Download pdf - Istočna renesansa

7/24/2019 Istona renesansa

1/26

Srednji put

Theravda budistiko drutvo

Tweet

Start

Srednji put

Uvod

Pali kanonTumaenja

Praksa

Knjige

Linkovi

Kontakt

Vi ste na "ome # Tumaenja # $edomil Veljai% # &stona renesansa

'&stona renesansa'

u doba prosvetiteljstva i romanti(ma

i njen odra( u novijoj povijesti )lo(o)je

$edomil Veljai%

Samo (a besplatnu distribu*iju+ kao dar ,hamme


2/26

'Knjige -end i .upnekhat /upaniade0 sadr1e iste istine kao i djela platonova*a+ a tisu ih )lo(o) mo1da i preu(eli od istonjaka2'

3n4uetil5,uperron+ 67872

'9a istoku treba tra1iti vrhuna* romantike /das ho*hste :omantis*he0;


3/26

'Prodorna i ra(orna kritika -ellerova> prognala je avet nejasnog romantikogshva%anja povijesti i prokrila put (dravom povijesnom shva%anju o porijeklu grke)lo(o)je2 -a du1e su vrijeme umukli glasovi onih> koji su poetke grkog )lo(oFskogmiljenja tra1ili na istoku2 Tek u drugoj polovi*i sedamdesetih godina prolog stolje%apoinje ponovo da se javlja avet istoka>'

'U najnovije vrijeme ponovo je pokrenut problem utje*aja istoka na grku kulturu+ atime i na )lo(o)ju+ u ve(i s ogromnim napretkom babilonsko5asirskih istra1ivanja uposlednjim de*enijama>'

'9e mo1emo unaprijed odbiti kao povijesno neprihvatljivu mogu%nost da je grka)lo(o)ja ve% u starijem ra(doblju+ od Thalesa do Platona+ dobila poti*aje (a svojapojedina gledita i( Cgipta ili i( Gedije i Per(ije2'


4/26

osobito s


5/26

sistema darana2 QER

Vrhuna* dokumentiranog (nanja o indijskoj mudrosti u 682 st2 prije 3n4uetil5,uperrona posjedovao je je(uitski misionar Pater Pons+ koji je 67B=M67E=2 objavio u

Lettres Cdijiantes ni( lanaka napisanih ne samo s odlinim po(navanjem stvari ii(vora+ nego i sa stanovita divljenja i potovanja prema indijskoj religiji i )lo(o)ji2 ?67B@2 objavio je u istom almanahu Pater Walmette lanak u kojem na osnovupodataka i( veda doka(uje da brahmanska vjera nije ra(liita od kr%anske u biti+'jer veda sadr1i nauku o bo1jem jedinstvu+ o svojstvima pravog oga+ o spasenju inagradi i ka(ni'+ iako su to tamo tek 'mrvi*e (lata na grumenima pijeska'2 PaterPons+ meutim+ govori o spe*i)nim naukama indijskih mudra*a+ ra(likuje+ npr2+indijski buddhi(am /'bauddhamatham'0 od kineskog i tibetanskog+ ili ankarinuidealistiku nauku o atmanu od nauka drugih darana2 Cvo kako Pater Pons 67E=+ udoba kad je Kant jo bio student+ ra(janjava sredinju ideju indijskog spo(najnog

ideali(ma ? atman 3psolutno bi%e /brahman0 je 'jednostavno u svom jedinstvu+ alije na neki nain trojno po svojoj eg(isten*iji+ po beskrajnoj svjetlosti i po vrhovnombla1enstvu2 Sve je tu vjeno+ nematerijalno+ beskrajno2 9o+ budu%i da nae unutarnjeiskustvo o sebi nije usklaeno s tom idejom koja je toliko lijepa+ oni pretpostavljaju idrugi prin*ip+ iako potpuno negativan koji doslijedno tome ne posjeduje nikakvurealnost bitka+ a to je maa naega ja+ tj2 (abluda2 Tako+ npr2+ ja sada vjerujem davam piem o sistemu vedanta+ ali se varam2 -apravo ja sam a /je suis moi0+ ali vi nepostojite+ ja vam ne piem+ nitko nije nikada mislio ni o vedanti+ ni o sistemu+ ja sevaram+ to je sve+ ali moja (abluda nije bitak2 .ni to tumae usporedbom koju uvijekponavljaju+ o u1etu na (emlji koje nam se ini da je (mija2' ? Prin*ip objektivnogideali(ma Pater Pons konano Formulira sanskrtskom Formulom 'aham eva parambrahman' ? ja sam sam vrhovni /ili trans*endentni0 brahman'2

U isto doba /67EO0 poinje i(la(iti opirna povijest op%e )lo(o)je akoba ru*kera/"istoria *riti*a philosophiae0 u koju je ukljuen na ra(nim mjestima Q@R pregledtadanjeg (nanja o indijskoj mudrosti na osnovu podataka kod antikih autora2

Trideset godina poslije 3n4uetil5,uperrona stigao je u &ndiju ota* engleske indologije+

Hilliam ones /678B02 Slijede%e godine Cngle(i u Kalkuti osnivaju '3(ijsko udru1enje'+u ijim se publika*ijama pojavljuju prvi potpuni prijevodi sanskritskih djela /3siati*:esear*hes+ 6788M68BA+ objavljeno je ukupno O= knjiga02

H2 ones je odmah po dolasku u &ndiju objavio diserta*iju u kojoj usporeuje indijskumitologiju s grkom i rimskom2 Jrau (a te usporedbe lako mu je bilo na%i kod


6/26

antikih pisa*a nakon pohoda 3leksandra Velikog u &ndiju+ jer su se i oni bavili tomtematikom da u odnosu prema svjetskoj mitologiji u(veliaju lik 3leksandrov2 .d

onesa potjee i usporedba Kalidase sa Shakespearom /povodom prijevodaSakuntale+ 678A0+ a na podruju komparativne )lo(o)je najsmionija te(a da jeKallisthen kod &ndija*a naao gotovu logiku /naa5sutra0+ pa ju je poslao svom stri*u

3ristotelu2 &ako je nemogu%nost doka(a ovako spe*i)nih te(a br(o postala jasna+ naisti se je problem vratio 687E2 9jema* W2 S*hluter+ usporeuju%i strukturu indijskogi 3ristotelova silogi(ma2 QIR

