Download doc - Građa lagana za čitanje

Sadraj

1Sadraj

2Uvod

21.Graa lagana za itanje

31.1 Potpora grai laganoj za itanje

52. Ciljne skupine

62.1 Osobe s posebnim potrebama (osobe s invaliditetom ili disfunkcijom)

92.2 itatelji s nedostatnim poznavanjem slubenog ili veinskog jezika

102.3 Je li mogue ujediniti potrebe razliitih skupina?

103. anrovi i mediji

103.1 Literatura

113.2 Vijesti i informacije o drutvu

123.3 Netiskana graa

134. Urednika djelatnost

134.1 to priu ini laganom za itanje?

144.2 Vanost ilustracija

144.3 Rad s novinama

155. Dizajn

156. Proces objavljivanja

167. Informacije i marketing

177.1 Uloga knjinica

188. Primjeri dobre prakse

20Zakljuak

21Literatura

Uvod

Pristup znanju i multikulturalnom bogatstvu svijeta, ba kao i cjeloivotno uenje i pismenost, postali su glavnom zadaom naeg drutva. U dananje vrijeme sposobnost pisanja i itanja smatra se neim najnormalnijim to bi trebala posjedovati svaka osoba. Normalno funkcioniranje u dananjem svijetu bez osnovne razine pismenosti potpuno nam je nezamislivo. Zato je to tako? Zato to se smatra da je demokratsko pravo svakog ovjeka da u razumljivom obliku ima pristup kulturi, literaturi i informacijama. Svim ljudima trebalo bi biti omogueno dobivanje informacija o dogaajima u njihovoj okolini i svijetu kako bi svakoj osobi bilo omogueno normalno funkcioniranje u njemu. Pojedinac mora biti dobro obavijeten kako bi ostvario svoje demokratsko pravo i imao kontrolu nad svojim ivotom.

Ovdje je vrlo vaan imbenik i kvaliteta ivota: sposobnost itanja ljudima omoguuje razmjenjivanje ideja, misli i iskustva, mogu se razvijati kao ljudska bia, poveava se njihovo samopouzdanje, proiruju vidici te se ljudima omoguuje nadzor nad vlastitim ivotom. Upravo to je ono to je sutina svega - nadzor nad vlastitim ivotom. No zamislimo situaciju da imamo problema u razumijevanju bilo kakve napisane rijei, a trebamo popuniti nekakav formular ili moramo proitati i razumijeti dokument od velikog znaaja za nas. Takvo neto je nezamislivo bilo kojoj osobi koja nema problema s itanjem, ali osobe s potekoama u itanju uvelike postoje te u njihovim ivotima graa lagana za itanje igra vrlo bitnu ulogu.

1. Graa lagana za itanje

to znai lagano za itanje? Postoje dvije gotovo potpuno jednake definicije. Jedna podrazumijeva jezinu prilagodbu teksta koja olakava njegovo itanje i ini ga dostupnijim od prosjenog teksta, ali ne olakava njegovo razumijevanje. Druga definicija podrazumijeva prilagodbu uz istodobno olakavanje itanja i razumijevanja. Mnoge osobe imaju posebne potrebe i ograniene sposobnosti u itanju i pisanju te se takvim osobama mora omoguiti pristup grai laganoj za itanje. Tu knjinice imaju kljunu ulogu, a kako se potrebe razliitih skupina osoba s posebnim potrebama i potekoama uvelike podudaraju mogua je i meunarodna suradnja.

1.1 Potpora grai laganoj za itanje

Standardna pravila Ujedinjenih naroda, IFLA-in/UNESCO-ov Manifest za narodne knjinice, Povelja za itatelja Meunarodne udruge izdavaa i Meunarodnog savjeta za knjigu vrsto podupiru poticanje itanja i potrebu za graom laganom za itanje. IFLA takoer razmatra mogunost osnivanja novog Osnovnog programa za poticanje pismenosti i itanja kroz knjinice.

1993. Ujedinjeni narodi usvojili su dokument Standardna pravila o izjednaivanju mogunosti za osobe s posebnim potrebama prema kojemu drave trebaju razvijati strategije koje e im omoguiti pristup informativnim slubama i dokumentaciji te poticati medije da svoje usluge uine to pristupanijim. Osobe s posebnim potrebama bi takoer trebale ravnopravno sudjelovati u kulturnim aktivnostima, a drave moraju osmisliti i primijeniti metode kojima e se literatura, film i kazalite pribliiti osobama s posebnim potrebama.

Povelja za itatelja (Charter for the Reader) Meunarodne udruge izdavaa (International Publishers Association) i Meunarodnog odbora za knjigu (International Book Committee) iz 1992. smatra itanje neophodnim za nae kulturno i znanstveno nasljee te za promicanje meunarodnog razumijevanja. Ono je neophodno za osobni razvoj pojedinca te za njegovu otvorenost vanjskom svijetu i drugim ljudima. Zbog toga se izdavai moraju truditi zadovoljiti potrebe razliitih skupina stanovnitva te traiti ekonomsku potporu ako objavljivanje u drugim uvjetima ne bi bilo mogue.

IFLA-in/UNESCO-ov Manifest za narodne knjinice iz 1994. navodi: Slube za narodne knjinice zasnivaju se na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili drutveni poloaj. Posebne se slube i graa moraju osigurati za one korisnike koji se iz bilo kojeg razloga ne mogu sluiti redovitim uslugama i graom, na primjer za pripadnike jezinih manjina, osobe s invaliditetom, bolesnike u bolnicama ili zatvorenike.

