Download pdf - GRUPA GORGONA

5/22/2018 GRUPA GORGONA

1/72

GRUPA GORGONA

(19591966)

Pripaaju: Josip Vanita, Julije Knifer, uro Seer,

Marijan Jevovar, Ivan Koarid, arhitekt Miljenko

Horvat, kritiari Raoslav Putar, Matko Metrovid,Mida Baievid.

Reference prema monokromiji, fluxusu,minimalizmu, "utnji", konceptu "art as iea". Za

grupu se moe redi prije a je postojala nego aje jelovala. Izaju antiasopis "Gorgona" (1961-1966) u 11 brojeva.


2/72

Gorgona reovito izlae u Stuiju G, tj. u SalonuSchira u Preraovidevoj.

Gorgona nije bila grupa kakve se tada javljaju stenencijom provoenja timskog raa. To jejedna duhovna zajednica individualaca srodnog

svjetonazora kojega je u osnovi spiritualizam,

kontemplativnost, nihilizam i pesimizam. Akcije: Gleanje zalaska sunca, omade zaade,

Footing, Komisijski pregle poetka proljeda.


3/72

Postoji i veza Gorgone i Novih tendencija (1961-1973), primjerice personalna preko Putara iMetrovida i Julija Knifera. Nove tenencijekontinuiraju Exat 51 ali i Gorgonu. Na prvoj izlobi

Novih tenencija 1961. znaajnu ulogu igrajumonokromna i akromna, reduktivna i vizualnooskuna jela, to je po mentalitetu sronoGorgoni. Ved o ruge izlobe 1963. Nove

tenencije usmjerit de se k eksperimentu s novimmeijima, programiranju, uvoenju svjetla ipokreta u konstrukciju jela, to je stranoGorgoni.


4/72

Julije Knifer Pozivajudi se na geometriju koja je u znaku

racionalnosti Knifer stie u poruje spiritualnosti.Njegova je geometrija prije Maljevievskabespredmetnost nego programirana tvorba. Njegovi

meandri znaci su a ne strukture. To je njegov "crnikvadrat na bijeloj podlozi". On nije krenuo od meandranego je o njega stigao. Meanar je grki ornament uobliku trake s pravokutnim geometrijskim zavojima. Onoznaava neumitan protok u vremenu i prostoru. On ga

esetljedima varira. On se nastavlja na traicijuvremena "postslikarske apstrakcije" i apstrakcije "tvrdihrubova", monokromija Yvesa Kleina i akromija PieraManzonija.


5/72

Menaar izbjegava onose meu bojama. Toje monotono polje striktno dvodimenzionalne

plohe gdje postoje samo krajnosti crnog i

bijelog. Funkcija meandra nije ni filozofska, ni

pikturalna, a ponajmanje dekorativna, jer je

samo vizualna. Crno i bijelo su istodobno i

minimum i maksimum.


6/72

Josip Vanita Ekstremni ikonoklast i tradicionalist. Traka koja

se protee uinom slike, tek razliita u tonu,srebrna. Tehniki opis na temelju koga se

takva slika moe napraviti.


7/72

MarijanJevovar "Moje je slikanje negacija oblika, prljanje bijele

povrine platna". Nesavrenost u liniji i formiotjerati ok ne bue savrena nesavrenost.

Komplicirati zaatak s optikim varkama: lanomparalelnodu, lanim kvaratima. "Ka se grekarazvije po jednoj dosljednoj zakonitosti nastajesavreno jelo".

Jevovarponitava manualni virtuozitet,ezangaira boju, umrtvljuje pigment, rie iponovno premazuje plohu.


8/72

Ivan Koari Oblici prostora donose kocke koje to jesu i nisu,

kugle koje to nisu nego prizemljena sunca. Kockenisu otrih nego zaobljenih briova. Oni se o

standardnih geometrijskih tijela razlikujuoputenodu tkiva, koje se opet o organskograzlikuje neogranskim svojstvima crvene, plaveboje. Savrene kugle naruavaju uubine i

izboine. Sve to kao a proizlazi iz nesigurnostiruke a ostigne savrenstvo kruga ili sfere. Onradi forme-metafore. Radi i Privremene skulpture.


9/72

uro Seder lan je Gorgone. Objaljuje poeziju u "Razlogu",

"Kolu", "Forumu", "Republici". 1978. izlazi muzbirka poezije "Otac iz lonca". Prvi put

samostalno izlae 1958. Nagrae: Zagrebakogsalona za slik., Goinja nagraa Vlaimir Nazor,La Batana u Rovinju, Goinja nagraa HDLU-a,Olije za zasluge u kulturi "Danica" s likom

Marka Marulida. Vie otkupnih nagraa. 1999. izlagao u Galeriji umjetnina u Zadru uokviru 15. Plavog salona.


10/72

Kada je o likovnim umjetnostima rije moglobi se pojednostavljeno rei kako su pedesetepoele polemikama koje e proirivatislobodu stavaralatva i oslobaanje od dogmi

socijalistikoga realizma i njegovih derivata.Izlobe Antuna Motike Arhajskinadrealizam (1952), Ede Murtia DoivljajAmerike (1953), a prije svega manifest

(1951) i izloba (veljaa 1953) Grupe EXAT-51 bili bi ti meai koji su naznaili novi kursu umjetnosti.


