Download doc - Hrvatski Jezik i Knjizevnost Preddiplomski Jednopredmetni

IZVEDBENI PLAN NASTAVE


JEDNOPREDMETNOGA STUDIJAHRVATSKOGA JEZIKA I KNJIEVNOSTI

Preddiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.


I. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

PREDMETSATI TJEDNOECTSNASTAVNIK

Nositelj predmeta ili izvoa dijela nastave

PVS

Teorija jezika2

--

--

25izv. prof. dr. sc. Branko Kuna

dr. sc. Ana Miki oli, poslijedoktorandica

Staroslavenski jezik2

--

2-

-5izv. prof. dr. sc. Milica Luki

Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica

Hrvatska fonetika i fonologija2

--

2-

-5prof. dr. sc. Vlasta Riner

dr. sc. Maja Gluac, zn. novakinja, poslijedoktor.

Osnove teorije knjievnosti I2-14izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri

Stara hrvatska knjievnost I2

--

--

25prof. dr. sc. Milovan Tatarin

doc. dr. sc. Kreimir imi

Osnove jezine kulture22-5doc. dr. sc. Goran Tanackovi-Faletar

Strani jezik engleski I - njemaki I-

-2

2-

-2Dubravka Kuna, via predavaicaGordana Todorovi, via predavaica

Tjelesna i zdravstvena kultura I-2-1eljko Beissmann, vii predava

Napomena: Student u semestru mora ostvariti 30 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadraja obuhvaenim studijskim programom.

II. ljetni semestar



PVS

Hrvatska usmena knjievnost2-24prof. dr. sc. Ruica Pihistal

Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljatvo2

--

2-

-6izv. prof. dr. sc. Milica Luki

Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica

Hrvatska morfologija31-6doc. dr. sc. Jadranka Mlikota

Osnove teorije knjievnosti II2-15izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri

Stara hrvatska knjievnost II2

--

--



Strani jezik engleski II - njemaki II-

-2

2-


Tjelesna i zdravstvena kultura II-2-1eljko Beissmann, vii predava



II. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestar



PVS

Povijest hrvatskoga gramatikog sustava2

--

2-

-6prof. dr. sc. Ljiljana Koleni

dr. sc. Silvija urak, zn. novakinja poslijedokt.

Stara hrvatska knjievnost III2

--

--



Nova hrvatska knjievnost I2-26doc. dr. sc. Dubravka Bruni

Strani jezik engleski III - njemaki III-

-2

2-


Tjelesna i zdravstvena kultura III-2-1eljko Beissmann, vii predava

IZBORNI PREDMETI

Jezik starih slavonskih pisaca-

2-

--

15prof. dr. sc. Loretana Farka, nositeljica


Drama i kazalite hrvatske moderne2-23doc. dr. sc. Ivan Trojan

Poljski jezik I-2-2Malgorzata Stanisz, lektorica

Marko Maruli2-23prof. dr. sc. Ruica Pihistal


IV. ljetni semestar



PVS

Hrvatska sintaksa22-6

Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika2----

16prof. dr. sc. Ljiljana Koleni


Tvorba rijei u hrvatskome jeziku2

--

--

16izv. prof. dr. sc. Branko Kunadr. sc. Ana Miki oli, poslijedoktorandica

Nova hrvatska knjievnost II2-26prof. dr. sc. Goran Rem

Strani jezik engleski IV - njemaki IV-

-2

2-


Tjelesna i zdravstvena kultura IV-2-1eljko Beissmann, vii predava

IZBORNI PREDMETI

irilometodska batina u hrvatskoj kulturi 19. stoljea22-5izv. prof. dr. sc. Milica Luki

Poljski jezik II-2-2Malgorzata Stanisz, lektorica

Biblija i knjievnost interpretacije1-12doc. dr. sc. Dragica Dragun



III. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

V. zimski semestar



PVS

Hrvatska dijalektologija2

--

2-

-5prof. dr. sc. Ljiljana Koleni


Nova hrvatska knjievnost III2-25prof. dr. sc. Goran Rem

Knjievnost za djecu i mlade2-25doc. dr. sc. Dragica Dragun

Svjetska knjievnost I2-25doc. dr. sc. Marica Liovi

IZBORNI PREDMETI

Kognitivna gramatika2

--

--

15prof. dr. sc. Branimi Belaj

doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar

Filozofsko-simboliki ustroj glagoljskoga pisma 1----

14izv. prof. dr. sc. Milica LukiVera Blaevi Krezi, zn. novakinja - asistentica

Poljski jezik III-2-2Malgorzata Stanisz, lektorica

Hrvatski jezik u prvoj polovici 20. st. 2-13doc. dr. sc. Jadranka Mlikota


VI. ljetni semestar



PVS

Hrvatska leksikologija 2--

1-

15prof. dr. sc. Vlasta Rinerdr. sc. Maja Gluac, poslijedoktorandica

Stilistika1-24doc. dr. sc. Sanja Juki

Svjetska knjievnost II2-25doc. dr. sc. Marica Liovi

IZBORNI PREDMETI

Fortuna Marina Dria2

--

--



Amerika knjievnost 20. stoljea1-13doc. dr. sc. Biljana Oklopi

Slavonski dijalekt12-4prof. dr. sc. Ljiljana Koleni

Poljski jezik IV-2-2Malgorzata Stanisz, lektorica

Kajkavsko narjeje1-23prof. dr. sc. Ljiljana Koleni

Zavrni rad3


OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaTeorija jezika

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastaveECTS koeficijent optereenja studenata 5

Broj sati nastave (P+V+S)2+0+2

Vrijeme i mjesto izvoenja nastaveprema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegijhrvatski

Nositelj kolegijaKabinetVrijeme konzultacijaTel.e-mail

izv. prof. dr. sc. Branko Kuna52prema rasporedu konzultacija u [email protected]

Izvoa(i)KabinetVrijeme konzultacijaTel.e-mail

dr. sc. Ana Miki oli, poslijedoktorandica52prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Jezik: svojstva; podrijetlo; neverbalni kod i njegovo ujezienje; lingvistika i njezin predmet; semiologija i lingvistika: ljudska simbolika djelatnost i jezik; jezini znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev) djelovanje jezika kao sustava znakova; jezik i govor: jezik kao struktura; Coseriuova trihotomija: sustav norma govor; uloge jezika: jezik-miljenje-stvarnost (Sapir-Whorf); jezine funkcije; opejezini zakoni: naelo jezine ekonomije; zalinost; ralanjivost; jezino stvaralatvo; iz povijesti lingvistike; klasifikacija jezika; pismo, jezik kultura; razine jezinoga opisa: fonologija i fonetika, morfologija, sintaksa, semantika, leksikologija; sociolingvistika; pragmalingvistika

Oekivani ishodi kolegija

Po zavretku nastave iz navedenog kolegija student e moi:

prepoznati jezina naela u komunikaciji

definirati i razlikovati temeljne jezine pojmove

izdvojiti jezine porodice i predstavnike

samostalno primjenjivati jezinoteorijske spoznaje i koristiti se opejezinom literaturom

razlikovati pristupe u opisu jezika (filoloki, poredbeno-povijesni, strukturalistiki, generativni)

Oblici nastave Xpredavanjaterenska nastava

vjebesamostalni zadaci

Xseminari i radionicekonzultacije

obrazovanje na daljinupraktini rad

multimedija i mreamentorski rad

laboratorij

NAIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praenja i provjeravanjausmenopismenoXusmeno i pismeno

Elementi praenja i provjeravanjaoptereenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohaanje nastave1,5-

kolokviji1,540%

ispit260%

Ukupno 5100%

Nain oblikovanja konane ocjene

U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kolokvija i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 40% konane ocjene ine ocjene iz dvaju kolokvija, a 60% konane ocjene ini ocjena iz ispita.

Ostale informacije relevantne za praenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Glovacki-Bernardi/Kovaec/Mihaljevi/Halwachs/Sornig/Penzinger/Schrodt, 2001. Uvod u lingvistiku, kolska knjiga, Zagreb. 2. Saussure, Ferdinand de, 2000. Teaj ope lingvistike, ArTresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

3. kiljan, Dubravko, 1994. Pogled u lingvistiku, IV. izmijenjeno izdanje, Naklada Benja, Rijeka.