IFLA se ve dugo bavi problemom pismenosti i potrebom za graom laganom za itanje. IFLA-ina Radna grupa za pismenost razmatra mogunost provedbe novog Osnovnog programa za pismenost i knjinice koji bi knjinicama pridao veliku vanost u borbi za svjetsku pismenost. Jednak pristup informacijama nuan je svakome da bi imao mogunost slobodnog izbora i mogao donositi pravilne odluke u svim podrujima svakodnevnog ivota. Predloeni Osnovni program takoer navodi da postoji potreba da se u knjinicama osigura to vei izbor grae lagane za itanje kako bi se pruila mogunost ravnopravnog pristupa informacijama svima koji nisu dovoljno vjeti u itanju. Potrebno je osigurati grau za odrasle i djecu. Ta se graa moe objaviti i u netradicionalnim formatima kao to su: literatura lagana za itanje, tekstovi prikazani na znakovnom jeziku, uveani tisak, zvune knjige, videosnimke itd.

Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda naglaava pravo svakog djeteta da u potpunosti razvije svoje potencijale, pravo na slobodan i besplatan pristup informacijama, grai i programima, pod jednakim uvjetima za sve bez obzira na dob, rasu, spol, vjersku, nacionalnu ili kulturnu pripadnost, jezik, socijalni status, umne i tjelesne sposobnosti i vjetine. Smjernice za knjinine usluge za djecu naglaavaju da knjinica treba neprestano odgovarati na promjene u drutvu te zadovoljavati informacijske i kulturne potrebe djece, kao i njihove potrebe za zabavom i razonodom, a jedna od ciljnih skupina su djeca s posebnim potrebama.

U Smjernicama za knjinine usluge za mlade navodi se da knjinica mora posjedovati grau namijenjenu svim skupinama korisnika, ukljuujui i mlade ljude s tekoama u razvoju, kao i one koji pripadaju drutvenim ili jezinim manjinama, a oblici i sadraj knjinine grae moraju uzimati u obzir razliite korisnike i njihovu specifinost, njihove interese, intelektualne vjetine i kulturnu pripadnost.

2. Ciljne skupine

Postoji mnogo uzroka potekoa u itanju i vie skupina osoba koje zbog bilo kojeg nedostatka ili invalidnosti mogu imati koristi od grae lagane za itanje. Ponajprije se mogu izdvojiti dvije osnovne skupine:

1. osobe s posebnim potrebama, kojima su proizvodi lagani za itanje prijeko potrebni te

2. itatelji s nedostatnim poznavanjem jezika ili nedostatnom sposobnou itanja kojima e ta vrsta grae u odreenom razdoblju biti vrlo korisna. Moe posluiti i kao rjeenje problema i kao korisna vjeba. Oni mogu pobuditi zanimanje tih osoba i pruiti mogunost za razvijanje sposobnosti itanja.

Korisnike grae lagane za itanje takoer moemo podijeliti na:

odrasle

mlae korisnike i

djecu.

Prikaz 1 na slijedeoj stranici grafiki ilustrira dva stajalita:

a) skupine koje esto koriste grau laganu za itanje esto se preklapaju i

b) openito nije svim osobama iz te ciljne skupine potrebna graa lagana za itanje.

Krugovi priblino predstavljaju ciljne skupine, a kvadrat potrebu za graom laganom za itanje.

2.1 Osobe s posebnim potrebama (osobe s invaliditetom ili disfunkcijom)

Razliita oteenja mogu uzrokovati tekoe pri itanju i stvoriti potrebu za graom laganom za itanje. Pojedinac moe imati i viestruka oteenja. U ovu skupinu spadaju:

Osobe snienih intelektualnih sposobnosti

Snieno intelektualno funkcioniranje svrstava se u 3 razine:

lako, koje moe biti blisko prosjenoj inteligenciji, a mnoge osobe na toj razini mogu itati jednostavne tekstove;

umjereno: neke osobe iz te skupine mogu itati kratke tekstove lagane za itanje;

teko: te osobe ne mogu same itati, ali zato im se moe itati.

Opa je procjena da oko jedan posto svjetskog stanovnitva ima sniene intelektualne sposobnosti. Ta je brojka u visoko razvijenim zemljama obino nia, a u manje razvijenim zemljama moemo oekivati vii postotak zbog loije prehrane, skrbi, medicinske njege itd.

Osobe s tekoama pri itanju ija skupina moe podrazumijevati mnogo razliitih situacija, ali zajedniki im je raskorak izmeu intelektualne razine i zanimanja pojedinca te njegovih sposobnosti itanja i razumijevanja.

Osobe s disleksijom ine posebnu skupinu osoba s tekoama pri itanju. Disleksiju definiramo kao nemogunost da osoba, unato odgovarajuoj inteligenciji i dovoljnoj koliini uloenog truda, naui dobro itati i pisati. Osobama s disleksijom teko je itati rijei i/ili ih pravilno pisati, premda ih mogu razumijeti. Procjenjuje se da deset posto svjetskog stanovnitva ima disleksiju no nemaju svi oni potrebu za graom laganom za itanje. Bez prepoznavanja poremeaja i pruanja pomoi, djeca s disleksijom nee uiti istom brzinom kao njihovi vrnjaci, ali kada se postavi dijagnoza, moe im se pomoi posebnim oblicima usmjerene, strukturirane i sustavne poduke.

Osobe s MBD/DAMP

MBD je kratica za minimal brain disfunction (minimalna modana disfunkcija).

DAMP je kratica za deficit in attention, motor control and perception (nedostatak panje, motorike kontrole i percepcije).

