Gra!anski odgoj i obrazovanje!"#$%&'()
!"#$%!"&!$'()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+
*%'$
+,+
-./0
.
Cjelovita kurikularna
reforma
Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje
!"#$%!"&!$ '()$'(&(**+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
,'+1(*# 23"4,1% "+&1% 254!#1% #6+7"+1# !( $+*1(8 !(6#*4 mr. sc. 9ur:ica Bender-Masle, Osnovna ;kola <upa dubrova=ka, Mlinidoc. dr. sc. Marina Dikovi>, Sveu=ili;te Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanostiMirna Grbec, u=iteljica razredne nastave, Osnovna ;kola ‹›Tin Ujevi>››, OsijekZorislav Jelen=i>, prof., Srednja ;kola Marka Maruli>a Slatina, SlatinaOndina Mesar, dipl. iur., Upravna ;kola Zagreb, Zagreb (voditeljica),'+1#?% 23"4,1% "+&1% 254!#1% #6 J%#?% 6+ 23"4,14 # +&8#1#23"+3#*14 !(&"@54Mirjana Kazija, Agencija za odgoj i obrazovanjeLoranda Mileti>, Agencija za odgoj i obrazovanje,'+1#?+ 23"4,1% "+&1% 254!#1% #6 %52!%"31% "+&1% 254!#1%Suzana Hitrec3%A1#,5+ 5(("+3("#?+ 23"4,1% "+&1% 254!#1%Ankica Trogrli>%52!%"31+ "+&1+ 254!#1+Boris Joki> (voditelj)Branislava Baranovi>Suzana HitrecTomislav Re;kovacZrinka Risti> Dedi>Branka VukRuBica Vuk'%534"+Gordana Ljubas*#64+'1# #&%13#3%3Karla Paliska
Prijedlog!"#$%&% '()*.
Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje. Okvir nacionalnog kurikuluma ("#$) odre!uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Me!upredmetne teme izrazito su va&an dio odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici '.
Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sre-di(njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgoj-no-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%eki-vanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu)e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radni-ka i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo(kih spoznaja i onih proiza(lih iz prakse.
"#$-om su odre!eni i odgojno-obrazovni ciklusi koji obuhva)aju nekoliko godina u%enja i pou-%avanja, a uskla!eni su s ciljevima kurikuluma i razvojnom dobi djece i mladih osoba. Odre!iva-nje odgojno-obrazovnih ciklusa omogu)uje cjelovitije zahva)anje razvoja u%enika, uva&avaju)i razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima. Posebno su va&ni u procesu kurikulum-skoga planiranja i programiranja. Na Slici B prikazani su odgojno-obrazovni ciklusi u osnovno(-kolskom i srednjo(kolskom odgoju i obrazovanju.
Nacionalnim kurikulumima me!upredmetnih tema odre!uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovna o%ekivanja, u%enje i pou%avanje te vrednovanje odre!ene me!upredmetne teme. Ciljevi i o%ekivanja ostvaruju se razli%itim na%inima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri %emu se neki od njih izravno ugra!uju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju plani-ranjem i izvedbom kurikuluma odgojno-obrazovne ustanove.
Odgojno-obrazovna o%ekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome (to o%eku-jemo od u%enika u odre!enoj cjelini me!upredmetne teme na kraju odre!enog odgojno-obra-zovnog ciklusa. Odre!ena su kao po&eljna znanja, vje(tine i stavovi koji se napredovanjem u od-gojno-obrazovnom sustavu uslo&njavaju i vode ve)oj kompetentnosti u me!upredmetnoj temi. Osim razrade samih o%ekivanja, u kurikulumima me!upredmetnih tema navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje.
Slika ". Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra!enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme
Slika #. Odgojno-obrazovni ciklusi u postoje$oj strukturi do visoko%kolskoga odgoja i obrazovanja (&'(, )*+,.) okviru Cjelovite kurikularne reforme
!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'
-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'
&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01
&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01
&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01
&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01
Okv
ir za
vre
dnov
anje
pro
cesa
i is
hoda
u9e
nja
u od
gojn
o-ob
razo
vnom
sus
tavu
RH
Okv
ir za
pot
ican
je i
prila
godb
u is
kust
ava
u9en
ja te
vr
edno
vanj
a po
stig
nu:a
u9e
nika
sa
te;k
o:am
a
Okv
ir za
pot
ican
je is
kust
ava
u9en
ja i
vred
nova
nje
post
igni
:a d
arov
itih
u9e
nika
.
&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01
Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja
UPUTE ZA *ITANJE
!. "#$%&'
()*+,$-%.
)./# # ()*+,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*
5 6 7 8 9 : ; < 5
5
6
-'/-4/-,$-%'$# -+0-1 # -2).3-4./1*
')*+/1-,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*
6
= >
=
?. "#$%&' @. "#$%&' 8. "#$%&' 9. "#$%&'
+,-.,/"0"123#4,
-/"0"123#4,
Sadr!aj
A. OPIS ME"UPREDMETNE TEME, !
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U#ENJA I POU#AVANJA ME"UPREDMETNE TEME, !
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME"UPREDMETNE TEME, "
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA O#EKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA, #
E. U#ENJE I POU#AVANJE ME"UPREDMETNE TEME, $%
F. VREDNOVANJE U ME"UPREDMETNOJ TEMI, $!
DODATAK—IZDVOJENO MI$LJENJE, $"
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 4
A. OPIS ME9UPREDMETNE TEME
Gra!anski odgoj i obrazovanje me!upredmetna je tema "ija je svrha osposobiti i osna#iti u"enike za aktivno i u"inkovito obavljanje gra!anske uloge. To podrazumijeva odgovorne "lanove razredne, $kolske, lokalne, dr#av-ne, europske i globalne zajednice. Gra!anski odgoj i obrazovanje omogu%ava u"enicima lak$e snala#enje u plura-listi"kome dru$tvu u kojem #ive, pouzdanje u vlastite snage i pronala#enje vlastitih odgovora i rje$enja za aktual-ne dru$tvene probleme i izazove. Stjecanjem gra!anske kompetencije, koja uklju"uje gra!ansko znanje, vje$tine i stavove, u"enici se osposobljavaju za uspje$no sudjelovanje u #ivotu demokratske zajednice.
Gra!anski odgoj i obrazovanje obuhva%a znanja o pravima, du#nostima i odgovornostima pojedinca, obilje#jima demokratske zajednice i politi"kim sustavima. Vje$tine na razvoj kojih je Gra!anski odgoj i obrazovanje ponajvi-$e usmjeren su kriti"ko mi$ljenje i komunikacijske vje$tine potrebne za dru$tveno i politi"ko sudjelovanje. Od-govornost, uva#avanje razli"itosti i solidarnost temeljne su vrijednosti koje se promi"u u"enjem i pou"avanjem Gra!anskoga odgoja i obrazovanja, a osobita va#nost pridaje se razvoju odgovornoga odnosa prema javnim do-brima i spremnosti doprino$enju zajedni"komu dobru.
Za razvoj gra!anske kompetencije nije dovoljno da u"enici samo poznaju ljudska prava, politi"ke koncepte i pro-cese, ve% je potrebno omogu%iti prakticiranje demokratskih na"ela unutar $kolskoga #ivota i dru$tvene zajedni-ce. Demokratizacija $kole i demokratsko $kolsko ozra"je temeljne su pretpostavke uskla!enosti demokratskih vrijednosti kojima se u"enici pou"avaju i njihova izravnoga iskustva. Uspjeh pou"avanja Gra!anskoga odgoja i obrazovanja ovisi o tome ho%e li, i u kojoj mjeri, u"enici u tome pou"avanju prona%i svoj vlastiti interes i mogu%-nost samoostvarenja.
Posebnosti Gra!anskoga odgoja i obrazovanja su kori$tenje metoda suradni"koga i iskustvenoga u"enja te u"e-nje izvan $kole. U sredi$tu se nalazi u"enje tra#enjem, analizom i vrednovanjem informacija, "ime se stvara okru-#enje u kojem vrijednosti nisu nametnute, ve% proizlaze iz u"enja i #ivotnoga iskustva pojedinca. Suradni"kim u"enjem u"enici razvijaju vje$tine potrebne za suradnju u svim aspektima #ivota. Povezivanjem u"enja u $ko-li i izvan $kole u"enici oblikuju cjelovito iskustvo aktivnoga gra!anstva. Odgajati i obrazovati za gra!anstvo zna-"i pridavati jednaku va#nost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome dru$tvu.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UCENJA I POUCAVANJA ME9UPREDMETNE TEME
Ciljevi u"enja i pou"avanja su:
1. razvijati gra!ansku kompetenciju koja u"enicima, kao informiranim, aktivnim i odgovornim "lanovima dru$tvene zajednice, omogu%uje u"inkovito obavljanje gra!anske uloge
2. usvojiti znanja o ljudskim pravima, du#nostima i odgovornostima gra!anina, politi"kim konceptima, proce-sima i politi"kim sustavima, te obilje#jima demokratske zajednice i na"inima sudjelovanja u njezinu politi"-kome i dru$tvenome #ivotu
3. promicati demokratska na"ela u zajednici unutar i izvan $kolskoga #ivota, razvijati kriti"ko mi$ljenje i vje$ti-ne argumentiranja te komunikacijske vje$tine potrebne za dru$tveno i politi"ko sudjelovanje u procesu obli-kovanja cjelovitoga iskustva aktivnoga gra!anstva
4. razvijati odgovornost, uva#avanje razli"itosti i solidarnost kao temeljne vrijednosti u demokratskome $kol-skom ozra"ju i $iroj demokratskoj zajednici.
