Transcript
Page 1: Institucionalne vrednosti EU

INSTITUCIINSTITUCIONALNE VREDNOSTIONALNE VREDNOSTIEVROPSKE UNIJEEVROPSKE UNIJE

,,Ni,,Niššta nije moguta nije mogućće bez pojedinca, nie bez pojedinca, niššta ne opstaje bez institucija,,ta ne opstaje bez institucija,,Jean Monnet, idejni tvorac EU, 1976Jean Monnet, idejni tvorac EU, 1976

Page 2: Institucionalne vrednosti EU

DokumentDokument,, InstituciInstitucionalne vrednostionalne vrednosti EEUU, , ima iskljuima isključčivo informativni karakter i ivo informativni karakter i predstavlja doprinos boljem razumevanju predstavlja doprinos boljem razumevanju građana najbitnijih aspekta EUgrađana najbitnijih aspekta EU, problema, problemavezanih za proces tranzicije i integracije vezanih za proces tranzicije i integracije drudrušštvene zajednicetvene zajednice, smanjivanju broja , smanjivanju broja evroskeptika i predrasudaevroskeptika i predrasuda vezanih za EU, vezanih za EU, povepoveććanju nivoa osnovnog znanja o EU anju nivoa osnovnog znanja o EU i njihovom vei njihovom veććemem uuččeeššćću u javnomu u javnom dijalogu dijalogu zajednice i promovisanju evropskih vrednosti.zajednice i promovisanju evropskih vrednosti.

Page 3: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKA UNIJA EVROPSKA UNIJA -- EUEU** Evropska unija je mnogo viEvropska unija je mnogo višše od ekonomske i trgovinske zajednice, e od ekonomske i trgovinske zajednice, nastale kao rezultatnastale kao rezultat procesa saradnje i integracije koji je zapoprocesa saradnje i integracije koji je započčeo 1951.god. eo 1951.god. između između ššest drest držžava (Belgije,ava (Belgije, Francuske, NemaFrancuske, Nemaččke, Italije, Luksemburga i ke, Italije, Luksemburga i Holandije). PoHolandije). Poššto je stekla međunarodni ugledto je stekla međunarodni ugled,, predstavlja silu koja tepredstavlja silu koja težži i stabilnosti i kontinuitetu u svetu koji se menja. stabilnosti i kontinuitetu u svetu koji se menja.

** Iznad svega EU jeIznad svega EU je zajednica posvezajednica posveććena demokratiji, miru i prosperitetu.ena demokratiji, miru i prosperitetu.Stvorena je iz pepela Drugog svetskogStvorena je iz pepela Drugog svetskog rata, kada je razorena Evropa terata, kada je razorena Evropa težžila da ila da ponovo izgradi svoju ekonomiju i spreponovo izgradi svoju ekonomiju i sprečči budui buduććee ratove. ratove.

* * Pojam ,,Evropska unijaPojam ,,Evropska unija -- EUEU,, uveden je Ugovorom o Evropskoj uniji ,, uveden je Ugovorom o Evropskoj uniji (Mastriht(Mastriht 1993.god.).1993.god.).

* * EU predstavlja jedinstven institucionalni okvir tri međunarodne EU predstavlja jedinstven institucionalni okvir tri međunarodne organizacije organizacije (tzv. tri stuba)(tzv. tri stuba) -- zzajedniajedniččke spoljne i bezbednosne politike i saradnje u policijskimke spoljne i bezbednosne politike i saradnje u policijskimi pravosudnim pitanjima.i pravosudnim pitanjima. Ona za sada nije subjekat međunarodnog pravaOna za sada nije subjekat međunarodnog prava, , jer ga pozajmljuje od evropskih jer ga pozajmljuje od evropskih zzajednicaajednica (dr(držžava)ava),, koje predstavljaju njen prvi koje predstavljaju njen prvi i najvai najvažžniji stub.niji stub.

Page 4: Institucionalne vrednosti EU

DRDRŽŽAVE AVE ČČLANICE EULANICE EU

Danas Evropsku uniju Danas Evropsku uniju ččine 27 drine 27 držžava ava ččlanicalanica,, (redosled primljenih dr(redosled primljenih držžava ava u procesimau procesima proprošširenja EU)irenja EU)::

** Belgija, Francuska, NemaBelgija, Francuska, Nemaččka, Italija, Luksemburg, Holandijaka, Italija, Luksemburg, Holandija (1951.god.),(1951.god.),

** Danska, Irska, Velika Britanija (1973.god.), Danska, Irska, Velika Britanija (1973.god.),

** GrGrččka (1981.god.), ka (1981.god.), ŠŠpanija, Portugalija (1986.god.),panija, Portugalija (1986.god.),

** Austrija, Finska, Austrija, Finska, ŠŠvedska (1995.god.), vedska (1995.god.),

** Litvanija, Letonija, Estonija, Malta, Kipar, Litvanija, Letonija, Estonija, Malta, Kipar, ČČeešškaka Republika, MRepublika, Mađarskaađarska, , SlovaSlovaččka, Poljska, Slovenija (2004.godine), ka, Poljska, Slovenija (2004.godine),

** Rumunija i BugarskaRumunija i Bugarska (2007.godine)(2007.godine),,

* Hrvatska (postaje 28 dr* Hrvatska (postaje 28 držžava ava ččlanica EU lanica EU -- 2013.godine).2013.godine).

Page 5: Institucionalne vrednosti EU

OSNOVNI CILJEVI EUOSNOVNI CILJEVI EUOsnovni ciljevi Evropske unije predstavljaju: Osnovni ciljevi Evropske unije predstavljaju:

** PodrPodršška privrednom i druka privrednom i drušštvenom razvoju,tvenom razvoju,

** Potvrđivanje vlasni Potvrđivanje vlasniččkog identiteta na međunarodnoj sceni kog identiteta na međunarodnoj sceni vođenjem zajednivođenjem zajedniččke spoljne i bezbednosne politike ke spoljne i bezbednosne politike (i postepeno stvaranje zajedni(i postepeno stvaranje zajedniččke odbrambene politike),ke odbrambene politike),

** ZaZašštita prava i interesa drtita prava i interesa držžavljana dravljana držžava ava ččlanica uvođenjem lanica uvođenjem drdržžavljanstva EU, avljanstva EU,

** OOččuvanje i dalji razvoj EU kao prostora slobode, bezbednosti i uvanje i dalji razvoj EU kao prostora slobode, bezbednosti i pravde, na kopravde, na kome je slobodno kretanje lica obezbeđeno uz paralelno me je slobodno kretanje lica obezbeđeno uz paralelno usvajanje odgovarajuusvajanje odgovarajuććih mera iz oblasti kontrole spoljnih granica, ih mera iz oblasti kontrole spoljnih granica, azila, migracija, borbe protiv organizovanog kriminala i oazila, migracija, borbe protiv organizovanog kriminala i oččuvanje uvanje tekovina zajednica. tekovina zajednica.

Page 6: Institucionalne vrednosti EU

KORENI EU I IDEJA O KORENI EU I IDEJA O UJEDINJENOJ EVROPIUJEDINJENOJ EVROPI

** Ideje o ujedinjenoj Evropi javljale su se u razliIdeje o ujedinjenoj Evropi javljale su se u različčitim oblicima tokom istorije. Sukobi i tragedijeitim oblicima tokom istorije. Sukobi i tragedijeevropskih drevropskih držžava u Prvom i Drugom svetskom ratu, podstakli su diplomate i polava u Prvom i Drugom svetskom ratu, podstakli su diplomate i politiitiččarearepopoččetkom XX veka na razmietkom XX veka na razmiššljnje i traljnje i tražženje reenje reššenja ujedinjenja drenja ujedinjenja držžava na evropskomava na evropskomkontinentu, koje bi doprinelo miru i blagostanju evropskih narodkontinentu, koje bi doprinelo miru i blagostanju evropskih naroda. a.

** Francuski ministar spoljnih poslova Robert Francuski ministar spoljnih poslova Robert ŠŠuman je 9.maja 1950.god. izlouman je 9.maja 1950.god. izložžio ambiciozni plan io ambiciozni plan da se vitalne idustrije uglja i da se vitalne idustrije uglja i ččelika Francuske i SR Nemaelika Francuske i SR Nemaččke udruke udružže u organuzaciju otvorenu e u organuzaciju otvorenu svim evropskim demokratijama. Cilj tog plana bio je da se pomiresvim evropskim demokratijama. Cilj tog plana bio je da se pomire evropske zemlje koje suevropske zemlje koje supredhodno bile u ratu i da se omogupredhodno bile u ratu i da se omogućći eventualna evropska federacija. i eventualna evropska federacija.

** ŠŠest drest držžava ava -- Belgija, SR NemaBelgija, SR Nemaččka, Francuska, Luksemburg, Italija i Holandija, potpisale su ka, Francuska, Luksemburg, Italija i Holandija, potpisale su 1951.god. u Parizu ugovor kojim je osnovana prva od tri evropske1951.god. u Parizu ugovor kojim je osnovana prva od tri evropske zajednice, Evropska zajednica zajednice, Evropska zajednica za ugalj i za ugalj i ččelik.elik.

** Podstaknut posleratnim bumom obnove, ovaj potez je bio tako uspPodstaknut posleratnim bumom obnove, ovaj potez je bio tako uspeeššan da je u prvih petan da je u prvih petgodina trgovina ugljem i godina trgovina ugljem i ččelikom porasla za 129%. Ovakav uspeh naveo je elikom porasla za 129%. Ovakav uspeh naveo je ššest drest držžava ava ččlanicalanicada isti princip primene na celokupnu privredu. Pregovori su bilida isti princip primene na celokupnu privredu. Pregovori su bili krunisani potpisivanjem dvakrunisani potpisivanjem dvaugovora u Rimu 1957.god., kojima su stvoreni Evropska ekonomska ugovora u Rimu 1957.god., kojima su stvoreni Evropska ekonomska zajednica (EEZ) izajednica (EEZ) iEvropska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM), za pospeEvropska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM), za pospeššivanje upotrebe nuklearneivanje upotrebe nuklearneenergije u miroljubive svrhe u Evropi. energije u miroljubive svrhe u Evropi.

** Neposredni ciljevi rimskih ugovora bili su stvaranje carinske uNeposredni ciljevi rimskih ugovora bili su stvaranje carinske unije, ukidanje kvota i ostalih nije, ukidanje kvota i ostalih ograniograniččenja trgovine između drenja trgovine između držžava ava ččlanica i slobodno kretanje ljudi, usluga i kapitala.lanica i slobodno kretanje ljudi, usluga i kapitala.

Page 7: Institucionalne vrednosti EU

DELOVANJE DRDELOVANJE DRŽŽAVE AVE ČČLANICE LANICE SUPROTNO INTERESIMA EUSUPROTNO INTERESIMA EU

* * Ukoliko neka od drUkoliko neka od držžava ava ččlanica deluje suprotno ineresima Evropske unije nalanica deluje suprotno ineresima Evropske unije na podrupodruččjima jima definisanimdefinisanim ugovorima u sklopu pravnih tekovina EU, protiv drugovorima u sklopu pravnih tekovina EU, protiv držžave ave ččlanice koja je lanice koja je prekrprekrššila nekuila neku od pravnih odredbi iz navedenih ugovora mood pravnih odredbi iz navedenih ugovora možže se pokrenuti postupak e se pokrenuti postupak pred Evropskimpred Evropskim sudom pravde. Takav postupak mogu pokrenuti drsudom pravde. Takav postupak mogu pokrenuti držžave ave ččlanice, lanice, institucije EU, kao i pravna i fiziinstitucije EU, kao i pravna i fiziččka lica. ka lica.

* * Ako Evropski sud pravde utvrdi da je drAko Evropski sud pravde utvrdi da je držžava ava ččlanica polanica poččinila prekrinila prekrššaj, od nje aj, od nje ććee tratražžiti iti preduzimanje mera koje preduzimanje mera koje ćće osigurati ispunjenje obaveza preuzetih ugovorom. Ukoliko e osigurati ispunjenje obaveza preuzetih ugovorom. Ukoliko drdržžava ava ččlanica ne postupi prema presudi koja je protiv nje doneta, postolanica ne postupi prema presudi koja je protiv nje doneta, postoji moguji moguććnost nost donodonoššenja druge presude Evropskog suda pravde, kojom se drenja druge presude Evropskog suda pravde, kojom se držžavi avi ččlanici molanici možže naloe naložžiti iti plaplaććanje novanje novččane kazne u paoane kazne u paoššalnom iznosu ili joj se moalnom iznosu ili joj se možže izree izrećći neka druga kaznena i neka druga kaznena mera.mera.