11/72

Tome bi trebalo dodati i odbijanje natjeajnograda kipara Vojina Bakia za spomenik Marxui Engelsu. Ono to je zajedniko svim tim

dogaajima to je oponiranje proklamiranimrealistikim naelima i otklonu od tradicije. Naoponiranju svega toga novoga susretale suse, tovie izjednaavale i lijeve kritiarske

opcije (Gamulin, egedin...) i one koje supolazile od graanskih meuratnih standarda(Ljubo Babi, ali i Krlea).


12/72

Prve goine estog esetljeda bit de stoga obiljeeneopozicioniranjem

figuracija versus apstrakcija tradicionalno(lokalno) versusnovo (univerzalno).

Na takvoj se opoziciji nastavila graditi novija povijestumjetnosti. S ananje je istance mogude vijeti idoprinose pojedinaca koji su svoju umjetnost gradilimimo takvog binarnog opozicionog para, a koji supolazili o uboko iniviualnih stajalita koje de, kaovrijedne i poticajne, prepoznati tek kasnija kritika iumjetnici nalazedi u njima istinske inovacije (JulijeKnifer, Ivan Koarid, MidaBaidevid...).


13/72

Od sredine pedesetih poinje seinstitucionalizirati umjetnost koja se nekolikogodina prije estoko napadala, pa je nakon togaumjetnika klima postala izrazito pluralistika.Apstraktna umjetnost postaje na nekin nainznakom mekanog jugoslavenskog socijalizma.ak i kada Tito poetkom 1963. otro napadaapstraktnu umjetnost, smatrajui je buroaskom

saubverzijom u zdravo drutveno-politiko tkivo,ti e napadi biti kratkog odjeka i bez veihposljedica.


14/72

Ferinan Kulmer i uro Seer nastavljajuistraivati mogudnosti slikarske materije, okje ime Perid uz to zaokupljen i postupkom. To

je osobito uoljivo na njegovim slikama koje sunastale kapanjem boje na povrinu, ime jeprvi put ta amerika, tonije pollockovska

opcija dobila legitimitet u hrvatskomeslikarstvu.


15/72

U hrvatskoj se umjetnosti prva apstraktna slikapojavila razmjerno rano; to je slika PafamaJ.Seissela,nastala 1922. kao jedno u nizukonstruktivistikih djela to ih je Seissel radio u

kontekstu avangardnoga asopisa Zenit, koji jetada u Zagrebu izdavaoLj. Mici.Prva apstraktnaslika ostaje, meutim, vremenski izolirana, pa sepuni kontinuitet apstraktne umjetnosti u Hrvatskoj

moe pratiti tek od 1951., kada se javlja skupinaEXAT 51 (I. Picelj, A. Srnec, V. KristliB.Raica),koja se eli distancirati od etabliranogasocijalistikog realizma..


16/72

Zalaui se za potpunu umjetniku slobodu,skupina zapravo promovira apstraktnuumjetnost. U isto vrijeme apstrakciji se

priklanja iE. Murti,na iji je rad utjecaloakcijsko slikarstvo i enformel. U duhuenformela, tijekom 1950-ih i ranih 1960-ih uHrvatskoj rade O. Gliha, F. Kulmer, O.

Petlevski, B. Bareti, J. Vanita, . Seder inaposeJ. Knifer,te kipari V. Baki, I. Koari,D. Damonjai S. Luketi.


17/72

Meunarodni pokret nove tendencije koji sejavlja u Zagrebu 1961. bit e vaan zaafirmaciju novog oblika konstruktivistikeumjetnosti i geometrijske apstrakcije. Tu

treba spomenuti djela I. Picelja, A. Srneca, V.Bakia, J. Knifera, J. Dobroviai netomlaih M. uteja, Lj. ibenik, M. GaliaiA.Kuduza.U toj skupini umjetnika javit e se

1960-ih i odreeni oblik minimalistikeumjetnosti (B. Buan, D. Tomii, D.Jokanovi-Toumin).


18/72

Vrijedan prinos primarnomu i analitikomuslikarstvu dali su u drugoj polovici 1970-ihB.

Demur, D. Soki, M. Bijeli, A. Rai, .

Kipke, A. Marai, G. Petercoli dr. Njihovimse djelom u hrvatskoj sredini naputa podrujeapstraktne umjetnosti u stroem smislu


19/72

PERFORMANS

Pretvaranje vlastitog tijela u ekspresivnimaterijal. Performasi i hepeninzi se baveumjetnikovom sasmospoznajom koja ukljuujesve subjektivne, psiholoke i biolokemomente.


20/72

Tomislav Gotovac

izveo je prvi na pravi happening. Oran je u uporumu u Ilici u prostoriji araniranoj imom tamjan.Na stolicama su bile pueve kudice, a na ziu su seprojicirale slike iz Playboya. Tu je i kredenca s mlijekom

i kruhom, va teka bata, lopte o novinskog papira,nekoliko kokoi u krletki, gitara, violina, harmonika. Tuje i ena s riom i bombonima koja je imala zaatakbacanja rie na publiku. Tri izvoaa su ojevena uodijela. Hepening se sastojao od tri dijela: pijenje

mlijeka, jedenja kruha, razbijanja kredence, sviranja nainstrumentima, bacanja lopti i kokoi na publiku, kojauzvrada.