Polemike oko prvih radova 3n4uetil5,uperrona i H2 onesa krajem 682 st2 svjedoe oteko%ama lomljenja leda na tim podrujima2 Q7R o prije toga su neujednaenagledita misionara i prva dokumenta*ija na kojoj su se osnivala bili povodprosvetiteljskim duhovima da se preuranjeno poslu1e orijentalnim oru1jem protiv*rkvenog autoritativi(ma2 Vanredno je (animljiv u tom pogledu pro)l Voltairea u

povijesti moderne orijentalistike u djelu :2 S*hwaba2 Q8R S tom je polemikom u ve(idjelo koje je 67772 objavio 2 S aill+ Lettres sur Vorigine des s*ien*es et sur *elledes peuples de 3sie+ adressees a G2 de Voltaire et pre*edees de 4uel4ues lettres deG2 de Voltaire a Vauteur2 ? aill i(nosi duhovitu usporedbu Galebran*heovemeta)(ike te(e da sve stvari promatramo u bogu sa srodnim stavom vedante2

vaj*ara* P2 Sonnerat objavio je 678B2 djelo koje je br(o postalo popularno+ :eisenna*h .stindien und Whina+ gdje indijske na(ore o svijetu i 1ivotu usporeuje s grkim)lo(o)ma i sa novijim do ,es*artesa i Spino(e2 ,jelima Sonnerata i ailla koristio

se Kant+ kako %emo u nastavku poka(ati2 QAR

Predromantikim duhom odie prvi prika( indijskih religio(no5)lo(oFskih ideja+ jouvijek djelo misionarske erudi*ije+ iji je autor austrijski karmeli%anin hrvatskog roda+


7/26

"erderovo oduevljenje (a &ndiju potjee i( istog 1arita i( kojeg JoetheovoiS*hopenhauerovo+ a to je ujedno i najstarije 1arite u Cvropi2 Jod2 678E2 objavio jeWh2 Hilkins engleski prijevod hagavad5gite2 Slijedio je 678A2 onesov prijevodakuntale2 To je djelo s engleskog odmah preveo na njemaki J2


8/26

U ve(i s prvim ra(logom (animljivo je slijediti u S*hopenhauerovu djelu stav premaKlementu 3leksandrijskom+ koji je jedan od najboljih i(vora (nanja o &ndiji u dobakasne antike+ a i pou(dano mjerilo stavova prema istonim utje*ajima na tadanjuevropsku kulturu2 Q6OR U pogl2 E82 ,odatka Svijetu kao volji i predod1bi /odnosi se naparagr2 I82+ knj2 &V ? '. nega*iji volje (a 1ivot'0 S*hopenhauer opirno *itiraKlementa i polemi(ira s njegovim stavom u B2 knj2 Stromata+ optu1uju%i ga (bogobrane staro(avjetnog stava+ koji je nespojiv s kr%anskim idealom aske(e2 Kro( tose *ijelo poglavlje provlai isti*anje kako je nemogu%e da se Stari (avjet 'adaptira'tako da se na njega mo1e 'nakalemiti' mitos kr%anskog morala2 'Tu je pria oistonom grijehu bila jedino mesto (a kalem sa staroindijskog debla'2 Q6BR.datle sera(vija dalje mitos o 'bogu koji je postao tijelo /avatar0'+ 'o osloboenju koje jemoka+ tj2 konano sjedinjenje s brahmom' itd2 Pa ipak+ pri(naje vrijednostKlementova svjedoanstva kad ka1e da u 72 knji(i Stromata 'indijskom asketi(mukao loem suprotstavlja kr%ansko51idovski+ a pri tome se jasno oituje osnovna

ra(lika duha dviju religija2' U ovom komentaru+ kao i u poglavlju na koje se odnosiosobito se istie bogatstvo i ra(novrsnost dobrih i(vora S*hopenhauerova (nanja oindijskoj )lo(o)ji+ ne samo o vedanti /ankaru *itira doslovno u latinskom prijevodu0nego posebno o buddhi(mu2 :adi se o poglavlju gdje S*hopenhauer buddhi(amobilje1ava kao 'ateistiku religiju'2 Q6ER Kasnije se /u Parerga i Paralipomena0 stavprema Klementu+ pa i prema odnosu judai(ma i kr%anstva+ u kojeemu mijenja2 ?'9e samo kod 3rriana nego i kod ve%ine neki%anskih )lo(oFskih pisa*a u prvimstolje%ima kr%anske ere vidimo kako prodire 1idovski tei(am+ koji %e uskoro kaokr%anstvo postati narodna vjera+ isto onako kao to danas kro( djela uenjakaprodire pantei(am ija je domovina &ndija+ a koji je takoer predodreen da kasnije

pree u narodno vjerovanje2 /CN orienteluN02 Q6@R Jovore%i o mogu%im prethodni*imasvog voluntari(ma u postkantovskoj )lo(o)ji /S*helling+


9/26

Paragra) o Plotinovoj )lo(o)ji sastoje se od svjedoanstava o njenom indijskomporijeklu+ prema amblihu+ Por)riju i drugima+ a i prema neposrednomdoksograFskom tumaenju simbolike /bo1anstvo koje sjedi na lotosu0 i nauke2Por)rije je dao is*rpno ra(janjenje metempsiho(e+ 'potpuno u indijskom smislu+ iako

je uvijeno u platonsku psihologiju'2 QO=R

-a srodnost psiholokog raspolo1enja u istonjatvu helenistikih i gnostikihmislila*a sa romantiarskim protagonistima srodnih stavova+ ako u(memo kaomjerilo problem autohtonosti grke )lo(o)je+ (animljivo je usporediti neke ekstremnei(jave Voltairove sa relativno umjerenim o*jenama Klementa 3leksandrijskog2

Klement ' Zidovsko je pleme daleko starije od svih2tih naroda+ a da jenjegova pismeno pribilje1ena )lo(o)ja prethodila helenskoj+ doka(ao je opirnopitagorova* Philon> /Strom2 &+ 6@+ 6602 9ajstariji mudra*i i )lo(o) kod "elena> bilisu barbarskog porijekla i obra(ovali su se kod barbara'2 /Strom2 &+ 6@+ II02

Voltaire kao da proiruje tenden*iju ove polemike kad doka(uje protiv katolika da'nije sve na svijetu stvoreno (a 1idovski narod> nego su Zidovi sve preu(eli oddrugih naroda'2 /Cssai sur les moeurs+ uvod02

'9aa je religija bila skrivena u dnu &ndije> .na nam je neosporno dola odbrahmana'2 /,e lame022 '&ndij*i su religiju mogli utemeljiti jedino na univer(alnomumu'2 /Cssai sur les moeurs+ &V pogl202

9a ovakvim je osnovama komparativna )lo(o)ja poela da se ra(vija tropskombujno%u+ pa je polovi*om 6A2 st2 morala da se pojavi 'prodorna i ra(orna kritika'+pred kojom su se ovakve i druge romantine ideje rasprile+ bar (a trenutak+ kao'aveti'2

K39T & "CJCL


10/26

Prije nego preemo na ra(voj ove problematike u 6A2 st2+ vrijedno je (austaviti se nanajsna1nijem mislio*u 682 st+ &mmanuelu Kantu+ ija %e )lo(o)ja sto godina kasnije+nakon S*hopenhauera i utje*ajem njegove kole+ (au(eti2 sredinje mjesto ukomparativnim studijama o indijskoj )lo(o)ji sa idealnog doksograFskog stanovita+kakvo se na(ire ve% i( uvodnog *itata S*hopenhauera na poetku ovog poglavlja2

