Transcript

- to je obrazovanje: esej -(Hartmut von Hentig)

1. POGLAVLJE to obrazuje ovjeka?? SVE! (makar nas i ostavljalo ravnodunim i dosaivalo nam) ovjek je plastino bie promjenjiv i podloan utjecajima za razliku od ostalih stvorenja sposoban za bezgranino oblikovanje ukoliko je ono eljeno nazivamo ga obrazovanjem ovjeka doista obrazuje, tj. oplemenjuje vrlo malo toga, gotovo nita ustrajnou ostaje onakav kakav je bio nepouljiv, vezan za navike, usmjeren na tjelesne potrebe (seks, kretanje), duhovne i drutvene potrebe (drutvo, sigurnost, novosti)

kakvo obrazovanje trebamo i elimo?? to pitanje zaokuplja brojne pedagoge to je sadraj zapleteniji i nejasniji vea je elja za njegovim definiranjem obrazovna teorija razlikovanja, povezivanja i odreenja koja se primjenjuju tokom definiranja sadraja ono to se na kolama ini pravilno ili pogreno mjeri se prema njihovoj svrsi to je ta svrha?? pripremiti djecu za svijet? kakav to tono? onaj kakav jest, kakav moe biti, kakav bi trebao biti ili treba postati? - jo neke svrhe : kao osobe spremiti ih za ivot, kao graane ih osposobiti za zajednicu, polis, sauvati djecu i mlade, zatititi ih od pokvarenog svijeta, sortirati, odabrati najbolje uitelji trebaju vlastito motrite i praksu provjeriti spram temeljnih pozicija teorije obrazovanja Kakvu predodbu o obrazovanju posjedujem? imam li materijalnu predodbu o obrazovanju

postoje li obrazovna dobra koja ovjeka sama po sebi obogauju i osposobljavaju? (latinski, matematika, povijest, vjeronauk) ili su to ope i prenosive sposobnosti koje uenici razvijaju na pojedinim predmetima Georg Kerschensteiner Obrazovanje je ono to ostaje nakon to sam naueno iznova zaboravio

obrazovanje je razvitak uroenih sposobnosti i snaga pojedinca, njegovih krajnjih individualnih mogunosti Njemaki odbor za odgoj i obrazovanje Obrazovan je onaj tko ivi u stalnom nastojanju da shvati sebe, drutvo i svijet i djeluje sukladno tom razumijevanju Johan Gottfried Herder obrazovanje je napredovanje ovjeka prema humanosti G.W.Hegel obrazovanje je kretanje od subjektivnog pojedinca k objektivnosti apsolutnog duha obrazovanje je nastavak odgoja na viem stupnju J.J.Rousseau Nakon to je gojenac uvjebao svoje tijelo i osjetila i iskustvom na predmetima oblikovao svoju rasudnu mo, a obrtnikim, fizikim radom usavrio svoju spretnost, dakle nakon to moe samostalno misliti i djelovati preostaje samo da bismo ovjeka usavrili stvoriti od njega ljubavlju ispunjeno i uvstveno bie - sada ovjek stjee predodbe i pojmove usporedbom svog ivota s drugima

pojam obrazovanje izgubio svoje povijesno znaenje te dijelom oznauje izobrazbu, dijelom njene ustanove, dijelom stupnjeve ovlasti ako obrazovanje podrazumijeva sve tada obrazovati znai oblikovati, ostaviti otisak u plastinoj masi obrazovanje oznaava I PROCES I REZULTAT treba li proces odreivati mogui rezultat ili pak rezultat proces koji se treba odvijati

obrazovani ovjek za sobom je ostavio animalni egocentrizam Robert Spaemann on gleda svijet tuim oima govori diferenciranim, nijansiranim i osobnim jezikom vlada znanstvenim jezikom ali mu ne robuje sposoban za uivanja ne boji se vrednovati sam sebe obrazovanje stvara normalnost dostojnu ovjeku! obrazovani ovjek je subjekt, nikad objekt obrazovanja on se obrazuje

Na kakvoj se slici ovjeka temelji ljudsko obrazovanje za koje se zalaem/?

slika ovjeka- otkrivamo ili zamiljamo pravu sliku ovjeka i zahtijevamo da je ljudi prihvate idealizam mora zadobiti suglasnost to veeg broja ljudi, mora nam odgovarati Max Frisch Ne smije praviti nikakav lik sve slike tvore nasilje nad prirodom kad stvaramo sliku o nekome pokazujemo znakove slabosti i nedostatke ljubavi ljubav podnosi da njen predmet nije utvrdiv, da je bez odrednica, a ona sama zbog toga moda besmislena slika nosi crte naeg straha i naih elja; slikom ne utvrujemo drugoga samo za sebe ve i za njega on postaje onim to slika propisuje posljedica stvaranja slike je osuda svih odstupanja od te slike, a zapravo joj nitko u potpunosti ne moe odgovarati sliku o ovjeku tvorimo jer ona treba pruiti mjerilo pomae pedagogu zahtijevati, prosuivati, poteuje ga fizikog nasilja tako to vri duevno nasilje onaj tko ju posjeduje odgaja i obrazuje onoga tko je jo nema novovjekovna pedagogija ideal ovjeanstva je samoodreujui, samostvarajui pojedinac bira izmeu slika koje mu obeavaju ovo ili ono, no te slike su prije svega ogranienja, utvrivanja traena slika ovjeka je njegova mogunost izbora i odgovornost za izbor tako da ga drugi prihvate ili potvrde osoba koja slobodno donosi odluke s uspravnim hodom uz svijest o svojoj jedinstvenosti i s pravom na pogreke, slabosti, propast slika se mora protegnuti na ovjeka u mnoini to je dobar ivot? to je dobar ovjek? to je dobra zajednica/polis? Dobra zajednica Boja drava, neophodno znanje dano otkivanjem Civitas Dei - analogon drugim prirodnim zajednicama (mrava ili pavijana, sasvim svejedno) demokracija sofista - zamisliva kao konstrukt za opim dobrom tragaju ljudi za to odabrani i osposobljeni, zakonima se spreava razvitak egoizma Platonova Politea 3 znaenja slike:1. praslika pralik, neto to izmie naoj odluci (gr. eidos) npr. ovjek je bie koje ivi u zajednici (zoon politikon) ovjek je bie koje ui itd.2. prividna slika nacrt neto u duhu nastaje neovisno o iskustvenoj stvarnosti (gr. shema) npr. Teofrastovi karakterni tipovi (viteki ovjek) Lammetrijev ovjek stroj3. preslika neto to stvarnost reproducira u zgusnutom, ali ne izoblienom, uzvienom, idealiziranom obliku (gr. eikon) - reprodukcije vienog

