Download pdf - Izdavanje i Obracun Putnog Naloga

STUDENI36 RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

ne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz preko 400.000,00 kn troka nabave po jednom sred-stvu, u smislu l. 12. Zakona o porezu na dobit nije porezno priznat rashod koji se moe odbiti pri opo-rezivanju dobiti i sukladno l. 2. ZPDV-a. Razlika iznad 400.000,00 kn podlijee oporezivanju kao izu-zimanje za vlastitu potronju. U sluaju kada dru-tvo nabavlja osobni automobil ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika u svoti iznad 400.000,00 kn, povoljniji je operativni leasing.

Za drutva koja nisu obveznici PDV-a financiranje putem operativnog ili financijskog leasinga skuplje je od financiranja putem klasinog kredita za svotu PDV-a na kamatu. Naime, usluga financiranja u obli-ku kamate osloboena je plaanja PDV-a samo u sluaju kada je pruaju banke, tedno kreditne za-druge, osiguravajua drutva odnosno institucije koje sukladno l. 11. st. 1. t. 2. ZPDV-a prema tzv. in-stitucionalnom osloboenju nisu obveznici PDV-a.

4.2. POREZ NA DOBITS motrita poreza na dobitak kod financijskog le-

asinga korisnik moe izravno utjecati na rashode drutva putem visine amortizacijske stope koju obraunava na sredstvo leasinga. Kod operativnog leasinga korisnik leasinga ne moe bitno utjecati na razinu rashoda, budui da troak najamnine pri-znaje kao rashod razdoblja prema primljenom ra-unu od leasing drutva.

Dakle, s motrita poreza na dobitak, za obvezni-ke poreza na dobitak povoljniji je financijski leasing

jer putem amortizacijske stope mogu odgoditi po-reznu obvezu. No, bitno je uzeti u obzir da u slua-ju financijskog leasinga korisnik leasinga u bilanci na strani pasive iskazuje zaduenost u visini neot-plaene vrijednosti sredstva to ima izravan uinak na poveanje zaduenosti drutva.

5. ZAKLJUAKPri donoenju odluke o financiranju nabave

sredstva putem operativnog najma drutvo treba uzeti u obzir prednosti i nedostatke takvog financi-ranja. Glavne prednosti operativnog leasinga u od-nosu na financijski je to se takvim nainom finan-ciranja ne pogorava stupanj zaduenosti drutva i to korisnik leasinga u tom sluaju ne snosi rizik za-starijevanja sredstva, to moe biti pogodnost ako je rije o sredstvu koje brzo zastarijeva i tako gubi vrijednost. Iako se kao glavni razlog donoenja od-luke o financiranju nabave sredstva putem finan-cijskog leasinga esto navodi da samo na taj nain korisnik najma moe postati vlasnikom tog sred-stva po isteku ugovora, kod operativnog najma ta-koer postoji ta mogunost, no tada korisnik po isteku ugovora plaa leasing drutvu trinu cijenu sredstva koju procjenjuje leasing drutvo. Tako ku-pljeno sredstvo evidentira se u poslovnim knjigama drutva koje je imalo to sredstvo u najmu po cijeni koje mu zaraunava leasing drutvo na raunu za isporueno sredstvo i predstavlja osnovicu za obra-un amortizacije za to sredstvo.

Izdavanje i obraun putnog nalogaIzdavanje i obraun putnog nalogaAnja BOINA, dip.oec., ovl. ra. 657.1/336.2

1. KOME SE MOE IZDATI PUTNI NALOGPri upuivanju osoba na slubeni put, posloda-

vac izdaje nalog za slubeni put. Nalog za slubeni put poslodavac moe uruiti :o osobama koje u drutvu imaju status zaposle-

nika, odnosno osobama s kojima poslodavac ima sklopljen ugovor o radu, i koje su na toj osnovi obvezno osigurane

Pravo radnika na materijalne trokove, kao to je dnevnica za slubeni put, nije pravo koje je utvr-eno Zakonom o radu (Nar. nov., br.137/04. i 68/05.) nego se to pravo za radnike ureuje u kolektivnim ugo-vorima ili drugim aktima poslodavca. Porezni propisi poslodavcima odreuju uvjete pod kojima se dnevnice i drugi trokovi nastali na slubenom putu mogu za-poslenicima isplatiti neoporezivo. Isto se tako trokovi nastali pod odreenim uvjetima na slubenom putu mogu isplatiti neoporezivo i osobama koje u drutvu nisu zaposlene.

Koji su to uvjeti te to poslodavci trebaju uiniti i koju vjerodostojnu dokumentaciju trebaju prikupiti da bi isplatili spomenute trokove nastale na slubenom putu, proitajte u nastavku ovoga lanka.

o osobama koje u drutvu nisu zaposlene i s po-slodavcem nemaju sklopljen ugovor o radu, ve neki drugi ugovor koji ureuje njihov od-nos (ugovor o djelu, ugovor o autorskom djelu, ugovor o izaslanju, ugovor o volontiranju i sl.).

Zaposlenicima se odreeni trokovi nastali na slubenom putu mogu nadoknaditi neoporezivo, dok osobama koje u drutvu nisu zaposlene, nado-knada nastalih trokova na slubenom putu pred-stavlja, u pravilu, oporezivi primitak.

No, nije uvijek tako. Trokove nastale na slube-nom putu, pod odreenim uvjetima, moe se pre-ma poreznim propisima neoporezivo nadoknaditi i osobama koje s isplatiteljem nemaju sklopljen ugo-vor o radu (vie o tome proitajte pod tokom 12.).1

2. PRAVO RADNIKA NA TROKOVE SLUBENOG PUTA

Pravo radnika na dnevnicu i ostale trokove na-stale na slubenim putovanjima u zemlji i inozem-stvu utvruje se kolektivnim ugovorom, pravilni-

1 O trokovima nastalim na slubenom putu osoba koje u drutvu nisu zaposlene pisali smo detaljnije u asopisu RRiF br. 08/07.

STUDENI 37RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2008.

kom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim in-ternim aktom poslodavca.

Uvaavajui odredbe iz navedenih propisa, po-slodavci trebaju voditi rauna o odredbama l. 12. Zakona o radu, iz kojega proizlazi da ako je neko pravo u vezi s naknadama koje se isplauju za po-slove obavljene na slubenom putu razliito utvr-eno u prethodno navedenim aktima, poslodavac za radnika treba primijeniti ono pravo koje je po-voljnije.

