UNIJA UDRUŢENJA MEDICINSKIH SESTARA I ZDRAVSTVENIH TEHNIĈARA
REPUBLIKE SRBIJE
III NACIONALNI KONGRES SA MEĐUNARODNIM
UĈEŠĆEM
R a d u p l e n u m u
Primeri struĉne prakse Veĉeri svetkovina
AKREDITACIJA:
Broj odluke: 153 – 02 - 01685/2019- 01, doneta 19.08.2019.godine
Broj akreditacije: D – 1 - 662/19
TARA HOTEL „OMORIKA“ - 2019.
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
2
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
III KONGRES UNIJE UDRUŢENJA MEDICINSKIH SESTARA I ZDRAVSTVENIH TEHNIĈARA REPUBLIKE SRBIJE PRIPREMILI SU:
Struĉni odbor Kongresa:
Predsednik struĉnog odbora:
01.Ivana Stevanović, pedagoški savetnik, nastavnik zdravstvene nege, MŠ ”Zvezdara”
Beograd
Ĉlanovi struĉnog odbora:
02. Radmila Jazić, struk.med.sestra, KBC Beţanijska kosa, Beograd
03. MasterOliveraĐurović, dipl.med.sestra, Specijalnabolnica ”SvetiSava” Beograd
04. Doc.dr sci.zdravstvenih nauka Hadţan Konjo, direktor KMS Sarajevo
05. Dr.Nenad ĐorĊević, OB „Sveti Luka“ Smederevo
06. Zlatko Vujin, struk.med.tehniĉar,speecijalista, Institut za mentalno zdravnje Beograd
07. Marija Mijajlović, struk.med.sestra, OB „Studenica“ Kraljevo
08. Biljana Kovaĉević, speci.struk. med. sestra KCS, Klinika za neurologiju
09. Elvedin Dervišević, dipl.med.tehniĉar. OB „Prim.Dr Abdulah Nakaš“ Sarajevo
10. Spec.farmacije, Zvonko Dimoski , VZŠSS, Beograd
11. Dragica Stojanović, dipl. med. sestra,specijalista, VZŠSS, Beograd
Organizaciono- tehniĉki odbor Kongresa
Predsednik organizacionog odbora:
01.Ţivka Mirĉić,vms, generalni sekretar Unije udruţenja
Ĉlanovi organizacionog odbora
02. Milunka Mladenović,vms, Specijalna bolnica „Sveti Sava“ Beograd
03. Zoran Lukić, vmt, OB Ćuprija
04. SrĊan Radaković vmt, Specijalna bolnica „Sveti Sava“ Beograd
STRUĈNO METODOLOŠKA UPUTSTVA SLEDILI SMO OD CENJENIH SARADNIKA – ĈLANOVA
NAUĈNOG ODBORA:
PredsednikNauĉnog odbora:
01.Master Olivera Đurović, dipl. med.sestra, Specijalna bolnica „Sveti Sava“ Beograd
Ĉlanovi Nauĉnog odbora:
02. Prof. dr sci.med.Bratislav Stanković, VZŠSS, Beograd
03. Prof. dr sci.GoraMiljanović, VMŠSS, Beograd
04. Prof. dr sci Jadranka Urošević, profesor strukovnih studija, VMŠSS,Ćuprija
05. Dragica Stojanović, dipl. med.sestra, specijalista, VMŠSS, Beograd
06. Zlatko Vujin, str.med.tehniĉar, specijalista, Institut za mentalno zdravlje Beograd
07. Ajsela Batilović, str. med. sestra, gl.sestra OB U Novom Pazaru
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
3
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
U susret III Kongresu Unije udruţenja………
“U nizu dana koji protiĉu i odlaze, mi postojimo….. i obeleţavamo našim
reĉima i našim pesmama jedno vreme ….. koje jeste i zauvek će ostati naše”
Iz uvoda knjige - “Kako se kaţe ljubav”, (knjiţevnik - NeĊo Ćićo
Stojanović).
Unija udruţenja medicinskih sestara i zdravstvenih tehniĉara Republike Srbije,
radom na organizaciji III Kongresa obeleţava jedno vreme koje jeste i zauvek će
ostati naše.
Vreme u kome smo zbog vas i zajedno sa vama, poštovane koleginice i
kolege, cenjeni saradnici nastojali da rasvetlimo najznaĉajnije aspekte iz osnova
sestrinske profesije.
Da tragom – zapisano u vremenu – ostavimo generacijama koje dolaze
temelje na kojima će graditi svetliju budućnost naše profesije.
Poĉetak novembra, Tara odevena u ruho jeseni i Hotel “Omorika” upotpuniće
svoju lepotu našim radnim druţenjem.
Srdaĉno, vaša
Rada Jazić
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
4
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
SREDA:
06.11.2019.
09:00 – 15:00
12:00 – 17:00
Regitracija uĉesnika, Podela kotizacionog materijala
Predavanje sa pismenim rešavanjem testa
Sreda
06.11.2019..
18:00
19:30
S V E Ĉ A N O O T V A R A NJ E KONGRESA
Predsednica Unije udruţenja - Radmila Jazić
Predsednica struĉnog odbora - Ivana Stevanović
Direktor Komore medicinskih sestara – tehniĉara Kantona
Sarajevo
KMSZTS
Ministarstvo zdravlja
Sindikat med.sestara i tehniĉara Srbije
Obrazovne institucije
KOKTEL DOBRODOŠLICE
ZAJEDNIĈKA VEĈERA
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
5
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Kongresna sala, Hotel “Omorika” Tara
Ĉetvrtak:
06.11.2019.
9:00
P L E N A R N A S E S I J A - O K R U G L I S T O
Moderator: Radmila Jazić - Osnovi sestrinske profesije - Dokumentacija zdravstvene nege bolesnika - standard sestrinse prakse
P R E D A V A Ĉ I
01 Master Olivera Đurović,dipl.med.sestra, Specijalna bolnica „Sveti Sava“ Beograd - Zakonska regulativa za dokumentovanje zdravstvene nege u R.Srbiji
02 Doc.dr sci.zdravstvenih nauka Hadţan Konjo, direktor KMS Sarajevo, Amer Ovĉina2,
Ernela Eminović2,1 - 1Univerzitet u Sarajevu, Fakultet zdravstvenih studija, 2Kliniĉki centar Univerziteta u Sarajevu, - Standardizacija,primena i monitoring dokumentovanja zdravstvene nege u FBIH
03 Dr.Nenad ĐorĊević, OB „Sveti Luka“ Smederevo - Vaţnost sestrinske dokumentacije kao sastavnog dela medicinske dokumentacije
04 Zlatko Vujin, specijalista, struk.med.teh. - Institut za mentalno zdravlje Beograd
Prikaz dokumentacije zdravstvene nege sa IMZ
05 Marija Mijajlović, struk.med.sestra - OB „Studenica“ Kraljevo - Prikaz dokumentacije zdravstvene nege u OB „Kraljevo
06 Biljana Kovaĉević, speci.struk. med. sestra KCS, Klinika za neurologiju - Prikaz dokumentacije zdravstvene nege KCS
07 Elvedin Dervišević, dipl.med.tehniĉar. OB „Prim.Dr Abdulah Nakaš“ Sarajevo - Prikaz dokumentacije zdravstvene nege u OB „Prim.dr Abdulah Nakaš“ u Sarajevu
08 Spec. farmacije Zvonko Dimoski , VZŠSS, Beograd - Prikaz dokumentacije zdravstvene nege na nivou primarne zdravstvene zaštite
09 Dragica Stojanović, dipl. med. sestra - VZŠSS, Beograd - Minimalni set podataka za dokumentovanje zdravstvene nege bolesnika
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
6
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Kongresna sala, Hotel “Omorika” Tara
ĈETVRTAK,
07.11.2019
15:00 –17:00
R A D I O N I C E
UVODNA PREZENTACIJA
Аристидова Светлана Николаевна, ФГБОУ ВО СЗГМУ им. И.И. Мечникова, Санкт-
Петербург, Россия - Доклад «Долговременный уход за людьми пожилого и старческого
возраста. Документальное сопровождение» (в соавторстве с Подопригора Г.М. ФГБОУ
ВО СЗГМУ им. И.И. Мечникова).
Planirani interviju sa Аристидова Светлана Николаевна, diskusija, uvod u radionice
I Radionica PRIMENA DOKUMENTACIJE ZDRAVSTVENE NEGE U KLINIĈKOJ NEZI
Radioniĉari: Radmila Jazić, Hadţan Konjo, Nenad ĐorĊević,Vesna Jovanović, Biljana Kovaĉević
II Radionica
PRIMENA DOKUMENTACIJE ZDRAVSTVENE NEGE U PSIHIJATRIJI
Radioniĉari: Dragica Stojanović, Zlatko Vujin , Marija Mijajlović
III Radionica
PRIMENA DOKUMENTACIJE ZDRAVSTVENE NEGE U PRIMARNOJ
ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
Radioniĉari: Zvonko Dimoski,Olivera Đurović
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
7
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Banket sala, Hotel ”Omorika” Tara
V E Ĉ E R I S V E T K O V I N A
ĈETVRTAK
07.11.2019.
VEĈE SVETKOVINA – ZAPISANO U VREMENU
17:30 – 18:30
PROMOCIJA KNJIGE
Istorijat sestrinstva u Srbiji – od manastirskih bolnica do kraja drugog svetskog rata Autor: Stanka Koprivica Kovaĉević
Intervju sa autorom, reĉ izdavaĉa UMST KCS “Sestrinstvo”
Iz ugla: NeĊo Ćićo Stojanović – knjiţevnik
Iz predgovora i recenzije - Ivana Stevanović
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
8
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
V E Ĉ E R I S V E T K O V I N A Banket sala, Hotel ”Omorika” Tara
ĈETVRTAK,
07.11.2019.