21/72

Elementi destrukcije. Gotovac signalizirarubne frustracije koje mogu dovesti do

revolta. Zaposlenje (1956-1967) smatra

ivotnomn akcijom. Pilule, Uisanje zraka,ianje, Tranje gol u centru Zagreba (prvistricking u Europi ).


22/72

Gotovac ne koristi rekvizite nego stavlja samogsebe u situacije koje provociraju napetostizmeu glealaca i njega. U sklopu 10.

Muzikog bijenala 1979. na Trgu Republike(Jelaidev trg) Projekt 100. 100 stuenata kojizvie na njegove partiture s kavrata u kojimastoje na ploniku. U rugom ijeli se skinuo i

zviedi stao obilaziti na tlu ucrtane kavrate.Gotovac provocira rastian spoj intime ijavnosti.


23/72

Tu su i akcije Gledanje TV-a, Proenje (Molimmiloar! Hvala! Umjetnik u proenju), idenjejavnih prostora, ianje i brijanje u javnomprostoru (razdoblje pet godina nebrijanja

(petogoinja akcija Putanje svih dlaka na glavi)s prijelomnom akcijom ianje i brijanje u javnomprostoru III (Hommage Carlu Theodoru Dreyeru,filmu Stradanje Ivane Orleanske i Mariji Falconetti

koja ju glumi u tom nijemom filmu iz 1927. Trgbratstva i jeinstva, Zagreb, 6.lipnja 1981. tono upone), nakon ega je slijeilo pet goina brijanja(kose i brade),, Kolportiranje novina.


24/72

Braco Dimitrijevid: performans Koktel u ast sluajnogprolaznika, Ruak u ast sluajnog prolaznika.

Sanja Ivekovid: performans Otvorenje u Zagrebu sastoji seo oeka uzvanika trakom zalijepljenih ustiju i samikrofonom spojenim sa slualicama za praenjeotkucajasrca. U Beogradskom performansu obilazi uzvanike ponekoliko puta mijenjajudi svaki put stupanj prisnosti (1978.).Sa Martinisom u Amsterdamu Vrijeme u Amsterdamu gdjeoni kao figurice na barometru naizmjenice stoje ovisno ovremenu.

Ona se u video radovima bavi kontrastiranjem svogprivatnog ientiteta (izgle, nain ivota) usuprot ientitetuosoba kojima se bavi film, tisak, televizija. Lani mitovi iieali slue joj a ustanovi koliko su jelovali na nju.


25/72

eljko Borid: Posljenja prilika a jo ovegoine postanete popularna linost, sastojalase u snimanjuj prolaznika s fotografijama

poznatih osoba preko njihovih lica. eljko Jermani Vlasta Delimar: Pokuaj

poistovjeivanja(1979). Goli jedan premadrugom na tijelima imaju ispisanu zamjenicuja koju zatim dodirom tijela prenose jedandrugome.

ALTERNATIVNE GRUPE


26/72

ALTERNATIVNE GRUPE

Haustor (o 1970) osnovan u vei uFrankopanskoj ulici u Zagrebu. Na stubitu i u veiu Frankopanskoj 2a organizirano je niz izlobi,

jena o njih je i internacionalna izlobakonceptualne umjetnosti At the moment(organizatori: Dimitrijevid, Trbuljak, NenaBaljkovid. Sudjeluju: Anselmo, Barry, Brown,

Burren, Burgin, Dibbets, Dimitrijevic, Group ER,Flanagan, Huebler, Group KOD, Kirill, Kounellis,Latham, LeWitt, Trbuljak, Weiner and Wilson. )


27/72

Ta prva naa meunarona izlobakonceptuale trajala je samo tri sata (od 17 do

20 sati) 23. travnja 1971. ime se nastojala

povudi kategorija prolaznosti i ostvaritidvostruki event toga dananaime, svi koji subili zainteresirani za naveenu izlobu bili su i

na njezinom otvorenju i zatvaranju istogadana.


28/72

Dimitrijevidevrad Tryptichos Post Hystoricus, ukojem sueljava tri kategorije vrijenosti: priznatoumjetniko jelo, mahom iz renomiranih muzeja igalerija (poput Louvrea, Tate Gallery), sa

svakonevnim premetima (eir, tap) ielementima iz priroe (jabuka, lide),ponitavajudi tako povijesnu hijerarhijuvrijednosti u korist harmonije i cjeline u kojoj je

svaki od elemenata jednakovrijedan. Posthistorijaje u tom smislu stanje otvorenosti, izjenaavanjate odricanje od povijesno nametnutih kultova.