MBD/DAMP je opi pojam za opisivanje simptoma smetnji u panji, percepciji i pretjeranoj motorikoj aktivnosti. U zapadnom svijetu raa se 1,2 posto stanovnitva s tekim MBD/DAMP simptomima. Dodatnih tri do etiri posto raa se s blagom do umjerenom disfunkcijom. MBD/DAMP simptomi obino se s vremenom smanjuju no nekim osobama s tim problemom graa lagana za itanje bit e od velike pomoi.

Osobe s autizmom pokazuju smetnje u kontaktima s drugim osobama te se oituju po svojoj introvertiranoj osobnosti. Autistino je manje od 0,01 posto svjetskog stanovnitva, a mnogi iz te skupine imaju jo neka oteenja.

Osobe koje su izgubile sluh u predjezinoj fazi, tj. osobe koje su gluhe od roenja ili su sluh izgubile u ranoj ivotnoj dobi, pa zbog gluhoe dolazi do naruenog ili zakanjelog jezino-govornog razvoja. Mnoge osobe iz te skupine koriste znakovni jezik kao svoj prvi jezik i tim se jezikom vrlo dobro slue u komunikaciji, no u pisanom jeziku esto tee razumiju apstraktne pojmove, metafore i igru rijei. Od 0,1 do 0,2 posto svjetskog stanovnitva od roenja je gluho.

Gluhoslijepe osobe, kojima je namijenjena graa lagana za itanje na brajinom pismu, a moemo ih podijeliti u slijedee skupine:

osobe koje su roene kao gluhe i slijepe (ili su postale gluhe i slijepe u ranoj ivotnoj dobi) te

osobe koje su izgubile sluh i vid u kasnijoj ivotnoj dobi.

Gluhoslijepe osobe kominiciraju dodirom i nedostatno razumiju pisani i govorni jezik te im je esto potrebno transkribirati grau laganu za itanje na brajino pismo. Osobe koje su izgubile sluh i vid u kasnijoj ivotnoj dobi mogu imati ili vee oteenje sluha ili vee oteenje vida. Osobe koje su gluhe i koje su kasnije izgubile vid, koriste se znakovnim jezikom kao svojim prvim jezikom. One tiskani tekst smatraju stranim jezikom i esto imaju potekoe pri razumijevanju metafora. I njima moe uvelike koristiti graa lagana za itanje napisana brajinim pismom. One osobe koje su izgubile vid, a kasnije su ogluile koriste govorni jezik kao svoj prvi jezik, a njihove sposobnosti itanja brajinog pisma moemo usporediti sa sposobnou slijepih osoba koje nisu gluhe. Manje od 0,005 posto svjetskog stanovnitva je gluhoslijepo i veinu ine starije osobe.

Osobe s afazijom, tj. jezinim poremeajem uzrokovanim oteenjem u modanim centrima, iji uzrok esto nalazimo u cerebrovaskularnim poremeajima, tumorima mozga ili povredama mozga. Organska oboljenja mozga, kao to su multipla skleroza ili Parkinsonova bolest, mogu u uznapredovalim stadijima biti praena afazijom.

Osobe s afazijom imaju tekoa u jeziku. Ipak pri tome inteligencija nije sniena. Ponekad se pojavljuje semilateralna paraliza ili smanjena sposobnost pamenja. Afaziju moemo podijeliti u vie oblika s razliitim simptomima. Potreba za graom laganom za itanje ovisi o stupnju i intenzitetu simptoma bolesti. Manje od 0,5 posto svjetskog stanovnitva pati od afazije i veinu ine starije osobe.

Starije, djelomino senilne osobe esto imaju tekoa sa standardnim jezikom ili problem pri itanju standardnih tekstova. Tekoe u komunikaciji mogu oteati drutvenu interakciju, a time i ugroziti sposobnost samostalnog svakodnevnog ivota, tako da tekstovi lagani za itanje mogu koristiti starijim osobama s blagom do umjerenom senilnou.

2.2 itatelji s nedostatnim poznavanjem slubenog ili veinskog jezika

U ovu skupinu spadaju neizvorni govornici jezika, osobe s nedovoljnom naobrazbom te ak djeca kao izvorni govornici. Njima knjige ili novine lagane za itanje mogu privremeno ili trajno pomoi.

Novi useljenici i drugi neizvorni govornici jezika ne samo da ne govore istim jezikom, nego i dolaze iz razliite kulturne, vjerske i obrazovne sredine. Graa lagana za itanje useljenicima moe pomoi u tijeku i poslije razdoblja prilagodbe. Posebna se panja treba posvetiti roditeljima koji nisu izvorni govornici slubenog jezika zemlje. Njihova e djeca biti dvojezina ili e govoriti razliitim jezikom od svojih roditelja. Vano je podrati takve obitelji u njihovom vlastitom jeziku/kulturi i uklopiti ih u njihovo novo okruenje. Za multikulturalno stanovnitvo, narodne knjinice trebaju imati dvojezinu grau, grau na razliitim materinjim jezicima zajednice, grau koja e odraavati raznolikost zajednice. Zvune e knjige pruiti informacije onima koji ne mogu itati jezik svoje zemlje.

Funkcionalno nepismene osobe i osobe nedostatne naobrazbe ije potekoe mogu nastati kao rezultat mnogobrojnih imbenika: nedostatne naobrazbe, socijalnih problema i mentalnih bolesti. Tim osobama nedostaje vjetina uobiajenog i redovitog itanja knjiga i drugih publikacija. Za njih graa lagana za itanje moe biti vrlo vana.

Knjige i novine lagane za itanje takoer mogu vrlo dobro posluiti predkolskoj djeci u dobi do etvrte godine ivota.