20:30 – 22:00 KNJIŢEVNO VEĈE UZ ZVUKE GITARE I UKUS VINA
Potpisivanje sporazuma o saradnji
Proglašenje poĉasnih ĉlanova
Predstavljanje novih ĉlanica Unije
PETAK
08.11.2019
VEĈE KOMUNIKATIVNIH VEŠTINA
20:30 – 21:30 K E F A L I C A
Pismo sestri - Ivana Rašković, struk.med.sestra, OB “Studenica” Kraljevo
Sa nama u veĉeri komunikativnih veština:
Radmila Jazić, predsednica Unije udruţenja, Mr Nikola Mirĉić, internacionalni trener, Hansen Beck, Minhen, Nemaĉka ,Training & Development, Beograd
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
9
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Kongresna sala, Hotel “Omorika” Tara
PRIMERI IZ STRUĈNE PRAKSE
(Sesije usmenih i poster prezentacija)
R a d n o p r e d s e d n i š t v o
01.Mila Pantovi', KC Srbije,klinika za endokrinologiju i bolesti metabolizma
02.Tanja Ljubojević, OB “Sveti Luka” Smederevo
03.Jasna Dragojlović, DZ Kraljevo
01.SESTRINSKA DIJAGNOZA – IMPERATIV SVAKODNEVNOG RADA - dr spec. Sava Mitić , VZS VISAN Beograd 02.SESTRINSKA DIJAGNOZA – PLAN SESTRINSKE NJEGE - Amela Tihić, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, stari grad 03.PRIKAZ DOKUMENTACIJE PROCESA ZDRAVSTVENE NEGE U RADU SA
STUDENTIMA ZDRAVSTVENIH STRUKOVNIH STUDIJA - Vesna R. Jovanović, Visoka zdravstvena škola strukovnih studija u Beogradu 04.ZNAĈAJ VODJENJA SESTRINSKE DOKUMENTACIJE KOD SUZBIJANJA NASILJA U
PORODICI - Đondović Danilo, KBC Beţanijska Kosa, Beograd 05.МЕДИЦИНСКАТА СЕСТРА КАКО РЕАЛИЗАТОР НА ЗДРАВСТВЕНАТА ЗАШТИТА И
ПРОМОТОР НА ЗДРАВЈЕТО - Александра Закев, ЈЗУ Универзитетска клиника по хируршке болести Св. Наум Охридски, Скопје, Македонија 06.SINDROM IZGARANJA I LEĈENJE - dr Mirjana Stojković-Ivković, ZZZZradnika“Ţeleznice Srbije , Beograd 07.PERCEPCIJA ZANIMANJA MEDICINSKE SESTRE U JAVNOSTI - Fikreta JusufoviĆ, Boţica Pantelić, JZU „ Zdravstveni centar Brĉko“DZ Brĉko distrikt BiH 08.ODNOS ZDRAVSTVENIH RADNIKA I OBOLJELIH U BOLNIĈKIM USLOVIMA – Amira
Hasanović, JU Opća bolnica ”Prim.Drabdulah Nakaš” Sarajevo BiH
09.UTJECAJ METODA KONTAKTNE IZOLACIJE NA SIGURNOST BOLESNIKA Amila Šabeta dipl.med.sestra, JU Opća bolnica”Prim.dr abdulah Nakaš” Sarajevo BiH 10. ALKOHOLIZAM ŢENA – SPECIFIĈOSTI I KARAKTERISTIKE - Suzana Gajović, OB “Studenica” Kraljevo 11.MOBING U ZDRAVSTVU - Ivana Rašković, Opšta bolnica “Studenica” Kraljevo
PETAK, 08.11.2019.
09:00 – 11:00
USMENA PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
10
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
12.AKTIVNO I ZDRAVO STARIMO - Marija Rakić, OB “Studenica” Kraljevo 13.SUNCE, ZDRAVLJE I MI ……. - Gordana Vukadinović, CVMU Beograd, VMC Novi Beograd 14. UĈEŠĆE MEDICINSKE SESTRE U SPREĈAVANJU OŠTEĆENJA SLUHA KOD
MLADIH USLED POJAĈANE BUKE - SlaĊana Rašić – Moskić, OB ”Sveti Luka” Smederevo
PETAK, 08.11.2019.
11:30 – 13:00
USMENA PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
R a d n o p r e d s e d n i š t v o
01.Olivera Đurović, Specijalna bolnica “Sveti Sava” Beograd
02.Damir Peliĉić, KC CG Podgorica
03.Vesna R. Jovanović,Visoka zdravstvena škola strukovnih studija u Beogradu
LEUKOARAJOZA I LAKUNARNI INFARKTI MOZGAU PREDIKCIJI VASKULARNOG
KOGNITIVNOG OŠTEĆENJA - Prof.dr.Sneţana Filipović Danić, Medicinski fakultet Univerziteta Ppiština-Kosovska Mitrovica 02.POSTOPERATIVNA NEGA BOLESNIKA OPERISANIH OD MOŢDANIH ANEURIZMI - Ljiljana Nešović, KCS, Klinika za neurohirurgiju, Beograd 03.SPECIFIĈNOSTI LEĈENJA I ZDRAVSTVENE NEGE BOLESNIKA SA CAVERNOMIMA
MOŢDANOG STABLA - Jelena Marković, KCS, Klinika za neurohirurgiju, Beograd 04.ULOGA MEDICINSKE SESTRE U PRIMARNOJ I SEKUNDARNOJ PREVENCIJI AKUTNOG
MOŢDANOG UDARA - Katica Drobnjak, OB “Studenica” Kraljevo 05.MOŢDANI UDAR - Enisa Glušac Ustanova socijalne zaštite "DOM VITALIS" Sarajevo BIH 06.ULOGA MEDICINSKE SESTRE KOD MEHANIĈKE EKSTRAKCIJE TROMBA USLED AKUTNOG
MOŢDANOG UDARA - Jovana Dimitrijević, Specijalna bolnica “Sveti Sava” Beograd 07. MULTIPLI MIJELOM – PODRŠKA PORODICE - Vesna Ćebedţija, OB “Studenica” Kraljevo 08.SPECIFIĈNOSTI U DIJAGNOSTICI I LEĈENJU PROLAKTINOMA - Mila Pantović,odeljenje za neuroendokrinologiju, Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolest metabolizma, KCS, Beograd 09. NAJĈEŠĆI RIZIKO-FAKTORI ZA OBOLJENJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA - Hasnija Ĉajić , JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 10. HIPERTENZIJA KOD MLADIH LJUDI - Alma Memić, JU Opća bolnica”Prim.dr abdulah Nakaš” Sarajevo BiH 11. KVALITET ŢIVOTA PACIJENATA OBOLELIH OD REUMATSKIH BOLESTI - Jelica Mišić, Institut za reumatologiju, Beograd 12. SESTRINSKE INTERVENCIJE U TERAPIJI PLAZME OBOGAĆENE (PRP) TROMBOCITIMA
KOD OSTEOARTROZE KOLENA - Marija Šegrt, Institut za reumatologiju Beograd 13. OSTEOPOROZA U MENOPAUZI, Vesna Stoiljković, Institut za reumatologiju 14.ZNAĈAJISHRANEOBOLELIHODOSTEOPOROZE - MarinaPreljić, Institutzareumatologiju, Beograd 15.HEPATITIS C, Nešović Vesna - OB “Studenica Kraljevo
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
11
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
PETAK,
08.11.2019
PREDSTAVLJAMO VAM:
15:00 – 17:00
OBRAZOVNE INSTITUCIJE MEDICINSKIH SESTARA I
ZDRAVSTVENIH TEHNIĈARA – Obrazovanjem do znanja i zvanja
SATELITSKI SIMPOZIJUM - Novine primenjive u struĉnoj praksi
INTERAKTIVNA RADIONICA:
TEMA: Prevencija nastajanja i savremeni tretman akutnih i
hroniĉnih rana - UVODNIĈAR: dr. Tatjana Savić, Lohmann&Rauscher, Beograd
PETAK, 08.11.2019.
17:30 – 18:30
USMENA PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
R a d n o p r e d s e d n i š t v o
01.Ivana Rašković, OB “Studenica” Kraljevo
02.SrĊan Radaković, Specijalna bolnica “Sveti Sava” Beograd
03.Biljana Arsin, Institut za reumatologiju, Beograd
01. OĈUVANJE I UNAPREĐENJE REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA - Danijela Kojić, O.B.,,Sveti Luka” Smederevo 02. PRIMENA, KOMPLIKACIJE I ZADOVOLJSTVO KORISNIKA EPIDURALNE ANALGEZIJE U
AKUŠERSTVU - Vesna Simić, Kliniĉko bolniĉki centar Zemun, Beograd 03. PERINATALNA MENTALNA BOLEST – ULOGA PATRONAŢNE SESTRE - Jasna Dragojlović, DZ Kraljevo, sluţba patronaţe 04. PSIHIĈKI POREMEĆAJ U POSTPARTALNOM RAZDOBLJU - Rada Radojĉić, Fikreta Jusufović, JZU „ Zdravstveni centar Brĉko“Dom zdravlja Patronaţna sluţba, Brĉko distrikt Bosne i Hercegovine 05. POROĐAJNEPOVREDE – Tanja Miljković Kliniĉko bolniĉki centarZemun, Beograd 06. INFEKCIJE POLNIH ORGANA - Kristina Simović, OB”Studenica” Kraljevo 07. ULOGA MEDICINSKE SESTRE U DIJAGNOSTICI I LEĈENJU URINARNIH OBOLJENJA KOD
ŢENA - Klaudija Ilić, OB “Studenica” Kraljevo 08. BRONHIJALNA ASTMA - Dţevahira Muharemović, Dom zdravlja Sarajevo, BIH 09. PRIMJENA INHALACIONE TERAPIJE - Suljić Begzada dipl.med.ses. JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 10. DIJAGNOSTIKA I INTERVENCIJE KOD BOLESNIKA S AKUTNIM APENDICITISOM - Armin Hadţić dipl.med.teh., JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 11. KVALITET ŢIVOTA NAKON UGRADNJE ENDOPROTEZE KUKA Sajma Dacić dipl.med.ses., JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 12. ULOGA INSTRUMENTARKE KOD UGRADNJE ENDOPROTEZE KUKA
Kristina Savić, Ortopedska operaciona sala ” Dr. M.Zotović” Banja Luka, BiH 13. INSTRUMENTARKA U ORTOPEDSKO TRAUMATOLOŠKOJ SALI
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
12
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Tamara Marjanović Ortopedska operaciona sala ” Dr. M.Zotović” Banja Luka, BiH 14. SAVREMENE METODE LAVAŢE KOSTI I CEMENTIRANJE - Danica Materić, Ortopedska operaciona sala ” Dr. M.Zotović” Banja Luka, BiH 15.MEDICINSKA DOKUMENTACIJA U OP. SALI - Maja Stokić,Ortopedska operaciona sala ” Dr. M.Zotović” Banja Luka, BiH 16. ENDOPROTEZA KUKA – PRIKAZ SLUĈAJA - Dragana Vukajlović, OB “Studenica” Kraljevo 17. SPREĈAVANJE POSLEDICA INAKTIVITETA KOD STATRIH OSOBA
Mitrović Ivana, Gradski zavod za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje, Beograd 18. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK PADOVA KOD STARIH - Biljana Vagić i Katerina Jovanović Gradski zavod za gerontologija i palijativno zbinjavanje, Beograd 19. ISHRANA STARIH OSOBA - Olivera Miletić, Opšta bolnica Ćuprija 20. ZDRAVSTVENA NEGA STARIH U KUĆNIM USLOVIMA - Jovanović Sunĉica, Marijana Stevović, Gradski Zavod za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje, Beograd 21.ISHRANA PACIJENATA SA JEJUNOSTOMOM, Nevena Tešić, OB “Studenica Kraljevo.
PETAK, 08.11.2019.