29/72

Goine 1971. u sklopu Zagrebakog salona na Trgu Republike,mjestu gje su za vrijeme ravnih praznika visjeli portretiravnika, kao i na Trgu burze i na Trgu Marala Tita, osvanule suvelike fotografije sluajnih prolaznika. Potkopavajudi kult linosti iistoobno afirmirajudi svakonevno, Braco Dimitrijevid ovim jeraom zapoeo svoj poznati ciklus Sluajnih prolaznika, koji jetijekom iudih goina ostvario u meiju skulpture, plakata,fotografija, objavljivanja u novinama, itd. i to u Londonu, Parizu,Napulju i drugdje. Natpisima Ovo bi moglo biti remek-djelo i Ovo bimjesto moglo biti o historijske vanosti (MSU), John Foster je ivioovje, kao i nazivanjem ulica po sluajnim prolaznicima, Dimitrijevidnastavlja isti princip ironiziranja priznatih povijesnih vrijednosti i

velikana, zamjenjujudi ih s obinim i svakonevnim.


30/72

Grupa Penzioner Tihomir Simid(1969.1970.)

koja je animirala monotoniju i, recimo to tako, sivilosvakonevice zagrebakih ulica, prireujudi luikeakcije kao to je bila, primjerice, Slika Kreimira Klike ukojoj je sluajni voza automobila pregazio mlijeko u

tetrapaku i tako postao figurativan autor dripping slikena asfaltu. Dakle, prema Dimitrijevidevoj zamisliumjetnik samo aranira inicijalnu situaciju, to de redi umjetnik kao araner, ex-umjetnik, postavlja mlijeko ukartonskom tetrapaku na cestu i oekuje a sluajni

automobil u prolazu pregazi mlijeko. Pritom zaustavljavozaa i prelae mu a prizna autorstvo na takonastalim rezultatom, stavljanjem potpisa pod mrlju,trag mlijeka razliven na ploniku.


31/72

Grupa TOK iz godine 1972.

(inicirao je Vladimir Gudac) s akcijama i intervencijamapolazila je o postavke a rae za ulicu. Rije je okratkotrajnom projektu umjetnika intervencionistavezanih za urbano tkivo s ekologijskom orijentacijom.

Tako su otisnuli razglednice s pozdravom iz Zagreba nakojima je umjesto ikonografske metonimije veliajnogakaptolskoga ponosa Graa ominirao tvornikiambijent i zagaeni zrak. Naalje, u jenoj su akcijiotiskivali automobilske gume po plonicima i po robnoj

kudi NAMA kako bi potaknuli ekoloku reakciju, ime suse uklopili u smjerove kretanja onovremene ekolokeumjetnosti


32/72

Grupa estorice autora(Boris Demur, eljkoJerman, Vlado Martek, Mladen i Sven

Stilinovid te Feor Vuemilovid), osnovana

1975., glavni izraz jelovanja pronala je uizlobama-akcijama. Oni ujedno ostvaraju iprve stranice naeg primarnog ili

elementarnog slikarstva.


33/72

Od doista mnogobrojnih akcija sedamdesetih godina, spomenimojo akciju Pukih sveanostiiz 1972. koju je, kao urbanuintervenciju, inicirao voitelj Galerije Stuentskog centra elimirKoevid u Sopotu te pozvao umjetnike a izazovu stanovnikenaselja na akciju, a zasnivala se na idejama avangardne umjetnostiOktobra o uljepavanju graskog okolia i jelovanja ruskihkonstruktivista koji su u umjetnost uveli model djelovanja nagraninom poruju izmeu umjetnosti i kulture. Puke sveanosti uSopotu ukljuivale su ureenje i bojenje kestenjarskog kioska itelefonskih govornica, razliite akcije samih graana i peenje volana ranju. Pritom je u izlozima trgovina orana izloba slikaoraslih i jece, a naveer su se prireivale recitacije i projekcijeobiteljskih filmova na otvorenome


34/72

CRVENI PERISTIL

10. 1. 1968. akcija bojenja Peristila u nodnim satima s 30 kg. boje

(bojenje spomenika u Antici).

lanovi: Pavo Dulid, Slaven Sumid, Raovan Kogej u akciji. lanovi:Nena Dapid, Toma aleta, Ante Aljinovid Teks, Sran Blaevid,

Denis Dokid. Polaznici kole primijenjene umjetnosti i Peagokeakademije. Peristil nije politiziran ali po Dodigu postoji kratka anarhoidna

frakcija naslonjena na ideje Praxisa, Marcusea, s elementimanaslanjanja na hipijevski pokret, happening, siromanu umjetnost iumjetnost ponaanja. Naslovi u meijima: Vanalizam grupe

mlaida, Napa na Dioklecijana, Crvena sjena na Peristilu, Licakoja nisu pocrvenjela.


35/72

Pavo Dulid, prije 1968. rai mobile, enformel, op-art, objekte odnaenih premeta, film, fotografija. Guvanje, lomljenje,presavijanje kao postupci. Rai scenografiju za Zafranovidev filmNejelja, grafiki ureuje asopis Viici.

1971 nakon trogoinjeg boravka u veskoj vrada se u Split. Izvrio

samoubojstvo 1974. Po Trokutu njegovo je samoubojstvo posljednjiautrski in uklopljen u jelo Analiza smrti jenog umjetnika. Toma aleta skoio s neboera s tablicom Ja sam umjetnik. Dulid

i aleta izuavaju Kabalu ali su zaokupljeni i transceentalnimistraivanjima, te uporabom narkotika.