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 5
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME9UPREDMETNE TEME
Me!usobnim pro#imanjem i nadopunjavanjem sadr#aja triju klju"nih domena Gra!anskoga odgoja i obrazova-nja ostvaruju se ciljevi koje #elimo posti%i u"enjem i pou"avanjem me!upredmetne teme. Metodama pou"ava-nja u formalnome obrazovanju, neformalnome i informalnome u"enju, stje"u se znanja i vje$tine te se oblikuju stavovi va#ni za cjelo#ivotno u"enje gra!ana. Na"ini uklju"ivanja u"enika, kao i realizacija odgojno-obrazovnih procesa, ovise o okru#enju u kojem #ive te o motiviranosti i zainteresiranosti za uklju"ivanje u #ivot zajednice. Zbog toga %e svaki odgajatelj i u"itelj prilagoditi sadr#aj iz domene na na"in koji %e najbolje odgovarati okru#enju u kojem se nalazi i nastavnomu predmetu koji pou"ava.
Ljudska prava neophodan su preduvjet razvoja demokratskoga dru$tva u kojemu u"enici sudjeluju u aktivnosti-ma va#nima za njihov osobni razvoj i razvoj dru$tva. Mladim ljudima stalo je do za$tite ljudskih prava te su zato nositelji demokratskih promjena i promicatelji demokratskih vrijednosti. Svojim aktivnim sudjelovanjem u ra-zredu i $koli u"enici prakticiraju znanja i stje"u vje$tine demokratskoga odlu"ivanja, a potom i politi"koga sudje-lovanja u dono$enju odluka va#nih za okolinu u kojoj #ive i rade.
Demokracija, promatrana kao model odlu"ivanja u zajednici, obuhva%a uklju"ivanje u"enika u procese stvaranja pravila koja %e po$tovati i time doprinositi jednakosti i uva#avanju razli"itosti u zajednici i dru$tvu. Odgoj i obra-zovanje za demokratsko gra!anstvo ja"a dru$tvenu povezanost, me!usobno razumijevanje i solidarnost. Najve-%i dio u"enja o demokraciji obuhva%a znanja, vje$tine i stavove o demokratskoj vlasti kao i kriti"ko razmi$ljanje o nepo$tovanju demokracije i mehanizmima za$tite. Politi"ki procesi tako!er utje"u na formiranje aktivnog gra-!anina, te se izborima za razredno vodstvo ili glasanjem na izborima ne bi smjela iscrpiti politi"ka funkcija u"e-nika. Treba ih poticati da razli"itim oblicima sudjelovanja u politi"kome #ivotu preuzimaju odgovornost za za-jedni"ko dobro.
Sadr#aji domene civilno dru!tvo u"enika usmjeravaju na aktivno djelovanje u zajednici. Dru$tvenom partici-pacijom u"enik stje"e znanja, razvija vje$tine i oblikuje stavove o va#nosti uskla!ivanja osobnih i zajedni"kih in-teresa u zajednici i sudjelovanju svih gra!ana u doprino$enju zajedni"komu dobru. Da bi uop%e do$lo do par-ticipacije, neophodno je da gra!ani raspola#u bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga dru$tva. Stoga su mediji va#ni u komunikacijskim procesima. Upoznaju%i sudjelovanje u civilnome dru$tvu, u"enik reagira na dru$tvenu isklju"enost. Priprema se za uspje$no djelovanje, za uo"avanje problema u zajednici, istra#ivanje, predlaganje rje$enja i uklju"ivanje u razli"ite aktivnosti. Zalaganjem u okviru civilnoga dru$tva, sudjelovanjem u radu udruga i nevladinih organizacija promi"e zajedni"ki interes koji je u po"etku usmjeren na interes razre-da, $kole ili lokalne zajednice, a kasnije prerasta u gra!ansku inicijativu u kojoj gra!ani javno djeluju i zala#u se za promicanje vlastitih ideja za dobrobit dru$tva.
#13%)"#"+1(
'$4&25+ !"+*+
&%8(5"+?#$+
?#*#'#1( &"4@3*(
Gra:anski odgoj i obrazovanje Aktivan gra:anin
4,#3# 5+5( 4,#3#
(&"D#*# "+6*($
4!("7+7+ #53-+
6&"+*'$%
(2(71# # 2(?#$+'1# "+6*($
4 !"%&8%31#8 54"#54'48#8+
2+3 "+6"%&1% 6+$%&1#?%
!"($%531(
!(&46%31#@3*(
Grafi!ki prikaz me"upredmetne teme
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—6
!"#$%&'()'*'
+. ,-&!#% .. ,-&!#% /. ,-&!#% 0. ,-&!#% 1. ,-&!#%
— Odgovorno se pona;a u skladu s dje=jim pravima u svakodnevnom Bivotu. — Aktivno zastupa dje=ja prava.
— Odgovorno se pona;a u skladu s ljudskim pravima u svakodnevnom Bivotu. — Aktivno zastupa ljudska prava.
— Promi;lja o razvoju ljudskih prava. — Razumije ulogu temeljnih dokumenata u za;titi ljudskihz prava. — Promi=e ljudska prava. — Promi=e pravo na obrazovanje. — Promi=e ravnopravnost spolova.
— Aktivno sudjeluje u za;titi ljudskih prava. — Razumije ulogu institucija i organizacija u za;titi ljudskih prava. — Promi=e ljudska prava. — Promi=e ravnopravnost spolova. — Promi=e prava nacionalnih manjina.
— Aktivno sudjeluje u za;titi ljudskih prava. — Razumije ulogu institucija i organizacija u za;titi ljudskih prava. — Promi=e pravo na rad.
$234&)',-"'
— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici.
— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici.
— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici. — Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj.
— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici. — Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj.
— Promi=e pravila demokratske zajednice. — Sudjeluje u odlu=ivanju u demokratskoj zajednici. — Razumije ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj.
,-*-!54 $)#67*4
— Sudjeluje u zajedni=kom radu u razredu. — Promi=e solidarnost u razredu. — Promi=e kvalitetu Bivota u razredu. — Promi=e razvoj razredne zajednice.
— Sudjeluje u aktivnostima ;kole. — Promi=e solidarnost u ;koli. — Promi=e kvalitetu Bivota u ;koli. — Promi=e razvoj ;kolske kulture.
— Aktivno sudjeluje u projektima lokalne zajednice. — Doprinosi dru;tvenoj solidarnosti. — Promi=e kvalitetu Bivota u lokalnoj zajednici. — Razumije utjecaj korupcije na Bivot gra:ana.
— Aktivno se uklju=uje u rje;avanje dru;tvenih problema civilnoga dru;tva. — Dobrovoljno sudjeluje u dru;tveno korisnome radu. — Promi=e kvalitetu Bivota u civilnome dru;tvu.
— Aktivno sudjeluje u gra:anskim inicijativama. — Promi=e kvalitetu Bivota u civilnome dru;tvu. — Promi=e antikorupciju.
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 7
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OCEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA
Domena ljudska prava podrazumijeva usvajanje znanja, stjecanje vje$tina i razvijanje stavova u kontekstu up-oznavanja i prakticiranja dje"jih i ljudskih prava. U"enici upoznaju na"ine ostvarivanja svojih prava na konkret-nim primjerima iz svakodnevnoga #ivota. Promicanje i za$tita ljudskih prava preduvjeti su punog razvoja svake osobe, a njima se potvr!uje sloboda i dostojanstvo pojedinca kao ljudskoga bi%a. U"enici razumiju da nije dovol-jno samo poznavati ljudska prava, nego ih trebaju biti sposobni i za$tititi. Razumiju i mogu primijeniti instru-mente i mehanizme za$tite dje"jih i ljudskih prava. U"enici prepoznaju slu"ajeve diskriminacije i procjenjuju kako primjereno reagirati, odnosno kome se i kako obratiti za pomo%. Prihva%aju%i razli"itost kao zna"ajku iden-titeta svakoga pojedinca, u"enici razvijaju osjetljivost za druge i druga"ije i prevladavaju stereotipe i predrasude. Dugoro"ni cilj odgoja i obrazovanja za ljudska prava je stvaranje kulture po$tovanja razli"itosti utemeljene na univerzalnim vrijednostima ljudskih prava kao i na razvijanju sustava njihove u"inkovite za$tite.
Ljudska prava
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—8
!"#$%&' ()'*' (') – +. ,-&!#%
4$84"54-49)':4*5' 4;2&-*'5"'
:5'5"2 *"267-52 %7'*4*- ()2(4)#&2 :' 4%7*')-*'5"2 4;2&-*'5"'
'.+.+.
(45'6' %2 # %&!'$# % $"2;"-3 ()'*-3' # %*'&4$52*5432 <-*47#
Svojim rije=ima navodi dje=ja prava.
Primjenjuje dje=ja prava u svakodnevnim situacijama.
Pridaje vaBnost dje=jim pravima.
— obiljeBiti Dje=ji tjedan (sat razrednika, izvanu=ioni=ka nastava)
— organizirati kviz o dje=jim pravima (mreBno)
— obiljeBiti Me:unarodni dan dje=jih prava (integrirano)
'.+...
'&7-*54 :'%7#(' $"2;"' ()'*'
Uz pomo> u=itelja navodi primjere kr;enja i na=ine za;tite dje=jih prava u svakodnevnim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru o dje=jim pravima i daje prijedloge vezane uz za;titu dje=jih prava u svakodnevnim situacijama.
Zastupa jednaka prava za svako dijete.
— sura:ivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dje=jih prava (Dru;tvo Na;a djeca, udruge civilnoga dru;tva)
— pisati tematske dje=je poruke za usmjeravanje pozornosti javnosti na dje=je potrebe i prava (Hrvatski jezik, Likovna kultura)
— postaviti razredni Sandu=i> povjerenja za komentare o kr;enju dje=jih prava
&!"#;5- %'$)<'"-
(7*%61#
1. Prava i odgovornosti u=enika u razredu i ;koli2. Eto u=initi ako se dje=ja prava kr;e
!"%!("4,%1#
1. Koja prava (ne) ostvaruju moji prijatelji iz razreda i ;kole i kako im mogu pomo>i
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—9
!"#$%&' ()'*' (') – .. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
'...+.