17:30 – 18:30
POSTER PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
Hol I Sprat Hotel “Omorika” Tara
K o m i s i j a z a p o s t e r e:
01.Ivica Madţarović, KC SG Podgorica, Crna Gora
02. Zoran Lukić, OB Ćuprija
03.Stanimirka Vasić, OB “Studenica” Kraljevo
01.HIPERTENZIJA I HRONIĈNA BUBREŢNA BOLEST - Damir Peliĉić1,2, Dragica Dobrović3,2, Mitar Saveljić4,2 1 Centar za Nuku, Kliniĉki centar Crne Gore, Podgorica, Crna Gora 2
Medicinski fakultet Univerzitet Crne Gore, Podgorica Visoka medicinska škola Berane, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, Crna Gora 3,Menadzment, Kliniĉki centar Crne Gore, Podgorica, Crna Gora 4Urgentni Centar, Kliniĉki centar Crne Gore, Podgorica, Crna Gora 02. ISHRANA ONKOLOŠKIH PACIJENATA - Jelena Brajković, KC SG, Podgorica
03. ULOGA MEDICINSKOG TEHNIĈARA U PRIMJENI SUPSTICIONE TERAPIJE
BUPRENORFINOM Igor Madţarović, KC Crne Gore, Podgorica
04.STRES - Selma Hasanović, J. U. Psihijatrijska Bolnica Kantona Sarajevo Jagomir 05. ESTETSKO PRODUŢENJE KLINIĈKE KRUNICE ZUBA - dr Tatjana Savić, CVMU Beograd, VMC Slavija 06. ULOGA FIZIOTERAPEUTA U LEĈENJU I PREVENCIJI PARKINSONOVE BOLESTI - Ljiljana Petrović, Opšta bolnica Ćuprija 07. ULOGA SESTRE U PRIMENI FOTOTERAPIJE U DERMATOLOGIJI - SneţanaVasić, OB Ćuprija 08.GESTACIJSKI DIJABETES - Biljana Jevtić, OB Ćuprija 09.ULOGA FIZIOTERAPEUTA U LEĈENJU I PREVENCIJI OBOLELIH OD OSTEOPOROZE - Maria Saloustrou Marković, OB Ćuprija
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
13
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
10. MEDICINSKA SESTRA U TIMU – NADZOR BOLNIĈKIH INFEKCIJA - Danijela Simović, OB “Studenica” Kraljevo 11. KOMPARACIJA URINA RAĐENIH NA AUTOMATSKOM URIN ANALIZATORU
SA KLASIĈNOM METODOM RADA - Maja Dimitrijević, OB “Studenica” Kraljevo 12. PARTICIPACIJA MEDICINSKE SESTRE – TEHNIĈARA U PRVOJ POMOĆI KOD METODA
PRIVREMENE HEMOSTAZE I TRAUMATSKE AMPUTACIJE - Marija Petrović, Medicinska škola
Ćuprija 13. KVALITET ŢIVOTA I HIGIJENSKO – DIJETETSKI REŢIM KOD PACIJENATA OBOLELIH OD
KRONOVE BOLESTI - Radovac Suzana, OB “Studenica” Kraljevo 14.UĈESTALOST HRONIĈNIH TJELESNIH OBOLJENJA KOD OSOBA KOJE BOLUJU OD OD
HRONIĈNIH MENTALNIH OBOLJENJA U J.U PSIHIJATRIJSKOJ BOLNICI KANTONA SARAJEVO
- Mr. Zdravstvene njege : Ajla Kurtović,Med. Sestra -tehniĉar : Alma Kaljaĉa Med. Sestra - tehniĉar: Jasmina Preljević – Biĉakĉić. J.U Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo 15.TERAPIJARELAPSAMULTIPLESKLEROZE - OlgaPlanić, OB “StudenicaKraljevo 16.TERAPIJSKAKOMUNIKACIJAUEDUKACIJIBOLESNIKA - Jelena Tasić, Institut za reumatologiju Beograd 17. KAKO PREPOZNATI GIHT - Ivana Veselinović, Institut za reumatologiju, Beograd 18. PRAVILNA ISHRANA PACIJENATA SA GIHTOM - Sanja Vesović, Institut za reumatologiju Beograd 19.KOMPLIKACIJE MOŢDANOG UDARA - Biljana Gavrilović, Jelena Marković, Specijalna bolnica ”Sveti Sava”, Beograd 20. TENZIONE GLAVOBOLJE KOD NEUROLOŠKIH PACIJENATA - Dejan Micić, Specijalna
bolnica “Sveti Sava” Beograd
22.. BURNOUT SINDROM MEDICINSKIH SESTARA NA ODELJENJIMA NEUROLOGIJE - IvanaZlatić, Bojana Munćan, SrĊan Radaković, Specijalnabolnica ”SvetiSava”, Beograd 23. PROCENA BOLA KOD NEUROLOŠKIH PACIJENATA - Danijela Bojiĉić, Specijalna bolnica “Sveti Sava” Beograd 24.SESTRINSKE INTERVENCIJE KOD PACIJENTA NAKON PRIMENE TROMBOLITIĈKE TERAPIJE -Verica Doderović, Jelena Marković, Specijalna bolnica ”Sveti Sava”, Beograd 25. IZAZOVI U PRIMENI TROMBOLITIĈKOG TRETMANA U LEĈENJU AKUTNOG MOŢDANOG
UDARA - Jelena Davidović, Specijalna bolnica „Sveti Sava” Beograd
26.CEREBRALNE ANEURIZME – ULOGA I ZNAĈAJ MEDICINSKE SESTRE NAKON ZAVRŠETKA
ENDOVASKULARNE PROCEDURE - Maja Kovaĉević, Specijalna bolnica „Sveti Sava” Beograd
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
14
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Kongresna sala, Hotel “Omorika” Tara
SUBOTA,
09.11.2019.
09:00-11:00
USMENA PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
R a d n o p r e d s e d n i š t v o: 01.Ivana Spasić, OB “Sveti Luka” Smederevo
02.Jelica Mišić, Institut za reumatologiju, Beograd
03. Olga Planić, OB “Studenica” Kraljevo
01.PRISTUP EDUKACIJI O REŢIMU ISHRANE PACIJENATA NA INTENZIVIRANOJ
INSULINSKOJ TERAPIJI - Mirjana Lazić, Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, KCS-Beograd 02. TJELOVJEŢBA I PREHRANA DIJABETIĈKIH BOLESNIKA - Elma Mahmutović med.sestra, JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 03. DIJABETIĈNO STOPALO, - Azra Đozo dipl.med.ses. JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 04. ULOGA MEDICINSKE SESTRE KOD DIJABETIĈNOG STOPALA, - Kosovac Katarina, OB “Studenica” Kraljevo 05.DIJABETES MELLITUS I TRUDNOĆA - Milena Jovanović, KCS, Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolest metabolizma, Beograd 06. ZDRAVSTVENA NEGA PACIJENATA SA AKUTNIM PANKREATITISOM - Ana Vujić, OB “Studenica” Kraljevo 07. SAMOKONTROLA SECERA U KRVI – Jelena Jovanović OB „SvetiLuka“Smederevo 08.ZNAĈAJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE U DOKAZIVANJU SOMATSKOG
KOMORBIDITETA KOD HOSPITALIZOVANIH SHIZOFRENIH PACIJENATA - Tarik Hasibović, JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo 09UlOGA MEDICINSKE SESTRE KOD OBOLELIH OD EPILEPSIJE, - Gorica Ţivojinović, Opšta bolnica,,Sveti Luka,,Smederevo 10.KOMUNIKACIJA NA RELACIJI MEDICINSKA SESTRA/TEHNIĈAR - ONKOLOŠKIPACIJENT -
Nikola Vulić, OB ”Sveti Luka”Smederevo 11.ŠTETNOST UVZ I NASTANAK MELANOMA, - Jasmina Miljković, OB Ćuprija 12.LIJEĈENJE PACIJENTA SA KARCINOMOM PLUĆA – PRIKAZ SLUĈAJA - Ivica Madţarović i Jelena Brajković, KC Crne Gore, Podgorica 13. KARCINOM / RAK / PLUĆA, - Alma Dţaka –Ĉagalj, Dom zdravlja Sarajevo, BIH
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
15
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
14. PARTICIPACIJA MEDICINSKE SESTRE U DIJAGNOSTICI I LEĈENJU PACIJENTKINJA SA
MALIGNIM TUMORIMA POLNIH ORGANA, - Nevena Drobnjaković, OB “Studenica” Kraljevo 15. ALGORITAM RADIOGRAFIJE - Dušica Jovanov, CVMU Beograd, VMC Novi Beograd 16.OSNOVE PATOHISTOLOŠKE DIJAGNOSTIKE, - Nataša Rakić, KCS, Sluţba za patohistologiju, Beograd 17. PROBLEMI U PROTOKOLU DAVANJA LEKOVA KOJI MODIFIKUJU TOK BOLESTI - Biljana
Arsin, Institut za reumatologiju Beograd
SUBOTA
09.11.2019.
12:00-13:00
ZAVRŠNICA
R a d n o p r e d s e d n i š t v o:
01. Radmila Jazić, predsednica Unije udruţenja
02.Doc.drsci.zdravstvenih nauka Hadţan Konjo, direktorKMSSarajevo
03.Marija Mijajlović, OB „Studenica“ Kraljevo, zamenik predsednika Unije udruţenja
Evaluacija Kongresa
Proglašenje zapaţenih prezentacija
Zakljuĉci Kongresa
Zatvaranje Kongresa
SUBOTA,
09.11.2019.
12:30 -
FAKULTATIVNI IZLET
INDIVIDUALNE AKTIVNOSTI
GALA VEĈE – MUZIĈKO ZABAVNI PROGRAM
20:00 GALA VEĈE – MUZIĈKO ZABAVNI PROGRAM
Nedelja 10.11.2019.
11:00
ODJAVLJIVANJE SA RECEPCIJE
POVRATAK U POLAZNE DESTINACIJE
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
16
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
V A Ţ N E I N F O R M A C I J E
Cene smeštajnog paketa: cena po osobi na bazi 4 puna pansiona sa uraĉunatom boravišnom taksom ,
sveĉanom veĉerom sa bonom za piće i koktelom dobrodošlice:.Hotel „Omorika“
1/2, 1/3 soba 14. 850,00
1/1 soba 14. 850.00 + doplata 700.00 po danu
Apartman 14.850.00 + doplata 1.300.00 po danu
Prijava uĉešća na Simpozijumu dostavlja se Uniji Udruţenja putem mejla:
Smeštaj: Rezervacija smeštaja i uplata troškova smeštaja nakon dobijanja profakture od Unije
udruţenja, na ţiro raĉun broj:
205-0000000246383-79, sa pozivom na broj PIB: 110074417 do 30.10.2019.godine kako bi Unija
ispunila obaveze prema Hotelu „Omorika“po osnovu potpisanog ugovora.
Osobe za kontakt za rezervaciju i uplatu smeštaja, prevoza i kotizacije: Ţivka Mirĉić: 063 318 947
Kotizacija: Kotizacija za uĉešće na II Kongresu iznosi 4,000.00 dinara po uĉesniku i uplaćuje se
nakon dobijanja profakture od Unije udruţenja, na ţiro raĉun broj:
205-0000000246383-79, sa pozivom na broj PIB: 110074417
Prevoz:
Polazak: Organizovan prevoz: Beograd – Tara – Beograd po ceni : 2.000.00 dinara i uplaćuje se na
raĉun Unije: 205-0000246383-79, sa pozivom na broj PIB: 110074417
nakon dobijene profakture.
Polazak: iz Beograda polazak je 06.11.2019.godine. u 07:30 sa parkinga na Sajmu / preko puta Home
centra/
Povratak: Sa Tare , 10.11.2019.godine ( nedelja) u 11:00 ispred Hotela „Omorika“
Osobe za kontakt: Ţivka Mirĉić, 063 318947, 064 3506721, Milunka Mladenović, 011/2066 845 i
064/136 6541
mailto:[email protected]
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
17
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Z B O R N I K
prezentovani stuĉni radovi
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
18
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
PLENARNA TEMATIKA
STANDARDI ZDRAVSTVENE NEGE - PREDUSLOV ZA DOKUMENTOVANJE I
DOKUMENTACIJU ZDRAVSTVENE NEGE - Radmila Jazić, KBC Beţanijska kosa, Beograd
Kljuĉne reĉi: standardi u sestrinstvu, standardi zdravstvene nege, dokumentacija.
Standardi su pravila ili definicije koje predstavljaju bazu za sprovoĎenje kvalitetne zdravstvene nege
(ANA, 2004.). Oni deluju kao smernice ili ciljevi prema kojima se odreĎuje da li sestrinske aktivnosti
dostiţu prethodno odreĎen nivo kvaliteta.
