Organizacija informatiOrganizacija informatiččke ke funkcijefunkcije
Upravljanje razvojem IS - master
Nastavu izvodi: doc. dr Mladen ČudanovMaterijal pripremili: prof. dr Dragana Bečejski Vujaklija, doc. dr Mladen Čudanov
SadrSadržžajaj
�� Zadaci IT funkcijeZadaci IT funkcije�� UnutraUnutraššnja organizacija IT funkcijenja organizacija IT funkcije�� Organizacija IT funkcije u preduzeOrganizacija IT funkcije u preduzeććuu�� CIO pozicija i ovlaCIO pozicija i ovlaššććenjaenja�� Tim Tim –– definicija i vrstedefinicija i vrste�� Razvoj timaRazvoj tima�� Virtuelni timVirtuelni tim
22
33
Osnovni zadaci Osnovni zadaci informatiinformatiččke funkcije u preduzeke funkcije u preduzeććuu
�� Definisanje i realizacija koncepta razvoja informacionog Definisanje i realizacija koncepta razvoja informacionog sistema preduzesistema preduzeććaa
�� Definisanje internih standarda vezanih za nabavku, koriDefinisanje internih standarda vezanih za nabavku, koriššććenje enje i odri održžavanje informatiavanje informatiččke opreme, tehnologija i aplikacija ke opreme, tehnologija i aplikacija na na nivou preduzenivou preduzećća a
�� IstraIstražživanje i razvoj u oblasti specifiivanje i razvoj u oblasti specifiččnih aplikacija i nih aplikacija i mogumoguććnosti primene novih informacionih tehnolnosti primene novih informacionih tehnoloogija za gija za potrebe preduzepotrebe preduzeććaa
�� Obezbeđenje izrade aplikacija za potrebe preduzeObezbeđenje izrade aplikacija za potrebe preduzećća.a.
�� Obezbeđenje odrObezbeđenje održžavanja informatiavanja informatiččke opreme (HW, SW i ke opreme (HW, SW i komunikacije).komunikacije).
�� Organizovanje i realizacija obuke za rad sa IS preduzeOrganizovanje i realizacija obuke za rad sa IS preduzeććaa..
44
GenezaGeneza razvoja IS funkcijerazvoja IS funkcije�� 6060--ttih ih godina, ragodina, raččunski centri organizaciono locirani uz unski centri organizaciono locirani uz sluslužžbu koja je najvibu koja je najvišše koristila njihove usluge. e koristila njihove usluge.
�� 7070--tihtih godina, organizaciono se osamostaljuju i bivaju u godina, organizaciono se osamostaljuju i bivaju u rangu samostalnih sektora. rangu samostalnih sektora.
�� 8080--tete, a naro, a naroččito ito 9090--tete godine godine -- stvaranje informatistvaranje informatiččkih kih jezgara u firmama i specijalizovane softverske kujezgara u firmama i specijalizovane softverske kućće. e.
�� DanasDanas -- IS je servisna funkcija koja inerviIS je servisna funkcija koja inervišše e svsvee strukturstruktureeu preduzeu preduzećću. u. Neke aktivnosti ove fNeke aktivnosti ove f--je su delegiranje su delegiraneeeksternim organizacijama (outsourcing)eksternim organizacijama (outsourcing)
55
NNoviovi zadaci zadaci IS IS ffununkckciijeje
�� InInkkorporaorporacija Icija Internetnternetaa i i ee--trgovine u poslovanjetrgovine u poslovanje�� Upravljanje sistemskim integracijamaUpravljanje sistemskim integracijama�� Organizovanje i realizacija Organizovanje i realizacija obuke i permanentnog obuke i permanentnog
obrazovanjaobrazovanja iz oblasti IT za sve strukture u preduzeiz oblasti IT za sve strukture u preduzećću.u.�� EduEdukkaacciijaja zaposzaposllenih informatienih informatiččara o poslovanjuara o poslovanju�� PodrPodršška krajnjim korisnicima raka krajnjim korisnicima raččunaraunara�� PartnerPartnerstvo sa izvrstvo sa izvrššnim menadnim menadžžmentommentom�� Upravljanje Upravljanje outsourcingoutsourcing--omom�� InovaInovacijecije�� Povezivanje sa odeljenjima za razvoj IS drugih organizacijaPovezivanje sa odeljenjima za razvoj IS drugih organizacija
Uticaj IKT i IS na strategiju i Uticaj IKT i IS na strategiju i aktivnosti u organizacijiaktivnosti u organizaciji
66Applegate, L., Austrin, R., McFarlan, W, 2003.Corporate information strategy and management, New York, USA: McGraw-Hill
77
Potrebni kapaciteti Potrebni kapaciteti Funkcije za razvoj ISFunkcije za razvoj IS