(45'6' %2 # %&!'$# % $"2;"-3 ()'*-3' # %*'&4$52*5432 <-*47#
Svojim rije=ima opisuje ljudska prava.
Primjenjuje ljudska prava u skladu sa svojim iskustvom i potrebama.
Pridaje vaBnost ljudskim pravima i odgovornostima.
— analizirati temeljna ljudska prava iz svakodnevnice u skupinama (integrirano)
— sudjelovati u Dje=jem forumu (4. i 5. razred)
— obiljeBiti posebne dane (Dan ljudskih prava, Dan sje>anja na Vukovar i sl.) (Priroda i dru;tvo, Hrvatski jezik, Priroda, Povijest, sat razrednika)
— sudjelovati u istraBiva=kim projektima o diskriminaciji na razli=itim osnovama (integrirano, me:upredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
— postaviti razredni i ;kolski Sandu=i> povjerenja za komentare o kr;enju dje=jih prava
'.....
'&7-*54 :'%7#(' $"2;"' ()'*'
Navodi primjere kr;enja i na=ine za;tite ljudskih prava u svakodnevnim situacijama.
Raspravlja o pona;anjima i okolnostima u svakodnevnim situacijama koje oteBavaju primjenu ljudskih prava.
Zastupa jednaka prava za svaku osobu.
— organizirati kviz na ;kolskoj i me:u;kolskoj razini i raspravu o primjerima (ne) odgovornosti pojedinaca (sat razrednika, Priroda)
— uklju=iti se u akcije Crvenoga kriBa
— uklju=iti se u akcije Dru;tva Na;a djeca
— koristiti se medijskim tekstovima za raspravu o ljudskim pravima (Hrvatski jezik, Likovna kultura, me:upredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
&!"#;5- %'$)<'"-1. Ljudska prava i odgovornosti2. Eto u=initi ako se ljudska prava kr;e 3. Dru;tveno sudjelovanje (rasprave, akcije)4. Stereotipi i predrasude
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—10
!"#$%&' ()'*' (') – 8. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
'./.+.
()43-6!"' 4 )':*4"# !"#$%&-= ()'*'
Obja;njava promjene koje su se dogodile u razvoju ljudskih prava.
IstraBuje povijesni razvoj ljudskih prava.
Promi=e razvoj i napredak ljudskih prava.
— istraBivati i prikazati razvoj ljudskih prava (integrirano, Povijest, projektno)
'./...
)':#3-"2 #!48# 7232!"5-= $4Ņ'7' 4 :'67-7- !"#$%&-= ()'*'
Navodi temeljne dokumente o za;titi ljudskih prava
Pronalazi i povezuje sadrBaj dokumenata o za;titi ljudskih prava s primjerima iz svakodnevnice.
Promi=e vrijednosti temeljnih dokumenata o za;titi ljudskih prava.
— istraBivati razli=ite dokumente Republike Hrvatske (Ustav Republike Hrvatske), Vije>a Europe i Europske unije u podru=ju ljudskih prava (Povijest, u svim razredima, Geografija)
— uo=avati kr;enje ljudskih prava te na temelju prou=enih dokumenata predlagati rje;enja radi njihove za;tite (integrirano, Povijest)
'././.
()43-;2 !"#$%&' ()'*'
Navodi i obrazlaBe primjere diskriminacije po razli=itim osnovama.
Prepoznaje slu=ajeve diskriminacije u svakodnevnim situacijama i primjereno reagira na njih.
Protivi se predrasudama i stereotipima.
— pripremati i organizirati sudjelovanje u humanitarnim akcijama
— posjetiti razli=ite organizacije koje promi=u ljudska prava (Povijest)
— sura:ivati s udrugama i institucijama koje se bave ostvarivanjem prava osoba s invaliditetom (Vjeronauk, me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje)
— sudjelovati na tribinama na teme diskriminacije na razli=itim osnovama, predrasude i stereotipi (Hrvatski jezik, Engleski jezik, Povijest, Priroda, me:upredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
— sudjelovati na radionici Prevencije trgovanja ljudima
— organizirati debatu (Ako debatni klub ne djeluje u ;koli, debatu realizirati u sklopu sata razrednika.)
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—11
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
'./.0.
()43-;2 ()'*4 5' 49)':4*'5"2
Obja;njava ;to je pravo na obrazovanje.
PredlaBe na=ine za;tite prava na obrazovanje u zajednici.
ZalaBe se za promicanje prava na obrazovanje.
— kriti=ki argumentirati u=inkovitost prava na obrazovanje u lokalnoj zajednici (integrirano, Povijest, Hrvatski jezik)
— predlagati na=ine za;tite prava na obrazovanje u okviru projektne nastave
'./.1.
()43-;2 )'*54()'*54%7 %(4!4*'
ObrazlaBe povijesnu i dru;tvenu uvjetovanost u odnosu na poloBaj i participaciju Bena i mu;karaca.
Obja;njava stereotipe o mu;karcima i Benama u svakodnevici i medijima.
Prepoznaje diskriminaciju na osnovi spola i primjereno reagira.
ZalaBe se za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama.
— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta: Povijest, Biologija, Vjeronauk; sat razrednika i me:upredmetnim temama: Zdravlje i Osobni i socijalni razvoj
— tematski ili projektno u radionicama
&!"#;5- %'$)<'"-
(7*%61# 1. Podru=ja i generacije ljudskih prava 2. Temeljni dokumenti o za;titi ljudskih prava3. Diskriminacija 4. Stereotipi i predrasude5. Dru;tveno sudjelovanje6. Pravo na obrazovanje
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—12
!"#$%&' ()'*' (') – 9. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
'.0.+.
'&7-*54 %#$"2!#"2 # :'67-7- !"#$%&-= ()'*'
Uo=ava aktualne probleme u zajednici i obja;njava poloBaj ljudskih prava.
Koristi se vje;tinama raspravljanja u debatama, tribinama i okruglim stolovima o za;titi ljudskih prava.
Vrednuje odnos prema ljudskim pravima u zajednici.
— prikupljati primjere iz lokalne zajednice te predlagati rje;enja za njihovu za;titu (sati razrednika)
— posjetiti institucije (sudovi, pravobranitelji)
'.0...
)':#3-"2 #!48# -5%7-7#,-"' - 4)8'5-:',-"' # :'67-7- !"#$%&-= ()'*'
Opisuje djelokrug institucija i ulogu organizacija u za;titi ljudskih prava.
Koristi se prikladnim na=inima i mehanizmima obra>anja institucijama i organizacijama nadleBnima za odre:eno kr;enje ljudskih prava.
Po;tuje institucije i organizacije nadleBne za kr;enje ljudskih prava i uvaBava njihovu funkciju.
— istraBiti ulogu institucija koje se bave promicanjem i za;titom ljudskih prava na podru=ju Republike Hrvatske i ;ire (sati razrednika, integrirano, Povijest)
— uklju=iti se u tribine i okrugle stolove vezane uz za;titu ljudskih prava
— sudjelovati u akcijama sprje=avanja nedemokratskih postupanja vlasti
— obra>ati se institucijama radi za;tite ljudskih prava
'.0./.
()43-;2 !"#$%&' ()'*'
Navodi prilike i mogu>nosti vezane uz ljudska prava u kojima moBe sudjelovati kao aktivan gra:anin zajednice.
PredlaBe na=ine organiziranja akcija u zajednici vezane uz pitanja ljudskih prava.
Vrednuje provedene aktivnosti i svoju ulogu.
— upoznati javnost s na=inima aktivnoga sudjelovanja i za;tite ljudskih prava koja su im povrije:ena u zajednici
— istraBivati ljudska prava i i sudjelovati u njihovu promicanju tijekom projekata (Projekt gra:anin, simulacija sjednice Hrvatskoga sabora, simulacija su:enja)
'.0.0.
()43-;2 )'*54()'*54%7 %(4!4*'
Obja;njava najvaBnije pojmove uz ravnopravnost spolova.
Navodi ustanove koje ;tite ravnopravnost spolova i obja;njava njihovu ulogu.
Prepoznaje spolnu diskriminaciju i primjereno reagira na nju.
Razvija aktivan i odgovoran odnos prema osobama razli=itoga spola.
ZalaBe se za ravnopravnost spolova u svakodnevnim situacijama.
— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta: Povijest, Biologija, Vjeronauk, Etika i Psihologija i s me:upredmetnim temama: Zdravlje i Osobni i socijalni razvoj
— tematski ili projektno u radionicama
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—13
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
'.0.1
()43-;2 ()'*' 5',-45'!5-= 3'5"-5'
Navodi ustavna i zakonska prava nacionalnih manjina.
IstraBuje probleme s kojima se susre>u pripadnici nacionalnih manjina.
Po;tuje prava nacionalnih manjina.
ZalaBe se za integraciju pripadnika nacionalnih manjina.
— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta: Povijest, Geografija, Vjeronauk, Etika i s me:upredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj
&!"#;5- %'$)<'"-
(7*%61#
1. Na=ini za;tite ljudskih prava u zajednici2. Nacionalni i me:unarodni instrumenti za;tite ljudskih prava 3. Mogu>nosti u kojima u=enik moBe sudjelovati kao aktivan gra:anin zajednice 4. Dru;tveno sudjelovanje (civilno dru;tvo, gra:anski neposluh)5. Spol, spolni identitet6. Prava nacionalnih manjina, kulturni pluralizam
!"%!("4,%1#
1. Rezultati akcija u zajednici
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—14
!"#$%&' ()'*' (') – :. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
'.1.+.
'&7-*54 %#$"2!#"2 # :'67-7- !"#$%&-= ()'*'
Uo=ava i razlikuje diskriminaciju na razli=itim osnovama.