Prema poreznom propisu i pod odreenim uvje-tima (vjerodostojno ispunjeni putni nalog i vjero-dostojne isprave) te isplate poslodavci svojim rad-nicima mogu obaviti neoporezivo.

3. POREZNI POLOAJ NADOKNADE TROKOVA SLUBENOG PUTA ZAPOSLENICIMA

Prema l. 13. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.), prilikom upu-ivanja zaposlenika na put iz poslovno uvjetovanih razloga, poslodavci neoporezivo mogu isplatiti na-knade koje navodimo u nie prikazanoj tablici.

Tablica 1. TROKOVI KOJI SE ZAPOSLENICIMA MOGU ISPLATITI NEOPOREZIVO

oporezive isplate i isplaene svote predstavlja opo-rezivi primitak koji se oporezuje kao plaa. Poslodavci u tom sluaju trebaju utvrditi (ili kon-zultirati neki od navedenih akata) hoe li svotu predvienu za isplatu smatrati bruto ili neto pri-mitkom.

4. OBRAUN TROKOVA NASTALIH NA SLUBENOM PUTU

Prema l. 14. Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezive isplate trokova nastalih na slube-nom putu priznaju se na osnovi vjerodostojnih isprava (rauna, obrauna, odluka, potvrda o cijeni plaenih karata i sl.), a izdatci za slubena putovanja, kao to su dnevnice, naknade prije-voznih trokova, naknade koritenja privatnog automobila u slubene svrhe, trokovi noenja i sl., obraunavaju se na osnovi urednoga i vjero-dostojnog putnog naloga te priloenih isprava kojima se dokazuju izdatci i svi drugi podatci na-vedeni na putnom nalogu.

Uz putni nalog obvezno se prilau vjerodostojne

isprave kojima se dokazuju nastali izdatci i to oso-bito: o rauni za cestarine, tunelarine, mostarineo potvrde o cijeni putnih karata o rauni za prijevoz (taksi, autobus, trajekt)o rauni za smjetaj i sl.Prilikom prikupljanja prethodno navedenih

isprava kojima se dokazuje da je slubeni put obav-ljen, poduzetnici bi trebali obratiti pozornost na njihovu opravdanost.

Ako bi na slubenom putu nastali trokovi koji se ne bi mogli opravdati, tada je isplatitelj obvezan (prilikom nadoknade tih trokova zaposleniku) postupiti kao s plaom, odnosno smatrati ih neto primitkom koji je potrebno obraunati na bruto svotu te obraunati doprinose, oporezivati pore-zom i moebitnim prirezom.

4.1. ODOBRENJE NALOGA ZA SLUBENI PUT Pri odlasku na slubeni put poslodavac uruuje

putni nalog s ispunjenim glavnim elementima (mjesto slubenog puta, datum polaska, broj put-nog naloga, svrha slubenog puta...), a po povratku sa slubenog puta ispunjavaju se i obraunavaju trokovi koje nakon pregleda tonosti tih obrauna i vjerodostojnosti dokumentacije odobrava (likvi-dira) i isplauje isplatitelj.

Poreznim propisima nije propisan oblik nego samo sadraj obrasca putnog naloga, to poduzet-nicima daje mogunost samostalnog kreiranja izgleda obrasca na osnovi kojeg e, prema vlastitim potrebama, obraunati trokove slubenih putova-nja te takav kreirani obrazac iskoristiti kao vjerodo-stojnu ispravu za knjienje trokova nastalih na slubenom putovanju.

Prema l. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na doho-dak, putni nalog, neovisno o obliku, mora sadra-vati sljedee elemente:

Tek. br.

Trokovi slubenih putovanja za zaposlenike Neoporezive svote

1. Naknade prijevoznih trokova na slubenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Naknade trokova noenja na slubenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe

do 2,00 kn po prijeenom kilometru

4. Dnevnice u zemlji i inozemstvu

Dnevnice u tuzemstvu - do 170,00 kn za slubeno putovanje koje traje vie od 12 sati dnevno. Za slubena putovanja u zemlji koja traju vie od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kn;Dnevnice u inozemstvu - do visine i prema uvjetima utvrenim za korisnike dravnog prorauna prema Uredbi o izdatcima za slubena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima dravnog prorauna priznaju u materijalne trokove (Nar. nov., br. 50/92. i 73/93. dalje: Uredba).

U kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu te ostalim internim aktima, po-slodavci mogu utvrditi viu svotu nadoknade pret-hodno spomenutih trokova svojim zaposlenicima, meutim u tom sluaju razlika izmeu mogue ne-


o nadnevak izdavanja o ime i prezime osobe koja se upuuje na slu-

beno putovanje o mjesto u koje osoba putuje o svrha putovanja o vrijeme trajanja putovanja o vrijeme kretanja na put o podatke o prijevoznom sredstvu kojim se pu-

tuje, a ako se putuje automobilom, potrebno je navesti marku i registarsku oznaku auto-mobila, poetno i zavrno stanje brojila ki-lometar/sat

o vrijeme povratka s puta o potpis ovlatene osobe, peat (potpis osobe

koja je odobrila nastale trokove) o obraun trokova o likvidaciju obrauna (potpis osobe koja je

utvrdila vjerodostojnost nastalih trokova) o izvjee s puta (Nakon povratka s poslovnog

puta navodi se s kojom svrhom je putovanje obavljeno. Izvjee s puta dovoljno je saeti u nekoliko reenica.).

4.2. ROK ZA OBRAUN PUTNOG NALOGAPropisima nije utvren rok za obraun trokova

nastalih na slubenom putu, odnosno za ispunja-vanje putnog naloga. Smatramo da se putni nalog treba predati isplatitelju na uvid u razumnom roku (nekoliko dana), po povratku sa slubenog puta.

Nadalje, isplatitelji ovaj rok mogu utvrditi svojim pravilnicima o radu, ugovorima o radu, kolektiv-nim ugovorima te ostalim internim aktima.

5. OBRAUN I ISPLATA DNEVNICE ZA SLUBENI PUT U TUZEMSTVU

Za slubeno putovanje koje traje vie od 12 sati neoporezivo se moe isplatiti punu dnevnicu (do 170,00 kn). Za slubena putovanja u zemlji koja tra-ju vie od 8, a manje od 12 sati, isplatitelji mogu isplatiti pola dnevnice (do 85 kn).