2.3 Je li mogue ujediniti potrebe razliitih skupina?

Oita je injenica da postoje razlike u vrstama problema pri itanju i da se sve ovdje spomenute skupine ne mogu svrstati u istu kategoriju. Postoje i razlike u svrsi i ivotnim okolnostima u kojima ljudima treba graa lagana za itanje. Ipak, moemo se sloiti da je vie imbenika koji te skupine ujedinjuju nego onih koji ih razdvajaju. Knjige, novine i druge publikacije lagane za itanje mogu koristiti osobe iz razliiti skupina. Ipak, nije mogue da svi proizvodi lagani za itanje odgovaraju svim itateljima iz svih ciljnih skupina, a itateljevo zanimanje i iskustvo gotovo su jednako vani kao i itljivost i razumljivost knjige. Stoga graa lagana za itanje mora voditi rauna o razliitim razinama tekoa. Postoje razlike u itateljskoj sposobnosti ak i unutar skupina s istim problemima pri itanju. Vano je imati na umu da osobe snienih intelektualnih sposobnosti nisu homogena skupina i da njihove sposobnosti obuhvaaju one koji su graninih intelektualnih sposobnosti kao i one sa znaajno snienim intelektualnim sposobnostima.

No uspjeno itanje ne sastoji se samo od pukog odgonetavanja znaenja rijei. Ono mora voditi do informacija te pobuditi misli i osjeaje. Takoer, itanje nije uvijek samostalna aktivnost. Osobama s ozbiljnim tekoama pri itanju vjerojatno e vrlo malo donijeti pokuaj da samostalno itaju ak i knjige lagane za itanje. Stoga itanje naglas u skupini ili sluanje pria takoer je kulturno iskustvo, a zajedniko itanje postaje smisleni oblik komunikacije i ugodan doivljaj.

3. anrovi i mediji3.1 Literatura

Literatura lagana za itanje mora ukljuivati beletristiku i nebeletristiku, kao i posebno pisane tekstove i prilagoene klasike te mora pokrivati sve anrove: romane, novele, trilere, poeziju, putopise... Kocka u grafikom prikazu 2 prikazuje razliite pristupe literaturi laganoj za itanje, razinama tekoa, anrovima i prilagodbama i posebno pisanim tekstovima. Neki ljudi mogu prigovoriti prilagodbi i pojednostavljivanju klasinog romana u tekst lagan za itanje, no bez verzije lagane za itanje, osobe s tekoama pri itanju bile bi liene velikog dijela kulturnog nasljea. Knjiga lagana za itanje moe istodobno osobama kod kojih nisu razvijene navike itanja otvoriti nova vrata, pobuditi zanimanje i dati priliku da razviju svoje itateljske sposobnosti.

beletristika nebeletristika

Prikaz 2. Razliiti kutovi pristupa knjigama laganim za itanje

3.2 Vijesti i informacije o drutvu

Mnogim ljudima vijesti i dokumenti s informacijama laganim za itanje predstavljaju jedini nain da ostvare svoje demokratsko pravo da budu obavijeteni o dogaajima u drutvu. Vjerojatnije je da je itateljska publika zainteresirana za tu vrstu publikacija brojnija od one zainteresirane za knjigu. Novinski lanci su esto predugaki, pisani tekim jezikom i s previe strunih pojmova, a televizijske vijesti za mnoge ljude se izmjenjuju prebrzo; tako da mnogi ljudi imaju tekoa pri razumijevanju uobiajenih sredstava javnog priopavanja. Stoga takva vrsta publikacija laganih za itanje moe uvelike koristiti velikom broju ljudi. U nekim se drutvima nacionalne i lokalne novine proizvode na vrpci, uglavnom za slijepe i slabovidne osobe. U vedskoj postoji i elektronika inaica nekih dnevnih novina, koje se mogu itati na raunalu uz pomo programa za uveanje teksta ili za sintezu govora.

Osoba s problemima itanja takoer moe imati velike potekoe pri itanju osobnih pisama i raznih dokumenata. Knjinica moe ponuditi uslugu itanja svojim korisnicima koji dokumente mogu donijeti ili poslati potom, a u knjinici e biti snimljeni na nosa zvuka. Takoer, knjinica moe tekst skenirati kako bi ga korisnik mogao itati uz pomo programa za sintezu govora.

Iz anrova i medija koje je potrebno ukljuiti u grau laganu za itanje ne bi se smjelo izostaviti ni asopise jer oni pruaju zabavu mnogim ljudima te informacije neophodne za samopotvrivanje i razvoj.

3.3 Netiskana graa

Graa lagana za itanje i razumijevanje ne bi smjela biti ograniena samo na tiskanu grau. Audioformati mogu biti korisni ne samo za osobe oteena vida ve i za one s tekoama pri itanju. Od osobitog znaaja i velike pomoi su zvune knjige. Neke knjige lagane za itanje prati isti tekst snimljen na vrpci. itatelj tako moe sluati vrpcu i pratiti tekst u tiskanoj knjizi. To je vrlo dobar nain za poboljavanje razumijevanja proitanog. Posebna vrsta zvunih knjiga s dvije ili tri razliite brzine korisna je osobama koje trebaju sporije itati popratni tekst. Korisna je posebice za poboljanje italakih vjetina i razumijevanja proitanog, a ita slua i prati tekst u tiskanoj knjizi brzinom koja mu odgovara. Osobama s disleksijom osobito pomae sluanje kvalitetno snimljene zvune knjige. Vrlo je vano da zakoni doputaju osobama s disleksijom pristup zvunim knjigama koje se proizvode prvenstveno za osobe s oteenjem vida. Narodne knjinice trebale bi suraivati s knjinicama za slijepe kako bi pristup zvunim knjigama osigurale svima kojima su potrebne.