�� Sistemska znanjaSistemska znanja -- teorijteorijaa sistema, teorijsistema, teorijaaorganizacije, teorijorganizacije, teorijaa informacija i makroekonomijinformacija i makroekonomijaa;;
�� InformatiInformatiččka znanjaka znanja -- projektovanjprojektovanjee IS, bazIS, bazeepodataka, objektno i modularno programiranjpodataka, objektno i modularno programiranjee, , softverski alatsoftverski alatii, operativni sistem, operativni sistemii, , ICTICT;;
�� MatematiMatematiččka znanjaka znanja -- kvantitativnkvantitativnee metodmetodee, tehnik, tehnikeeoptimizacije, ekonometrijskoptimizacije, ekonometrijskee, numeri, numeriččkkee i statistii statističčkkeemetodmetodee;;
�� Znanja iz oblasti Znanja iz oblasti raraččunarskih komunikacijaunarskih komunikacija;;�� Znanja iz oblasti Znanja iz oblasti menadmenadžžmenta i ekonomijementa i ekonomije..
88
Pozicija informatiPozicija informatiččke funkcije ke funkcije u orgu organizacionojanizacionoj ššemi preduzeemi preduzeććaa
1
3
Sektor X 2
TOP
Menadzment
�� Var. 1Var. 1 –– IS je IS je šštab top tab top menadmenadžžmenta; uobimenta; uobiččajeno za ajeno za periode uvođenja i periode uvođenja i intenzivnog razvoja ISintenzivnog razvoja IS
�� Var. 2Var. 2 –– IS je nezavisan IS je nezavisan sektor; sresektor; srećće se u sistemima e se u sistemima koji imaju uhodan ISkoji imaju uhodan IS
�� Var. 3Var. 3 –– IS je odeljenje u IS je odeljenje u okviru nekog sektora; pojava okviru nekog sektora; pojava u preduzeu preduzeććima sa ima sa nerazvijenim IS nerazvijenim IS
99
Funkcija razvoja informacionog sistema u Funkcija razvoja informacionog sistema u preduzepreduzeććuu
�� Organizaciona forma: Organizaciona forma: –– SSektor za informatikuektor za informatiku–– SluSlužžbbaa za razvoj za razvoj ISIS–– Odeljenje/Odsek za ISOdeljenje/Odsek za IS
�� U organizacionim jedinicama preduzeU organizacionim jedinicama preduzeććaa obavlja se obavlja se ppripremripremaa, , unos, unos, obradobradaa i korii koriššććenje informacijaenje informacija
1010
Tipovi organizacije InformatiTipovi organizacije Informatiččke Funkcijeke FunkcijeTradicionalna funkcionalna organizacijaTradicionalna funkcionalna organizacija
Sistemanaliza
Programiranje
Razvojsistema
Upravljanjepodacima
Upravljanjemrezom
Operativa
Odrzavanjeaplikacija
Sistemskoprogramiranje
Tehickapodrska
Podrskakorisnicima
Direktorracunskog centra
Tip organizacije: funkcionalniForma: veliki računski centri Unos podataka (i operateri) u računskom centru, Odgovornost za podatke nedefinisana
1111
Tipovi organizacije InformatiTipovi organizacije Informatiččke Funkcijeke FunkcijeSavremena organizacijaSavremena organizacija
Tip organizacije: matričniForma: sektor, odeljenje, odsek Unos podataka u org. jedinicamaOdgovornost samo za podatke u sistemu
Grupa zaarhitekturusistema
- standardizacija-
Internikonsultanti-poslovanje imarketing-
Poslovneaplikacije
-razvoj i podrskaposlovnim jedinicama-
Baznetehnologije
- HW/SW platformaDB, SE, GUI
HW podrska-servreri,
korisnicki racunari,mreza, telekomunikacije-
Serviszaposlenih
-pomoc, obuka,instalacija i popravke-
Direktor Sektoraza informatiku
PROJEKTNI TIM
1212
Tipovi organizacije InformatiTipovi organizacije Informatiččke Funkcijeke FunkcijePrimer minimalne org. strukture Primer minimalne org. strukture odeljenjaodeljenja
za ISza IS
ORGANIZATORPOSLOVIHAPLIKACIJA
ADMINISTRATORBAZE PODATAKA
ADMINISTRATORKOMUNIKACIONOG
SISTEMA
Rukovodilac- PROJEKTANT
Forma: Nezavisna org. jedinica Uloga: Organizacija razvoja i održavanja IS, uz
korišćenje usluga drugih firmi
Unos podataka u org. jedinicamaOdgovornost samo za podatke u sistemu
outsource
1313
Primer organizacione strukture Primer organizacione strukture razvojnog IT timarazvojnog IT tima
1414
Primer organizacione šeme (domaće) firme za proizvodnju softvera
General
ManagerManaging
board
Development
Executive
Maintenanace
Executive
Department for
coordinationData
administrator
Training
Testing
Contact with
users
General
service and
Marketing
Web site
Finance
Marketing
Secretary`s
office
Personnel
department
Shareholder
Parliament
Antegra Information SystemsOrganization Chart
Administration
Executive
PL/SQL C++
Quality
control
Team 1 Team 2 Team 3
Distribution
Administration
within the
company
New
technologies
DB
Network
OS
Tools
Data
Executive
Designer Designer Designer
Programmer
Programmer
Programmer
Programmer
Programmer
Programmer
Programmer
Programmer
Programmer
Designer
Programmer
Programmer
Programmer
Implementation
Administrator
for OS
Documentation
control
Book-keeping
department
Legal
department
ExecutiveQuality
control
Deputy
Manager
Modaliteti organizovanja IKT Modaliteti organizovanja IKT funkcijefunkcije
�� Korporativni servisKorporativni servis�� Interni biroInterni biro�� Poslovni poduhvatPoslovni poduhvat�� Decentralizovana strukturaDecentralizovana struktura�� Federalna strukturaFederalna struktura
1515
Korporativni servisKorporativni servis�� Centralizuje IKT kao funkciju na najviCentralizuje IKT kao funkciju na najviššem nivouem nivou�� Podnosi izvePodnosi izvešštaje top menadtaje top menadžžmentu korporacije. mentu korporacije. �� Stroga kontrola i moStroga kontrola i moćć se centralizuje u tase centralizuje u taččkama vrha IKT kama vrha IKT organizacione jedinice (najorganizacione jedinice (najččeeššćće sektor), e sektor), ššto povlato povlačči za i za sobom prednosti centralizacije. sobom prednosti centralizacije.
�� Sa druge strane, ovakva struktura ima problem sa Sa druge strane, ovakva struktura ima problem sa dinamikom i brzinom odgovora na specifidinamikom i brzinom odgovora na specifiččne zahteve, i ne zahteve, i pokazuje mane centralizovane strukture. pokazuje mane centralizovane strukture.
�� Ne voli autsorsing, (Ne voli autsorsing, (ššto je i logito je i logiččno, jer autsoursingom se no, jer autsoursingom se diskredituje njeno postojanje) diskredituje njeno postojanje)
�� To To ččesto moesto možže izazvati nezadovoljstvo internih korisnika e izazvati nezadovoljstvo internih korisnika koji su navikli na autonomiju, na spoljne usluge ili na koji su navikli na autonomiju, na spoljne usluge ili na oboje.oboje.
1616
Interni biroInterni biro�� Interni biroInterni biro je centralizovan, profitni centar kontrole sa je centralizovan, profitni centar kontrole sa šširim ovlairim ovlaššććenjima ali enjima ali
manje privilegija. manje privilegija. �� Ovako organizovane IKT jedinice moraju pratiti trOvako organizovane IKT jedinice moraju pratiti tržžiiššna kretanja, jer korisnici mogu na kretanja, jer korisnici mogu
da kupe IKT usluge i na drugom mestu. da kupe IKT usluge i na drugom mestu. �� Prednosti ovakve organizacije se ogledaju kroz to da korisnici oPrednosti ovakve organizacije se ogledaju kroz to da korisnici obrabraććaju viaju višše pae pažžnje nje
na trona trošškove u sferi IKTkove u sferi IKT--a, i poredea, i poredećći interne i eksterne cene ostvaruju ui interne i eksterne cene ostvaruju ušštede tede �� Ovo u velikoj meri motiviOvo u velikoj meri motivišše efikasno ponae efikasno ponaššanje korisnika, ali se mogu javiti anje korisnika, ali se mogu javiti
politipolitiččke i druge trzavice prilikom određivanja cena IKT uslugake i druge trzavice prilikom određivanja cena IKT usluga. . �� Ako korisnici kao primarni kriterijum uzimaju cenu, koja moAko korisnici kao primarni kriterijum uzimaju cenu, koja možže biti nie biti nižža nego a nego
interna, i po toj niinterna, i po toj nižžoj ceni kupuju usluge koje reoj ceni kupuju usluge koje reššavaju problem u njihovom avaju problem u njihovom podsistemu, ali mogu uzrokovati probleme sa kompatibilnopodsistemu, ali mogu uzrokovati probleme sa kompatibilnoššćću, integritetom celog u, integritetom celog sistema, odrsistema, održžavanjem i unapređivanjem sistema i sliavanjem i unapređivanjem sistema i sliččno. no.
�� Zanemaruju se transakcioni troZanemaruju se transakcioni trošškovikovi�� Zahteva određivanje internih cena koje prate IKT uslugeZahteva određivanje internih cena koje prate IKT usluge. Te cene treba . Te cene treba ššto vito višše e
standardizovati.standardizovati.
1717
Lacity M.C, Willcocks L.P, 1998, An Empirical Investigation of Information Technology Sourcing Practices: Lessons from Experience. MIS Quarterly, 22/3, 363-408.
Interni biroInterni biro
1818
Usluga Cena
Troškovi skladištenja gigabajta podataka godišnje
3.000 RSD
A4 štampana strana 80 RSD
Programerski čovek/sat 2.000 RSD
Čovek/sat analitičara 3.000 RSD
Postavljena radna stanica 80.000 RSD
Poslovni poduhvatPoslovni poduhvat�� PozicijaPozicija nezavisne poslovne jedinice, koje u potpunosti nezavisne poslovne jedinice, koje u potpunosti posluje po trposluje po tržžiiššnom principu. nom principu.
�� Fokus se stavlja na troFokus se stavlja na trošškove i servis, i korisnici usluga u kove i servis, i korisnici usluga u povezanim preduzepovezanim preduzeććima se tretiraju jednako kao i spoljni ima se tretiraju jednako kao i spoljni korisnici. korisnici.
�� ČČesto se taj deo toliko organizaciono odvaja da mu se esto se taj deo toliko organizaciono odvaja da mu se postavljaju posebna misija i finansijski ciljevi. postavljaju posebna misija i finansijski ciljevi.
�� U ovom modelu organizovanja problem moU ovom modelu organizovanja problem možže predstavljati e predstavljati niska kompetitivnost u odnosu na spoljno trniska kompetitivnost u odnosu na spoljno tržžiiššte, jer se te, jer se opisana forma moopisana forma možže distorzirati, i u praksi preduzee distorzirati, i u praksi preduzećće moe možže e biti autonomno samo kada prihoduje, a i dalje se mobiti autonomno samo kada prihoduje, a i dalje se možže e oslanjati na podroslanjati na podrššku centrale, ku centrale, ššto smanjuje kompetitivnost.to smanjuje kompetitivnost.
1919
Decentralizovana struktura Decentralizovana struktura �� Svaka jedinica specijalizovana po funkciji, proizvodu, trSvaka jedinica specijalizovana po funkciji, proizvodu, tržžiišštu ili nekom tu ili nekom
drugom kriterijumu poseduje sopstvenu jedinicu koja zadovoljava drugom kriterijumu poseduje sopstvenu jedinicu koja zadovoljava njene njene IKT potrebe. IKT potrebe.
�� U ovom sluU ovom sluččaju korisnici obraaju korisnici obraććaju mnogo viaju mnogo višše pae pažžnje na tronje na trošškove koji kove koji nastaju u domenu IKT usluga, jer se kao mesto nastajanja tronastaju u domenu IKT usluga, jer se kao mesto nastajanja trošška ne gleda ka ne gleda neka druga, veneka druga, većć uvek bauvek bašš njihova organizaciona jedinica. njihova organizaciona jedinica.
�� Fidler sa saradnicima u ovom modelu uoFidler sa saradnicima u ovom modelu uoččava decentralizovanu obradu ava decentralizovanu obradu podataka, nisku komunikaciju i nisko deljenje informacija i znanpodataka, nisku komunikaciju i nisko deljenje informacija i znanja. ja.
�� TroTrošškovi se mogu povekovi se mogu poveććati ati ččinjenicom da se javlja dupliranje resursa, i injenicom da se javlja dupliranje resursa, i smanjuje se stepen iskorismanjuje se stepen iskoriššććenja. enja.
�� U praksi se javljaju teU praksi se javljaju tešškokoćće vezane za integraciju tih sistema.e vezane za integraciju tih sistema. �� Prilagođavanje IKT usluga specifiPrilagođavanje IKT usluga specifiččnim potrebama organizacione jedinice nim potrebama organizacione jedinice
koja se bavi IKTkoja se bavi IKT--om, a koje je moguom, a koje je mogućće zahvaljujue zahvaljujućći organizacionoj bliskosti i organizacionoj bliskosti sa tom jedinicom. sa tom jedinicom.
2020
Fiedler K, Grover V,Teng J, 1996, An Empirically Derived Taxonomy of Information Technology Structure and Its Relationship to Organizational Structure. Journal of Management Information Systems, 13(1), 9-34.
Federalna strukturaFederalna struktura�� Centralizuje skup vaCentralizuje skup važžnijih IKT funkcija i postavlja osnovne standarde i nijih IKT funkcija i postavlja osnovne standarde i
pravila, pravila, �� Dislocirane autonomne funkcije u organizacionim jedinicama donosDislocirane autonomne funkcije u organizacionim jedinicama donose e
sopstvene odluke u okvirima određenim tim standardima i pravilimsopstvene odluke u okvirima određenim tim standardima i pravilima. a. �� PotiPotičče od koncepta koji je joe od koncepta koji je jošš 1964 predlo1964 predložžio Piter Draker, a koji je kasnije io Piter Draker, a koji je kasnije
razradio Hendi 1992.razradio Hendi 1992.�� Model karakteriModel karakterišše specifie specifiččni sistem izveni sistem izvešštavanja, u kome centralizovana tavanja, u kome centralizovana
jedinica izvejedinica izvešštava korporativni vrh, dok dislocirani autonomni delovi u tava korporativni vrh, dok dislocirani autonomni delovi u razlirazliččitim poslovnim jedinicama izveitim poslovnim jedinicama izvešštavaju IKT centralu. tavaju IKT centralu.
�� Balans između centralizacije i decentralizacije koji u praksi prBalans između centralizacije i decentralizacije koji u praksi priliiliččno dobro no dobro funkcionifunkcionišše. e.
�� ČČesto centralizovani deo preuzima veesto centralizovani deo preuzima većću orijentaciju ka strateu orijentaciju ka stratešškim kim pitanjima, dok se dislocirane IKT jedinice pridrupitanjima, dok se dislocirane IKT jedinice pridružžene izdvojenim ene izdvojenim organizacionim celinama viorganizacionim celinama višše orijentie orijentiššu ka operativi. u ka operativi.
2121
Drucker, P.F, 1964, The Concept of Corporation, New York: John Day & Co.Handy C, 1992, Balancing Corporate Power: A New Federalist Paper. Harvard Business Review, 70/6, 59-72
CIOCIO�� U veU veććim preduzeim preduzeććima nalazi se na ima nalazi se na ččelu IKT funkcijeelu IKT funkcije�� IzveIzvešštava ili:tava ili:
–– Generalnog direktoraGeneralnog direktora–– Potpredsednika/pomoPotpredsednika/pomoććnika generalnog direktora za finansijenika generalnog direktora za finansije–– Potpredsednika/pomoPotpredsednika/pomoććnika generalnog direktora za proizvodnjunika generalnog direktora za proizvodnju
2222
Laplante A.P., Bain M.D, 2005, The Changing Role of the CIO: Why IT Still Matters, IT Professional,. 7/ 3, 45-49
ODLUKE KOJE CIO NE BI SMEO DA ODLUKE KOJE CIO NE BI SMEO DA PREPUSTI DRUGIMAPREPUSTI DRUGIMA
�� Projektovanje sistema na osnovu korisniProjektovanje sistema na osnovu korisniččkih kih zahtevazahteva
�� Izbor alata za implementaciju sistemaIzbor alata za implementaciju sistema�� Izbor metodologije uvođenja novog sistemaIzbor metodologije uvođenja novog sistema�� Izbor tehnoloIzbor tehnološških standardakih standarda�� Dizajn operativnog centra vezanog za IKTDizajn operativnog centra vezanog za IKT
ODLUKE KOJE CIO NE BI SMEO DA ODLUKE KOJE CIO NE BI SMEO DA DONOSIDONOSI
�� Koliko treba da bude budKoliko treba da bude budžžet za IKT projekteet za IKT projekte�� Koji poslovni procesi treba da se pokriju IKT podrKoji poslovni procesi treba da se pokriju IKT podršškom kom i koji treba da budu prioriteti u tom pokrivanjui koji treba da budu prioriteti u tom pokrivanju
�� Do kog stepena treba raDo kog stepena treba rašširiti i standardizovati iriti i standardizovati informacioni sistem u organizacijiinformacioni sistem u organizaciji
�� Koji je minimalni prihvatljiv kvalitet informacionog Koji je minimalni prihvatljiv kvalitet informacionog sistemasistema
�� Koje rizike vezane za sigurnost i privatnost kompanija Koje rizike vezane za sigurnost i privatnost kompanija sme da prihvatisme da prihvati
�� Ko treba da preuzme odgovornost za IKT projekteKo treba da preuzme odgovornost za IKT projekte
IT timIT tim
TimTim
�� Tim se moTim se možže definisati kao grupa ljudi, e definisati kao grupa ljudi, okupljena da uz koriokupljena da uz koriššććenja komplementarnih enja komplementarnih vevešština koje poseduju postigne zajednitina koje poseduju postigne zajedniččki cilj, ki cilj, za koji dele kolektivnu odgovornost. za koji dele kolektivnu odgovornost.
2626Katzenbach, J. R., & Smith, D. K. (1993). The discipline of teams. Harvard Business Review, 71, 111-120.
2727
Vrste timovaVrste timova11
� Timovi za rešavanje problema – sastoje se od zaposlenih iz iste oblasti ili odeljenja i stvoreni za rešavanja određenih problema. Prestaju da postoje čim se reši određeni problem. U IT oblasti je reč o projektnim timovima.
� Samoupravni timovi – ovo je posebna vrsta timova koje obavlja posao bez nadzora menadžera i odgovorna je za celokupno izvršenje zadatka.
� Međufunkcionalni timovi – najčešća vrsta timova; čine ihzaposleni iz različitih poslovnih odeljenja. Različiti stručnjaci ovde zajedno rešavaju različite zadatke.
� Virtuelni timovi – timovi ljudi koji komuniciraju korišćenjem elektronskih komunikacija. Čest oblik IT timova
1Robbins, S.P., Coulter, M., ,,Menadžment“, Beograd, Data Status, 2005
2828
ŠŠta ta ččini dobrog ini dobrog vođu vođu IT IT timatima
�� Za poslodavcaZa poslodavca–– dobar IT mdobar IT menadenadžžerer realizuje projekat na vreme i u okviru realizuje projekat na vreme i u okviru budbudžžetaeta
�� Za Za ččlanlanaa projektnog timaprojektnog tima–– dobar IT mdobar IT menadenadžžerer jeje onaj koji odronaj koji održžava ugodnu radnu ava ugodnu radnu atmosferu atmosferu
�� Za strukuZa struku–– detaljno poznavanje tehnologije koja se razvijadetaljno poznavanje tehnologije koja se razvija,,metodologije i alata, kao i razvijene sposobnosti analize i metodologije i alata, kao i razvijene sposobnosti analize i rereššavanja problema.avanja problema.
–– razvijenrazvijenaa komunikativnost, vizijkomunikativnost, vizijaa i vei vešštine za tine za međuljudske odnose međuljudske odnose
2929
Kako regrutovati najbolje Kako regrutovati najbolje ččlanove lanove tima?tima?
�� Kriterijume za izbor Kriterijume za izbor ččlanova tima definisati u odnosu lanova tima definisati u odnosu na ciljeve projektana ciljeve projekta
�� Napraviti neformalni kontakt sa potencijalnim Napraviti neformalni kontakt sa potencijalnim ččlanovima i onima koji ih poznajulanovima i onima koji ih poznaju
�� UkljuUključčiti i njihov interes u projekat iti i njihov interes u projekat �� OdluOdluččiti ko je prava osoba na osnovu preliminarnih iti ko je prava osoba na osnovu preliminarnih informacija.informacija.
�� Pozvati osobu da se prikljuPozvati osobu da se priključči timu.i timu.
3030
TTipiipiččne faze u razvoju timane faze u razvoju tima
1. Formiranje 2. Komešanje 3. Normiranje4. Izvođenje5. Raspuštanje ili ponovno orijentisanje
3131
TTipiipiččne faze u razvoju timane faze u razvoju tima
1. Formiranje: Tim nije siguran šta treba da se radi, članovi se ne poznaju dobro, još uvek nisu upoznati sa načinom kako vođa tima i ostali članovi funkcionišu. Faza je završena kada članovi tima počinju da vide sebe kao deo grupe.
3232
TTipiipiččne faze u razvoju timane faze u razvoju tima2. Komešanje: period grupisanja u kojem članovi
počinju da pronalaze svoje mesto kao članovi tima. Članovi tima su sada opušteniji: daju svoja mišljenja i reaguju na autoritet i preporuke vođe tima. Neki članovi postaju nezadovoljni i prigovaraju ne samo u vezi načina kako će se zadaci tima sprovesti, već i na ulogu lidera i na njegov stil vođenja. Ovo je početak međusobnih konflikata u grupi.
3333
TTipiipiččne faze u razvoju timane faze u razvoju tima
3. Normiranje: Članovi tima počinju da koriste svoje prethodno iskustvo u rešavanju problema i funkcionišu zajedno, kao kohezivna grupa. Ovaj proces bi trebalo da rezultira uspostavljanjem timskih procedura za rešavanje konflikata, donošenje odluka i izbor metoda za ostvarivanje projekata tima.
3434
TTipiipiččne faze u razvoju timane faze u razvoju tima
4. Izvođenje: U ovoj fazi tim je postigao harmoniju, definisao zadatke, uspostavio i razradio svoje odnose i počeo da proizvodi rezultate. Članovi su naučili kako da rade zajedno, da upravljaju sukobima i doprinose zadovoljenju potreba tima.
3535
TTipiipiččne faze u razvoju timane faze u razvoju tima
5. Raspuštanje ili ponovno orijentisanje - Tim se raspušta kada se projekat završi. Ukoliko ima najava sličnog projekta, tim se može odmah orijentisati ka njemu.ČČesta pojava je da pojedinci uslovljavaju svoje esta pojava je da pojedinci uslovljavaju svoje uuččeeššćće na novom projektu ukljue na novom projektu uključčivanjem ivanjem ččlanova lanova prethodnog tima (prethodnog tima (““ne menjati tim koji pobeđujene menjati tim koji pobeđuje””))
3636
Motivacija Motivacija ččlanova timalanova tima
DIREKTNE MATERIJALNE KOMPENZACIJE ČLANOVA IT
TIMA
INDIREKTNE MATERIJALNE KOMPENZACIJE ČLANOVA IT
TIMA Plata Stipendije i školarine
Stimulacije Studijska putovanja Naknade za inovacije i racionalizacije Specijalizacije Naknade za proširivanje znanja i
fleksibilnosti Plaćeno odsustvo sa posla i slobodni
dani Ostali podsticaji Službeni automobili
3737
Team charter Team charter –– Povelja timaPovelja tima
�� pisani dokument kojim se definipisani dokument kojim se definiššu misija tima, ciljevi, u misija tima, ciljevi, obim i uslovi rada, vremenski okvir i posledice;obim i uslovi rada, vremenski okvir i posledice;
�� momožže biti dopunjavan tokom realizacije projekta i e biti dopunjavan tokom realizacije projekta i koristiti za naredne (slikoristiti za naredne (sliččne) projektene) projekte
KoalicijeKoalicijeKljučni igrači, osnivači Učesnici, specijalisti Usputni, periferni članovi
Važnost pitanja zbog
kog je stvorena koalicija
Visok, širok, suštinski
interes
Visok, parcijalan interes Nizak interes
Organizacioni cilj Strateško ostvarenje cilja Brušenje specifičnih
problema
Sporedni benefiti
koalicije
Tip resursa koji se unosi
u koaliciju i stepen do
kog se unosi
Visoki ulozi resurse,
reputacije, ekspertize i
posvećenosti koaliciji
Ekspertiza, reputacija,
posvećenost i resursi, do
nivoa koji je neophodan
da obezbedi mesto u
koaliciji,
Samo ime i resurse koji
im ne znače mnogo.
Ponekad samo „učešće
na papiru“
Nivo i tip posvećenosti Puno rada na svim
bitnim aspektima
Puno rada na parcijalnim
aspektima
Malo rada
3838Hula, K. W. 1999. Lobbying Together: Interest Group Coalitions in Legislative Politics. Washington D.C.: Georgetown University Press
Virtuelni IT timVirtuelni IT tim
4040
Upravljanje virtuelnim IT timovimaUpravljanje virtuelnim IT timovima
�� Poverenje je najvaPoverenje je najvažžniji faktor uspeha virtuelnog tima.niji faktor uspeha virtuelnog tima.�� Treba uloTreba uložžiti vreme u izgradnju tima, ovo ulaganje smanjuje iti vreme u izgradnju tima, ovo ulaganje smanjuje
naknadne naknadne trotrošškove.kove.�� Posebnu paPosebnu pažžnju obratiti na interpersonalne, komunikacione i nju obratiti na interpersonalne, komunikacione i
multikulturne faktore.multikulturne faktore.�� Treba obratiti paTreba obratiti pažžnju na nju na redovno redovno plaplaććanjeanje!!�� Treba paTreba pažžljivo birati odgovarajuljivo birati odgovarajućću tehnologiju za razliu tehnologiju za različčite ite
zadatke.zadatke.�� ReReššavaavatiti problemproblemee ekspereksperaattaa koji ne poznaju dovoljno koji ne poznaju dovoljno
komunikacionu tehnologijukomunikacionu tehnologiju..�� ObezbeObezbeditiditi sobu sobu ““za za ććaskanjeaskanje”” (chatroom), koja pobolj(chatroom), koja poboljššava ava
komunikaciju i interakciju. komunikaciju i interakciju. �� Treba omoguTreba omoguććiti ljudima da proslave uspehiti ljudima da proslave uspeh (v(veb stranaeb strana kojakoja
objavljujobjavljujee uspeh uspeh ttiima ma ☺☺))Dr Darleen De Rosa, psiholog
4141
Model rada Model rada virtuelnih virtuelnih IT IT timova iz Indijetimova iz Indije
4242
Tehnologija za virtuelni timTehnologija za virtuelni tim
�� TelekTelekonferencijaonferencija�� Storage dokumenata i sheringStorage dokumenata i shering�� Instant messagingInstant messaging�� EE--mailmail�� BBulletin board ulletin board �� Integrated solutionsIntegrated solutions
Sears, British Aerospace, General Electric, IBM, Lucas, United Airlines, Swiss Air, Phillips, Coca-Cola, Citibank, Morgan, AT&T, General Motors, Boeing,
Sonyrazvijaju IS u
virtuelnim timovima!
4343
UUččeeššćće virtuelnih timova e virtuelnih timova u razvoju ISu razvoju IS
aktivnostiaktivnosti
�� definisanje zahteva korisnika i tehnidefinisanje zahteva korisnika i tehniččkih kih
preduslova preduslova
�� redizajn procesa, razrada zahteva, izrada redizajn procesa, razrada zahteva, izrada
modela i definisanje poslovnih pravilamodela i definisanje poslovnih pravila
�� aplikativno modelovanjeaplikativno modelovanje
�� uvođenjeuvođenje, testiranje i odr, testiranje i održžavanjeavanje
stepen angažovanjavirtuelnog tima
�
�
�
�
4444
Prostor i vreme u virtuelnom timuProstor i vreme u virtuelnom timu
�� Zahtevi rada u klasiZahtevi rada u klasiččnom timu:nom timu:–– ““ovde i sadovde i sad”” –– isto mesto i isto vremeisto mesto i isto vreme
�� Rad u virtuelnom timu:Rad u virtuelnom timu:–– „„elektronski prostorelektronski prostor””, , „„elektronska vidljivostelektronska vidljivost””, , „„geografska transparentnostgeografska transparentnost””
4545
Problemi u radu virtuelnog timaProblemi u radu virtuelnog tima� „Video konferencija nije kao sastanak ‘licem u lice’, nedostaje
kontakt očima.”� Nedostatak osećanja pripadnosti i povezanosti� Jezičke nesuglasice: jezik konferencije (najčešće engleski), za neke
predstavlja problem. Razlike u stilu se mogu pogrešno protumačiti i izazvati neželjene reakcije kod ostalih članova tima.
� Kulturološke razlike: praznici, nacionalni i etnički simboli, različita verska opredeljenja, kulturna događanja.
4646
Koristan linkKoristan link
�� http://www.teamtechnology.co.ukhttp://www.teamtechnology.co.uk