Ako je na slubenom putu provedeno vie dana, broj dnevnica se odreuje tako da se broj sati pro-vedenih na putu podijeli s 24.

Neoporezivu se svotu dnevnice (i trokove smje-taja) moe isplatiti i za dane subote i nedjelje ako se osoba u to vrijeme, iz opravdanih razloga, zate-kla na slubenom putu ili u sluaju kada slubeni put pokriva razdoblje od, primjerice, dva ili vie tje-dana.

Nadalje, sukladno odredbama l. 13. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak, dnevnice se ispla-uju za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivalita/uobiajenog boravi-ta radnika kojega se upuuje na slubeno putova-nje u drugo mjesto koje mora biti udaljeno najma-nje 30 kilometra.

Isplata dnevnice slui za pokrivanje osobnih trokova - izdataka za prehranu, pia i prijevo-za, za ostale osobne trokove u mjestu u koje je radnik upuen na slubeno putovanje te za po-krie drugih osobnih trokova.

Trokovi prijevoza koji se nadoknauju iz dnev-nica su i trokovi javnog prijevoza u mjestu slube-nog puta.

Trokovi koji se odnose na prehranu i pia na slubenom putu smatraju se osobnim trokovima objeda i veera.

Ako je na raunu hotela iskazana svota plaeno-ga punog ili polupansiona, isplatitelj treba sueliti te trokove s trokovima dnevnice. U tom sluaju treba od hotela traiti izvod iz cjenika i sl., radi utvr-ivanja cijene kotanja svakoga pojedinog obroka, kako bi se utvrdilo koji dio se mora podmiriti iz svo-te dnevnice.

Kada stvarna cijena objeda i veere premauje visinu dnevnice, tada se razlika iznad visine dnev-nice smatra neto primitkom koje je potrebno pre-raunati na bruto svotu iz koje je potrebno platiti doprinose, porez i prirez - kao kod primitka koji se oporezuju kao plaa.

ove dvije kune po kilometru su ove dvije kune po kilometru su za pjeaenje ili za biciklza pjeaenje ili za bicikl

NAJNOVIJELAKE JE PRODATINEGO NAPLATITI!

OVRNI ZAKON

(Redakcijski proieni tekst)

s poveznicama, sudskom praksom i primjerima

Pripremio: Ante VIDOVI, dipl. iur.

Ovrni zakon

Zagreb, 2008.

(Redakcijski proieni tekst)

s poveznicama, sudskom praksom i primjerima

Prilog asopisuPRAVO i POREZI

Opseg: 352 str.Cijena: 250,00 knN

aru

db

enic

a je

na

kraj

u

asop

isa


6. OBRAUN NEOPOREZIVE DNEVNICE ZA SLUBENA PUTOVANJA U INOZEMSTVO2

Dnevnica za slubeno putovanje u inozemstvo je nadoknada za pokrie izdataka prehrane, pia i osobni prijevoz (gradski javni prijevoz i usluga taxi prijevoza)3 u mjestu u koje je radnik (ili osoba koja moe ostvariti neoporezivo dnevnicu) upuen na slubeno putovanje.

Ako je na slubenom putovanju u inozemstvu osigurana prehrana (izdatak za prehranu snosi isplatitelj), dnevnica se smanjuje za 80%, odno-sno isplauje se samo 20% od dnevnice predvi-ene za isplatu.

Pravo na neoporezivu punu dnevnicu za slube-na putovanja u inozemstvo ostvaruje se za putova-nje koje traje due od 12 sati do 24 sata, a za puto-vanje koje traje due od 8 sati a manje od 12 sati pola dnevnice.

U sluaju kada se putuje u vie zemalja, odno-sno ako se obavlja posao u vie zemalja, u odlasku se obraunava dnevnica utvrena za stranu dra-vu u kojoj slubeno putovanje poinje, a u povrat-ku se obraunava dnevnica utvrena za dravu u kojoj je slubeno putovanje zavreno.

Ako se prilikom odlaska na slubeni put putuje u vie drava, za svaku dravu u kojoj se zadrava due od 12 sati, pripada obraunata dnevnica te drave.

Kada slubeno putovanje traje due od jednog dana, jedna se dnevnica obraunava za svaka 24 sata provedena na slubenom putovanju.

Ako se putuje automobilom (slubeni automo-bil, privatni automobil, teretno vozilo, rent-a-car), dnevnice se obraunavaju od sata prelaska granice RH, a po povratku iz inozemstva do sata prelaska granice RH.

Kada se na slubeni put u inozemstvo putuje zrakoplovom, dnevnica se obraunava od sata po-laska aviona sa zadnje zrane luke u RH do sata povratka aviona na prvu zranu luku po povratku u RH.

Primjerice, ako se putuje zrakoplovom iz Zadra u Zagreb, a iz Zagreba u mjesto slubenog puta u Njemakoj, dnevnica za slubeno putovanje u ino-zemstvo obraunava se od polazita sa zadnje zra-ne luke u RH, odnosno iz Zagreba. Po povratku sa slubenog puta iz inozemstva dnevnica se obrau-nava do slijetanja u prvu zranu luku u zemlji.

Za slubeno putovanje letakog osoblja, koje ukupno traje manje od 8 sati, raunajui vrijeme od sata polaska aviona sa zadnje zrane luke u RH do sata povratka na prvi aerodrom u RH, obraunava se dnevnica umanjena za 70%.

Ako se pak na slubeni put u inozemstvo odlazi brodom, neoporeziva svota dnevnice se obrauna-

va od sata polaska broda iz zadnjeg pristanita u RH, do sata povratka broda u prvo pristanite u RH.

