HRVATSKI JEZIK- USMENI ISPIT

1. Epska proza- Epska proza se dijeli na jednostavne oblike (mit, legenda, bajka, saga, vic, zagonetka i poslovica) i sloene oblike (novela, pripovijetka i roman) Poezija A. B. imia- njegove pjesme su pisane slobodnim stihom i oznauju se kao imieva ekspresionistika faza. Proete su nemirom ili oajem lirskoga subjekta i biljee impulse koje ekstatini subjekt hvata u brzom tempu gradskog ivljenja (Pjesma, Grad, Ples, Pjesma pjesnika). imi katkad rabi i tzv. telegrafski stil, omiljeno sredstvo futuristike i ekspresionistike poezije, izostavlja gramatike veze i interpunkcijske oznake ili ih maksimalno pojednostavnjuje kako bi se doarala simultanistika percepcija okolnih fenomena, odnosno naglasila brzina ili intenzitet proivljenog iskustva. Nezavisno sloene reenice- Reenice sklopljene nizanjem bez veznika zovu se nezavisno sloene reenice.

2. Dramski knjievni rod- On oznaava rod kojeg razlikujemo od lirike i epike, te se koristi za oznaku dramske vrste unutar dramske knjievnosti koju razlikujemo od komedije i tragedije. Poezija S. S. Kranjevia- Kranjevi se predstavio kao socijalno- satiriki pjesnik. Progovorio je i o bijedi malih ljudi, radnika (djelo ''Radniku''), hrvatskih iseljenika, o beskimenjacima (''Gospodskom Kastoru''). Kao pjesnik misaonih pjesama (''Mojsije'') zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traenjem smisla ivota, ovjekovim poloajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista.Podjela pridjeva- Pridjevi se po znaenju dijele na opisne, gradivne i posvojne, te mogu imati odreeni i neodreeni oblik.

3. Antika knjievnost- To je naziv za knjievnost starog svijeta u razdoblju od 7. vijeka prije nove ere pa do 5. vijeka nove ere. Ne postoje odreeni ili ope prihvaeni datumi poetka i kraja razdoblja antike knjievnosti, meutim smatra se da je to period od oko 1600. prije nove ere do pada zapadnog rimskog carstva, 476. godine. Dijeli se na Grku knjievnost i Rimsku knjievnostAugust enoa, Prijan Lovro- ''Prijan Lovro'' je kraa pripovijest, u formi neto due novele. Likovi su stvarni i proizlaze iz enoina ivota. Naime, pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio enoin prijatelj u Pragu. enoa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemakoga, francuskoga i talijanskoga.Lovro je mladi ije neprilike potjeu iz ivotnih injenica. On nema sredstava za kolovanje, mora primati kojekakve slube jer je siromah; plemenitaka djevojka ne prihvaa njegovu ljubav jer je seljak, u nevolji se eli oeniti bogatom djevojkom te ga zbog toga optuuju za pohlepnika, a on se ubije.Morfem- Morfem je najmanji odsjeak rijei kojemu je pridruen kakav sadraj, tj. koji ima takvo znaenje.

4. Biblija- Biblija ili Sveto Pismo je zbirka pouno- moralistikog i poetskog sadraja koju krani i idovi smatraju svetom. Poezija Tina Ujevia- Ujevi je u pjesmama ostvario snane akcente osobne tragike (''Svakidanja jadikovka''), izrazio duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi (u Kolajni), ispjevao himnike psalmodije radu i ljudskom bratstvu (''Pobratimstvo lica u svemiru; in sputanih ruku''), skladao sloene filozofske refleksivne orkestracije (''RiokosiMesije''), razvijao simboline vizije svemirskih zvjezdanih prostranstava i enje za visinama (''Visoki jablani'') i predavao zreloj, mudroj starakoj skruenosti i pomirenju sa ivotom takvim kakav jest.Promjenjivost brojeva- Od glavnih brojeva vlastitu promjenu imaju: jedan, dva, tri i etiri. Stotina, tisua i milijarda se mijenjaju kao imenice . roda, a milijun, trilijun, itd. mijenjaju se kao imenice m. roda. Ostali se glavni brojevi ne mijenjaju. Redni brojevi se mijenjaju kao odreeni pridjevi: prvi, prvoga, prvomu, itd.

5. Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia- Ovo djelo sastoji se od pet dijelova. Prvi dio zove se Agovanje. U ovom dijelu pisac nam govori o okrutnosti Smail-age. On je bez milosti i ubija cak i svoje vojnike. Durak je bio najhrabriji i suprotstavio se Smail-agi, ali ga on ipak ubija. Drugi dio zove se Nonik. U drugom dijelu pisac nam govori o Novici. On je bio Durakov sin i htio je osvetiti ubojstvo svog oca. Trei dio zove se eta. U njemu nam pisac opisuje Crnogorce koji se bore protiv Turaka. Njima se pridruuje Novica. etvrto pjevanje zove se Hara. U njemu se vidi okrutnost Smail-age. On kupi hara od siromanih i tako pokazuje svoju okrutnost. U ovom pjevanju dolazi do sukoba Crnogoraca i Smail-age. Smail-aga pogiba u tom sukobu. Zadnji dio nosi naziv Kob. U tom dijelu pisac se prisjea Smail-age i njegove velike moi.Ekspresionizam- Ekspresionizam u europskoj knjievnosti: razvija se u razdoblju od 1910. 1924. u Njemakoj i Austriji odakle se iri po drugim europskim zemljama. Pisci izraavaju svoja unutarnja stanja, najee se piu lirske pjesme i drame. Dominantni motivi su: strah, tjeskoba, osamljenost, smrt, patnja. Najvaniji predstavnici su: Georg Trakl, Gottfried Benn, Hermann Bahr, Franz Werfel.Glagolski prilozi- Glagolski prilog sadanjiiliparticipprezentatvori se samo odnesvrenihglagola, kojima se u 3. Licu mnoineindikativa prezenta dodaje nastavak-i:pjevati pjevajuiskakati - skaui Glagolski prilog proliiliparticipperfektatvori se odsvrenihglagola, infinitivnoj se osnovi doda nastavak-vi(ako zavrava nazatvornik) ili-avi:baciti - bacivi(bacati - bacavi- nesvren glagol)napisati - napisavi(pisati - pisavi- nesvren glagol)

6. Sofoklo, Antigona- Prvi in: Razgovor Antigone i Izmene predoava nam njihova stajalita i Antigoninu namjeru (da pokopa Polinika unato kraljevoj zabrani). U stajaoj pjesmi zbor pjeva o Poliniku i njegovu pohodu na Tebu.Drugi in: Kreont daje proglas (da Polinik ne smije biti pokopan) i obrazlae povode njegova davanja. Dolazak straara i glasnika s objavom da je neko pokopao Polinika te njihov dijalog s Kreontom. Stajaa pjesma opisuje ovjekovu mo i nadmo nad ivotinjama.Trei in: Dolazi straar dovodei Antigonu i obavjetava o njenom inu. Antigona obrazlae motive i povod svoga postupka, a Kreont joj objanjava svoje stajalite i uvjerava je da je u krivu. Dolazi Izmena te razgovara s Antigonom. U stasimu zbor opisuje zlo i zlu sudbinu Antigoninu.etvrti in: Dolazi Hemon kod oca Kreonta te ga pokuava uvjeriti da je u krivu. U stajaoj pjesmi zbor pjeva o ljubavi.Peti in: Antigona pjeva tualjku o svom ivotu te razmilja o svojoj sudbini i idealima. U stasimu zbor opisuje druge nesretnike u grkim mitovima.esti in: Dolazak proroka Tiresije u Kreontov dvor te mu prorie nesreu, no Kreont ne poputa. U razgovoru Kreonta i Zbora Kreont uvia da je u krivu te odlazi osloboditi Antigonu. Stasim opisuje Tebu i okolicu te zbor moliZeusaza pomo u nevolji.Sedmi in: Glasnik nam objavljuje Hemonovu smrt te potom smrt Euridike. Jo se prikazuje Kreontovo aljenje te ljutnja na nesklonost bogova.Knjievni rad Miroslava Krlee- 1933. M. Krlea objavljuje Predgovor podravskim motivima Krste Hegeduia, svojevrsni esej o umjetnosti kao predgovor mapi crtea poznatog hrv. slikara K. Hegeduia. Krlea polazi od individualnosti autora i njegove umjetnike inspiracije zahvaljujui kojima je mogue ostvariti ljepotu u knjievno-umjetnikom djelu. M. Krlea u ovom razdoblju stvara najznaajnije dijalektalno djelo Balade Petrice Kerempuha u kojem kajkavtinom stare hrv. knjievnosti progovara o stoljetnoj podreenosti i o tekom ivotu hrvatskog seljaka kojeg je na ivotu odravao samo njegov kerempuhovski humor i ironija. Vremenska reenica- Zavisna reenica koja dopunjuje glagol glavne reenice kao oznaka vremena zove se vremenska reenica. Slubu veznika u vremenskim reenicama vre vremenski prilozi kad, otkad, otkako, dokad, poto, veznik dok, zamjenica im i skupovi rijei prije nego, tek to, istom potom i dr. (Gnjavi otkako je doao. Najvea je zima kad se sunce raa.)

7. Knjievni rad Ivana Gundulia- Knjievni rad Gunduli je zapoeo pisanjemdramau stihu i, vjerojatno, pjesama. Od dramskih djela sauvane suArijadna,DijanaiArmida, dok suGalatea,Posvetilite ljuveno,AdoniKoraljka od ira izgubljene. Dramom u stihu metaforiki nazvanomDubravka(prvi put izvedena1628.) Gunduli se vraakazalitu. Dubravkaje prvi put tiskana tek1837.godine, a od1888.esto se izvodila u hrvatskim kazalitima. U posljednjem desetljeu ivota Gunduli stvaraOsmana, svoje najznaajnije djelo.Osmanjepovijesno-romantiniepu 20 pjevanja (nedostaju 14. i 15. pjevanje) nastao pod utjecajem Tassova epaOsloboeni Jeruzalem. Najei stih Gundulievih djela jestosmerac, astrofakatren, no javljaju se i drugi oblici (dvostrukorimovanidvanaesterac,sestina).Ranko Marinkovi, Ruke- ovjek hoda prekrienih ruku na leima."Lijeva se nalazi u naruju desne, spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije."Tu nastaje dijalog izmeu lijeve i desne ruke. Stalno se svaaju koja je pametnija, korisnija i sl."Ja barem znam listati knjigu, a ti ni to ne zna. Ti zna samo drati knjigu dok ja listam. On ita, ja listam, a ti, kao stalak-dri.".U svai je lijeva ruka okrivila desnu da je ubojica, da ju je htjela ubiti:"Ja nisam ubojica! To bi ti uinila. Uostalom, jednom si ve i pokuala to uiniti.", smatra se robom desne ruke:"Dok se gola prostituira u kojekakvim rukovanjima, ja drim tvoju rukavicu, kao rimski rob."Na kraju dolazi do preobrata prie. ovjek pomiluje rukom djeaka po glavi i kvrcne ga po nosu, mali vrisne kako ga je ovaj udario. Dolazi djeakov otac i izbija svaa, te tua. Ruke su u tui slone te rade jedna u korist druge. Na kraju briu sa sebe zemlju i krv te odlaze. Na poetku prie su se milovale, zatim svaale i razile, ali su si na kraju pomogle u nevolji.Funkcije jezika- Jezik je jedinstveno ljudsko sredstvo sporazumijevanja. Jezik je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. On je zadan i odreen za sve pripadnike iste jezine zajednice, a ostvaruje se govorom i pismom.

8. Knjievni rad Matije Divkovia- U svojim djelima, napose u knjizi propovijedi (Razlike besjede svrhu evanelia nedjeljnijeh priko svega godita,Mleci, 1616.), on se toplinom i neposrednou obraa svojim itateljima sluateljima. Iako se u svojem pisanju u velikoj mjeri drao stranih predloaka, s unutranjim je arom vjere u svoja djela unosio sama sebe. Uspijevao ih je prilagoditi duhu naroda za koji je pisao. Postao je uzorom drugim franjevakim pisama, a knjige su mu pretiskivane tijekom slijedeih dvaju stoljea. Imao je brojno itateljstvo na podruju Bosne i Hercegovine, Dalmacije i Slavonije.Dinko imunovi, Duga- Srna je ivjela u doba kad djevojice nisu smjele mnogo toga Jednog je dana ila s roditeljima u vinograd kupiti groe. Tamo je srela Savu i Klaru. Sava je priala kako ju je zbog njezinog veza snala nesrea. Srna je od njih ula da se djevojica kad proe ispod duge promijeni u djeaka. Tada se na nebu pojavila duga i Srna je htjela proi ispod nje. Tako je ila i dola do movare. Mislila je da ju moe prijei, ali nije mogla i utopila se. Nakon toga su se njeni roditelji preselili u naputenu tvravu i tugovali. Jedne noi su se bacili s visoke litice.Frazem- Frazem je vielana jezina jedinica koja se u komunikaciji uvijek reproducira kao cjelina. etiri su uvjeta koje neka vezaleksemamora ispuniti da bi bila frazem:1.) Da se ta veza leksema reproducira ugovornominu kao postojana veza ije lanove nije mogue zamijeniti ni isputati ( npr.imati slobodne ruke- slobodno odluivati; ne moemo ispustiti element slobodno, jer vezaimati rukenije frazem ).2.) Da se ta postojana veza sastoji od najmanje dviju punoznanica.3.) Semantiki uvjet; bar jedna punoznanica "rtvuje" glavninu svog leksikog znaenja da bi se moglo oblikovati novo posebno znaenje frazema, npr.ivi Bogu iza leaznai da ivi vrlo daleko, u nekoj zabiti.4.) Da se frazemi kao leksike jedinice mogu u kontekstu aktualizirati u svim sintaktikim funkcijama u kojima se pojavljuju leksemi. npr frazembila je trn u petipo sintaktikoj je funkciji predikat, a leksemBogu iza lea, po funkciji je prilona oznaka.