4. Tekavi, Pavao, 1979. Uvod u lingvistiku, SNL, Zagreb

Dopunska literatura

1. Brozovi, Dalibor, 1970. Standardni jezik. Matica hrvatska, Zagreb, 2. Chomsky, Noam, 1991. Jezik i problemi znanja, Filozofski faklultet, Zagreb.3. Glovacki-Bernardi, 1990. O tekstu, kolska knjiga, Zagreb.4. Katii, Radoslav, 1992. Novi jezikoslovni ogledi, kolska knjiga, Zagreb.5. Martinet, Andr, 1982. Osnove ope lingvistike, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb.6. Pintari, Neda, 1999. Pozdrav kao sociolingvistika kategorija u dvije nacionalne sredine, Rije, sv. 2, str. 37-49., Rijeka.7. Pranjkovi, Ivo 1994. Hrvatska skladnja, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb.

8. Sili, Josip 1984. Od reenice do teksta, SNL, Zagreb.9. Uarevi, Josip, 1992. Pismo i smjer, Suvremena lingvistika, br. 34, str. 308-331.

10. Veli, Mirna 1987. Uvod u lingvistiku teksta, kolska knjiga, Zagreb.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaStaroslavenski jezik






izv. prof. dr. sc. Milica Luki78prema rasporedu konzultacija u [email protected]



Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja, asistentica78prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Slinost i srodnost slavenskih jezika. Praslavenski jezik i staroslavenski jezik pojam. Zato prouavati staroslavenski jezik. Povijesne okolnosti nastanka najstarijeg slavenskoga knjievnog jezika. ivot i rad Svete Brae. Kanon staroslavenskih spisa.

Glagoljica (obla i uglata), staroslavenska irilica; postanak slavenskih pisama, pitanje prioriteta, prisutnost u slavenskih naroda, transliteracija; hrvatska irilica (bosanica).

Samoglasniki i suglasniki sustav staroslavenskoga jezika, glasovne promjene.

Glavna sklonidba imenica mukoga, srednjeg i enskog roda; dioba glagola, prezent.



ovladati definiranjem i razumijevanjem temeljnih jezikoslovnih pojmova (s naglaskom na poredbenopovijesnu lingvistiku)

poznavati i moi samostalno opisati iri kulturnopovijesni okvir nastajanja prvog slavenskog knjievnoga jezika u 9. stoljeu te e poznavati kljune podatke iz biografija tvoraca slavenskog knjievnoga jezika i pisma Konstantina irila i Metoda

znati imenovati najstariji slavenski knjievni jezik, s jasnom diferencijacijom pojedinih termina, te e samostalno moi rangirati termine s obzirom na njihovu opravdanost i zastupljenost u znanstvenoj uporabi

znati opisati i razumjeti staroslavenski fonoloki, morfoloki, sintaktiki i leksiki sustav

usporedbom rekonstruiranih rijei iz ie. prajezika te praslavenskoga jezika s rijeima iz staroslavenskoga jezika, a potom i hrvatskostaroslavenskoga i suvremenoga hrvatskog jezika studenti e moi prepoznati osobitosti pojedinih samoglasnikih i suglasnikih sustava (i glasovnih promjena) te ih smjestiti u odreeni vremenski period

na primjerima staroslavenskih sintagmi i reenica izvodit e samostalnu morfoloku i sintaktiku analizu, a potom i oblikovati prijevod na suvremeni hrvatski knjievni jezik

znati prepoznati pismo kojim je pisan neki od najstarijih slavenskih spomenika (kanonskih), a potom uspjeno primijeniti transliteracijska i transkripcijska pravila prilikom prenoenja glagoljinih i irilinih grafema u latinine, ali i samostalno pisati glagoljinom ili irilinom azbukom

pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvuenja, samostalnoga itanja i pisanja) staroslavenskih (kanonskih) tekstova


Xvjebesamostalni zadaci

seminari i radionicekonzultacije



laboratorij


Oblici praenja i provjeravanjausmenopismenoxusmeno i pismeno


Pohaanje nastave1,5-

Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (pismene provjere u obliku kolokvija)1 25%

Zavrni pismeni ispit1,540%

Zavrni usmeni ispit135%

Ukupno 5100%


U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom studiju uzimaju se u obzir:

A) Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 25% udjela u konanoj ocjeni:

1. Kolokvij (Praindoeuropska materijalna i duhovna kultura, staroslavenska irilica transliteracija i transkripcija).

2. Kolokvij (Izvori za ivot i djelo Svete Brae, kanonski tekstovi, obla glagoljica transliteracija i transkripcija).

3. Kolokvij (Redakcije i recenzije staroslavenskoga jezika, glagoljica i irilica teorije o postanku i podrijetlu, pitanja prvenstva).

B) Zavrni pismeni ispit s 40% udjela u konanoj ocjeni.

C) Zavrni usmeni ispit s 35% udjela u konanoj ocjeni.

Primjer oblikovanja konane ocjene:

Student je ostvario sljedee ocjene iz triju kolokvija: 1. 3, 4, 2. 5, 3, 3. 4. Student je potom ostvario ocjenu 2 iz zavrnoga pismenog ispita i ocjenu 3 iz zavrnoga usmenog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli:

(kolokviji x 0,25) + (zpi x 0,4) + (zui x 0,35).

Za dane ocjene konkretan je izraun:

((3,83) x 0,25) + (2 x 0,4) + (3 x 0,35) = 0,96 + 0,8 + 1,05 = 2,81 = 3


Studenti su obvezni poloiti tri kolokvija, a poloeni su kolokviji uvjet za pristup zavrnom pismenom i usmenom dijelu ispita (gramatiki sustav staroslavenskoga jezika). Za prolaznu je ocjenu na svakom kolokviju potrebno ostvariti 60%, a na zavrnom ispitu 70%.

Studenti su obvezni redovito pohaati predavanja i vjebe (doputena najvie tri izostanka).

Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razraenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Josip Bratuli, itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992.

2. Mateo agar, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja na str: 285-315)

3. Milan Mihaljevi, Slavenska poredbena gramatika, Zagreb, 2002.

4. Stjepan Damjanovi, Slovo iskona Staroslavenska / starohrvatska itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. (str. 11-120)5. Stjepan Damjanovi, Staroslavenski jezik (etvrto, popravljeno i dopunjeno izdanje), Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2003. (str. 56-81) i (str. 118-127)

Dopunska literatura

a) irilometodska problematika:

1. Franc Grivec, Slavenski blagovjesnici sveti iril i Metod, Kranska sadanjost, Zagreb, 1985. 2. Josip Bratuli, itja Konstantina irila i Metodija i druga vrela, Zagreb (bilo koje izdanje) 3. Dokumenti o svetom irilu i Metodu, Dokumenti 76, KS, Zagreb, 1985. 4. Stjepan Damjanovi, Jedanaest stoljea nezaborava, Osijek-Zagreb, 1991. b) Prvi slavenski knjievni jezik i pismo

1. Stjepan Damjanovi, Ivan Jurevi, Boris Kuzmi, Tanja Kutovi, Milka Luki i Mateo agar, Mali staroslavensko-hrvatski rjenik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. 2. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnost 2, Liber Mladost, Zagreb, 1975. Treba prouiti ova poglavlja: 3. Problemi jezika i stila (30-41)

4. Hrvatski udio u opeslavenskoj (crkvenoslavenskoj) knjievnosti (45-56) 5. Frantiek V. Mare, Drevnoslavjanskij literaturnyj jazyk v Velikomoravskom gosudarstve, Voprosy jazykoznanija 2, Moskva 1961, str. 12-23. 6. B. Fui: Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227.-255. 7. B. Fui: Granina podruja glagoljice i irilice, Braki zbornik 15, Supetar, 1987. 8. Nazor: irilica i glagoljai, Braki zbornik 15, Supetar, 1987. 9. E Hercigonja: Trojezina i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja) 10. R. Katii: Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str.185.-199. 11. Josip Bratuli, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995. (treba prouiti poglavlje Glagoljica: Pismo, znak, slika (str. 9-16) 12. David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaHrvatska fonetika i fonologija






prof. dr. sc. Vlasta Riner86prema rasporedu konzultacija u [email protected]


prof. dr. sc. Vlasta Riner86prema rasporedu konzultacija u [email protected]

dr. sc. Maja Gluac, zn. novakinja, poslijedoktorandica86prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Artikulacijska i akustika obiljeja otvornika i zatvornika. Razvrstavanje otvornika i zatvornika prema mjestu i nainu tvorbe.