&ako nitko nije tvrdio+ a ne bi to s ra(logom ni mogao tvrditi+ da je indijska )lo(o)jautje*ala na Kanta+ time nije prejudi*irano+ niti je postalo ne(animljivo njegovo (nanjeo &ndiji i (emljama ,alekog istoka+ a ni njegovo (au(imanje stava prema problemimakojima se ovdje bavimo2 ,ovoljno je po(nato da je Kant tu temu obraivao u svojimkolegijima o )(ikoj geogra)ji od 67@I2+ kad je taj predmet uveo u nastavhi planuniver(iteta u Konigsbergu+ do 67AI2 Jodine 68=O2 objavio je :ink tekst tihpredavanja /&mmanuel Kants Phsis*he Jeographie0+ ali u nepotpunom obliku+ kako isam pri(naje+ i to ba u dijelu koji nas (anima2 To se je i(danje i dalje objavljivalo utom obliku sve dok ovom pitanju nije posvetio posebnu pa1nju Cri*h 3di*kes usvojim Untersu*hungen (ur Kants phsis*her Jeographie /T[bingen 6A6602 3di*kes

je tu upo(orio i na sauvani rukopis i( 677O\7B2+ koji je Kant s vlastorunim2korekturama poklonio vojvodi od "olstein5e*k2 Taj je primjerak u( ostale va1nedopune u(eo kao osnov nove obrade ovih kolegija savremeni njemaki indolog"elmuth von Jlasenapp u djelu Kant und die :eligionen des .stens+ 6A@E2 /ueiheFte (um ahrbu*h der 3lbertus5Universitat K]nigsberg02

. svojim i(vorima sam Kant malo govori+ ali je 3di*kes pa1ljivim provjeravanjemdjela i( tog vremena+ osobito tadanjih opirnih (birki putopisa+ mogao ustanoviti dase Kant vrlo vrsto dr1i svojih i(vora i 'ne samo da ih eks*erptira+ nego ih iprepisuje'2 .d djela koja smo gore spomenuli+ Kant je osobito dobro po(navaoradove 2 S2 ailla i P2 Sonnerata+ a nakon to je upo(nao Sonneratov putopisi(mijenio je neka svoja shva%anja koja su se osnivala na aillu2 QO6R -a Kantovo(nanje o indijskoj religiji ? o vedama kao 'simbolu njihove religije'+ o vrhovnombo1anskom trojstvu /trimurti0+ 'rahma+ Vinu+ iva+ o teoriji ra(doblja svijeta/*alpa0+ o bo1anskim utjelovljenjima' /avatara0+ o metempsiho(i+ pa i o uddhi i oeposu Gahabharata ? va1an je i(vor bilo djelo 2 -2 "olwella+ &nteresting "istori*alCvents relative to the Provin*e oF engal and the Cmpire oF "indostan+ 67IE2/njemaki prijevod 67782 QOOR

Kant spominje i misionarska iskustva+ a vidi se i( pojedinosti na koje %emo se ni1eosvrnuti da po(na i vijesti antikih autora o &ndiji+ kojima se je slu1io i ru*ker2 Te1ebi bilo utvrditi u kojoj je mjeri mogao po(nati misionarske i(vetaje )lo(oFskogsadr1aja+ kao to su bile Lettres edi)antes i prva djela Fran*uskih i engleskihorijentalista+ a osobito 3n4uetil5,uperrona2 -adovoljit %emo se da spomenemo)lo(oFski interesantne teme o &ndiji i ostala Kantova djela gdje ih spominje


11/26

.sim detaljnih podataka i opisa u kolegijima o )(ikoj geogra)ji i nekoliko )lo(oFski(animljivih opa1anja u kolegijima o logi*i+ na koja %emo se osvrnuti na kraju+ Kant jedao svoje naj(relije i najpotpunije sudove o indijskoj kulturi i njenom mjestu usvjetskoj povijesti u jednom od svojih posljednjih djela i( ra(doblja kritike )lo(o)je,ie :eligion innerhalb der Jren(en der blossen VernunFt /67AB02 U ovom djelu nesamo indijska ko(mogonija nego i indijska etika+ upravo unutarnja ve(a tih dvajureligijskih podruja+ odreuju mjesto indijske duhovne kulture meu najstarijim iduhovno najviim tradi*ijama ovjeanstva2 Karakteristian je u tom pogledu ve%poetak prvog dijela rasprave+ gdje se indijski primjer s pravom *itira kaonajkarakteristiniji (a mitos o ra(dobljima svjetskog (bivanja ',a se svijet nala(i uloem stanju+ to je tu1aljka isto toliko stara koliko i povijest+ tavie koliko i jo starijepjesnitvoX toliko stara koliko i najstarije od svih pjesama+ one koje nala(imo usve%enikoj religiji>' Pria svuda poinje sa (latnim dobom> '3li ta sre%a br(oie(ava kao san+ tako da sada /a to je sadatoliko staro kao i povijest0 1ivimo u

poslednjem ra(dobljuX sudnji dan i propast svijeta su pred vratima+ pa u nekimpredjelima "industana potuju su*a svijeta i ruio*a :udru /':uttren'0+ koji se inaena(iva i iva /'Siba oder Siwen'0+ kao boga koji je ve% na vlasti+ nakon to je odr1iteljsvijeta Vinu+ premoren od svog posla koji je preu(eo od stvoritelja svijeta rahme+napustio tu du1nost prije mnogo stolje%a'2 QOBR ? U( nauku o trojstvu+ o kojoj Kantkasnije u ovom djelu raspravlja posebno+ ovdje je jasno i tano prika(an indijskihenotei(am /redoslijed potivanja ra(nih bo1anstava kao vrhovnih0+ spe*i)an (aindijsku ko(mogonijsku religiju2

U Kantovim usporedbama religija po njihovim moralnim vrijednostimanajlsarakteristiniji su primjeri usporedbe islama sa hindui(mom2 Tu usporedbu uovom djelu sre%emo na dva mjesta 'Guhamedan*i /kako je poka(ao :eland0 vrlodobro podme%u duhovni smisao opisu svog raja+ koji je posve%en svim vrstamaosjetnog u1itka+ a to isto ine i &ndij*i u tumaenju svoje Vede+ barem (a obra(ovanidio svog naroda' /str2 66602

Primje%eno je da Kant (a svoje vrijeme osobito dobro po(naje -oroastrovu nauku+koju u )(ikoj geogra)ji i(la1e u dijelu o &ndiji+ jer tamo iskljuivo i 1ive 'Parsi+

pripadni*i -oroastrove religije'2 QOER Jovore%i o detaljima te religije+ Kant se slu1iterminologijom 3n4uetil5,uperrona+ od kojega potjee na(iv '(end5avesta'2/'9jihova sveta knjiga -end5avesta isto je toliko stara kao i njihova religija+ anapisana je je(ikom (end> :ije vesta potjee od 'vrst' /'Fesi'0+ kao to je vrsta(emlja koja predstavlja jednu bo1i*u2 QO@R ? Jornja usporedba islama s hindui(momupu%uje s jedne strane na per(ijsku+ su)ku kon*ep*iju islama+ a s druge strane naosnovi smisao indijskih upaniada2