Ciljevi rada:
UnapreĎenje i sticanje znanja za primenu standardizovane dokumentacije zdravstvene nege.
UnapreĎenje provere kvaliteta stručne prakse.
UnapreĎenje sestrinskih istraţivanja na osnovu prakse zasnovane na dokazima – evidenciji.
Standardi u sestrinskoj profesiji pojavljuju se početkom šezdesetih godina XX veka. Američka
sestrinska asocijacija (American Nurses Asotiation - ANA) je izdala prve pisane standarde
1973.godine.
Za sestrinsku profesiju znaĉajne su tri grupe standarda:
1.Standardi zdravstvene nege (utvrĎivanje potreba bolesnika, planiranje i realizacija nege i
evaluacija pruţene nege).
2.Standardi profesionalnog delovanja (standard kvaliteta prakse, kvaliteta edukacije,
organizacije i voĎenje sluţbe zdravstvene nege, standard istraţivanja i etike, kao i standard
evaluacije izvoĎenja veština i korišćenje resursa za zdravstvenu negu).
3.Standardi vodiĉa, kliniĉkih puteva, protokola, procedura za specifično polje rada
medicinskih sestara.
Predmet ovog rada su Standardi zdravstvene nege i njihovo dokumentovanje. Set
dokumenata koji prati sve faze procesa negovanja čini dokumentaciju zdravstvene nege. Za
dokumentovanje se koriste standardizovana terminologija koja se odnosi na svaku fazu procesa
negovanja.Dokumentacija zdravstvene nege obuhvata sledeće termine: dijagnoze nege, sestrinske
intervencije, ishodi zdravstvene nege. Ova terminologija daje mogućnost za profesionalnu
komunikaciju meĎu sestrama na nacionalnom i internacionalnom nivou.
U sadašnjoj sestrinskoj praksi, na našim prostorima, mogu se opservirati različiti modeli
dokumentovanja zdravstvene nege. Dokumentacija zdravstvene nege nema pravnu regulativu,
bez obzira što je jedan od pokazatelja kvaliteta zdravstvene zaštite – broj bolesnika voĎen po
procesu zdravstvene nege (kao osnovnom standardu zdravstvene nege).
U radu će biti prikazani rezultati istraţivanja koji se odnose na prepreke (probleme u praksi) za
voĎenje dokumentacije zdravstvene nege.
Zakljuĉak
Medicinske sestre su odgovorne za stručni rad i profesionalno delovanje. Standardi su preduslov,
za kvalitetnu, etičnu i bezbednu zdravstvenu negu, baziranu na stručnim kompetencijama.
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
19
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
ZAKONSKA REGULATIVA ZA DOKUMENTOVANJE ZDRAVSTVENE NEGE U REPUBLICI
RBIJI - Olivera Đurović, Specijalna bolnica ”Sveti Sava”
Dokumentacija u sistemu zdravstvene zaštite igra jednu od ključnih uloga i delom je regulisana
Zakonom o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva. Dakle u praksi
postoji dokumentacija koja se obavezno vodi prema zakonu, ali i dokumentacija koju su
zdravstvene ustanove oformile radi svojih evidencija. U sestrinstvu vaţi pravilo da sve što je
uraĎeno ako nije zapisano kao da nije ni uraĎeno .
Značaj medicinske dokumentacije koliko je opisan u arhivima i izveštajima, moţda je više
prikazan u svim naučnim istraţivanjima. Dakle medicinska dokumentacija je osnov svakog
istraţivanja. Izveštavanje zdravstvenih ustanova se upravo zasniva na medicinskoj dokumentaciji
i ona predstavlja sudsko-medicinski dokument .
Cilj predavanja je kritički osvrt na prednosti i nedostatke postojeće medicinske dokumentacije i
moguća rešenja za regulisanje dokumentacije zdravstvene nege zakonskim aktima, koja bi
umnogome doprinela unapreĎenju izveštavanja i kvalitetu negovanja pacijenata, a samim tim i
većoj bezbednosti pacijenata u sistemu zdravstvene zaštite.
Izrazi medicinska i zdravstvena dokumentacija se u praksi često poistovećuju. Iako imaju velike
sličnosti suštinski se razlikuju. Medicinska dokumentacija je prema definiciji dokument koji
sadrţi sve nalaze dobijene prilikom procene stanja pacijenta, kao i laboratorijsih i dijagnostičkih
pregleda. Medicinska dokumentacija hronološki vodi evidenciju o pacijentu od roĎenja pa do
kraja ţivota, o njegovim posetama lekaru bilo za preventivne ili kurativne preglede. Ova
dokumentacija čini skup dokumenata koji su od sudsko-medicinskog značaja i zato mora biti
dobro popunjena i evidentirana ali i dostupna. Za razliku od medicinske dokumentacije,
zdravstvena dokumentacija je izvorni ili reproduktivni dokument, primljen u rad ili stvoren u
radu u zdravstvenim ustanovama, ili privatnoj praksi. Obe vrste dokumentacije mogu da se vode
u pisanoj ili elektronskoj formi .
U obe definicije se spominju dokumenti, koji se definišu kao svaki zapis bez obzira na njegov
oblik. Mogu biti u obliku štampe, slike, šeme, crteţa, radnog materijala, kao zvučni, magnetni,
elektronski, optički ili video snimci.
Zakon je najviši pravni akt, posle ustava, a svi ostali prani akti u drţavi moraju biti u skladu sa
zakonom. Ovi pravni akti imaju manju pravnu snagu u odnosu na zakon. Zakon donosi norme
koje zdravstvena ustanova mora poštovati, u ovom slučaju donosi normative za dokumentaciju i
evidencije . Normativi se odnose na vrstu i sadrţinu zdravstvene dokumentacije i evidencije, daju
načine voĎenja, regulišu kopetencije osoblja i lica koja su ovlašćena za voĎenje dokumentacije i
upisivanje podataka. Regulisan je i način zaštite podataka i podaci o pacijentu koji se mogu
obraĎivati, kao i način čuvanja dokumentaije. Sve napred navedeno je osnov za funkcionisanje
integrisanog zdravstvenog informacionog sistema.
Uloga medicinske dokumentacije je mnogo šira od razmišljanja o dokumentaciji kada se govori
o njoj na prvi pogled i koja se većinom shvata kao birokratski nametnut teret. Svi nivoi
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
20
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
zdravstvene zaštite od primarnog preko sekundarnog i tercijarnog, duţni su da vode medicinsku
dokumentaciji i evidencije, bez obzira na to da li su ustanove u privatnoj ili drţavnoj svojini.
Osim zdravstvenih ustanova i prosvetne ustanove koje se bave stručnim obrazovanjem i
usavršavanjem poseduju dokumentaciju i evidencije po kojima izveštavaju .
Prema članu 12 Zakona o voĎenju zdravstvene dokumentacije i evidencija, medicinska
dokumentacija se deli na osnovnu i pomoćnu medicinsku dokumentaciju. Osnovnma medicinska
dokumentacija predstavlja sudsko-medicinski document .
U osnovnu medicinsku dokumentaciju se ubrajaju:
1) Zdravstveni karton: vodi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, moţe se voditi i u sekundarnoj i
tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti. .
2) Stomatološki karton: vodi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u stomatološkim ustanovama.
3) Кarton obavezne imunizacije: nalazi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
4) Protokol: vodi se u zdravstvenim ustanovama kada se pacijentu ne otvara zdravstveni karton i
koristi za: prolazne pacijente, za intervencije, za specijalističko-konsultativne sluţbe, za
dijagnostičke sluţbe, u stacionarnoj ustanovi prilikom prijema pacijenta na lečenje, za operisane
pacijente, za obavljanje zdravstveno-vaspitnog rada, za transfuziološku delatnost, za roĎene, za
umrle, za registrovanje neţeljenih reakcija na lek, za obdukciju i sl. Protokoli su sastavni deo
delokruga rada medicinskih sestara i one su i odgovorne za voĎenje protokola. Svaki protokol
sadrţi i dijagnozu i potpis ovlašćenog lekara tako da se i to mora poštovati. Naţalost u praksi
lekar često i ne pogleda šta potpisuje u protokolu već to predstavlja samo formalnost potpisa i
faksimila.
5) Istorija bolničkog lečenja i zbrinjavanja: sadrţi podatke o pacijentu: prezime i ime, ime
jednog roditelja ili staratelja, datum roĎenja, bračno stanje, mesto prebivališta, telefon, adresa,
jedinstven matični broj graĎana, podaci o osiguranju, lični broj osiguranika (LBO), lična
anamneza, sadašnja bolest, porodična anamneza, podaci o navikama, objektivni nalaz na prijemu.
Dalja dokumentacja istorije bolesti se dopunjuje zavisno od pretraga i pregleda. Obavezan
document istorije je i pristanak pacijenta na lečenje i tretman. Istoriju bolesti otvaraju medicinske
sestre i unose osnovne podatke o pacijentu, lekar dalje vodi istoriju bolesti do kraja
hospitalizacije, da bi na kraju prilikom izdavanja otpusne liste ponovo medicinska sestra na
fakturi obavila kompletan obračun troškova zdravstvene zaštite i zatvorila istoriju bolesti. Dalja
faktura ide ka fakturnoj sluţbi koja elektronskim putem prosleĎuje fakturu ka fondu zdravtvenog
osiguranja.
6) Matična knjiga lica smeštenih u stacionarnu zdravstvenu ustanovu: Svako stacionarno
odeljenje poseduje ovu knjigu i vode je medicinske sestre.
7) Temperaturno-terapijsko-dijetetska lista: Vodi se u svakoj stacionarnoj ustanovi za svakog
pacijenta. Odgovornost o tačnosti podataka snose lekar i medicinske sestre. Dokument nije
obezbeĎen potpisom zdravstvenog radnika koji je uneo podatke. U zaglavlju stoji samo ime
ordinirajućeg lekara koji nije odgovoran za sve podatke iz ove liste.
8) List anestezije: vodi se za pacijente kojima se ordinira anestezija.
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
21
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
9) Otpusna lista sa epikrizom: document je koju sačinjava lekar na otpustu pacijenta;
10) List za novoroĎenče;
11) Кnjiga evidencije: zavisno od potreba sluţbe. U većini ustanova se vodi knjiga evidencije
narkotika, neţeljenih dogaĎaja, intrahospitalnih infekcija, kontrole sterilizacije, primena mera
sputavanja, lista čekanja, zlostavljanja i dr.
Pomoćna sredstva za voĎenje evidencije su sledeća:
1) Registar kartoteke: za primarnu zdravstvenu zaštitu;
2) Dnevna evidencija o posetama i radu: za vanbolničke pacijente;
3) Tekuća evidencija o utvrĎenim oboljenjima i stanjima;
4) Dnevna evidencija o kretanju pacijenata u bolnici – stacionaru.
5) Evidencija zakazivanja pregleda dijagnostičkih procedura i drugih medicinskih mera i
postupaka.
Pored ove medicinske dokumentacije koja je obavezna medicinske sestre vode dokumentaciju
procesa zdravstvene nege koja se u zakonu ne prepoznaje, a pokazatelj je kvaliteta rada ustanove
i odnosi se na broj pacijenata koji se prate po procesu zdravstvene nege. Interesantno bi bilo da
se objasni kako nešto što nije obavezno treba da se prikazuje ili kako nešto prikazati kada se ne
vodi. TakoĎe i sestrinsko otpusno pismo je jedan od pokazatelja kvaliteta rada u ustanovi, a nije
sadrţan u zakonu.