9. Ilirske ideje u BiH- Isprva je uslijedilo buenje nacionalne svijesti i formiranje nacionalnih zajednica u njihovim osobitostima. Pojavljuje se veliko zanimanje za narodnu prolost, narodni ivot i narodne obiaje. Sakupljaju se, njeguju, prerauju pa ak i imitiraju narodne umotvorine. Pod jakim utjecajem hrvatskoga narodnog preporoda -ilirskog pokretasa sreditem u Zagrebu nalo se hrvatsko kulturno bie i u BiH iji su voe studirali u Zagrebu, suraivali kao sudionici ilirizma i imali iv i redovit dodir s Gajem, elnikom hrvatskoga narodnog preporoda. Oni e nakon povratka u BiH iriti ideje hrvatskoga narodnog preporoda - ilirskog pokreta, veliati hrvatsku nacionalnu ideju,ali i ideju suivotas drugim slavenskim narodima. Tako e i osnovne znaajke kulturnih udruga, a i knjievnoga stvaralatva, biti u velianju nacionalnih osobitosti, afirmaciji narodnoga stvaralatva, nacionalne prolosti, a sve u smislu ljudske i nacionalne slobode.Tin Ujevi, Svakidanja Jadikovka- Svakidanja jadikovka jaka je i potresna pjesma, gotovo ispovijed o ljudskoj samoi, otuenosti i njegovoj potrebi za toplinom, ljubavi. Pjesnik je oajan zbog samoe koja ga okruuje, a nigdje ne nalazi izlaza. On je sam i bez ljubavi, a upravo je ljubav ta koja ivotu daje poticaj i smisao. On tei ka zvijezdama koje bi ga mogle vratiti u neko sretnije doba, moda doba kad je bio mlad, a nije bio sam. esto u pjesmi nailazimo na biblijsku simboliku: Bog, Sin boji, krvave noge, ranjeno srce Sina, kale... Pjesnik trai pravi odgovor na sva ona pitanja koja izviru iz njega, koja ga mue. U oaju koji proivljava, izlaz vidi u smrti koju priziva i nada se da e ga ona rijeiti muka koje proivljava.Veznici- Veznicisu nepromjenjiva vrstarijei,jezinipomoni element (najee jedna ili dvije rijei). Slui meusobnom povezivanju pojedinih rijei, skupina rijei ireenica. Slubu veznika mogu imati iprilozi:gdje, kuda, kamo, odakle, kada, otkad, otkako, kako, dokle, poto, samo, dakle, ve...

10. Knjievni rad Ivana Franje Jukia- Ivan Franjo Juki(Banja Luka,8. srpnja1818. Be,20. svibnja1857.)bio je hrvatskifranjevac, prosvjetitelj, pjesnik, hrvatski preporoditelj, knjievnik, kulturni, znanstveni i politiki djelatnik.U njegovom knjievnom radu, najvrjedniji su putopisi. Juki je pisao i pjesme domoljubnog nadahnua, sukladno njegovom vatrenom zanosu za ilirski preporod.Omer-paa Latasprotjerao ga je zbog politikog angamana (zbog teksta "elje i molbe bosanskih krstjana") uCarigradi trajno mu zabranio povratak u Bosnu, a o sloenosti odnosa Juki-Latas napisana su cijela poglavlja u literaturi. Naime, Juki je Latasa vidio kao Slavena, ovjeka sklonog svom puku i kao spasitelja Bosne. tovie, Jukieva pjesma "Slavodobitnica svietlome gospodinu Omer-pai", dovodi do toga da je Latas dao uhititi Jukia (1852.) i zatoiti u Carigrad, odakle ga je iz zatvora izvukao austrijski konzul, pjesnik Antun Mihanovi. U njegovom znanstvenom radu primjeuje se karakteristina istraivaka opisnost, ali i kritinost, neuobiajena za ono vrijeme (djelo "Zemljopis i poviestnica Bosne"). Njegovo memoarsko djelo "Progonstvo izSarajevau Carigrad" objavljeno je 1931. godine u Zagrebu. Njemu u ast franjevaka provincijaBosna Srebrenaje 1971. pokrenula reviju koja nosi ime ovog franjevakog velikana,Juki.Druga Moderna- naziv: ovo razdoblje se naziva i drugom modernom jer joj je s modernom (1892. 1914.) zajednika usmjerenost na europsku i svjetsku knjievnost. Vodei knjievnici ovoga razdoblja okupljaju se oko dvaju knjievnih asopisa: Krugovi i Razlog, te nema stilskog jedinstvaDrutveno-politika situacija:Hrvatska je u okvirima Jugoslavije, umjetnost je u slubi reima, svatko tko misli i govori drukije biva progonjen. Referati dvojice hrvatskih knjievnika: Petra egedina na II. kongresu knjievnika Jugoslavije u Zgb-u 1949. i M. Krlee na III. Kongresu u Ljubljani 1952. znae opredjeljenje za slobodu umjetnikog stvaranja Ovo su razdoblje omeila dva vana kulturna dogaaja: 1952. izlazi knjievni asopis Krugovi; 1961. 1968. izlazi knjievni asopis Razlog. S Krugovima poinje estetska obnova knjievnosti. Predstavnici: V. Desnica, P. egedin, R. Marinkovi, J. Katelan, V. Parun, J. PupaiPokazne zamjenice- pokazuju neto, upuuju na neto oznaavajui ujedno kojoj je to osobi u blizini. 11. Srednjovjekovlje u BiH- U srednjem vijeku na ovim podrujima poinje prva pismenost. Nije poznato kada tono poinje pismenost na podrujuBiH, ali se smatra da je postojala i prije 12. vijeka i da je vjerojatno bila pisana na sva etiri tada prisutna pisma:grkom,latinskom,glagoljicomiirilicom. Zbog raznovrsnosti i brojnosti ovih spomenika mogue ih je podijeliti u nekoliko grupa: crkveni rukopisi - pisanistaroslavenskim jezikomsa elementima narodnog govora. Ukljuuju i nekanonske tekstove poputapokrifai molitvi, te zapise na marginama rukopisa, natpise nastecima.povelje i pisma - njeguju autohtonu crtu narodnog izraza. Pisani su u diplomatske svrhe.lijepa knjievnost - postoji samo par dijela iz ovog doba. Pisana je na zadovoljstvo vladara. Veinom se svodi samo na prevodilaku djelatnost.Miroslav Krlea, Gospoda Glembayevi- Gospoda Glembayevije nazivdrameMiroslava Krleeiz1929. godine. Drama je podijeljena u 3 ina, a bavi se dogaanjima i raskolom unutar obitelji Glembay.Gospoda Glembayevije prva od tri drame izglembayevskogciklusa u koji spadaju i drameagonijiLeda. Kui se nakon niza godina vraa sin bankara Glembaya, uglednog aristokrata u gradu Zagrebu, koji mu je sin iz prvog braka, sada ve preminule prve supruge. U isto vrijeme dolazi i Beatrix, te se njih dvojica drue i razgovaraju u iznimno prisnom i prijateljskom raspoloenju. Ubrzo se saznaje da je Glembayeva sadanja supruga, barunica Castelli nehotice pregazila koijom siromanu staru enu. U kui ta vijest izaziva veliko neraspoloenje i uvodi nemir. Saznaje se da se siromana snaha te starice, zajedno s djetetom baca sa njihove kue, jer joj je barunica Castelli odbila pomoi kako bi mlada ena kupila Singer ivau mainu i svojim znanjem velje zapoela posao kojim bi osigurala opstanak sebi i svom djetetu. U kui se razvija rasprava i svaa oko toga tko je kriv za niz navedenih tragedija, a kulminira izjavom Leona da je Silberbrandt, ispovjednik barunice Castelli, zapravo njen ljubavnik, a da stvar bude gora, to je izjavio pred vlastitim ocem. Silberbrandt koji je kipio od bijesa, moli Leona da povue te optube, no Leon to hladno odbija, nakon ega jo vidnije razoaran Silberbrandt izlazi, a Ignjat ulazi u sinovu sobu. Leon otvoreno govori ocu da ga nikada nije cijenio niti volio ve da je to mjesto u njemu bilo rezervirano prema Ivanu, te se rasprava sve vie rasplamsava uvoenjem motiva traginih smrti Leonove sestre i majke. Glembay moli Leona da mu potvrdi da li su izjave o baruniinoj nevjeri istinite, na to tijekom duljeg razgovora Leon odgovara da ne samo da je istina, ve da ga je kao mladia barunica samog zavela u vili. Glembay to ne moe podnijeti te se potue sa sinom, no pozli mu i pada uslijed infarkta. Glembaja polau u sobu i on umire. Oko itavog obiteljskog posla brine se Puba koji uskoro dolazi do zakljuka da je Glembay bankrotirao, to barunica Castelli ne moe prihvatiti, te poinje priati zle stvari o pokojnom Glembayu, no tim rjenikom ubrzo krene i na Leona i Angeliku. Leon, isprovociran i na rubu ivaca prijetei krene na barunicu, na to se ona uplai, krene bjeati, no Leon je sustie i ubije.Palatalizacija- kada k,g,h prelaze u ,,. U nekim rijeima palatalizira se i c ispred samoglasnika e i i.

12. Humanizam u Hrvatskoj- od knjievnih su vrsta razvijene lirske pjesme, karnevalske pjesme (maskerate), satirine pjesme, religiozne pjesme; epovi (osobito biblijsko-religiozni i povijesni epovi), roman, pastirske igre, komedije (osobito tzv. uene ili eruditne komedije), drame, crkvena prikazanja.Predstavnici:Lirika: iko Meneti, Dore Dri, Hanibal LuciEpika: Marko Maruli (biblijsko-religiozni ep Davidijada), Brne Karnaruti (povijesni ep Vazetje Sigeta grada), Petar Zorani (prvi roman u starijoj hrv. knjievnosti Planine), Petar Hektorovi (putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje).Drama: Marin Dri komediograf (Dundo Maroje, Skup, Novela od Stanca..); Hanibal Luci (prva hrv. svjetovna drama Robinja)Nai su se renesansni pisci obrazovali u Italiji i s povratkom u svoju sredinu u njoj su razvijali kulturnu djelatnost te pisali na nain kako su to inili europski renesansni pisci. U ovom razdoblju hrv. se knjievnost u pravom smislu oblikuje.Poezija Dobrie Cesaria- Njegove pjesme su izraz izvornog doivljaja, nisu nastale nekim verbalnim oponaanjem unaprijed postavljene stereotipne forme. Njegove pjesme prirodno teku. Pa ak i kad, naoko, izgledaju "sklepane", iza njih stoji misao, ideja, nisu slijed sluajnosti ve unutranjih misaonih slika, izljev iskrenih emocija. Meu velikim hrvatskim liriarima, Cesari je jedan od onih koji je vjerojatno napisao i najmanje. Za vie od pola vijeka napisao je svega stotinjak pjesama od kojih rijetko koja prelazi na sljedeu stranicu. Svi su izgledi da je mnogo "suza i rijei" ostalo sakriveno u Cesariu, sakriveno od ostalog svijeta, da je pjesma Sakriveni bol pjesma o njemu samom.Pomoni glagoli- U hrvatskom jezikupostoje dvaglagolapomou kojih se tvore sloeni glagolski oblici. To su glagolibitiihtjeti, a zovemo ih pomonim glagolima. Pomau u tvorbi budueg i prolog vremena. Glagolbitiima tri oblikasadanjeg vremena: naglaeni nesvreni, nenaglaeni nesvreni i svreni (dvovidni) oblik. Glagol htjeti ima tri oblikasadanjeg vremena: naglaeni i nenaglaeni nesvreni oblik te svreni oblik.

13. Modernizam u Europi- Modernizamje knjievni pravac koji se javlja u drugoj polovici19. stoljea. U modernizmu se javljaju nove literarne tenje. Uzroci su zasienje dotadanjomknjievnou(realizam i naturalizam) i pojava novihideolokihifilozofskihstruja, odnosno razmiljanja. Utemeljitelj je Henri Bergsonkoji tvrdi da "nesvjesno" u ovjeku uzrok svih pojava. 1857.,Gustave Flaubertobjavljuje svoj romanGospoa BovaryiCharles Baudelairesvoju pjesniku zbirkuCvjetovi zla, i to se smatra poetkom modernizam u Europi.A.B.imi, Opomena- Pjesma je spjevana u slobodnom stihu, sastoji se od pjesnikih ili sadrajnih cjelina. 4. pjesnike cjeline su etiri faze ovjekovog ivota. "ovjee" - vokativ jednine - stilski markiranim vokativom naglaava bliskost i ljubav koju osjea prema svakom ovjeku (ljudima). "Pazi" - imperativ za 2 l. jd. ,to je njeno opominje svakog ovjekaPrijedlozi- Prijedlozi su nepromjenjive rijei koje slue da bi se pokazali odnosi meu biima, stvarima i pojavama.