12/26

,ruga usporedba islama i hindui(ma u djelu o religiji karakteristina je (bog odnosaprema kr%anstvu i prema problemu radikalnog (la+ o kojem Kant u ovom djeluprvenstveno raspravlja+ iako ne uvijek na nain koji bi mogao (adovoljiti prusku*en(uru2 QOIR U ovom sluaju Kant se (adovoljava da uka1e na utje*aj koji religijamo1e vriti na 'vanjska obilje1ja karaktera naroda u graanskim odnosima''Guhamedani(am se ra(likuje po ponosu+ jer potvrdu svoje vjere nala(i u pobjedamai podjarmljivanju mjesto u udesima+ a molitveni su mu propisi uvijek i(ra(smionosti2 "induistika vjera daje svojim pristaama obilje1je malodunosti i(potpuno suprotnih ra(loga' /str2 68E02

Vra%aju%i se na nauku o bo1anskom trojstvu+ Kant se pita '(ato se toliko starihnaroda sla1e u toj ideji'+ a ra(log nala(i konano u op%oj prirodi ljudskog uma2 ?':eligija -oroastrova ima ove tri bo1anske osobe .rmu(d+ Githra i 3hrimanXhinduistika rahmu+ Vinua i ivu /u( ra(liku da prva prika(uje tre%u osobu ne samokao pokretaa onoga to je loe /des Uebels0+ ukoliko ^e to ka(na+ nego i moralnog(la /des Goralis*h5]sen0+ (bog kojeg se ovjek ka1njava' /str2 6E=02 ,etaljnijaanali(a mogla bi samo potvrditi+ bar u naelu+ ove istanane ra(like+ u(imaju%i s

jedne strane bitno moralne inten*ije -arathutrine nauke+ a s druge indijsku vjeru uprvobitno ritualna 'djela' /karman0 koja obave(uju bogove po ko(mikom (akonu/dharma0+ odakle dalje proi(la(i superioran polo1aj brahmanskog sve%enika/analogno iranskom Gagu+ ijim se religio(nim tradi*ijama -arathutra suprotstavljaprin*ipima prvog 'apstraktnog' morala02

Karakteristina je i (akljuna primjedba Kanta u istom odlomku '&(gleda da su ak iZidovi u posljednjim vremenima svoje hijerarhijsko ustrojstvo prilagodili ovimidejama' /o trinitetu02 Tek su novija istra1ivanja+ osobito na podruju iranistike+poka(ala koliku je va1nost imao iranski ma(daistiki utje*aj na ra(voj 1idovskevjerske misli i mesijanske ideje u vrijeme osloboenja i( babilonskog ropstva i(bli1enja Zidova s Per(ijskim *arstvom2

9ekoliko Kantovih osvrta na odnos indijske i grke )lo(o)je ne poka(uju u biti nitavie nego da su mu bila po(nata shva%anja svog vremena o toj temi i da ih je dijelios ostalim prosvetiteljima+ ili ih nekritiki preu(imao2

&( jednog eks*erpta kolegija+ oko 677I+ vidi se da ga je (animalo stanje 'starebrahmanske religije u Pitagorinim vremenima'2 Gogao je da ustanovi da je ona u todoba bila ve% 'i(mijeana doda*ima'+ ali da je 'njen moral takav da ne sadr1i nita


13/26

kodljivo (a ovjeka'2 ? .vdje je karakteristino stavljanje te1ita na moral+ jer seradi o vremenu buddhistikih+ ainistikih i ostalih sannasinskih /asketskih+nebrahmanskih0 'dodataka'+ o ijoj va1nosti ne samo u &ndiji nego i u ma(daistikom&ranu istra1ivanja dananjim (nanstvenim sredstvima nisu jo i(rekla konani sud2QO7R

,rugi osvrt+ u na*rtu kolegija i( logike QO8R jo2 je lapidarniji 'ra*hmanen/Jmnosophisten+ hodie ramienen0+ Walanus2 Getempshosis2 Stois*he Prin(ipia'2

Tim i(ra(itije ostalo nam je sauvano Kantovo op%e miljenje o ovoj temati*i2 QOAR.no svjedoi da je Kant dijelio 'ra*ionalne' pretpostavke svojih savremenika nesamo o 'op%oj prirodi ljudskog uma'+ kao u sluaju nauke o bo1anskom trojstvu+nego i o materijalnim svojstvima 'duha' naroda' /Volksgeist0+ ijim se je apriornim

2obilje1jima sve do -ellerovih vremena nadomjetao nedostatak arheologije2 9ajbo&juispriku ovog konFormi(ma kod Kanta mo1emo na%i u usporedbi njegova miljenja s"egelovim+ iako usporedba i(gleda povoljnija (a Kanta

Kant 'Jr*i su prvi od svih naroda poeli )lo(o)rati2 er+ oni su prvi pokuali da umnuspo(naju ne ra(vijaju redosljedom slika /an dem LeitFaden der ilder0+ nego inabstra*to+ dok su drugi narodi uvijek pokuavali da pojmove ra(umiju samo poslikama in *on*reto2 Tako ima jo i danas naroda kao to su Kine(i i neki &ndij*i+ kojidodue raspravljaju o stvarima koje su u(ete iskljuivo i( uma+ npr2+ o bogu+ o

besmrtnosti due itd2+ pa ipak ne pokuavaju da prirodu tih predmeta ispituju premapojmovima i pravilima in abstra*to2'

"egel '&stonu )lo(o)ju treba iskljuiti+ jer istok jo ne po(na 'slobodu subjekta kojaje neophodna (a )lo(o)ranje> U indijskoj )lo(o)ji ideja nije postala predmetna2 -atoni i(vanjsko+ predmetno nije shva%eno prema ideji2 To je nedostatak orijentali(ma'2QB=R

ilo bi+ meutim+ nedovoljno i povijesno neopravdano suditi o "egelovu stavu prema

indijskoj )lo(o)ji samo po ovoj op%oj i(javi i( ranijeg ra(doblja u njegovim kolegijimao povijesti )lo(o)je2 U kasnijim predavanjima o )lo(o)ji svjetske povijesti+ poevi od68OOX+ "egel je 'istonom svijetu' QB6R posvetio mnogo vie pa1nje i poeo se bavitidetaljnim studijem indijske i kineske povijesti2 9o i tu je kriterij+ kao i u gore*itiranom stavu+ ostao odreen sistematskim pretpostavkama njegova meta)(ikogsistema o ra(voju konkretnog historijskog duha2 Kriterij )lo(oFske (relosti+ koju nekinarod ili neko ra(doblje mo1e da postigne+ (a njega je stepen 'subjektivne slobodekoja je tu dola do svog prava>' u politikom sistemu2 QBOR Politiki ideal