Koristi se prikladnim na=inima i mehanizmima obra>anja nadleBnim institucijama radi za;tite povrije:enih prava.
Protivi se svakom obliku diskriminacije.
— prikupljati primjere iz europske ili globalne zajednice u kontekstu za;tite ljudskih prava te predlagati rje;enja za njihovu za;titu (integrirano, Povijest, Politika i gospodarstvo, Geografija)
— posjetiti institucije (sudovi, pravobranitelji)
'.1...
)':#3-"2 #!48# -5%7-7#,-"' - 4)8'5-:',-"' # :'67-7- !"#$%&-= ()'*'
Razumije koncept pravne drBave i vladavine prava.
Prepoznaje slu=ajeve zlouporabe ovlasti i primjereno reagira.
Smatra da svatko ima pravo na po;teno i nepristrano su:enje.
— posjetiti institucije (Politika i gospodarstvo)
— uklju=iti se u akcije sprje=avanja nedemokratskih postupanja vlasti
'.1./.
()43-;2 ()'*4 5' )'$
Obja;njava ;to je pravo na rad.
PredlaBe na=ine za;tite prava na rad u zajednici.
Zastupa za;titu prava na rad.
— pisati predstavke i peticije
— sudjelovati na simulacijama su:enja i simulacijama sjednica Hrvatskoga sabora
&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#
1. Sustav za;tite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj 2. Nacionalni i me:unarodni instrumenti za;tite ljudskih prava 3. Politi=ko i dru;tveno sudjelovanje4. Mogu>nosti (na=ini) uporabe rezultata akcija u novim situacijama i unaprje:enja aktivnoga gra:anstva
!"%!("4,%1#
1. Mogu>nosti povezivanja sustava za;tite ljudskih prava s praksom
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 15
Demokracija
Usvajanjem znanja i vje$tina te oblikovanjem demokratskih stavova u"enici stje"u kompetencije za razlikovanje i razumijevanje pravno ure!enih sustava i samostalno odlu"ivanje. U"enici primjereno svojoj dobi upoznaju na-"ine i mogu%nosti sudjelovanja u politi"kim odlukama u zajednici kojoj pripadaju. Razlikovanjem demokratskih na"ela i promicanjem demokratskih vrijednosti donose odluke vezane uz prakti"nu primjenu u razredu, $koli, lokalnoj zajednici ili $ire.
U"enici poznaju i razumiju osnovne politi"ke koncepte i procese, prepoznaju va#nost politi"kih odluka za vlasti-ti #ivot. Kriti"ki prosu!uju utjecaj politi"kih odluka na uspostavljanje demokratskih vrijednosti i zauzimaju stav u odnosu na njih. Prepoznaju i prakticiraju raspolo#ive mogu%nosti sudjelovanja i odlu"ivanja u javnim poslovima.Tako!er, upoznaju strukturu vlasti u Republici Hrvatskoj na lokalnoj, regionalnoj i dr#avnoj razini te polo#aj Re-publike Hrvatske u Europskoj uniji. Analiziraju i prosu!uju u"inkovitost demokratskoga ustroja s gledi$ta gra-!anina. Sudjeluju u dono$enju odluka te sudjeluju na izborima kao glasa"i ili kandidati.
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—16
$5;/&)',-"a (2) – +. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
9.+.+.
()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2
Opisuje svojim rije=ima pojmove: zajednica, pravila.
Navodi najvaBnija razredna i ;kolska pravila i svojim ih rije=ima obja;njava.
PredlaBe razredna pravila,uo=ava njihova kr;enja te ih komentira.
Prihva>a da se radi dobrobiti zajednice svi trebaju pridrBavati odre:enih pravila te da je pravedno odlu=ivanje vaBno za uspjeh svih u razredu i ;koli.
— sati razrednika tijekom cijeloga ciklusa
— izraditi plakat s pravilima, razrednim znakom i posljedicama kr;enja pravila
— me:upredmetna tema Osobni i socijalni razvoj
9.+...
%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-
Obja;njava svojim rije=ima pravila za izbore u razredu i izbore u vije>e u=enika.
Opisuje poBeljna obiljeBja kandidata.
Sudjeluje u izborima i u ostalim procesima dono;enja odluka.
Prepoznaje kr;enje pravila izbora i primjereno reagira na njih.
Uo=ava prednosti predstavljenih kandidata.
Prihva>a da pojedinci u razredu mogu imati razli=ite uloge i odgovornosti, ali i zajedni=ki cilj.
ZalaBe se za pridrBavanje pravila u razredu.
— sati razrednika tijekom cijeloga ciklusa
— na primjeru filma ili knjige analizirati osobine likova djece i njihove postupke (integrirano)
— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#1. Povezivanje pravila s pravima i odgovornostima 2. Odlu=ivanje u razredu i ;koli3. Prihvatljiva i neprihvatljiva pona;anja
!"%!("4,%1#
1. Sudjelovanje u rje;avanju problema u razredu i u ;koli
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—17
$5;/&)',-"' (2) – .. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
9...+.
()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2
Opisuje svojim rije=ima pojmove: politika, dru;tvo, demokracija, republika, ropstvo, carstvo.
Opisuje demokratsko dono;enje odluka u Vije>u u=enika.
ObrazlaBe svoje ideje i stajali;ta vaBna za odlu=ivanje po;tuju>i mi;ljenja drugih.
Prihva>a da se radi dobrobiti zajednice svi trebaju pridrBavati odre:enih pravila i da je pravedno odlu=ivanje vaBno za uspjeh svih =lanova zajednice.
— povezati sa sadrBajima iz nastavnog predmeta Povijest
— sati razrednika tijekom cijelog ciklusa
9.....
%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-
Opisuje postupke pravednog odlu=ivanja i ispravljanja u=injene nepravde ili ;tete.
Opisuje svojim rije=ima ;to je pravo na informaciju.
Imenuje najvaBnije institucije lokalne vlasti.
Prepoznaje nepravednost postupaka u svakodnevnom Bivotu i ;koli te primjereno reagira na njih.
Uo=ava vaBnost informiranja i ulogu medija u informiranju te ih preispituje.
PredlaBe teme o kojima bi Vije>e u=enika moglo raspravljati.
ZalaBe se za demokratske stavove i vrijednosti.
— sati razrednika tijekom cijeloga ciklusa
— analizirati tematske =lanke iz medija i organizirati rasprave (integrirano)
— sudjelovati u radu dje=jih vije>a u lokalnoj zajednici
— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#1. Politika, dru;tvo, demokracija, republika (javna stvar), carstvo, ropstvo2. Pravedno odlu=ivanje (proces demokratskoga odlu=ivanja) 3. NajvaBnije institucije lokalne vlasti (op>ina, grad, Bupanija)4. Dokumenti kojima se ure:uje rad ;kole (ku>ni red, pravilnik o ocjenjivanju, pedago;ke mjere)5. Uloga medija u informiranju
!"%!("4,%1# 1. Ovlasti institucija lokalnih vlasti
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—18
$5;/&)',-"' (2) – 8. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
9./.+.
()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2
Opisuje pojmove politika, vlast, politi=ke stranke, ideologija, demokracija.
Navodi najpoznatije hrvatske politi=ke stranke i njihove =elnike.
Razlikuje Ustav i zakone.
Prepoznaje vaBnost politike i najvaBnijih politi=kih odluka u svakodnevnome Bivotu.
Prepoznaje razlike izme:u direktnoga i indirektnoga sudjelovanja u procesima dono;enja politi=kih odluka.
Smatra da politi=ke odluke izravno utje=u na Bivote svih nas.
— povezati sa sadrBajima nastavnog predmeta Povijest
— posjetiti predstavnike politi=ke vlasti (sat razrednika, integrirano)
— me:upredmetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
9./...
%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-
Razlikuje neposrednu od predstavni=ke demokracije.
Razlikuje demokratske od nedemokratskih reBima.
Razlikuje vrste pravednosti (proceduralnu, korektivnu i distributivnu pravdu).
Prepoznaje vaBnost razli=itosti i pluralizma u demokraciji.
Analizira politi=ke odluke, doga:aje i procese s gledi;ta demokratskih vrijednosti.
Preuzima odgovornost za svoje odluke i izbore.
Shva>a da je razli=itost mi;ljenja vaBna u demokraciji.
— povezati sa sadrBajima nastavnog predmeta Povijest
— sati razrednika tijekom cijeloga ciklusa (izborni procesi u razredu i ;koli)
— projektima (integrirano i sat razrednika)
— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
9././.
)':#3-"2 #%7)4"%7*4 *!'%7- # )2(#9!-,- =)*'7%&4"
Obja;njava ;to je ustavna vlast i trodioba vlasti.
Navodi ustrojstvo zakonodavne, izvr;ne i sudbene vlasti.
Navodi tko su predstavnici pojedine vlasti (Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, sudovi).
Povezuje i uspore:uje svoj poloBaj gra:anina Republike Hrvatske i gra:anina Europske unije.
Prepoznaje koja su pitanja u djelokrugu odre:enog ogranka vlasti (zakonodavne, izvr;ne, sudbene).
Shva>a potrebu postojanja trodiobe vlasti kako bi se me:usobno ograni=avale i nadzirale.
— sati razrednika tijekom svih ciklusa
— povezati sa sadrBajima nastavnog predmeta Geografija
— posjetiti institucije hrvatske vlasti (sat razrednika, integrirano)
— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—19
&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#1. Politika, vlast, politi=ke stranke, ideologija2. Hrvatske politi=ke stranke3. Ustav i zakoni4. Neposredna i predstavni=ka demokracija5. Trodioba vlasti6. Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, sudovi7. Republika Hrvatska i Europska unija
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—20
$5;/&)',-"' (2) – 9. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
9.0.+.
()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2
ObrazlaBe osnovne politi=ke koncepte i procese.
ObrazlaBe za;to se ljudi udruBuju u politi=ke zajednice.