* * Ukoliko Savet Evropske unije ustanovi da je neka drUkoliko Savet Evropske unije ustanovi da je neka držžava ava ččlanica polanica poččinila teinila teššku i trajnu ku i trajnu povredu nekih od temeljnih napovredu nekih od temeljnih naččela EU (slobode, demokratije, poela EU (slobode, demokratije, pošštovanja ljudskih prava itovanja ljudskih prava itemeljnih sloboda i vladavine prava), motemeljnih sloboda i vladavine prava), možže odlue odluččiti da privremeno obustavi prava te iti da privremeno obustavi prava te drdržžave koja proizilaze iz osnivaave koja proizilaze iz osnivaččkih ugovora, ukljukih ugovora, uključčujuujućći i glasai i glasaččka prava predstavnika ka prava predstavnika vlade te drvlade te držžave u Savetu Evropske unije.ave u Savetu Evropske unije.

Page 8: Institucionalne vrednosti EU

ISTA PRAVILA ZA SVE DRISTA PRAVILA ZA SVE DRŽŽAVE AVE ČČLANICE LANICE SUPROTNO INTERESIMA EUSUPROTNO INTERESIMA EU

** U Evropskoj uniji i njenim drU Evropskoj uniji i njenim držžavama avama ččlanicama, valanicama, važže ista pravila koja su zajednie ista pravila koja su zajedniččki ki utvrđena utvrđena ,,na razli,,na različčitosti,, EU po podruitosti,, EU po područčjima (npr. poljoprivreda, monetarna unija, carinska jima (npr. poljoprivreda, monetarna unija, carinska politika, zapolitika, zašštita tita žživotne sredine...). Sve drivotne sredine...). Sve držžave ave ččlanice ulanice uččestvuju u donoestvuju u donoššenju propisa i enju propisa i odluka, koji se primenjuju na odluka, koji se primenjuju na ččitavoj teritoriji EU. Postoji moguitavoj teritoriji EU. Postoji moguććnost da drnost da držžave ave ččlanice ne lanice ne uuččestvuju u manjem broju politika EU, kao estvuju u manjem broju politika EU, kao ššto je to sluto je to sluččaj s monetarnom unijom aj s monetarnom unijom -- evrozonom, evrozonom, u kojoj ne uu kojoj ne uččestvuju estvuju -- Danska, Danska, ŠŠvedska i Velika Britanija. vedska i Velika Britanija.

** Kada drKada držžave ave ććlanice odlulanice odlučče da ne participiraju u određenim odlukama ili delovima politikae da ne participiraju u određenim odlukama ili delovima politika EU, EU, one tada nisu duone tada nisu dužžne da postupaju po njima, pri ne da postupaju po njima, pri ččemu se pozivaju na princip ,,fleksibilnosti,, emu se pozivaju na princip ,,fleksibilnosti,, (postepene integracije). Ovaj princip omogu(postepene integracije). Ovaj princip omoguććava drava držžavama avama ččlanicama koje nisu spremne ili lanicama koje nisu spremne ili nisu trenutno zainteresovane, zanisu trenutno zainteresovane, za produbljivanje saradnje u određenoj oblasti produbljivanje saradnje u određenoj oblasti, da odaberu , da odaberu mogumoguććnost neunost neuččestvovanja u tome.estvovanja u tome.

** Ipak, postoje i ograniIpak, postoje i ograniččenja kod prava pozivanja na princip fleksibilnosti (koristi se senja kod prava pozivanja na princip fleksibilnosti (koristi se samo uamo uoblastima koje su izrioblastima koje su izriččito navedene u ugovoru), ito navedene u ugovoru), ššto znato značči da je tai da je taččno precizirano u kojimno precizirano u kojimslusluččajevima, u koliko drajevima, u koliko držžava, u kojim oblastima i pod kojim uslovima se ograniava, u kojim oblastima i pod kojim uslovima se ograniččenja koriste.enja koriste.

Page 9: Institucionalne vrednosti EU

JEDNAKI STANDARDI U SVIM JEDNAKI STANDARDI U SVIM DRDRŽŽAVAMA AVAMA ČČLANICAMA EULANICAMA EU

** Unapređenje radnih i Unapređenje radnih i žživotnih uslova u drivotnih uslova u držžavama avama ččlanicama, lanicama, predstavlja jedan od osnovnih ciljeva Evroppske unije. predstavlja jedan od osnovnih ciljeva Evroppske unije.

** TeTešško je predvideti kada i da li ko je predvideti kada i da li ćće se u potpunosti izjednae se u potpunosti izjednaččiti iti žživotni ivotni standardi u svim drstandardi u svim držžavama avama ččlanicama EU, posebno ako se uzmu u obzir lanicama EU, posebno ako se uzmu u obzir zadnja prozadnja prošširenja EU na Drirenja EU na Držžave Srednje i Istoave Srednje i Istoččne Evrope, ukljune Evrope, uključčujuujućći i i i naredna pronaredna prošširenja EU na drirenja EU na držžave Juave Južžne Evrope, koje uglavnom imaju ne Evrope, koje uglavnom imaju ninižže pokazatelje e pokazatelje žživotnog standarda od proseka EU. ivotnog standarda od proseka EU.

* * Ipak, svaka drIpak, svaka držžava ava ččlanica u krajnjoj instanci, samalanica u krajnjoj instanci, sama određuje tempo određuje tempo napretka svojim znanjem, radom,organizacijom, disciplinom, napretka svojim znanjem, radom,organizacijom, disciplinom, odgovornoodgovornoššćću i stalnim unapređenjem svestrane saradnjeu i stalnim unapređenjem svestrane saradnje..

Page 10: Institucionalne vrednosti EU

PODRPODRŠŠKA EKONOMSKOM RAZVOJU KA EKONOMSKOM RAZVOJU DRDRŽŽAVE NEAVE NEČČLANICA EULANICA EU

** Evropska unija usvaja i sprovodi viEvropska unija usvaja i sprovodi viššegodiegodiššnje programe pomonje programe pomoćći, i, kojima pomakojima pomažže privrednom oporavku i razvoju dre privrednom oporavku i razvoju držžava koje nisu ava koje nisu ččlanice EU. lanice EU.

** Programi pomoProgrami pomoćći i podri i podršške sprovode se u skladu sa ciljevima EU, ke sprovode se u skladu sa ciljevima EU, u sklopu politika saradnje između EU i pojedine dru sklopu politika saradnje između EU i pojedine držžave ili grupeave ili grupedrdržžava. Najava. Najččeeššćće su to programi tehnie su to programi tehniččke i finansijske pomoke i finansijske pomoćći, i, koji imaju vikoji imaju viššestruku namenu (npr. pestruku namenu (npr. privredni razvoj, struktrivredni razvoj, strukturno urno prilagođavanje ekonomijeprilagođavanje ekonomije, izgradnja institucija, humanitarna pomo, izgradnja institucija, humanitarna pomoćć...). ...).

** Osim viOsim viššegodiegodiššnjih programa pomonjih programa pomoćći (programi Komisije EU), i (programi Komisije EU), Evropska unija u skladu sa prioritetima politike saradnje, Evropska unija u skladu sa prioritetima politike saradnje, preko zajmova Evropske investicione banke (finansijske institucipreko zajmova Evropske investicione banke (finansijske institucije EU) je EU) omoguomoguććava drava držžavama, da davama, da dođu do povoljnijih zajmova ili kredita ođu do povoljnijih zajmova ili kredita za kapitalna ulaganja, namenjena razvoju i integracijama u EU.za kapitalna ulaganja, namenjena razvoju i integracijama u EU.

Page 11: Institucionalne vrednosti EU

NAJVENAJVEĆĆA KAZNA KRIVIA KAZNA KRIVIČČNOG ZAKONODAVSTVA EU NOG ZAKONODAVSTVA EU KOJU OKRIVLJENI MOKOJU OKRIVLJENI MOŽŽE DOBITIE DOBITI

* * Evropska unija nema jedinstven kriviEvropska unija nema jedinstven kriviččni zakon, ni zakon, tako da je najvitako da je najvišša kazna koja se okrivljenom moa kazna koja se okrivljenom možže izree izrećći, i, definisana krividefinisana kriviččnim zakonom svake drnim zakonom svake držžave ave ččlanice EU. lanice EU.

* * Smrtna kazna nije predviđena u zakonodavstvu Smrtna kazna nije predviđena u zakonodavstvu drdržžava ava ččlanica EU. lanica EU.

** VeVećći broj dri broj držžava ava ččlanica EU je zadrlanica EU je zadržžao kaznu ao kaznu dodožživotnog zatvora, iako se ona u praksi retko izriivotnog zatvora, iako se ona u praksi retko izričče.e.

Page 12: Institucionalne vrednosti EU

PROPROŠŠIRENJE EVROPSKE UNIJEIRENJE EVROPSKE UNIJE

* * ProProšširenje Evropske unije predstavlja izraz, koji se irenje Evropske unije predstavlja izraz, koji se koristi za proces pristupanja novih drkoristi za proces pristupanja novih držžava ava ččlanica u lanica u punopravno punopravno ččlanstvo. lanstvo.

** Od svojih poOd svojih poččetaka, EU je doetaka, EU je dožživela sedam talasaivela sedam talasaProProšširenja (1951, 1973, 1981, 1986, 1995, 2004, 2007).irenja (1951, 1973, 1981, 1986, 1995, 2004, 2007).

* * Planira se naredno proPlanira se naredno prošširenje EU za 2013 (Hrvatska).irenje EU za 2013 (Hrvatska).

Page 13: Institucionalne vrednosti EU

USLOVI ULASKA U EUUSLOVI ULASKA U EUSvaka evropska drSvaka evropska držžava koja poava koja pošštuje natuje naččela slobode, demokratije, ela slobode, demokratije, ljudska prava i temeljne slobode, kao i vladavinu prava, moljudska prava i temeljne slobode, kao i vladavinu prava, možže e zatrazatražžiti iti ččlanstvo u EU pod uslovima: lanstvo u EU pod uslovima:

* * Stabilnosti institucija drStabilnosti institucija držžave kandidata, koje osiguravaju demokratiju, ave kandidata, koje osiguravaju demokratiju, pravnu drpravnu držžavu i poavu i pošštovanje ljudskih prava i manjina, tovanje ljudskih prava i manjina,

** Postojanja delotvorne trPostojanja delotvorne tržžiiššne privrede u drne privrede u držžavi kandidatu,avi kandidatu,

** Sposobnosti drSposobnosti držžave kandidata da izdrave kandidata da izdržži tri tržžiiššnu konkurenciju u EU, i nu konkurenciju u EU, i

** Sposobnosti preuzimanja obaveza koje proizilaze iz Sposobnosti preuzimanja obaveza koje proizilaze iz ččlanstva, lanstva, ukljuuključčujuujućći sprovođenje ciljeva politii sprovođenje ciljeva političčke, ekonomske i monetarne unije.ke, ekonomske i monetarne unije.

Navedeni uslovi poznati su pod nazivom ,,Kriterijumi iz KopenhagNavedeni uslovi poznati su pod nazivom ,,Kriterijumi iz Kopenhagena,, ena,, (usvojeni su na sastanku Evropskog saveta u Kopenhagenu 1993.god(usvojeni su na sastanku Evropskog saveta u Kopenhagenu 1993.god.)..).Osim ovih opOsim ovih opšštih uslova, temeljni uslovi tih uslova, temeljni uslovi ččlanstva jesu i primena propisa, lanstva jesu i primena propisa, odnosno pravnih tekovina Evropske unije.odnosno pravnih tekovina Evropske unije.

Page 14: Institucionalne vrednosti EU

ZAMENA SOPSTVENE VALUTE I OBAVEZAZAMENA SOPSTVENE VALUTE I OBAVEZAPRIHVATANJA JEDINSTVENE VALUTE PRIHVATANJA JEDINSTVENE VALUTE -- EVROEVRO* * Jedan od uslova za Jedan od uslova za ččlanstvo u EU, predstavlja sposobnost drlanstvo u EU, predstavlja sposobnost držžave kandidata ave kandidata da sledi ciljeve Ekonomske i monetarne unije (EMU) da sledi ciljeve Ekonomske i monetarne unije (EMU) -- obaveza prihvatanja obaveza prihvatanja zajednizajedniččke valute (EUR).ke valute (EUR).

* * Ekonomska i monetarna unija je zajednica koja usmerava drEkonomska i monetarna unija je zajednica koja usmerava držžave ave ččlanice EU, lanice EU, da usklade ekonomsku i monetarnu politiku (da bi se osigurala stda usklade ekonomsku i monetarnu politiku (da bi se osigurala stabilnost cena abilnost cena i javnih finansija) i usvoje evro kao zajednii javnih finansija) i usvoje evro kao zajedniččku valutu. ku valutu.

** Predviđen je vremenski okvir u kojem bi sve dr Predviđen je vremenski okvir u kojem bi sve držžave ave ččlanice EU, trebalo da lanice EU, trebalo da prihvate zajedniprihvate zajedniččku valutu. 1.januara 1999.god., pri ku valutu. 1.januara 1999.god., pri ččemu je veemu je veććina drina držžava ava prihvatila zajedniprihvatila zajedniččku valutu evro i pristupila ku valutu evro i pristupila -- evrozoni, prema ugovoru iz evrozoni, prema ugovoru iz Mastrihta. U ostalim drMastrihta. U ostalim držžavama avama ččlanicama EU, vodi se kampanja da se to u lanicama EU, vodi se kampanja da se to u dogledno vreme udogledno vreme uččini. ini.