Fonologija: fonem, fon, alofon. Fonoloki sustav suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Unutarnja razlikovna obiljeja.

Morfonologija. Morfonem, morf, alomorf.

Fonoloke i morfonoloke glasovne promjene.

Raspodjela fonema. Fonetska i fonoloka prilagodba stranih rijei.

Naglasak rijei. Naglaene i nenaglaene rijei


Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi:

definirati i objasniti osnovne pojmove fonetskog i fonolokog sustava hrvatskoga standardnog jezika

razlikovati i usporediti artikulacijska obiljeja glasova hrvatskoga jezika

opisati morfonoloke i fonoloke glasovne promjene u suvremenom hrvatskom jeziku te steena znanja primijeniti u analiziranju primjera razliitih stupnjeva sloenosti

objasniti i analizirati naela hrvatskog naglasnog sustava te biljeiti i razlikovati naglaske hrvatskog standardnog jezika

razlikovati i usporediti propisanu hrvatsku naglasnu normu od uporabne

sluiti se jezikoslovnom literaturom, itati i tumaiti znanstvene lanke fonetskoga i fonolokoga sadraja






laboratorij




pohaanje nastave1-

aktivnost na vjebama0,2 5 %

pismene provjere tijekom nastave1,130 %

zavrni pismeni ispit1,435 %

zavrni usmeni ispit1,330 %

Ukupno 5100 %


Pri oblikovanju se konane ocjene uzima u obzir aktivnost studenta na nastavi (5 %), ocjene dviju pismenih provjera (30 %) te zavrnoga pismenoga (35 %) i usmenoga (30 %) ispita.


Student ostvaruje pravo na potpis te pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako je nazoio najmanje 70 % predavanja i vjebi.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. E. Bari, M. Lonari, D. Mali, S. Pavei, M. Peti, V. Zeevi, M. Znika, 1995., 1997., 2005. Hrvatska gramatika, Zagreb.

2. I. kari, 2006. Hrvatski govorili!, Zagreb, kolska knjiga

3. . Muljai, 1972. Opa fonologija i fonologija talijanskoga jezika, Zagreb.

Dopunska literatura

1. S. Babi, D. Brozovi, M. Mogu, S. Pavei, I. kari, S. Teak, 1991: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb.

2. Z. Jelaska, 2004: Fonoloki opis hrvatskoga jezika, Glasovi, slogovi, naglasci, Zagreb.

3. Jakobson, 2008. O jeziku, Zagreb, Disput

4. I. kari, 1988: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaOsnove teorije knjievnosti I






izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andri 87prema rasporedu konzultacija u [email protected]



OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Kolegij e se baviti pitanjima metodologije prouavanja knjievnosti kao sistema, kroz sinkronijski i dijakronijski princip: sinkronijski kao vid klasifikacije knjievnosti uoblien u teorije o rodovima i vrstama (ranije poetika, danas genologija), odnosno dijakronijski, kroz postupke periodizacije knjievnosti



usporediti razliite pristupe klasifikacije knjievnosti

razlikovati pojmove i grupe pojmova npr. rod/vrsta/podvrsta/anr, poezija/proza/drama i druge

prosuditi kojoj klasifikacijskoj grupi pripada stanovito knjievno djelo

raspraviti pitanje mogunosti klasifikacije knjievnosti u suvremenosti






laboratorij





seminarsko izlaganje (usmeno)0.515%

seminarski rad0.515%

zavrni pismeni ispit1.870%

Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 15% konane ocjene ini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga pismenog ispita.

Iz navedenih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 100 bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanj asljedea: 6069,9 = dovoljan (2), 7079,9 = dobar (3), 8089,9 = vrlo dobar (4), 90100 = izvrstan (5).


LITERATURA

Obvezna literatura

1. Aristotel, O pjesnikom umijeu, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

2. Jonathan Culler, Knjievna teorija vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.

3. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.

4. Boris Tomaevski, Teorija knjievnosti, MH, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura

1. Milivoj Solar, Knjievni leksikon, MH, Zagreb, 2011.

2. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, MH, Zagreb, 2000.

3. Zdenko Lei, Teorija knjievnosti, Slubeni glasnik, Beograd, 2009.

4. Alenka Zupani, Ubaci uljeza: o komediji, Meandar, Zagreb, 2011.

5. Pavao Pavlii, Knjievna genologija, SNL, Zagreb, 1983.

6. R. Wellek A. Voren: Teorija knjievnosti, Nolit, Beograd, 1965.

7. Emile Staiger, Temeljni pojmovi poetike,Ceres, Zagreb, 1996.

8. Kristina Peternai, Uinci knjievnosti, Disput, Zagreb, 2005.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaStara hrvatska knjievnost I






prof. dr. sc. Milovan Tatarin 51prema rasporedu konzultacija u [email protected]



doc. dr. sc. Kreimir imi 51prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Ope karakteristike epohe srednjega vijeka povijesne i socioloke odrednice Periodizacija hrvatske srednjovjekovne knjievnosti. anrovski sustav hrvatske srednjovjekovne knjievnosti. Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskoga tiska. Hrvatska srednjovjekovna poezija. Poetike osobine hrvatske srednjovjekovne proze. Hrvatska srednjovjekovna prikazanja. Estetika srednjega vijeka.

Humanizam i renesansa opa obiljeja epohe. Humanizam (obiljeja, faze hrvatskoga humanizma, predstavnici po knjievnim sreditima, anrovski sustav). anrovski sustav hrvatske renesanse. Petrarkizam (definicija pojma, trubadurska lirika i dolce stil nuovo, obiljeja Petrarkine lirike i njegova Kanconijera). Hrvatski petrarkizam (pojava petrarkiranja u Hrvatskoj, Zbornik Nike Ranjine, obiljeja hrvatske petrarkistike lirike, faze u razvoju hrvatskoga petrarkizma. Dore Dri i iko Meneti. Renesansna epika. Djelo Marka Marulia s osobitim osvrtom na Juditu. Renesansna drama prije Marina Dria. Hanibal Luci, Robinja. Teatar Marina Dria. Teatar u Dubrovniku poslije Marina Dria (tragedije, prijevodi Tassova Aminte i Guarinijeva Pastora Fide).



definirati vremensko trajanje hrvatskoga knjievnog srednjovjekovlja i humanizma i renesanse (periodizacija)

opisati povijesno-socioloke odrednice razdoblja

opisati anrovski sustav razdoblja (tipologija lirike, epike, drame)

analizirati reprezentativne predloke

razvrstati renesansne pisce po generacijama i sreditima

argumentirati poetiku pripadnost pisca razdoblju

opisati estetiku razdoblja

sintetizirati znanja o razdoblju






laboratorij


Oblici praenja i provjeravanjausmenopismenousmeno i pismeno


pohaanje nastave1,5

aktivnost na seminarskoj nastavi0,5

usmeni kolokvij1,010%

zavrni usmeni ispit2,090%

Ukupno 5100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmenoga kolokvija i ocjena iz zavrnoga usmenog ispita: 10% konane ocjene ini ocjena iz usmenoga kolokvija ispita, a 90% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga usmenog ispita.


Student je ostvario ocjenu 3 iz usmenoga kolokvija i 4 iz zavrnoga usmenog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (usmeni kolokvij x 0,1) + (zavrni usmeni ispit x 0,9).

U naem primjeru taj bi izraun izgledao ovako:

(3 x 0,1) + (4 x 0,9) = 0,3 + 3,6 = 3,9 = 4.

Konana ocjena: vrlo dobar (4).


LITERATURA

Obvezna literatura

1. Pet stoljea hrvatske knjievnosti knjiga 1 (priredio Vjekoslav tefani sa suradnicima), Zagreb, 1969.

2. Biserka Grabar, Apokrifi u hrvatskoj srednjovjekovnoj knjievnosti, Croatica, 1, 1970, str. 1528.

3. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna knjievnost, Zagreb, 1975.