Radio i televizija trebali bi uvesti programe lagane za razumijevanje u obliku mozainog programa s kratkim vijestima. U dravama gdje se filmovi ne sinkroniziraju, ve imaju titlove, osobe s problemima itanja esto teko prate radnju zbog kompleksnosti govornog jezika. U Danskoj je proizveden odreen broj cjeloveernjih filmova u inaici s titlovima laganim za itanje, zbog ega film gledatelju ne mora biti manje zanimljiv.

Informacije u elektronikom obliku, poput multimedijskih izdanja na CD-ROM-u, uvelike koriste osobama snienih intelektualnih sposobnosti kao i onima s tekoama u pristupu i obradi informacija. Interaktivni mediji s pokretnom slikom, zvukom i tekstom dostupni su na vie funkcionalnih razina. Korisnik se moe sluiti graom na razini kojom vlada i po potrebi moe dobiti dodatnu pomo. No presudno je prilagoditi opremu i softver osobama snienih intelektualnih sposobnosti razvijanjem prikladnog suelja.

Kako bi se osigurao ravnopravan pristup internetu i elektronikim bazama podataka, vano je da knjinica odreeni broj raunala opremi programom za sintezu govora i uveanje teksta. Ukoliko je svim korisnicima osiguran pristup programu za obradu teksta, valja osigurati inaice koje podravaju prepoznavanje govora za osobe s tekoama itanja i pisanja. Mrene stranice knjinice takoer bi trebale biti lagane za itanje, jednostavnog i jasnog dizajna koji e odgovarati svim korisnikim skupinama.

4. Urednika djelatnost4.1 to priu ini laganom za itanje?

Prije svega autori, pisci, ilustratori i fotografi se ne bi smjeli previe sputavati. Pisanje i ilustriranje su kreativni procesi koji rijetko uspijevaju ako im se postavljaju prevelika ogranienja, pa bi umjetnika knjievnost trebala ostati umjetnika. Stvaranje grae lagane za itanje mora biti zabavno i poticajno. Knjige moraju biti izvor razonode i poticanja mate tako da bi pisci i svi drugi umjetnici trebali osjetiti izazov stvaranja djela laganih za itanje. Ipak, postoji nekoliko opih smjernica i imbenika koji tekst ine laganim za itanje:

Apstraktan jezik treba se izbjegavati.

Radnja treba imati logian slijed, treba biti izravna i jednostavna, bez dugakih uvoda i previe likova.

Simbolino izraavanje (metafore) trebale bi se izbjegavati jer bi ih itatelji mogli pogreno razumijeti.

Saetost je bitna. Potrebno je izbjegavati vie radnji u jednoj reenici, a jedna fraza trebala bi zauzimati samo jedan redak.

U kratkom izlaganju prie svaka rije je osobita i ima veliku vanost. Teke rijei trebaju se izbjegavati, ali ne i rijei s teinom, koje su primjerene odraslim osobama, dok bi se nepoznate rijei trebale objasniti kontekstom.

Logini kronoloki slijed dogaaja trebao bi pomoi u razumijevanju sloenih odnosa kao i njihovo objanjavanje i opisivanje na konkretan i logian nain.

Pisce i ilustratore mora se potaknuti da se upoznaju sa svojom itateljskom publikom te da naue vie o tome to znai imati tekoe pri itanju.

Graa se mora ispitati prije tiskanja. Potrebno je provjeriti je li ona primjerena te ju ispitati na predstavnicima ciljnih skupina.

esto je teko pisati jednostavnim jezikom. Pisanje za lagano razumijevanje moe se pretvoriti u balansiranje izmeu jednostavnosti i banalnosti. Prije svega vano je imati dobru priu. Iznimno je teko postojeu literaturu prevesti u oblik lagan za itanje. To ne postaje samo pitanje stvaranja dobrog teksta laganog za itanje, nego i zadravanje ugoaja i osjeaja koje je stvorio izvorni autor. Ali prilagodba je uvijek prepriavanje, ne i prevoenje.

4.2 Vanost ilustracija

esto se kae da slika govori vie od tisuu rijei. Kad govorimo o grai laganoj za itanje ilustracija esto igra mnogo vaniju ulogu nego u drugim vrstama publikacija. Slika koja zorno pokazuje ono to je opisano u tekstu, poveava razumijevanje i pojanjava poruku. Slika takoer moe produbiti dimenziju teksta. Mnogo se raspravljalo o tome kako bi nerealistine, npr. apstraktne slike, trebalo koristiti u kontekstu laganom za itanje. Priroda te umjetnike vrste izaziva mnogo razliitih miljenja i oprenih interpretacija. Iskustvo pokazuje da publika s tekoama pri itanju, npr. osobe snienih intelektualnih sposobnosti (koje razumiju i tumae svijet na konkretan nain), moe dobro prihvaati nadrealistike slike. Apstraktna slika primjerice moe doarati ugoaj opisan u tekstu i pojaati osjeaje. Ali slika se obavezno mora podudarati s tekstom.

4.3 Rad s novinama

Za razliku od objavljivanja knjiga, rad s novinama temelji se na zadravanju postojeeg koncepta dizajna, teine jezika i sadraja lanaka. Cilj je priopavanje vijesti i izvjetavanje o dogaajima, ak i o sloenijim situacijama, na jednostavan i neposredan nain.