** Odluka o zameni nacionalne valute zajedniOdluka o zameni nacionalne valute zajedniččkom valutom ne predstavlja kom valutom ne predstavlja samo politisamo političčku odluku, veku odluku, većć je to izuzetno ozbiljna odluka za drje to izuzetno ozbiljna odluka za držžavu, koja sa avu, koja sa sobom povlasobom povlačči niz posledica za njen privredni i monetarni sistem, koje proizi niz posledica za njen privredni i monetarni sistem, koje proizilaze ilaze iz ispunjenja kriterijuma za punopravno iz ispunjenja kriterijuma za punopravno ččlanstvo u EU i posebno, kriterijuma lanstvo u EU i posebno, kriterijuma konvergencije.konvergencije.

Page 15: Institucionalne vrednosti EU

EVROPA ,,27,,EVROPA ,,27,,

* * Od 1.Januara 2007.godine, Evropsku uniju Od 1.Januara 2007.godine, Evropsku uniju ččine 27 drine 27 držžava ava ččlanica. lanica. Sveukupno, blizu 500 miliona ljudi Sveukupno, blizu 500 miliona ljudi žživi na prostoru EU. ivi na prostoru EU.

* * Vlade drVlade držžava ava ččlanica odrlanica održžavaju redovne sastanke na svim nivoima,avaju redovne sastanke na svim nivoima,kako bi organizovale i uredile evropsku porodicu naroda. Ovakve kako bi organizovale i uredile evropsku porodicu naroda. Ovakve ciljeve posticiljeve postižžu politikom kompromisa, uzajamnog uvau politikom kompromisa, uzajamnog uvažžavanja i avanja i tolerancijom. tolerancijom.

* * Nijedna drNijedna držžava ava ččlanica, niti njena vlada, ne molanica, niti njena vlada, ne možže biti tretirana e biti tretirana drugadrugaččije od ostalih u smislu prava i obaveza, ali svakako postoje ije od ostalih u smislu prava i obaveza, ali svakako postoje razlike u pogledu velirazlike u pogledu veliččine, snage i uticaja. ine, snage i uticaja.

* * Tela i institucije Evropske unije, ali i same drTela i institucije Evropske unije, ali i same držžave ave ččlanice, obezblanice, obezbeđuju eđuju da se svi pridrda se svi pridržžavaju ,,evropskih pravila igre,, izbegnu diskriminaciju i avaju ,,evropskih pravila igre,, izbegnu diskriminaciju i nejednakost, uvanejednakost, uvažžavaju razlike i poavaju razlike i pošštuju zakone.tuju zakone.

Page 16: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKI SAVETEVROPSKI SAVETZAJEDNIZAJEDNIČČKO UPRAVLJANJE KO UPRAVLJANJE

** Evropski Savet, prema Ugovoru o EU (1992) ,,daje smernice potreEvropski Savet, prema Ugovoru o EU (1992) ,,daje smernice potrebne bne za razvoj i određuje opza razvoj i određuje opššte politite političčke ciljeve EU,,. ke ciljeve EU,,.

** Evropski Savet u pravnom smislu nije telo EU, veEvropski Savet u pravnom smislu nije telo EU, većć skup na najviskup na najviššem nivou em nivou predstavnika drpredstavnika držžava ava ččlanica (samit EU). Nastao je kroz dugogodilanica (samit EU). Nastao je kroz dugogodiššnju praksu nju praksu međudrmeđudržžavnog dogovaranja, prvi put zvaniavnog dogovaranja, prvi put zvaniččno pomenut u tzv. Jedinstvenom no pomenut u tzv. Jedinstvenom evropskom aktu 1986.god. (dopuna Ugovora iz Rima 1957). evropskom aktu 1986.god. (dopuna Ugovora iz Rima 1957).

* * OmoguOmoguććava stvaranje zajedniava stvaranje zajedniččkog trkog tržžiiššta, jata, jačča ulogu Evropskog Parlamenta a ulogu Evropskog Parlamenta i unapređuje postupak odlui unapređuje postupak odluččivanja unutar Saveta Ministara EU (uvedeno je ivanja unutar Saveta Ministara EU (uvedeno je pravilo odlupravilo odluččivanja kvalifikovanom veivanja kvalifikovanom veććinom). Uvode se i nove oblasti saradnje, inom). Uvode se i nove oblasti saradnje, stvoreni su i novi temelji saradnje drstvoreni su i novi temelji saradnje držžava ava ččlanica u oblasti nove spoljne politike. lanica u oblasti nove spoljne politike.

** Predsednici drPredsednici držžava ili vlada drava ili vlada držžava ava ččlanica EU, sastaju se najmanje dva puta lanica EU, sastaju se najmanje dva puta godigodiššnje, kako bi razmotrili sva kljunje, kako bi razmotrili sva ključčna pitanja znana pitanja značčajna za EU. Zakljuajna za EU. Zaključčci sa ci sa ovakvih sastanaka, objavljuju se u vidu saopovakvih sastanaka, objavljuju se u vidu saopšštenja i imaju ulogu smernica za rad tenja i imaju ulogu smernica za rad institucija EU.institucija EU.

Page 17: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKA KOMISIJAEVROPSKA KOMISIJAZAJEDNIZAJEDNIČČKO OSMIKO OSMIŠŠLJAVANJE I LJAVANJE I

PRIMENA REGULATIVNIH OKVIRA PRIMENA REGULATIVNIH OKVIRA * * Evropska Komisija radi najveEvropska Komisija radi najvećći deo svakodnevnog posla u Evropskoj uniji. Daje predloge i deo svakodnevnog posla u Evropskoj uniji. Daje predloge odluka i ,,evropskih zakona,,, koje predstavlja Savetu EU, sprovodluka i ,,evropskih zakona,,, koje predstavlja Savetu EU, sprovodi ih i nadzire na odi ih i nadzire na ččitavojitavojteritoriji EU. Sprovodi osnivateritoriji EU. Sprovodi osnivaččke ugovore EU i obezbeđuje ostvarivanje interesa EUke ugovore EU i obezbeđuje ostvarivanje interesa EU. .

** Evropska Komisija je najvaEvropska Komisija je najvažžnija izvrnija izvrššna institucija EU. Njeni na institucija EU. Njeni ččlanovi nazivaju se lanovi nazivaju se komesarima ili komesarima ili ččlanovima Kabineta Predsednika Evropske Komisije. lanovima Kabineta Predsednika Evropske Komisije.

** Promenama koje su najavljene u okviru reforme EU i njenih instiPromenama koje su najavljene u okviru reforme EU i njenih institucija, nakon novih tucija, nakon novih procesa proprocesa prošširenja EU, prihvairenja EU, prihvaććeno je da svaka dreno je da svaka držžava ava ččlanica ima jednog lanica ima jednog ččlana Evropske lana Evropske Komisije, Komisije, ššto znato značči da Evropska Komisija trenutno ima 27 komesara. i da Evropska Komisija trenutno ima 27 komesara.

** Predsednika Evropske Komisije biraju najviPredsednika Evropske Komisije biraju najvišši predstavnici vlada dri predstavnici vlada držžava ava ččlanica koji su lanica koji su zastupljeni u Evropskom Savetu, nakon zastupljeni u Evropskom Savetu, nakon ččega se njegov izbor potvrđuje u Evropskom ega se njegov izbor potvrđuje u Evropskom Parlamentu. Ostali Parlamentu. Ostali ččlanovi Evropske Komisije nominuju se od strane vlada drlanovi Evropske Komisije nominuju se od strane vlada držžava ava ččlanica lanica tokom konsultacija sa novoizabranim predsednikom. tokom konsultacija sa novoizabranim predsednikom.

** Evropska komisija radi nezavisno od vlada drEvropska komisija radi nezavisno od vlada držžava ava ččlanica i u njoj je zaposleno oko 15.000 lanica i u njoj je zaposleno oko 15.000 sluslužžbenika svih profila. benika svih profila.

** SediSediššte Evropske Komisije je u Briselu (Belgija).te Evropske Komisije je u Briselu (Belgija).

Page 18: Institucionalne vrednosti EU

SAVET EU SAVET EU -- SAVET MINISTARASAVET MINISTARAZAJEDNIZAJEDNIČČKO DONOKO DONOŠŠENJE ODLUKA ENJE ODLUKA

* * Savet EU je najvaSavet EU je najvažžnije telo EU, koje ima zakonodavne i izvrnije telo EU, koje ima zakonodavne i izvrššne ne nadlenadležžnosti. nosti. ČČine ga ministri spoljnih poslova ili drugi ministri drine ga ministri spoljnih poslova ili drugi ministri držžava ava ččlanica (u zavisnosti od toga koja je oblast na dnevnom redu), kolanica (u zavisnosti od toga koja je oblast na dnevnom redu), koji ji donose odluke radi ostvarivanja ciljeva postavljenih Ugovorom odonose odluke radi ostvarivanja ciljeva postavljenih Ugovorom oosnivanju EU (donose propise, usaglaosnivanju EU (donose propise, usaglaššavaju ekonomske politike...).avaju ekonomske politike...).

** Odluke se donose jednoglasno ili kvalifikovanom veOdluke se donose jednoglasno ili kvalifikovanom veććinom (glas drinom (glas držžave ave ččlanice određen je brojem njenih stanovnikalanice određen je brojem njenih stanovnika). ).

** Sastanci Saveta EU odrSastanci Saveta EU održžavaju se jednom meseavaju se jednom meseččno, ali se po potrebi no, ali se po potrebi mogu sazvati i vanredno. Povremeno se organizuju i neformalni samogu sazvati i vanredno. Povremeno se organizuju i neformalni sastanci stanci ministara EU na kojima se ne donose odluke. Najvaministara EU na kojima se ne donose odluke. Najvažžnije odluke se nije odluke se donose na sastancima ministara spoljnih poslova (Savet za opdonose na sastancima ministara spoljnih poslova (Savet za opššte te poslove) i ministara za ekonomiju i finansije (EKOFIN). poslove) i ministara za ekonomiju i finansije (EKOFIN).

* * SediSediššte Saveta EU je u Briselu (Belgija), mada se sastanci savetate Saveta EU je u Briselu (Belgija), mada se sastanci savetaodrodržžavaju i u Luksemburgu.avaju i u Luksemburgu.

Page 19: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKI PARLAMENTEVROPSKI PARLAMENTZAJEDNIZAJEDNIČČKO OBLIKOVANJE POLITIKE KO OBLIKOVANJE POLITIKE

* * Građani drGrađani držžava ava ččlanica mogu direktno uticati na politiku EU, balanica mogu direktno uticati na politiku EU, bašš kao i u sopstvenim kao i u sopstvenim drdržžavama, biranjem avama, biranjem ččlanova Evropskog parlamenta (neposredno na pet godina). lanova Evropskog parlamenta (neposredno na pet godina). Poslednji izbori odrPoslednji izbori održžani su u Novembru 2009.god. ani su u Novembru 2009.god.

** Uloga Evropskog Parlamenta u poslednjim godinama postala je veoUloga Evropskog Parlamenta u poslednjim godinama postala je veoma znama značčajna. ajna. Od 1993.god. moguOd 1993.god. mogućće je e je ččak odbaciti zakonske predloge u pojedinim oblastima: kulture, ak odbaciti zakonske predloge u pojedinim oblastima: kulture, obrazovanja, zdravstva, zaobrazovanja, zdravstva, zašštite tite žživotne sredine, zaivotne sredine, zašštite potrotite potroššaaćća, zaa, zašštite istratite istražživanja... ivanja...

* * Evropski parlament uEvropski parlament uččestvuje u donoestvuje u donoššenju propisa putem odluenju propisa putem odluččivanja sa Savetom EU, ivanja sa Savetom EU, imenovanju i razreimenovanju i razreššenju enju ččlanova Komisije EU, u donolanova Komisije EU, u donoššenju godienju godiššnjeg budnjeg budžžeta i vreta i vršši nadzor i nadzor u njegovoj primeni. u njegovoj primeni.

** Predstavlja predstavniPredstavlja predstavniččko telo blizu 500 miliona stanovnika EU. Trenutno ima 785 ko telo blizu 500 miliona stanovnika EU. Trenutno ima 785 poslanika iz 27 drposlanika iz 27 držžava ava ččlanica EU. Poslanici se u Evropskom Parlamentu grupilanica EU. Poslanici se u Evropskom Parlamentu grupiššu u u u zavisnosti od programske ili ideolozavisnosti od programske ili ideološške bliskosti, nikako prema nacionalnoj pripadnosti. ke bliskosti, nikako prema nacionalnoj pripadnosti.