TO TREBA ZNATI! Pravo zaposlenika na

dnevnicu i ostale trokove na slubenom putovanju u zemlji utvruje se kolektivnim ugovo-rom, pravilnikom o radu, ugo-vorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca, a

prema poreznim propisima svote i uvjeti neo-porezivih isplata. Slubenim putovanjem u inozemstvo

smatra se putovanje koje nastaje radi poslovno uvjetovanih razloga kada zaposlenik putuje: iz RH u drugu dravu i obrnuto, iz jedne drave u drugu, odnosno iz jednog mjesta u drugo mje-sto koje se nalazi na teritoriju strane drave. Dnevnice za slubeni put u inozemstvo se

obraunavaju i isplauju neoporezivo u visini i pod uvjetima kao i za korisnike dravnog prora-una. Za nastale trokove na slubenom putu

treba imati vjerodostojne isprave. Poreznim propisima nije propisan oblik obrasca putnog naloga, ali je propisan sadraj elemenata za obraun. Trokove nastale na slubenom putu

(trokovi smjetaja, trokovi prijevoza i sl.) po-slodavac moe izravno podmiriti pruateljima usluge ili ih moe podmiriti zaposlenik osobno, a zatim traiti od poslodavca da mu nastale trokove nadoknadi. Ako se na slubeni put u inozemstvo pu-

tuje zrakoplovom, dnevnica se obraunava od sata polaska aviona sa zadnje zrane luke u RH do sata povratka aviona na prvu zranu luku po povratku u RH. Ako se prilikom odlaska na slubeni put

putuje u vie drava, za svaku dravu u kojoj se zadrava due od 12 sati, radniku pripada obra-unata dnevnica te drave. Troak smjetaja na slubenom putova-

nju u inozemstvo poduzetnici trebaju priznati na osnovi vjerodostojne isprave i u visini stvar-no nastalih izdataka.

2 Detaljnije o trokovima koji mogu nastati na slubenim putovanji-ma u inozemstvu moete proitati u asopisu RRiF br. 06/07.

3 Drimo da se trokovi taxi prijevoza mogu priznati samo u sluaju dislociranosti zrane luke od mjesta slubenog puta , te u sluaju izni-mnog prijevoza dokumentacije, proizvoda i sl.

6.1. UTVRIVANJE NEOPOREZIVE VISINE DNEVNICE ZA SLUBENA PUTOVANJA U INOZEMSTVO

Svote neoporezivih dnevnica za slubena puto-vanja u inozemstvu prema odredbama iz Pravilnika o porezu na dohodak, isplauju se na osnovi Odluke o visini dnevnice za slubeno putovanje u inozem-stvo za korisnike dravnog prorauna (Nar. nov, br. 08/06., dalje: Odluka). Visinu dnevnica koja se moe isplatiti neoporezivo za pojedinu dravu pronaite u sljedeoj tablici.


Tablica 2. Prikaz neoporezivih dnevnica za slubena putovanja u inozemstvo

NAZIV DRAVESVOTA

NEOPOREZIVE DNEVNICE

NAZIV DRAVESVOTA


NAZIV DRAVESVOTA


NAZIV DRAVESVOTA


1. Islamska Drava Afganistan

35,00 USD28. Helenska Republika (GRKA)

60,00 EUR49. Demokratska Narodna Republika Koreja

40,00 USD 76. Rumunjska 40,00 EUR

2. Republika Albanija

30,00 EUR29. Republika Indija

40,00 USD50. Republika

Koreja 70,00 USD

77. Ruska Federacija

50,00 USD

3. Alirska Narodna Demokratska Republika

40,00 USD30. Republika Indonezija


Kuba35,00 USD

78. Kraljevina Saudijska Arabija

50,00 USD

4. Kneevina Andora

70,00 USD31. Islamska Republika Iran

60,00 USD 52. Drava Kuvajt 70,00 USD79. Republika Senegal

35,00 USD

5. Republika Angola

35,00 USD32. Republika Irak


Latvija 40,00 EUR

80. Republika Singapur

85,00 USD

6. Argentinska Republika

50,00 USD 33. Irska 70,00 EUR54. Libanonska

Republika35,00 USD

81. Sirijska Arapska Republika

50,00 USD

7. Republika Armenija

50,00 USD34. Republika Island

80,00 EUR55. Republika

Liberija 40,00 USD

82. Sjedinjene Amerike Drave

95,00 USD

8. Australija 85,00 USD 35. Drava Izrael 70,00 USD

56. Socijalistika Narodna Libijska Arapska Damahirija

40,00 USD83. Slovaka Republika

50,00 EUR

9. Republika Austrija

70,00 EUR 36. Jamajka 35,00 USD57. Republika

Litva 40,00 EUR

84. Republika Slovenija

50,00 EUR

10. Azerbajdanska Republika

50,00 USD 37. Japan 85,00 USD58. Veliko

Vojvodstvo Luksemburg

80,00 EUR85. Srbija i Crna Gora

30,00 EUR

11. Kraljevina Belgija

70,00 EUR38. Republika Jemen


Madarska 50,00 EUR

86. Republika Sudan

35,00 USD

12. Republika Bjelarus

50,00 USD 33. Irska 70,00 EUR60. Republika

Makedonija 30,00 EUR

87. Kraljevina panjolska

60,00 EUR

13. Republika Bolivija

40,00 USD34. Republika Island

80,00 EUR 61. Malezija 40,00 USD88. vicarska Konfederacija

80,00 EUR

14. Savezna Republika Brazil

40,00 USD 35. Drava Izrael 70,00 USD62. Republika

Malta 60,00 EUR

89. Kraljevina vedska

80,00 EUR

15. Bosna i Hercegovina

30,00 EUR 36. Jamajka 35,00 USD63. Sjedinjene Meksike Drave

35,00 USD90. Talijanska Republika (ITALIJA)