U novinama laganim za itanje valja izbjegavati spretno sroene glavne naslove, strune izraze i simbolika izraavanja. Vano je i koritenje fotografija koje upuuju na temu. Neophodno je da prijelom bude jasan i jednostavan. Standardne su novine esto pretrpane injenicama, a novine lagane za itanje moraju se truditi da vijesti budu smjetene u kontekst s dodatnim podacima i objanjenjima. Duge i zamrene teme nije lako ukratko izloiti. Jedno od moguih rjeenja bila bi posebna novinska pria ili tema, a dobar primjer bila bi tema o izborima ili o drugim religijama.

5. Dizajn

to se tie formata i dizajna prijelom mora biti jasan i privlaan. iroke margine i veliki razmaci ine tekst pristupanijim, a izgled korica se mora odnositi na sadraj. Tekst mora biti tiskan u blokovima s ogranienim brojem redaka po stranici. Svaka reenica trebala bi stati u jedan redak te se rastavljati na mjestu na kojem se u govoru pojavljuje prirodna stanka. Knjige i novine trebaju biti privlana izgleda i ne smiju izgledati kao djeje ako su namijenjene odraslim osobama. Knjiga lagana za itanje mora izgledati kao prava knjiga.

Papir treba biti kvalitetan. Treba postojati dovoljno dobar kontrast izmeu pozadine i ilustracija. Stoga treba izbjegavati obojenu pozadinu i slova. Pismo treba biti jasno i razmjerno veliko (dobar izbor su Garamond, Times i Century Schoolbook). Preporuuje se veliina slova od 12 do 14 toaka.

Proizvodi lagani za itanje takoer moraju biti pravilno oznaeni. Logotip koji govori da se radi o grai laganoj za itanje moe biti praktino rjeenje. Reklamni oglas na poleini knjige mora dobro opisati sadraj i u njemu mora biti naznaeno o kojoj se razini tekoa radi.

6. Proces objavljivanja

Grau laganu za itanje mogu objavljivati razliiti izdavai. Primjerice, komercijalne izdavake kue uz standardno izdanje mogu objaviti i verziju laganu za itanje. Ta je proizvodna metoda u skladu s naelom normalizacije i potpune integracije osoba s posebnim potrebama u svakodnevan drutveni ivot. S druge strane, rad specijaliziranih organizacija na izdavanju grae lagane za itanje ima odreene koristi jer one ukljuuju vjetine strunog osoblja i znanje o ureivanju, marketingu i informacijama.

Postavlja se pitanje postoji li dobra ekonomska podloga za objavljivanje knjiga i novina laganih za itanje? Trokovi proizvodnje ovise o prodaji, broju tiskanih primjeraka, o razini ureivanja i o izgledu. Trokovi proizvodnje uglavnom su vii od trokova proizvodnje standardne publikacije istog anra. to se tie sufinanciranja, iskustva nordijskih zemalja pokazuju da se trokovi naslova laganih za itanje mogu isplatiti prodajom 4000 do 5000 primjeraka. Tjedne novine na 8-12 stranica mogu se isplatiti ve s 2000 pretplatnika.

7. Informacije i marketing

Stvaranje i objavljivanje knjiga i novina laganih za itanje vrlo je zahtjevno, no objavljivanje je tek pola posla. Dobar proizvod ne moe se tek tako prodati ve ga treba plasirati na trite, a marketing postavlja posebne zahtjeve. Uobiajen marketing nije primjeren, jer tu nije u pitanju samo marketing. Prije nego se proizvod lagan za itanje moe prodati, populacija s tekoama pri itanju kao i njihovi prijatelji, roaci i skrbnici moraju ga prihvatiti i pokazati aktivno zanimanje za njega. U komunikaciji s osobama koje ne mogu itati u uobiajenim uvjetima i nainima vaan je osobni kontakt. Do tih se ljudi esto mora doi preko posrednika. Prije nego se to postigne, marketinki pokuaji, kao to je oglaavanje, nee biti previe uinkoviti.

Osobe koje imaju najvie tekoa pri itanju i osobe kojima je pristup kulturi uvelike otean jesu osobe snienih intelektualnih sposobnosti. Nije vjerojatno da e one spontano izraziti potrebu za knjigama i novinama. Za njih su one strane i zastraujue, a osobe iz njihove neposredne okoline, obitelji i skrbnici, esto ne vjeruju da vijesti i iskustvo itanja mogu biti izvor radosti osobama s posebnim potrebama.

Da bi potaknula itanje i time ostvarila dobre prilike za objavljivanje publikacija laganih za itanje te razvila uinkovite informacije i stabilnost na tritu, vedska Fondacija za lagano itanje uoila je potrebu za organizacijom predstavnika za itanje na lokalnoj i regionalnoj razini u sklopu kulturnih, socijalnih i obrazovnih programa. Zadatak predstavnika za itanje jest kontaktirati budue itatelje. Projekt je zapoeo u suradnji sa vedskom nacionalnom organizacijom za osobe s mentalnom retardacijom koja ima predstavnike za itanje u mnogim lokalnim jedinicama. itanje se potie kao sastavni dio svakodnevnog ivota osoba snienih intelektualnih sposobnosti u ustanovama za njihovo udomljivanje i u centrima za dnevnu skrb, a njihove skrbnike potie se da sudjeluju u toj aktivnosti. Tijela lokalne uprave, knjinice, kole, organizacije za obrazovanje odraslih i drutva za osobe s posebnim potrebama osnovali su koaliciju koja je odgovorna za provedbu projekta u njihovoj lokalnoj zajednici ili regiji. Izabran je predstavnik za itanje iz redova osoblja u svakoj ustanovi za udomljivanje, koji mora organizirati aktivnosti itanja, itateljske kruoke, posjete knjinicama... Rezultati projekta bili su dobri: vie osoba snienih intelektualnih sposobnosti bilo je u stanju itati nakon to je dobilo knjigu u ruke nego se prije mislilo. Mnogi od njih imali su vie znanja nego se to prije vidjelo, a itateljski kruoci pobudili su zanimanje za razliita podruja i potaknuli pitanja i rasprave. Knjiga ima je pomogla da misli i ideje koje prije nisu mogli izraziti pretoe u rijei. Za veinu sudionika knjiga je postala dragocjenost. Sve je to bilo presudno za potporu objavljivanju knjiga i novina laganih za itanje. Predstavnici za itanje na taj nain bi mogli igrati vanu ulogu i kod drugih skupina osoba s tekoama pri itanju koje imaju malo ili nimalo mogunosti za dodir s kulturom i informacijama.