Obja;njava na=in formiranja i ulogu demokratske vlasti te potrebu ograni=enja i kontrole vlasti.
Prepoznaje vaBnost i posljedice politi=kih odluka za vlastiti Bivot.
Zastupa vaBnost demokratske svijesti politi=ke kulture gra:ana u rje;avanju dru;tvenih i politi=kih problema.
— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta Etika i Povijest; integrirano
— sat razrednika i izvanu=ioni=ka nastava
— projekti
— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj
9.0...
%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-
Obja;njava razliku izme:u demokratskih dru;tava i dru;tava u kojima su ljudi diskriminirani.
Navodi ograni=enja neposredne demokracije.
ObrazlaBe razli=ite utjecaje na stupanj razvoja demokracije.
IstraBuje pro;le i aktualne doga:aje i procese s gledi;ta demokratskih vrijednosti.
Zastupa razvoj demokracije.
— povezati sa sadrBajima nastavnih predmeta Etika, Povijest
— sat razrednika i izvanu=ioni=ka nastava
— sudjelovati u vije>ima mladih u lokalnoj zajednici
9.0./.
)':#3-"2 #%7)4"%7*4 *!'%7- # )2(#9!-,- =)*'7%&4"
Uspore:uje ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i njezine institucije s onima u drugim drBavama u sada;njosti i pro;losti.
Procjenjuje primjerenost institucionalnoga okvira (ustroja politi=ke vlasti) i potrebe da se taj okvir mijenja.
Zastupa svoje interese i interese svoje lokalne zajednice u Hrvatskoj.
— veza s nastavnim predmetom Povijest
— sat razrednika i izvanu=ioni=ki (projekti i posjet institucijama)
&!"#;5- %'$)<'"-(7*%61#1. Mo>, vlast, autoritet 2. Izvori vlasti 3. Potreba ograni=enja i kontrole vlasti 4. Zajedni=ko (op>e) dobro 5. Karakteristike demokratskih i nedemokratskih reBima6. Ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj i njene institucije
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—21
$5;/&)',-"' (2) – :. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
9.1.+.
()43-;2 ()'*-!' $234&)'7%&2 :'"2$5-,2
Obja;njava ;to je dru;tveni ugovor.
Navodi proceduru dono;enja politi=kih odluka, zakona i drugih propisa.
Navodi elemente politi=kog ciklusa.
Kriti=ki preispituje uvrijeBene predrasude i stereotipe o politici i politi=arima.
Prepoznaje razli=ite dimenzije politike na konkretnim primjerima (procesnu, proceduralnu i institucionalnu).
Procjenjuje razli=ite faze politi=kih procesa.
Prati dono;enje i provedbu politi=kih odluka i javnih politika.
Kriti=ki procjenjuje utjecaj interesnih skupina na medije i dono;enje politi=kih odluka.
Shva>a vaBnost dokaza prilikom dono;enja politi=kih odluka.
— veza s nastavnim predmetima Politika i gospodarstvo, Sociologija, Filozofija, Etika, Povijest
— sat razrednika i izvan u=ioni=ka nastava
— povremeno pratiti politi=ke doga:aje u medijima (integrirano)
— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
9.1...
%#$"2!#"2 # 4$!#;-*'5"# # $234&)'7%&4" :'"2$5-,-
ObrazlaBe zna=ajke, prednosti i nedostatke demokracije.
ObrazlaBe ulogu medija i civilnoga dru;tva u oblikovanju demokracije.
Obja;njava ;to je cenzura i autocenzura.
Navodi primjere zlouporabe vlasti i korupcije.
Opisuje koncept demokratizacije ;kole.
Uo=ava slu=ajeve antidemokratskih pojava i tendencija i primjereno reagira na njih.
Prepoznaje i ukazuje na slu=ajeve cenzure i autocenzure.
Prepoznaje slu=ajeve korupcije u svakodnevnom i politi=kom Bivotu i primjereno reagira na njih.
PredlaBe promjene za unaprje:enje Bivota i rada u ;koli.
ZalaBe se za ustavnu i u=inkovitu za;titu manjina.
ZalaBe se slobodu izraBavanja i izno;enja prijedloga, a protivi se cenzuri i autocenzuri.
Shva>a da postoji potreba za u=inkovitim suprotstavljanjem korupciji.
ZalaBe se za demokratizaciju ;kole.
— veza s predmetima Politika i gospodarstvo, Povijest
— sat razrednika tijekom cijelog ciklusa
— izvanu=ioni=ka nastava
— analizirati ulogu medija i civilnoga dru;tva u demokratskim procesima (integrirano)
— me:upremetna tema Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije–uvidom u transparentnost rezultata (npr. izbora, javne nabave, glasovanja)
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—22
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3' /%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
9.1./.
)':#3-"2 #%7)4"%7*4 *!'%7- # )2(#9!-,- =)*'7%&4"
Obja;njava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj.
Navodi kako se biraju zastupnici u Hrvatski sabor, na koji na=in izborni sustav utje=e na sastav Sabora te kako funkcionira Sabor.
ObrazlaBe poloBaj Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Analizira svrsishodnost i u=inkovitost sada;njeg ustroja podru=ne i lokalne uprave i samouprave.
PodrBava interese Hrvatske u europskom i me:unarodnom kontekstu.
— veza s nastavnim predmetima Politika i gospodarstvo i Geografija
— sat razrednika– izvanu=ioni=ka nastava (posjet Saboru Republike Hrvatske i drugim institucijama) u u=enju i pou=avanju Povijesti
— pratiti rad politi=kih kampanja (integrirano)
— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije i Osobni i socijalni razvoj
&!"#;5- %'$)<'"-1. Zna=ajke, prednosti i nedostatci demokracije2. Legalnost, legitimnost, ideologija, izbori, politi=ke stranke, narod, nacija3. Pojednostavljeni model politi=kog ciklusa4. Participativna demokracija5. Korupcija6. Zlouporaba vlasti 7. Uloga medija i civilnoga dru;tva u demokratskome dru;tvu8. Izbori za Hrvatski sabor i izborni sustav9. PoloBaj i mogu>nosti Republike Hrvatske u Europskoj uniji10. Demokratski deficit u Hrvatskoj i %4
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 23
Civilno dru;tvo
Unutar domene civilno dru$tvo razvijaju se znanja, vje$tine i stavovi koji pripremaju i osposobljavaju u"enike za zajedni"ki rad i uklju"enost u promjene u u#oj i $iroj zajednici. Razvijaju se komunikacijske i socijalne vje$tine va#ne za razvoj $kolske kulture kao odra#avanje vrijednosti, vjerovanja, normi, obi"aja i rituala koji se izgra!u-ju tijekom vremena u $kolskoj zajednici. Volontiranje i solidarno djelovanje u"enika postaju dio njihova obras-ca pona$anja za op%e dobro. Sudjelovanjem u akcijama institucionalnih oblika udru#ivanja i djelovanja gra!ana u okviru civilnoga dru$tva (nevladinih organizacija, gra!anskih inicijativa, medija i sl.) u"enicima se pru#a mogu%-nost dru$tvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga. U"enici uo"avaju posljedice odnosa prema jav-noj imovini u civilnome dru$tvu, a promicanjem kvalitete #ivota unaprje!uju #ivotne uvjete, povjerenje, zajed-ni$tvo i dru$tvenu solidarnost me!u gra!anima na svim razinama – od razredne i $kolske do lokalne i globalne.
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—24
,-*-!1/ $)#67*/ (,) – +. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3'/%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
,.+.+.%#$"2!#"2 # :'"2$5-;&43 )'$# # )':)2$#
Opisuje svojim rije=ima dobrobit zajedni=kih aktivnosti u razrednom odjelu.
Uklju=uje se u zajedni=ke aktivnosti razrednog odjela i izvr;ava svoj dio zadatka.
PodrBava uspjeh zajedni=ki plan-iranih aktivnosti.
—integrirano tijekom svih ciklusa
,.+...()43-;2 %4!-$')54%7 # )':)2$#
Opisuje vaBnost me:usobnog pomaganja.
Uklju=uje se u pomaganje vr;njacima u svakodnevnim situacijama uz pomo> odraslih.
Samoinicijativno pomaBe u=enicima kojima je pomo> potrebna.
Pokazuje spremnost za solidarno pona;anje.
—integrirano tijekom svih ciklusa
,.+./.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # )':)2$#
Svojim rije=ima opisuje nenasilno pona;anje i daje primjer za nj.
Davanjem primjera obja;njava vaBnost =uvanja vlastite, tu:e i zajedni=ke imovine.
Sudjeluje u davanju prijedloga nenasilnoga pona;anja i povezuje ih s primjerima iz svakodnevnih situacija.
Koristi se nenasilnom komunikacijom.
Ukazuje na dobrobit =uvanja vlastite, tu:e i zajedni=ke imovine.
PodrBava nenasilno pona;anje.
ZalaBe se za =uvanje vlastite,tu:e i zajedni=ke imovine.
— sat razrednika, Hrvatski jezik, Priroda i dru;tvo
— veza s me:upredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Poduzetni;tvo
,.+.0.()43-;2 )':*4" )':)2$52 :'"2$5-,2
Oprimjeruje i obja;njava osobnu odgovornost pojedinca prema razrednoj zajednici.
Vrednuje utjecaj svojih odluka na razvoj razredne zajednice.
Iskazuje privrBenost razrednoj zajednici.
— osmisliti i prikazati situacije pote;ko>a u razrednoj zajednici i mogu>a rje;enja (integrirano, me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, OdrBivi razvoj, Poduzetni;tvo)
&!"#;5- %'$)<'"-
(7+*%61#1. Solidarnost 2. Nenasilno pona;anje3. Odgovornost u=enika u razrednoj zajednici
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—25
,-*-!1/ $)#67*/ (,) – .. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3'/%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
,...+.%#$"2!#"2 # '&7-*54%7-3' 6&4!2
Opisuje ulogu u=enika u uo=avanju, istraBivanju i rje;avanju problema u ;koli.