4. Francesco Saverio Perillo, Hrvatska crkvena prikazanja, Split, 1978.

5. Dunja Falievac, Hrvatska srednjovjekovna proza, Zagreb, 1980.

6. Mateo agar, Kako je tkan tekst Baanske ploe, Zagreb, 1997.

7. Stjepan Damjanovi, Slovo iskona: Staroslavenska / starohrvatska itanka, Zagreb, 2002.

8. Najstariji hrvatski latiniki spomenici (do sredine 15. stoljea), Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Mali i Dunja Falievac, Zagreb, 2004.

9. Frano ale, Petrarca i petrarkizam, Zagreb, 1971.

10. Slobodan P. Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Dria, Split, 1977.

11. Marin Franievi, Povijest hrvatske renesansne knjievnosti, Zagreb, 1983.

12. Frano ale, Marin Dri: Djela, Zagreb, 1987. (predgovor)

13. Dunja Falievac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 2007.

14. Mirko Tomasovi Darko Novakovi, Judita Marka Marulia Latinsko pjesnitvo hrvatskoga humanizma, Zagreb, 1994.

15. Dunja Falievac, Figura u epu (na primjeru Marulieve Judite), u: Tropi i figure, Zagreb, 1995, str. 399-425; Ili: Kaliopin vrt, Split, 1997, str. 5376.

16. Mirko Tomasovi, Marko Maruli, Zagreb, 1999.

17. Tomislav Bogdan, Lica ljubavi: status lirskog subjekta u kanconijeru Dore Dria, Zagreb, 2003.

18. Pavao Pavlii, Epika granice, Zagreb, 2007.

19. Lovro Kunevi, Ipak nije na odmet sve uti: Mediejski pogled na urotnike namjere Marina Dria, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, 2007, str. 946.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaOsnove jezine kulture






doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar 55prema rasporedu konzultacija u [email protected]


doc. dr. sc. Goran Tanackovi Faletar 55prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Temeljni su programski sadraji u okviru predmeta Osnove jezine kulture pojam norme i vrste normi, naela standardizacije i naela standardnosti, princip elastine stabilnosti, osnovica i nadgradnja standardnoga jezika, razlikovanje hrvatskoga standardnog jezika od hrvatskoga knjievnog jezika i knjievnih jezika Hrvata, razlikovanje puristiki utemeljenoga pristupa normiranju leksika i znaenjski (kontekstualno) utemeljenoga, osnovne injenice iz povijesti hrvatskoga knjievnog jezika u 19. i 20. stoljeu, retorike vrste, govorna kultura, etape u pripremi govora, logika u govoru, interpretativno itanje te teorijski okvir hrvatskoga pravopisa. Seminarski dio nastave u okviru predmeta Osnove jezine kulture zamiljen je kao praktina primjena znanja iz hrvatskoga pravopisa i gramatike na tekstovima zasienim pogrekama, odnosno studenti vjebaju lekturu teksta.



razlikovati razine jezinoga opisa i njihove osnovne jedinice

analizirati jezine injenice na svim razinama opisa

analizirati i rjeavati pitanja koja se tiu pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika

razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika

argumentirati odluke koje se tiu leksikoga izbora u hrvatskome standardnom jeziku svjesni njegove polifunkcionalne naravi

opisati jezine injenice primjerenim metodama i metajezikom

definirati temeljne lingvistike pojmove i razumjeti njihovu vanost u jezinom opisu.






laboratorij


Oblici praenja i provjeravanjausmeno pismenoXusmeno i pismeno


pohaanje nastave 1,5

aktivnost na nastavi1,0530%

zavrni pismeni ispit2,4570%

Ukupno 5100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 30% konane ocjene ini ocjena iz aktivnosti na nastavi, a 70% konane ocjene ini ocjena iz zavrnog pismenog ispita. Ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu iz aktivnosti na nastavi, ocjena iz zavrnog pismenog ispita ini 100% konane ocjene.

Primjer oblikovanja konane ocjene

Student je ostvario ocjenu 5 iz aktivnosti na nastavi i 3 iz zavrnog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli: (nast. x 0,3) + (isp. x 0,7).


(5 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,5 + 2,1 = 3,6 = 4.

Konana ocjena u ovome bi sluaju bila vrlo dobar (4).


Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni ispit ako ispuni jedan uvjet: bio je prisutan na najmanje 70% odranih nastavnih sati.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Babi, S., Finka, B., Mogu, M.: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, Zagreb, 1996.

2. Bari, E. i dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.

3. kari, I.: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura

1. Ani, V.: Rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1994. te kasnija izdanja

2. Ani, V., Sili, J.: Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb, 2001.

3. Babi, S., Finka, B., Mogu, M.: Hrvatski pravopis, 5., 6., 7. i 8. izdanje

4. Katii, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.

5. Katii, R.: Naela standardnosti hrvatskoga knjievnoga jezika, Jezik, 43. god., br. 5, Zagreb, 1996.

6. Melvinger, J.: Leksikologija, Osijek, 1989.

7. Mogu, M.: Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb, 1993.

8. Zbornik radova, Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1999.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaEngleski jezik I




Jezik na kojem se izvodi kolegijengleski


Dubravka Kuna, via predavaica 61prema rasporedu konzultacija u [email protected]



OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

itanje i sluanje tekstova koji omoguavaju nadgradnju jezine kompetencije u podruju struke i njezine ue specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi strunih kolegija.

U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatike tonosti. Provode se govorne i pismene vjebe.

Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja.


Po zavretku nastave iz navedenog kolegija studenti e moi: prepoznavati karakteristine leksike i gramatike strukture te reenina vezna sredstva u akademskom diskursu

razlikovati opi leksik od akademskog

objasniti uporabu glagolskih vremena u strunim tekstovima te ih pravilno rabiti

prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto s posebnim naglaskom na struni leksik

Oblici nastave predavanjaterenska nastava





laboratorij




pohaanje nastave 0,750%

kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija0,5040%


Ukupno 2100 %

LITERATURA

Obvezna literatura

1. English for Humanities and Social Sciences I (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrenim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).

2. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.

3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.

4. Oxford Advanced Learners Dictionary. Oxford: OUP.

5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.

6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.

7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaNjemaki jezik I




Jezik na kojem se izvodi kolegijnjemaki


Gordana Todorovi, via predavaica 61prema rasporedu konzultacija u [email protected]



OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija



Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja njemakog govornog podruja



uoiti razlike u kolskim sustavima Hrvatske i zemalja jemakog govornog podruja

razlikovati opi leksik od akademskog

objasniti uporabu glagolskih vremena u strunim tekstovima i pravilno ih rabiti

opisati jednostavnim reenicama strukturu svog studija






laboratorij




Pohaanje nastave0,30 %

Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija)1,230 % + 30 %

Usmeni ispit0,540 %

Ukupno 2100%


Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedea:

- 60% - 69,9% = dovoljan (2)

- 70% - 79,9% = dobar (3)

- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).


Studenti su obvezni pohaati 70% odranih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domae zadae da bi ostvarili pravo na potpis.

Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Struni tekstovi iz knjiga, asopisa i s interneta.

2. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik3. Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch4. Wahrig: Deutsches W6rterbuch5. Njemako-hrvatski i hrvatsko-njemaki rjenik (po izboru)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaTjelesna i zdravstvena kultura I.-IV.



Vrijeme i mjesto izvoenja nastaveprema rasporedu sati za zimski/ljetni semestar



eljko Beissmann, vii predava4prema rasporedu konzultacija u [email protected]


eljko Beissmann, vii predava4prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJ

Sadraj kolegija

Omoguiti studentima izbornu nastavu TZK iz podruja gimnastike, portova, portskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletnitva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogunostima.