** SediSediššte Evropskog parlamenta je u Strazburu (Francuska), iako se sve te Evropskog parlamenta je u Strazburu (Francuska), iako se sve vevećći broj i broj (vanrednih) zasedanja odr(vanrednih) zasedanja održžava u Briselu (Belgija).ava u Briselu (Belgija).

Page 20: Institucionalne vrednosti EU

SUD PRAVDE EVROPSKIH ZAJEDNICASUD PRAVDE EVROPSKIH ZAJEDNICAZAJEDNIZAJEDNIČČKO SPROVOĐENJE PRAVDE KO SPROVOĐENJE PRAVDE

* * Sud Pravde evropskih zajednica osigurava da se svako Sud Pravde evropskih zajednica osigurava da se svako povinuje evropskim zakonima.povinuje evropskim zakonima.

* * Predstavlja jedinog ovlaPredstavlja jedinog ovlaššććenog tumaenog tumačča odredaba a odredaba osnivaosnivaččkih ugovora EU. kih ugovora EU.

* * OdluOdluččuje o sluuje o sluččajevima koje podnose drajevima koje podnose držžave ave ččlanice, lanice, institucije EU, kao i pravna i fiziinstitucije EU, kao i pravna i fiziččka lica. ka lica.

* * SediSediššte Suda Pravde evropskih zajednica je u Luksenburgu. te Suda Pravde evropskih zajednica je u Luksenburgu.

Page 21: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKI REVIZORSKI SUDEVROPSKI REVIZORSKI SUDPROVERA FINANSIJSKOG UPRAVLJANJA EU PROVERA FINANSIJSKOG UPRAVLJANJA EU

* * Evropski Revizorski Sud vrEvropski Revizorski Sud vršši reviziju rai reviziju raččunovodstva i unovodstva i proverava zakonitosti i pravilnosti svih transakcija u EU proverava zakonitosti i pravilnosti svih transakcija u EU i njenim institucijama. i njenim institucijama.

* * SediSediššte Evropskog Revizorskog Suda je u Luksenburgu.te Evropskog Revizorskog Suda je u Luksenburgu.

Page 22: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKA CENTRALNA BANKAEVROPSKA CENTRALNA BANKAECB ECB

** ECB je odgovorna za primenu monetarne politike EU ECB je odgovorna za primenu monetarne politike EU (evrozona). (evrozona).

* * Deluje zajedno sa centralnim bankama drDeluje zajedno sa centralnim bankama držžava ava ččlanica EU, lanica EU, sa kojima sa kojima ččini Evropski sistem centralnih banaka. ini Evropski sistem centralnih banaka.

* * SediSediššte ECB je u Frankfurtu (Nemate ECB je u Frankfurtu (Nemaččka).ka).

Page 23: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKA INVESTICIONA BANKAEVROPSKA INVESTICIONA BANKAEIB EIB

* * EIB je finansijska institucija EU (osnovana 1958.god. Rimskim spEIB je finansijska institucija EU (osnovana 1958.god. Rimskim sporazumom orazumom istovremeno sa Evropskom Ekonomskom Zajednicom istovremeno sa Evropskom Ekonomskom Zajednicom -- EEZ). EEZ).

* * Finansira projekte na teritoriji Evropske unije, buduFinansira projekte na teritoriji Evropske unije, buduććim drim držžavama avama ččlanicama lanicama i van teritorije EU. i van teritorije EU.

* * Prioritetne kreditne aktivnosti EIB kroz globalne i individualnePrioritetne kreditne aktivnosti EIB kroz globalne i individualne zajmove su: zajmove su: -- Regionalni razvoj, ekonomska i socijalna kohezija unutar EU, Regionalni razvoj, ekonomska i socijalna kohezija unutar EU, -- Ispunjavanje ,,Inicijative inovacija,, Ispunjavanje ,,Inicijative inovacija,, -- EkoloEkološška zaka zašštita i poboljtita i poboljššanje kvaliteta anje kvaliteta žživota,ivota,-- Priprema drPriprema držžava u procesu pridruava u procesu pridružživanja EU, iivanja EU, i-- Razvoj zajednice i politika saradnje u drRazvoj zajednice i politika saradnje u držžavama partnerima. avama partnerima.

** DefiniDefinišše politiku za: e politiku za: -- Finansiranje malih i srednjih preduzeFinansiranje malih i srednjih preduzećća putem globalnih zajmova i a putem globalnih zajmova i preduzimanja kapitalnih operacija, preduzimanja kapitalnih operacija, -- Transevropski transport i energetske mreTransevropski transport i energetske mrežže (TEM), i e (TEM), i -- Formiranje ljudskog kapitala.Formiranje ljudskog kapitala.

Page 24: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJEVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJEBRD EBRD

EBRD je najveEBRD je najvećći investitor u regionu EU (osnovana 1991), i investitor u regionu EU (osnovana 1991), koji promovikoji promovišše: e:

* * Strukturne i sektorske reforme, Strukturne i sektorske reforme,

* * Konkurenciju, privatizaciju i preduzetniKonkurenciju, privatizaciju i preduzetnišštvo, tvo,

* * JaJaččanje finansijskih institucija i vladavinu prava, anje finansijskih institucija i vladavinu prava,

** Razvoj infrastrukture koja podrRazvoj infrastrukture koja podržžava privatni sektor, ava privatni sektor,

* * Primenu snaPrimenu snažžnog korporativnog upravljanja i osetljivost nog korporativnog upravljanja i osetljivost menadmenadžžmenta na zamenta na zašštitu titu žživotne sredine.ivotne sredine.

Page 25: Institucionalne vrednosti EU

BANKA ZA RAZVOJ SAVETA EVROPEBANKA ZA RAZVOJ SAVETA EVROPECEVCEV

* * CEB je najstarija finansijska institucija EU,CEB je najstarija finansijska institucija EU,jedina sa iskljujedina sa isključčivo socijalnim ciljevima, ivo socijalnim ciljevima, Koja realizuje politiku solidarnosti Saveta Evrope. Koja realizuje politiku solidarnosti Saveta Evrope.

* * CEB reaguje na krizne situacije (kao CEB reaguje na krizne situacije (kao ššto suto suelementarne nepogode) i uelementarne nepogode) i uččestvuje u finansiranju estvuje u finansiranju projekata usmerenih na poboljprojekata usmerenih na poboljššanje anje žživotnihivotnihuslova i socijalne kohezije u nerazvijenim regionima uslova i socijalne kohezije u nerazvijenim regionima Evrope (zajmove plasira iskljuEvrope (zajmove plasira isključčivo u drivo u držžavama avama ččlanicama Saveta Evrope). lanicama Saveta Evrope).

* * SediSediššte CEB je u Parizu (Francuska).te CEB je u Parizu (Francuska).

Page 26: Institucionalne vrednosti EU

UNUTRAUNUTRAŠŠNJE TRNJE TRŽŽIIŠŠTE EUTE EUZAJEDNIZAJEDNIČČKI KI ŽŽIVOTIVOT

* * Ljudi koji se međusobno dobro poznajuLjudi koji se međusobno dobro poznaju, mogu bolje da , mogu bolje da žžive zajedno.ive zajedno.

* * Građani Evrope mogu putovatiGrađani Evrope mogu putovati, , žživeti, uiveti, uččiti i raditi bilo gde u Evropskoj uniji. Ovo je naroiti i raditi bilo gde u Evropskoj uniji. Ovo je naroččito ito znaznaččajno za mlade ljude, istraajno za mlade ljude, istražživaivačče, naue, nauččnike, eksperte... nike, eksperte...

** Svako ima Svako ima ššansu da se prijavi ili potraansu da se prijavi ili potražži posao u bilo kojoj zemlji EU. Kvalifikacije za posao i posao u bilo kojoj zemlji EU. Kvalifikacije za posao i diplome stei diplome steččene u bilo kojoj drene u bilo kojoj držžavi avi ččlanici, Priznate su u svim drlanici, Priznate su u svim držžavama avama ččlanicama EU. lanicama EU.

* * Svake godine desetine hiljada mladih, tokom svojih studija i obuSvake godine desetine hiljada mladih, tokom svojih studija i obuke uke uččestvuje u programima estvuje u programima razmene pod pokroviteljstvom Evropske unije.razmene pod pokroviteljstvom Evropske unije.

** Putovanje i kupovina su postali jednostavniji za sve građane EU Putovanje i kupovina su postali jednostavniji za sve građane EU. Od po. Od poččetka 2003.god.etka 2003.god.zavrzavrššeno je formiranje evropskog unutraeno je formiranje evropskog unutraššnjeg trnjeg tržžiiššta. ta.

* * GraniGraniččne kontrole su stvar prone kontrole su stvar proššlosti i provere, mogu biti izvlosti i provere, mogu biti izvššene samo u izuzetnim ene samo u izuzetnim slusluččajevima, mada sve zemlje ajevima, mada sve zemlje ččlanice EU nisu ukljulanice EU nisu uključčene u tzv. ,,ene u tzv. ,,ššengenski sistem,, engenski sistem,, (Velika Britanija, Irska i Danska), kojim su dogovoreni postepen(Velika Britanija, Irska i Danska), kojim su dogovoreni postepeno ukidanje unutrao ukidanje unutraššnjih njih granigraniččnih kontrola i uvođenje slobode kretanja za sva fizinih kontrola i uvođenje slobode kretanja za sva fiziččka lica drka lica držžava potpisnica ava potpisnica ŠŠengenskog sporazuma (Luksemburg 1985). engenskog sporazuma (Luksemburg 1985).

* * ZahvaljujuZahvaljujućći Carinskoj uniji, koja je bila glavno ekonomsko uporii Carinskoj uniji, koja je bila glavno ekonomsko uporiššte Ugovora o osnivanju te Ugovora o osnivanju Evropske Ekonomske Zajednice (Rim 1957) na prostoru Evropske uniEvropske Ekonomske Zajednice (Rim 1957) na prostoru Evropske unije, sje, svaki građanin vaki građanin drdržžave ave ččlanice EU molanice EU možže u bilo kojoj zemlji, kupiti robu za lie u bilo kojoj zemlji, kupiti robu za liččnu upotrebu i vratiti je u svoju nu upotrebu i vratiti je u svoju drdržžavu, bez dodatnih taksa.avu, bez dodatnih taksa.

Page 27: Institucionalne vrednosti EU

EVRO EVRO -- €€ZAJEDNIZAJEDNIČČKO SREDSTVO PLAKO SREDSTVO PLAĆĆANJAANJA

** Danas u drDanas u držžavama EU ne moramo da plaavama EU ne moramo da plaććamo svoje amo svoje žželje elje koristekoristećći razlii različčite valute. Od 2002.god.nacionalne valute ite valute. Od 2002.god.nacionalne valute prepuprepušštene su numizmatitene su numizmatiččarima.arima.

** NajvaNajvažžnija komponenta monetarne unije je evro nija komponenta monetarne unije je evro -- valuta koja je valuta koja je vavažžeećća u skoro svim dra u skoro svim držžavama avama ččlanicama EU. Mada je bilo lanicama EU. Mada je bilo mnogo skeptika, jedinstvena valuta uspemnogo skeptika, jedinstvena valuta uspeššno funkcionino funkcionišše i jae i jačča a u poređenju s valutama konkurentnih ekonomijau poređenju s valutama konkurentnih ekonomija. .

** Evropska centralna banka obezbeđuje da evropskavaluta Evropska centralna banka obezbeđuje da evropskavaluta ostane ostane ččvrsta i stabilna, posebno u odnosu na amerivrsta i stabilna, posebno u odnosu na američčki dolar.ki dolar.

Page 28: Institucionalne vrednosti EU

PROGRAMI ZA MLADEPROGRAMI ZA MLADEZAJEDNIZAJEDNIČČKO UKO UČČENJEENJE

* * Evropska unija danas ima 60 milioEvropska unija danas ima 60 miliona mladih, na mladih, koji pohađaju razlikoji pohađaju različčite ite šškole u drkole u držžavama avama ččlanicama, lanicama, 10 miliona studenata i 7 miliona onih koji u10 miliona studenata i 7 miliona onih koji učče trgovinu. e trgovinu.

* * EU nudi mladima mnogo prilika da upoznaju druge zemlje tokom EU nudi mladima mnogo prilika da upoznaju druge zemlje tokom šškolovanja, studija ili obuke. kolovanja, studija ili obuke.

* * Postoje dva programa koja podrPostoje dva programa koja podržžavaju obrazovanje: ,,Socrates,, koji je namenjen avaju obrazovanje: ,,Socrates,, koji je namenjen šškolskom kolskom i univerzitetskom obrazovanju i ,,Leonardo da Vinci,, koji pokrii univerzitetskom obrazovanju i ,,Leonardo da Vinci,, koji pokriva sve razmene i programe va sve razmene i programe usavrusavrššavanja i obuke. avanja i obuke.