14/26

graanskog drutva postaje prema tome apsolutno mjerilo uroene sposobnosti)lo(oFskog miljenja2 M ,ublje upo(navanje indijske )lo(o)je navodi ipak "egela da(natno proiri ta mjerila u o*jeni konkretnih dostignu%a indijskog )lo(oFskog duha+kojemu konano pri(naje 'vii polet+ ili tanije naju(vieniju dubinu /die erhabenste

TieFe0222 gdje djelatnost+ biva apsorbirana spo(najom ili tanije apstraktnim

produbljenjem svijesti u sebi samoj'2 QBBR U istom kontekstu "egel+ takoer+ pri(najeda je ra(rada jedinstvenog *ilja+ (a kojim te1e nauka samkha i oga+ 'a osobitoputa do tog *ilja+ ra(rada koja se sprovodi po miljenju i (a miljenje+ ra(vijena dotolike ra(like od religio(ne Forma*ije da itekako (aslu1uje ime )lo(o)ja'2 &li '3kopodjemo odatle da tanije ra(motrimo u emu je a)rmativna odreenost duha kojojpripada ono produbljenje duha oi sebi+ ono osamljivanje samosvijesti u sebi+ vidimoda je to miljenje222 Treba *ijeniti u(vienost injeni*e da su se &ndij*i u(digli do togot*jepljenja /3bsonderung0 neosjetnoga od osjetnoga+ op%enitosti od empirijskemnogostrukosti+ > do svijesti o u(vienosti miljenja'2 QBER

To produbljenje prin*ipijelnog stava na osnovu boljeg upo(navanja indijske )lo(o)jene obilje1ava samo polednje ra(doblje "egelove )lo(o)je2 U kolegiju 'Uvod upovijest )lo(o)je'+ 68O@5OI2+ prigovara nau*i samkha da se ograniava na 'suhera(umske odnose' /tro*kene Verstandesverhaltnisse0+ dok u najstarijem logikomsistemu naa nala(i (animljive elemente kao to je nauka o logikimkategorijama+od ije ra*ionalne de)ni*ije ta kola pola(i25Tu+ takoer+ smatra (a ra(voj logikeinteresantnom nauku da je 'posljedi*a ve% sadr1ana u u(roku'2

. pantei(mu u hagavad5giti "egel opirno pie u 'Cn*v*lopadie der philos2Hissens*haFten'++a u istom djelu /paragr2 8720 u ve(i s odredbom istog bitka kao

iste apstrak*ije+ i(vode%i 'drugu de)ni*iju 2apsolutnoga+ po kojoj je ono nita /das9i*hts0'+ ka1e '9ita+ koje buddhisti stavljaju (a prin*ip svega+ a i (a poslednjusvrhu i *ilj svega+ jeste ta ista apstrak*ija'2 ? U & dijelu 'Hissens*haFt der Logik'+gdje govori o problemu bitka i nebitka kod Parmenida i "eraklita+ navodi kaoprotute1u Parmenidovu pojmu apsolutnoga+ prije nego %e pre%i na "eraklitov 'viitotalni pojam bivanja'+ buddhistiku nauku o nitavim ili pra(no%i kao apsolutnomprin*ipu'2 QB@R

"egelov odnos prema Parmenidu+ indijskoj )lo(o)ji i 2Spino(inu pantei(mu ne samo

da je jednak u o*jeni bitnih elemenata nego je i pove(an u prika(u tih sistema2 Kao oParmenidu tako i o Spino(i govori na vie mjesta u ve(i s istonom i indijskom)lo(o)jom2 itni se nedostatak indijskog )lo(o)ranja+ koji jeranije opisan i(prin*ipijelnih povijesno5na*ionalnih uslova+ sada i(jednauje sa srodnim pojavama ustarijoj i novijoj povijesti epropske )lo(o)je2 U sluaju Spino(e nala(imo kod "egela ipovijesno obra(lo1enje analogije 'er+ ovo duboko jedinstvo njegove )lo(o)je+ kakose je i(ra(ilo u Cvropi+ duh+ beskonano i konano identino u bogu+ ne kao u tre%em+


15/26

odjek je istoka2 &stono shva%anje apsolutnog identiteta ulo je najprije sa Spino(omu evropski nain miljenja'2 ivstveni odnos "egel odreuje ovako ':a(lika je naegstanovita od eleatske )lo(o)je samo u tome da je kro( kr%anstvo u modernomsvijetu potpuno prisutna konkretna individualnost u duhu2 S ob(irom na tubeskonanu te1nju (a posve konkretnim nije+ meutim+ supstan*a ni kod Spino(e

odreena kao u sebi konkretna'2 QBIR

&sti prigovor postavlja &ndij*ima 'rahman ostaje po svom unutarnjem odreenjuapstraktni bitak+ op%enito+ supstan*ija be( subjektiviteta u sebi+ pa (ato nijekonkretno+ nije duh'2 "egel+ dakle+ indijskoj kao i evropskoj Formalnoj logi*i prigovarapretjeranu apstraktivnost (bog koje indijski pojam supstan*ije konano ostaje be(dovoljnog odreenja /bestimmungslos+ d[rFtig02 'Taj isti bitak+ budu%i da nije doveodo odreenja beskonane subjektivnosti+ daje nam indijski pantei(am+ a istovremenoi monotei(am+ jer je isti bitak jedno'2 QB7R

Potrebno je naglasiti da je "egelovo stavljanje naglaska na miljenje jednako uindijskoj )lo(o)ji kao i u evropskim analogijama potpuno opravdano2 &ndijska)lo(o)ja u *jelini+ kao i Parmenidov ra*ionalistiki moni(am /da ostanemo u okvirupovijesne najbli1ih analogija0+ ne te1i ni (a im drugim nego da (nanjem /vida0svlada ne(nanje /avida0 koje je spo(nato kao osnov nae neadekvatne slike osvijetu2 Uvid u tu neadekvatnost otvara nam unutarnja svijest o normi M /rta+dharma02 9a taj nain (nanje /nana+ gnosis0 postaje sredinji problem indijske)lo(o)je2 -a taj problem ve% polovinom & t2 lj2 st2 e2 /u doba pojave buddhi(ma0

nala(imo ni( ra(liitih logiki mogu%ih odgovora+ u prvom redu antite(u starijeupaniadske nauke o puno%i i statinosti /nita0 bitka i njoj suprotnu buddhistikunauku o nitavilu koju *itira "egel22