1. Opa tjelesna priprema: stjecanje vieg stupnja znanja, umijea i navika kretanja, upoznavanje zakonitosti i meusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih podruja portske aktivnosti; razvijanje osjeaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje ula sluha, vida i ravnotee. Sadraje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadrajima izabrane portsko-rekreativne djelatnosti.2. portovi: Teoretski dio (port i njegovo mjesto i poloaj u fizikoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehanike osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktini dio: stavovi i tehnika kretanja, usavravanje pokreta: uoavanje pogreaka. Poveanje motorikih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonominog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, koarka. Razvoj odreene portske igre u svijetu i kod nas, znaaj igre, pravila i suenje, igralite, ureaji i oprema, metodika, te testiranje motoriko-tehnikih dostignua. Praktino: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metrike i ritmike vjebe. Elementi klasinih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor). 5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zatita prilikom vjebanja.6. Izletnitvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, naini kretanja, izbor i upotreba opreme, uvanje prirode. Izgradnja prirunih objekata, vrste ognjita i vatre. Terenske igre.7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omoguiti studentima sa smanjenim tjelesnim mogunostima adekvatne aktivnosti prilagoeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, meufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.



usavriti specifina kinezioloka teorijska i motorika znanja iz odreenih sportova i sportske rekreacije

pratiti i ponavljati zadane vjebe

izvoditi vjebe za razvoj i jaanje svih miinih skupina uz instrukciju profesora

samostalno izvoditi vjebe koje jo nisu precizne i automatizirane. stei znanje o najvioj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih usvojiti osnovna motorika znanja u funkciji uinkovite prilagodbe

ciljano razvijati motorike i funkcionalne sposobnosti potrebna za obavljanje svakodnevnog zanimanja

postii optimalni odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva

biti osposobljen za odravanje antropolokih obiljeja tijekom radnog vijeka

imati razvijenu svijest o uljudnim pravilima portskog ponaanja tijekom bavljenja portskim aktivnostima i za vrijeme promatranja istih

biti osposobljen za primjenu portskih i rekreacijskih aktivnosti radi odravanja radne sposobnosti i unapreenja kulture ivljenja

usvojiti i primjenjivati osnovno znanje o planiranju, programiranju i kontroli individualnog procesa vjebanja

zadovoljiti potrebe osobne afirmacije u skupini a biti i osposobljen za timski rad

biti osposobljen za rjeavanjem problema u hitnim situacijama

usvojiti i usavriti motorika znanja kojima se po potrebi mogu prilagoditi novom radnom okruenju i ivotnim situacijama

pojaanim tjelesnim vjebanjem regulirati negativno ponaanje-osloboditi se napetosti i stresa

razumjeti i potovati spolne, nacionalne i rasne razlike

povezivati vie vjebi u jednu cjelinu, sastaviti i odraditi cijelu koreografiju, npr. aerobika






laboratorij

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaHrvatska usmena knjievnost



Vrijeme i mjesto izvoenja nastaveprema rasporedu sati za ljetni semestar



prof. dr. sc. Ruica Pihistal77Aprema rasporedu konzultacija u [email protected]


prof. dr. sc. Ruica Pihistal77Aprema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Povijest hrvatske usmene knjievnosti od prvih zapisa do suvremenosti na hrvatskome etnikome prostoru;

Usmena knjievnost u nacionalnim knjievnim povjesnicama ;

Suodnos usmene, puke i "visoke"knjievnosti ;

Fenomen usmene knjievnosti u irem kulturalnom kontekstu.



objasniti termin usmena knjievnost u razlikovnom odnosu spram slinih ili djelomice interferirajuih pojmova, kao to su narodna knjievnost, tradicijska knjievnost, folklorna knjievnost, puka knjievnost i sl.

prepoznati anrovska obiljeja usmene knjievnosti na korpusu hrvatske knjievnosti

primijeniti knjievnoznanstvene teorijske pojmove u interpretaciji zapisa hrvatske usmene knjievnosti

razlikovati estetske vrjednote usmene knjievnosti od njezinih pragmatikih funkcija

identificirati kulturno-identitetska obiljeja hrvatske usmene knjievnosti

vrjednovati usmenu knjievnost kao iv fenomen suvremene kulture






laboratorij





aktivnost na seminarskoj nastavi0,6-

referat0,4520%

esej0,2310%

kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (pismeni meuispiti)1,0445%


Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata s 20% udjela u konanoj ocjeni, ocjena iz eseja s 10% udjela u konanoj ocjeni, kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (pismeni meuispiti) s 45% udjela u konanoj ocjeni te zavrni usmeni ispit s 25% udjela u konanoj ocjeni.

Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69%=dovoljan (2), 70%-79, 9%=dobar (3), 80%-89, 9% vrlo dobar (4), 90%-100%=izvrstan (5)


Zavrnome ispitu mogu pristupiti studenti koji su bili nazoni na najmanje 70% odranih nastavnih sati, te iz referata, eseja i pismenih meuisipa tijekom kontinuiranoga praenja i provjeravanja znanja ostvarili minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Maja Bokovi-Stulli, Prie i prianje, Zagreb, 1997.

2. Stipe Botica, Hrvatska usmenoknjievna itanka, Zagreb, 1995.

3. Josip Kekez, Usmena knjievnost, u: Uvod u knjievnost (prir. Z. kreb i A. Stama), Zagreb, 1986., str. 133.-232.

4. Vitomir Belaj, Hod kroz godinu (odabrana poglavlja), Zagreb, 2007.5. Folkloristika itanka (ur. Marijana Hemerak i Suzana Marjani), AGM, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura

1. Estela Banov-Depope, Suodnosi usmene i pisane knjievnosti: prilozi za teoriju kulturnih transformacija, Rijeka, 2005.

2. M. Bokovi-Stulli, Od bugartice do svakidanjice, Zagreb, 2005.

3. Stipe Botica, Lijepa naa batina: knjievno-antropoloke teme, Zagreb, 1998.

4. Josip Kekez, Hrvatski knjievni oikotip, Zagreb, 1992.

5. Marija Novak, Tragovi hrvatske mitologije, Zagreb, 2007.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaStaroslavenski jezik i hrvatsko glagoljatvo









Vera Blaevi Krezi, zn. novakinja, asistentica78prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

I-osnove imenica mukoga i enskog roda, u-osnove, v-osnove, n-, t-, s- -r-osnove. Glagolski oblici: imperfekt, aorist, imperativ, infinitiv i supin; participi; sloeni glagolski oblici. Zamjenice osobne i neosobne. Pridjevi. Brojevi. Nepromjenjive vrste rijei.

Staroslavenska sintaksa sronost, sintaksa padea, sintaksa reenice.

Znaenje djela irila i Metoda za slavenske narode. Osnovne znaajke redakcija staroslavenskog jezika. Fenomen glagolizma u Hrvata. Staroslavenski na hrvatskome tlu. Slavenske i hrvatske inkunabule.



znati opisati i razumjeti fonoloki, morfoloki, sintaktiki i leksiki sustav hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, s osobitim obzirom prema staroslavenskom jezinom sustavu, ali i prema suvremenom hrvatskom knjievnom jeziku

razlikovati triju jezinih tipova hrvatskog staroslavenskog jezika: hrvatskocrkvenoslavenski (hrvatska inaica redakcija staro(crkveno)slavenskog jezika), hrvatski (akavski, kajkavski, tokavski), hrvatsko-staro(crkveno)slavenski

uspostaviti vezu izmeu triju jezinih tipova hrvatskoga staroslavenskog jezika i anrovske usmjerenosti tekstova koji su njima ostvareni (liturgijski, beletristiki, pravni)

imenovati i kronoloki omeiti srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske (knjievno-jezine i pismovne) kulture (irilometodsko naslijee u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi)

pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvuenja, samostalnoga itanja i pisanja) hrvatskocrkvenoslavenskih tekstova

poznavati razvoj i osnovna obiljeja (grafetike znaajke najpoznatijih spomenika) triju pismovnih sastavnica hrvatskoga srednjovjekovlja (glagoljica, irilica, latinica)

na temelju osnovnih znanja o jezinim i pismovnim znaajkama i imbenicima razvoja (promjene) studenti e lako identificirati najvanije spomenike hrvatskoga srednjovjekovlja, ustanoviti pismo kojim su pisani, jezina obiljeja te vrijeme njihova postanka

studenti e samostalno pratiti odgovarajuu znanstvenu literaturu i kritiki joj pristupati (osobito raznovrsnoj literaturi o knjievnojezinoj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja poloaju i znaaju njezine glagoljine sastavnice, a potom i bosanine /hrvatska irilica/)






laboratorij




Pohaanje nastave1,5-

Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (nastavne zadae, pismene provjere u obliku kolokvija)1,0 20%