* * U okviru programa ,,Socrates,, funkcioniU okviru programa ,,Socrates,, funkcionišše i akcioni program EU za razmenu studenata e i akcioni program EU za razmenu studenata ,,Erazmus,, koji studentima i profesorima omogu,,Erazmus,, koji studentima i profesorima omoguććava veava većću slobodu izbora mesta studiranja u slobodu izbora mesta studiranja i programa studija, a kojim se sufinansira saradnja visokoi programa studija, a kojim se sufinansira saradnja visokošškolskih ustanova EU. Upravo u okviru kolskih ustanova EU. Upravo u okviru ovog programa, insistira se na unifikaciji evropskog visokog ovog programa, insistira se na unifikaciji evropskog visokog šškolstva, jasnokolstva, jasnoćći nastavnih programa i nastavnih programa i uzajamnom priznavanju studija. i uzajamnom priznavanju studija.

* * Zemljama zapadnog Balkana, namenjen je program ,,Tempus,, za sprZemljama zapadnog Balkana, namenjen je program ,,Tempus,, za sprovođenje reformi u okviru ovođenje reformi u okviru sistema visokog obrazovanja, kao deo opsistema visokog obrazovanja, kao deo opššteg programa pomoteg programa pomoćći EU privrednom i drui EU privrednom i drušštvenom tvenom restruktuiranju ovih zemalja. restruktuiranju ovih zemalja.

* * Srbija uSrbija uččestvuje u ovom programu od decembra 2002.goestvuje u ovom programu od decembra 2002.god. d. a takođe i u programu a takođe i u programu ,,Copernicus,, ,,Copernicus,, koji predstavlja okvirni program EU za naukoji predstavlja okvirni program EU za nauččna istrana istražživanja, tehnoloivanja, tehnološški razvoj i ogledne aktivnosti.ki razvoj i ogledne aktivnosti.

Page 29: Institucionalne vrednosti EU

USTAV EUUSTAV EU* * Evropska Konvencija sastavljena od 105 predstavnika (od kojih suEvropska Konvencija sastavljena od 105 predstavnika (od kojih su 72 bili direktno izabrani 72 bili direktno izabrani ččlanovi nacionalnih lanovi nacionalnih parlamenata ili Evropskog parlamenta) pripremila je i usvojila eparlamenata ili Evropskog parlamenta) pripremila je i usvojila evropski ustav kroz transparentan, demokratski vropski ustav kroz transparentan, demokratski proces. Ipak da bi ustav postao pravosnaproces. Ipak da bi ustav postao pravosnažžan, morao je biti ratifikovan u nacionalnim skupan, morao je biti ratifikovan u nacionalnim skupšštinama drtinama držžava ava ččlanica lanica EU (tela koja su na sliEU (tela koja su na sliččan naan naččin bila izabrana opin bila izabrana opšštim pravom glasa ili referendumom). tim pravom glasa ili referendumom).

* * Postupak pripreme predloga ustavne reforme EU, pokrenut je u belPostupak pripreme predloga ustavne reforme EU, pokrenut je u belgijskom gradu Lakenu krajem 2001.god., gijskom gradu Lakenu krajem 2001.god., kada je odlukada je odluččeno da se sazove Konvent o budueno da se sazove Konvent o buduććnosti Evrope. Konvent je nastojao da na osnovu dosadanosti Evrope. Konvent je nastojao da na osnovu dosadaššnjih njih pozitivnih iskustva i u skladu sa opozitivnih iskustva i u skladu sa oččekivanjima građanaekivanjima građana, predlo, predložži nov, moderan ustav koji bi obezbedio vii nov, moderan ustav koji bi obezbedio višši stepen i stepen demokratidemokratiččnosti, transparentnosti i efikasnosti u radu EU. nosti, transparentnosti i efikasnosti u radu EU.

* * Usvajanjem Predloga ugovora o evropskom ustavu u junu 2003.god. Usvajanjem Predloga ugovora o evropskom ustavu u junu 2003.god. zavrzavrššen je rad Konventa, en je rad Konventa, a Predlog je a Predlog je prosleđen drprosleđen držžavama avama ććlanicama na razmatranje i dodatno usaglalanicama na razmatranje i dodatno usaglaššavanje u okviru Međuvladine konferencijeavanje u okviru Međuvladine konferencije. .

* * Evropski ustav je podeljen u 4 dela. Prvi deo definiEvropski ustav je podeljen u 4 dela. Prvi deo definišše Evropsku uniju, njene vrednosti, ciljeve, nadlee Evropsku uniju, njene vrednosti, ciljeve, nadležžnosti, nosti, procedure odluprocedure odluččivanja i njene institucije. Drugi deo sadrivanja i njene institucije. Drugi deo sadržži ,,Povelju o osnovnim pravima,,. Trei ,,Povelju o osnovnim pravima,,. Trećći deo opisuje i deo opisuje politike i funkcionisanje EU, dok politike i funkcionisanje EU, dok ččetvrti deo sadretvrti deo sadržži zavri završšne odredbe, ukljune odredbe, uključčujuujućći procedure za njegovo usvajanje i procedure za njegovo usvajanje i reviziju.i reviziju.

* * Ustav EU nebi zamenjivao ustave koji veUstav EU nebi zamenjivao ustave koji većć postoje u vepostoje u veććini evropskih zemalja. On bi postojao istovremeno ini evropskih zemalja. On bi postojao istovremeno sa ustavima koji imaju nacionalne specifisa ustavima koji imaju nacionalne specifiččnosti, svoja sopstvena opravdanja i autonomiju. nosti, svoja sopstvena opravdanja i autonomiju.

* * Ustav EU definiUstav EU definišše uslove u kojima je EU sposobna da deluje.e uslove u kojima je EU sposobna da deluje. Evropska unija takođe ima svoj razli Evropska unija takođe ima svoj različčiti iti institucionalni sistem (Evropska komisija, Evropski parlament, Sinstitucionalni sistem (Evropska komisija, Evropski parlament, Savet ministara, Evropski savet, Sud pravde avet ministara, Evropski savet, Sud pravde evropskih zajednica...). evropskih zajednica...).

* * Kada bude prihvaKada bude prihvaććen, ustav EU en, ustav EU ćće se primenjivati u celoj Evropskoj uniji i predstavljae se primenjivati u celoj Evropskoj uniji i predstavljaćće rezultat zajednie rezultat zajedniččkog kog rada, dobrovoljnosti i odluke drrada, dobrovoljnosti i odluke držžava ava ččlanica.lanica.

Page 30: Institucionalne vrednosti EU

EVROPSKO DREVROPSKO DRŽŽAVLJANSTVOAVLJANSTVOPRAVO GRAĐANSTVA EUPRAVO GRAĐANSTVA EU

Evropsko drEvropsko držžavljanstvo predstavlja dopunu nacionalnom dravljanstvo predstavlja dopunu nacionalnom držžavljanstvu, avljanstvu, ne zamenjuje ga vene zamenjuje ga većć podrazumeva dodatna prava: podrazumeva dodatna prava:

* * Pravo na slobodno kretanje i Pravo na slobodno kretanje i žživot na teritoriji EU, ivot na teritoriji EU, * * Pravo glasa i prijavljivanje za izbore za Evropski parlament i lPravo glasa i prijavljivanje za izbore za Evropski parlament i lokalne izbore, okalne izbore, * * Diplomatsku i konzularnu zaDiplomatsku i konzularnu zašštitu u tretitu u treććim drim držžavama, avama, * * Pravo na Pravo na žžalbu Evropskom parlamentu, albu Evropskom parlamentu, * * Pravo na prijavu evropskom ombusmanu (narodnom advokatu koji priPravo na prijavu evropskom ombusmanu (narodnom advokatu koji prima ma žžalbe albe građana EU u slugrađana EU u sluččajevima kada su im institucije EU povredile ili ugrozile ajevima kada su im institucije EU povredile ili ugrozile određena pravaodređena prava), i ), i * * Pravo na oslovljavanje institucija i savetodavna tela Evropske uPravo na oslovljavanje institucija i savetodavna tela Evropske unije na bilo nije na bilo kom od ustavnih jezika EU, kao i na dobijanje odgovora na istom kom od ustavnih jezika EU, kao i na dobijanje odgovora na istom jeziku. jeziku.

DrDržžavljanstvo EU avljanstvo EU -- pravo građanstva EU pravo građanstva EU, nije dr, nije držžavljanstvo u smislu u kome avljanstvo u smislu u kome ovu instituciju poznaje klasiovu instituciju poznaje klasiččna teorija drna teorija držžave i prava.ave i prava.

Page 31: Institucionalne vrednosti EU

TRNOVIT PUTTRNOVIT PUTPROCEDURA ZA PRIJEM U PROCEDURA ZA PRIJEM U ČČLANSTVO EULANSTVO EU* * Da bi neka drDa bi neka držžava postala punopravna ava postala punopravna ččlanica EU, mora Savetu EU podneti molbu za lanica EU, mora Savetu EU podneti molbu za ččlanstvo, koju planstvo, koju prati zahtev sa ocenom usklađenosti rati zahtev sa ocenom usklađenosti u odnosu na ,u odnosu na ,,Kriterijume ,Kriterijume iz Kopenhagena,,iz Kopenhagena,, ( (usklađenost drusklađenost držžave koja podnosi zahtev sa politiave koja podnosi zahtev sa političčkim, privrednim i pravnim zakonodavstvom kim, privrednim i pravnim zakonodavstvom i standardima EU). i standardima EU).

* * Molbi za punopravno Molbi za punopravno ččlanstvo predhodi sklapanje i sprovođenje ugovora o pridrulanstvo predhodi sklapanje i sprovođenje ugovora o pridružživanju (kao pripremna faza). ivanju (kao pripremna faza).

* * Nakon toga Savet EU traNakon toga Savet EU tražži mii miššljenje Evropske komisije o molbi za ljenje Evropske komisije o molbi za ččlanstvo, koje molanstvo, koje možže biti pozitivno ili negativno. Takvo mie biti pozitivno ili negativno. Takvo miššljenje po svojoj ljenje po svojoj prirodi nije obavezujuprirodi nije obavezujućće. e.

* * Na osnovu usvojenog pozitivnog miNa osnovu usvojenog pozitivnog miššljenja o molbi za ljenja o molbi za ččlanstvo, Komisija daje predlog Savetu EU da sa konkretnom drlanstvo, Komisija daje predlog Savetu EU da sa konkretnom držžavom zapoavom započčne ne pregovore o punopravnom pregovore o punopravnom ččlanstvu. lanstvu.

* * Pre poPre poččetka pregovora između EU i dretka pregovora između EU i držžave kandidata, sprovodi se ,,screening,, (postupak unutar zakonoave kandidata, sprovodi se ,,screening,, (postupak unutar zakonodavstva drdavstva držžave kandidata), ave kandidata), kojim kojim se utvrđuju oblasti koje treba prilagoditi zakonodavstvu EUse utvrđuju oblasti koje treba prilagoditi zakonodavstvu EU. ,,Screening,, zajedno sprovode dr. ,,Screening,, zajedno sprovode držžava kandidat za ava kandidat za ččlanstvo i Evropska komisija. lanstvo i Evropska komisija.

* * Savet donosi odluku o poSavet donosi odluku o poččetku pregovora prostom veetku pregovora prostom veććinom. Odluka o poinom. Odluka o poččetku pregovora vezana je uz zakljuetku pregovora vezana je uz zaključčke Međuvladine konferencije ke Međuvladine konferencije -- vlade drvlade držžava ava ččlanica EU (odrlanica EU (održžava se radi razmatranja najvaava se radi razmatranja najvažžnijih stratenijih stratešških pitanja u Uniji, ukljukih pitanja u Uniji, uključčujuujućći i proces proi i proces prošširenja EU). irenja EU).

* * Kad Međuvladina konferencija zakljuKad Međuvladina konferencija zaključči da je dri da je držžava kandidat koja je podnela molbu za ava kandidat koja je podnela molbu za ččlanstvo, spremna da joj se prizna status kandidata lanstvo, spremna da joj se prizna status kandidata za za ččlanstvo i sa njom mogu otpolanstvo i sa njom mogu otpoččeti pregovori o pristupanju EU, pokreeti pregovori o pristupanju EU, pokrećću se pregovori u roku od 6 meseci od zavru se pregovori u roku od 6 meseci od završšetka Međuvladine konferencijeetka Međuvladine konferencije..

* * Pregovore vodi predsedniPregovore vodi predsednišštvo EU (koje se menja svakih tvo EU (koje se menja svakih ššest meseci) u ime drest meseci) u ime držžava ava ččlanica, u saradnji s Evropskom komisijom. lanica, u saradnji s Evropskom komisijom.

* * Kada se zavrKada se završše pregovori,e pregovori, izrađuje se nacrt ugovora o pristupanju između EU i dr izrađuje se nacrt ugovora o pristupanju između EU i držžave kandidata, koji moraju odobriti Savet EU i Evropski parlamenave kandidata, koji moraju odobriti Savet EU i Evropski parlament. t.