Svi pedagozi imaju tajnu sklonost k pravljenju ljudi

obrazovanje ovjeka- cilj metafora obrazovni cilj je ideal ili slika ovjeka obrazovni cilj, obrazovna dobra, obrazovni procesi, obrazovni uinci, obrazovna sredstva

Kakve ljude s kojim vrlinama i kvalifikacijama - treba dananji svijet radi svladavanja budunosti?? pitanje koje si postavljaju politiari, gospodarstvenici, znanstvenici moderno obrazovanje/traeno obrazovanje/ obrazovanje za budunost to je prije bilo vano i ispravno, postalo je nemono naspram radikalno izmijenjenih odnosa pojedinac mora radi svoje sree, svog samopotovanja, za ope dobro raspolagati kvalifikacijom sposobnost za kritiku, prigovor i otpor

Svi mogu biti zadovoljni ako su potrebni NIJE TONO! dobro funkcioniranje cjeline moe nas, ukoliko se dobro ne promisli smjer i ne provjeri stvarna dobit pojedinca, sruiti u ponor najvee nam probleme ne stvara nedostatak ivotnih sredstava nego nedostatak ivotnog smisla, ivotnih zadaa, ivotne kvalitete puanstvo treba i eli duhovno-moralni zaokret

najozbiljnija pitanja koja se postavljaju pred na obrazovni sustav su djelomice nerjeiva i ogromna; temelje se na neospornoj sigurnosti gubitak sporazumijevanja i elementarnog povjerenja u naem drutvu = gubitak orijentacije / rasap vrijednosti preoptereenost ovjeka zbog ogromnog gomilanja tehnikih i administrativnih sredstava svi se pribojavaju autoritarnog dranja nitko ne eli biti neomiljen ljudi izdali vrijednosti koje su do sada vrijedile sloboda, mir, pravednost, istina moe li se u takvom vremenu imati trajna predodba o tijeku stvari?

obrazovanje je ono to ovjeka ini osobom osobom koja razumije, moe i eli, koja provjerava ono to oduvijek inimo samo stoga jer to drimo dobrim, koja se usuuje initi ono to spoznaje neophodnim

2. POGLAVLJE obrazovati znai obrazovati se [povratni glagol!] nismo uvijek subjekt obrazovanja udio koji imamo u njemu trebamo poveati malo dijete u veoj mjeri svoj uitelj nego to e kasnije biti uenik obrazovati nekoj tvari ili stvari dati oblik obrazovanje je proces kojim neto poprima oblik (svoj oblik) lat. formatio, rim. forma, gr. eidos platonska predodba svaka stvar sadri svoj eidos, sebi svojstven oblik zahvaljujui Humboldtu obrazovanje postalo temeljnim pojmom pedagogije

obrazovanje slui nespecifinom imenovanju raznolikih pedagokih nastojanja koja trebaju uroditi duhovnom i praktinom spretnou i udorednim karakterom

duhovne neslobode i zabluda = edukacija svrha i sredstvo joj je prosvjeenje

Humboldt obrazovanje je poticanje (ne zahvat ili prisila) svih (ne samo duevnih) snaga ovjeka kako bi se one preko prisvajanja svijeta (usvajanjem stranog u aktivnom procesu) u uzajamnom preplitanju (ni svijet ne ostaje neizmijenjen) i ograniavanju (razvitak nije puko bujanje, on iziskuje disciplinu) ; harmonino ravnomjerno (obrazovanje ne potie jednostranu genijalnost nego sve aspekte) razvile (one su ve tu, samo ih treba razviti) i dovele do samoodreujue individualnosti ili osobnosti koja u svojoj idealnosti i jedinstvenosti obogauje ovjeanstvo

najutjecajniji obrazovni roman Robinson Crusoe Daniela Defoea na njegovu se primjeru moe spoznati kako se odvija prirodni razvitak ovjeka stvari, tj. njihove nunosti i prednosti imaju velik utjecaj na nae oblikovanje potpuno je nevano izgovara li netko strani jezik vie ili manje ispravno rije je o oponaanju (podreenoj duhovnoj djelatnosti) te je tu vjetinu potrebno stei bez mnogo uzbuivanja, jer ona inae prikriva stvarni dobit ivot obrazuje!! Pljujem uz vjetar (Joan Lowell); Heidi (Johanne Spyri) obrazovanje je objektiviranje samoobrazovanja