Zavrni pismeni ispit1,540%

Zavrni usmeni ispit2,040%

Ukupno 6100%


U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom studiju uzimaju se u obzir:

A) Kontinuirano praenje i provjeravanje znanja s 20% udjela u konanoj ocjeni:

1. Nastavne zadae (prezentacija) = 0,25.

2. Prvi kolokvij (irilometodsko naslijee na hrvatskom tlu od IX. do XVI. (XIX) stoljea) = 1.

3. Drugi kolokvij (Uglata glagoljica i hrvatska irilica transliteracija i transkripcija) = 0,25.

B) Zavrni pismeni ispit s 40% (cjeloviti gramatiki sustav staroslavenskoga i hrvatskostaroslavenskoga jezika) = 2,0)

C) Zavrni usmeni ispit s 40% (cjeloviti gramatiki sustav staroslavenskoga i hrvatskostaroslavenskoga jezika, poznavanje pisma) = 2,0


Student je ostvario sljedee ocjene iz zadaa i dvaju kolokvija: 1. srednja ocjena 4, 2. 3, 3. 4. Prosjena ocjena iz kontinuiranoga praenja je: 2,75

Student je potom ostvario ocjenu 4 iz zavrnoga pismenog ispita i ocjenu 4 iz zavrnoga usmenog ispita. Konana ocjena izraunava se prema formuli:

(kp x 0,2) + (zpi x 0,4) + (zui x 0,4).

Za dane ocjene konkretan je izraun:

((2,75) x 0,2) + (4 x 0,4) + (4 x 0,4) = 0,55 + 1,6 + 1,6 = 3,75 = 4


Studenti su obvezni napisati sve nastavne zadae i poloiti dva kolokvija, a poloeni su kolokviji uvjet za pristup zavrnom pismenom i usmenom dijelu ispita (gramatiki sustav staroslavenskoga i hrvatskostaroslavenskoga jezika). Za prolaznu je ocjenu na svakom kolokviju potrebno ostvariti 60%, a na zavrnom ispitu 70%.

Studenti su obvezni redovito pohaati predavanja i vjebe (doputena najvie tri izostanka).

Studenti se vrednuju i ocjenjuju prema razraenim kriterijima s kojima su prethodno upoznati i koji su im dostupni.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Josip Bratuli i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 1. knjiga Srednji vijek, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja na str: 146-217, 283-347)

2. Milica Luki, Vera Blaevi Krezi, Divanimo, dakle postojimo, knjievnojezine i jezinopovijesne studije, Matica hrvatska, Ogranak Osijek, 2014. (odabrana poglavlja na str: 171-193, 210-243)3. Stjepan Damjanovi, Ivan Jurevi, Boris Kuzmi, Tanja Kutovi, Milka Luki i Mateo agar, Mali staroslavensko-hrvatski rjenik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

4. Stjepan Damjanovi, Slovo iskona Staroslavenska / starohrvatska itanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. (str. 143-307, od toga 89 str. zauzimaju ilustracije.)

5. Stjepan Damjanovi, Staroslavenski jezik (etvrto, popravljeno i dopunjeno izdanje), Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2003. (str. 81-117) i (str. 128-182)

Dopunska literatura

1. Ivo Frange, Povijest hrvatske knjievnosti, (bilo koje izdanje), poglavlje: Srednjovjekovna knjievnost

2. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna knjievnost, Povijest hrvatske knjievnost 2, Liber Mladost, Zagreb, 1975. Treba prouiti ova poglavlja:

3. Problemi jezika i stila (30-41)

4. Hrvatski udio u opeslavenskoj (crkvenoslavenskoj) knjievnosti (45-56)

5. Stjepan Damjanovi, Hrvatski glagoljai i poeci hrvatskoga knjievnog jezika, Croatica 37-38-39, Zagreb 1993 (str. 93-106)

6. Tandari, J., Hrvatskoglagoljska liturgijska knjievnost, Kranska sadanjost i Provincijalat franjevaca treoredaca, Zagreb, 1993.

7. Hamm, J., Hrvatski tip staroslavenskog jezika, "Slovo" 13, Zagreb, 1963., str. 43.-68.

8. Nazor, A., Hrvatskoglagoljske inkunabule, u povodu 500. obljetnice brevijara Blaa Baromia (1483-1993), Croatica br. 37/38/39, Zagreb, 1993., str. 229.-258.

9. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezina kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, MH, Zagreb, 1994.

10. Ivan Jurevi, Jezik hrvatskoglagoljskih riskanih brevijara, Sveuilite J. J. Strossmayera, Osijek 2002.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaHrvatska morfologija






doc. dr. sc. Jadranka Mlikota86prema rasporedu konzultacija u [email protected]


doc. dr. sc. Jadranka Mlikota86prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Morfologija I morfonologija, morfem, morf, alomorf, oblina osnova I nastavak, fonoloke I morfonoloke alternacije, vrste rijei.

Imenice, leksika I gramatika obiljeja imenica (rod, broj, pade, ivost); imenika sklonidba: a-vrsta, e-vrsta, i-vrsta, alomorfizam osnova I nastavaka; naglasna obiljeja imenica.

Pridjevi, leksika I gramatika obiljeja pridjeva (rod, broj, pade, stupnjevanje, odreenost, neodreenost); pridjevno-zamjenika sklonidba; sklonidba I upotreba odreenih pridjeva, sklonidba I upotreba neodreenih pridjeva, alomorfizam nastavaka: navesci; stupnjevanje, alomorfizam osnova I nastavaka; naglasna obiljeja pridjeva.

Zamjenice, leksika I gramatika obiljeja; imenike zamjenice, pridjevne zamjenice; osobne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne, upitno-odnosne, neodreene; naglasna obiljeja zamjenica.

Brojevi, redni I glavni, sklonidba brojeva, brojevne imenice I pridjevi. Naglasna obiljeja brojeva.

Glagoli, leksika obiljeja glagola, gramatika obiljeja glagola (osoba, rod, broj, vid, vrijeme, nain, stanje, prijelaznost/ neprijelaznost/povratnost), glagolske osnove I nastavci, _iterature, glagolska vremena (_iterat, perfekt, aorist, _iteratur, pluskvamperfekt, _itera, _itera egzaktni) glagolski naini (indikativ, optativ, kondicional I. I II., _iterature), glagolski pridjevi (radni I trpni), glagolski prilozi (proli I sadanj), aktivni I pasivni gl. oblici, glagolske vrste I razredi, naglasni tipovi glagola.

Prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, estice, modalne rijei.


Studente osposobiti

za razumijevanje temeljnih morfolokih i morfonolokih pojmova i uoavanje odnosa meu morfolokim jedinicama; za sagledavanje morfolokoga sustava u sinkronijskom presjeku

za samostalan i kritiki pristup morfolokoj hrvatskoj normi (osobito za valjanu normativnu prosudbu dvostrukosti ili trostrukosti u sklonidbi i sprezanju)

za samostalan i kritiki pristup kroatistikoj morfolokoj jezikoslovnoj literaturi

za uspjeno obavljanje lektorskih poslova (pisanih, usmenih)

za uspjenu izvedbu osnovnokolskih i/ili srednjokolskih nastavnih programa.






laboratorij


Oblici praenja i provjeravanjausmenopismenoX usmeno i pismeno



kolokvij0,6-

referat0,620%



Ukupno 6100%


U oblikovanju konane ocjene uzima se u obzir ocjena iz referata, ocjena iz zavrnoga pismenoga ispita i ocjena iz zavrnoga usmenoga ispita: 20% konane ocjene ini ocjena iz referata, 40% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga pismenoga ispita i 40% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga usmenoga ispita.

Konana ocjena izraunava se prema formuli: (ref. x 0,2) + (pis. isp. x 0,4) + (usm. isp. x 0,4).

Skala je ocjenjivanja sljedea: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).


Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na zavrni pismeni i usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) kolokvirao je sadraj nastave vjebi, (2) izloio je referat koji obuhvaa najmanje tri izvorna znanstvena rada (prema studentovu izboru iz zadanih jezikoslovnih izdanja navedeni u popisu literature, (3) bio je nazoan na najmanje 70% odranih nastavnih sati.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Povijesni pregled, glasovi I oblici hrvatskoga knjievnog jezika, HAZU, Zagreb, 1991.

2. Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)

3. S. Teak, S. Babi, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

Dopunska literatura

1. S. Ham, kolska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2002.

2. D. Ragu, Praktina hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.

3. M. Znika, Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku, Zagreb, 2002.

4. Hrvatski jezini savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999.

5. S. Teak, Hrvatski na svagda()nji, Zagreb, 1991.

6. S. Teak, Hrvatski na (ne)zaboravljeni, Zagreb, 1999.

7. S. Teak, Hrvatski na (ne)podobni, Zagreb, 2004.

8. S. Babi, Hrvatska jezikoslova itanka, Zagreb, 1991.

9. S. Babi, Hrvatski juer I danas, Zagreb, 1995.

10. S. Babi, Hrvanja hrvatskoga, Zagreb, 2004.Iz navedenih se jezinih savjetnika (4.-9.) studentima preporuuju pojedini dijelovi odnosei se na sadraj predmeta. Student je duan pratiti jezikoslove asopise, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika, Radovi zavoda za slavensku filologiju ili Radovi _iteratur za hrvatski jezik I jezikoslovlje.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaOsnove teorije knjievnosti II









OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Kolegij je uvodnog karaktera, bavit e se u teorijskim pristupima knjievnosti i na njima temeljenim nainima itanja knjievnih tekstova. Posebna pozornost bit e usmjerena na pripovijedanje, odnosno na pojmove itanja i itatelja, pripovijedanja i pripovjedaa, teksta, konteksta, diskurza, prie i slina.

Radit e se na knjievnim predlocima iz hrvatske i svjetske knjievnosti, prema dogovoru sa studentima.



nabrojati suvremene teorijske pristupe knjievnosti

objasniti osnovne znaajke pojedinog teorijskog pristupa

razlikovati itanja knjievnih tekstova s obzirom na teorijski pristup

primijeniti teorijska znanja u analizi knjievnih predloaka






laboratorij





seminarsko izlaganje (usmeno)115%

seminarski rad115%

zavrni pismeni ispit1.870%

Ukupno 4100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz zavrnog pismenog ispita: 15% konane ocjene ini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konane ocjene ini ocjena iz zavrnoga pismenog ispita.

Iz navedenih elemenata praenja i provjeravanja student moe ostvariti maksimalno 100 bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedea: 6069,9 = dovoljan (2), 7079,9 = dobar (3), 8089,9 = vrlo dobar (4), 90100 = izvrstan (5).


LITERATURA

Obvezna literatura

1. Terry Eagleton, Knjievna teorija, SNL, Zagreb,1987.

2. Miroslav Beker, Suvremene knjievne teorije, MH, Zagreb, 1999.

3. Vladimir Biti, ur. Politika i etika pripovijedanja, Sveuilina naklada, Zagreb, 2003.

4. Vladimir Biti, ur. Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992.

Dopunska literatura

1. Milivoj Solar, Knjievni leksikon, MH, Zagreb, 2011.

2. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne teorije, MH, Zagreb, 2000.

3. Gina Wisker, Kljuni pojmovi postkolonijalne knjievnosti,AGM, Zagreb, 2010.

4. Judith Butler, Nevolje s rodom, enska infoteka, Zagreb, 2000.

5. Lubomir Doleel, Poetike Zapada, Sarajevo 1991.

6. Terry Eagleton 2005. Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaStara hrvatska knjievnost II










OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Ope odrednice politikog i kulturnog ivota hrvatskih zemalja poetkom 17. stoljea (rascjepkanost, podinjenost stranim suverenitetima, utjecaj katolike obnove i isusovaca na proirenje hrvatskoga kulturnog i knjievnog podruja). Vjesnici novoga stila (manirizma) na prijelazu stoljea (H. Maibradi, P. Primovi, S. urevi, J. Barakovi). Manirizam kao tipoloka i historijska kategorija, odnos knjievnosti i zbilje, odnos prema tradiciji, autotematinost, formalni manirizmi. Barok i inaice hrvatskoga knjievnog baroka, predstavnici. anrovi hrvatske barokne knjievnost (lirika, ep, poema, melodrama). Barok kao potonulo kulturno dobro. Lirika Ivana Bunia Vuia i Ignjata urevia. Osman Ivana Gundulia. Drame 17. stoljea. Religiozna i komina poema.



definirati vremensko trajanje hrvatskoga knjievnog baroka

opisati povijesno-socioloke odrednice pojave manirizma i baroka

argumentirati razlike meu historijskom i tipolokom koncepcijom baroka

opisati anrovski sustav (lirika, epika, drama)

usporediti lirske tekstove renesanse i baroka i izvesti zakljuke o poetikoj razliitosti te argumentirati tezu da je rije u poetolokom smislu razliitim razdobljima

napraviti tipologiju epike u stihu kao dominantnog anra razdoblja


sintetizirati znanja o razdoblju






laboratorij




pohaanje nastave1,5


priprema za nastavni sat0,5



Ukupno 6100%






(3 x 0,1) + (4 x 0,9) = 0,3 + 3,6 = 3,9 = 4.



LITERATURA

Obvezna literatura

1. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom knjievnom baroku, Zagreb, 1975.

2. Zoran Kravar, Stil hrvatskoga knjievnog baroka, u: Hrvatska knjievnost u evropskom kontekstu, Zagreb, 1978, str. 223240.

3. Pavao Pavlii, Rasprave o hrvatskoj baroknoj knjievnosti, Split, 1979.

4. Slobodan P. Novak, Vuistrah i dubrovaka tragikomedija, Split, 1979.

5. Zoran Kravar, Barokni opis, Zagreb, 1980.

6. Dunja Falievac, Divo Buni Vui, Zagreb, 1987.

7. Rafo Bogii, Hrvatska pastorala, Zagreb, 1989.

8. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Dubrovnik, 1993.

9. Pavao Pavlii, Studije o Osmanu, Zagreb, 1996.

10. Pavao Pavlii, Skrivena teorija, 2006.

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaEngleski jezik II




Jezik na kojem se izvodi kolegijengleski





OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija



Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja.



objasniti uporabu pasiva u strunom tekstu te ga pravilno prevoditi s hrvatskog na engleski jezik i obrnuto

razlikovati i opisati razliite grafike prikaze u akademskom diskursu (grafove, dijagrame, tablice) sluei se odgovarajuim leksikom

prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto

prevoditi jednostavnije strune tekstove






laboratorij




pohaanje nastave 0,750%

kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija0,5040%


Ukupno 2100 %

LITERATURA

Obvezna literatura

1. English for Humanities and Social Sciences II (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrenim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).

2. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.

3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.

4. Oxford Advanced Learners Dictionary. Oxford: OUP.

5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.

6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.

7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaNjemaki jezik II




Jezik na kojem se izvodi kolegijnjemaki





OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija



Proiruju se znanja studenata iz podruja kulture i civilizacije zemalja njemakog govornog podruja



objasniti uporabu pasiva i gerundiva u strunim tekstovima i pravilno ih rabiti prepoznavati kolokacije u strunom tekstu te ih pravilno prevoditi

pisati kratke zakljuke

sudjelovati u kraim diskusijama






laboratorij




Pohaanje nastave0,30 %

Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija)1,230 % + 30 %

Usmeni ispit0,540 %

Ukupno 2100%


Iz svih elemenata praenja i provjeravanja student/ica moe ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, to ini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedea:

- 60% - 69,9% = dovoljan (2)

- 70% - 79,9% = dobar (3)

- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).


Studenti su obvezni pohaati 70% odranih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domae zadae da bi ostvarili pravo na potpis.

Prepisivanje tijekom kolokvija kanjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.