Svoje akcije grupa je shvadala kao nastavak traicije ridikula ioriinalai njihovih znamenitih pothvata od Picare, Karuze,ovanine kokole, Dujma Renida. Njihovi teatralni ekscesikoinciiraju s umjetnikim.


36/72

Neostvareni projekti Kuda koja propuhom stvara glazbu More kao instrument

Crveni je Peristil blizak idejama slovenske GrupeOHO (Ko, Bosch+Bosch, Haustor) s kojimadjele iste ideje o komuni, parapsihologiji,

misticizmu, orijentalnoj filozofiji, seksualnomosloboenju, antipsihijatriji, proturacionalizmu iprotutehnokraciji. Ideje nove ljevice.


37/72

"NOVA SLIKA" U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj postmoderni ne olazi o izraaja

genius loci.Hrvatska se ne okrede vlastitojprolosti ved crpi iz stranih izvora, naroito iz

njemake, talijanske i francuske umjetnosti. Nova se umjetnost iri i preko brojnih izlobi tih

godina:

"Aperto 8o"40. venecijanski bijenale."Baroques 81"Muzej moderne umjetnosti uParizu.

"Zetigeist"Berlin 1982.


38/72

Za hrvatsku umjetnost najznaajnije suizlobe: "Amerika anas" u Zagrebu 1979. i"Talijanska transavangarda" koju u GSU u

Zagrebu organizira A.B. Oliva.

Susovski govori o "novom obratu-slikarstvo", aMakovid o "novoj slici".


39/72

Zaetke nove umjetnosti moemo vijeti uradovima konceptualnih umjetnika kraja 70-ih

godina u tzv. primarnoj praksi. Ti autori

usmjeravaju panju na fiziku stranumaterijala. Oni rade djela na principu

biljeenja osnovnih procesa, poteza kista,

naslaga boje, teksture pologe (Demur, Bijelid,Raid, Sokid, Santra, Ivanid).


40/72

Nova slika se ko nas pojavila ved 1976-7., dabi oivjela uspon 1981. Prikljuuju se, uzSeera, Kulmera i Kesera, Z.Vrkljan, N.Ivanid,

Z.Fio, A.evik, A.Monas, H.Klakoar.M.Ercegovid, I.Ronevid, .Kipke.

Ipka valja znati da postmoderna nije ni kod nas

nastala iz protesta zbog dematerijaliziranjaumjetnike prakse.


41/72

No ved krajem 70-ih ogaaju se promjene i umjetnostse orie racionalizacije, emistifikacije iematerijalizacije. Naputa se, kako kae Oliva,lingvistiki arvinizam umjetnosti.

Uz val neoekspresionizma Hrvatsku je zapljusnu,nakratko, i val anakronizmaSlikari memorijeokupljeni oko kritiarke Maje Briski (Leontid, Facan,Viliid, Buor, Raki, Lasta, Trnski).

Zavrava era reukcionizma "manje je vie", a nastupavrijeme heonizma s pokliem "vie je vie".


42/72

Nova slika

Nova je naziv za postmoernistiko slikarstvo naprijelazu 70-ih u 80-te godine. Pojam nove slike

oreuje povratak slikarstvu i kritiku moernizma

Istovremeno se javlja u:Sjeinjenim AmerikimDravama kaoNew image Njemaka razvijaneoekspresionizam, u Italiji nastaje

transavangarda a Nova slika u Hrvatskoj. Newimage se javlja na izlobi New image painting1979. goine gje izlau ameriki minimalisti.


43/72

Konceptualna umjetnost(conceptum= zamisao) jesmjer u modernoj umjetnosti od ranih 1960-ih dosredine 1970-ih. Nastao kao tenja umjetnika aematerijalizira premet umjetnikog jelovanja, akoritenjem netraicionalnih umjetnikih postupaka imaterijala (polaroid, film, video, tijelo umjetnika,body art, happening, urbane akcije i intervencije)objasni iejni saraj koji prethoi jelu ili je u njemusaran. Raikalno proirila poruje umjetnikog

stvaralatva, zarala stalan kritiki stav prematraicijskim umjetnikim i kulturnim vrijenostima. Konceptualni umjetniciesto preuzimaju ieje iz

filozofije, psihoanalize, feminizma i politikih aktivnosti.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Body_arthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Body_art


44/72

Na hrvatskoj body art sceni performans de senametnuti kao osnovni postupak u izraavanjuumjetnosti tijelom, poevi o Tomislava

Gotovca, umjetnika kojeg nazivaju anarho-ocem performansa, preko umjetnica koje seotiu feministike tematike (Vlasta Delimar iSanja Ivekovid) pa sve o performera koji

kritiziraju kapitalistiko rutvo i otiu seratne tematike, kao to su Sinia LabrovidiliSlaven Tolj.