* * Nakon toga sledi potpisivanje Ugovora. Da bi on stupio na snagu,Nakon toga sledi potpisivanje Ugovora. Da bi on stupio na snagu, potrebna je ratifikacija drpotrebna je ratifikacija držžava ava ččlanica EU i drlanica EU i držžave kandidata. ave kandidata.

* * Zavisno od ustavnopravnog uređenja drZavisno od ustavnopravnog uređenja držžave kandidata, u drave kandidata, u držžavi se moavi se možže sprovesti i referendum kao jedan od instrumenata ratifikacije.e sprovesti i referendum kao jedan od instrumenata ratifikacije.

* * Posle procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju i odgovarajuPosle procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju i odgovarajućće ceremonije prijema, dre ceremonije prijema, držžava kandidat postaje punopravna ava kandidat postaje punopravna ččlanica EU.lanica EU.

Page 32: Institucionalne vrednosti EU

REGIONALNA POLITIKA I PROGRAMIREGIONALNA POLITIKA I PROGRAMIZA LOKALNE ZAJEDNICE EVROPSKE UNIJEZA LOKALNE ZAJEDNICE EVROPSKE UNIJE

* * Brzo Brzo šširenje Evropske unije pravi duboke promene evropske politiirenje Evropske unije pravi duboke promene evropske političčke mape. Ove promene ke mape. Ove promene ččine okvir buduine okvir budućće stabilnosti e stabilnosti i bezbednosti, pospei bezbednosti, pospeššuju vladavinu prava, ljudska prava i socioekonomski prosperitet uju vladavinu prava, ljudska prava i socioekonomski prosperitet u Evropi. U velikoj meri ovo se tiu Evropi. U velikoj meri ovo se tičče e verovanja u iste vrednosti, iste vizije pravednog druverovanja u iste vrednosti, iste vizije pravednog drušštva i osnovne demokratske principe. U procesu protva i osnovne demokratske principe. U procesu prošširenja EU tokomirenja EU tokomposlednje decenije, istovremeno se pojaposlednje decenije, istovremeno se pojaččano radilo i na regionalnom i lokalnom nivou u Evropi. S jedne sano radilo i na regionalnom i lokalnom nivou u Evropi. S jedne strane ovo je bilatrane ovo je bilareakcija na jareakcija na jaččanje centralnih institucija, ali i rezultat veanje centralnih institucija, ali i rezultat većće slobode kretanja i uklanjanja granica. Tako su novi vidovi loke slobode kretanja i uklanjanja granica. Tako su novi vidovi lokalne alne ekonomske i politiekonomske i političčke saradnje postali integralni deo evropske evolucije.ke saradnje postali integralni deo evropske evolucije.

* * Evropska politika EU zasniva se na finansijskoj solidarnosti. TrEvropska politika EU zasniva se na finansijskoj solidarnosti. Treeććina ukupnog budina ukupnog budžžeta EU usmerava se manje razvijenim eta EU usmerava se manje razvijenim regionima za ostvarivanje ekonomskog i socijalnog ujednaregionima za ostvarivanje ekonomskog i socijalnog ujednaččavanja unutar EU. Od toga 90% avanja unutar EU. Od toga 90% ččine strukturni fondovi preko ine strukturni fondovi preko kojih se obezbeđuje ravnomerniji razvoj bogatijih i siromakojih se obezbeđuje ravnomerniji razvoj bogatijih i siromaššnijih regiona kroz programe pomonijih regiona kroz programe pomoćći (regionima i (regionima ččiji BDP po glavi iji BDP po glavi stanovnika iznosi manje od 75% evropskog proseka, regionima u prstanovnika iznosi manje od 75% evropskog proseka, regionima u procesu socijalno ekonomskog restruktuiranja i regionima ocesu socijalno ekonomskog restruktuiranja i regionima pogođenim visokom stopom nezaposlenostipogođenim visokom stopom nezaposlenosti). ).

* * Regionalnom politikom EU predviđa se obaveza drRegionalnom politikom EU predviđa se obaveza držžava ava ččlanica da uvedu administrativnu podelu u skladu sa NUTS lanica da uvedu administrativnu podelu u skladu sa NUTS klasifikacijom (nomenklatura jedinica za teritorijalnu statistikklasifikacijom (nomenklatura jedinica za teritorijalnu statistiku). EU narou). EU naroččito insistira na uvođenju NUTS ito insistira na uvođenju NUTS 3 p3 podele odele -- podele na podele na teritorijalne jedinice koje imaju između teritorijalne jedinice koje imaju između 150.000 i 800.000 stanovnika, kao uslova da dr150.000 i 800.000 stanovnika, kao uslova da držžava ava ččlanica molanica možže pristupiti strukturnim e pristupiti strukturnim fondovima EU. U pregovorima sa budufondovima EU. U pregovorima sa buduććim drim držžavama avama ččlanicama, Evropska komisija je do sada zastupala stav da organi lanicama, Evropska komisija je do sada zastupala stav da organi teritorijalnih jedinica na NUTS 3 nivou, treba da budu izabrani teritorijalnih jedinica na NUTS 3 nivou, treba da budu izabrani od strane građana i da imaju određenu zakonsku i finansijsku od strane građana i da imaju određenu zakonsku i finansijsku autonomiju. Kao posebna stavka u regionalnoj politici EU, predviautonomiju. Kao posebna stavka u regionalnoj politici EU, predviđa se obaveza drđa se obaveza držžava da donesu viava da donesu viššegodiegodiššnje planove nje planove regionalnog razvoja. Drregionalnog razvoja. Držžave koje nikada nisu imale tradiciju regionalizma pristupile su ave koje nikada nisu imale tradiciju regionalizma pristupile su formiranju regiona, pre svega da bi formiranju regiona, pre svega da bi obezbedile pristup strukturnim fondovima EU. Na naobezbedile pristup strukturnim fondovima EU. Na naššu sreu srećću, sredstva EU za ujednau, sredstva EU za ujednaččavanje regionalnog razvoja nisu avanje regionalnog razvoja nisu dostupna samo drdostupna samo držžavama avama ččlanicama, velanicama, većć su dostupna i drsu dostupna i držžavama u procesu pridruavama u procesu pridružživanja EU.ivanja EU.

Page 33: Institucionalne vrednosti EU

SAVET EVROPESAVET EVROPE* Savet Evrope je najstarija politi* Savet Evrope je najstarija političčka institucija na Evropskom kontinentuka institucija na Evropskom kontinentu. Osnovana je 1949.god. . Osnovana je 1949.god. pre NATOpre NATO--a i pre Evropske zajednice. Sedia i pre Evropske zajednice. Sediššte Saveta Evrope je u Strazburu (Francuska). Sve drte Saveta Evrope je u Strazburu (Francuska). Sve držžave ave Evrope su Evrope su ččlanice Saveta Evrope osim Belorusije, koja jolanice Saveta Evrope osim Belorusije, koja jošš uvek nama status uvek nama status ččlana. Savet Evrope fokus lana. Savet Evrope fokus svojih aktivnosti usmerava na: prasvojih aktivnosti usmerava na: praććenje stanja ljudskih prava (naroenje stanja ljudskih prava (naroččito u zemljama bivito u zemljama bivššeg komunistieg komunističčkog kog bloka), podrbloka), podrššku zemljama Srednje i Istoku zemljama Srednje i Istoččne Evrope u konsolidaciji politine Evrope u konsolidaciji političčkih, pravnih, ekonomskih i ustavnih kih, pravnih, ekonomskih i ustavnih reformi, prenoreformi, prenoššenje praktienje praktiččnog znanja u oblastima ljudskih prava, lokalne demokratije, obranog znanja u oblastima ljudskih prava, lokalne demokratije, obrazovanja, kulture zovanja, kulture i zai zašštite tite žživotne sredine. Danas je Savet Evrope najpoznatiji po svojim praivotne sredine. Danas je Savet Evrope najpoznatiji po svojim pravno obavezujuvno obavezujuććim sporazumima im sporazumima I konvencijama, kojih ima I konvencijama, kojih ima ččak 160 i od kojih su mnoge otvorene i za pristupanje drak 160 i od kojih su mnoge otvorene i za pristupanje držžava neava neččlanica, kao i po lanica, kao i po preporukama koje pokrivaju preporukama koje pokrivaju šširok krug oblasti od pravnih pitanja do kulture i sporta.irok krug oblasti od pravnih pitanja do kulture i sporta.

* Evropska povelja o lokalnoj samoupravi * Evropska povelja o lokalnoj samoupravi usvojena 1985.god. u Strazburu (Francuska), jedan je od usvojena 1985.god. u Strazburu (Francuska), jedan je od najvanajvažžnijih dokumenata Saveta Evrope, kojnijih dokumenata Saveta Evrope, kojim se utvrđuju osnovni principi lokalne demokratijeim se utvrđuju osnovni principi lokalne demokratije. Zna. Značčaj aj povelje je utoliko vepovelje je utoliko većći, jer je ona svim bivi, jer je ona svim bivššim drim držžavama bivavama bivššeg komunistieg komunističčkog bloka slukog bloka služžila kao vodilja pri ila kao vodilja pri reformi njihovih sistema lokalne samouprave, a danas se prema njreformi njihovih sistema lokalne samouprave, a danas se prema njoj procenjuje stanje lokalne demokratije oj procenjuje stanje lokalne demokratije i u zemljama u tranziciji i u zemljama Zapadne Evrope.i u zemljama u tranziciji i u zemljama Zapadne Evrope.

* Evropska okvorna konvencija o prekograni* Evropska okvorna konvencija o prekograniččnoj saradnji teritorijalnih zajednica ili vlastinoj saradnji teritorijalnih zajednica ili vlasti, je drugi zna, je drugi značčajan ajan dokument koji je pripremljen u okviru Saveta Evrope, usvojena 19dokument koji je pripremljen u okviru Saveta Evrope, usvojena 1980.god. u Madridu (80.god. u Madridu (ŠŠpanija), kao kljupanija), kao ključčni ni dokument Saveta Evrope u oblasti regionalne saradnje. Njen posebdokument Saveta Evrope u oblasti regionalne saradnje. Njen poseban kvalitet je u tome an kvalitet je u tome ššto sadrto sadržži niz i niz modela sporazuma, kao modela sporazuma, kao ššto su oni o zato su oni o zašštiti titi žživotne sredine, ekonomskom razvoju, obrazovanju i ivotne sredine, ekonomskom razvoju, obrazovanju i ustanovljavanju i institucionalizaciji prekograniustanovljavanju i institucionalizaciji prekograniččne saradnje. Trenutno se u okviru Saveta Evrope razmatra ne saradnje. Trenutno se u okviru Saveta Evrope razmatra vivišše veoma vae veoma važžnih konvencija: Nacrt povelje o planskim regionima, Nacrt Evropsnih konvencija: Nacrt povelje o planskim regionima, Nacrt Evropske povelje o regionalnoj ke povelje o regionalnoj samoupravi i Nacrt povelje o građanskim pravima i odgovornostimasamoupravi i Nacrt povelje o građanskim pravima i odgovornostima..

Page 34: Institucionalne vrednosti EU

SAVET EVROPESAVET EVROPEVaVažžnost koja se u okviru Saveta Evrope pridaje lokalnoj samoupravi,nost koja se u okviru Saveta Evrope pridaje lokalnoj samoupravi, najbolje se ogleda u najbolje se ogleda u ččinjenici da u njegovom okviru injenici da u njegovom okviru deluje deluje Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Kongres lokalnih i regionalnih vlasti -- CLRAECLRAE. Kongres je ustanovljen 1994.god. sa ciljem da kao konsultativn. Kongres je ustanovljen 1994.god. sa ciljem da kao konsultativno telo o telo zameni Stalnu konferenciju lokalnih i regionalnih vlasti Evrope.zameni Stalnu konferenciju lokalnih i regionalnih vlasti Evrope. Sastoji se od VeSastoji se od Većća lokalnih vlasti i Vea lokalnih vlasti i Većća regiona. Moa regiona. Možžda je da je najvenajvećća uloga Kongresa to a uloga Kongresa to ššto on predstavlja mesto okupljanja i koordinacije razlito on predstavlja mesto okupljanja i koordinacije različčitih nivoa vlasti, asocijacija i ekspertskih itih nivoa vlasti, asocijacija i ekspertskih i drugih organizacija, koje se bave lokalnom samoupravom (svestri drugih organizacija, koje se bave lokalnom samoupravom (svestran pristup pitanjima lokalne i regionalne demokratije). an pristup pitanjima lokalne i regionalne demokratije). Organizacije koje okuplja Kongres u okviru Evropske mreOrganizacije koje okuplja Kongres u okviru Evropske mrežže organizacija, koje prue organizacija, koje pružžaju obuku u oblasti lokalnih i regionalnih aju obuku u oblasti lokalnih i regionalnih vlasti su:vlasti su:

* ENTO* ENTO -- deluje pre svega u drdeluje pre svega u držžavama Srednje i Istoavama Srednje i Istoččne Evrope, podstine Evrope, podstiččuućći saradnju među centrima za obuku i njihovo i saradnju među centrima za obuku i njihovo povezivanje radi razmene iskustva i materijala za obuku.povezivanje radi razmene iskustva i materijala za obuku.