"egelov stav prema pantei(mu i kritika indijske logike u mnogoemu sukarakteristini i (a )lo(oFski odnos S*helling?"egel+ u koji ovdje nije mogu%e dublje(ala(iti2 'Povijest moderne indijske )lo(o)je potvruje da su &ndij*i esto puta bili naprvi pogled privueni "egelovim pola(nim stavovima+ ali su svi pokuaji njihovedublje ra(rade sa stanovita klasine indijske )lo(o)je doveli neminovno do

negativnih re(ultata2 Linija ra(granienja i(gleda da je i u tim sluajevima ista kao i uodnosu S*helling?"egel2 S*hellingova je )lo(o)ja po svojim ira*ionalnim aspektima(natno prilagodljivija indijskoj2 "egelova obilje1ja 'krajnjeg bitka' &ndija* mo1edoslovno prevesti upaniadskom i(rekom 'satam+ nanam+ anantam brahma'0'bitak+ spo(naja+ beskrajno apsolutno'02 &pak "egelovo 'apsolutno nije istobrahman+ nego brahman koje je ve% (ahva%eno u mau'2 -natnije su poteko%e snjegovom dijalektikom logikom u toj meta)(ikoj primjeni2 '$ovjek kolovan uindijskom miljenju nala(i neto misterio(no u "egelovu shva%anju uma koji be(


16/26

pomo%i ili posredstva bilo kojeg drugog prin*ipa i(la(i i( sebe i u(ima likmaterijalnosti2 Jlavna je poteko%a+ meutim+ ra(umjeti prirodu samog uma'> ? 9ate teko%e &ndija* ne naila(i kod S*hellinga2 9jegovo 'apsolutno be( distink*ija iidentino samo sebi lako je usporediti s ne5dvojnim brahmanom advaitavedante'2QB8R

9C.KL3S&W&-3G

32 Jladis*h u djelu ,ie :eligion und Philosophie in ihrer welt5ges*hi*htli*henCntuti*klurig+ 68@O2 i(nosi hipote(u da pet velikih predsokratovskih sistemaodgovaraju osnovnim pogledima na svijet pet glavnih istonih naroda Pitagorinkineskom+ eleatski indijskom+ heraklitovski per(ijskom+ Cmpedoklov egipatskom+ a3naksagorin 1idovskom2 ? .vdje je karakteristina -ellerova kritika Jladis*heveo*jene indijske )lo(o)je2 -a )lo(o)ju vedanta smatra -eller da je 'ra(mjernokasnijeg datuma i po svoj prili*i mlaa od Parmenida+ doim /Jladis*h0 uop%e neu(ima u ob(ir buddhi(am koji sadr1i tako lijepe paralele s "eraklitovom naukom'2QBAR -eller je u to doba+ usprkos svome rigori(mu+ bio impresioniran djelom "2.ldenburga o uddhi+ jer je .ldenburg kao i GaN Gtiller ve% (astupao umjerenijidoksograFski stav u komparativnoj )lo(o)ji+ stav (a iju je Formula*iju (aslu1an uprvom redu P2 ,eussen2

Geu autore s kojima se 'u drugoj polovi*i sedamdesetih godina poinje ponovnojavljati avet istoka'+ uprkos -ellerove kritike+ spadaju .2 Jruppe+ ,ie grie*his*henKulte und Gthen in ihren e(iehungen (u orientalis*hen :eligionen /&20 68872Jruppe istie da Cmpedokle sigurno nije prvi i(nio nauku o etiri elementa+ jer seona nala(i osobito u indijskim i(vorima+ u brahmanama i u buddhi(mu+ a i kod drugihistonih naroda+ pa je tim putem morala do%i u Jrku prije Cmpedokla2 QE=R

&sti je problem (animao i L2 Gabilleaua+ "istoire de la philosophie atomistigue+ 68A@2koji smatra da je najstariji indijski atomistiki sistem+ Kanadin+ nesumnjivo stariji odbuddhi(ma+ a u( to 'pola(i i od bitno dualistike strukture svijeta+ mora biti posljednjii(vor i( kojeg potjee pitagorovska teorija o monadama+ diadama itd2+ kao iCmpedoklovi elementi+ 3naksagorine homeomerije+ a osobito ,emokritov atomi(am2? ,eussen+ koji je bio pod uplivom -ellerova autoriteta u pogledu mogu%nostiistonih utje*aja na grku )lo(o)ju do te mjere da nije smatrao ni potrebnim (ala(itinakon -ellera u argumente protivnika+ nastojao je u ovom sluaju da upo(ori naneke doksograFske ra(like i(meu indijske i demokritovske nauke o etiri elementa+mada se radi o ista etiri elementa2 QE6R ? Srodnost indijskog vaieika atomi(ma snaukom o elementima kod Jrka spominje se od tada be(broj puta+ pa se na njuosvr%u i pis*i koji se u to doba bave problemima )lo(o)je prirode kao H2 Dstwald i L2


17/26

ii*hner2 QEOR ? U novije vrijeme vra%a se na ovaj problem P2 Gasson5.ursel+ QEBR paistie da indijski pojam anu vie odgovara Cpikurovu elaksistes nego ,emokritovuatomos222

,rugi problem+ koji je u jo ve%oj mjeri podsti*ao diskusije+ dobrim dijelom (bog togajer se je pojavio u pogodno vrijeme+ bio je problem mogu%eg indijskog utje*aja naPitagoru i njegovu kolu2 Taj je problem i(nio L2 von S*hroder u dijelu Pthagoras unddie &nder /Leip(ig 688E202 Vrlo bri1no dokumentiran+ S*hroderov rad je u prvom redudoka(ao da kod Cgip%ana u to doba nije postojala vjera u seobu dua+ kako to tvrdi"erodot /&&+ 6OB0+ a da nije bila proirena ni kod kojeg drugog naroda osim kod&ndija*a2 -eller i njegovi sljedbeni*i odbijaju ovakve te(e sa stanovita da su do tadakod istonih naroda 'trije(ni historiari u(alud tra1ili tragove visoke kulture koja jenavodno resila rana ra(doblja ljudskog roda' QEER ? ,eussen+ koji i( potovanjaprema -ellerovu autoritetu upadno i(bjegava da spomene komparativno (animljive

probleme na tom podruju+ odbija S*hroderovu te(u u kratkoj bilje*i gdje ka1e 'Gakoliko da su (animljive paralele koje nam on otvara+ ova te(a mora ipak propasti(bog toga+ to je mnogo lake grke predod1be o seobi due ra(jasniti i( posvena*ionalnih pretpostavki nego i( stranih utje*aja'2 QE@R ? .vakve aprioristikestavove prema mogu%nostima ra(voja historijskih nauka otro je napao Th2Jomper(+ koji takva stanovita progonitelja istonih aveti na(iva 'ludo%u koju jesruila S*hliemannova lopata' 'Prije se je vjerovalo da su homerske pjesmeproi(vod djetinjstva grkog duha'2 9asuprot tome sada (namo da je 'u istonojJrkoj+ na oto*ima i na maloa(ijskoj obali be( sumnje uskoro nakon sredine drugogtisu%lje%a postojala visoko ra(vijena materijalna kulturaX nain 1ivota koji opisujuhomerski pjesni*i proi(vod je relativno dugog ra(voja koji se temelji na sna1nomutje*aju Cgipta i istoka'2 QEIR ? Jrka genijalnost pola(i od predradnji Cgip%ana iabilona*a+ QE7R a danas (namo kako su te kulture u ranijim tisu%lje%ima bilepove(ane sa irim geograFskim podrujima+ koja su se(ala do pred5vedske &ndije2'