Pravilnicima se razraĎuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade. Primeri pravilnika koji se
donose za medicinsku dokumentaciju su sledeći: Pravilnici o INO osiguranju; Pravilnici o
zdravstvenim ispravama; Pravilnici o uključivanju u obavezno zdravsteno osiguranje; Pravilnici o
lekovima; Pravilnici o kontroli; Pravilnici o listi čekanja; Pravilnici o zaštiti prava osiguranika;
Pravilnik o produţenoj rehabilitaciji; Pravilnik koji donosi Ministarsvo zdravlja: Zdravstveni
informacioni sistemi (integrisani zdravstveni sistem, o zapisniku savetnika za prava pacijenata, o
sluţbenoj legitimaciji), Zaštita stanovništva (zabrana pušenja, imunizacija, način zaţtite
lekovima), Pravilnik o pokazateljima kvaliteta rada, Transplantacija (obrasci, saglasnosti,
donatorske kartice, informisanost), Transfuziološka delatnost (dokumentacija, označavanje,
davaoci krvi, kadar, oprema, prostor, standardi, čuvanje, upoteba, distribucija, evidencija,
donori). Pravilnicima je bliţe odreĎeno voĎenje pojedinih evidencija i mišljenja sam da bez njih
ne bi bilo ni bezbedne zdravstvene zaštite. Zamislite samo jednu proceduru transfuzije krvi, šta bi
se dogodilo da ne postoji pravilnik i Zakon o transfuziološkoj delatnosti.
Ono što još zaboravljaju kolege jeste prevashodno bitno. To je zaštita nas samih pred zakonom. U
tome i jeste prevelika benefit dokumentacije zdravstvene nege i one pravila da medicinska sestra
sve što nije zapisala nije ni uradila. Svedoci smo da je dokumentacja koja je odlično voĎena uvek
našla zaštitu medicinskih sestara kod neosnovanih tuţbi porodica pacijenata.
Medicinske sestre vode zdrasvtvenu dokumentaciju dvojako: u pisanoj i u elektronskoj formi. U
elektronskoj formi medicinska dokumentacija je potkrepljena sa medicinskim informacionim
sistemom. Ovim sistemom se vodi celokupna istorija bolesti za pacijenta, otpusna lista, sestrinsko
otpusno pismo, uputno pismo patronaţnoj sluţbi, prelazna lista, pristanak na proceduru.
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
22
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Dokumentacija zdravstvene nege se ne vodi informacionim sistemom, mada su postojali pokušaji
kolega koji nisu zaţiveli u praksi.
Prema Zakonu o zdravstvenoj dokumentaciji, zdravstvena ustanova je duţna da čuva medicinsku
dokumenatciju i u elektronskoj i u papirnoj formi. Zanimljivo je da zdravstveni karton i istorija
bolesti se čuvaju 10 godina nakon smtri pacijenta ili 90 godina nakon otvaranja, odnosno 40
godina po prestanku izloţenosti azbestu, kancerogenim ili mutagenim materijama, biološkim
agensima ili hemijskim sredstvima. Matična knjiga, registri i stomatološki karton se čuvaju
trajno. Ostala osnovna dokumentacija se čuva još 15 godina nakon poslednjeg upisa podataka.
Tekuća i dnevna evidencija se čuvaju godinu dana, a zbirni i individualni izveštaji dve godine.
Podaci koji se vode u elektronskom obliku treba da se čuvaju trajno. Prema Zakonu ukoliko
zdravstvena ustanova prestane sa radom , medicinsku dokumentaciju treba da preda arhivu na
čuvanje.
Svaka ustanova treba da obezbedi poverljivost podataka i da utvrdi sistem prioriteta za upotrebu
podataka u toku obavljanja svoje profesionalne delatnosti. Zakonom su predviĎene i kaznene
mere ukoliko se medicinska dokumentacija ne vodi prema propisima i ukoliko se ne izveštava
prema utvrĎenim zakonskim aktima.
Iz dosadašnjeg pregleda literature i zapaţanja iz prakse moţe se zaključiti da medicinska
dokumentacija ima ogroman značaj u sistemu zdravstvene zaštite. Ni jedna zdravstvena ustanova
niti bilo koja privatna praksa se ne mogu zamisliti bez medicinske dokumentacije. Subjekti koji
su učesnici zdravstvenog sistema bilo u ulozi pruţaoca zdrasvtvenih usluga ili primaoca
zdravstvenih usluga moraju poznavati propise o medicinskoj dokumentaciji i postupati prema
njima.
Zakon je regulisao brojne stavke o medicinskoj dokumenatciji, ali postoje i dalje izvesne
nejasnoće. Iz ovih nejasnoća proističe potreba da se zakonom uredi medicinska dokumentacija iz
oblasti zdravstvene nege. Poruka za profesionalce u sistemu zdravstvene zaštite je da ne beţe od
administracije jer jedino je vidljiv posao koji je evidentiran i jedino dokumentovani postupci su
validni sudsko-medicinski dokazi.
LITERATURA
1. Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama. Sl. Glasnik 123. 2014. 2. Ustav Republike Srbije. Dostupno na: http://www.documents/ustav_republike_srbije_latsllistbeograd.rs.pdf 3. Zakoni u zdravstvenoj zaštiti. Dostupno na:
http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zdravstvenoj_zastiti.html
4. Health System Performance Comparison An agenda for policy, information and research. Dostupno na: http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0009/244836/Health-System-Performance-Comparison.pdf
5. Tijanić M, Rudić R, Đuranović D, Milović Lj. i saradnici. Zdravstvena nega i savremeno sestrinstvo. Naučna KMD. Beograd. 2008.
6. Zakoni i instrukcije za njihovu primenu. Dostupno na: http://www.zdravlje.gov.rs/showpage.php?id=136 7. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Sl.Glasnik RS. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010, 99/2010, 57/2011,
119/2012, 45/2013 - dr. zakon, 93/2014.
8. Republički fond za zdravstveno osiguranje. Uredbe. Dostupno na: https://www.rfzo.rs/index.php/uredbe.
http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zdravstvenoj_zastiti.htmlhttp://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0009/244836/Health-System-Performance-Comparison.pdfhttp://www.zdravlje.gov.rs/showpage.php?id=136https://www.rfzo.rs/index.php/uredbe
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
23
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
STANDARDIZACIJA, PRIMJENA I MONITORING DOKUMENTIRANJA ZDRAVSTVENE
NJEGE U FBIH - Hadţan Konjo1, Amer Ovĉina
2,1, Ernela Eminović
2,1 1Univerzitet u Sarajevu,
Fakultet zdravstvenih studija 2Kliniĉki centar Univerziteta u Sarajevu
Uporedo sa razvojem medicine, kontinuirano se razvijala i zdravstvena njega, zasnovana na
naučnim dokazima, dokazima iz sestrinske prakse i različitim potrebama i zahtjevima populacije.
Proces zdravstvene njege predstavlja sistematičan i planski orijentirani pristup na klijenta sa
ciljem detekcije problema, iznalaţenja najboljeg modela tretmana, te kontinuiranog praćenja
ishoda. U okviru procesa zdravstvene njege medicinske sestre –tehničari obavezne su da
evidentiraju sve provedene intervencije, a sve u svrhu sistemskog praćenja stanja, planiranja i
vrednovanja kvaliteta zdravstvene njege. Dokumentiranje procesa zdravstvene njege je
regulisano Zakonom o evidencijama u zdravstvu FBiH. Dokumentacija zdravstvene njege sadrţi
sveobuhvatne podatke o procjeni pacijenta, zapaţanjima pri prijemu pacijenta, ţeljama pacijenta,
planu i realizaciji zdravstvene njege, sestrinskim zapaţanjima tokom hospitalizacije, apliciranoj
terapiji i datim uputama i izvršenim edukacijama pacijenta. Ona ima višestruki značaj u
cjelokupnom tretmanu pacijenta, osim za planiranje zdravstvene njege, značajna je i za ljekare u
procesu planiranja i izvoĎenja terapijskih i dijagnostičkih intervencija. Preduslov za
dokumentiranje zdravstvene njege je uspostavljanje standarda u zdravstvenoj njezi i definisanje
svrhe dokumentiranja.
U našoj zemlji uspostavljen je Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta i akreditaciji u zdravstvu,
kojim se nalaţe svim zdravstvenim ustanovama uspostavljanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih
usluga. U okviru toga kreirani su akreditacijski standardi kojima je obuhvaćen značaj
standardizacije, primjene i monitoriranja procesa zdravstvene njege. U radu će biti prikazana
iskustva o uspostavi, značaju i nadzoru nad primjenom dokumentacije zdravstvene njege u
zdravstvenim ustanovama u FBiH.
Kljuĉne rijeĉi: dokumentacija, zdravstvena njega, sestrinstvo, evidencije, monitoring.
VAŢNOST SESTRINSKE DOKUMENTACIJE KAO SASTAVNOG DELA MEDICINSKE
DOKUMENTACIJE – dr. Nenad ĐorĊević, OB „Sveti Luka“ Smederevo
Sestrinska dokumentacija je proces kompletnog evidentiranja o toku i zbrinjavanja
pacijenta Vaţan je alat za komunikaciju izmeĎu članova kompletnog zdravstvenog tima
uključenog u lečenje i negu pacijenta. Sestrinska dokumentacija obuhvata niz dokumenata-
obrazaca u koje medicinske sestre beleţe podatke vezane za pacijente koje zbrinjavaju. Tačna i
detaljna dokumentacija pokazuje obim i kvalitet nege koju medicinska sestra pruţa, ishode nege i
lečenja, a isto tako i obim zdravstveno-vaspitnog rada koji medicinske sestre primenjuju tokom
komunikacije sa pacijentom i njegovom porodicom. Ovako temeljno i tačno pripremljena
dokumentacija smanjuje mogućnost za greške i pogrešno komuniciranje meĎu članovima tima
koji se brinu za lečenje i negu bolesnika.
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
24
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Medicinske sestre su uključene u mnoge ako ne i u sve aktivnosti u bolnici od prijema
pacijenta do otpusta. Rad medicinskih sestara omogućava kontinuiranu negu pacijenta tokom
svih 24 sata koji je podeljen u nekoliko smena (1).
Briga medicinske setsre o pacijentu uključuje obavljanje procene stanja pacijenta pri
prijemu i tokom hospitalizacije, sestrinsku dijagnozu, izradu planova intervencija, sprovoĎenje
nege i ponovno procenjivanje za procenu potrebe modifikacije ili prestanka nege (2).
Sestrinske intervencije uključuju planiranje i edukaciju vezanu za kontinuirano
nadgledanje opšteg stanja pacijenta, pruţanje emocionalne podrške, obavljanje opšte i oralne
higijene, bilans tečnosti, asistiranje tokom kolaborativnih intervencija, obezbeĎivanje ishrane (3).
Osnovna tendencija pruţanja zdravstvene nege mora aktivno da uključi pacijenta.
Medicinska sestra treba s poštovanjem da komunicira sa pacijentom i informiše ga o potrebi za
preduzimanjem različitih intervencija, uz sveobuhvatno i kontinuirano analiziranje njegovog
fizičkog i emocionalnog stanja (4).