* Agencije za lokalnu demokratiju* Agencije za lokalnu demokratiju -- Agencije za lokalnu demokratiju su pokrenute 1993.god. kao deo Agencije za lokalnu demokratiju su pokrenute 1993.god. kao deo mirovnog procesa mirovnog procesa u bivu bivššoj Jugoslaviji i predstavljaju partnerstva između lokalnih vlastoj Jugoslaviji i predstavljaju partnerstva između lokalnih vlasti iz razlii iz različčitih regiona Evrope. Cilj Agencija je promovisanje itih regiona Evrope. Cilj Agencija je promovisanje popošštovanja ljudskih prava i demokratije, prekogranitovanja ljudskih prava i demokratije, prekograniččne saradnje, ne saradnje, međukulturnog dijaloga i lokalnog razvojameđukulturnog dijaloga i lokalnog razvoja. Gradovi u kojima . Gradovi u kojima Agencije deluju jesu Ohrid, Prijedor, Tuzla, ZavidoviAgencije deluju jesu Ohrid, Prijedor, Tuzla, Zavidovićći, Osijek, Sisak, Nii, Osijek, Sisak, Nišš, Subotica i Nik, Subotica i Nikššiićć. Na osnovu inicijative Kongresa . Na osnovu inicijative Kongresa loklanih i regionalnih vlasti 1999.god. je osnovana Asocijacija loklanih i regionalnih vlasti 1999.god. je osnovana Asocijacija agencija lokalne demokratije sa ciljem da koordinira aktivnostimagencija lokalne demokratije sa ciljem da koordinira aktivnostima a agencija i pomogne im u prikupljanju sredstava i sprovođenju njiagencija i pomogne im u prikupljanju sredstava i sprovođenju njihovih aktivnosti.hovih aktivnosti.

* Evroregioni* Evroregioni -- Evroregioni predstavljaju oblik prekograniEvroregioni predstavljaju oblik prekograniččne saradnje, koji u poslednje vreme postaje veoma popularan ne saradnje, koji u poslednje vreme postaje veoma popularan i to naroi to naroččito u Srednjoj i Istoito u Srednjoj i Istoččnoj Evropi. Vanoj Evropi. Važžno je napomenuti da evroregioni koji nastaju udruno je napomenuti da evroregioni koji nastaju udružživanjem teritorija jedinica ivanjem teritorija jedinica U pograniU pograniččnim oblastima dve ili vinim oblastima dve ili višše dre držžava, ne predstavljaju novi oblik vlasti u tim oblastima. Naprotiava, ne predstavljaju novi oblik vlasti u tim oblastima. Naprotiv, udruv, udružživanjem se ivanjem se stvaraju mehanizmi za uspostavljanje saradnje i promovisanje zajstvaraju mehanizmi za uspostavljanje saradnje i promovisanje zajedniedniččkih interesa oblasti koje se udrukih interesa oblasti koje se udružžuju. U najveuju. U najveććem em broju slubroju sluččajeva, evroregioni nastaju tako ajeva, evroregioni nastaju tako ššto se zainteresovane pogranito se zainteresovane pograniččne opne opšštine u svakojtine u svakojod drod držžava koje uava koje uččestvuju u projektu prvo organizuju u posebno udruestvuju u projektu prvo organizuju u posebno udružženje, a zatim udruenje, a zatim udružženja iz susednih zemalja organizuju enja iz susednih zemalja organizuju prekograniprekograniččnu saradnju, ponekad osnivajunu saradnju, ponekad osnivajućći i poseban sekretarijat koji administrativno opslui i poseban sekretarijat koji administrativno opslužžuje tu saradnju. Zanimljivo je to uje tu saradnju. Zanimljivo je to ššto se status nekih evroregiona utvrđuje i međunarodnim ugovorimato se status nekih evroregiona utvrđuje i međunarodnim ugovorima, dok su neki neprofitne organizacije, a neki uop, dok su neki neprofitne organizacije, a neki uopššte i nisu te i nisu pravna lica. Nemapravna lica. Nema ni pravila da saradnja mora biti među istim nivoima vlasti u ra ni pravila da saradnja mora biti među istim nivoima vlasti u razlizliččitim dritim držžavama avama -- poznati su slupoznati su sluččajevi kada ajevi kada jedan region obuhvata u jednoj drjedan region obuhvata u jednoj držžavi okruge, a u drugoj opavi okruge, a u drugoj opšštine ili provincije. U praksi ima slutine ili provincije. U praksi ima sluččajeva da je i sama drajeva da je i sama držžava ava (npr. Luksemburg) (npr. Luksemburg) ččlanica jednog evroregiona. I u domenima saradnje postoje znatne lanica jednog evroregiona. I u domenima saradnje postoje znatne razlike. Dok se neki evroregioni razlike. Dok se neki evroregioni u saradnji zaustavljaju na razmeni informacija i konsultacijama,u saradnji zaustavljaju na razmeni informacija i konsultacijama, drugi su razvili kapacitete da sprovode i određene projekte drugi su razvili kapacitete da sprovode i određene projekte..

Page 35: Institucionalne vrednosti EU

ORGANIZACIJA ZA EVROPSKU BEZBEDNOST I SARADNJU - OSCE

** Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju -- OEBS danas okuplja drOEBS danas okuplja držžave iz Evrope, ave iz Evrope, Centralne Azije, Kavkaza i Severne Amerike. OEBS se bavi Centralne Azije, Kavkaza i Severne Amerike. OEBS se bavi šširokim spektrom pitanja bezbednosti, irokim spektrom pitanja bezbednosti, ukljuuključčujuujućći preventivnu diplomatiju, ljudska prava, posmatranje izbora, eki preventivnu diplomatiju, ljudska prava, posmatranje izbora, ekonomsku bezbednost i zaonomsku bezbednost i zašštitu titu žživotne sredine. Misija OEBSivotne sredine. Misija OEBS--a u Srbiji usmerena je na savetovanje i obezbeđivanje pomoa u Srbiji usmerena je na savetovanje i obezbeđivanje pomoćći razlii različčitim itim nivoima vlasti, pojedincima i organizacijama u razvoju demokratsnivoima vlasti, pojedincima i organizacijama u razvoju demokratskih institucija, sa naglaskom na pomokih institucija, sa naglaskom na pomoćći i u restruktuiranju policije i pravosuđau restruktuiranju policije i pravosuđa..

* Program podr* Program podršške opke opšštinamatinama

U fokusu OEBSU fokusu OEBS--ovog programa pomoovog programa pomoćći opi opšštinama u Srbiji, jeste obuka novoizabranih funkcionera tinama u Srbiji, jeste obuka novoizabranih funkcionera lokalnih samouprava za primenu novog Zakona o lokalnoj samoupravlokalnih samouprava za primenu novog Zakona o lokalnoj samoupravi (aktivnosti skupi (aktivnosti skupšštine optine opšštine). tine). Ovim programom obuhvaOvim programom obuhvaććena je obuka za novoizabrane odbornike o ulozi skupena je obuka za novoizabrane odbornike o ulozi skupšštine optine opšštine i samih tine i samih odbornika u lokalnoj samoupravi, o odnosima sa medijima i etici odbornika u lokalnoj samoupravi, o odnosima sa medijima i etici u obavljanju javne funkcije, kao i zau obavljanju javne funkcije, kao i zašštiti titi ljudskih i manjinskih prava u lokalnoj samoupravi.ljudskih i manjinskih prava u lokalnoj samoupravi.

Page 36: Institucionalne vrednosti EU

REGIONALNE INICIJATIVE* Pakt za stabilnost u Jugoisto* Pakt za stabilnost u Jugoistoččnoj Evropinoj Evropi, d, donet je u junu 1999onet je u junu 1999.god. .god. kao deo nastojanja međunarodne zajednice da razvije dugorokao deo nastojanja međunarodne zajednice da razvije dugoroččnu strategiju nu strategiju prevencije sukoba u tradicionalno konfliktnom regionu Jugoistoprevencije sukoba u tradicionalno konfliktnom regionu Jugoistoččne Evrope (obuhvata drne Evrope (obuhvata držžave: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, ave: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Rumuniju, Srbiju i Crnu Goru). Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Rumuniju, Srbiju i Crnu Goru). ViVišše od 40 dre od 40 držžava i međunarodnih organizacija angaava i međunarodnih organizacija angažžovalo se na pruovalo se na pružžanju anju podrpodršške drke držžavama u regionu u njihovom nastojanju da uavama u regionu u njihovom nastojanju da uččvrste mir u regionu, demokratiju, povrste mir u regionu, demokratiju, pošštovanje ljudskih prava i ekonomski napredak. tovanje ljudskih prava i ekonomski napredak. Od vaOd važžnih aktivnosti Pakta vezanih za lokalni i regionalni nivo, vanih aktivnosti Pakta vezanih za lokalni i regionalni nivo, važžno je pomenuti i rad na stvaranju interaktivne baze podataka o pno je pomenuti i rad na stvaranju interaktivne baze podataka o partnerstvima artnerstvima između lokalnih samouprava i regionaizmeđu lokalnih samouprava i regiona, kao i pripremu analize sa preporukama za akciju o prekograni, kao i pripremu analize sa preporukama za akciju o prekograniččnoj saradnji između lokalnih i regionalnih noj saradnji između lokalnih i regionalnih vlasti u Jugoistovlasti u Jugoistoččnoj Evropi.noj Evropi.

* Proces stabilizacije i pridru* Proces stabilizacije i pridružživanja ivanja -- PSPPSP, d, donet je radi unapređenja politika regionalnog pristupa u regionuonet je radi unapređenja politika regionalnog pristupa u regionu Zapadnog Balkana. Komisija EU Zapadnog Balkana. Komisija EU je predloje predložžila 1999.god, formiranje PSP za drila 1999.god, formiranje PSP za držžave ZB (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Srbave ZB (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru). Proces PSP iju i Crnu Goru). Proces PSP drdržžava ZB Evropskoj uniji, jednako se primenjuje na sve drava ZB Evropskoj uniji, jednako se primenjuje na sve držžave, osim razlika u konkretnim uslovima. Drave, osim razlika u konkretnim uslovima. Držžavama potpisnicama PSP daje se avama potpisnicama PSP daje se status potencijalnog status potencijalnog ččlana EU. Ciljevi PSP su: Politilana EU. Ciljevi PSP su: Političčka stabilizacija, Liberalizacija trgovine, Razvijanje regionalneka stabilizacija, Liberalizacija trgovine, Razvijanje regionalne saradnje saradnje, i, i Harmonizacija Harmonizacija (uskl(usklađivanjeađivanje) pravnog i institucionalnog sistema dr) pravnog i institucionalnog sistema držžava. Definisani su koraci ka ava. Definisani su koraci ka ččlanstvu drlanstvu držžava potpisnica ka EU: Osnivanje konsultativne ava potpisnica ka EU: Osnivanje konsultativne radne grupe EUradne grupe EU--drdržžava ZB, Studija izvodljivosti, Pregovori o pridruava ZB, Studija izvodljivosti, Pregovori o pridružživanju, Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, Sporazum o stabilizaciji i pridružživanj ivanj -- SSP, Ratifikacija SSP, SSP, Ratifikacija SSP, Zahtev za pristupanje drZahtev za pristupanje držžave u ave u ččlanstvo EU i sticanje statusa drlanstvo EU i sticanje statusa držžave kandidata, Ratifikacija statusa drave kandidata, Ratifikacija statusa držžave kandidata (prihvatanje kandidature), ave kandidata (prihvatanje kandidature), Pregovori o pristupanju drPregovori o pristupanju držžave kandidata, Ugovor o pristupanju drave kandidata, Ugovor o pristupanju držžave ave ččlanice EU, Ratifikacija Ugovora o pristupanju drlanice EU, Ratifikacija Ugovora o pristupanju držžave ave ččlanice EU.lanice EU.