Aktivno raspravlja o pitanjima vaBnima za Bivot i rad u ;koli.
IstraBuje i koristi se s vi;e izvora informiranja.
Uspore:uje informacije i kriti=ki ih promi;lja.
ZalaBe se za sudjelovanje u aktivnostima ;kole.
— sudjelovati u izradi ;kolskih ili razrednih novina (mreBno)
— sudjelovati u projektu Gra:anin
— sudjelovati u projektima (integrirano)
— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj
,.....()43-;2 %4!-$')54%7 # 6&4!-
Obja;njava vaBnost solidarnosti.
PredlaBe humanitarne akcije i sudjeluje u njima.
Uklju=uje se u skupinu vr;nja=ke pomo>i.
ZalaBe se za solidarnost u ;koli. — organizirati vr;nja=ku pomo> prema potrebama u razredu i ;koli
— organizirati blagdanske sajmove i sudjelovati u njima
— nau=iti znakovni jezik one koji Bele
,.../.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # 6&4!-
Obja;njava ulogu pojedinca i skupine u poticanju, sprje=avanju i rje;avanju nasilja u ;koli.
Obja;njava primjereno postupanje prema privatnoj i javnoj imovini.
Koristi se tehnikama nenasilnoga rje;avanja sukoba.
Uo=ava i povezuje utjecaj postupanja prema privatnoj i javnoj imovini na kvalitetu Bivota u ;koli.
Smatra da je nenasilna komunikacija vaBna za osobni uspjeh u ;koli i kvalitetan Bivot u ;koli.
Prihva>a odgovornost za postupanje prema privatnoj i javnoj imovini.
— izraditi pravila i odrediti koje su posljedice kr;enja pravila za o;te>ivanje ;kolske imovine i imovine u=enika
— izraditi projekte na temu javne imovine (kulturna ba;tina, okoli; ;kole, dje=ji parkovi, igrali;ta i sl.)
— koristiti se informacijsko-komunikacijskim alatima za izradu prezentacija, plakata, pra>enja transparentnosti
— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj
,...0.()43-;2 )':*4" 6&4!%&2 &#!7#)2
Poznaje svoju ulogu u razvoju ;kolske kulture.
Svojim pona;anjem doprinosi razvoju ;kolske kulture.
ZalaBe se za pozitivnu ;kolsku kulturu.
— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Zdravlje, U=iti kako u=iti, Poduzetni;tvo
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—26
&!"#;5- %'$)<'"-
1. Suradnja i timski rad u istraBivanju i rje;avanju zajedni=kih problema (tema) 2. Solidarnost i dru;tveno koristan rad: pomo> slabijim u=enicima 3. Rad na projektu – koraci u projektu 4. Imovina – privatna i javna5. Ekolska kultura
,-*-!1/ $)#67*/ (,) – 8. ,-&!#%
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3'/%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
,./.+.'&7-*54 %#$"2!#"2 # ()4"2&7-3' !4&'!52 :'"2$5-,2
Obja;njava prednosti sudjelovanja i rada na projektima za doprinos lokalnoj zajednici.
Sudjeluje u radu na projektima u lokalnoj zajednici.
Zastupa svoje ideje i stajali;ta vaBna za lokalnu zajednicu.
— sura:ivati s udrugama civilnoga dru;tva u projektima i akcijama (integrirano)
— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Zdravlje, U=iti kako u=iti, Poduzetni;tvo
,./...$4()-54%- $)#67*254" %4!-$')54%7-
Obja;njava ;to je dobrovoljni dru;tveni rad i koja mu je svrha.
ObrazlaBe oblike dru;tvene isklju=enosti uz primjere.
PredlaBe akcije solidarnosti u ;koli i u lokalnoj zajednici i uz pomo> organizacija civilnoga dru;tva sudjeluje u njima.
Sudjeluje u edukacijama organizacija civilnoga dru;tva s temom dru;tvene isklju=enosti.
Pokazuje privrBenost uzajamnom razumijevanju, po;tovanju, suradnji i solidarnosti na razini razreda, ;kole i dru;tva u cjelini.
— organizirati akcije solidarnosti prema potrebama lokalne zajednice (integrirano)
— me:upredmetne teme: Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj, OdrBivi razvoj, Zdravlje, U=iti kako u=iti, Poduzetni;tvo
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—27
/$0/"1/-/2)'3/*1' /45&-*'1"'
31'1"5 *"567-15 %7'*/*- ()5(/)#&5 3'/%7*')-*'1"5 /45&-*'1"'
,././.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # !4&'!54" :'"2$5-,-
Obja;njava ulogu aktivnog slu;anja u kvalitetnoj komunikaciji.
Navodi na=ine nenasilnoga rje;avanja sukoba i primjere nenasilnoga otpora.
Obja;njava korake medijacije.
Navodi posljedice neodgovornog odnosa prema javnoj imovini u lokalnoj zajednici.
Koristi se aktivnim slu;anjem u komunikaciji.
Koristi se medijacijom i drugim tehnikama nenasilnoga rje;avanja sukoba.
Cuva javnu imovinu.
Promi=e socijalne vje;tine, nenasilnu komunikaciju i mirotvorstvo.
Prihva>a odgovornost za =uvanje privatne i javne imovine.
— me:upredmetna tema Osobni i socijalni razvoj, nastavni predmeti: Psihologija i Sociologija
— snimiti i prikazati dokumentarni film (Hrvatski jezik, Informatika)
— istraBiti posljedice pozitivnog i negativnog odnosa prema javnoj imovini u dru;tvenoj zajednici i objaviti rezultate na ;kolskoj i lokalnoj razini (Matematika, Hrvatski jezik, Biologija, sat razrednika, me:upredmetne teme: Poduzetni;tvo, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije)
,./.0.)':#3-"2 #7"2,'" &4)#(,-"2 5' <-*47 8)'>'5'
Navodi vrste korupcije.
Obja;njava uzroke korupcije i njezine posljedice na gra:ane.
Prepoznaje primjere korupcije u svojemu okruBenju.
Smatra da je korupcija negativna pojava.
— sura:ivati s udrugama civilnoga dru;tva
— me:upredmetne teme: Poduzetni;tvo, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—28
&!"#;5- %'$)<'"-
(7+*%61#
1. Projekti lokalne zajednice
2. Dru;tvena solidarnost
3. Posljedice odnosa prema javnoj imovini u dru;tvenoj zajednici
4. Utjecaj korupcije na civilno dru;tvo
,-*-!1/ $)#67*/ (,) – 9. ,-&!#%
4$84"54-49)':4*5' 4;2&-*'5"'
:5'5"2 *"267-52 %7'*4*- ()2(4)#&2 :'4%7*')-*'5"2 4;2&-*'5"'
,.0.+. '&7-*54 %2 #&!"#;#"2 # )':*4" ,-*-!548' $)#67*'
Obja;njava zna=enje, ulogu i postignu>a civilnoga dru;tva pri rje;avanju problema.
Uklju=uje se u promociju i aktivnosti organizacija civilnoga dru;tva.
ZalaBe se za ulaganje u razvoj organizacija civilnoga dru;tva.
— kriti=ki promi;ljati o problemima (Psihologija, sat razrednika, Povijest, Geografija)
— sudjelovati u akcijama civilnoga dru;tva
,.0...$49)4*4!"54 %#$"2!#"2 # $)#67*254 &4)-%543 )'$#
Navodi humanitarne organizacije i opisuje njihovo djelovanje.
Uklju=uje se i organizira humanitarne aktivnosti u skladu s uo=enim potrebama pojedinaca i civilnoga dru;tva.
Ukazuje na potrebu za humanitarnim djelovanjem.
Smatra da dru;tveno koristan rad doprinosi osobnom razvoju i dru;tvenomu napretku u cjelini.
— sudjelovati u dru;tveno korisnom radu u suradnji s udrugama civilnoga dru;tva
,.0./.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # ,-*-!5432 $)#67*#
Obja;njava dru;tvenu isklju=enost.
Obja;njava uzroke i posljedice virtualnoga nasilja i nasilja u mladena=kim vezama.
Opisuje ulogu nevladinih organizacija.
Reagira na dru;tvenu isklju=enost i nasilno pona;anje.
Sudjeluje u radu nevladinih organizacija i drugih organizacija civilnoga dru;tva.
Preuzima odgovornost za svoje pona;anje i komunikaciju.
ZalaBe se za ostvarivanje ciljeva nevladinih organizacija.
— sudjelovati u akcijama civilnoga dru;tva (me:upredmetne teme: Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, sat razrednika, Psihologija, Etika, Vjeronauk, Hrvatski jezik)
— sudjelovati u aktivnostima i projektima nevladinih organizacija, pratiti i predstaviti informacije objavljene u medijima
— me:upredmetne teme: Poduzetni;tvo, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije i OdrBivi razvoj
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—29
&!"#;5- %'$)<'"-(7+*%61#1. Nevladine organizacije
2. Projekti lokalne zajednice
3. Dru;tvena solidarnost
4. Posljedice odnosa prema javnoj imovini u civilnome dru;tvu
,-*-!1/ $)#67*/ (,) – :. ,-&!#%
4$84"54-49)':4*5' 4;2&-*'5"'
:5'5"2 *"267-52 %7'*4*- ()2(4)#&2 :'4%7*')-*'5"2 4;2&-*'5"'
,.1.+.'&7-*54 %#$"2!#"2 # 8)'>'5%&-3 -5-,-"'7-*'3'
Obja;njava ;to je gra:anska inicijativa i u kojim gra:anskim akcijama moBe sudjelovati.
Navodi korisnost i neovisnost medija u aktivnome sudjelovanju gra:ana u zajednici.