45/72


46/72


47/72

S ijametralno razliitog gleita o "oznanstvenjivanjaumjetnosti" dio prakse konceptualne umjetnosti 1970ih i1980ih moemo sagleati kao io meijske umjetnosti. U1970im ostvareni su brojni radovi medijski osvjetenekonceptuale, kao npr. serija izlobi s plakatima kao jeinim

izlocimaGorana Trbuljaka (1971. - 1981.) te performancesluanja raija, gleanja TVa i itanja novina itelefoniranja Tomislava Gotovca (1980. - 1981.). Slobodnieksperimenti "proirenih meija" sastavni su io poetikeautora tzv. Grupe estorice autorau hibrinom koritenju

medija fotografije, filma i fotokopije u formi likovnihraova, umjetnikih knjiga i (ulinih) performancea. Izfilmskog miljea u meijsku umjetnost olazi sljeedi input..


48/72

Uz primarni rad na eksperimentalnom filmu IvanLadislav Galeta izvodi brojene foto i video radove,instalacije i multimedijskeperformancee. Tomislav Gotovac izvodi filmovima

inspirirane galerijske i vangalerijske performanceei foto kolae.Vladimir Petek 1971. osnivaumjetniku urugu FAVIT (film - audiovizuanaistraivanja - televizija) i s nizom suradnika

ostvaruje niz multimedijalnih radova, uglavnommultivizije (multimonitorskih video, filmskih islaj projekcija), a s Tomislavom Mikulidem 1976.ostvaruje deset kompjuterskih filmova


49/72

Jeina inaica meijske umjetnosti s kontinuitetom o1971. te kritinom masom proukcije ostvarena je uvideo umjetnosti. Oboje pioniri hrvatske videoumjetnosti, Sanja Ivekovidi Dalibor Martinis, zajenikii individualno ostvaruju niz video radova i instalacija, au svojim osobnim preferencama reprezentiraju dualitetinteresa medijske umjetnosti iz pozicije konceptualnihumjetnika. Martinis je zaokupljen medijima samim injihovim fizikim i znaenjskim mogudnostima te

ostvaruje niz video instalacija (video projekcije na stoluu 1993., video instalacija kao bunar s vodom,1996.) ,interaktivnih digitalnih video instalacije (1997.) ihibridnih radova elektronskih medija


50/72

Sanja Ivekovid: "Instructions No1",1976., iz dokumentacije


51/72

Sanja Ivekovid moerira rutvenu (feministiku)aktivnost kroz umjetnost osnivajudi i enskuudrugu Electra. Izvodi brojne video radove iinstalacije (u radu Frozen Images video slika jeprojicirana na led, u radu Travel Until the End ofThought iz 1994. raunalo navoi vieo projekcijudijelova tijela u zvjezdasto kretanje). Radoveizvodi i u drugim medijima. Projekt Gen XX jeserija radova objavljena u formi reklama utiskanim medijima 1997. i 1998.


52/72

Na fotografskim reprodukcijama su portretienskih vrhunskih foto-moela, a pratede ime(u grafikom izgleu logotipa) popradeno je

kratkom biografijom spomenute redovno zbogpolitikog jelovanja ubijene ene- herojaantifaistike borbe u 2. svjetskom ratu.


53/72

Projekt Katedrala, Bakal,Fritz, Juzbai, Marui,Premec; 1988. Krajem 1980ih

u radu grupa Nova Evropa

odvija se na godinjicu smrtiAndy Warhola i poziva na

transformaciju slike u zvuk

kompozicije Musorgskog i

zvuka u prostor performancea

Kandinskog.

Rije je o kompjutersko

generiranom prostoru krozuzajamne zvune, svjetlosne ivideo elemente pokrenute

kretanjem publike i signalima

elektroencefalograma

spojenog na izvoaa -opernog pjevaa JokaLeaju.


54/72

Interaktivnost je u svom primarnom obliku prisutna u svakojvideo instalaciji sa `closed circuit` sistemom, ivim vieolinkom, a takvi se radovi javljaju od 1970ih, no u 1990improiruju samo ispitivanje meija. U spomenutom projektuKaterala tri su prostora povezana zvunim i vieo `closed

circuitom` . Simon BogojevidNarath u radu bez naziva(Landscapes, 1991.) ostvaruje video link preko malogogleala koje optiki distorzira elektronsku sliku. KristinaLeko ostvaruje niz video-link raova s religijskim sarajem,koristedi beini prijenos na vedim ualjenostima i

iskoritavajudi u potpunosti tu tehnologiju za konceptualneigre s islokacijom (Cvijede, 1997., Veuta, Kamenita vrata,1998.)


55/72

Maruid , Kuhta, Peerin, Raid: Oko uje, uho vii, multimeijski projekt,1997 -1999.

senzori na tijelu izvoaa pokreu zvune, video i svjetlosne interakcije.


56/72

Dalibor Martinis izvodi radove iz serije Binarnisistem. U radu Zabranjeno parkiranje poruka

kodirana u binarnom kodu ispisana je

parkiranjem 45 novih srebrnih i crnihautomobila u jednoj liniji (150 metara) na

glavnom trgu Njemakog graa Rosenheima.

Nekoliko radova s binarnim porukamaostvareno je zvonjavom crkvenih zvona. (od

2000.


57/72

Nae zaarske izlobe koje prate novi fenomen: Plavi salon je utemeljen 1957. u okviru 1. Ribarske izlobe i festivala u

Zadru. Prvo je bio revijalna manifestacija temom vezana uz more.