14. Hrvatski romantizam (ilirizam)- Traje od 1830. 1860. g.Povijesni dogaaji: Smrt Josipa II, Maarizacija Hrvatske. Drutveni uvjeti: rascjepkana i zaostala Hrvatska. Zaetnici ilirizma su mladi intelektualci kolovani u Beu i Peti, domoljubno i sveslavenski orijentirani, voeni krajnjim ciljem ujedinjenja svih slavena. Ilirci smatraju svojom prvom zadaom buenje domoljublja i nacionalne svijesti te kulturno i jezino ujedinjenje Hrvata. Poetak Hrvatskog Narodnog Preporoda je poziv biskupa Maksimilijana Vrhovca da se prikuplja narodno blago. Ilirizam je bio pokret u okviru HNP-a i traje od 1830. kada Ljudevit Gaj objavljujeKratku osnovu Horvatsko-slavenskoga pravopisanjado 1843. kada je zabranjeno ilirsko ime. Cijeli ilirizam trajao je 13 godina. Trojicu pisaca moemo izdvojiti i pribliiti europskom romantizmu: Maurani, Vraz, Preradovi.Ivo Andri, Prokleta Avlija- Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospio fra Petar iz Bosne kojeg su poslali u Istanbula obavi neke samostanske poslove. Dogodilo se da turske vlasti uhvate neko pismo upueno austrijskom internunciju u Carigradu, u kojem je bilo opisano proganjanje vjernika od turske vlasti i sumnja je pala na fra Petra koji je bio jedini fratar na tome podruju. Zbog toga je uhien i zatvoren u istrani zatvor poznat pod nazivom Prokleta avlija, gdje je ostao dva mjeseca dok ga nisu poslali dalje. U Prokletoj avliji fra Petar upoznaje vie ljudi koji se u ovoj pripovijesti pretvaraju u galeriju zanimljivih likova. Tu je upravitelj Proklete avlije Latifaga zvan Karaoz, zatvorenik Haim - idov iz Smirne, pa zatim glavni lik ove pripovijesti,zatvorenik amil-efendija, bogati mali turin iz Smirne. Mladi amil, sin bogatog turina i grkinje, odmalena se posvetio znanosti te samotnjakom i asketskom nainu ivota, koji je osobito potencirala jedna nesretna i nepreboljena ljubav. amil se, naime, zaljubio u ker malog grkog trgovca, no ovaj je iz nacionalistiko-vjerskih razloga nije htio dati turinu za enu nego ju je prisilno udao za grka izvan Smirne. Poslije tog dogaaja amil se potpuno zatvorio u sebe i postao neka vrsta samotnjaka. Okruuje se knjigama i posveuje znanosti, pokazujui osobit interes za povijest Turskog Carstva, od kojeg ga specijalno zanima razdoblje Bajazita i Dem sultana. Dem sultan je bio Bajazitov brat kojeg je Bajazit dva puta porazio u bitci za prijestolje. Tada je Dem potraio utoite na otoku Rodu, gdje su vladali kranski vitezovi. Od tada poinje odiseja Dema, koji kao zarobljenik prelazi iz ruke u ruku raznih europskih vladara, pa ak i samog pape, a svi ga oni iskoritavaju kao adut protiv turske carevine, tj. prijete Bajazitu da e ga pustiti ako ne zadovolji njihove razne zahtjeve. Na amila posumnjaju da prouava upravo to povijesno razdoblje jer ono ima slinosti sa sadanjom situacijom na dvoru gdje sultan takoer ima brata suparnika, kojeg je proglasio maloumnim i dri ga u zatoenitvu. amil je poslan u Prokletu avliju gdje upoznaje fra Petra i ispria mu ivot Dem sultana, tvrdei da je njegov ivot identian sa amilovim i da su im sudbine jednake. Nakon nekog vremena odvedu ga u poseban zatvor i tu jedne noi prilikom sasluanja doe do tunjave izmeu njega i policije. amila iznesu, iva ili mrtva ne zna se. Fra Petar ga vie nikada nije vidio. Kasnije je fra Petar esto razmiljao o amilu. Jednom dok je tako razmiljao netko mu je u ruku stavio poruku da e za dva dana biti osloboen. To se i dogodilo. Odveli su ga u Akru gdje je ivio osam mjeseci, a onda je puten i otiao je u Bosnu.Sibilarizacija- k, g, h ispred i prelazi u c, z, s. Sibilarizacija se ne provodi kod imena od mila, imena i prezimena, imena sa zavretcima cka, -ka, -ko, -ska, -tko, - zga.

15. Baanska ploa- Teka je oko 800 kilograma, visoka 99,5 cm, iroka 199 cm, debela od 7,5 9 cm; isklesana je od bijelogvapnenca. Datira se oko1100.godine, a predstavlja znaajan izvor zapovijest hrvatskog naroda,jezikai razvitak hrvatskeglagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kraljaZvonimirakao donatora zemljinog posjeda na otoku; uz jezino i knjievno, ta ploa ima i povijesno znaenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir. Baansku plou pronaao je upnik Petar Dori ugraenu u pod crkve1851.godine te upozorioIvana Kukuljevia Sakcinskogkoji ju je predstavio znanosti, a potpuno ju je proitao1875.Franjo Raki. Budui da je na nekim mjestima oteena, postoje i razliita itanja istoga tekstaDanas je izloena u auliHrvatske akademije znanosti i umjetnostiuZagrebu, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.Knjievni rad Vjenceslava Novaka- Vjenceslav Novak je jedan od prvih pisaca u Hrvatskoj knjievnosti koji je u svojim djelima poeo slikati probleme drutvenih nepravdi i nevolja koje su pogaale mali svijet seljake sirotinje, siromanih otoka i intelektualaca koje opisuje s dubokim suosjeanjem. Otkrivao jemoralnui psiholoku stranu ljudskog ivota, bavio sepsihologijomljubavi, roditeljstva,braka. Ponirao je u duuumjetnikai intelektualaca. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovijedaka. Romani su mu: Pod Nehajemm Posljednji Stipani, Dva svijeta, Zapreke, Pavao segata i Tito Dori. Vanije pripovijetke su mu: Podgorske pripovijetke, U Glib, Majstor Adam, Iz velegradskog podzemlja i dr. Poznatiji rjenici- Faust Vrani, Rjenik pet najuglednijih europskih jezika, 1595.Juraj Habdeli, Dikcionar, 1670.Ivan Belostenec, Gazophylacium, 1740. Joakim Stulli, Trojezini rjenik, 1801., 1806., 1810.Bogoslav ulek, Dvojezini i trojezini rjenici, 1860., 1875.Vladimir Brodnjak, Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika, 1991.

16. Hrvatska prosvjetiteljska knjievnost- Predstavnici su, u Dalmaciji: Andrija Kai Mioi, u Slavoniji: Matija Antun Reljkovi, Matija Petar Katani, i u Sjevernoj Hrvatskoj: Titu Brezovaki. Prosvjetiteljstvo u hr. knjievnosti se oslanja na knjievnu tradiciju i ono to nau knjievnost povezuje s europskom je isticanje prosvjete i kulture, odnosno moralno-didaktine uloge knjievnosti kojima se nastoje pouiti itatelji.Antun Gustav Mato- Roen uSrijemu, uTovarniku, 13. lipnja1873. Godine1893. odlazi u vojsku, ali slijedee1894. dezertira, pa iz Hrvatske tj. Austrije bjei u Srbiju, uBeograd. U sijenju1898. godine odlazi prekoBeaiMnchenauenevu, a odatle 1899. uPariz, u kojemu e ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka napisati najznaajniji dio svojeproze. Konano, 1908., poslije trinaestogodinjeg izbivanja iz Hrvatske, pomilovan je i definitivno se vraa u Zagreb. Umro je od karcinoma grla, u Zagrebu,17. oujka1914.Raslojenost leksika- Raslojenost leksika se dijeli na vremensku raslojenost (aktivni leksik, pasivni leksik, historizmi, arhaizmi, nekrotizmi i knjiki leksemi), podrunu raslojenost (lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi) i funkcionalnu raslojenost (knjievno-umjetniki stil, znanstveno struni stil, administrativno- poslovni stil, novinsko- publicistiki stil i razgovorni stil- kolokvijalizmi, argonizmi i vulgarizmi).

17. Realizam u Europi- trajanje: 1830. 1870. Realizam prikazuje drutvenu stvarnost sa svim problemima koje pisac u njoj uoava. U sreditu zanimanja dolazi stvaran ljudski ivot; likovi iz svih drutvenih cjelina, autentian govor likova, kolijevka realizma je Francuska. Predstavnici: Otac realistikog romana: Honore de Balzac (Otac Goriot)Francuska knjievnost: Stendhal (Crveno i crno), Gustave Flaubert (Madame Bovary)Ruska: L. N. Tolstoj (Ana Karenjina, Rat i mir), F. M. Dostojevski (Zloin i kazna, Idiot), I. S. Turgenjev (Oevi i djeca, Lovevi zapisi), N. V. Gogolj (Kabanica, Revizor, Mrtve due)Dobria Cesari, Oblak- Pjesnik pjeva o oblaku, maloj svakodnevnoj pojavi koju gotovo nitko ne primjeuje. Ali on je tu da uljepa ivot jer ivot ine male stvari. Pjesnik eli naglasiti kako oblak postoji da nam donese ljepotu i ako ne ispuni svoju zadau njegov smisao je izgubljen, to vie eli da ispuni taj smisao to vie propada.Glagolska stanja- Aktiv i pasiv, tj. radno i trpno glagolsko stanje.

18. Hrvatski knjievni i narodni preporod u BiH- Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovininaziv je za nacionalno-politiki i kulturni pokret koji se u drugoj polovici19. stoljea, pod utjecajemnarodnog preporoda u HrvatskojiIlirskog pokretarazvio na podrujuBosne i Hercegovine. On izraava fazu u kojoj cjelokupnodrutvojo nije obuhvaeno nacionalnom ideologijom i u kojoj se u procesu nacionalne integracije ukljuuje uska jezgra sastavljena od pripadnika viih drutvenih slojeva. Preporodni pokret ima za cilj stvoriti uvjete za uspjeno dovrenje te faze nacionalne integracije.Tin Ujevi, Visoki Jablan- Ujevi je u pjesmama razvijao simboline vizije svemirskih zvjezdanih prostranstava i enje za visinama i predavao zreloj, mudroj starakoj skruenosti i sladogorkom pomirenju sa ivotom takvim kakav jest. Piui poeziju sad u rigorozno zatvorenoj formi, sad u nesputanoj otvorenosti slobodnog stiha, proetu uvijek blistavim sjajem svjee imaginacije modernog intelektualca i erudita, Ujevi je, kao nedostini arobnjak rijei, ostao dosljedno izvan svih knjievnih kola i struja, blizak svima a istodobno razliit od svih, pa i kad je iskustvom nadrealistikih nastojanja prodirao u zaumlje, ili kad je proputao u svoj stih zrnca ekspresionizma i dadaizma koje tee razaranju oblika. Prilozi- Prilozi su nepromjenjive vrste rijei koje se dodaju najee glagolima za oznaavanje mjesta, vremena, naina, uzroka, svrhe i koliine radnje.

19. Marko Maruli, Judita- Juditu, jedno od najvanijih hrvatskih djela,Marko Marulinapisao je1501. Spjev se sastoji od 2126 etverostruko-rimovanih dvanaesteraca s cezurom nakon 6. sloga, komponiranih u est libara (knjiga ili pjevanja - Prvo libro, Drugo libro, Treto libro, etvrto libro, Peto libro, esto libro). Posrijedi je obrada starozavjetne pripovijesti o hrabroj udovici Juditi koja svojim junakim inom - tobonjom izdajom, zavoenjem i umorstvom asirskoga vojskovoe Holoferna - spaava grad Betuliju. injenica da je odabrao temu koja istodobno govori o junatvu i zloinu pokazuje da je Maruli najprije raunao na knjievna obiljeja (zaplet, dramatinost) same grae, a tek potom na njezinu moralistiku nadgradnju. Osobitu modernost, uz humanistiki primjernu izvedbu spjeva, autor pokazuje u petrarkistikome nainu prikazivanja Juditine ljepote.Knjievni rad Ranka Marinkovia- Knjievna karijera Ranka Marinkovia poinje grotesknom dramom iz dalmatinskog svijeta ''Albatros'' , 1939. Novele u zbirkama ''Proza'' 1948. , i ''Ruke'' 1953. uglavnom su realistike po fakturi , s nizom psiholoki produbljenih portreta ljudi. Kljune osobine njegova autorskog rukopisa su kontemplativna ironija, humoristini podton , tenja prema paradoksu i groteski. U najboljim novelama je razvijena metafora ivota i svijeta kao kazalita (theatrum mundi).Fililoke kole u 19. stoljeu- Zagrebaka filoloka kola (od 30-ih do kraja 19. st.), Zadarska filoloka kola, Rijeka filoloka kola i kola hrvatskih vukovaca.