Njena obaveza je da koristi različite strategije i veštine uspostavljanja dobrog odnosa sa
pacijentom razvijaući svoju sposobnost da razume stanje pacijenta i na taj način ga motiviše da
aktivno učestvuje u svakoj sestrinskoj aktivnosti (5).
Sestrinska dokumentacija, kao sastavni deo kompletne medicinske dokumentacije, je
dragocena metoda za dokazivanje da je medicinska sestra primenjivala stečeno znanje, veštine i
odlučivanje u skladu sa profesionalnim sestrinskim standardima. Ona osigurava celovite podatke
o pacijentovih potreba, ciljevima zdravstvene nege, intervencijama, postignutom napretku i
rezultatima nege. Sadrţi hronološki pregled zdravstvene nege i postignutih rezultata. Olakšava
komunikaciju unutar tima. Sluţi u obrazovne svrhe medicinskih sestara-pripravnika i
novoprimljenih sestara. Pruţa pouzdane podatke za medicinsko-pravne analize. Podaci iz
sestrinske dokumentacije koriste se za izveštaje prema poslodavcu, nadleţnom Ministarstvu i
koriste se za planiranje potreba medicinskih sestara u narednom periodu. Kao sastavni deo
dokumentaciji o zbrinjavanju i lečenju moţe posluţiti kao dokaz na sudu o pruţanju nege
pacijentu. Agencija za akreditaciju koristi sestrinsku dokumentaciju za procenu kvaliteta nege
koju pacijent dobija. Osiguravajuće kompanije takoĎe su korisnik sestrinske dokumentacije gde
procenjuju koliki je zaista trošak nege koju su sestre sprovele tokom lečenja bolesnika.
Dokumentacija sestara moţe se koristiti za istraţivanja kao i za programe unapreĎenja kvaliteta
sestrinskog rada. Jednom rečju postojanje sestrinske dokumentacije povećava profesionalnu
odgovornost, predstavlja pravnu zaštitu za medicinske sestre pa i za ceo tim, podstiče korišćenje
standard i procedura sestrinske prakse, obrazlaţe troškove u radu medicinskih sestara itd.
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
25
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Jedan od mnogobrojnih zadataka koje medicinska sestra mora ispuniti tokom svog rada je
kompletiranje dokumentacije o nezi pacijenta. Mnoge medicinske sestre, naţalost, kompletiranje
ove dokumentacije smatraju kao novu nametnutu obavezu u sklopu rastuće kontrole zbrinjavanja
pacijenata. Pored ovog problema svedoci smo povećanja obaveza koje medicinskim sestrama
nameće i aktivnosti koje nemaju direktnog uticaja na negu bolesnika, čime se sa jedne strane
smanjuje vreme direktne komunikacije medicinskih sestara sa pacijentom, a samim tim i vreme
koje joj je na raspolaganju da kompletira sestrinsku dokumentaciju.
Danas nam je na raspolaganju sačinjavanje medicinske dokumentacije od tradicionalnog
pisanja rukom do kompleksnih informacionih sistema ali nikada se ne smeju zaboraviti nastojanja
da ta dokumentacija mora biti pouzdana, odgovorna i precizna.
Ključni kvalitet sestrinske dokumentacije je objektivnost. Subjektivno mišljenje
nepoţeljno je u sestrinskoj dokumentaciji i sastavni deo dokumentacije obuhvata samo one
podatke koje je medicinska sestra čula, videla ili osetila čime se izbegava pristrasnost i
subjektivnost. Pacijent sam ima parvo da odluči o sprovoĎenju svih postupaka koje sprovodi
medicinska sestra i drugi članovitima ali je jako bitno u dokumentaciji evidentirati odbijanje
pacijenta za sve postupke koje sprovodi medicinska sestra kao i razloge odbijanja. Nekada
pacijent ne ţeli da potpiše da odbija procedure te tada treba imati i potpis svedoka koji je
prisustvovao odbijanju. Pacijent u svakom trenutku ima pravo da promeni mišljenje. Zato je
potrebno evidentirati svaku promenu njegove odluke, pa čak i ako ne promeni odluku potrebno je
više puta zahtevati od njega da potpiše odbijanje predloţenog postupka.
Još jedan element je od značaja za kvalitet sestrinske dokumentacije. Vreme je sve u svetu
sestrinstva. Stavljanje vremena kao prioriteta medicinskim sestrama daje mogućnost da mogu da
kontrolišu šta se moţe dogoditi. Ovo zahtvea da medicinska sestra dokumentuje postupak odmah
nakon što ga je obavila. Naţalost ovo je često teško sprovesti naročito ako je veći broj pacijenata,
ali treba insistirati da što više podataka beleţiti odmah nakon obavljene procedure.
Ţelja nekih medicinskih sestara je da sve evidentiraju, meĎutim treba izbegavati opširne
zapise koji se ponavljaju. Vrednost kvalitetno vodjene dokumentacije je u preciznosti. Kratka
dokumentacija omogućava sledećoj medicinskoj sestri da brzo shvati šta je uraĎeno pre nje i da
to shvati u razumno kratkom vremenu. Podaci koji se evidentiraju moraju biti jasno, saţeto I
nedvosmisleno napisani. Zapisi moraju biti čitljivi i precizni, bazirani na činjenicama sa opisom
objektivnih podataka. Podaci se moraju upisati neposredno nakon što su prikupljeni.
Svi neţeljeni dogaĎaji i reakcije koji su se dogodili treba da budu dokumentovani. Koliko
god promovisali sigurnost naših pacijenata još uvek postoje incidenti kada pacijent razvije recimo
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
26
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
alergiju na hranu, lekove ili doĎe do pada pacijenta. Sve neţeljene dogaĎaje treba evidentirati i
postupati u skladu sa dokumentacijom ustanove o postupanju nakon nastalih neţeljenih dogaĎaja.
Obzirom da veći deo sestrinske dokumentacije još uvek nije Zakonom regulisan, većina
zdravstvenih ustanova ima svoju internu dokumentaciju. U OB ”Sveti Luka” u Smederevu koristi
se:
-obrazac za sestrinsku anamnezu,
-saţetak praćenja stanja pacijenta tokom hospitalizacije,
-saţetak trajnog praćenja postupaka,
-skale i obrasci procene stanja pacijenta,
-plan zdravstvene nege,
-terapijska sveska,
-primopredaja sluţbe - sestrinska opaţanja,
-izveštaji o neţeljenim dogaĎajima,
-sestrinsko otpusno pismo i
-pismo patronaţnoj sluţbi ili kućnom lečenju.
Precizna sestrinska dokumentacija odraţava kvalitet zdravstvene nege i pokazuje veliki
doprinos medicinskih sestara u zdravstvenom timu. Sestrinska dokumentacija opisuje kontinuitet
u zdravstvenoj nezi pacijenata od inicijalne procene stanja pacijenta, evidentiranje promena
stanja, evidentiranje sestrinskih dijagnoza, primenjenih intervencija kao i ishod zdravstvene nege.
Praćenjem i evidentiranjem svih navedenih parametara obezbeĎuje se visokokvalitetna
zdravstvena nega naših pacijenata. Cilj voĎenja sestrinske dokumentacije je pre svega da se
osigura stručnost, kontinuitet, racionalnost i kvalitet zdravstvene nege uz poštovanje pacijenta
kao osobe i pomaganje u aktivnostima koje doprinose očuvanju i unapreĎenju zdravla ili
oporavku od bolesti.
LITERATURA
1, Needleman J, Hassmiller S. The role of nurses in improving hospital quality and effiesncy: real world result.
Health Aff. 2009;4(4)
2. Moon M, Moorhead S. Relationship of nursing diagnoses, nursing outcomes, and nursing interventions for
patient care in intensive care units [Internet]. University of Lowa; 2011.
3. Blackman I, Henderson J, Willis E, Hamilton P, Toffoli L, Verrall C, Abery E, Harvey C. Factors influencing
why nursing care is missed. J Clin Nurs. 2014;1–10.
4. Kitson A, Marshall A, Bassett K, Zeitz K. What are the core elements of patient-centredcare ? A narrative
review and synthesis of the. J. Adv. Nurs., no. May, pp. 3–15, 2012.
5. Larsson IE, Sahlsten MJM, Segesten K, Plos KAE. “Patients ‟ Perceptions of Nurses ‟ behaviour that influence
patient participation in nursing care : a critical incident study,” Nurs. Res. Pract., vol. 2011, 2011.
MINIMALNI SKUP PODATAKA ZA DOKUMENTOVANJE ZDRAVSTVENE NEGE
BOLESNIKA - Dragica Stojanović, Zvonko Dimoski, Visoka zdravstvena škola strukovnoh
studija u Beogradu
Pruţajući zdravstvenu negu, medicinske sestre su u kontinuiranom kontaktu sa
bolesnikom i zbog toga su najveći izvor podataka, što zahteva da o tome vode dokumentaciju
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
27
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
kako bi obezbedile da svi članovi tima budu obavešteni o promenama u njegovom zdravstvenom
stanju.
Stručna literatura navodi vaţnost dokumentacije zdravstvene nege i posebno naglašava da
oomogućava komunikaciju i saradnju u timu, olakšava donošenje odluka o brizi i bezbednosti
bolesnika, zahteva primenu standarda prakse i sluţi kao pravni dokument kada mogu biti
dovedeni u pitanje proces negovanja i ishod inege.1
Cil j rada je da se ukaţe na vaţnost primene minimalnog seta podataka o zdravstvenoj
nezi -NursingHomeMinimumDataSet (NMDS) koji uključuje sveobuhvatnu i standardizovanu
procenu funkcionalnih sposobnosti i zdravstvenih potreba bolesnika, planiranje i realizaciju
sestrinskih intervencija, kao i procenu rezultata pruţene nege.
Ključne reči: dokumentcija zdravstvene nege, minimali set podataka o zdravstvenoj nezi
U R.Srbiji je akreditacija zdravstvenih ustanova svakodnevni posao. To je proces ocenjivanja
kvaliteta rada zdravstvene ustanove na osnovu primene utvrĎenih standarda u odreĎenoj oblasti
zdravstvene zaštite , odnosno grani medicine.2
Akreditacioni standardi za zdravstvenu negu (zn) uglavnom se odnose na standarde procedura i
postupaka. Izostaje standard dokumentacije sestrinskog procesa rada sa bolesnikom, odnosno –
utvrĊivanje potreba za negom, planiranje i realizacija nege, kao i merenjekvaliteta nege. Bez
obzira, što Svetska zdravstvena organizacija ističe da skoro 70% zdravstvenih usluga u svakom
zdravstvenom sistemu obavljaju sestre, neprimenjivanje „osnovnih podataka “u
dokumentovanju zdravstvene nege doprinosi da sestrinski rad bude nevidljiv. PoreĎenje
podataka o zdravstvenoj nezi na nacionalnom nivou i šire nije moguć, pa ostaje otvoreno pitanje
merenja kvaliteta zn.