70,00 EUR

16. Republika Bugarska

40,00 EUR 37. Japan 85,00 USD64. Republika

Moldova 40,00 USD

91. Republika Tadikistan

50,00 USD

17. Republika Cipar

60,00 EUR38. Republika Jemen

35,00 USD65. Kneevina

Monako 70,00 EUR

92. Republika Tunis

35,00 USD

18. eka Republika

50,00 EUR39. Haemitska Kraljevina Jordan


Mozambik35,00 USD 93. Turkmenistan 50,00 USD

19. Republika ile 40,00 USD40. Junoafrika Republika

50,00 USD67. Kraljevina

Nizozemska 70,00 EUR

94. Republika Turska

50,00 EUR

20. Kraljevina Danska

70,00 EUR 41. Kanada 85,00 USD68. Kraljevina

Norveka 80,00 EUR 95. Ukrajina 50,00 USD

21. Arapska Republika Egipat

40,00 USD42. Republika Kazahstan

50,00 USD 69. Novi Zeland 70,00 USD96. Republika Uzbekistan

50,00 USD

22. Republika Estonija

40,00 EUR43. Republika Kenija

35,00 USD70. Savezna

Republika Njemaka

70,00 EUR97. Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sj. Irske

70,00 EUR


NAZIV DRAVESVOTA


NAZIV DRAVESVOTA


NAZIV DRAVESVOTA


NAZIV DRAVESVOTA


23. Savezna Demokratska Republika Etiopija

35,00 USD44. Narodna

Republika Kina

50,00 USD71. Islamska

Republika Pakistan

40,00 USD98. Ujedinjeni

Arapski Emirati

50,00 USD

24. Republika Filipini

40,00 USD

45. Narodna Republika Kina, Hong Kong


Peru35,00 USD

99. sve druge drave 35,00 USD

25. Republika Finska

70,00 EUR46. Kirgiska

Republika50,00 USD

73. Republika Panama

50,00 USD

26. Francuska

Republika 70,00 EUR

47. Republika Kolumbija


Poljska 40,00 EUR

27. Republika Gruzija


Kongo35,00 USD

75. Portugalska Republika

60,00 EUR

7. TROKOVI PRIJEVOZA NA SLUBENOM PUTUTrokovi prijevoza na slubenom putu mogu se

neoporezivo nadoknaditi u visini stvarnih izdata-ka, to znai u visini stvarno plaenih karata za pri-jevoz zrakoplovom, vlakom, brodom te svim osta-lim sredstvima javnog prijevoza. Vjerodostojna isprava kojom se potvruje nastali troak je raun primljen od poduzetnika koji je pruio uslugu.

7.1. TROKOVI PRIJEVOZA NA POSLOVNOM PUTU KORITENJEM USLUGA RENT -a- CAR-a

Za prijevoz na slubenom putu doputena je i usluga najma automobila, odnosno usluga rent-a-car-a.

Prema l. 7. st. 3. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04.) poduzetnik za 30% trokova na-stalih uslugom rent-a-car-a poveava poreznu osnovicu na kraju poreznog razdoblja. To znai da su trokovi nastali na ovaj nain, bez obzira tko ih je podmirio, porezno priznati 70% zajedno s plae-nim gorivom.

Na osnovi ovoga troka, poduzetnik moe pri-znati i 70% PDV-a.

7.2. TROKOVI PRIJEVOZA SLUBENIM AUTOMOBILOM

U odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, postoje nejasnoe u vezi s propisanom i vjerodo-stojnom dokumentacijom koja se odnosi na kori-tenje slubenih i privatnih automobila u slubene svrhe. Zbog toga je Ministarstvo financija donijelo Uputu o evidenciji pri koritenju prijevoznih sred-stava (Klasa: 410-18/05-01/86. Ur.: 513-07-21-01/05-2 Zagreb, 24. listopada 2005., dalje: Uputa ). U cijelosti objavljenu Uputu moete proitati u a-sopisu RRiF, br. 01/06., str. 26.

Prema Uputi, prilikom uporabe slubenog auto-mobila sa svrhom slubenog puta obvezno je vodi-ti evidenciju o:o nadnevku i vremenu koritenja automobila o broju prijeenih kilometara i naziv prijeene

lokacije o podatcima o automobilu (marka i registarska

oznaka automobila) i izvjee o raduo poetnom i zavrnom stanju brojila kilome-

tar/sat.

U PRIPREMI NOVO

skupina autora

Raunovodstvo poduzetnikas primjerima knjienja

VI. nakladaredaktor: dr. sc. Vlado Brkani

biblioteka raunovodstvo

Zagreb, 2008.

Poslije 3 godine i poslije donoenja HSFI-a i MSFI-a, pripremamo najkompletniju knjigu za praktino knjigovodstvo.

RAUNOVODSTVO PODUZETNIKARAUNOVODSTVO PODUZETNIKAVI. izmijenjena i dopunjena naklada

Knjienje poslovnih dogaaja sistematizirane su prema redoslijedu originalnog RRIF-ovog Raunskog plana za poduzetnike.

Prikaz poslovnih dogaaja objanjava se uz primjenu potpuno novih Hrvatskih standarda financijskog izvjeivanja te MSFI-a i MRS-ova, poreznog ili nekog drugog propisa (npr. ZTD, ZOO, i dr.) koji ureuju odreene postupke u knjigovodstvu poduzetnika.

Knjiga je namijenjena trgovakim drutvima svih djelatnosti, obrtnicima dobitaima i privatnim ustanovama.

Planirani rok izlaska iz tiska je kraj studenog 2008.


7.3. TROKOVI PRIJEVOZA PRIVATNIM AUTOMOBILOM

Sukladno l. 13. st. 2. to. 5. Pravilnika o porezu na dohodak, pri uporabi privatnog automobila u slubene svrhe, kao nadoknada troka svota neo-porezive naknade je 2,00 kn po prijeenom kilo-metru.

Treba naglasiti da je svota od 2,00 kn po prijee-nom kilometru neoporeziva naknada koja se moe isplatiti. To znai da isplatitelj u svojim internim aktima moe propisati i svotu vee nadoknade ili vea svota nadoknade moe biti propisana kolek-tivnim ugovorom.

Isplatitelji mogu nadoknaditi trokove prijevoza privatnim automobilom prema odredbama iz ko-lektivnog ugovora (ili nekog drugog internog akta), primjerice, u visini 30% tono odreene vrste gori-va (npr. eurosuper 95).

U tom sluaju isplatitelji trebaju voditi rauna o tome da s razlikom izmeu 2,00 kn po prijeenom kilometru do 30% cijene litre benzina eurosuper 95 trebaju postupati kao i s plaom, odnosno tre-baju obraunati sve doprinose i poreze (i moebitni prirez), kao kod obrauna plae.

8. TROKOVI NOENJA NA SLUBENOM PUTUTrokovi noenja na slubenom putu priznaju se

u visini stvarno nastalih izdataka, a potvruju se vjerodostojnim ispravama. Vjerodostojnim ispra-vama se smatraju plaeni rauni primljeni od hote-la, pansiona, privatnih apartmana i sl.

Prema poreznim propisima troak noenja u tu-zemstvu nije uvjetovan kategorizacijom hotela. To znai da ako nekim od internih akata poslodavca, kolektivnim ugovorima te pravilnicima o radu nije uvjetovana takva isplata, poslodavac moe troak noenja neoporezivo zaposleniku namiriti i za vi-soku kategoriju smjetajnog objekta.

Uredba prema kojoj se priznaju izdatci nastali na slubenim putovanjima u inozemstvu, a odno-se se na trokove smjetaja, predvia i neka ogra-nienja.

Prema l. 5. Uredbe, izdatak za smjetaj na slu-benom putovanju u inozemstvo obraunava se na osnovi plaenog rauna u hotelu, najvie do hotela A kategorije.