Te(u o pove(anosti svih kultura svijeta+ koja se nakon prvih arheolokih nala(akrajem 6A2 st2 br(o iri i ra(rauje na svim podrujima+ obradio je 2 J2 :hode u djeluPs*he /68AE20+ u doba kad je Jomper( pisao svoje Jrie*his*he ,enker2 :hode je(natno utje*ao na Jomper(a2 &( *itata na poetku ovog poglavlja mo1e se vidjeti da

je Jomper( otvoreno stao na stranu S*hroderove te(e2

&(ra(itije nego u drugim evropskim (emljama Formulira se u 9jemakoj krajem 6A2 st2problem metode komparativnih studija na naem podruju prema oprenosti-ellerova i Jomper(ova stava2 Tome u prvom 'redu doprinosi okolnost da je autorprve opirne i strune povijesti indijske )lo(o)je+ Paul ,eussen+ svoje+kriterijera(radio sa stanovita tih oprenosti+ na ra(meu -ellerova i Jomper(ova ra(doblja


18/26

u )lo(oFskoj historiogra)ji2 QE8R &( tako o*rtane situa*ije proi(la(e i neke sudbonosnepretpostavke (a dalji ra(voj problematike ove vrste u 9jemakoj u O=2 st2

S ,eussenom+ koji se krajem 6A2 st2 javlja na podruju studija indijske )lo(o)je kaoneposredni sljedbenik S*hopenhauerov+ naputamo ra(doblje ve(ano o pretpostavkeromanti(ma2 9apredak )lo(oFskih studija na podruju indologije i orijentalistikeuop%e+ a osobito komparativne metode+ odvija se u O=2 st2 s manje predrasuda u


19/26

pripadaju ra(nim planetima+ a ipak poka(uju i u metodama i u re(ultatima neobinusaglasnost'2 Q@=R

.ba suprotna stava i(graena su na ni(u nekritikih pretpostavki+ s kojima

savremena komparativna historiogra)ja mora ra(raunati na osnovu nala(aarheologije i istra1ivanja drugih povijesnih i lingvistikih dis*iplina2 Pri tome %eprobabilitet neposrednih utje*aja ostati vrlo ogranien+ dok kritiki aparatprovjeravanja dokumenta*ije postaje sve kompleksniji2 S druge strane+ sve se daljeiri podruje opravdanih pretpostavki o posrednim ve(ama meu prostranimkulturnim podrujima poevi od sumersko5protoindijskih vremena ipred(oroastrovskih elemenata *entralnoa(ijske religije preko hetitskih ve(a dohaldejsko5magijskog (bli1enja na podruju Gale 3(ije i Per(ijskog *arstva u doba kadse u oniji raa helenska kultura2 Q@6R

,eussenov kriterij stvorio je prvu o(biljnu osnovu (a komparativna prouavanja naovom podruju2 ,ananje pretpostavke (a dalji rad opravdavaju nastavakistra1ivanja i usavravanje metoda na podruju hronoloke dokumenta*ije oneposrednim i o posrednim ve(ama s &ndijom u svim ra(dobljima2 &pak %e ova drugametoda koristiti )lo(oFskoj historiogra)ji prete1no kao pomo% i nadopunadoksograFskim studijama koje %e se na taj nain osloboditi aprioristikog optere%enjaranijih pokuaja2 Kao primjer takvih mogu%nosti mo1e da poslu1i studija eana


20/26

Duotations in the Gotto+ From 3n4uetil?,uperron to -eller and Jomper(+ weresele*ted to show the in*rease and de*rease oF the romanti* enthusiasm For the Castas well as the resulting new *riteria For Further development oF *omparative studies2

:eporting the esential data oF this development+ the author+ who is parti*ularlinterested in it From the viewpoint oF indologi*al studies+ points out an analogbetween the :omanti* and the "ellenisti* /neo5pthagorean and neo5platonist0periods in this regard+ and spe*i)*all S*hopenhauers interest in the work oFWlemens 3leNandrinus2

&n the review oF the &8th2 *ent2 authors an eN*ursus is dedi*ated to Kant2 "avingmentioned2 3di*kes and a re*ent book b "2 von Jlasenapp on this subje*t /Kantsle*tures on Phsi*al Jeograph0+ the author *on*entrates on Kants philo5sophi*alevaluation oF various aspe*ts oF &ndian religion in his ':eligion innerhalb der Jren(ender blossen VernunFt'+ and in his le*tures on Logi*+ *ontaining a Few observations onthe *omparative value oF &ndian philosoph2 Kants general view5point in this respe*tis *ompared with the more *ompleN one b "egel2

&n the 6Ath *ent2 the analsis is *entered on problems oF the method oF *omparativestudies+ as it results From *ontroversial viesvpoints oF -eller and Jomper( on thissubje*t2 &n this respe*t P2 ,eussen remaind under -ellers in`uen*e2 ,eussens greatadvantage was+ however+ to have *learl distinguished two dierent *riteria For su*hstudies in *omparative philosoph /a0 *hronologi*al do*umentation oF probabledire*t or indire*t in`uen*es+ /b0 analsis oF ideal doNographi* analogies2 ,ue to-ellers authorit and to the la*k oF ar*heologi*al and other histori*al datadis*overed sin*e the time when his )rst books on &ndian philosoph were published+2,eussen *ould *onsider and a*knowledge onl the se*ond method oF *omparativestudies2'Toda we still should re*ogni(e the basi* importan*e oF distinguishing*learl these two methods as well as a greater philosophi*al interest in the se*ondone+ but we *annot *onsider them an longer as irre*on*iliable alternatives+ as,eussen did2


21/26

Q6R Usp2 :amond S*hwab2 'La :enaissan*e orientate'+ Paris /Paot0 6A@=+ str2 B7?E6+ i V2 V2 arthold+ 'La de*ouverte de l3sie+ "istorie de lorientalisme en Curope eten :ussie'+ Pari /Paot0 6AE72 /prijevod s ruskog02 Q9atragR

QOR '.upnek hat+ id est+ Se*retum tegendum opus ipsa in &ndia rarissimum+*ontinens anti4uam et ar*anam+ seu theologi*am et philosophi*am do*trinam+ e4uatuor sa*ris indorum libris :ak baid+ ,jedjer baid+ Sam baid+ 3thrban baideN*erptam+ ad verbum e Persi*o idiomate+ Samkreti*is vo*abulis intermiNtoc inLatinum *onversum ? dissertationibus et annotationibus di*iliora eNpanantibusillustratum+ studio et opera 3n4uetil5,uperron+ &ndi*opleustae2 3rgentorati+ tpis etimprensis Fratrum Levraut+ vol2 & 68=62+ vol2 && 68=O2 /':ak baid' itd2 su per(ijskina(ivi (a :g5vedu+ _agjur5vedu+ Sama5vedu i 3tharva5vedu20 ? 3n4uetil5,uperron jeve% 67872 objavio prijevod etiriju upaniada u && knj2 ':e*her*hes sur l&nde'2Q9atragR

QBR 'Parerga und Paralipomena'+ &&+ paragr2 68@+ str2 EO72 /ovdje i dalje premai(danju '3rthur S*hopenhauers samtli*he + herausgegeben von 2


22/26

Q7R V2 o tome


23/26

Q6AR &d2+ @8 /par2 I02 Q9atragR

QO=R &d22 IE /par+ 70+ Q9atragR

QO6R "2 v2 Jlasenapp /djelo *itirano u tekstu0+ str2 OA i 672 Q9atragR

QOOR Usp+ Jlasenapp+ o2 *2 BI?E=2 Q9atragR

QOBR Witati su ovdje prema i(danju Pruske akademije nauka2 str+ 6A2 Q9atragR

QOER Str2 6BI2 Usp2 Jlasenapp+ o2 *2 f&2 Q9atragR

QO@R Str2 6BI2 Usp2 Jlasenapp+ E82 Q9atragR

QOIR V2 o tome uvodne podatke u i(danju 32 Gesser+ 'Kants Herke in drei anden'+

d2 &&&2 Q9atragR

QO7R 3di*kes ,2 str2 EI72 Usp2 Jlasenapp+ o2 *2 BB2M:2 :eit(enstein i "2 "2 S*haeder/'Studien (um antiken Snkretismus aus &ran und Jrie*henland'+ 6AOI02 obraujuproblem srednjea(ijskih utje*aja na per(ijsku religiju u doba 3rsakida /poslije3leksandra Velikog0 i o o1ivljavanju pred(oroastrovske religije+ u kojoj su E ili @prapoela /(emlja+ voda+ vatra+ va(duh+ eter0 bili hiposta(irani u bogove2 -arathutra

je toj nau*i dao moralni smisao2 .datle se dalje ra(janjava srodnost or)kihper(ijskih i indijskih tekstova2 ? .d iste pretpostavke (ajednikog srednjoa(ijskog

porijekla pola(i P2 Gasson5.ursel /'La philosophie en .rient'+ 6AB8+ str2 880 kadsmatra da su aini(am i buddhi(am nastali pod utje*ajem '-oroastrove iranskereForme'2 Q9atragR

QO8R Knj2 6I2 i(d2 Pruske akademije+ str2 @I /Jlasenapp+ str2 EO02 Q9atragR


24/26

QOAR 'Logika'+ i(d2 J2 2 as*he /68==20+ knj2 A2 i(d2 Pruske akademije+ str2 O72 Q9atragR

QB=R 'Herke'+ erlin 68E=2+ d2 f&&& /'Vorlesungen iiber die Jes*hi*hte derPhilosophie'0+ str2 66O i 6IE2 Q9atragR

QB6R Usp2 ',ie orientalis*he Helt' /'Vorlesungen uber die Philos2 derHeltges*hi*hte'+ d2 &&+ i(d2 J2 Lassen+ 'Phil2 nbl2' 676 b+ Leip(ig 6AOB02 Q9atragR

QBOR ',ie VernunFt in der Jes*hi*hte5Cinleitung in die Philos2 der Helt5ges*hi*hte'/'Phil2 ibl2' 676 a0+ str2 OB72 Q9atragR

QBBR Poslednji i najopirniji "egelov spis o indijskoj )lo(o)ji je re*en(ija knjige H2 v2"umboldta o hagavad5giti /':e(ension der S*hriFt Ueber die unter dem 9amenhagavad5Jita bekannte Cpisode des Gahabharata von Hilhelm von "umboldt' u'ahrbu*her Fur wissens*haFtli*he Kritik'+ 68O72 fV&+ str2 BI6?EB@02 ? U nastavku tajspis *itiram prema 'ubileumsausgabe' "egelovih djela+ knj2 ff+ Stuttgart 6AB=+ str2I82 Q9atragR

QBER &d2 6=A?66=2 Q9atragR

QB@R 'Herke' &&& /'Phil2 ibl2' @I0+ str2 I82 Q9atragR

QBIR 'Herke' fV /erlin 68E=20+ str2 BBO?BB82 Q9atragR

QB7R :e*en(ija o hagavad5giti /v2 bilj20+ str2 66B i 6672 Q9atragR

QB8R :as Vihar ,as u '"istor oF Philosoph+ Castern and Hestern'+ knj2 &&+ London6A@B+ str2 O8B & OI82 Q9atragR


25/26

QBAR ',ie Philosophie der Jrie*hen' &+ 6+ 72 i(d2 6AOB2+ str2 BE2 Q9atragR

QE=R Usp2 -eller+ ',ie Philosophie der Jrie*hen' &+ &+ /72 i(d2+ Leip(ig 6AOB20+ str2 I72Q9atragR

QE6R '3Ugemeine Jes*hi*hte der Philosophie' &+ B /Leip(ig 6AOO2+ E2 i(d20 str2 B@O2 ?Usp2 i -eller+ o2 *+ str2 OO2Q9atragR

QEOR Usp2 L2 ii*hner+ 'KraFt und Sto'+ 82 ird2+ str2 O6B i Jlasenapp+ 'La philosophieindienne' /Fran*2 prijevod0+ Paris 6A@6+ str2 B7B2 Q9atragR

QEBR 'La philosophie en .rient'+ 6=A?66=2 Q9atragR

QEER -eller+ o2 *2 OE2 Q9atragR

QE@R .2 *+ &&+ 6 /B2 i(d20+ str2 OO2 Q9atragR

QEIR 'Jrie*his*he ,enker' & /E2 i(d2 6AOO20+ str2 OB2 Q9atragR

QE7R &d2 B72 Q9atragR

QE8R Prve tri knjige ,eussenove op%e povjesti )lo(o)je+ posve%ene indijskoj )lo(o)ji+objavljene su 68AE56A=8+ druge tri knjige+ o evropskoj )lo(o)ji+ 6A6656A672 ?9jegova glavna komparativno)lo(oFska kon*ep*ija+ koja se provlai kro( sva djela+

dobila je adekvatan naslov u jednom od poslednjih spisa 'Vedanta+ Platon+ Kant'/e 6A67202 &sta je tema+ koliko mi je po(nato+ objavljena prvi put u predavanju '.nthe Philosoph oF the Vedanta in its relations to .**idental Getaphsi*s'+ odr1anomu ':oal 3siati* So*iet' u ombau 68AB2 Q9atragR

QEAR Wh2 Pi*ard+ 'Cphese et Wlaros'+ Paris 6AOO+ str2 IOO2 Q9atragR


26/26

Q@=R .2 *2 &+ 6 /@2 i(d2 6AOO20+ str2 72 ? Usp2 uvod u ,eussenov prijevod 'Sutras desVedanta' /688702 Q9atragR

Q@6R 'Les relations eaterieures de & &nde' &2 O ? Pondi*her+ '&nstitut Fran*ais d&ndoiogie' 6A@I2 Q9atragR