LITERATURA

Obvezna literatura

1. Struni tekstovi iz knjiga, asopisa i s interneta.

2. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik3. Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch4. Wahrig: Deutsches W6rterbuch5. Njemako-hrvatski i hrvatsko-njemaki rjenik (po izboru)

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaPovijest hrvatskoga gramatikog sustava






prof. dr. sc. Ljiljana Koleni 48prema rasporedu konzultacija u [email protected]


prof. dr. sc. Ljiljana Koleni 48prema rasporedu konzultacija u [email protected]

dr. sc. Silvija urak, zn. novakinja, poslijedoktorandica41prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Prouava fonoloki i morfoloki razvoj hrvatskoga jezika od praslavenskoga sustava.

Prouavaju se promjene hrvatskoga vokalizma i konsonantizma nastale u vremenu, kao i morfonoloke promjene.

Posebna je pozornost posveena razvoju hrvatske akcentuacije.

Kolegij obuhvaa i razvoj hrvatskih pisama, posebno prilagodba hrvatske latinice hrvatskom fonolokom sustavu.

Kolegij opisuje i promjene u hrvatskoj morfologiji i sintaksi od poetaka do danas.

Poseban je osvrt na promjenjive vrste rijei, i to:

povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi imenica

povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi zamjenica

povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi pridjeva

povijesni pregled promjena nastalih u glagolskim oblicima

povijesni pregled sintaktikih promjena (u sintaksi padea, redu rijei i dr.)

opis starohrvatskoga morfolokoga i sintaktikoga sustava na temelju usporedne metode



znati razvoj hrvatskoga vokalizma i konsonantizma

znati razvoj hrvatskoga naglasnoga sustava

znati razvoj hrvatskoga morolokoga sustava

postii razumijevanje hrvatskih tekstova od najstarijih razdoblja do 19. stoljea

nauiti vjetinu obiljebe naglasaka na starim hrvatskim tekstovima

prepoznati narjenu stilizaciju starih hrvatskih tekstova






laboratorij




pohaanje nastave1-

kontinuirano praenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadraje)125%

kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija)250%

zavrni usmeni ispit225%

Ukupno 6100%


U oblikovanju konane ocjene za studente na jednopredmetnom studiju uzimaju se u obzir kontinuirano praenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadraje) s 25% udjela u konanoj ocjeni, kontinuirano praenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 50% udjela u konanoj ocjeni te zavrni usmeni ispit s 25% udjela u konanoj ocjeni.


Studenti su obvezni pohaati 70% svih odranih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praenja njihova rada prema razraenom nainu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konanu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

POVIJEST LITERATURA

Obvezna literatura

1. Koleni, Ljiljana: Pogled u strukturu hrvatske gramatike (od Kaiceve do Tkalieve), Pedagoki fakultet, Osijek 2003.

2. Mogu, Milan: Fonoloki razvoj hrvatskoga knjievnog jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1971.

3. Mogu, Milan: Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Globus, Zagreb 1995.

Dopunska literatura

1. Lukei, Iva: Prilog raspravi o genezi hrvatskih narjeja, Fluminensia , Rijeka 1996., 223-236.

2. Stolac, Diana: Sintaksa Bartola Kaia, Fluminensia 3, Rijeka 1991., 169-175.

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaStara hrvatska knjievnost III










OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Utjecaj politikih i filozofskih struja 18. stoljea na knjievnokulturni ivot, a posebno utjecaj njegove prosvjetiteljsko-znanstvene usmjerenosti (prevlast uenosti, zanimanje za historiografiju, filologiju, leksikografiju, zanimanje za kulturnu prolost). Slabljenje regionalizma i postupno jaanje meusobne povezanosti hrvatskih krajeva; ulazak sjevernih krajeva, osobito Slavonije, u maticu nacionalne knjievnosti. Osamnaesto stoljee u hrvatskoj knjievnosti kao vrijeme razlika i suprotnosti, izrazitog pluraliteta tema, ideja, ali i knjievnih oblika i stilova (barok, rokoko, neoklasicizam, romantizam), vrijeme u kojemu nastaju i pobono-didaktiki, i pouno-prosvjetiteljski, i prigodniarski, i znanstveni tekstovi razliitih usmjerenja, ali s naglaskom na tendenciji posvjetovljavanja svih tijekova knjievnosti.. Franezarija, talijanarija i domaa drama u Dubrovniku, kolska drama u sjevernoj Hrvatskoj.



opisati povijesno-socioloke odrednice razdoblja

definirati stilski i poetiki pluralizam hrvatske knjievnosti 18. stoljea

opisati razlike meu razliitim sredinama s obzirom na anrove i stilske postupke (dalmatinska, dubrovaka, kajkavska, slavonska)

definirati korpus tekstova s obzirom na njihovu generiku pripadnost

usporediti tekstove nastale u 18. stoljeu s onima iz prijanjih razdoblja te definirati razlike u razumijevanju funkcije knjievnosti


razlikovati vrste s izvanestetikim zadaama od onih u kojima je dominantna estetska funkcija jezika






laboratorij




pohaanje nastave1,5


priprema za nastavni sat0,5



Ukupno 6100%






(3 x 0,1) + (4 x 0,9) = 0,3 + 3,6 = 3,9 = 4.



LITERATURA

Obvezna literatura

1. Mihovil Kombol, Povijest hrvatske knjievnosti do narodnog preporoda, Zagreb, 1945, 1961.

2. Tomo Mati, Prosvjetni i knjievni rad u Slavoniji prije Preporoda, HAZU, Zagreb, 1945.

3. Kreimir Georgijevi, Hrvatska knjievnost od XVI do XVIII stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.

4. Marin Franievi Franjo velec Rafo Bogii, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske knjievnosti 3, Zagreb, 1974. (Knjievnost prosvjetiteljstva, str. 293376)

5. Davor Duki, Poetike hrvatske epike 18. stoljea, Split, 2002.

6. Dunja Falievac, Kaliopin vrt II, Split, 2003. (poglavlja: Epika 18. stoljea izmeu visokog i niskog, elitnog i pukog; Konzervativizam i tradicionalizam Graboveva Cvita razgovora; Reljkoviev Satir kao demokratsko-prosvjetioteljski spjev; enska knjievnost u Dubrovniku 18. stoljea; Demokratizacija i sekularizacija hrvatske knjievne kulture: poeci svjetovne proze)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegijaNova hrvatska knjievnost I






doc. dr. sc. Dubravka Bruni 87prema rasporedu konzultacija u [email protected]


doc. dr. sc. Dubravka Bruni87prema rasporedu konzultacija u [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadraj kolegija

Kolegij je usmjeren iitavanju i povijesnom lociranju korpusa hrvatskog knjievnog romantizma, esteticizma, Moderne, s fokusiranog aspekta poetske produkcije. Autori ije e se opuse i poetike, te estetske odrednice prouavati, su slijedei: Adam Filipovi Heldentalski, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinovi, Petar Preradovi, Juraj Tordinac, Jagoda Brli, Ljudevit Gaj, Stjepan Marjanovi, Antun Mihanovi, Pavao toos, Ivan Maurani, Mato Topalovi, Dragutin Rakovac, Stjepan Ilijaevi, Vladimir Nikoli, Napoleon pun Strii, Silvije Strahimir Kranjevi, Ferdo Juzbai, Hugo Badali, August Harambai, Vladimir Jelovek Teharski, Antun Nemi, Franjo Ciraki, Ilija Okrugi, Janko Poli Kamov, Ivo Kri, Ivan Kozarac, Antun Gustav Mato, Vladimir Vidri, Fran Galovi, Vladimir Nazor, Milan Begovi.



usporediti razliite pristupe periodizaciji hrvatske knjievnosti 19. stoljea

primijeniti temeljnu literaturu na knjievne predloke

definirati i objasniti osnovne znaajke romantizma i protorealizma kao stilskih formacija

razlikovati stilsko-poetike odrednice ranoga i kasnog romantizma

prepoznati obiljeja anrovskoga sustava romantizma i protorealizma

razlikovati knjievne tekstove romantizma i protorealizma od knjievnih tekstova koji pripadaju drugim stilsko-poetikim paradigmama






laboratorij




pohaanje nastave1,60%

kontinuirano praenje (itanje literature, aktivnost na nastavi)0,510%

seminarski rad0,920%

kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji)1,330%


Ukupno 6100%


U oblikovanju konane ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praenje (itanje literature, aktivnost na nastavi)