U sluaju slubenog putovanja u inozemstvo la-novima hrvatske delegacije, prevoditelju i osobama iz osiguranja te delegaciji na meunarodnim susre-tima i skupovima na kojima organizator, odnosno domain odreuje uvjete smjetaja, trokovi smje-taja obraunavaju se na osnovi rauna hotela iznad A kategorije.

No, kategorizacija hotela se vie ne odreuje slo-vom, ve brojem zvjezdica. Sukladno navedenomu, Uredba je neprimjenjiva kada je rije o priznavanju trokova smjetaja te, stoga, smatramo da se podu-zetnici u ovom sluaju trebaju osloniti na porezne propise prema kojima se trokovi smjetaja mogu nadoknaditi neoporezivo u visini stvarno nastalih izdataka.

Poslodavci svojim internim aktima, kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu ili kolektivnim ugo-vorima mogu ograniiti kategorizaciju smjetaja

ovisno o sluajevima u vezi s kojima se zaposlenici upuuju na slubeni put.

8.1. TROKOVE SMJETAJA IZRAVNO PODMIRUJE POSLODAVAC

Jedan od naina podmirivanja trokova noenja je da ih poslodavac izravno podmiri poduzetniku koji je pruio ili e pruiti smjetaj zaposleniku. U ovom sluaju poslodavac moe zaprimiti raun za predujam za uslugu smjetaja, dok e raun za obavljenu uslugu pruatelj usluge dostaviti potom ili predati zaposleniku na odlasku iz smjetajnog objekta.

Pod pretpostavkom da je poduzetnik koji je pru-io smjetaj u sustavu PDV-a te da je dostavio raun sa svim bitnim elementima (l. 15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost), na osnovi kojih se pretporez moe i odbiti, poslodavac e zaprimljeni ulazni ra-un evidentirati u knjigu ulaznih rauna (Knjiga URA) i odbiti pretporez za obavljenu uslugu.

8.2. ZAPOSLENIK PODMIRUJE USLUGU SMJETAJA

Drugi nain podmirivanja trokova smjetaja je da zaposlenik sam podmiri raun za noenje te za-trait raun koji je naslovljen na poslodavca iji sa-draj takoer treba odgovarati odredbama iz l. 15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Pod tim uvjetima poduzetnik, takoer, moe odbiti pretpo-rez iskazan na raunu, ali e obvezu za plaanje iskazati prema zaposleniku, a ne prema dobavljau kao to e uiniti u prvom sluaju.

Ako hotelski poduzetnik izdaje raun za noe-nje, a nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost, dovoljno e biti da raun glasi na poslodavca i da sadrava njegov matini broj.

Ako je zaposlenik u tom hotelu imao i trokove prehrane koji se nadoknauju iz dnevnice, treba zatraiti dva zasebna rauna: jedan na ime trokova noenja s dorukom i drugi na ime trokova pre-hrane.

U protivnom, ako bi poslodavac priznao pla-eni objed i veeru, treba postupiti kao i sa svim ostalim primitcima koji su oporezivi jednako kao i plaa.

9. OSTALI TROKOVI SLUBENOG PUTAAko zaposlenik odlazi na slubeni put privatnim

ili slubenim automobilom, u 100% porezno pri-znate trokove koji se odnose na vjerodostojnu do-kumentaciju, priznaju se i plaene cestarine, tune-larine i mostarine, trajekt, eljezniki prijevoz, trokovi parkinga i sl.

Prilikom odlaska na slubeni put, u pravilu, osim trokova povezanih s prijevozom i trokova smjeta-

PRAVO I POREZIRRiF-ov asopis koji stalno objavljuje stajalita MF


ja, mogu nastati i neki drugi trokovi. Navodimo neke od trokova koji se zaposleniku mogu priznati: o izdatci upotrebe telefona i brzojava o izdatci glede iznajmljivanja prostorije za sa-

stanke, plaanje stenografskih i daktilograf-skih usluga, iznajmljivanje kompjutorske opreme za pripremu slubenih izvjetaja ili za potrebe slubene korespondencije, iznajmlji-vanje projektora i sl.

Ovisno o svrsi slubenog puta te pojedinih po-sebnosti poslovanja, nastaju i posebni trokovi.

Na poslodavcu je da razlui koji trokovi se od-nose na osobne trokove zaposlenika, a koji na re-dovite trokove nastale na slubenom putu. Osobne trokove zaposlenika podmirene koje je podmirio poslodavac (uporaba telefona, interneta i sl.), treba smatrati plaom.

U sluaju da je zaposlenik na slubenom putu bio obvezan poastiti poslovnog partnera objedom ili veerom, ili mu kupiti dar, neoporeziva nado-knada troka priznaje se pod uvjetom da je suklad-no l. 15. st. 1. to. 3. Pravilnika o porezu na doho-dak, na poleini rauna naveden podatak o podu-zetniku iji su predstavnici ugoeni.

10. PRIMJER OBRAUNA TROKOVA NASTALIH NA SLUBENOM PUTOVANJU U TUZEMSTVU I ISPUNJAVANJE PUTNOG NALOGA

Zaposlenik Tin Dii, zaposlen u drutvu Mativo d.o.o. upuen je na slubeni put u Split i nakon po-vratka s puta podnio je obraun trokova. Na put je

krenuo 5. studenog 2008. iz sjedita svoje tvrtke u 17 sati, a vratio se 8. studenog 2008. u 20 sati i 30 minuta u mjesto svog prebivalita.

Zaposlenik je na slubenom putu proveo uku-pno 75,5 sati, a obraun dnevnica je potrebno oba-viti kako slijedi:o od 5. studenog u 17 sati do 6. svibnja u 17 sati-

24 sata = 1 dnevnicao od 6. studenog u 17 sati do 7. svibnja u 17 sati-

24 sata = 1 dnevnicao od 7. studenog u 17 sati do 8. svibnja u 17 sati-

24 sata = 1 dnevnica

Od 8. studenog u 17 sati do 20 sati i 30 minuta istoga dana prolo je samo 3,5 sata, to nije dostat-no niti za pola dnevnice. To znai da zaposlenik ima pravo na neoporezivu isplatu 3 dnevnice.