1977. goine taanji voitelj Galerije umjetnina Antun Travirka mijenjakoncepciju i Salon od bijenalne postaje trijenalnom izlobom. Pritom se itema mora gubi. Poinje prestavljati pojeine teme i problemske cjeline.

1977. Figuracija u slikarstvu 70-ih 1980. Refleksi nadrealizma u poslijeratnom slikarstvu

1983. Medijska kultura i suvremena likovna praksa


58/72

13. Plavi salonInovacije u slikarstvu 80-ih, 1990 (Kozmomimetika nove slike, T.Maroevid; Egzotinibestijarij novih animalista, A.Travirka; Umjetnost nove eklektike, Z.Poznid; Izazov prostornog,A.Karaman; Corpus Alchymicum, V.Srhoj; Primjeri geometrije u umjetnosti 80-ih godina, J.Denegri).

14. Plavi salonPriroda i suvremeno hrvatsko slikarstvo, 1996. 15. Plavi salonStrategija citata u umjetnosti 80-ih i 90-ih godina, 1999. (Od geste do znaka, Od

umjetnosti preko teorije do ivota, Lovro Artukovid).

16. Plavi salonRetroavangarda (V.Srhoj)Situacija mladi (I.upan, I.Ronevid), 2002. 17. Plavi salonNeomoderna ili jo jean prijelom stoljeda (Moernizacija moerne - nova

medijska praksa, Lj. Srhoj erina), 2005. 2005. Galerija umjetnina (osnovana 1948.) je svoj glavni izlobeni prostor u Meulidevoj zatvorila

zbog dotrajalosti prostora


59/72

Citati: Postoji ilustrativna i iluminativna citanost: Iluminativna citatnost se vezuje za avangare s poetka stoljeda

(citatna polemika avangare s prolodu) Ilustrativna citatnost se vezuje uz postmodernu i njezino usvajanje

tuih tekstova i traicija. Umjetnike citate moemo razvrstati u tri glavne skupine: transsemiotika citatnost to znai a se citatni suonos

uspostavlja izmeu umjetnosti i neumjetnosti (proor ivota u

umjetnost u avnagardama). Intrasemiotika citatnost - citiranje unutar pojedine umjetnosti Intersemiotika citatnost - citiranje meu raznim vrstama

umjetnosti.

RETROAVANGARDA


60/72

RETROAVANGARDA

Retroavangarda - citiranje i eklektika ali usmjereni na razdoblje

avangari i moernizma kao i komunistikog totalitarizma i faizma. Retroavangarda ne brani moernizam kojega je u bivem SSSR-u i

istonom komunistikom bloku pojarmila ieologija. Ima istu distancu i prema ideologiji, i prema modernizmu i

avangari kao prema istroenim znakovima. Pojam retroavangarda u katalogu izl. Austrijanca Petera Weibla

(tajerska jesenka izloba) u Grazu 1990. Zatupljeni umjetnici iztranzicijskih zemalja, a o naih sujeluje Mlaen Stilinovid.


61/72

Tu je i slovenska grupa Irwin, beogradski umjetnik Goranorevid (Maljevid, Monrian).

Ta trijada zajedno opet na izl. Retroavangarda u Ljubljani1994.

Teoretiari koji prate retoavangaru, preteno Slovenci:Martina Grinid, Slavoj iek, Ale Erjavec.

Osjetljivost nae sreine na bilo kakve jugoslavenske

integracije ovje nema uporita. Rai se o fenomenu

tranzicijskih zemalja. Prije je rije o istonoeuropskomprostoru koji je "stigmatiziran Balkanom i traumatiziranJugoslavijom", a za sve vrijei ironian onos premakomunistikom nasljeu.


62/72

Retroavangarda je svakako ex-jugoslavenskifenomen i unutar njega je oivljavan ostrane politike kao subverzija (Grupa Laibach,

Mlaina, slovenski filozofi, tafeta za Danmlaosti koja je faistike simbole zamijenilasocijalistikim. 1987. Novi kolektivizampobjeuje na natjeaju za tafetu mlaosti.

Preuzima plakat iz vremena nacizma RichardaKleina i mijenja nacistike u socijalistikesimbole).


63/72

Na ruevinama komunistike ieologije nastaje umjetnostperestrojke (soc-art) jo 70-ih godina u Rusiji (Vitalij Komar iAleksandar Melamid, Ilja Kabakov, Erik Bulatov).

To je prva organizirana alternativa socijalistikom realizmuustolienom jo 1934. g.

Perestrojka-art neki jo nazivaju socijalistikom verzijompop-arta.

Ti umjetnici spajaju kodove soc-realizma i avangardeprevlaavajudi frustraciju nesloboa-slobodadekonstrukcijom oba modela.

Umjetnici perestrojke ak prihvadaju retoriku soc-realizma,istiu znakove komunistike idologije, ali s ironijom.


64/72

Komar i Melami istiu: mi smo jeca soc-realizma i unuciavangarde.

Lenjin sada reklamira Coca-Colu toboe za nju izgovarajudislogan: It's a real thing. Ikone revolucije saa su zruene sproizvoima masovne potronje. Maljevi reklamiraMarlborto cigarete, dok se umjetnici Komar i Melamidslikaju kao pioniri koji trube u trubu i salutiraju podnoStaljinove biste. Samom Satljinu u pohoe stie klasicistikaenska muza koja ga miluje kao vjesnik zapane kulture.