20. Diskurzivni knjievni rod- Putopis - je oblik knji. vrste u kojoj pisac prikazuje svoje dojmove, doivljaje, svoja zapaanja i razmiljanja na subjektivan i slikovit nain sa svog putovanja o ljudima i krajevimaEsej - to je knji. vrsta u kojoj je prisutna znanstvena namjera u obradi odreenog ivotnog ili znanstvenog pitanjaBiografija: tekst u kojem se na umjetniki nain prikazuje ivot neke znamenite osobeAutobiografija opisivanje vlastitog ivotaDnevnik svaki danMemoari sjeanja i uspomene na ljude i dogaaje i na zbivanja iz vlastitog ivota.Ostale vrste:RaspravaPolemika ustra raspravaFeljton podlistak, stalna novinska rubrika u kojoj se na zanimljiv nain obrauju razliite temeReportaa izvjee o nekom dogaaju ili pojavi koja se moe umjetniki obraditiNovelistika Dinka imunovia- Njegovaprozaiz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim epskim i tananim lirskim portretima. Pojedine imunovieve novele vrhunska su ostvarenja uhrvatskoj knjievnosti. Idealnim spojem narodnoga i umjetnoga, za im je gotovo uzalud teila starija hrvatska pripovijetka, ostvario je posve osebujan tip novele koji u najboljim primjercima uva trajnu svjeinu.Homonimija- Homonimija je izjednaenje izraza dvaju leksema razliitih znaenja

21. Protorealizam (enoino doba)- traje od 1860. do 1880./81. (1860. u zavretak Bachova apsolutizma. 1880. u hrv. knjievnost dolazi nova generacija pisaca, 1881. godina enoine smrti)Svojom knjievnom djelatnou ovo je razdoblje obiljeio A. enoa pa se zato naziva i enoinim dobom. Veliku ulogu u promicanju kulturnih i knjievnih vrijednosti imao je sredinji knjievni asopis toga doba Vijenac Najznaajniji je predstavnik A. enoa, autor prvog cjelovitog povijesnog romana u novijoj hrv. knjievnosti Zlatarevo zlato (1871.) Ostali predstavnici su Franjo Ciraki, Luka Boti, Franjo Markovi, Mirko Bogovi, Ivan Perkovac.Miroslav Krlea, Bitka kod Bistrice Lesne- Pisac djelo zapoinje posvetom. Posveuje ga estorici palih domobrana i njihovom desetniku. Nastavlja opisom tekog ivota u to doba te opisom sudbina estorice domobrana. Vid Trdak, jedan od domobrana, ostao je bez ene te sam sa svoje dvoje djece. Pred odlazak u rat trai pomo od vlade u vezi s djecom koju nema kome ostaviti, no, kao i mnogi seljaci tog doba nailazi na nerazumijevanje i odlazi potiten. Loborec tef bijae ponien od kraljevske vlasti koja ga nije eljela ni sasluati. Takav odnos u seljaku budi gnjev, mrnju, ali i veliku nemo u opiranju vladi. Jo jedan od domobrana doivljava nepravdu. Nakon teka ranjavanja ponovno ga alju na bojite oduzimajui mu est tjedana odmora. U trenucima borbe domobrani neprestalno misle o uinjenoj nepravdi. Matija Kri je tragikomian lik o kojemu se sve saznaje iz dva pisma koja su njegova jedina ostavtina, a u njima se ocrtava sav jad i siromatvo zagorskih seljaka. Novela zavrava opisom bitke kod Bistrice Lesne. To je najtraginiji dio u kojem se mijeaju blato, suze i krv. Svi domobrani pogibaju u tekim mukama doivljavajui grozote koje ni jedan ovjek ne bi trebao doivjeti.Predikat- Predikat je jezgra reenice. Nositelj predikata je najee glagol, koji otvara mjesto ostalim lanovima reeninog ustroja.

22. Hrvatska moderna- Moderna je naziv stilskog razdoblja u hrvatskoj knjievnosti na prijelazu iz 19. u 20. st. Knjievnim poetkom moderne smatraju se: 1891. Janko Leskovar Misao na vjenost. Zavretak je 1914. izlazi zbornik Hrvatska mlada lirika u kojoj se javlja nova generacija pisaca, umire Mato i u knjievnosti se po prvi put pojavljuje M. Krlea.Dvije faze u razvoju moderne:1. faza prevladavaju kritiarska djela. Djeluju beka i praka skupina pisaca koji su bili okupljeni oko svojih knjievnih asopisa.BEKA skupina mladi ideolog Milivoj Deman Ivanov asopis Mladost cilj = stvoriti ljepotu (estetska funkcija)PRAKA skupina stari ideolog Milan ari, asopis Hrvatska misao cilj = da knjievnost popravlja svijet (utilitarnost)2. faza nastaju najpoznatija djela hr. moderne. Izlazi Vidrieva Zbirka pjesama, nastaju Matoeve pjesme. Izlazi Kozarev roman uka Begovi.Znaajke: pisci se okreu svojoj unutranjosti i ele izraziti ono nedokuivo, podsvjesno i neistraeno. Pjesnitvo je osjeajno, ali puno boja, zvukova, mirisa i nastojanja da se to to preciznije, efektnije i bolje izrazi. Zajednika je znaajka: otpor tradiciji, ukljuivanje u europske kulturne i knjievne tokove, kritinost, sloboda umjetnikog stvaranja. Antun Branko imi, Pjesnici- Govori o odnosu pjesnika i svijeta i stvarnosti. Preobraava svijet u poeziji, novu stvarnost. Motiv uenja (velike/nijeme oi), sugerira time uenje oiju koje rastu. U zadnjim stihovima pjesme takoer prepoznajemo pjesnikov odnos prema svijetu. Oslukuju utanje, oni su vjeno treptanje-dua su svijeta, oslukuju i ono to se ne uje.lanovi reeninog ustrojstva- Subjekt- rijei u nominativu kojom se izrie tko vri radnju, tko je nositelj stanja ili zbivanja.Objekt- Rijei kojima se izrie predmet radnjePrilone oznake- Rijei kojima se izriu razliite okolnosti (mjesto, vrijeme, nain, uzrok,)

23. August enoa, Zlatarevo Zlato- U gradu Zagrebu ivio je zlatar Krupi koji je nakon smrti svoje voljene supruge odgajao svoju ker, jedinicu Doru, uz pomo starice, tj. njegove kume Magde. Magda je prodavala paprenjake i svijee na Trgu sv. Marka, po emu su je i nazvali paprenjarka. Najvei zagrebaki neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanec, gospodar Medvedgrada. Dok je jednog dana razbjenjeli narod palio kuu Franje Filipovia koji je izdao svoje hrvatstvo i otiao u turke, jedna iskrica velikog plamena pala je meu konje koji su se zatim razbjeali. Pred podivljalim konjima se sluajno zatekla Dora koju je Pavao, sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Viao ju je vie puta, a opet joj je spasio ivot. Saznavi da mu se sin via s graankom, Stjepko je skovao urotu. Sve politike spletke i sva graanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i Krupia, a takoer i do smrti Dore. Pavao ju ovaj put nije usopio spasiti. Udovica Klara je htjela Pavla samo za sebe. Uz pomo Grge okolina, gradskog brijaa, brbljavog, oholog i pohlepnog varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U poetku svih tih nesrea Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan to mu je zbog urote sin Pavao otiao, Stjepan Gregorijanec je sklopio mir saZagrebom. Umro je u okruenju, ipak sa sva tri svoja sina, Pavlom, Nikom i Jerkom. Rekavi da e jednog dana nestati ime Gregorijanevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv turaka, a Jerko je otiao u samostan i zaredio se.Teatar Apsurda- nastaje 50-ih god 20.st. u Francuskoj, predstavnici su trojica pisaca koji podrijetlom nisu Francuzi, ali ive i stvaraju na francuskom jeziku: Eugene Ionesco, Samuel Beckett, Arthur Adamov. Oni stvaraju tzv. antidrame gr. drama radnja, antidrama = radnje nema. Pisci tzv. antidrama dijele miljenje da je suvremeni ovjek smjeten u svijetu koji nema znaenja ni konanog smisla. Taj svijet je kaos u kojem se pojedinac mora osjeati osamljenim i preplaenim. U svome stvaranju polaze od nekih teza:1. ljudski je ivot apsurdan jer nije nita drugo nego polagano umiranje koje poinje u trenutku roenja2. ovjeka odreuju samo njegovi postupci koji ne podlijeu nikakvoj logici3. jezik nije sredstvo komunikacije ve sredstvo koje razdvaja ljude. Govor je samo kvantitativno nizanje glasova, klieja i fraza.Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. st.- Povijest hrvatskog moemo pratiti od 9. stoljea. Odjeljivanjem od ostalih slavenskih jezika, hrvatski poinje sa samostalnim razvojem. U odnosu na praslavensko stanje, dolazi do sljedeih promjena:gubljenje razlike izmeu dva poluglasa, nekadanjeyprelazi ui, glasovii(tj. nazalnieio) prestaju biti nazalni, a promjena ovisi o narjeju. Potom dolazi do razliitog razvoja narjeja, pa i do velikih razlika unutar samih narjeja. Glavni uzrok je nestanak glasa(jat) koji je preao ua,e,i,jeiliije, pri emu ponegdje odluuju kompleksna pravila. Takoer, nestaje poluglas, i prelazi uailie, a iznimno uo.Slogotvornolprelazi uu,oili glas izmeu. Oko1400.godine zavrno -lprelazi uoiliau veini govora tokavskog narjeja.Svim ovim promjenama se tokavsko narjeje odjeljuje od ostala dva narjeja.

24. Hrvatski petrarkisti- U nas je petrarkizam glavni model renesansnog pjesnitva, veoma dugo trajan i rairen; prenosi se i u barok, izrazito zahvaa liriku, a odjeke mumoemo pratiti u epici, drami i prozi. Oponaanje je Petrarke i posredovano, "iz druge ruke" preko talijanskih sljedbenika njegovaKanconijera,i izravno, tj. orijentirano prema ugledanju na samog pjesnika. Onodobni kanconijeri sadravaju i razmjerno dosta prepjeva pojedinih Petrarkinih sastava. Naime, takvih tvorevina, koje iz dananje perspektive ocjenjujemo kao prevoditeljski pristup, nalazimo kod Marulia (latinska i hrvatska transpozicija), . Menetia, H. Lucia, P. Zorania te D. Bunia. Josip Kozarac, Tena- Nakon majine smrti Tena je ostala sama. Iako je imala oca, on nije bio sposoban brinuti se o njoj. U selu su se razmjestile austro-ugarske snage i Teni se poeo udvarati mladi vodnik Jaroslav. Po prvi put Tena je osjetila pravu ljubav koja je svakim danom u njenom, ali u vodnikovom, srcu postajala sve jaa. No, vodnik je morao otii, a Tena je ponovo ostala sama sa beskorisnim ocem. Siromatvo je sve vie prodiralo u njihovu kuu i ona je bila primorana otii Leonu, bogatau koji se divio njenoj ljepoti i ugaao joj. Tena vie nije mislila o vodniku, ve se prepustila raskoi odriui se polako svog dostojanstva i nevinosti. Izgubivi i Leona, dijelila je sebe izmeu Joze, biveg zarunika, sad ve oenjena ovjeka i ure, ciganina i seoskog sviraa. Njegova ena mrzila je Tenu i odluila roditi uri sina koji i nije bio njegov. Ciganke se dogovorie da zaraze Tenu vodenim kozicama i ona oboli. uro i Jozo, sada ve ponosni oevi, ugledavi Tenu onako unakaenu napustili su je i odbacili. Ba u to vrijeme u selu se pojavio vojnik bez ruke i kupio zemlju na kojoj je jednom ivjela njegova prva ljubav. Ugledavi Tenu on je vidio drugi lik, ali ona njezina ljepota bila je jo uvijek u njegovom srcu. Rune godine koje su Tena i vodnik proveli odvojeno izgubile su se i ostali su samo nada i ljubav.Funkcionalni stilovi hrvatskog jezika- Funkcionalni stilovi hrvatskog standarnog jezika su:1. knjievno-umjetniki stil2. znanstveno struni stil 3. administrativno- poslovni stil 4. novinsko- publicistiki stil 5. razgovorni stil (kolokvijalizmi, argonizmi i vulgarizmi)

25. Predrenesansa u Italiji- Traje u 13. i 14. st.Znaajke su razvoj graanstva, graanske klase i kapitalizma djeluje na stvaranje novog pogleda na svijet. ovjek je aktivan, radoznao, eli uivati u ovozemaljskom ivotu, kritian je, istrauje i provjerava postojee spoznaje. Knjienost naputa alegorinost, didaktinost, moralistike teme. ovjekovo duhovno oslobaanje znai i njegovo zanimanje za vlastiti unutarnji svijet, ljepotu prirode i ovozemaljski ivot. Predstavnici su: Dante Alighieri (1265. - 1321.), Francesco Petrarca (1304. - 1374.) i Giovanni Boccaccio (1313. - 1375. Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru- degradacija imena (Kastor je jedan od Zeusovih sinova, drugi je Poluks) -socijalno-satirina pjesma -pjesma je napisana u alegorijskom tonu -pjesnik govori o gospodskom psu, a misli na ljude koji prelaze preko ljudskog dostojanstva da bi doli do -pisac se obraa psu s velikim potovanjem, obraa mu se sa vi -pjesma zapoinje antikim motivima -u 2. strofi ironija, lagodan ivot gospodskog psa u kui gospodara -4. strofa daje primjer psa skitnice -nakon toga prelazi opet na gospodskog psa u ironinom tonu, kae da je to moderan pas koji podsjea na ljude -u slijedee 4 strofe autor istie motiv ulizivanja, beskimenjatva -na kraju autor iz alegorije preao u izravan govor u kojem je poanta -autor prikazuje svoje zgraanje, osudu.Hrvatski jezik u 20. st.- U najnovijem dobu dolazi do raznih standardizacija jezika, uglavnom na tokavskoj osnovi, i usporedo s tim do pokuaja ienja jezika od posuenica, gdje se nerijetko posuuju rijei iz bliih slavenskih jezika (osobitoekoga:asopis,naslov,prednost,smjer,uinak,uloga,ured,zbirka, kao iruskoga:inovnik,iskren,odlian,opasan,poslovica,razoarati,strog,toka) Istovremeno u jezik ulaze mnogi latinski i grki termini. U 20. stoljeu dolazi do ulaska stanovitog broja rijei izengleskoga(vikend,klub,tenk,boks).Krajem 20. stoljea dolazi do razvoja masovnih medija i velikog utjecaja standardnog jezika novina, radija i televizije na jezik. Najprije kroz aljive podliske, komedije i sl., a kasnije demokratizacijom drutvenih odnosa i ire, ipak u medije ogranieno prodire i govorni jezik. Kao mjeavina stvara sesupstandardni idiomkoji vri velik utjecaj na standardni jezik i u praksi ga esto zamjenjuje.