* * Jedan od konkretnih doprinosa Pakta za stabilnost je ustanovljavJedan od konkretnih doprinosa Pakta za stabilnost je ustanovljavanje anje MreMrežže asocijacija lokalnih vlasti u Jugoistoe asocijacija lokalnih vlasti u Jugoistoččnoj Evropi noj Evropi -- NALASNALAS. . UdruUdružženja lokalnih samouprava (nalik Stalnoj konferenciji gradova i oenja lokalnih samouprava (nalik Stalnoj konferenciji gradova i oppšština u Srbiji) imaju vatina u Srbiji) imaju važžnu ulogu u razvijenim zemljama i sve vinu ulogu u razvijenim zemljama i sve viššeedobijaju na znadobijaju na značčaju i u zemljama u tranziciji. U draju i u zemljama u tranziciji. U držžavi kojoj je nacionalno udruavi kojoj je nacionalno udružženje lokalnih vlasti dobro organizovano, obavljaju se dve enje lokalnih vlasti dobro organizovano, obavljaju se dve osnovne aktivnosti: pruosnovne aktivnosti: pružžanje usluga svom anje usluga svom ččlanstvu (obuka oplanstvu (obuka opšštinskih funkcionera i slutinskih funkcionera i služžbenika, informisanje, koordiniranje donatorskom benika, informisanje, koordiniranje donatorskom pomopomoćći...) i zastupanje interesa lokalnih vlasti u odnosima sa centrai...) i zastupanje interesa lokalnih vlasti u odnosima sa centralnom vlalnom vlaššćću (pregovori oko sredstava za finansiranje opu (pregovori oko sredstava za finansiranje opšština, iznotina, iznoššenje enje stanovistanoviššta lokalnih samouprava o zakonskim projektima koji se tita lokalnih samouprava o zakonskim projektima koji se tičču gradova i opu gradova i opšština...). Imajutina...). Imajućći u vidu rezultate NALASi u vidu rezultate NALAS--a, Kongres lokalnih a, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti je 2001.god. usvojio Rezoluciju kojom se nai regionalnih vlasti je 2001.god. usvojio Rezoluciju kojom se naglaglaššava njegov znaava njegov značčaj i nada da aj i nada da ćće NALAS od mree NALAS od mrežže prerasti u Uniju asocijacija e prerasti u Uniju asocijacija lokalnih vlasti u Regionu.lokalnih vlasti u Regionu.

* Centralnoevropska inicijativa * Centralnoevropska inicijativa -- CEICEI, n, nastala je 1989 gastala je 1989 god. kod. kao međuvladin forum za politiao međuvladin forum za političčku, eku, ekonomsku i kulturnu saradnju među konomsku i kulturnu saradnju među 17 dr17 držžava ava ččlanica (Albanija, Austrija, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Buglanica (Albanija, Austrija, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, arska, Hrvatska, ČČeešška, Slovaka, Slovaččka, Mka, Mađarskaađarska, Italija, Makedonija, Moldavija, , Italija, Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunija, Srbija i Crna Gora). Od 1.Maja 2004.god. 7 drPoljska, Rumunija, Srbija i Crna Gora). Od 1.Maja 2004.god. 7 držžava ava ččlanica CEI je u lanica CEI je u ččlanstvu EU. Delovanje u oblasti prekogranilanstvu EU. Delovanje u oblasti prekograniččne saradnje ne saradnje je za CEI postalo naroje za CEI postalo naroččito aktuelno nakon poslednjih proito aktuelno nakon poslednjih prošširenja EU. U tom kontekstu, CEI je u sklopu pripreme za svoje akirenja EU. U tom kontekstu, CEI je u sklopu pripreme za svoje aktivnosti u ovoj oblasti tivnosti u ovoj oblasti u narednom periodu, pristupila izradi pregleda prekograniu narednom periodu, pristupila izradi pregleda prekograniččne saradnje u drne saradnje u držžavama avama ččlanicama.lanicama.

* * Dobar primer za novu orijentaciju jeste i saradnja CEI i OECD, nDobar primer za novu orijentaciju jeste i saradnja CEI i OECD, na a LEED programuLEED programu. U fokusu ovog programa jesu identifikacija, analiza i. U fokusu ovog programa jesu identifikacija, analiza ipromovisanje inovacija u oblastima lokalnog razvoja i socijalne promovisanje inovacija u oblastima lokalnog razvoja i socijalne ekonomije.ekonomije.

Page 37: Institucionalne vrednosti EU

ZNAČAJNI EVROPSKI PROGRAMI

* Asocijacija evropskih pograni* Asocijacija evropskih pograniččnih regionanih regiona, osnovana je 1971.god. na inicijativu 10 regiona, , osnovana je 1971.god. na inicijativu 10 regiona, ššest godina nakon est godina nakon ššto se to se ideja o osnivanju ovakve asocijacije zaideja o osnivanju ovakve asocijacije začčela na međunarodnoj konferenciji o regionima odrela na međunarodnoj konferenciji o regionima održžanoj u Bazelu (anoj u Bazelu (ŠŠvajcarska). vajcarska). Kao ciljevi ove asocijacije postavljeni su: AngaKao ciljevi ove asocijacije postavljeni su: Angažžovanje u reovanje u reššavanju prekograniavanju prekograniččnih problema, Pnih problema, Pripremanje i sprovođenje ripremanje i sprovođenje zajednizajedniččkih projekata i kampanja kao i zajednikih projekata i kampanja kao i zajedniččki nastup prema donatorima, Organizovanje skupova o prekograniki nastup prema donatorima, Organizovanje skupova o prekograniččnoj noj saradnji i Obavesaradnji i Obavešštavanje evropskih polititavanje evropskih političčkih organa i javnosti o ovoj problematici. kih organa i javnosti o ovoj problematici.

* Skup* Skupšština evropskih regionatina evropskih regiona, osnovana je 1987.god. Ova organizacija je istovremeno i polit, osnovana je 1987.god. Ova organizacija je istovremeno i politiiččki forum regiona Evrope, ki forum regiona Evrope, ččiji su ciljevi: riji su ciljevi: razvoj demokratije, solazvoj demokratije, solidarnost i međuregionalna saradnjaidarnost i međuregionalna saradnja. Jedan od najva. Jedan od najvažžnijih dokumenata Skupnijih dokumenata Skupšštine tine evropskih regiona je Strategija 2000 za regione Evrope.evropskih regiona je Strategija 2000 za regione Evrope.

* Savet evropskih op* Savet evropskih opšština i regiona tina i regiona -- CEMRCEMR, osnovan je 1951.god. na inicijativu grupe gradona, osnovan je 1951.god. na inicijativu grupe gradonaččelnika iz razlielnika iz različčitih itih drdržžava Evrope. Pored omoguava Evrope. Pored omoguććavanja razmene iskustva među avanja razmene iskustva među ččlanicama, cilj organizacije je da obezbedi odgovarajulanicama, cilj organizacije je da obezbedi odgovarajućće e mesto gradovima i regionima u kreiranju novog evropskog poretka.mesto gradovima i regionima u kreiranju novog evropskog poretka.

* Eurocities* Eurocities -- predstavlja organizaciju koja okuplja velike urbane centre Evropredstavlja organizaciju koja okuplja velike urbane centre Evrope. Osnovni su joj ciljevi da problemi velikih pe. Osnovni su joj ciljevi da problemi velikih gradova uvek dobiju odgovarajugradova uvek dobiju odgovarajućći tretman u evropskim forumima. Ovo se naroi tretman u evropskim forumima. Ovo se naroččito postiito postižže kroz zastupanje interesa e kroz zastupanje interesa gradova pred organima EU. Pored toga, Eurocities se angagradova pred organima EU. Pored toga, Eurocities se angažžuje na razmeni iskustava između gradova koji su u uje na razmeni iskustava između gradova koji su u ččlanstvu organizacije i na njihovom umrelanstvu organizacije i na njihovom umrežžavanju po razliavanju po različčitim osnovama.itim osnovama.

* Fondacija za ekonomiju i odr* Fondacija za ekonomiju i održživi razvoj regiona Evrope ivi razvoj regiona Evrope -- FEDREFEDRE. Ciljevi FEDRE su da: omogu. Ciljevi FEDRE su da: omogućći promociju urbanih i i promociju urbanih i ruralnih regiona, gradova i preduzeruralnih regiona, gradova i preduzećća, naglasi regionalnu dimenziju politia, naglasi regionalnu dimenziju političčkih i ekonomskih aktivnosti u Evropi, kih i ekonomskih aktivnosti u Evropi, podstakne saradnju među evropskim regionimapodstakne saradnju među evropskim regionima, a naro, a naroččito na liniji istok zapad.ito na liniji istok zapad.

Page 38: Institucionalne vrednosti EU

LINKOVI EVROPSKIH INSTITUCIJA* Portal Evropske Unije - http://europa.eu/* Institucije EU - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/index_sl.htm* Evropski parlament - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/european-parliament/index_sl.htm* Evropski Savet - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/european-council/index_sl.htm* Savet EU - Savet Ministara - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/council-eu/index_sl.htm* Evropska komisija - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/european-commission/index_sl.htm* Evropski sud pravde - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/court-justice/index_sl.htm* Evropski revizorski sud - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/court-auditors/index_sl.htm* Evropski ombudsman - http://www.ombudsman.europa.eu/start.faces* Evropski ekonomski i socijalni odbor - ECOSOC - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/ecosoc/index_sl.htm* Evropski odbor regija - http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/cor/index_sl.htm* Agencije Evropske unije - http://europa.eu/agencies/* Evropska regionalna saradnja - http://ec.europa.eu/enlargement/projects-in-focus/regional-cooperation/index_sl.htm* Evropsko bratimljenje - http://www.twinning.org/sr/page/* Evropsko finansiranje i subvencije - http://europa.eu/policies-activities/funding-grants/index_sl.htm* Evropa i obrazovanje - http://ec.europa.eu/education/index_en.htm* Evropa i omladina - http://ec.europa.eu/youth/index_en.htm* Evropsko životno okruženje i zdravlje - http://ec.europa.eu/health-eu/my_environment/environmental_health/index_en.htm* Evropska centralna banka - ECB - http://www.ecb.int/home/html/index.en.html* Evropska investiciona banka - EIB) - http://www.eib.org/* Evropska banka za obnovu i razvoj - EBRD - http://www.ebrd.com/pages/homepage.shtml* Savet Evrope - http://www.coe.int/lportal/web/coe-portal* Banka za razvoj Saveta Evrope - CEV - http://www.coebank.org/* Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju - OSCE - http://www.osce.org/serbia* Delegacija Evropske komisije u Srbiji - http://www.europa.rs* Savet Evrope - Kancelarija u Beogradu - http://www.coe.org.rs/*Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije http://www.seio.gov.rs/%D0%BF%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0.1.html

Page 39: Institucionalne vrednosti EU

Rođen 1969.godine. Osnovnu i srednju školu završio u Boru.Diplomorani inženjer Univerziteta u Nišu od 1993.godine. U petnaestogodišnjoj profesionalnoj karijeri obavljao: analitičke, normativne, koordinativne i upravno-nadzorne poslove, strateške i izvršne, organizacione i logističke, monitoring, supervizorske i savetodavne aktivnosti

(sektori - građanski aktivizam, javna uprava i privatni multinacionalni biznis; oblasti - zaštita životne sredine, ekonomski razvoj i integracije, bankarstvo i osiguranje,marketing, prodaja i preduzetnički konaslting i edukacija).

Aktivan učesnik u sticanju savremenih vrednosti i iskustva ekonomije znanja i profesionalnih kodeksa poslovanja, participijent u internacionalnim i nacionalnim razvojnim programima i projektima u regionu i lokalnim zajednicama (International SEED training ,,Train the trainer,, and National SEED training ,,Business plan,, - The Word Bank Group & International Finance Corporation; Workshop participation: Strategical Planning, Project Management, ExecutiveManagement and Founds Management - USAID & CHF/ADF).

Prema potrebi poslova koje obavlja, razvija savremenu bazu podataka, institucija i klijenata lokalnih zajednica Timočke regije (Bor, Majdanpek, Negotin, Kladovo, Zaječar, Knjaževac, Boljevac i Soko Banja): Lokalnih vlasti i javnih institucija(strateška i izvršna dokumenta i aktivnosti); Privatnih preduzetnika, msp i preduzeća (poslovni programi, razvojna produkcija i tržišni partneri) i Građanskih ekonomskih aktivnosti (potencijalni biznis, agroinicijativni i kooperativni, ruralno-turistički profili- umreženi u okviru razvojnih aktivnosti lokalnog stanovništva). Komunicira i prati razvojne aktivnosti, nacionalnih i internacionalnih institucija, agencija, fondova,asocijacija i poslovnih mreža u neposrednom okruženju. U skladu sa razvojnim strategijama i poslovnim politikama poslodavaca aktivno učestvuje u razvoju lokalnih i regionalnih zajednica i njihovih tržišta.

Unapređuje i prenosi moralni i profesionalni integritet. U izgrađenom dvodecenijskom bračnom partnerstvu,

uživa porodične i roditeljske blagodeti. Globalni patriota, javno afirmiše neophodnost permanentnih

promena u neposrednom okruženju - budućnost zasnovanu na realnim potrebama i stečenim

iskustvima, funkcionalno sadržajnim partnerskim vrednostima, standardima i lokalnim resursima.Uvek, drugaćiji i pozitivniji, prenosi entuzijazam,

na svoje saradnike, prijatelje, sugrađane i komšije. Životnom rezultantom, potvrđuje mogućnost

realizacije savremene vizije života i rada u Boru.

Goran Stojanović


Recommended