Uspje;no sudjeluje u dono;enju plana djelovanja, istraBiva=kim projektima i gra:anskim akcijama.
Kriti=ki odabire informacije iz vi;e izvora.
Smatra vaBnim sudjelovanje u gra:anskim inicijativama.
Zauzima se za provjerene informacije na osobnoj i dru;tvenoj razini.
— sudjelovati u gra:anskim inicijativama i utvrditi ostvarivanje cilja akcije na lokalnoj i nacionalnoj razini
— sudjelovati na tribinama u organizaciji civilnoga dru;tva i susretima vaBnima za gra:ansko djelovanje
— uklju=iti se u projekte gra:anskoga odgoja i obrazovanja
— Likovna kultura
,.1... *4!457-)' # :'"2$5-,-
ObrazlaBe na=ine na koje moBe volontirati u zajednici.
Volontira u zajednici. Smatra da je ulaganje u javnu imovinu zajedni=ki interes i op>e dobro.
— uklju=iti se u udruge volontera
— organizirati terensku nastavu s volonterskim sadrBajem (Etika, Vjeronauk, Sociologija, Logika i sl.)
— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Poduzetni;tvo, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, U=iti kako u=iti
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
—30
4$84"54-49)':4*5' 4;2&-*'5"'
:5'5"2 *"267-52 %7'*4*- ()2(4)#&2 :'4%7*')-*'5"2 4;2&-*'5"'
,.1./.()43-;2 &*'!-727# <-*47' # ,-*-!5432 $)#67*#
Obja;njava dobrobit ulaganja svih gra:ana u javnu imovinu.
Organizira akcije za informiranje javnosti o pitanjima javne imovine.
Smatra da je ulaganje u javnu imovinu zajedni=ki interes i op>e dobro.
— nastavni predmeti Psihologija, Sociologija
— organizirati terensku i istraBiva=ku nastavu (terenski tjedan) o za;titi prirodnih i kulturnih bogatstava
— Povijest–primijeniti ste=ena povijesna znanja o pojedinom spomeniku ili lokalitetu, primijeniti usvojene procedure rada s povijesnim izvorima na licu mjesta
— Geografija, Biologija, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost
— senzibilizirati javnost na potrebu o=uvanja prirodnih i kulturnih bogatstava
,.1.0.()43-;2 '57-&4)#(,-"#
Obja;njava na=ine borbe protiv korupcije i za;tite od korupcije.
Koristi se osobnim i socijalnim vje;tinama za suzbijanje korupcije.
ZalaBe se za antikorupciju. — sudjelovati u akcijama udruga civilnoga dru;tva za suzbijanje korupcije
— me:upredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetni;tvo, OdrBivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije, U=iti kako u=iti, Zdravlje
&!"#;5- %'$)<'"#(7+*%61#
1. Projekti lokalne i nacionalne zajednice
2. Uklju=ivanje u volonterske udruge i organizacije
3. Suzbijanje korupcije i za;tita na lokalnoj i nacionalnoj razini
!"%!("4,%1#
1. Projekti me:unarodne zajednice
2. Uklju=ivanje u volontiranje na me:unarodnoj razini
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 31
E. UCENJE I POUCAVANJE ME9UPREDMETNE TEME
Iskustva u=enja
U Gra!anskome odgoju i obrazovanju u $kolskoj praksi primjenjuju se razli"ite metode pou"avanja i u"enja ko-jima u"enici usvajaju znanja, vje$tine i vrijednosti te oblikuju stavove. Metodama pou"avanja i u"enja u sklopu me!upredmetne teme Gra!anskoga odgoja i obrazovanja poti"e se aktivno sudjelovanje i odgovornost u"enika u nastavi. Od u"enika koji u nastavnome procesu u"e na taj na"in o"ekuje se aktivnost u kontekstu #ivota u za-jednici. Istra#iva"kim pristupom, problemskim u"enjem, iskustvenim u"enjem temeljenima na prakti"nome radu, odnosno u"enjem djelovanjem i u"enjem do#ivljajima osigurava se visoka razina aktivnosti u"enika. Pou-"avanjem vo!enim otkrivanjem i razgovorom, raspravom i samostalnim u"enjem aktivnost u"itelja se smanjuje, ali se pove%ava u pripremanju neposrednih aktivnosti. U sredi$tu nastavnoga procesa je u"enik koji je aktivan u dru$tvenoj zajednici. Dru$tveno korisnim aktivnostima rje$ava konkretne dru$tvene probleme.
U pou"avanju Gra!anskoga odgoja i obrazovanja poti"u se metode temeljene na iskustvu jer stvarni susreti s ljudima, simulacija situacije i igra uloga ukazuju na pripremljenost u"enika kao subjekta u dru$tvenoj i politi"-koj zajednici. Metodama temeljenima na kriti"koj uporabi medija, primjerice "itanjem, analizom i interpretaci-jom informacija, u"enici sudjeluju u dru$tvenom #ivotu zajednice i time doprinose osobnom razvoju i razvoju zajednice.
Integriranim pou"avanjem i interdisciplinarno$%u nastavnih sadr#aja iz podru"ja Gra!anskoga odgoja i obrazo-vanja sa sadr#ajima iz drugih nastavnih predmeta, projektnom nastavom, tj. istra#ivanjem o nekoj odabranoj in-terdisciplinarnoj temi posti#e se, osim sagledavanja problema s razli"itih aspekata, i socijalna interakcija u"enika $to predstavlja temelj Gra!anskoga odgoja i obrazovanja. Suradni"kim u"enjem i individualiziranim pristupom u"enici usvajaju vrijednosti kao $to su: tolerancija, po$tovanje razli"itosti, ali i razvijanje prosocijalnog pona$a-nja te uo"avaju da #ivot u zajednici uklju"uje odgovornost i argumentirano mi$ljenje kako bi se stvarala zajedni-ca koja u"i.
Sva o"ekivanja mogu%e je realizirati na razini $kole kroz projektni tjedan.
Dijeljenje primjera dobre prakse doprinosi ostvarivanju o"ekivanja u okviru domena $to %e u"enicima omogu%i-ti primjenu znanja, vje$tina i stavova u novim situacijama.
Uloga u=itelja
Iznimno je va#na uloga u"itelja u razvoju kompetencija u"enika i dostizanju visokih razina postignu%a svojih u"enika u Gra!anskome odgoju i obrazovanju. On je u"enicima uzor demokratskoga gra!anina. Njegova uloga je promicati za$titu ljudskih prava i gra!ansku pismenost kojom %e u"enici biti aktivni pokreta"i promjena u de-mokratskoj zajednici. U"itelji u Gra!anskome odgoju i obrazovanju razumiju cilj, svrhu i razvijanje podru"ja, uo-"avaju va#nost konteksta dru$tvenih, kulturnih, politi"kih i ekonomskih doga!aja u lokalnoj i nacionalnoj zajed-nici, ali i $ire, koriste razli"ite metode pou"avanja i u"enja u $koli i izvan nje te se koriste u"inkovitim oblicima rada u nastavnom procesu. Kompetentan u"itelj planira i programira te provodi u"enje u skupini i preko skupi-ne, koristi se individualiziranim pristupom te stvara i odr#ava ozra"je povjerenja, solidarnosti i otvorenosti uz po$tovanje druga"ijih mi$ljenja kao polazi$te za pronala#enje zajedni"koga rje$enja. Osigurava uklju"ivanje i rav-nopravno sudjelovanje svih, probleme u skupini rje$ava koriste%i se nenasilnim metodama i daje povratnu infor-maciju o procesu i rezultatima u"enja, poti"e sudjelovanje u"enika u $kolskome #ivotu i povezivanje $kole s lo-kalnom zajednicom.
U"itelj sagledava probleme iz perspektive u"enika, prihva%a razlike me!u u"enicima i osjetljiv je na potrebe i in-terese svojih u"enika. Tako!er, uo"ava va#nost jednakog pona$anja prema svim u"enicima, uspje$no komunici-ra s drugim u"iteljima i s roditeljima u"enika. Spremno priznaje pogre$ke pred svojim u"enicima i s njima otvo-reno razgovara o kontroverznim temama. Uspje$nost u"itelja ogleda se i u vo!enju rasprava i razmjeni mi$ljenja o doga!anjima u dru$tvenoj zajednici te o dru$tvenome i politi"kome #ivotu u zajednici.
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 32
U"itelj se kontinuirano stru"no usavr$ava. Podru"je Gra!anskoga odgoja i obrazovanja je dinami"no podru"je i zahtijeva cjelo#ivotno u"enje. Aktivno i kriti"ko u"enje za osna#ivanje, sudjelovanje i odgovornost gra!ana kori-sti se vi$estrukim perspektivama te razli"itim sadr#ajima i izvorima u"enja i pou"avanja, uklju"uju%i resurse ci-vilnoga dru$tva. U cjelo#ivotnome u"enju veliku ulogu ima partnerski i suradni"ki odnos izme!u odgojno-obra-zovnih vlasti, u"enika, u"itelja, roditelja i lokalne zajednice.
Materijali i izvori
U ostvarivanju me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje koriste se razli"ita nastavna sredstva: ud#-benici, priru"nici, enciklopedije, interdisciplinarni rje"nici, knji#evna i znanstvena djela, znanstveno-popularni tekstovi. Preporu"uju se i materijali u elektroni"kom obliku dostupni na mre#nim stranicama centara, udruga, Agencije za odgoj i obrazovanje, te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U"enici se koriste nacionalnim i me!unarodnim dokumentima (deklaracije, konvencije, zakoni, pravilnici) kao izvorima normativnih odredbi.