obrazovanje se mijenja kada ga prenesemo na neku ustanovu kola (jer radi za mnoge mlade ljude) standardizira povode, poticaje i zahtjeve i na sva odstupanja od mjere reagira sredstvima koja joj se ine primjerenima za uspostavu jedinstvenog postupka (ocjene, ponavljanje razreda, ispiti..) od procesa se radi cilj!!!, od neeg subjektivnog neto objektivno, od neeg to treba iskusiti znanje koje se moe akumulirati Nesuvremena razmatranja (F.Nietzsche) pobunio se protiv ovog gore protiv pozitivizma, historizma i objektivnog gimnazijskog znanja takvo obrazovanje ne oplemenjuje, ne ispunjava ivotnom mudrou, ne profinjuje; ono izopava u muiava, sadistika i od svijeta otuena bia kolsko obrazovanje ne nadomjeta ivotno obrazovanje apsolutizirano kolsko obrazovanje ostavlja loe posljedice dar lakog shvaanja i zanimanje za iskazivanje su jedne od najviih sposobnosti no ako se tome ne pridrui napor prodiranju u predmet, takva je djelatnost bez vrstog oslonca i opasnosti da se izgubi u povrnome

stega je protupojam vladanju (izravno sluenje moi) i podrazumijeva navikom, pravilima i sankcijama stvorenu spremnost na poslunost ili atmosferu podvrgavanja odgajanika svrsi nastavnikov duh ne smije ispunjavati nita to bi ga trenutano vie zanimalo Obrazovanju prethodi savijanje

podjela obrazovnog sustava na puko, srednje i visoko ueno obrazovanje cilj obrazovanja postala je zrelost za visoku kolu

reformna pedagogija 3 heterogena motiva suprotstavljanju gimnazijskom obrazovanju:1. kulturnokritiki (Nietzsche; omladinski pokret)2. demokratsko-prosvjetiteljski (drutvene znanosti, socijalna demokracija, ameriki uzor)3. profesionano-politiki ( obrazovne potrebe sve zahtjevnijih tehnikih, trgovakih i administrativnih djelatnosti)

odbacivanje graanski nazvanog tradicionalnog obrazovanja

nakon WW2 duhovno-znanstvena pedagogija se preobrazila u znanost o odgoju umjesto temeljnog pojma obrazovanje temeljni pojam postaje uenje [normativno zbivanje] podrutvljavanje obrazovanja u ogromnim razmjerima od obrazovne reforme, kao ni od starog obrazovnog sustava nije ostalo mnogo toga: ukidanje kanona, vea pozornost za pojedinca, zanemarivanje oblika i reda, pojaana svijet da u koli zapoinjemo ili proputamo vlastitu karijeru

disaffected youth djeca i mladi vie ne sudjeluju u pedagokom procesu dovelo do drogiranja, uranjanje u PC-svijet itd.

kola od svega stvara nastavno gradivo, mediji snano doprinose rutiniziranju, banaliziranju i depersonalizaciji kola se mora uiniti pedagokom, a nastava odgojnom (inae kola nee ispuniti svoju obrazovnu zadau)

spremnost ljudi da napuste obrazovanje spas se trai u otvorenom, slobodnom, situacijskom uenju, u osjetilnosti, estetici, igri, projektu, produktivnoj koli itd. no ono to se obrazovanjem ostvaruje (pregled, zapaanje povijesnih i sustavnih veza, istananost i raspoloivost sredstava spoznaje i sporazumijevanja, filozofska provjera miljenja i djelovanja) ostaje prikraeno gore navedenim metodama (pogotovo ako nastavnici obrazovanje zamijene s propisanim znanjima i vjetinama)

zadaa kole prema Hentigu je osnaiti ljude I razjasniti stvari (ne samo jedno od toga) kola je odvojila obrazovanje od ostalih oblikovnih doivljaja (obrazovanje je prije bilo usmjereno na orijentaciju u mnotvu moguih iskustava, uvoenje u zajednike oblike spoznavanja, u nastalu kulturu, te uvoenje u zajednika pravila djelovanja i odgovornosti pojedinca u njoj) bez orijentacije, sredstava sporazumijevanja i preuzimanja dane odgovornosti ovjek nije slobodan!

obrazovanje (duhovna obrada iskustva) oznaava napetost ili most izmeu tradiranih ideala i aktualnih potreba za kompetencijom, izmeu filozofskog samosvjedoenja i praktinog samoodranja drutva obrazovanje = oblikovati i refleksivno oblikovati se (presudan je oblik koji predmet obrazovanja za sobom ostavlja, a ne procedura ili njezino trajanje, ni predmet) temeljna kolska naobrazba - mnogo neophodnih i korisnih vjetina i znanja uz koje se ne mora vezivati obrazovanje zato jer su te vjetine dobro upotrijebive u ivotu djeci se daju spoznajne injenice a ne spoznajni problemi nastavnik mora znati to u nekom predmetu moe i treba imati koji uinak i onda ga tako urediti da se taj uinak stvarno i ostvari bitno je shvaanje nauenog, ne reprodukcija utog uenici odluku za ovo (neto, bilo to) ili protiv ovog zauzimaju u dobi od 16 godina

