darovnici za jačanje fi nancijskog
izvještavanja trgovačkih društava br. 090642
22.11.2007. Agreement between the Republic of Croatia
and the International Bank for Reconstruction and
Development – IDF Grant No. TF 090642
40. UNDP Projektni dokument “Potpora nacionalnim kapacitetima
za razvojnu suradnju u Hrvatskoj” između Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija Republike
Hrvatske i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj
30.11.2007. Project Document Ministry of Foreign Aff airs and
European Integration of the Republic of Croatia
United Nations Development Programme Support
to National Capacities for Development Cooperation
in Croatia
Godišnjak Yearbook 200798
Popis dvostranih međunarodnih ugovora i akata potpisanih u 2007. godiniList of bilateral international agreements and acts signed in 2007
GodišnjakYearbook2007
Izdavač:
Ministarstvo vanjskih poslova
i europskih integracija
Za izdavača:
Gordan Jandroković
ministar
Urednica:
Olga Kresović-Rogulja
veleposlanica u Ministarstvu vanjskih poslova i
europskih integracija
Priprema teksta:
Samostalni odjel za analitiku
Lektura hrvatskoga teksta:
Kristian Lewis
Engleski prijevod i lektura:
Jasna Težak-Štefanić, Jelena Primorac, Suzana
Lazarević, Nataly Anderson i Samostalna
služba za prevođenje iz područja europskih
integracija
Grafi čko oblikovanje:
Petrak-Žaja Studio
Tisak:
“Tipomat“
d.o.o. za grafi čku djelatnost, promet i poslovne
usluge – Velika Gorica
ISSN: 18 46-1166
Published by:
Ministry of Foreign Aff airs and European
Integration
For the publisher:
Gordan Jandroković
Minister
Editor:
Olga Kresović-Rogulja
Ambassador in the Ministry of Foreign Aff airs and
European Integration
Prepared by:
Department for Political Analysis
Croatian language adviser:
Kristian Lewis
Translation and proofreading:
Jasna Težak-Štefanić, Jelena Primorac, Suzana
Lazarević, Nataly Anderson and
Independent Service for Translation in the Field
of European Integration
Graphic design:
Petrak-Žaja Studio
Printed by:
“Tipomat“
d.o.o. za grafi čku djelatnost, promet i poslovne
usluge – Velika Gorica
Recommended