“Ako ne možete imenovati bolničku negu, ne možete je ni: primenjivati, kontrolisati,
podučavati, istraživati, finansirati ili uvrstiti u zvaničnu politiku“ (N.Lang)3
Medicinske sestre često nemogu da imenuju ono što rade - probleme bolesnika koje
tretiraju kao ni ishode sestrinskih intervencija (Clark 1999).4
Nisu u mogućnosti da učine
očiglednim ono što je (Benner 1984) 5nazvala „znanje ugnjeţdeno u bolničku praksu“
Nedostatak podataka o količini i sloţenosti sestrinskih usluga i njihov doprinos u zdravstvenim
ishodima bolesnika ima direktan uticaj na gubitak specifičnih, osnovnih aspekata nege, kao
naučne discipline. Rad sestara je postao nevidljiv i potcenjen jer se onjemu otvoreno ne govori,
slabo se razume (Clark 1999),4i njihovo osnovno znanje nije priznato kao sestrinski stručni
kapital. Nevidljivost sestrinstva u našem zdravstvenom sistemu povezana je sa nedostatkom
terminologije zdravstvenene nege koja bi ukazala na sloţenost sestrinske prakse i intelektualne
procese na kojima se temelji (ClarkiLang, 1992).6
Izostavljanje terminologija zdravstvene nege usvakodnevnoj praksi dokumentovanja
nege, dovodi do nejasnoća u evidenciji i narativnog opisa, koji je često deficitaran za planiranje i
realizaciju nege. Dokumentacija zdravstvenenege je zato na listi prioriteta u sprovoĊenju
kvalitetne nege. Opisivanje elemenata nege je prvi, najvaţniji korak u razvoju zn kao naučne
discipline (Clarkidr. 2000).7
Upotreba standardizovane terminologije za dokumentovanje je od
vitalnog značaja, kako za sestrinsku profesiju tako i za direktnu negu koja se pruţa bolesniku.
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
28
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Dokumentacija zdravstvene nege je evidencija planirane i pruţenene nege korisniku od
strane kompetentne medicinske sestre, koja sadrţii nformacije svih faza procesa nege.
Standardizovana dzn ima vitalnu ulogu u pruţanju kvalitetnih usluga nege jer omogućava
komunikaciju izmeĎu različitih članova tima i odrţava kontinuitet nege i bezbednosti bolesnika.
Terminologija zdravstvene nege - Keenan, G. (1999)8 daje jasnu definiciju
standardizovanog jezika za zdravstvenu negu. „To je zajedniĉki jezik, lako razumljiv od strane
svih medicinskih sestara koji sluţi za opisivanje procesa nege ". Asocijacija medicinskih sestara
periodičnu za evidenciju Associatio nof Perioperative Registered Nurses (AORN)9
je proširila
ovu definiciju objašnjavajući da standardizovani jezik „medicinskim sestrama pruţa uobičajena
sredstva komunikacije“. Obe definicije šalju poruku da bi medicinske sestre trebalo da se
dogovore oko zajedničke terminologije koja će opisati procene, intervencije i rezultate koji se
odnose na dokumentaciju nege. Na ovaj način će medicinske sestre iz različitih odeljenja,
bolnica, geografskih područja ili zemalja biti u mogućnosti da koriste opšteprihvaćenu
terminologiju za identifikovanje konkretnog problema ili intervencije a koje utiču na očekivane
ishode. Standardizacija jezika omogućava razvijanje taksonomije sa opšte prihvaćenim
definicijama pojmova i omogućava da se koristi sistem elektronske dokumentacije.
Prednost iprimene standardizovane terminologije za dokumentovanje zdravstvene nege su:
UnapreĎuje komunikaciju medicinskih sestara i drugih pruţaoca zdravstvenih usluga Utiče na većuvidljivos tsestrinskih intervencija; UnapreĎuje kvalitet zdravstvene nege kroz analizu ishoda nege; Usmerava pruţaoce nege na primenu osnovnih standarda sestrinske prakse; Omogućava procenu kompetencija medicinske sestre; Utiče na kvalitet obrazovanja, istraţivanja i donošenje odluka vezanih za sestrinstvo;
Kljuĉna prednost korišćenja standardizovane terminologije je jasna i efikasna komunikacija sa
drugim medicinskim sestrama, zdravstvenim radnicima i administracijom ustanova u kojima
medicinske sestre rade. Da bi komunicirale o zdravstvenoj nezi, medicinskim sestrama
nedostajala je standardizovana terminologija sve do osnivanja Severnoameričke asocijacije za
sestrinske dijagnoze (NANDA) 1973. Od tada je uraĎeno više klasifikacija, sa ciljem da se
usaglasi terminolološka komunikacija:
Minimalni skup podataka o zdravstvenojnezi - (Nursing Minimum Data Set) je sistem koji
omogućava standardizovano prikupljanje osnovnih podataka za negu. Prikupljeni podaci treba da
pruţe taĉan opis procesa nege koji je primenjen prilikom pruţanja zdravstvene nege.
Minimalni set podataka je definisan kao minimalni skup informacija sa unifornim definicijama
i kategorijama koje se odnose na specifične dimenzije nege.10
Sistem zadovoljava potrebu za
informisanje svih učesnika koji se bave negom i lečenjem bolesnika, kao i celokupnom
zdravstvenom sistemu i čitavom društvu, posebno profesionalcima u istraţivanju.
NMDS predstavlja prvi pokušaj da se standardizuje prikupljanje osnovnih podataka o
zdravstvenoj nezi. Ovi minimalni, osnovni podaci, koje redovno koristi većina medicinskih
sestara pri pruţanju nege u zdravstvenim ustanovama mogu pruţiti tačan opis sestrinskih
dijagnoza (problema bolesnika koje sestre rešavaju nezavisnim intervencijama) kao i korišćenih
sredstava za negu.
http://ojin.nursingworld.org/MainMenuCategories/ThePracticeofProfessionalNursing/Health-IT/StandardizedNursingLanguage.html#APRNhttps://en.wikipedia.org/wiki/Nursing_processhttps://en.wikipedia.org/wiki/Nursing_care
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
29
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Prikupljeni podaci omogućavaju da se standardizuje baza podataka o zdravstvenoj nezi, što će se
sestrinstvu kao profesijio mogućiti poreĎenje podataka, na nacionalnom i internacionalnom
nivou. Medicinske sestre će moći da procene i uporede usluge.
Prvi korak u prikupljanju podataka je sestrinska procena - prikupljanje podataka radi
utvrĎivanja potreba za negom. U našim uslovima, primenjuju se različiti obrasci za prikupljanje
podataka. Neophodno je da obrazac sadrţi odgovore bolesnika na mogućnost zadovoljenja 14
osnovnih ljudskih potreba (Henderson).
Slika 2 – Standardizovani obrazac za prikupljanje podataka za utvrĎivanje potreba za negom
- po Modelu V.Henderson (14 osnovnih ljudskih potreba)
Опис за сваки одговор "НЕ"
1. Дисање - нормално, без особености да не
1.1 Одсуство чујних звукова да не
1.1 Одсуство кашља да не
2. Говорна комуникација се лако успоставља да не
3. Унос хране и течности - нормалан, без особености да не
3.1 Апетит добар да не
3.2 Одсуство мучнине и повраћања да не
3.3 Телесна тежина у границама нормалне ухрањености да не
4. Елиминација - нормална, без особености да не
4.1 Контрола мокрење да не
4.2 Контрола столице да не
4.3 Одсуство знојења тела да не
5. Кретање - без туђе помоћи да не
1.4 Промена положај у постељи да не
6. Облачење и свлачење - без туђе помоћи да не
7. Лична хигијена - без туђе помоћи да не
7.1 Умивање да не
7.2 Купање да не
8. Одржавање телесне температуре у границама нормале да не
8.1 Избор адекватне одеће и постељног рубља да не
8.2 Регулација микроклиматских услова у просторији да не
9. Сан - задовољавајућег квалитета да не
10.Безбедан за себе и друге да не
10.1 Безбедан од пада да не
10.2 Безбедан од других опасности (навести којих) да не
10.3 Безбедан од угрожавања других да не
11. Рад, обављање активности самозбрињавања да не
12. Вежбе и рекреативне активности да не
13. Доношење одлука на основу религијских уверења да не
14. Изражавање жеље за учење вештина и знања у вези здравља да не
14.1 Информисан о болести
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
30
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Slika 2 – standard za prikupljanje podataka za procenu inicijalne nege
Obrazac je sačinjen 2007. godine u Zdravstvenom centru „SvetiLuka“ Smederevo, kao jedan od
seta dokumenata Dosijea korisnika zdravstvene nege. Ovaj obrazac je proširen Listom podataka
koji sluţe za procenu inicijaalne nege - TakoĎe sačinjen je vodič koji precizira primenu ovog
dokumenta.
Primena standardizovanog obrasca omogućava da se sistematično prikupe podaci o bolesniku
kako bi se sledeće faze procesa odvijale kvalitetno.
U ovom radu neće biti opisani standardi narednih faza procesa.
Naglašavamo da pored minimalnog seta podataka sačinjene su i sledeće klasifikacije:
Klasifikacije kliniĉke nege – Clinical CareClassification (CCC) System - prikazuje
dokumentaciju o brizi za bolesnika od strane medicinskih sestara i drugih zdravstvenih radnika u
bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi kao interaktivni, meĎusobno povezani i kontinuirani proces
povratnihin formacija . Ova klasifikacija prikazuje povezanos tsestrinskih dijagnoza, ishoda i
sestrinskih intervencija i akcija.
II Психофизичке и физиолошке функције организма
2.1 Свест је очувана, без особености да не
2.2 Телесна температура је нормална, без особености да не
2.3 Крвни притисак је нормалан, без особености да не
2. 4 Пулс је нормалан, без особености да не
2.5 Добро види да не
2.6 Добро чује да не
2.7 Одсуство бола да не
2.8 Одсуство крварења да не
2.9 Одсуство промена на слузници да не
2.10 Одсуство промена боје коже, квалитета ноктију, количине косе да не
2.11 Одсуство декубита да не
Датум и време Одговорна сестра
III Подаци - отпуст болесника
3.Услови за лечење у кући - задовољавајући да не
4. Способан за самозбрињавање да не
5. Послато сестринско отпусно писмо да не
Датум и време Одговорна сестра
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
31
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Klasifikacija sestrinskihi ntervencije - Nursing Interventions Classification (NIC) - opisuje
aktivnosti koje medicinske sestre obavljaju kao deo faze planiranja u procesu sestrinske
povezan sa planiranjem i dokumentovanjem plana nege.
Klasifikacija ishoda zdravstvene nege – Nursing OutcomesClassification (NOC) - sistem za
procenu efekata sestrinske nege kao sastavnog dela sestrinskog procesa.
MeĊunarodna klasifikacija sestrinske prakse – The International Classification for Nursing
Practice (ICNP) - klasifikacij koja sadrţi referentnu terminologiju za sve elemente nege,
procedure za negu i rezultatate nege koju je sačinio razvio MeĎunarodni savet za
sestrinstvo (ICN). Razvijene su i druge klasifikacije: Klasifikacija za negu u kućnim uslovim.
Zakljuĉak
Nemoguće je da medicina, sestrinstvo ili bilo koja disciplina u zdravstvenom sistemu
primeni elektronsku dokumentaciju bez standardizovanog jezika ili vokabulara za opisivanje
ključnih komponenti procesa nege. Minimalni set podataka u bilo kom vidu dokumentovanja
zdravstvene nege mora da obuhvati sestrinsku procenu (standardizovanu), probleme bolesnika,
plan i realizaciju nege i analizu ishoda nege.
Dokumentovanje na ovaj način zahteva kontinuiranu edukaciju radi sticanja
kompetentnosti za ovaj aspekt rada. Problem dokumentacije zdravstvene nege trebalo bi da se
naĎe na listi prioriteta svih asocijacija u našoj drţavi.