26. Hrvatska renesansna knjievnost Epika- Vrhunac dosee u 16.stoljeu. Razvija se pod utjecajem talijanske knjievnosti u gradovima uz more: Dubrovniku, Zadru, Splitu, ibeniku, Hvaru; vrhunska djela knjievnosti i umjetnosti nastaju u bogatom Dubrovniku koji je sauvao slobodu i samostalnost. Predstavnici su:Marko Maruli, Judita (ep), Petar Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Petar Zorani, Planine (roman), Brne Karnauti, Vazetje sigeta grada, epDobria Cesari, Oblak- Pjesnik pjeva o oblaku, maloj svakodnevnoj pojavi koju gotovo nitko ne primjeuje. Ali on je tu da uljepa ivot jer ivot ine male stvari. Pjesnik eli naglasiti kako oblak postoji da nam donese ljepotu i ako ne ispuni svoju zadau njegov smisao je izgubljen, to vie eli da ispuni taj smisao to vie propada. Posvojne zamjenice- One oznaavaju kojoj osobi to pripada. One zamjenjuju posvojne pridjeve na pitanja: iji, ija, ije. Posvojne zamjenice su: moj, tvoj, njegov, njezin (njen), na, va, njihov.

27. Ante Kovai, U Registraturi- Ivica Kimanovi veoma je bistro dijete seoskog muikaa Joice zvanog Zgubidan. Na susjednom brijegu ive Mali Kanonik i njegova obitelj, s ijim sinovima, Pericom i Mihom Ivica polazi u kolu. Zbog Iviine bistrine, uitelj i upnik nagovaraju Joicu da ga poalju na daljnje kolovanje u grad, to uspijevaju i ostvariti uz pomo upnika i Joiina roaka Juria, ora, koji radi kao sluga kod bogatog Illusrissimusa koji pak pristaje primiti Ivicu na stan i hranu za vrijeme kolovanja. Illustrissimus je lik misteriozne prolosti, izvanbrani sin vlasnika imanja i supruge upravitelja imanja, a prije preseljenja u grad ivio je razvratnim ivotom (silovao je Doricu, suprugu jednog uglednog seljaka).Kada je Ivici 20 godina, u Mecenin dom stie njegova lijepa roakinja i tienica Laura u koju se Ivica odmah zaljubi, a koja mu ispria kako je nakon oeve smrti odrasla u siromanoj radnikoj obitelji u kojoj je otac pijanac, a sin jednooki grubijan Ferkonja. Bjeei od Ferkonje, u umi je naila na babu Hudu kod koje je provela nekoliko godina, a zatim je dola u grad k Meceni. Nakon to Mecena otkrije Iviinu i Laurinu ljubav, potjera Ivicu iz svog doma pa se on, upravo za Uskrs vraa kui.Mecena je na samrti, a Laura trovanjem pouruje njegovu smrt. Iste noi Mecenina kua izgori u poaru, or postaje krmar, a Laura s Meceninin novcem dolazi za Ivicom na selo. Meu Meceninim novcem, Laura pronalazi dokaze da je zapravo Mecenina ki (plod silovanja seljakinje Dorice!), a Ivica odluuje nastaviti kolovanje Laurinim novcem. Po povratku u grad saznaje da je Laura u vezi s Kanonikovim sinom Mihom pa raskida s njom.U Ivicu je zaljubljena kanonikova ki Anica koja za njim dolazi u grad i upada u ruke svodnici, od ega je Ivica spaava u posljednji trenutak. Istovremeno se Laura i Miha posvaaju kada ona u jednom njegovom prijatelju otkrije Ferkonju. Ona s Ferkonjom ubije Mihu te kree u bijeg i stvara odmetniku druinu. Potom ubija i Ferkonju i eli zapoeti novi ivot s Ivicom u inozemstvu, ali Ivica se odluuje vjenati s Anicom.Laura sa hajducima upada na samu svadbenu sveanost; Kanonik i Iviini roditelji pogibaju u tom sukobu, Ivica je ranjen, a Anica oteta i ubijena nakon okrutnog muenja (Laura joj odree grudi). Ubrzo potom Laura je uhvaena, osuena i smaknuta, a Ivica slubuje kao registrator u provinciji. Krajem ivota odaje se alkoholu, te u trenutku pomraenja uma spaljuje i sebe i registraturu.Roman struje svijesti- Radnja je sloena, defabularizirana, rascjepkana, opisuje se tok svijesti, kod likova nema psiholoke analize, prati se unutarnja svijest, slue se novom tehnikom pripovijedanja (unutarnji monolog i pripovjedni monolog solilokvij, direktni, indirektni, pripovjedni), vrijeme je kratko, problemi smisla svijeta i postojanja, najei likovi su umjetnici.Predstavnici su Virginia Woolf- Gospoa Dolloway (1925.), James Joyce-Uliks (1922.); William Faukne-Krik i bijes (1929.)Stupnjevanje pridjeva- Usporeivanje osobina dvaju predmeta naziva se komparacija ili stupnjevanje: kompariraju se u pravilu samo opisni pridjevi. Komparacija ima tri stupnja: pozitiv ili prvi stupanj oblik kojim se iskazuje samo o kojoj je osobini rije tvrdkomparativ ili drugi stupanj oblik kojim se iskazuje da neki predmet ima osobinu u veoj mjeri tvrisuperlativ ili trei stupanj oblik koji izrie da neki predmet po nekoj osobini nadmauje sve ostale najtvriKomparativ se tvori tako da se na pozitiv dodaju nastavci i, -iji, -i. Pred tim se nastavcima osnovni slog krati ( bijel- bjelji) Superlativ se tvori tako da se komparativu doda predmetak (prefiks) naj- ( bolji najbolji)

28. Humaka ploa- Humaka ploa(11.ili12. stoljee) spada meu najstarije spomenike pismenosti uBosni i Hercegovini, a pisana je nahrvatskom jeziku, starohrvatskomirilicoms uporabom pet slova naglagoljici. Bila je do 1958. uzidana u proeljeFranjevakogsamostanana Humcu poredLjubukogu Hercegovini. Natpis ima 80 slova u 25 rijei. Natpis na ploi je uklesan spiralno u tri reda u obliku everokuta, kako bi se mogao itati prilikom obilaska okooltara.Natpis je nejasan, a na dananjem jeziku glasi (upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna i ta imena nisu jasna ni danas):U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANELA MIHAILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), UPI (?)RUC I NJEGOVA ENA PAVICA(?).Hrvatska moderna, predstavnici i djela- Viktor Car Emin: Pusto ognjite, Usaklo uvelo, Naa Mare...Ivan Kozarac: Slavonska krv, uka Begovi Josip Kosor : Crni glasovi, Optuba Sran Tuci: Truli dom, Povratak A.G. Mato : Iverje 1899 pripovjest, Novo iverje 1900 pripovjest Ivo Vojnovi Ekvinocij 1895 drama, Dubrovaka trilogija 1903 drama V.Nazor: Slavonske legende 1900 poezija Milan Begovi: Knjiga Boccadoro 1900 poezija Vladimir Vidri: Pjesme 1907 Dragutin Domjani: Pjesme 1909 A.G.Mato: Umorne prie pripovjseti Milutin Cihlar Nehajer: Bijeg (najbolji roman u hrvatskoj moderni)Dinko imunovi : Mrkodol pripovjesti Jednoznanost i vieznanost leksema- Svaki leksem uz glavno moe imati i sporedno, izvedeno znaenje. Dva su osnovna naina prenoenja znaenja -metaforaimetonimija. Jednoznanicesu leksemi kojima je izjednaen opseg sadraja i opseg jedinog znaenja. Vieznanicesu leksemi kojima se sadraj sastoji od dvaju ili vie znaenja. Jednoznanost (monosemija) prethodi vieznanosti (polisemija) jer su vieznanice rezulatat proirenja sadraja poetnih jednoznanica.

29. Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii- Roman poinje u Senju zimi 1834. godine opisom kraja ivota enskih lanova obitelji Stipani, Lucije i Valpurge. One ive siromano u tmurnoj sobici koja im je zadnje to je preostalo od imanja. Lucija je oboljela od tuberkuloze i blii joj se smrt. Neprestano misli na Alfreda i pita se da li ju on zaista voli. Redovito dobiva pisma, toboe od Alfreda, za koja ne zna da su lana. Majka Valpurga neprestano je uz nju i u svemu joj nastoji udovoljiti. esto joj pria o povijesti obitelji i alosnoj obiteljskoj sudbini: Ante Stipani oenio se mladom Valpurgom s kojom je imao dvoje djece, sina Jurja kojega je iznimno volio i u kojeg je ulagao sva sredstva i kerku Luciju koju je zapostavljao i jedva primjeivao. Odgajao ih je vrlo strogo i za sve eventualne probleme okrivljavao suprugu. Jurja je u esnaestoj godini posljednjim novcem poslao u Be na studij prava. Ondje konano osloboen stege Juraj zanemaruje obveze i lagodno ivi dok otac u nadi da e ovaj ipak zavriti fakultet alje sve preostale novce, a ak se i zaduuje. Luciju otac i dalje ignorira, u nju ne ulae nita i ne dozvoljava joj nita pa ona ivi potpuno izolirana pokuavajui se povremeno izboriti za neka mala prava poput prava na vlastiti izbor literature, odlaska na ples, druenja s prijateljicama i sl. Ante meutim osim obitelji upropatava i svoju politiku karijeru pa se, razoaran poslovnim neuspjehom i jo vie Jurjevim neuspjehom, slama i umire. Iz Bea se vraa Juraj kojemu je ponestalo novca. Sobom dovodi i prijatelja Alfreda u kojeg se nakon ugodno provedenih trenutaka zaljubljuje Lucija. Nakon to Juraj primora majku da proda kuu i dobije novac odlazi u Zagreb, mijenja ime i prezime i potom seli u Maarsku. Valpurga i Lucija tonu u sve veu bijedu. Bolesnoj Luciji jedina radost su pisma koja joj na Valpurgin nagovor umjesto Alfreda pie Martin Tintor koji je u Luciju ve dugo zaljubljen. Lucija esto sumnja u istinitost sadraja pisama i naposljetku otkriva da je prevarena te da je njen ljubljeni Alfred ve neko vrijeme u sretnom braku. Nedugo zatim razoarana i teko bolesna umire. Dvije godine nakon toga umire i Valpurga, potpuno upropatena, kao prosjakinja. Malu kuicu u kojoj je stanovala kupio je neki postolar po imenu Gapar koji je volio pjevati: Jo Hrvatska ni propala.Suvremena proza (svjetska knjievnost)- Suvremena proza ima nekoliko stilova: Avangarda se dijeli nafuturizam(Filippo Tommaso Marinetti,Vladimir Majakovski) zanesen napretkom,ekspresionizam(Georg Trakl,Gottfried Benn) temeljen na izrazu iemocijama,dadaizams idejamaNietzscheovanihilizma(Tristan Tzara) inadrealizamkao njegov radikalniji oblik oslonjen napsihoanalizu(Andr Breton).U kasnom modernizmu slabi utjecaj avangarde. Autori:Mihail Bulgakov,Thomas Mann,Albert Camus,Jean-Paul Sartre,Samuel Beckett,Eugene Ionesco,Ernest Hemingway,J. D. Salinger,Pablo Neruda,Boris Pasternak,Marguerite Yourcenaritd.Postmodernizam problematizira se ili kao dio modernizma ili kao zasebna epoha. U autore se obino svrstavajuJorge Luis Borges,Italo Calvino,Botho Strau,Thomas Pynchon,Alain Robbe-Grillet,Umberto Ecoitd.Jednaenje suglasnika po zvunosti- Kada se nau dva suglasnika razliita po zvunosti jedan pokraj drugoga, radi lakeg izgovora izjednauju se tako da oba postanu ili zvuni ili bezvuni. U pravilu uvijek drugi suglasnik djeluje na prvog.