7.1 Uloga knjinica

Knjinice su oduvijek imale vanu ulogu u pogledu grae lagane za itanje. Veina knjiga laganih za itanje prodaje se knjinicama. To znai da uspjeh knjiga laganih za itanje i njihovo dopiranje do itatelja uvelike ovise o knjinicama. No itateljima grae lagane za itanje knjinice uglavnom nisu bliske. Bez posebnog truda narodnih i kolskih knjinica, ne moemo oekivati da emo ih ondje nai u veem broju. Prema tome, uspjeh ovisi o etiri osnovna imbenika:

Sposobnosti knjinica pri radu s posebnim skupinama (osobama koje ive u zajednikom ivotnom prostoru, centrima za cjelodnevnu skrb, ustanovama i organizacijama za osobe s posebnim potrebama) kao i sa skrbnicima.

Poznavanje posebnih potreba itatelja. Osoblje knjinice mora biti educirano i obavjeteno o tim posebnim potrebama.

Znanje i vjetina pri odabiru grae lagane za itanje (knjiga, novina,videozapisa...).

Lakoa pristupa grai laganoj za itanje u knjinicama. Graa mora biti jasno oznaena i izloena. Od osobite je vanosti da je graa za osobe s tekoama itanja dostupna u sredinjem dijelu knjinice, odnosno na mjestu koje je uoljivo s ulaznih vrata knjinice.

Jednako je vana i suradnja meu svim vrstama knjinica. Narodne i kolske knjinice moraju usko suraivati sa specijaliziranim knjinicama, kao to su knjinice za slijepe. Neke knjinice takoer organiziraju seminare za one koji ele nauiti itati te uvode ljude u programe koji im pomau da naue itati.

8. Primjeri dobre prakse

Koliko je danas dostupna graa lagana za itanje? Odreena koliina grae lagane za itanje namijenjene odraslima, poput novina i knjiga, danas se objavljuje u barem nekoliko zemalja. Novine lagane za itanje namijenjene odraslima s potekoama u itanju objavljuju se u Danskoj, Finskoj, Norvekoj, vedskoj i Italiji. U Francuskoj, primjerice, objavljuju se novine za djecu. Novine sa drutvenim informacijama namijenjene useljenicima objavljuju se u nekoliko zemalja. U Nizozemskoj se objavljuju novine namijenjene uglavnom mlaim ljudima snienih intelektualnih sposobnosti. Graa lagana za itanje na engleskom namijenjena studentima objavljuje se ve dulje vrijeme. Knjige lagane za itanje namijenjene odraslima danas se objavljuju u nordijskim zemljama, Finskoj, Norvekoj i vedskoj te do odreene mjere i u Njemakoj. Odreena koliina grae lagane za itanje, premda uglavnom za djecu i adolescente, takoer se objavljuje u Danskoj i Nizozemskoj. Potreba za graom namijenjenoj ljudima s potekoama u itanju bila je tema nekih konferencija sa sudionicima iz razliitih zemalja, no na njezinoj dostupnosti svakako bi treblo jo poraditi. U Hrvatskoj, primjerice, jo uvijek nema sustavne izrade grae lagane za itanje.

Moe se postaviti pitanje djeluje li doista graa lagana za itanje? Nekoliko nam primjera moe pokazati kako graa lagana za itanje moe dobro djelovati kod mnogih skupina, a to su novine lagane za itanje Klar Tale iz Norveke i 8 SIDOR iz vedske. Tiraa Klar Talea iznosi izmeu 13,000 i 14,000 i ima znaajno vii broj itatelja. Te novine ita nekoliko skupina, poput useljenika, kolske djece, osoba s disleksijom, osoba snienih intelektualnih sposobnosti itd.

Godine 2002. takoer je po prvi puta sa svojim djelovanjem zapoeo pokret Pravo na itanje (The Right to Read Campaign). Cilj pokreta je nadvladati nedostatak knjiga dostupnih slijepim i slabovidnim osobama te ostalim osobama s potekoama u itanju; te im omoguiti da itaju iste knjige, u isto vrijeme i za istu cijenu kao i svi ostali. Trenutno, 96 posto knjiga nikada nije objavljeno u velikom ispisu, na zvunom formatu ili na brajici. Ljudi sa problemima u vidu esto moraju ekati mjesecima i godinama ak za to malo knjiga. Komercijalno dostupne zvune knjige mogu biti etiri do pet puta skuplje od tiskanog oblika, a mnoge se objavljuju u skraenom obliku. Zbog toga se etrnaest razliitih dobrotvornih udruga udruilo u pokret iji su ciljevi:

Omoguiti pristup itateljskom fondu kako bi se podralo objavljivanje grae na velikom ispisu, u zvunom formatu, na brajici i u elektronikom obliku u puno veem opsegu nego to je to bilo dosad.