3. POGLAVLJE obrazovanje se ne moe utvrditi kroz odreene predmete ili gradivo, niti prema stupnju teine zadataka za uenje teorije obrazovanja zadaa im je razjasniti to je obrazovanje i na emu se ono zasniva iz rezultata se ne mogu iitati presudne injenice; opisi obrazovnih procesa ne mogu pruiti zadovoljavajue podatke sve dok za to nemamo mjerila (ona moraju biti uvjerljiva) mjerilo neto na emu se potvruje naobraenost, bez obzira s kojim razumijevanjem i na koji nain tome teimo ma to god obrazovalo ovjeka mijenjalo ga, oblikovalo, jaalo, prosvjeivalo, pokretalo mjeriti ga se mora prema tome oituje li se to 6 mjerila (kriterija obrazovanosti):1. preziranje i odbacivanje neovjenosti2. osjeaj sree3. sposobnost i elja za sporazumijevanjem4. svijest o povijesnosti vlastite egzistencije5. otvorenost za zadnja pitanja6. spremnost za samoodgovornost i odgovornost u zajednici (res publica) pojmovi poput politiko, estetsko, moralno, znanstveno itd. uviru u odreene nastavne predmete sredstva vladaju svrhom1) preziranje i odbacivanje neovjenosti Tako ne bi trebalo biti! A mi to znamo dobra djela javnog praktinog razuma ivjeti treba umjereno a ne bezuvjetno dobro borimo se protiv svega neovjenog to u pravilu smjesta prepoznajemo neovjenost dolazi od ovjeka neovjenost je loa, no ovjenost zbog toga jo nije dobra nema sigurnog mjerila za ovjenost osim u negiranju neovjenosti ovjenost koristimo u dvostrukom znaenju: 1. opisno (Grijeiti je ljudski, Nita mi ljudsko nije strano) 2. vrednujui (On je sa svojim ljudima stalno ovjeno/humano postupao) - humano drutvo podrazumijeva civilizirano i tolerantno drutvo; - ljudsko drutvo slui razlikovanju d drutva ivotinja lake je izbjegavati i osuditi neovjenost nego ostvariti ovjenost ovjenost iziskuje mnogo vrlina: mudrost, dobrotu, strpljivost, samosvladavanje ovjekove strasti spreavaju ga da bude ovjean (osveta, traenje pravde, tenja za apsolutnom spoznajom) ovjenost ne smije biti kriterij za potvrivanje obrazovanosti tamo gdje se prepoznaje neovjenost pokrenuto je ono najvanije razmiljanje o dostupnoj ovjenosti te dijelu odgovornosti za svijet u kojem ivimo2) osjeaj sree gdje nema radosti, nema ni obrazovanja, a radost je svakodnevni odsjaj sree ukoliko proces obrazovanja ovjeku ne prua nikakav razlog i povod te sposobnost za sreu on je promaen gr. srea = eudaimonia demoni su s nama nali mir-a to je nae postignue srea i radost postoje bez obrazovanja spontano, osjetilno i prirodno tono, ali obrazovanje treba otvoriti mogunost za sreu, prijemljivost za sreu te odgovornost za vlastitu sreu obrazovanje potie osjetljivost, pobuuje i poveava zahtjeve, potkopava tatine, ui nas razlikovanju zabave od zadovoljstva, zadovoljstva od uitka obrazovanje nam prua izbor izmeu sree koju sami kujemo i sudbine pasivnih primatelja sree Goethe: Samo nas neobrazovana strana ini sretnima. vjerovanje da obrazovanje ini astohlepim i nesretnim je krivo da je ovjek neobrazovan ivot bi mu bio odreen rijetkim uitkom i neizbjenim patnjama i strahovima ivota ivot onih koji od sebe i dana i ivota ne oekuju nita veliko je bezbriniji ali i prazniji nesrea snanije obuzima djecu, no zbog svoje neobrazovanosti ona se bre mire sa svijetom3) sposobnost i elja za sporazumijevanjem iza svake ivotne figure stoji nakupina povijesti kultura kulture odreuju na ivot, a ne ovjenost, odreuju ono to je stvarno i mogue, a ne razumno i ispravno svjetski etos suoeni sa svjetskom civilizacijom ljudi govore kako se s jedne strane trebaju iznova osvijestiti, osnaiti i odluno zastupati zapadne vrijednosti, a s druge strane uspostaviti ili traiti zajednike poveznice meu kulturama zajednike vrijednosti i temelji svih religija i naroda jo nisu osvijetene, zasjenjene su razlikama i konfliktima koji iz njih proizlaze poveznice, tj. zajednike vrijednosti mogu biti rezultat procesa uzajamnog sporazumijevanja sporazumijevanje je visoko umijee potrebno mnogo vremena, kompromisa, rjeenja ivot ovisi o modrom sporazumijevanju meu ljudima4) svijest o povijesnosti vlastite egzistencije povlaenje kultura pred svjetskom civilizacijom nastajanje multikultura obrazovan je onaj koji postane svjestan injenice da preko svoje obitelji, drutvenih prilika, kole itd. usvaja odreene osjeaje i miljenja te nakon toga sam moe usmjeravati i odgovarati za svoje ponaanje ovjek posjeduje dar zamjenskog iskustva, no postoje sadraji koji se priopuju samo u samom doivljaju (glazba, boje, osobe, ljubav) razum moe neki fenomen razloiti, razloeno opisati, opisano sloiti i rezultat klasificirati no to teko moe predstavljati izvornu cjelinu razum pomae da se ublae konflikti koji proizlaze iz koegzistencije razliitih kultura tuu je kulturu mogue odrati nepromijenjenom i ivom u novoj okolini no ona e se u neprestanoj razmjeni s okolinom postupno stopiti s naom kulturom racionalnog postupka (npr. djeca nerado govore jezik koji govore samo kod kue melting pot) kulture su nastale, nisu unaprijed dane njihova razliitost temelji se na tome da ovjek pronalazi ivotne oblike koji su u danim okolnostima jednostavno praktiniji (bezopasniji, ugodniji, pravedniji) od dosadanjih ovjek ui i naueno prenosi sljedeoj generaciji tako nastaje kultura

ovjek treba iskljuiti: - svijest o ivotu posve vezanom uz sada i ovdje - oekivanja da e se ovjek udorednije ponaati ako ima glavu punu povijesnih znanja - oekivanje da e povijesno znanje sve objasniti povijesnost je stvarnost koja se rado potiskuje povijesnost oznaava tekou da u promjenama spoznamo vlastiti identitet

povijesnost je svijest o neophodnosti oblika koji se, kako bi ovjeku bili prihvatljivi, ne smiju neprestano mijenjati 5) otvorenost za zadnja pitanja metafizika pitanja su neizbjena obrazovanje je potrebno kako bismo ustrajali, a ne pobjegli u najbliu sigurnost (mitove, dogme, ideologije) ili odricanje (zadovoljavanje samo iskustvenim znanjem)6) spremnost na samoodgovornost i odgovornost u zajednici (res publica) dvostruki kriterij samoodgovornost i odgovornost u zajednici 2 razliite stvari samoodgovornost = samostalnost trajne neugodnosti ne mogu se prevladavati pojedinim mjerama, znanjima i odlukama ve itavom osobom obrazovan ovjek uzima u ruke svoje obrazovanje