30. Romantizam u Europi- Javlja se krajem 18.st, a vrhunac je izmeu 1800. i 1830. Romantizam je ope kulturni i umjetniki pokret, javlja se u doba velikih drutvenih i povijesnih zbivanja (Francuska revolucija 1789., Napoleonov uspon i pad) koja snano utjeu na svjetonazor pojedinca koji vie ne vjeruje u skladnost ivota. Znaajke su: suprotstavljanje klasicistikom racionalizmu oslanjanje na emocije, matu i osjeaje snaan individualizam melankolija i pesimizam - isticanje prirode kao utoita za ranjenu duu svjetska bol, osjeaj tuge zbog uzaludnosti i potpune promaenosti svijeta i ivota Tematika je: okultna i mistina ( E. A. Poe) intimna ( A. de Lamartine, J.W. Goethe, A. S. Pukin ) nacionalno- povijesna ( Victor Hugo) dalekih nepoznatih krajeva ( G. G. Byron) odmetnitvo i sukob sa zakonom ( F. Schiller)Silvije Strahimir Kranjevi, Mojsije- Misaona ili refleksivna pjesma, inspirirana biblijskim motivom -Mojsije je biblijski prorok, voa starih idova -izveo narod iz egipatskog ropstva i doveo ih u Kanaan -pisac ovaj motiv razvija dijaloki, izmeu Boga i Mojsija -Mojsije moli Jahvu da mu pomogne izvesti narod iz ropstva -podsjea Jahvu da je ovjeku udahnuo duu, ovjek je razumno bie i ne moe prihvatiti ropstvo -upozorava Boga da je ljudska elja da ivi slobodno normalna -Jahve upozorava Mojsija da e umrijeti ako sumnja -postavlja egzistencijalno pitanje- pitanje pravde i jednakosti -narod na putu iznevjerio Boga (poeli su se klanjati zlatnom teletu) -Mojsije od Boga trai oprost opisujui narod kao dijete -kulminaciju razoaranja Mojsije je doivio kada je narod doao u obeanu zemlju i optuio ga da ih je silom poveo iz egipatskog ropstva (gdje im je osigurana hrana), a sada u novo zemlji moraju se prihvatiti posla ako ele uivati plodove svoga rada -ta optuba protiv Mojsija znaila je njegovu smrt -u pjesmi su postavljeni ovi problemi: problem voe, rodoljublja -autor promatra odnos ovjeka u svemiru u odnosu na Boga - problem ljudskog duha, enja za bogaenjem -lirski je prikazano Mojsijevo poimanje ovjeka -najsnanije pjesnike slike su prikazane kroz kretanje naroda i kroz dijalog. Imena- Onomastika ili imenoslovlje je disciplina koja objanjava podrijetlo i znaenje imena. Vrste imena su : 1. antroponimi-osobna imena,nadimci,prezimenaetnonimi-imena narodapatronimi-prezimena u ijoj je osnovi oevo imematronimi-prezimena u ijoj je osnovi majino ime2. toponimi :ojkonimi/ekonimi-imena naseljenih mjestaoronimi-imena gorahidronimi-imena vodaegzonimi-hrvatska imena naselja izvan Hrvatskektetici-posvojni pridjevi od imena mjestaetnici-imena stanovnika

31. Znanost o knjievnosti- Ona se dijeli na: TEORIJU KNJIEVNOSTI (POETIKU)- prouava naine postojanja i nastajanja knjievnog djela kategorije, rodove i vrste, jezik knjievnog djela, primanje (doivljavanje i razumijevanje) knjievnog djela, tumaenje i vrednovanje, odnos knjievnosti i drutva, odnos knjievnosti prema drugim umjetnostima.POVIJEST KNJIEVNOSTI- prouava razvoj knjievnosti od njezinih poetaka do danas, utvruje posebnosti knjievnog razvoja u pojedinim vremenskim razdobljima (epohama, stilskim formacijama).KNJIEVNA KRITIKA prosuuje vrijednost knjievnih djela i itatelju otkriva knjievne vrijednosti i na taj nain preuzima posredniku ulogu izmeu pisca i itatelja Postmodernizam (1970. 1990.)- Veina autora smatra da postmoderna poinje nakon drugog svjetskog rata, iako mnogi za datum njegovog poetka uzimaju i smrti dva modernistika pisca Virginie Wolf i James Joyca. U ovom periodu su osjeti utjecaji atomskog bombardiranja,Holokausta, borbe za osnovna ljudska prava i kompjuterske tehnologije i postmodernizam se bazira na unutranjem svijetu likova, ali ne na unutranjem konfliktu nego svojevoljno razruenim i samokritinim likovima koje u svojimromanimaopisujuVladimir Nabokov,Vladimir Sorokin,John Fowles,John Barth,Thomas Pynchon, iJulian Barnes. Knjievnost ove epohe ne stoji nasuprot modernizma nego je ustvari njen produetak prvenstveno po stilu koji je sada samosvjestan i ironian. Modernistika tendencija da se opie unutranjost lika koji je u ratu sa samim sobom vie ne postoji, likovi su sada posrednici i suci koje nam ukazuju na korijene postmodernistike misli.Podjela reenica- Reenice po sastavu (jednostavne i sloene): Jednostavne imaju jednostruko temeljno reenino ustrojstvo (subjekt i predikat).Sloene imaju viestruko temeljno reenino ustrojstvo ili barem dva predikata.Sloene nastaju sklapanjem jednostavnih. Reenica u sustavu sloene reenice naziva se sureenica (klauza).Nezavisno sloene reenice (sastavne, rastavne, suprotne, iskljune i zakljune)Zavisno sloene reenice [predikatne, subjektne (odnosne, izrine i zavisno upitne), objektne (odnosne, izrine i zavisno upitne), prilone (odnosne, mjesne, vremenske, nainske, uzrone, posljedine, poredbene, pogodbene), atributne i apozicijske reenice]

32. Hrvatski romantizam- Svojstva romantizma u hrvatskoj su:- knjievnost je izraz politike koncepcije i ideologije iliraca - odgojna didaktina knjievnost- ugledanje na narodno stvaralatvo (Gunduli i usmena tradicija)- osnivanje itaonica 1838. (Varadin, Zadar, Zagreb, Karlovac)- prihvaanje novotokavtine kao standardnog jezika- netipian (specifian) razvoj s obzirom na europski romantizam: europski hrvatski - individualizam - kolektivizam (jedinstvo nacije) - pesimizam - optimizam - likovi su introvertirani - dinamika (zatvoreni u sebe) - preporodna lirika: budnice, davorije, balade, ode, himne - preporodna proza: skromniji dometi nego u lirici (manje stvaralatva) - motivi iz hrvatske prolosti - domoljubne pjesme: budnice- imaju ulogu buditi nacionalnu svijest, -davorije umjetniki dotjeranije od budnica Predstavnici su: Lirika: Petar Preradovi, Stanko Vraz Epika: Ivan Maurani Drama: Ivan Kukuljevi Sakcinski, Juran i Sofija Diskurzivni oblici: putopisi- Matija Maurani, Stanko Vraz, Antun Nemi Dobria Cesari, Slap- Pjesnik je uzeo motiv slapa da doara trajanje ivota, postavi pitanje to u njemu znai pojedini ovjek i pokua na njega odgovoriti. Motiv slapa i kapi u pjesmi imaju preneseno znaenje slap predstavlja ivot, ovjeanstvo, zajednicu, a kap pojedinca. Sklonidba pridjeva- Usporeivanje osobina dvaju predmeta naziva se komparacija ili stupnjevanje: kompariraju se u pravilu samo opisni pridjevi. Komparacija ima tri stupnja: pozitiv ili prvi stupanj oblik kojim se iskazuje samo o kojoj je osobini rije tvrd komparativ ili drugi stupanj oblik kojim se iskazuje da neki predmet ima osobinu u veoj mjeri tvri superlativ ili trei stupanj oblik koji izrie da neki predmet po nekoj osobini nadmauje sve ostale najtvri Komparativ se tvori tako da se na pozitiv dodaju nastavci i, -iji, -i. Pred tim se nastavcima osnovni slog krati ( bijel- bjelji) Superlativ se tvori tako da se komparativu doda predmetak (prefiks) naj- ( bolji najbolji)

33. Ivan Gunduli, Dubravka- Pastir Radmio poziva jutarnju zvijezdu Danicu da to prije svane dan. Naime, svake se godine na taj dan proslavlja sloboda i po pradavnom obiaju najljepa se vila za najljepeg pastira udaje. Zatim se pastirupridruuje ribar sa primorja koje je pod vlasti mleana. Ne moe se prestati diviti njihovoj slobodi i usporeivati Dubravu sa njegovim krajem.Stari Divjak, oenjen za Jeljenku, eli da njega izaberu i da dobije Dubravku. On je mislio na vjenanje otii kao svira, no tu mu namjeru kvari Gortak koji se eli na zabavi dobro najesti. Oni odlue da tko bolje odsvira, taj e otii na zabavu. Pobjeuje Gortak, ali Divjak odluuje ipak otii na zabavu preodjeven u vilu. elei sprijeiti Divjaka, Jeljenka odluuje otii na zabavu preodjevena u pastira. Javlja se u djelu i mladi Zagorko koji sebi eli nai vilu, dok se njegova majka Stonja ne slae s njim.Kad se pojavio Divjak na zabavi obuen u vilu, prepoznaju ga pastiri i poinju se zabavljati na njegov raun. Iz te situacije Divjaka spaava Jeljenka. Kad je on obeao da vie nee juriti za vilama, Jeljenka skida pastirsku odjeu i oni se pomiruju.Svi su mislili da e suci za najljepu djevojku odabrati Dubravku, a za najljepeg pastira Miljenka, jer su oni od djetinjstva obeani. Miljenko nije elio posluati Pelinku i Dubravku zadiviti darom. No desilo se do tada neto nevieno, potplaeni suci su odabrali za pastira bogatog ali runog Grdana.Ali kad se u crkvi vrio obred, cijela crkva se potresla, a na vratima je stajao Miljenko. To je sveenik shvatio kao opomenu od boga, te on, uz odobravanje naroda, vjena Miljenka i Dubravku. Tad nastaje pravo veselje i zapoinje se sa slavljem. Sve se zavrilo sretno. Gortak se najeo, Divjak i Jeljenka su zajedno i Miljenko i Dubravka sretni slave svoje vjenanje.Proza u hrvatskoj moderni- U proznom stvaralatvu nova je tematika i nova je kompozicija proznih tekstova. Tematika je esto bizarna, protkana psiholokim pristupom roman je naao takoer svoje mjesto Milutin Cihlar Nehajev ( Vuci, Bijeg ) Ivan Kozarac ( uka Begovi), Milan Begovi (Giga Barieva, Sablasti u dvorcu); novela- Janko Leskovar, A. G. MatoTvorba rijei- To je promjena oblika rijei po kojoj dobivamo nove rijei, a to je ujedno i dio gramatike koji prouava naine kojima na osnovi dosadanjih rijei nastaju nove.