Ukidanje PDV-a na zvune knjige te njihovo izjednaavanje s knjigama u tiskanom obliku.

Osigurati da se nijedan sudionik u obrazovnom procesu ne nae u situaciji da mu je onemogueno uiti zato to ne moe itati standardnu tiskanu grau.

Zakljuak Kao to je prikazano u ovome seminarskom radu, za graom laganom za itanje itekako postoji velika potreba kod mnogih skupina ljudi. Jedan znaajan postotak svjetskog stanovnitva ima potekoa u itanju i pisanju, a kako bi im se omoguio ivot nesputan potekoama u tom podruju ljudskoga ivota, graa lagana za itanje trebala bi im biti dostupna. Bez mogunosti dostizanja jedne odreene razine funkcioniranja u podruju itanja i pisanja nijedan ovjek ne moe u potpunosti zaivjeti svoj ivot u demokraciji i slobodi. Graa lagana za itanje osobama omoguuje da se i one ukljue u modernu zajednicu ljudi kao njeni punopravni lanovi,tako da je njena primjena itekako opravdana i potrebna.Naalost, kako to obino biva, esto se potrebe jednog manjeg broja ljudi s odreenim potekoama zanemaruju zato to to nisu potrebe koje iskazuje veina ljudi. Stoga se na njih ne obraa dovoljno pozornosti koliko bi se trebalo posveivati u jednom drutvu koje naglaava vanost solidarnosti. Trenutano se stanje u objavljivanju i omoguavanju dostupnosti grae lagane za itanje ipak poboljava, ali pred cijelim lancem knjige stoji jo puno posla i mnogo toga se treba popraviti. Kao primjere dobre prakse i uzore koje valja slijediti mogu se navesti nordijske zemlje, prije svega vedska kao predvodnik u tom podruju. U Hrvatskoj jo uvijek nema sustavne izrade grae lagane za itanje, ali morat e se slijediti primjer vedske i uiniti napredak po tom pitanju. Nitko se ne bi trebao osjeati zakinutim zbog bilo kakve vlastite nemogunosti ili potekoe, pa tako ni osobe s potekoama u itanju i pisanju.Literatura Report of meeting : 28 October 2003 : Right to read. URL: http://www.college-optometrists.org/coo/download.cfm?uuid=9ad83a6a-3048-216e-808d2a48320a5fbf. (21.4.2009.). Right to Read. URL: http://www.daisy.org/news/attachments/blindness-pressrelease.doc. (21.4.2009.). Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I. Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Smjernice za knjinine slube i usluge za osobe s disleksijom / Gyda Skat Nielsen i Birgitta Irvall ; [s engleskog prevela Koraljka Golub ; struna redakcija prijevoda Mirjana Lenek-Vanca]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2004. Smjernice za knjinine usluge za bebe i djecu rane dobi / [s engleskoga prevela Irena Kranjec]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2008. Smjernice za knjinine usluge za djecu : knjinine usluge za djecu - vanije no ikada za djecu i njihove obitelji diljem svijeta / IFLA [i.e. International Federation of Library Associations and Institutions], Sekcija za djecu i mlade ; [s engleskog prevela Irena Kranjec]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2004. Smjernice za knjinine usluge za mlade. URL: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/guidelines-hr.pdf. (21.4.2009.). Tronbacke, Bror I. Easy to read : an important part of reading promotion and in the fight against illiteracy, 1996. URL: http://www.lattlast.se/pub/3133/fightillit.pdf. (21.4.2009.).

osobe snienih intelektualnih sposobnosti

funkcionalno nepismene osobe

osobe koje su izgubile sluh u predjezinoj fazi

gluhonjeme osobe

osobe s afazijom

psobe starije ivotne dobi

osobe s autizmom

osobe s MBD/DAMP

djeca / uenici u osnovnim kolama

osobe s disleksijom

novi Useljenici

razina 1

razina 2

razina 3

prilagodbe

posebni pisani tekstovi

Prikaz SEQ Prikaz \* ARABIC 1. Grafiki prikaz ciljnih skupina za grau laganu za itanje

Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I. Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str. 7.


Ibid, str. 8.


Ibid, str. 9.

Ibid, str.9.

Smjernice za knjinine usluge za djecu : knjinine usluge za djecu - vanije no ikada za djecu i njihove obitelji diljem svijeta / IFLA [i.e. International Federation of Library Associations and Institutions], Sekcija za djecu i mlade ; [s engleskog prevela Irena Kranjec]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2004. Str.5.

Smjernice za knjinine usluge za mlade. URL: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/guidelines-hr.pdf. (21.4.2009.). Str. 3.


Ibid, str. 10.


Ibid, str.11.

Ibid, str. 12.


Ibid, str. 12.

Ibid, str. 13.







Ibid, str. 22.

Tronbacke, Bror I. Easy to read : an important part of reading promotion and in the fight against illiteracy, 1996. URL: http://www.lattlast.se/pub/3133/fightillit.pdf. (21.4.2009.).

Tronbacke, Bror I. Easy to read : an important part of reading promotion and in the fight against illiteracy, 1996. URL: http://www.lattlast.se/pub/3133/fightillit.pdf. (21.4.2009.).

Right to Read. URL: http://www.daisy.org/news/attachments/blindness-pressrelease.doc. (21.4.2009.). Str. 4.

Report of meeting : 28 October 2003 : Right to read. URL: http://www.college-optometrists.org/coo/download.cfm?uuid=9ad83a6a-3048-216e-808d2a48320a5fbf. (21.4.2009.). Str. 1.

2