Zaposlenik je imao trokove smjetaja koje je platio svojom osobnom kreditnom karticom u svoti od 2.750,00 kn (2.500,00 kn + 250,00 PDV) te je put-nom nalogu priloio raun od hotela. Putovao je zrakoplovom, a troak zrakoplovne karte podmirilo je drutvo izravno aviokompaniji. To znai da za-poslenik nije priloio svom putnom nalogu raun za zrakoplovnu ve je raun prethodno evidentiran u Knjizi ulaznih rauna (URA 152).

Zaposlenik je imao trokove taxija za prijevoz od zrane luke do mjesta slubenog puta (Splita) i od mjesta slubenog puta do zrane luke u svoti od 400,00 kn (200,00 kn x 2).

Obraun putnih trokova potrebno je obaviti kako slijedi:


Slika 1.: Nalog za slubeno putovanje 5.

stu

deno

g8

17:0

08.

stu

deno

g8

20:3

03

ice

Obr

aun

ana

dnev

nica

317

0,00

510,

00

510,

00

Tro

ak h

otel

aTa

xi o

d zr

ane

luke

do

hote

laTa

xi o

d ho

tela

do

zra

ne lu

keRa

un

za z

rako

plov

nu k

artu

je p

latio

pos

loda

vac

URA

152

2.75

0,00

200,

0020

0,00

3.66

0,00

1.00

0,00

2.66

0,00

U Z

agre

bu, 1

0. st

uden

i 08.

75,5

Slika 2. Obraun trokova koji su nastali na slubenom put

MAT

IVO

d.o

.o.

(Naz

iv p

ravn

e ili

fizi

ke

osob

e)

Broj

: 15

/08.

U

___

__ZA

GEB

U__

_, d

ana

10. s

tude

nog

2008

. god

.

NA

LOG

ZA

SLU

BEN

O P

UTO

VAN

JE

Tin

Di

i(Im

e i p

rezi

me

osob

e ko

ja p

utuj

e)

Na

radn

om m

jest

u:

Dire

ktor

pro

daje

otpu

tova

t e

dana

5. s

tude

nog

2008

, na

slu

beno

put

ovan

je u

Spl

it

sa z

ada

om :

sast

anak

s k

ljun

im k

upci

ma

u re

giji

put

ovan

je m

oe

traj

ati

4 d

ana

(___

_et

iri__

____

____

) slo

vim

aZa

pri

jevo

z se

mo

e ko

rist

iti:

zrak

oplo

v u

pola

sku/

odla

sku

(Ili )

Odo

brav

am u

pora

bu O

SOBN

OG

AU

TOM

OBI

LA, m

arke

: ___

/___

___

/___

___,

regi

star

ske

ozna

ke: _

____

/___

____

_ Za

ovo

slu

ben

o pu

tova

nje

odob

rava

se

pred

ujam

put

nih

tro

kova

u

svot

i od

Nak

on p

ovra

tka

u ro

ku o

d 3

dan

a tr

eba

izvr

iti

obr

aun

ovo

g pu

tova

nja

i pod

nije

ti p

ism

eno

izvj

ee

o iz

vre

nju

zada

e.

M

.P.(p

otpi

s od

govo

rne

osob

e)

1.00

0,00

kn


11. TROKOVI KOJI SE MOGU ISPLATITI ZAPOSLENICIMA U SLUAJU KOLOVANJA I USAVRAVANJA

U sluaju kolovanja, odnosno strunog usavr-avanja, na osnovi kolektivnih ugovora, ugovora o radu, pravilnika o radu te ostalih internih akata po-slodavci mogu utvrditi i pravo zaposlenika na tro-kove noenja u mjestu odravanja kolovanja, tro-kove prijevoza te isplatu dnevnice za kolovanja u zemlji i inozemstvu i sl.

Nadalje, prema l. 17. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, a u skladu s l. 25. st. 2. to. 2.3. Pravilnika o porezu na dohodak, ako se kolovanje i struno usavravanje zaposlenika obavlja izvan mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita radni-ka, trokovima kolovanja i strunog usavravanja smatraju se sljedei trokovi:o trokovi prijevoza na i sa kolovanja i strunog

usavravanja, do visine cijene karata sredstava javnog prijevoza

o trokovi smjetaja do visine stvarnih izdataka. Smatramo da u navedenom

sluaju zaposlenici nemaju pravo na isplatu neoporezive dnevnice za kolovanje i stru-na usavravanja u zemlji i ino-zemstvu.

Meutim, u sluaju upuiva-nja zaposlenika na seminare i savjetovanja, dnevnice se mogu neoporezivo isplatiti pod uvje-tima propisanima za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu (l. 25. st. 2. to. 2. 3. Pravilnika o porezu na dohodak).

12. NADOKNADA TROKOVA NASTALIH NA SLUBENOM PUTU OSOBAMA KOJE NEMAJU STATUS ZAPOSLENIKA

S obzirom na to da je doho-dovnim propisima (l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak) neoporeziva nadoknada troko-va nastalih na slubenom putu predviena za zaposlenike, na-doknada trokova slubenog pu-tovanja osoba koje nisu zaposle-ne, oporezuju se sukladno l. 32. Zakona o porezu na dohodak, odnosno kao drugi dohodak.

U nekim se sluajevima nave-deni trokovi mogu isplatiti neo-porezivo. Kada isplatitelj opore-zivo nadoknauje stvarno nasta-le trokove na slubenom putu osobama koje nisu zaposlene u drutvu, u poreznom smislu, u pravilu, dokazivanje trokova nema znaenje jer se cjelokupna svota ugovorom predviena za isplatu oporezuje.

To znai da u sluaju kada bi se pod istim uvje-tom trokovi nastali na slubenom putu nadokna-dili osobi koja nije zaposlena u drutvu, tada bi isplatitelj bio obvezan podmireni troak smatrati neto primitkom koji je potrebno obraunati na bru-to te obraunati i platiti doprinose i porez s moebit-nim prirezom, kao kod primitaka koji se smatraju drugim dohotkom.

No, u sluaju da se radi o neoporezivoj isplati nezaposlenicima, obraun trokova je potrebno obaviti na prema poreznim propisima odreenom putnom nalogu, odnosno potkrijepiti vjerodostoj-nim ispravama kojima se opravdava neoporeziva isplata.

U sljedeoj tablici navodimo porezni tretman naknade trokova slubenog putovanja osoba koje s isplatiteljem nemaju sklopljen ugovor o radu.