34. Knjievni rodovi i njihove vrste- Knjievni rodovisu vrste knjievno-pjesnikog stvaranja. Umjetnikaknjievnostdijeli se na tri knjievna roda:liriku,epikuidramu. Svaki se rod dijeli na manje grupe, a one na pojedine knjievne vrste.Lirika se dijeli na slijedee lirske vrste pjesama:elegije, opisne pjesme, ljubavne pjesme, socijalne pjesme, rodoljubne pjesme, misaone pjesme, satirine pjesme, humoristine pjesme.Epikase dijeli na: epske pjesme,epovi,romance,balade,poeme, novele,romani,bajke, legende,basne, crtice,memoariiivotopisi. Drama: Fabuladramskog teksta se ne pripovijeda, ve se postie izmjenom dramskih situacija.Dijalog(razgovor meu likovima) imonolog(izlaganje jednog lika) bitna su sredstva knjievnog oblikovanja drame. Drama ima svoj poetak, sredinu i zavretak. Podjeljena je na inove i prizore, a zanimanje gledatelja potie neki sukob ili zaplet koji se na kraju razrjeava.Miroslav Krlea, Baraka pet be (5B)- Opisuje se ivot u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika.Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidovi za kojeg je prognoza smrt u roku od jednog dana. Padaju oklade meu ostalim stanovnicima barake hoe li ili nee doivjeti jutro. Ipak doivljava jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike.Te noi, Vidovi je i dalje iv, Nijemci i Maari provode grupno pijanevanje u baraci, iako je to strogo zabranjeno. Front je probijen (radi se o Prvom svjetskom ratu, logor baraka je smjeten negdje oko granice s Rusijom), svi napeto iekuju prekid, odnosno udaljavanje zvukova pucnjeva.Kad je ipak fronta odbaena dalje od barake, grof prireuje mimohod u ast pobjede. Svi moraju obii oko barake jedan krug: ranjeni, napola mrtvi, bez udova, medicinsko osoblje. Broj devet, koji je boravio do Vidovia, umire, a tada se Vidovi die iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.Podjela glagola- Prema tipu tvorbe, glagolske oblike dijelimo na: proste(sintetike) - sastoje se od jedne rijei (npr.uim,uiti,ree,radijah); tvore se gramatikim promjenama samog glagola, dodavanjem nastavaka za oblike na infinitivnu ili prezentsku osnovu; tu spadajuinfinitiv,prezent,aorist,imperfekt,imperativ,glagolski pridjev radni,glagolski pridjev trpni, glagolski prilog sadanjiiglagolski prilog proli; sloene - sastoje se od dvije ili vie rijei (uili su,neemo ostati); tvore se opisno, objedinjavanjem dvaju ili vie oblika u jednumorfolokucjelinu (aktivni:perfekt,pluskvamperfekt,futur I,futur II, potencijal I, potencijal II te svipasivniglagolski oblici); sloeni oblici tvore se od infinitnih oblika glagola koji se mijenjaju ipomonih glagola(jesam,htjetiibiti/bivati); pomoni glagol nosi gramatiko, a glavni leksiko i dio gramatikog znaenja. Prema prisutnosti/odsutnosti (kategorije) lica, razlikujemo: line(finitne) - svi vremenski glagolski oblici (prezent,aorist,imperfekt,perfekt,pluskvamperfekt,futur I,futur II), potomimperativ,potencijal Iipotencijal II; u ovim oblicima vidljivo je koje lice - prvo, drugo ili tree - vri radnju, odnosno o kojem se licu neto saopava; neline(infinitne) -infinitiv,glagolski pridjeviiglagolski prilozi; u ovim oblicima nema oznake lica, tj. ne vidi se na koje se gramatiko lice odnosi glagolska radnja.35. Realizam u Hrvatskoj- Trajanjeod1880.-1895.ili od1881.-1892.godine. Povjesniari knjievnosti razilaze se u tumaenju okvirnih godina trajanja hrvatskog realizma: jedni stamtraju da je 1880. poetna godina realizma (tada se javlja nekoliko knjievnika novog knjievnog narataja), a drugi da je to 1881. - godinaenoinesmrti. Zavrnom godinom jedni smatraju 1895. - godinu spaljivanjamaarskezastave na Jelaievom trgu uZagrebu, a drugi 1892. - godinu objavljivanjaMatoevepripovijetkeMo savjesti- prvemodernistikepripovijetke hrvatske knjievnosti.Znaajke: naputanjeromantinogsentimentalizma u izboru tema, fabula i likova usmjerenost na socijalnu tehniku, odabir grae iz suvremenog ivota promatranje neposredne stvarnosti uvjerljivapsiholoka karakterizacijalikova (socijalno - psiholoki motivirani postupci likova nositelji su uzrono - posljedino utemeljene fabule)Predstavnici i djela:lirika:Silvije Strahimir Kranjeviepika:Ante Kovai,Vjenceslav Novak,Ksaver andor Gjalski,Josip Kozarac,Eugen Kumii.Dobria Cesari, Balada iz predgraa- Ovo je socijalna pjesma u kojoj pjesnik govori kako je ivot nemilosrdan prema sirotinji. Opisuje se monotono predgrae, pogotovo jedan ugao sa lampom kuda prolazi sirotinja. Jedne veeri nekoga nema i vie nikad se ne pojavljuje tu. Sve je isto, i prolazi vrijeme u obliku godinjih doba, samo je smrt siromaha naglaena njegovim odsustvom.Jezik kao sustav znakova- jezik je sustav jezinih znakova. Znanost koja prouava jezik je LINGVISTIKA (jezikoslovlje). Ime je dobila od lat.rijei lingua to znai jezik. S obzirom na stupanj odreenosti znaenja, rijei dijelimo na: 1.PUNOZNANICE2.NEPUNOZNANICEPunoznanice su imenice, glagoli, pridjevi, brojevi i prilozi. Nepunoznanice su prijedlozi, usklici, veznici i estice. Ukupnost svih oblika jednom rijeju nazivamo LEKSEN. Sve lekseni hrvatskog jezika tvore njegov leksik. Jezikoslovna disciplina koja prouava leksik zove se LEKSIKOLOGIJA.

36. Renesansa u Europi- franc. RENAISSANCE= ponovo roenje, preporod- kulturno povijesno razdoblje od kraja 14. st. do poetka 17. st.- nastaje u Italiji, a javila se po uzoru na antiku, onda se iri na panjolsku, Francusku, Hrvatsku, Englesku, Njemaku, Austriju, Portugal, Maarsku i eku- renesansni se pisci umjesto latinskim jezikom koriste narodnim, tako se javlja knjievnost na narodnom jeziku- renesansa je primala stalne poticaje u ozraju velikih otkria: putovanja Kolumba, Vasca de Game i Magellana, znanstvena i tehnika otkria, Gutenbergov stroj za tiskanje (kojim knjievnost postaje dostupnija)- ponovo se javljaju vrste: ep, lirska pjesma, satira epigram, ivotopisna i povijesna pripovijest, komedija, drama, poslanica, itd.- tematika knjievnih djela tie se svakidanje ovjekove zbilje, istie se tjelesna i duevna ljepota i snaga, radost ovozemaljskog ivljenja i ovjekova vjena nadanja u bolji svijet- u renesansi se mijenja ovjekov nain razmiljanja i javlja se zanimanje za ljepotu prirode i ovjekova unutranja proivljavanja; zanimanje za ivot openito; pronalaenje uzora u antikoj knjievnosti; promjena naina ivota i razmiljanja na koju utjee razvoj gradova, nastajanje graanske klase, nova znanstvena i geometrijska otkria- predstavnici: Ludovico Ariosto, Francois Robelais, Miguel Cervantes, William ShakespeareAntun Gustav Mato, Utjeha kose- U ovoj pjesmi pjesnik oprezno pristupa temi smrti voljene osobe - suoava se s njom, meutim, ne prihvaa ju u potpunosti. Dokaz tome su suze koje ne naviru, te zapanjenost. Ono to osjea su oaj, te na neki nain strava. Uznevjeren, ini mu se da je njena kosa jo uvijek iva. Vie nego sam sadraj, moda, karakter ove pjesme, njen osjeajni izriaj i atmosferu nam otkrivaju forme pisanja, kao i stilska sredstva. Dok pjesma opisuje jedan poprilino jednostavan dogaaj, njene nam stilske figure prikazuju turbulencije pjesnikovih osjeaja. Primjerice, ponavljanjem 'u dvorani kobnoj' pjesnik istie koliko mu je njena smrt promjenila kob. Veliku funkciju imaju i suprotnosti; u njima se moe moe vidjeti pjesnikova podvojenost - u jednu ruku on zna da mora prihvatiti njenu smrt, a s druge strane vidi utjehu u njenoj kosi koja moe nastaviti ivot...Leksikografija- Leksikografija je dio znanosti o jeziku koji se bavi teorijom i praksom sastavljanja rijei.

37. Petar Preradovi, Ljudsko srce- To je misaono refleksivna pjesma, stroga forma, sonet, ima motiv nezadovoljstva, prolaznosti. Tema je nezadovoljstvo ljudi, uvijek tee za neim viim, govori o potrebama ljudskog srca, mi esto preziremo ono to imamo. ivot je kratak i zato trebamo uivati i biti zadovoljni s onim to imamo.Knjievni rad Ive Andria- Prve knjievne radove, stihove, objavljuje kao maturant 1911. godine u asopisu Bosanska vila. Godine 1918. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto, a 1920. godine svoju prvu pripovjedaku knjigu Put Alije erzeleza. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. Izmeu dva svjetska rata objavljuje tri knjige, a poslije rata objavljuje romane Na Drini uprija, Travnika kronika, Gospoica, Prokleta avlija, a od pripovjedaka Nove pripovijetka, Pria o vezirovom slonu, itd. Meu njegove najpoznatije esejistike tekstove ubrajaju se: esej o Goji, Razgovor s Gojom, esej o Njegou,26.10.1961. godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada za knjievnost za roman Na Drini uprijaVremenska reenica- Zavisna reenica koja dopunjuje glagol glavne reenice kao oznaka vremena se naziva vremenska reenica.

38. Stanko Vraz, ulabije- ulabijesu ciklus ljubavnih pjesama koje jeStanko Vrazpoeo objavljivati uDanici1837. godine, a koje su potom uknjiene1840. godine. U prvom izdanju izala su prva dva dijela tog ciklusa, posveena Ljubici Cantilli, a nakon njene smrti, Vraz je za naredna izdanja napisao jo trei i etvrti dio, posveen domovini. ulabijesu uhrvatskoj knjievnostii njenoj povijesti proglaene ljubavnimromanomu stihovima, meutim, to nije u potpunosti ispravno. Premda izmeduulabijai razliitih romana iz vremena romantike postoje srodnosti, one se nalaze u cjelokupnom ugoaju, a ne u kompoziciji. Poevi pisati pjesme Ljubici, Vraz nije mogao znati kako e ih zavriti. Takoulabije ne moemo smatrati romanom, nego zbirkom povezanih ljubavnih pjesama.Suvremena drama (svjetska knjievnost)- Zaetnik moderne drame je ruski dramatiar Antun Pavlovi ehov, sa svojim realistiko impresionistikim dramama. Na daljnji razvoj drame snano utjeu skandinavski dramatiari Ibsen i Strinberg od naturalistike i psiholoke drame do simbolike . Pod Ibsenovim utjecajem stvara engleski dramatiar Bernard Shaw- prikazuje stanje likova. Vrlo vano ime europske dramaturgije je Talijan Luigi Pirandello- napisao je modernu misaonu dramu est osoba trai autora s likovima koji ive na rubu realnog i irealnog i s pesimistinim doivljajem ivota apsurdnost ivota i relativnost istine; tegobna potraga za vlastitim identitetom. Svojim je idejama otvorio put egzistencijalizmu, nadrealizmu te sruio okvire naturalistikog teatra. Vrste moderne drame:1. Ekspresionistika drama2. Poetska drama3. Epsko kazalite4. Antidrama kazalite apsurdaGlagolski oblici za prolost-To su: perfekt(prolo sloeno vrijeme) imperfekt(prolo nesvreno vrijeme) pluskvamperfekt(pretprolo vrijeme) aorist(prolo svreno vrijeme)

39. Barok u Europi- Traje od kraja 16. do pol. 18 st. portugalska rije BAROCCO- biser nepravilnog oblika. Znaajke su kienost, razigrana duhovitost, neobina metaforika, mnotvo epiteta, kontrasta reakcija je na renesansu. Najvie se uvrstio u europskim katolikim zemljama (panjolskoj, Italiji, Francuska,..) Najznaajniji predstavnici su: Giambattista Marino, Luis de Gongora, Torquato Tasso, Pedro Calderon de la BarcaPoezija Vladimira Vidria- Vidrievi pjesniki ugoaji su u pravilu uklopljeni u objektivni okvir, pjesniki subjekt se gubi ili skriva u kakvommitskomliku. Njegove slike poganskog, klasinog imitolokogsvijeta zapravo su svojim sadrajem izrazito osobne. Vidri je bioimpresionists izrazitim osjeajem za likovni segment. Njegove pjesme (npr. "Jutro", dva "Pejzaa", "Adieu", "Ex Pannonia", "Dva levita" itd.) danas su nezaobilazan dio svake ozbiljnije antologije hrvatskog pjesnitva. Suvremenici, npr.A. G. Mato, prigovarali su mu tehniku nesavrenost, pogrene akcente u rimama i stilsku neizbruenost. Meutim, tome je uzrok krajnje moderna struktura njegovih pjesama, gdje se ritam ne zasniva na slogu, nego na glavnim akcentima.Sintagma- Sintagma je sintaktika jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznanica koje su meusobno povezane npr. dobar glas, teko vrijeme.40. Dramski rod- Obuhvaa sve knjievne vrste namijenjene izvoenju napozorniciukazalinimpredstavama. Dramska su knjievna djela posebno oblikovana tako da sadre opislikovas naznakom nekih njihovih osobina, dijelovetekstakoje glumci izgovaraju na pozornici i dijelove koji slue samo kao uputa glumcima i redatelju, a nazivaju sedidaskalijama.Fabuladramskog teksta se ne pripovijeda, ve se postie izmjenom dramskih situacija.Dijalog(razgovor meu likovima) imonolog(izlaganje jednog lika) bitna su sredstva knjievnog oblikovanja drame. Zbivanje na pozornici proizlazi iz djelatnosti likova. Drama ima svoj poetak, sredinu i zavretak. Podijeljena je na inove i prizore, a zanimanje gledatelja potie neki sukob ili zaplet koji se na kraju razrjeava.Ivo Andri, Prokleta avlija- Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospio fra Petar iz Bosne kojeg su poslali u Istanbula obavi neke samostanske poslove. Dogodilo se da turske vlasti uhvate neko pismo upueno austrijskom internunciju u Carigradu, u kojem je bilo opisano proganjanje vjernika od turske vlasti i sumnja je pala na fra Petra koji je bio jedini fratar na tome podruju. Zbog toga je uhien i zatvoren u istrani zatvor poznat pod nazivom Prokleta avlija, gdje je ostao dva mjeseca dok ga nisu poslali dalje. U Prokletoj avliji fra Petar upoznaje vie ljudi koji se u ovoj pripovijesti pretvaraju u galeriju zanimljivih likova. Tu je upravitelj Proklete avlije Latifaga zvan Karaoz, zatvorenik Haim - idov iz Smirne, pa zatim glavni lik ove pripovijesti,zatvorenik amil-efendija, bogati mali turin iz Smirne. Mladi amil, sin bogatog turina i grkinje, odmalena se posvetio znanosti te samotnjakom i asketskom nainu ivota, koji je osobito potencirala jedna nesretna i nepreboljena ljubav. amil se, naime, zaljubio u ker malog grkog trgovca, no ovaj je iz nacionalistiko-vjerskih razloga nije htio dati turinu za enu nego ju je prisilno udao za grka izvan Smirne. Poslije tog dogaaja amil se potpuno zatvorio u sebe i postao neka vrsta samotnjaka. Okruuje se knjigama i posveuje znanosti, pokazujui osobit interes za povijest Turskog Carstva, od kojeg ga specijalno zanima razdoblje Bajazita i Dem sultana. Dem sultan je bio Bajazitov brat kojeg je Bajazit dva puta porazio u bitci za prijestolje. Tada je Dem potraio utoite na otoku Rodu, gdje su vladali kranski vitezovi. Od tada poinje odiseja Dema, koji kao zarobljenik prelazi iz ruke u ruku raznih europskih vladara, pa ak i samog pape, a svi ga oni iskoritavaju kao adut protiv turske carevine, tj. prijete Bajazitu da e ga pustiti ako ne zadovolji njihove razne zahtjeve. Na amila posumnjaju da prouava upravo to povijesno razdoblje jer ono ima slinosti sa sadanjom situacijom na dvoru gdje sultan takoer ima brata suparnika, kojeg je proglasio maloumnim i dri ga u zatoenitvu. amil je poslan u Prokletu avliju gdje upoznaje fra Petra i ispria mu ivot Dem sultana, tvrdei da je njegov ivot identian sa amilovim i da su im sudbine jednake. Nakon nekog vremena odvedu ga u poseban zatvor i tu jedne noi prilikom sasluanja doe do tunjave izmeu njega i policije. amila iznesu, iva ili mrtva ne zna se. Fra Petar ga vie nikada nije vidio. Kasnije je fra Petar esto razmiljao o amilu. Jednom dok je tako razmiljao netko mu je u ruku stavio poruku da e za dva dana biti osloboen. To se i dogodilo. Odveli su ga u Akru gdje je ivio osam mjeseci, a onda je puten i otiao je u Bosnu.Veznici- Veznici su rijei koje povezuju dvije rijei ili dvije reenice.