J.J. Rousseau Contract social mi smo svoje pretpostavljeno pra-stanje (lijep, slobodan i osamljen ovjek) zamijenili stanjem u kojem nismo vie posve slobodni, u kojem moramo raditi i izlaziti na kraj s drugima ugovor nam zauzvrat osigurava sreen, miran, pravedan, planiran ivot etat civil (civilizacija, civilizirano drutvo) stvoreni oblik naziva se drava obeza sviju da si uzajamno iskazuju pozornost i odravaju je odgovornost za zajednika pravila djelovanja, za drutveni ugovor ovjek moe u svom slobodnom svijetu samoodreeno promijeniti, zamijeniti odbiti, prihvatiti i izostaviti sve mogue osim obvezu spram res publice naa kultura je politika kultura politika je neizbjena obveza svakog pojedinca politeuein biti graaninom i djelovati kao graanin u polisu

obrazovanje koje ne vodi do politike i ne osposobljuje za preuzimanje moje uloge (odgovornosti) nije obrazovanje u dananjim obrazovnim ustanovama u prvom planu stoji ono to se moe pouavati i mjeriti nita drugo ne dolazi do izraaja

4. POGLAVLJE 10 djelatnosti/povoda/uzroka/sredstava koje pruaju obrazovanje1. Pripovijesti jezik ima 3 funkcije : iskazuje (Volim te) , izaziva (Pjevajte i veselite se!), oponaa/reproducira (U to se doba zbilo) 2 tipa pripovijesti: 1) neto to jo ne poznajemo (novosti, zanimljivosti, stvari koje jo nitko nije doivio) zabavlja i pouava 2) neto to je oduvijek postojalo (razotkriva ga, tumai, potvruje i time nas dira i obogauje) - dobre pripovijesti u sebi povezuju obje vrste te vodi obrazovanju dvije najvanije pripovijesti Ilijada i Odiseja (ue o ivotu Grka 1000 god pr. Kr (tip 2), Grcima priopavaju kakav ovjek treba biti, kako se ponaati (tip 1) mitove, pripovijesti, legende, bajke su u novom vijeku tumaenja, empirijska, diskurzivna i analitika spoznaja pretvorile u rijetkosti, starinu i zabavu znanost nam ne moe rei kojim putem trebamo ii ona pomae u spoznaji u kojem se stanju nalazimo, kakve mogunosti promjena postoje, koja su proturjeja ili mnogoznanosti trenutno nerazrjeivi itd. pripovijesti trebaju pripovijedati osobe (itati ih naglas) 2. Razgovor ono to u nas prodire s neodoljivim slikama, ponovljenim redom i oblikovanim jezikom, ne smije bez provjere stei mo nad naom duom provjera pretpostavlja distanciranje i usporedbu ovjek se mora osloboditi zaaranosti samom stvari i neto joj suprotstaviti Sokrat ovjek se samo razgovorom pribliava istini Platon ovjek govori o nekoj stvari kako bi je tonije spoznao, pritom je razlae (dihairesis) i na kraju dijelove iznova spaja (synagoge) velik dio rada u grupama, razgovora (u koli) nije razgovor nego baljezganje razgovor nije samo svakodnevni oblik politike dijalektike, on je uvijek i uzajamno obraanje osoba, pokreta drutvenosti, prilika za samorazvijanje pa i samoprikazivanje u modernom drutvu ne zaokuplja nas to pojedinac ini nego je li ovlaten to initi 3. Jezik i jezici ovjek mora vladati jezikom znanje jezika se profinjuje i stjee u neposrednoj usporedbi s drugim jezicima i u posezanju za miljenjem putovanja u inozemstvo, susreti sa strancima te strani filmovi u izvornom jeziku su uvijek obrazovni jer jaaju osobu u njezinom odnosu prema svijetu 4. Kazalite najee sredstvo za usvajanje svijeta je imenovanje, jezik kad neki ovjek nastoji prikazati nekog drugog, ne oponaa samo glumca koji toga igra nego ini neizmjeran korak k proirenju i oovjeavanju samog sebe kazalina igra je sredstvo kojim prekoraujemo vlastitu osobu, ona je sredstvo za istraivanje ljudi i sudbina kazalite i znanost su temeljna oblika kojima ovjek usvaja svijet : subjektivno poistovjeivanje i objektivirajue utvrivanje 5. Iskustvo prirode voenje djece u prirodu te ponaanje kao dio prirode (promatranje ivotinja, neba, penjanje na drvee..) to nee probuditi samo prirodnoznanstvenu elju ve i poveati obzir prema ostalim stvorenjima promatranje ivotinja u nama pobuuje vedrinu i zamiljenost te smirenost s prirodom doivljavamo odreena iskustva koja nas na neki nain mijanjaju obrazuju 6. Politika nunost pripreme mladih za ivot u polisu tirocinium fori politiki praktikum / volonterstvo prije stupanja u vojnu slubu stvarno politiko obrazovanje sastoji se u iskustvu i izlaenju na kraj s nelijepom stvarnou proturjeja liena, idealistika, moralizirajua politika poduka kvari ovjeka, navodi na iluzije, na ekstremne programe na mlade ljude treba prenijeti odgovornost razdvajanje pasivnog i aktivnog birakog prava (glasanje klinaca sa 16 godina) proturjei naelu da svi birai moraju biti ravnopravni u izborima ovjek mora kolu uiniti polisom u kojem se u malom spoznaju obeanja i tekoe velike res publica, iskuava samog sebe, vlastite ideje te uvjebavaju najvanije djelatnosti: definirati problem, otvoreno ga rapsraviti, uvjeravati druge ljude itd. sudjelovanje mladih u pomladcima stranaka, u udrugama, kolama, na uilitima to im prua temeljno iskustvo s politikim zanatom 7. Rad u naem drutvu rad oznaava zaraivanje kruha; suprotnost nezaposlenosti na poslovima u kuanstvu, vrtu, odgoju djece pa ak i financijama mogu sudjelovati djeca djeca zahvaljujui zadaama koje su im povjerili roditelji postaju snana i samouvjerena rad podaje dostojanstvo kad je istovremeno samostalan, koristan za druge i po sebi dobro izveden 8. Proslava svetkovina iz svetkovina izvlaimo djelovanje koje nas ugrauje u nau kulturu ako je u godini previe blagdana njihova se vrijednost smanjuje, ako ih je premalo radost ne see od jedne do druge svetkovine vie djeluju preko njima posveenih priprema nego same po sebi 9. Glazba vana za oblikovanje ovjeka u osobu Sokrat ritmovi i zvuci najdublje prodiru u duu ovjeka i najsnanije ju potresaju u kolama svi predmeti vaniji od glazbe likovne umjetnosti obrazuju tako to se njima bavi uvjebava zapaanje, sposobnost oblikovanja, smisao za umjetnost, osjeaj za ljepotu i estetsku kritiku 10. Kretanje na put kola djecu u tolikoj mjeri zadovoljava i zaokuplja da vie ne misle na pobunu ona se zahvalno uklapaju u pedagoki rad Pustite djecu kidati okove, pruite im ne samo priliku, ve ako je potrebno- i dobar razlog da napuste obitelj, kolu i grad. Prilike ih na to ne ohrabruju tada to uinite vi roditelji i nastavnici! mijenjajui sredine upoznajemo drugaije prilike, procjenjujemo vlastitu snagu i mogunosti te volimo svoj zaviaj

5. POGLAVLJE obrazovanje danas ne mari za temeljne figure teorije obrazovanja u kolsku stvarnost mora se uvesti ralamba, sadraji, oznaka i razdioba funkcija ralamba obrazovnog sustava:1) drugaije vertikalno ustrojstvo2) uravnoteenost obrazovnih namjera i sredstava meu kolama u horizontali3) drugaiji raspored predmeta4) drugaija razdioba vremena i prostoraDrugaije vertikalno ustrojstvo nedopustivo koristiti pojmove pouavanje i uenje koli; obrazovna zadaa kole ne postoji samo jedna kola uvijek rije o najmanje 3 razliite ustanove s razliitima zadaama koje podvodimo pod zgradu u kojoj se nalaze pogrena predodba da se u koli pouava i ui, i to u osnovi samo jedno zadani kolski predmeti iji se sadraj znanja neprestano poveava pouavanje moe biti tetno ako se njime prerano pone i predugo nastavi uenje nije dobro kad nadomjeta osobno obrazovanje i potvrivanje

kola obuhvaa najmanje tri kole Publije Terencije Varro - Primalja poraa, dadilja podie, pedagog uklapa, uitelj pouava ili obuava Varro educare, instituere, docere (umjetnost i znanosti), formare dobar pedagog dijete ne ui pisati ili raunati nego mu omoguuje sudjelovanje u arobnom umijeu kojim vladaju on i odrasli, on ga navodi na itanje, otkriva brojanje i igru brojki

najnia kola dijeli mnotvo zadaa s obitelji uklapanje djeteta u osnovne poretke ljudskog drutva (uklapanje=ne samo prilagoavanje nego i oblikovanje snaga s kojima svladavamo izazove, otpore, stranost kulture) Pindar Postani tko jesi pogreno! uei, iskustvom i uvidom postani ti sam! srednja kola proirila se poveanjem korisnih i za ivot neophodnih znanja i sposobnosti zanemarila formatio (samooblikovanje) gimnazija odvojena od obrazovanja to je sama znanost kao postupak i rezultat

osnovna kola ima zadau institutio osnaivanje znatielje i njezino samostalno zadovoljavanje; osjeaj za zajednicu, samopotvrivanje, navika sluanja i gledanja srednja kola (sekundarni stup I ) ima zadau formatio pregled polja i podruja znanja, iskustva u uporabi zajednikih sredstava spoznaje i primjeni zajednikih pravila djelovanja, vjetina uzajamnog sporazumijevanja, odgovorno donoenje odluka, priprema za studij, profesionalna orijentacija, filozofsko i politiko samoobrazovanje; te docere moe biti korisno na svim stupnjevima ako se ne apsolutizira

Cjeloivotno uenje ako se pojedina uinkovita injenina znanja ne mogu nauiti kao trajna zaliha kolu treba od njih rasteretiti Max Scheler obrazovno znanje, postignuto znanje, spasonosno znanje s velikom strogou (odoljeti napastima, ne svoditi obrazovanje na puku svijest o kljunim problemima) i irokim pogledom (uvaiti temeljitu promjenu pojma znanja kroz raunala, ne iskljuiti spasonosno znanje) razraditi obrazovno znanje tokom svog ivota uvijek uimo! pouavanje i uenje popustilo, nedostaje mu intenzitet, nije uinkovito, ne prua radost opasnost kola prije svega poduava vanost kole ovjek ui samo kad ga pouavaju

temeljno pravilo svaka pedagoka djelatnost za cilj treba imati samostalnost odgajanika ili uenika, tj. samu sebe uiniti suvinom, dakle teiti samoukidanju

obrazovanje poinje tek ondje gdje ga ovjek sam preuzme u ruke mi moemo i trebamo uiti od ivota kola slui kao ustanova u kojoj se zahtjevi drutva s obzirom na budue ponaanje pojedinca usklauju, tj. posreduju sa zahtjevima pojedinca glede budueg ivota u zajednici Rousseau pedagogija mora ovjeka privesti njegovom prirodnom pozivu da bude ovjek, a tek zatim graanin, pravnik, sveenik, vojnik

John Dewey dijete je idealni ovjek jer se zbog svoje nesavrenosti u naelu potpomae s pokuajima i pogrekama

4 vrste djelatnosti kole: 1) posreduje upotrebljivo znanje za ispite, ralanjeno na predmete 2) izgrauje formalne sposobnosti elementarne kulturne tehnike, logiko miljenje, korektni, razumljivi, diferencirani jezik, udoredni sud, promatranje kontrolirano eksperimentom 3) uvjebava odreene oblike ponaanja te uenice i uenike sprema za odreene drutvene probleme (zatita okolia, prevencija AIDS-a, koritenje raunala) 4) tvori kompenzaciju za pogrene, jednostrane naine ivota, osobito one koje ona sama izaziva (uenice i uenici se bave sportom, umjetnostima, runim radom, glazbom, druenjem) kad se govori o cjeloivotnom uenju i pouavanju misli se na prvo (prenoenje znanja) te tree (uvjebavanje novih oblika ponaanja) treba se napraviti provjera koja se znanja, sposobnosti i oblici ponaanja moraju nauiti u koli?

glavne zadae kole uklapanje i uvjebavanje u temeljnim porecima nae kulture i razvijanje svih ljudskih snaga kroz povezivanje naeg Ja sa svijetom u slobodnom i ivom uzajamnom djelovanju tada je cjeloivotno uenje mogue ako je kola napravila svoje, tada se ovjek vie ne mora brinuti za daljnje uenje, time e se pozabaviti obrazovani pojedinac

stvaranje ustanova za izobrazbu i struno usavravanje npr. narodna sveuilita kolski program ne smije biti usmjeravati procese uenja

Pouavanje, to je voenje skupina (pogreno) uenje je postalo radom, uenje je od drugih osmiljena, ureena djelatnost u skupinama koja iziskuje posebne naputke usmjerena potvrivanju uspjeha toga se treba osloboditi obrazovanjem

Ujednaavanje obrazovnih namjera i sredstava meu kolama na horizontali problemi roditelja s financiranje, nastavnom opremom i sl. roditelji ele da njihova djeca steknu obrazovanje, a ne samo poduku u SAD-u obavezna srednja kola ljudske djelatnosti postaju meusobno sve slinijima! Hentig zagovara obrazovnu kolu zbog nunosti obrazovanja koje od pojedinca tvori subjekt njegovih radnji, pa i njegova obrazovanja (ona treba poeti rano, prije kole te se u koli osnaiti odrasla osoba za Hentiga 16-godinjak) kole danas odgajaju uenike da budu upotrebljivi u naem drutvu ivotna sposobnost se definira profesionalnom sposobnou (sposobnost studirati, preuzeti mjesto naunika, prehranjivati sebe i obitelj) uloga obrazovanja je jaanje osobe kroz razjanjavanje i usvajanje svijeta Wilhelm von Humboldt

pedagoka zadaa kole poticati svakog pojedinca prema njegovim moima i osposobiti ga za samostalna postignua

obrazovanje se pretvorilo u upravljanje pomlatkom kola za sve koja obrazuje ujednaavanje kola (strukovne preuzimaju vie obrazovnih sredstava i namjera gimnazije pripovijesti, razgovor, jezik i jezici, politika, glazba, gimnazija sredstva i namjere graanske realne kole iskustvo prirode, rad, kretanje na put Humboldt Svijet je ono to mi nismo

trolani kolski sustav gimnazija, puka kola, realna kola

idealiziranje i perfekcionizam obeshrabruju i li usauju iluzije udbenici mistificiraju ili banaliziraju strano

Drugaiji raspored predmeta kao kontinuirani predmet s velikom vanou u zavrnoj svjedodbi (danas) treba postojati drugaije prostorno, vremensko i profesionalno ureenje kolskog dana kontinuitet!! (mora se osigurati uvoenjem spiralnih kurikuluma povezivanje novog s ve postojeim)

Laboratorijska kola Bielfeld 1.) razredi 0-2 nema podjele na predmete 2.) vii razredi 5 iskustvenih podruja a) ophoenje s ljudima b) ophoenje sa stvarima (promatranje, mjerenje, eksperimentiranje) c) ophoenje sa stvarima (igra, oblikovanje, izumi) d) ophoenje s vlastitim tijelom e) ophoenje s izreenim, napisanim, miljenim (iskustveno podruje jezika i iskustveno podruje matematike) 3.) posljednja treina (do 16. god.) razvijanje tradicionalnih predmeta iz iskustvenih (fizika, kemija, bio) - uvoenje meustupnjeva za laki prijelaz - u prvom planu obrazovni povodi, dogaaji i uenici, a ne apstraktna predmetna sistematika