Srednja Europa o kojoj govore i hrvatski umjetnici islovenska grupa Irwin takoer je ironizirana kaoprovincijalni dio Europe, uvijek ovisan o stranim kulturnimmodama.


65/72

Rezime: Svaka je umjetnost polona politikojmanipulaciji osim one koja govori jezikom temanipulacije.

Umjetnik ne mari za autoritet stvarnosti i imajenaku istancu prema ieologijama, politikimsustavima, stilovima.

Retroavangarda i nije stil nego in promiljanje

bliske prolosti s istance ironinog umjetnikakojemu nita nije sveto.

Nestaju umjetnike grupe izuzetak je Irwin.


66/72

IRWIN Osnutak u Ljubljani 1983. godine u okviru Neue Slovenische Kunsta Irwin,

Sestre Scipion, Leibach, KozmokinetikoGlealideReiPilot). Zajeniki potpisuju jela.

lanovi: Duan Manid, Miran Mohar, Andrej Savski, Roman Uranjek,Borut Vogelnik.

Retrogarda za njih nije stil, nije umjetniko razoblje, nego strategijaonoenja prema nekim, esto antagonistikim, moelima proleumjetnosti.

Nacizam, soc-realizam, avangara, srenjoeuropski provincijski ki (alpskiprizori s jelenima, popularne svetake slike, etno-rukotvorine).

Mali naro kao to je Slovenski nuno je eklektian eklekticizam Irwina.


67/72

Retroavantagarde (2000.)rodoslovno stablo pojma:Zenit (LJ. Micida), August ernigoj, Josip Seissel,Dimitrije Baidevid, Mlaen Stilinovid, BracoDimitrijevid, Leibach, beogradski Maljevi, SestreScipione, Irwin.

Sada kada nema sukoba s totalitarizmom isubverzivnog nabojasofisterija i nostalgina ikonika.Album uspomena na jeno prolo vrijeme, zaokruenoi oreeno.

Ako nas moernizam, kau Komar i Melamid, posjedana avanturu, otkrivanje novih zemalja,postmoernizam nas posjeda na turizam.

eljko Kipke


68/72

eljko Kipke

Inverzijeciklus. Pismo nadopunjuje vizualnostslike. Kipkeova se slika ita, a tekst na njoj glea.

Inverzije su poune prie (anegote) iz svijetaumjetnosti i svakodnevice. Titlovanje slike kao na

kraju filma, preko zamagljenog prizora, niu se

slova zavrne rijei. Tu su i premetaljke: Ssik(Kiss), Jezum (Muzej), Evil (Live).

Tomislav eranid


69/72

Tomislav eranid

Ciklus Star Citypovijesna rekonstrukcija za svoje

vrijeme fantastinih ieja arhitekata i ilustratora 18.stoljeda: E. Boulleea, C. Ledouxa. Ilustracije Atanasiusa

Kirchera, i J.B. Piranesija. To je retro princip 18. stoljedakoji se, kao i buude 19. stoljede, obrada antikomskladu, ali sa idejama moderne gradnje.

Preciznost, funkcionalnost, odmjerene proporcije,pompoznost i trijumfalnost (Ledouxovi nacrti idealnog

grada). Lebedi orbitalni graovi iz Maljevievagraditeljsko-

izajnerskog laboratorija UNOVIS, Ilije asnika.

Mlaen Stilinovid


70/72

Mlaen Stilinovid

Poeo je s iejom mrtvih znakova (kri, zvijeza ,

suprematisitkioblik, fotografije politikih rituala) znacikoji nisu preivjeli svoju politiku zlouporabu.

Nelagoda pred prizorom smrti znakova. Njegova "eksploatacija mrtvih" dodatno je umrtvljivanje tih

znakova.

To je po njegovim rijeima etnja grobljem gje ne sredemosamo mrtve znakove, ved znakove smrti.

Ciklus Bijela osutnost ieznude premeta. Onose se nastanja: prazno, tuno, apsurno, siromano, jenostavno,bolno, uzaludno, banalno.

Vlado Martek


71/72

Vlado Martek

Ra Fetii kulture razmatra politiku,umjetnost, etiku, filozofiju, seks, kao znake

istroenosti i nerazumijevanja, kao ironinusferu lingvistikih kalambura i stereotipova.Slogani, grafiti, agitacije kolai fragmenti koji

se suaraju. Rjenik postmoernog rasula krozsuaranje fetia kulture.

Duan Jurid


72/72

Duan Jurid

Jena o najuoljivijih osobnosti naeg novog geometrizma

(neo-geo), ili modernizma poslije postmodernizma.

Povratak redu geometrijske apstrakcije i njezinih strogihuvjeta iz vremena modernizma (Piet Mondrian)

Ta je geometrija postmoderni ornamentalizam, jer je panjana geometriji samoj a ne na ideji velikog redakarakteristinoj za moernizam.

Nas mondrijanovsku matricu lijepi se ideja serije i

integriranih sklopova preuzeta iz svijeta elektronike ikompjutorizacije.