41. Epska proza- Epska proza se dijeli na jednostavne oblike (mit, legenda, bajka, saga, vic, zagonetka i poslovica) i sloene oblike (novela, pripovijetka i roman)Poezija Ivana Gorana Kovaia- Prve knjievne radove poeo je objavljivati kao gimnazijalac u raznim listovima za mlade, da bi ve1931. zajedno s jo dvojicom mladih pjesnika objavio prvu zbirku:Lirika 1932. Sljedeih nekoliko godina intenzivno radi na zbirci novela koje e1936. objaviti pod naslovomDani gnjeva. U njima u ideolokom smislu slijediradievskupolitiku okrenutosti selu i seljaku, a ''pobunu malenih'' te ljubav prema slabima, nepravedno progonjenima i iskoritavanima, postavlja kao cilj i smisao vlastitoga socijalnog angamana. Tom zbirkom od sedam novela postigao je pun uspjeh i u potpunosti se uklopio u tijekove suvremene socijalne literature. Piui o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima, Kovai je s mnogo ljubavi za seljaka i s jasno izraenim osjeajem za socijalnu pravdu - sluei se tehnikom lirskog realizma - uspio iskazati idilian sklad izmeu seljaka i prirode, ali i sve ono to naruava taj sklad (nepravda, politike i gospodarske manipulacije). Rijetki su pjesnici koji, kao Goran, s toliko gotovo djeje razdraganosti i neposrednosti uspijevaju uroniti u ljepote prirode i preko naizgled jednostavnih kompozicija svoje lirske doivljaje prenijeti i na itatelja.Prilozi- Prilozi su nepromjenjive vrste rijei koje se dodaju najee glagolima za oznaavanje mjesta, vremena, naina, uzroka, svrhe i koliine radnje.

42. Djelatnost Franje Ivana Jukia- Puki prosvjetitelj i publicist (Banja Luka, 8. VII. 1818 Be, 20. V. 1857). Gimnaziju zavrio u fojnikom franjevakom samostanu 1835, u Zagrebu studirao filozofiju 183537, a teologiju u Veszprmu 183740, potom u Dubrovniku, gdje je 1841. diplomirao nakon to se 1840. vratio u Bosnu s milju o podizanju ustanka. Zareen 1842. Zauzimajui se za drutveno-politiku emancipaciju Bosne, povezao se s predstavnicima velikosrpske nacionalne ideje, a potom prihvatio upravu Omer-pae Latasa. Vjerujui u njegova reformska nagnua, s G. Martiem mu je spjevao prigodnicu (''Slavodobitnica svietlomu gospodaru Omer-pai'',Zagreb 1851). U Beu je pak 1850. izloio promemorijuelje i molbe krana Bosne i Hercegovinesa zahtjevima za gospodarskim, kulturnim, politikim i socijalnim reformama u Bosni. Promemoriju je objavio kao dodatak djelu ''Zemljopis i poviestnica Bosne''1851, nakon ega ga je Latas optuio za panslavizam, dao 17. I. 1852. zatvoriti te ga 3. V. poslao kao sunja u Carigrad. Osloboen u srpnju 1852, nije se mogao vratiti u Bosnu pa je do 1854. boravio u Rimu, Dubrovniku, Anconi i Zagrebu. Nakon kratka zadravanja u Kraljevoj Sutjesci i Guoj Gori, bio je kapelan u Trnavi 185455. i Drenju 185557. Na poinak 1857. kao bolesnik smjeten je u franjevakih klerika u akovu, odakle odlazi u Be radi lijeenja, gdje i umire.Tin Ujevi, Svakidanja jadikovka- Svakidanja jadikovka jaka je i potresna pjesma, gotovo ispovijed o ljudskoj samoi, otuenosti i njegovoj potrebi za toplinom, ljubavi. Pjesnik je oajan zbog samoe koja ga okruuje, a nigdje ne nalazi izlaza. On je sam i bez ljubavi, a upravo je ljubav ta koja ivotu daje poticaj i smisao. On tei ka zvijezdama koje bi ga mogle vratiti u neko sretnije doba, moda doba kad je bio mlad, a nije bio sam. esto u pjesmi nailazimo na biblijsku simboliku: Bog, Sin boji, krvave noge, ranjeno srce Sina, kale... Pjesnik trai pravi odgovor na sva ona pitanja koja izviru iz njega, koja ga mue. U oaju koji proivljava, izlaz vidi u smrti koju priziva i nada se da e ga ona rijeiti muka koje proivljava.Uzrona reenica- Zavisna reenica koja dopunjuje glagol glavne reenice kao oznaka uzroka zove se uzrona reenica.

43. Psiholoki realizam (Dostojevski)- Za razliku odromantizma, fabula je podreena temeljnom postupku realizma otkrivanju likova. Fabula se oblikuje tako da se lik podjednako prikae i osvijetli i kao drutveno, i psiholoko i intelektualno bie. Svojstvene su joj socijalno-psiholoke motivacije. Istie se ovjekova uvjetovanost drutvenom i prirodnom sredinom. Deskriptivnost (opisi pejzaa, enterijera, portreta, karaktera, sredine, atmosfere) u realizmu je u funkciji socijalno-psiholoke karakterizacije. esti su primjeri metaforike karakterizacije kada se opisom ambijenta predoavaju karakterne osobine ili psiholoko stanje junaka. Realisti stvaraju reprezentativne knjievne likove. Realistiki likovi nisu nosioci samo jedne karakterne osobine, ve niza razliitih, esto iznenaujuih osobina. Oni nisu jednodimenzionalni, ve reljefni i viedimenzionalni. Realistiki oblikovan lik je promjenljiv i prikazan u svom razvoju. Fabula se esto i zasniva na praenju promjena kroz koje realistiki lik u odnosima s drugim ljudima prolazi. U skladu sa socijalno-psiholokim motivacijama likovi otkrivaju razliite osobine u interakciji s drugim likovima.Poezija Dobrie Cesaria- Njegove pjesme su izraz izvornog doivljaja, nisu nastale nekim verbalnim oponaanjem unaprijed postavljene stereotipne forme. Njegove pjesme prirodno teku. Pa ak i kad, naoko, izgledaju "sklepane", iza njih stoji misao, ideja, nisu slijed sluajnosti ve unutranjih misaonih slika, izljev iskrenih emocija. Meu velikim hrvatskim liriarima, Cesari je jedan od onih koji je vjerojatno napisao i najmanje. Za vie od pola vijeka napisao je svega stotinjak pjesama od kojih rijetko koja prelazi na sljedeu stranicu. Svi su izgledi da je mnogo "suza i rijei" ostalo sakriveno u Cesariu, sakriveno od ostalog svijeta, da je pjesma ''Sakriveni bol'' pjesma o njemu samom.Jotacija- Jotacijaili jotovanje (gr.,iota=J, j)glasovna je promjenaspajanja nepalatalnogsuglasnikac,d,g,h,k,l,n,s,tizs glasomj, pri emu se urijeimatvorepalatalnisuglasnici,,,,lj,nji.

44. Njemaki romantizam- Romantiarska knjievnostoslanja se na idealeprirode,povijestii usmenog pjesnitva, posebice zbog zbirkeJohanna Gottfrieda HerderaGlasovi naroda u pjesmama.UNjemakojromantizam poinjeSturm und Drangpokretom (Friedrich Schiller), nastavlja se na tzv.weimarsku klasiku(Johann Wolfgang von Goethe, Friedrich Schiller) te na romantizam u uem smislu (Ludwig Tieck,Novalis,Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann). Najpopularniji pojam romantizma je tzv.svjetska bol(njemaki:weltschmerz) tj. pesimizam i tuga nad neskladom svijeta i neskladom mate i stvarnosti.Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg- uro Andrijaevi toliko se naputovao u svom ivotu da je imao neku odvratnost protiv svakog putovanja. Hvatao ga strah da e u onom drugom svijetu nai neto nepoznato i novo na to se nee moi priviknuti. Prisjetio se da je u treoj godini sveuilita upoznao Veru u koju se jako zaljubio. Smatrao je da bi bilo najbolje sve prepustiti vremenu. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo. U Vijencu je izaao njegov prvi vei rad i svi su se udili njegovoj savrenosti. Opinila ga je elja za slavom. Praznike nakon poloene mature proveo je u Kraljevici, a tamo je upoznao gospoicu Zoru i njenog brata Marka. Mladii su ubrzo postali dobri prijatelji. Njihovim izletima se pridruila gospoica Zora i poslije par susreta urin se pojam o eni kretao izmeu dva kontrasta. Nije bila lijepa, ali je zaarala svoju okolinu. Nakon par dana su otili Zora i njen brat i uro je osjetio grinju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao krenuti u Be da se upie na sveuilite. Napisao joj je pismo proklinjui je i u isti mah strano i samilosno alei. U velegradu se preobrazio u drugog ovjeka. ekao je nee li od Zore doi nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao zavriti. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima, da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao. Otiao je kod prijatelja Toe. Povjerio mu se i rekao ga je muilo. On mu je rekao da je proivio normalno razoaranje u prvoj ljubavi i da je loe to je zapustio svoj knjievniki rad. uro je posluao savjet i treu godinu studija upisao u Zagrebu. Novi osjeaj ga je odveo dalje od oajanja zbog prijeloma sa Zorom. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevianstva i netaknutosti koju bijae zamislio. Sve snanije je primjeivao da mu se Verina dua pribliava. Nevidljiva veza izmeu njih dvoje sve se vie stezala i urino uspavano srce stalo se buditi, kucati sve jae i hrliti njoj u susret. Ipak je uro uvjeravao sebe da je odvie star i grean za tu novu, veliku ljubav i da se ne moe izbrisati prolost koja ga ini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. Otiao je u svoj stan da je vie ne vidi i napisao joj pismo, kako je ovo sve ludost i zloin to radi. Opisao je svoju ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi, te da je njegov ivot sagraena na ogromnom razoaranju. uro je otputovao jatelju Toi i u prilikama odmora pisao dnevnik dogaanja. Sluajno je u novinama proitao o imenovanjima i premjetajima da je Zora Marak, uiteljica vie puke kole premjetena na viu djevojaku kolu u V. Tako je saznao gdje je zavrila Zora kao uiteljica, odgajajui djecu, s vremenom stara djevojka sa praznim domom. Teko je pomislio, kako je proivjela te godine. Da li ga je zaboravila i smirila se. Da li je zadrala uspomenu na nau ljubav, a to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to mui. Runo je misliti na to, ali se nita vie ne da popraviti. Smislili su da razvrgnu zaruke i Veru udaju za nekoga drugoga. Bio je premjeten za suplanta u Senj. Nije javiti Veri, nego da ona vijest proita iz novina, te se uputi u svoje novo boravite. Pomisao da e Vera biti njegova svakim danom se sve vie udaljavala od njega. Jednoga dana je stigao brzojav od Vere, koja ga poziva da doe. Pomislio je da ga se poeljela vidjeti, ali se tog trenutka kod njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoi. Slabost mu je zahvatila cijelu duu. Samo se prisjeao Vere i njihove ljubav