Литература:
1. C. Blake-Mowatt, J. Lindo, J. Bennett, Evaluationofregisterednurses' knowledgeandpracticeofdocumentationataJamaicanhospitalInternationalNursingReview, 60 (3) , 2013, pp
328 . 334
2. Pravilnikoakreditacijizdravstvenihustanova ("Sl. glasnikRS", br. 112/2009)
3. Clark, J., &Lang, N. (1992). Nursing'snextadvance: Aninternalclassificationfornursingpractice. InternationalNursingReview, 39(4), 109-111, 128
4. ClarkJ. (1999) Alanguagefornursing. NursingStandard 13 (31), 42–47
5. PatriciaBenner, FromNovicetoExpert: ExcellenceandPowerinClinicalPark, Calif. : Addison-Wesley Pub.Co., NursingDivision, (1984)
6. ClarkJ. &LangN. (1992) Nursing‟snextadvance: aninternationalclassificationfornursingpractice. InternationalNursingReview 39(4), 109–122, 128.
7. ClarkJ., Craft-RosenbergM. &Delaney C. (2000) Aninternationalmethodology todescribeclinicalnursingphenomena: ateamapproach. InternationalJournalofNursingStudies 37(6), 541– 553
8. Keenan, G. (1999). Useofstandardizednursinglanguage willmakenursingvisible. MichiganNurse, 72(2), 12-13. Kennedy, R. (2003). Thenursingshortageandtheroleoftechnology. NursingOutlook, 51(3), S33-34.
9. AssociationofPerioperativeRegisteredNurses (n.d.). Perioperativenursingdataset. RetrievedSeptember 30, 2004, from www.aorn.org/research/
10. Werley HH, LangNM: Theconsensually derivedNursingMinimumDataSet: Elementsanddefinitions. In: Werley HH, LangNM (eds): IdentificationoftheNursingMinimumDataSet. New York: SpringerPublishing,
1988; 402-411
https://en.wikipedia.org/wiki/Nursehttps://en.wikipedia.org/wiki/Nursing_processhttps://en.wikipedia.org/wiki/Nursing_carehttps://www.aorn.org/Clinical_Practice/Nursing_Research/Nursing_Research.aspx
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
32
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
SESTRINSKA DOKUMENTACIJA
Elvedin Dervišević dipl.med.teh., GMT bolnice, JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš”
Sarajevo
Sestrinska dokumentacija je: pravno valjan dokumentpovezuje tačke u zdravstvenom
sistemu,odrţava proceszdrastvene njege ,izbjegava ponavljanje podataka, sadrţi sve provedene
intervencije u radu medicinske sestre, štiti rad i djelo medicinske sestre, primjenjuje se na svim
odjeljenjima odsjecima zdravstvenog sektora bolnice,
sadrţi opšte podatke o pacijentu, zapaţanjapri prijemu, podatke koje se dobiju u razgovoru sa
pacijentom ili osobom koja brine o pacijentu.
Svako odjeljenje, u zavisnosti od svojih potreba, moţe sadrţaj i format pojedinih dijelova
sestrinske dokumentacije prilagoditi svojim potrebama (specifičnosti za to odjeljenje) ili uraditi
dokument koji je upotrebljiv za to odjeljenje.
Svi dijelovi sestrinske dokumentacije moraju biti čitko i na vrijeme popunjeni i potpisani od
strane uposlenika koji je izvršio upis.
Ljekar takoĎer moţe da izvrši upis i svoje sugestije vezano za plan zdravstvene njege. Prilikom
izrade plana zdravstvene njege pacijentu se obavezno daju pojašnjenja u vezi sa planom.
Proces zdravstvene njege predstavlja sistem meĎusobno povezanih koraka u rješavanju
zdravstvenih problema bolesnika, a baziran je na timskom radu i praćenju kvaliteta njege. Kroz
proces zdravstvene njege ostvaruje se pozitivna interreakcija izmeĎu medicinske sestre i
pacijenta.
Vaţnost planiranja zdravstvene njege predstavlja niz kreativnih, organiziranih aktivnosti koje će
se provesti u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta.
Sestrinska dokumentacija je sastavni dio medicinske dokumentacije.
Medicinski tehničari i sestre moraju da vrše nadzor nad sestrinskom dokumentacijom i da njen
sadrţaj bude uvijek tačan i dokumentovan na ispravan način.
U dokumentovanju i pisanju sestrinske dokumentacije učestvuju sve medicinske sestre svih
profila bez obzira stepen završenog školovanja.
Na osnovu medicinske dijagnoze i sestrinske dijagnoze gradimo našu sestrinsku dokumentaciju.
Primjenom sestrinske dokumentacije štiti se rad i intervencija medicinske sestre, dok usput se
vrši unapreĎenje pacijentovog zdravlja.
Sestrinska dokumentacija je obavezna, ali neka nam pruţena ruka prema pacijentu uvijek bude na
prvom mjestu prije svakog obrasca, plusa, i papira.......!
mailto:[email protected]
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
33
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
PRIKAZ DOKUMENTACIJE ZDRAVSTVENE NEGE U OB “STUDENICA” U
KRALJEVU
Marija Mijajlović,sms OB „Studenica“ Kraljevo
Uvod: Zdravstvena nega kao naučna disciplina i polje rada medicinskih sestara/tehničara i
babica, ima prepoznatljiv program delovanja, nezavisna je od drugih disciplina i ima razvijenu
dokumentaciju prilagoĎenu potrebama korisnika usluga
Prema definiciji „sestrinska dokumentacija označava skup dokumenata koje medicinska sestra
ispunjava ili u koje upisuje podatke o svojim postupcima tokom celokupnog procesa zdravstvene
nege za pojedinca sa ciljem sveobuhvatnog praćenja stanja, planiranja, vrednovanja i kontrole
učinjenoga“.
Iz same definicije se vidi da je proces zdravstvene nege kompleksna metoda koja ima svoju
strukturu, faze,procenu uzroka i posledica i upotrebu kritičkog mišljenja.
U OB“Studenica“ poštujući svih pet faza procesa zdravstvene nege:
1. UtvrĎivanje potreba za negom i definisanje prioriteta,
2. Postavljanje sestrinske dijagnoze i definisanja kolabotrativnih problema,
3. Postavljanje ishoda nege ,
4. Donošenje Plana nege i sprovoĎenje istog,
5. Evaluacija- zdravstvene nege,
uveli smo liste zdravstvene nege.
UvoĎenjem lista zdravstvene nege i razvijanjem pomoćne sestrinske dokumentacije, unapredili
smo kvalitet pruţenih usluga,merljivosti sestrinskog rada. Sestrama pomaţe u istraţivačkom
radu.
Kako su u OB“Studenica“Kraljevo sprovedene zadnje dve studije prevalence bolničkih infekcija i
u tom segmentu smo unapredili dokumentaciju.
Razvoj informacionog sistema nam omogućava lakše voĎenje iste i unarednom periodu
unapredićemo ovaj segment.
Cilj: Definisanje sestrinske dokumentacije, ukazati na njen značaj,prednosti, nedostatke,
prepreke izvoĎenja i nove izazove za sestre u eri informatizacije.
Metodologija: Analiza dokumentacije
Kljuĉne reĉi: zdravstvena nega, dokumentacija zdravstvene nege
Pred sestrama u oblasti psihijatrije postavljaju se kompleksni zahtevi kako u samostalnom tako i
u timskom radu na zaštiti i unapreĎenju mentalnog zdravlja. Tako da je u osnovi zdravstvene
nege psihijatrijskih bolesnika neophodno da postoje odreĎena opšta pravila, načela koja
obuhvataju sve sestrinske intervencije u tretmanu i nezi ovih bolesnika. Vaţan segment ovih
pravila jeste i uvoĎenje evidencije i obavezne dokumentacije.
Predlog je da se vodi List zdravstvene nege za pacijenta tokom perioda lečenja. Na prijemu se
popunjava List koji sadrţi nekoliko odeljaka. Prvi odeljak se odnosi na opšta pitanja, napr datum
roĎenja, u čijoj pratnji je pacijent došao, zanimanje i dr, druga grupa pitanja se odnosi na reakciju
mailto:[email protected]
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
34
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
bolesnika na hospitalizaciju što je vaţno pitanje za proces zdravstvene nege. Naredni odeljak se
odnosi na samostalnost pacijenta, odnosno procenu stepena samostalnosti što je bitno radi
obezbeĎivanja ortopedskih pomagala. Zatim List ima odeljak koji se odnosi na ishranu i
eventualna ograničenja koja pacijent ima. Vaţna su pitanja koja se odnose na čula – vid, sluh.
Poseban deo se odnosi na fizikalni pregled.
Na osnovu prikupljenih podataka , vaţno je izdvojiti prioritete i odrediti dijagnozu nege, odnosno
odrediti stepen nege (posebna nega, spec.intenzivna, intenzivna, poluintenzivna, opšta nega).
Na kraju lečenja se piše otpusno pismo zdravstvene nege i preporuke.
Predloţeni List zdravstvene nege je samo predlog koji je podloţan korekciji i pilotiranju, kako
unutar sestrinskog tima tako i na fokus grupama koji bi uključili druge profesije (psihijatar,
socijalni radnikk, psiholog), a imajući u vidu da se sa pacijentom radi u okviru
multidisciplinarnog tima.
PROCES ZDRAVSTVENE NEGE U PSIHIJATRIJI
Zlatko Vujin, Institut za mentalno zdravlje Beograd
Pred sestrama u oblasti psihijatrije postavljaju se kompleksni zahtevi kako u samostalnom tako i
u timskom radu na zaštiti i unapreĎenju mentalnog zdravlja. Tako da je u osnovi zdravstvene
nege psihijatrijskih bolesnika neophodno da postoje odreĎena opšta pravila, načela koja
obuhvataju sve sestrinske intervencije u tretmanu i nezi ovih bolesnika. Vaţan segment ovih
pravila jeste i uvoĎenje evidencije i obavezne dokumentacije.
Predlog je da se vodi List zdravstvene nege za pacijenta tokom perioda lečenja. Na prijemu se
popunjava List koji sadrţi nekoliko odeljaka. Prvi odeljak se odnosi na opšta pitanja, napr datum
roĎenja, u čijoj pratnji je pacijent došao, zanimanje i dr, druga grupa pitanja se odnosi na reakciju
bolesnika na hospitalizaciju što je vaţno pitanje za proces zdravstvene nege. Naredni odeljak se
odnosi na samostalnost pacijenta, odnosno procenu stepena samostalnosti što je bitno radi
obezbeĎivanja ortopedskih pomagala. Zatim List ima odeljak koji se odnosi na ishranu i
eventualna ograničenja koja pacijent ima. Vaţna su pitanja koja se odnose na čula – vid, sluh.
Poseban deo se odnosi na fizikalni pregled.
Na osnovu prikupljenih podataka , vaţno je izdvojiti prioritete i odrediti dijagnozu nege, odnosno
odrediti stepen nege (posebna nega, spec.intenzivna, intenzivna, poluintenzivna, opšta nega).
Na kraju lečenja se piše otpusno pismo zdravstvene nege i preporuke.
Predloţeni List zdravstvene nege je samo predlog koji je podloţan korekciji i pilotiranju, kako
unutar sestrinskog tima tako i na fokus grupama koji bi uključili druge profesije
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
35
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
(psihijatar,socijalni radnikk, psiholog),aimajući u vidu da se sa pacijentom radi u okviru
multidisciplinarnog tima.
OTPUSNO PISMO ZDRAVSTVENE NEGE
Pacijent Datum rodjenja Adresa - telefon
Grad – gradsko područje
Zakonsk