Medijska kultura u usvajanju znanja, stjecanju vje$tina i oblikovanju stavova u"enicima pribli#ava stvarnost te na konkretnim primjerima analiziraju problematiku iz podru"ja demokracije, ljudskih prava i zajednice. Da bi se nastava aktualizirala, uputno je slu#iti se novinskim "lancima, istra#iva"kim studijama s razli"itih razina (&'(-)*+, Vije%e Europe, Europska unija, Republika Hrvatska) i ostalim izvorima informacija, kao i iskustvenim u"e-njem na primjerima iz svakodnevnoga #ivota.
,iva rije" stru"njaka i izvorna stvarnost va#ni su izvori $kolskoga i izvan$kolskoga u"enja.
Detaljan popis izvora u"enja bit %e dostupan u dodatnim nastavnim materijalima.
OkruBenje
Jedna od karakteristika pou"avanja Gra!anskoga odgoja i obrazovanja je iskustveno u"enje, odnosno poveziva-nje u"ioni"ke nastave s posjetom razli"itim institucijama i organizacijama. Takvi posjeti moraju biti dobro osmi-$ljeni i pripremljeni: trebaju biti primjereni dobi, iskustvu i predznanju u"enika. Ako u"enici nisu intelektualno i emocionalno dovoljno zreli, te %e posjete do#ivjeti povr$no i ne%e od njih imati ve%e koristi. Prije samog posje-ta potrebna je detaljna priprema koja uklju"uje relevantne informacije o instituciji koju se posje%uje, pravila po-na$anja i sve $to se mo#e predvidjeti, $to ovisi o iskustvu u"itelja.
Neposredno iskustvo ne mo#e se ni s "im zamijeniti: posve je druga"ije gledati sjednicu Hrvatskoga sabora na -.-u, a druga"ije biti u sabornici za vrijeme sjednice, imati mogu%nost postavljati pitanja zastupnicima. Ovdje je va#no osposobiti i ohrabriti u"enike za javni nastup, za $to je potreban odgovaraju%i trening. Iako ni$ta ne mo#e zamijeniti neposredan rad s u"enicima, u"inkovito je koristiti se novim tehnologijama za slanje materijala u"e-nicima i dobivanje povratnih informacija od njih.
Odre:eno vrijeme
U"enje i pou"avanje Gra!anskoga odgoja i obrazovanja pretpostavlja podjednaku zastupljenost sadr#aja svih do-mena, raspore!enih u odgojno-obrazovne cikluse. Ostvarena o"ekivanja jednog ciklusa omogu%uju kvalitetan prijelaz u sljede%i, nadogradnju podru"ja znanja, vje$tina i stavova i ostvarenje ciljeva Gra!anskoga odgoja i ob-razovanja.
Vremenski okviri za u"enje i pou"avanje nisu odre!eni zavr$etkom pojedinoga razreda, ve% ciklusima. Specifi"nost takve vremenske organizacije ogleda se u prohodnosti izme!u ciklusa. Na taj na"in ostvaruje se pro#imanje $kolskoga i izvan$kolskoga u"enja.
Prvi i drugi obrazovni ciklus usmjeren je na razvijanje pripadnosti razrednoj i $kolskoj demokratskoj zajednici,
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 33
na upoznavanje dje"jih i ljudskih prava i djelovanje u skladu s njima te na razvijanje odgovornoga odnosa prema imovini i financijama. Sadr#aji i o"ekivanja prvih dvaju ciklusa postavljaju temelj u"enju o demokratskoj dru$t-venoj sredini i polazi$te za ostvarenje sadr#aja tre%eg, "etvrtog i petog ciklusa te se stoga mogu promatrati i vre-menski objedinjeno.
Tre%i, "etvrti i peti ciklus usmjereni su na aktivnu primjenu ste"enih znanja i vje$tina i zastupanje stavova u promicanju ljudskih prava, uklju"ivanje u rje$avanje dru$tvenih problema u zajednici te na odgovorno pona$an-je za ostvarivanje osobne i dru$tvene dobrobiti.
U"itelj %e prepoznati mogu%nost prilagodbe vremena sadr#ajima unutar ciklusa u skladu s motivacijom i pre-thodnim postignu%ima u"enika. Na taj na"in potvr!uje se svrha u"enja i pou"avanja Gra!anskoga odgoja i obra-zovanja "ija je osnovna mjera u"enik i njegova uloga aktivnoga gra!anina.
Grupiranje u=enika
Suvremeni oblici u"enja i pou"avanja udru#ivanjem u"enika u skupine poti"u razvijanje pozitivnih suradni"kih odnosa.
U"enici razvijaju odgovornost za svoj uspjeh, ali i uspjeh drugoga. Uklju"ivanjem svih u"enika u neki od oblika grupiranja stvara se demokratsko ozra"je prihva%anja, tolerancije i solidarnosti u kojem %e svaki u"enik do#ivje-ti uva#avanje, priznanje i pohvalu.
Za realizaciju me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje po#eljne su heterogene skupine koje, sas-tavljene od u"enika razli"itih predznanja i sposobnosti, pru#aju mogu%nost napretka svakom pojedincu. Stalne izmjene suradni"koga i samostalnoga rada poti"u aktivnost i motiviranost u"enika.
Sve skupine mogu imati isti zadatak ili svaka skupina mo#e raditi na razli"itome zadatku. Unutar skupine u"eni-ci mogu raditi bez podjele uloga dok timski rad podrazumijeva podjelu uloga. U"enici predla#u rje$enja i kriti"-ki raspravljaju i argumentiraju uz me!usobno uva#avanje. Podjela u"enika na skupine ima istaknuto mjesto u is-tra#iva"kim i projektnim aktivnostima, u $kolskome i izvan$kolskome okru#enju.
U"enjem kroz oblike grupiranja, rad u paru ili timski rad u"enici iskazuju spremnost za doprinos u skladu s os-obnim mogu%nostima kako bi ostvarili zajedni"ki cilj.
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 34
F. VREDNOVANJE U ME9UPREDMETNOJ TEMI
Vrednovanje ostvarivanja sadr#aja Gra!anskoga odgoja i obrazovanja kroz odgojno-obrazovne cikluse razvojni je proces. U me!upredmetnoj temi Gra!anski odgoj i obrazovanje vrednovanje slu#i unapre!ivanju u"enja i pou"a-vanja te predstavlja oblik suradnje izme!u u"enika i u"itelja. U"itelj dokumentira ostvarivanje odgojno-obra-zovnih o"ekivanja u domenama kako bi u"enik dobio povratnu informaciju o svome napredovanju. Povratna in-formacija o u"enikovim postignu%ima u"itelju poma#e u formiranju ciljeva odgojno-obrazovnoga procesa i u usmjeravanju nastavnih aktivnosti radi poticanja uspje$nosti svakoga u"enika.
U"enici su aktivno uklju"eni u proces vrednovanja. Osposobljavaju se za samoprocjenu te postavljanje indi-vidualnih ciljeva u"enja. Da bi se to ostvarilo, potrebno je s u"enicima razjasniti ciljeve u"enja i kriterije vred-novanja. U svakome nastavnom predmetu u"itelj odre!uje jasne kriterije vrednovanja u koje unosi i kriterije prema odgojno-obrazovnim o"ekivanjima me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje. Odgojno-obra-zovna o"ekivanja postavljena za svaku domenu Gra!anskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se u okviru nas-tavnih predmeta ili izvan nastave (projekti, humanitarne akcije). U"itelj poti"e u"enike na suradni"ko u"enje i na preuzimanje odgovornosti za rezultate svoga u"enja. Za uspjeh u"enika presudno je uvjerenje da mogu ostvari-ti zadana odgojno-obrazovna o"ekivanja.
Vrednovanje znanja provodi se provjerom usvojenosti "injenica i pojmova. Specifi"ni na"ini provjere znanja u Gra!anskome odgoju i obrazovanju strukturirani su i polustrukturirani razgovori, pojmovna mre#a, eseji, pri-prema realizacije projekata, istra#ivanja. Na kraju svakoga ciklusa provodi se vanjsko vrednovanje.
Vje$tine se provjeravaju primjenom ste"enih znanja u konkretnim svakodnevnim situacijama iz #ivota s pomo%u liste procjene po kriterijima (checking lists). Specifi"ni na"ini provjere vje$tina u Gra!anskome odgoju i obrazo-vanju razine su uklju"enosti u aktivnostima: istra#ivanje, simulacije, realizacija projekata, provo!enje humani-tarnih akcija i volontiranje.
Kontinuirano pra%enje i bilje#enje informacija o napretku svakoga u"enika temelji se na uva#avanju individual-nih razlika te poticanju samostalnosti i aktivnosti u radu. Time se ostvaruje va#an dio vrednovanja – pra%enje razvoja u"enikove osobnosti (u"eni"ka mapa).
O ostvarivanju odgojno-obrazovnih o"ekivanja iz me!upredmetne teme Gra!anski odgoj i obrazovanje u"itel-ji opisnim izvje$%em na kraju svakoga ciklusa utvr!uju razinu dostignutih u"eni"kih postignu%a (dodatak svje-dod#bi).
Napomena: U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u=enika s te;ko>ama, kurikulum se prilago:ava u skladu sa sm-jernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u!enja te vrednovanje postignu#a djece i u!enika s te$ko#ama. U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u=enika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u!enja i vrednovanje postignu#a darovite djece i u!enika.
—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ 0)","!1'$ %.0%2 $ %3)"4%5"!2+
— 35
DODATAK
Slažem se s dokumentom uz izdvojeno mišljenje o dijelu dokumenta Kao član Stručne radne skupine za izradu kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje prihvaćam rezultat rada skupine, posljednju inačicu dokumenta donesenu na sastanku 29. siječnja 2016. godine. Smatram da domena Demokracija nije dovoljno obuhvatna i predstavlja redukciju znanja, vještina i stavova. Smatram da su u toj domeni nedovoljno definirana očekivanja te kao suautor dajem izdvojeno mišljenje na taj dio dokumenta s kojim se ne mogu složiti. U Zagrebu, 10. veljače 2016. godine.
Zorislav Jelenčić, prof.