4) Drugaija raspodjela vremena i prostora 45 min prekratko za ivo obrazovanje sve dok se obrazovanje mjeri prema kvantiteti te stupnju teine dotle e predmeti ustrajati na svom udjelu i ravnomjernoj podjeli tijekom godine i kolovanja treba postojati nastava u epohama, tematski dani, izvanredni dogaaj, rad u knjinici i laboratoriju, vrtu nevezanost ovjeka za kolsku zgradu Hartmut Holzapfel kolski dan treba poeti u 9, a zavriti u 15.30 u viim razredima gimnazije broj predmeta smanjen je u korist produbljenog rada, onemoguen je njihov izbor, odnosno odbacivanje kako bi se probudila samoodgovornost i sudjelovanje, poznanstvljeniji su predmeti i naini ispitivanja maturanti loe pripremljeni za sveuilini studij nedostaju temeljna znanja, bazine kompetencije i kljune kvalifikacije (nesposobnost u matematici bez kalkulatora, neznanje u formuliranju pismenih radova, nesposobnost za suradnju, nefleksibilnost) neije obrazovanje ne moe se utvrditi pomou testova znanja samostalnost, kooperativnost i fleksibilnost ne mogu se saznati iz masovnih seminara, tema referata i natjecanju za ocjene u suvremenom drutvu obrazovanje podrazumijeva ispitima iznuena visoka postignua u pojedinim, meusobno nepovezanim i formalnim predmetima, a zadaa gimnazije je ope obrazovanje i opa zrelost za sveuilini studij (Hentig navodi i osposobljavanje za profesionalni ivot) POGRENO!!! NASTAVNICI NA STUDIJU NISU UILI O OBRAZOVANJU NEGO SU STUDIRALI NEKU ZNANSTVENU DISCIPLINU ne postoji norma zrelosti za sveuilite (osim u pragmatikom obliku tko se snae na faksu je zrela osoba, tko se ne snae nije) sveuilita ne ele poduzeti poniavajui napor prema dolje, ve kole moraju poduzeti oplemenjujui napor prema gore (znanstvena ustanova ne pokazuje pedagoki napor) za Hentiga vii razredi gimnazije slue znanstvenoj propedeutici, a ope obrazovanje se razvija uz nju (sporedno)

3 zajednike funkcije znanost (3P) principi, procedure, problemi

5 funkcionalnih ciljeva: 1) apstrakcija i komunikacija 2) kvantificiranje i relacioniranje 3) dogovaranje i odluivanje 4) eksperiment i objektiviziranje 5) kreativno zapaanje i oblikovanje - u njihovom razvoju pomau matematika, jezik, politika, prirodne znanosti, umjetnosti u nastavi se trebaju osvijestiti, provjeriti, uvjebati, povezati (2 petine vremena za kolegij) druge 2 petine treba se posvetiti dvjema znanstvenim disciplinama (studijski predmeti; izborni) jedna petina vrijeme posveeno mjeovito-zajednikoj primjeni na stvarne probleme (cjelovita nastava) vii razredi gimnazije nisu vie najvii stupanj gimnazijskog obrazovanja

umjesto gimnazije uvesti kolegij na kojem se mogu birati eljena podruja i skakati s jednog podruja na drugo jer je ope obrazovanje tamo zbir sposobnosti i znanja koja omoguuju razumijevanje i obradu sloenog drutvenog problema

ovjek mora kolske predmete spasiti od njihove vlastite sistematizacije i zatvorenosti, ustroja zasnovanom na rezultatu, ograniavanja na sebe same treba im drugaiji ustroj mjerilo obrazovanja ne govori to bi obrazovatelji trebali initi nego po emu mogu razabrati da se obrazovanje dogodilo

obrazovanje moe znaiti gradivo, kanoniziranu vrstu znanja imati i znati - moe oznaavati odreenu mo, sposobnost ili vjetinu za neto umjeti i initi - moe oznaavati proces, oblikovanje osobe biti, postati, osvijestiti se [samoobrazovnje]Matematika kao obrazovni predmet mnogo ljudi ima tekoa s matematikom ostaje neshvaena negativan stav prema njoj obrazovni uinak je stoga neznatan, u suprotnosti s hvalospjevima teoretiara uiti matematiku znai formalnu pomo u spoznavanju preko razumijevanja matematikih pojmova i operacija prepoznavanje naela ope racionalnosti pod kojim pretpostavkama a matematiko znanje moe biti uinkovito, s kojim rezultatima, pod koju cijenu uiti matematiku znai ovladati matematikim procedurama koje su se u najrazliitijim oblicima razvile na najrazliitijim podrujima primjena naela ope racionalnosti mala vjerojatnost da e matematiku svi shvatiti u njenim naelima, ne izvravati samo u njezinim tehnikamaNjemaki kao obrazovni predmet struni studiji jezika rijetko se bave onim to e nastavnici trebati kasnije u nastavi dobro vladati jezikom polovica je neophodne spreme ovjeka za ivot vladati jezikom ima pragmatiku (ispravnost priopenja ovjek ne moe napisati priu niti pismo jer pritom samo ini pogreke) i filozofsku stranu (svijet o jeziku, refleksija o jeziku signifier, signified ) Laboratorijska kola do 7. godine koristiti u iskustvenim podrujima (koja zamjenjuju nastavne predmete) koristiti primjere iz knjievnosti i povijesti spiralni kurikulum!!! 4 zadae stranog jezika: druge razumjeti(prepoznati, svrstati), izraziti se i neto priopiti (predstaviti se, oblikovati, izmisliti), sudjelovanje u najvanijim oblicima priopavanja iz nae kulture (itanje, pisanje, raspravljanje, filozofiranje), susret s najvanijim jezinim objektivizacijama nae kulture (razliiti predmeti barokni roman, abeceda, Oe na, tragedije) cilj i proces su jednako bitni nije bitno sam da se na kraju prispije na odreeno mjesto, nego da se na putu do njega stekne iskustvo, prihvati stav ili navika, ispuni zadaa

ZAKLJUAK stari Grci ovjek koji ivi za sebe nema kulture gr. logos = rije / ispravni odnos ivljenja je vrijedan samo ivot u zajednici ; ali naglaavanje individualnosti to je za narod kultura to je za pojedinca obrazovanje ono mu omoguava da ivi u svojoj zajednici svako obrazovanje je politiko obrazovanje obrazovanje je proces samoobrazovanja ono nije agregat znanja, vjetina i obrazaca ponaanja kojima nas pouava sustav svrha smo mi sami!

djeca dobivaju krivo obrazovanje! ono je vanije od kole kao ustanove na koje smo navikli obrazovanje je vanije od svega!1


Recommended