TABLICA 3. Porezni tretman trokova slubenog puta kada se isplauju osobama koje nemaju sa isplatiteljem sklo-pljen ugovor o radu

OPOREZIVO/NEOPOREZIVA

NADOKNADA TROKOVA NASTALIH NA

SLUBENOM PUTU

NAKNADA PRIJEVOZNIH TROKOVA U

VISINI STVARNIH IZDATAKA

NAKNADA TROKOVA

NOENJA NA SLUBENOM

PUTU U VISINU

STVARNIH IZDATAKA

NAKNADA ZA

KORITENJE PRIVATNOG AUTOMOBIL U SLUBENE SVRHE 2,00

KN/KM

DNEVNICE U TUZEMSTVU

DNEVNICE U INOZEMSTVU

FIZIKE OSOBE KOJE OSTVARUJU PRIMITKE

TEMELJEM UGOVORA O DJELU

Oporezivo kao drugi dohodak - neto primitak koji je potrebno preraunati na bruto svotu

FIZIKE OSOBE KOJE OSTVARUJU PRIMITKE NA OSNOVI UGOVORA

O AUTORSKOM HONORARU


FIZIKE OSOBE KOJE U RH OBAVLJAJU RAD ZA

POSLODAVCA SA SJEDITEM U

INOZEMSTVU - IZASLANI RADNICI

Neoporezivo

FIZIKE OSOBE KOJE BEZ NAKNADE ZA NEPROFITNU

ORGANIZACIJU OBAVLJAJU NEKI POSAO

(UZ UVJET DA RAUNI GLASE NA NEPROFITNU

ORGANIZACIJU)

Neoporezivo

FIZIKE OSOBE UZ NAKNADE ZA NEPROFITNU

ORGANIZACIJU OBAVLJAJU NEKI POSAO

Neoporezivo Neoporezivo -

VOLONTERI /OSOBE NA PRAKTINOM RADU

Neoporezivo


OPOREZIVO/NEOPOREZIVA

NADOKNADA TROKOVA NASTALIH NA

SLUBENOM PUTU

NAKNADA PRIJEVOZNIH TROKOVA U

VISINI STVARNIH IZDATAKA

NAKNADA TROKOVA

NOENJA NA SLUBENOM

PUTU U VISINU

STVARNIH IZDATAKA

NAKNADA ZA

KORITENJE PRIVATNOG AUTOMOBIL U SLUBENE SVRHE 2,00

KN/KM

DNEVNICE U TUZEMSTVU

DNEVNICE U INOZEMSTVU

OBRTNICI I S OBRTOM IZJEDNAENE

DJELATNOSTI (ZA SEBE OSOBNO I ZA

ZAPOSLENIKE)

Neoporezivo

NAKNADE LANOVA PREDSTAVNIKIH I

IZVRNIH TIJELA DRAVNE VLASTI I

JEDINICA LOKALNE I PODRUNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE,

LANOVA SKUPTINA I NADZORNIH ODBORA

TRGOVAKIH DRUTAVA, UPRAVNIH ODBORA,

UPRAVNIH VIJEA, LANOVA

POVJERENSTAVA I ODBORA KOJE IMAJU TA

TIJELA I SUDACA POROTNIKA KOJI

NEMAJU SVOJSTVO DJELATNIKA U SUDU


Primitci koji se opore-zuju kao drugi dohodak isplauju se iskljuivo na iro-raun osobe koja je ostvarila taj primitak.

Stoga se i nadoknade trokova nastalih na slubenom putu koje se oporezuju kao drugi do-hodak, obvezno isplau-ju na iro raun. U slua-ju nepotivanja te odred-be, propisana je nova-na kazna od 500,00 kn do 50.000,00 kn za ispla-titelja.

Raunovodstvo vlastitih udjela i Raunovodstvo vlastitih udjela i trezorskih dionicatrezorskih dionica

Zrinko TRCOVI, dipl. oec. UDK: 657.1/336.2

U prethodnom broju asopisa pojasnili smo vrijednost kapitala te oblikovanje i uporabu kapitalnih priuva nastalih uplatama lanova dru-tva u neupisani kapital. U poslovanju poduzetnika drutvo moe stjecati vlastite poslovne udjele i pri-tom ostvariti realizirane i nerealizirane kapitalne dobitke ili gubitke. O tome to su kapitalni dobitci (gubitci) koji kao kapitalne priuve ili, pak, kao reva-lorizacijske priuve utjeu na visinu ukupnog kapi-tala te kako se oblikuju priuve (rezerve) za vlastite udjele dionice, izlaemo u nastavku lanka.

1. UVODDrutvo moe donijeti odluku o otkupu vlastitih

udjela, odnosno ako je rije o dionikom drutvu, o otkupu vlastitih dionica. Ako se vlastiti udjeli ili di-onice prodaju, pozitivna razlika nastala iz transak-cija s vlastitim udjelima ili dionicama je kapitalni dobitak. Jednako tako se ostvaruje i kada se emiti-raju vlastite dionice te zatim prodaju iznad nomi-nalne vrijednosti. Pojednostavljeno, kapitalni dobi-tak je dodatna uplata ulagaa lanova drutva ili

dioniara u poslovnim transakcijama prodaje vla-stitih udjela - dionica.

Emisijom dionica oblikuje se ili poveava temelj-ni kapital dionikog drutva. Za razliku od emisije dionica, otkup vlastitih dionica (udjela) je obrnuti proces i predstavlja bilanno smanjenje temeljnog kapitala. Na taj nain smanjeni temeljni kapital tre-ba nadomjestiti priuvama jer je nastalo neto sma-njenje imovine trgovakog drutva. Otkupom vlasti-tih udjela vjerovnike se dovodi u nepovoljan poloaj u sigurnosti naplate svojih trabina u odnosu na po-loaj prije kupnje vlastitih udjela. Kapitalne priuve su jedan od nadomjestaka za na taj nain smanjen temeljni kapital. Priuve iz dobitka za vlastite udjele su zakonska obveza koja se mora ispuniti u takvom sluaju. Bit je u tome da se dio aktive iskljuuje iz po-slovnih aktivnosti, a za krajnju posljedicu ima sma-njenje temeljnog kapitala, odnosno do upisa u trgo-vakom sudu smanjenja temeljnog kapitala, troak cijena kupnje vlastitih dionica predstavlja dio imo-bilizirane aktive. Kako ne bi dolo do realnog sma-njenja temeljnog kapitala, oblikuju se priuve za vlastite dionice koje nadomjetaju taj manjak.

Text11: