SADRAJ
I TEHNIKI IZVJETAJ............................................................................1
II PREDMJER SA OPISOM RADOVA.......................................................7
III DOKAZNICA MJERA..........................................................................9
IV PRORAUN KONSTRUKCIJE.............................................................11
1. STATIKI SISTEM OBJEKTA.........................................................11
2. ANALIZA OPTEREDENJA..............................................................12
3. DIMENZIONISANJE.....................................................................15
3.1 MEUSPRATNA KONSTRUKCIJA - POS MT...........................15
3.2 SEKUNDARNI NOSA - POS SN.............................................21
3.3 RIGLA RAMA - POS R............................................................29
3.4 STUB - POS S1.......................................................................38
3.5 STUB - POS S2......................................................................42
3.6 SPREG POS S.....................................................................45
3.7 STUB POJAS SPREGA POS SS1.................................................47
3.8 STUB POJAS SPREGA POS SS2.................................................51
3.9 TEMELJ SAMAC POS T.........................................................55
V GRAFIKA DOKUMENTACIJA...........................................................59
1.DISPOZICIONO RJEENJE OBJEKTA
2.OSNOVA TIPSKOG SPRATA
3.DISPOZICIONA EMA KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA
4.EMA MEUSPRATNE KONSTRUKCIJE
5. FUNKCIONALANA EMA TIPSKE OSNOVE
LITERATURA.....................................................................................60
IZJAVA O SAMOSTALNOJ IZRADI SPECIJALISTIKOG RADA.............61
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 2
I TEHNIKI IZVJETAJ
Specijalistiki zadatak
Specijalistikim zadatkom je traena izrada arhitektonskog, saobradajnog i konstruktivnog
reenja eline vieetane garae. Konstrukcija je projektovana u skladu sa specijalistikim
zadatkom i vaedim tehnikim propisima i standardima. Potrebno je dokazati statiku
sigurnost, upotrebljivost i prostornu stabilnost objekta.
Opti podaci o objektu i lokaciji
Objekat se nalazi u Podgorici, na nadmorskoj visini od 49,0 m, u VIII zoni seizminosti po
MCS skali. Tlo na kome se objekat fundira je dobro cementirani konglomerat ( gr = 900
kN/m2).
Gabaritne osovinske dimenzije objekta su 75.0 m x 36.0 m, pri emu se zbog lokalnih uslova
tla izdvajaju dvije osnove dimenzija 75.0 m x 18.0 m koje su visinski smaknute za 1.8m. Na
osnovu toga razlikujemo dva dijela objekta. Dio A je spratnosti P+3, a dio B spratnosti
P+2. Statika visina prizemlja kao i ostalih spratova je 3.6 m, pa je ukupna visina dijela A
14,4 m, a dijela B 10,8 m. Dobijena slobodna visina sprata je 2.95m.
Osnovni parametri objekta
Objekat svrstavamo u grupu javnih objekata za potrebe saobradaja. Kapacitet garae je cca
300 parking mjesta za putnike automobile, pri emu je 10% od ukupnog broja predvieno
za parking mjesta osobama sa invaliditetom. Rasteri stubova usvojeni su prema propisima
saobradaja koji nalau odreene irine parkiralita, pa je raster stubova u unutranjim
poljima podunog pravca 8.0m pa se izmeu dva stuba nalaze tri parking mjesta irine
2.50m, a ostatak prostora koristi za poloaj stubova, kako bi ostala slobodna irina parking
mjesta. Raster stubova u krajnjim poljima podunog pravca je 5.50m i tu je prema
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 3
projektnim standardima i elementima parkiralita rezervisano parking mjesto irine 3.90m
za hendikepirane osobe. U poprenom pravcu rasteri stubova su takodje usvojeni prema
pravilima saobradaja i standardima parkiralita. Propisana duina parking mjesta je 5.0m, u
tom (poprenom) pravcu objekta usvojeno rastojenje izmeu stubova je 4.0m, u krajnjim
poljima objekta. U ovom pravcu usvojeni su i rasponi stubova od 8.0m i 6.0m. Na rasponu
stubova od 8.0m nalazi se saobradajnica irine 6.0m, ova irina je obezbijedila postojanje
dvije saobradajne trake irine 3.0m, to je je takodje propisano pravilnikom saobradaja.
Ostatak prostora od ovog raspona ulazi u parking prostor, sa obije strane saobradajne trake,
na taj nain po duini parking mjesta stubovi su uvueni za 1.0m, to olakava vozaima
parkiranje. Pored samog prostora za parkiranje potrebno je obezbijediti i pratede servisne
prostore: vertikalne komunikacije, sanitarni vor, pomodne prostorije za agragat, trafo i
kontrolu tehnikih ureaja. Prema propisima sa arhitektonskog aspekta maksimalna
udaljenost parking mjesta do vertikalne komunikacije je 50.0m, prema ovom kriterijumu
usvojene su etiri vertikalne komunikacije. U okviru vertikalne komunikacije predvia se lift i
stepenite.Izmeu komunikacionog jezgra i saobradajne trake postoji 1.0m slobodne irine ,
taj prostor de obezbijediti sigurnost pjeaka jer se pri izlasku iz vertikalne komunikacije nede
nalaziti u zoni gdje se saobrada. Rampa predstavlja vozilima komunikaciju izmeu etaa,
nagib rampe je 15%, to je maksimalni nagib prema propisima sobradaja i na osnovu toga,
rampa se prua preko dva polja od 6.0m, to je opravdanje usvojenog rastera izmeu
stubova od 6.0m.
Dispoziciono reenje i usvojeni konstruktivni sisitem
Dispoziciono reenje konstrukcije usvojeno je razmatranjem objekta sa aspekta
funkcionalnosti i sagledavanjem lokalnih uslova. Parametri koji su usvojeni kao vodilje u
smislu usvajanja raspona izmeu stubova bili su iskljuivo vezani za pravilnik saobradaja i
parkiralita.
Na taj nain dobijen je ramovski sistem konstrukcije sa vertikalnim ukridenjima u pojedinim
poljima oba pravca. Meuspratna konstrukcija je spregnuta. Gravitaciono opteredenje se sa
medjuspratne spregnute tavanice prenosi na ramove koji su orijentisani u dva upravna
pravca. Ramove sainjavaju rigle i stubovi meusobno kruto vezani. Kruta veza rigle i stuba
je posledica izbora meuspratne tavanice kao spregnute konstrukcije. Meuspratna
tavanica se sastoji od sekundarnih nosaa, elinog pocinkovanog lima i armiranog betona
odozgo. Izvoenje medjuspratne konstrukcije se odvija kroz dvije faze. U prvoj fazi
sekundarni nosai koji slue kao oslonci elinim limovima ponaaju se kao nosai proste
grede, poprenog presjek zavarenog I profila, a u drugoj fazi, kada beton ovrsne,
sekundarni nosa posmatramo kao spregnuti presjek. Razmak izmeu sekundarnih nosaa je
2.60m, a izmeu sekundarnog nosaa i rigle rama je 3.0m. Rigle rama su zavareni I nosai od
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 4
osnovnog materijala 0361. Sprezanjem sekundarnih nosaa vri se ujedno i sprezanje rigli
rama, pa nakon ovrdavanja betona i rigla rama prelazi u spregnuti presjek. Horizontalno
opteredenje prihvataju spregovi za ukrudenje, a ostatak opteredenja prihvataju stubovi.
Stubovi rama su cjevasti profili prenika D=406.4 mm, debljine zida =16.0mm, to su stubovi
prizemlja i prve etae oba dijela objekta, a stubovi druge etae oba dijela objekta i trede
etae dijela A su profili prenika D=406.4mm debljine zida, =8.0mm. Stubovi sprega
prizemlja i prve etae oba dijela objekta su profili prenika D=323.9mm, debljine zida
=14.2mm a stubovi sprega druge etae oba dijela objekta i trede etae dijela A su profili
prenika D=323.9, a debljine zida =7.1mm. Za dijagonalu sprega usvojen je profil U200.
Temelji samci su armirano betonski dimenzija u osnovi 2.2 x 2.2 m, temelji su meusobno
povezani veznim gredama dimenzija 40x50 to im omogudava zajedniki rad i jednaka
pomjeranja usled dejstva horizontalnog opteredenja.
Opis modeliranja i prorauna
Konstrukcija je modelirana u programu SAP 2000 v.14. Od opteredenja koja djeluju na
konstrukciju razmatrana su sljededa opteredenja: sopstvena teina (program sam rauna),
stalno , korisno ( definisano u JUS standardu i za objekte javne garae iznosi 3.0 kN/m2 ),
snijeg (inteziteta 0.75 kN/m2 koliko iznosi za Podgoricu), seizmiko opteredenje
(dominantno opteredenje, a metoda koja je koridena za izraunavanje seizmikih sila jeste
modalna analiza. Vjetar kao opteredenje nije dominantno, predviena je otvorena garaa pa
samim tim vjetar prostrujava kroz objekat. Temperaturna promjena i temperaturna razlika
nisu razmatrane.
Prilikom dimenzionisanja, za konstruktivne elemente usvojena je mjerodavna kombinacija
koja u odreenom konstruktivnom elementu izaziva maksimalne uticaje mjerodavne za
dimenzionisanje.
Poto se konstrukcija izvodi po fazama u programu SAP 2000 v.14 napravljena su etiri
modela.
Sekundarni nosai nisu modelirani u programu, oni su runo proraunati. Dobijeno
opteredenje ovim postupkom je u vidu reakcija ili raspodijeljenog opteredenja, u zavisnosti
od toga kako su sekundarni nosai orjentisani u odnosu na glavne ramove. S su u programu
modelirani samo ramovi koji su opteredeni sopstvenom teinom i ovim runo dobijenim
opteredenjem.
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 5
Model 1- U ovom modelu opteredena je rigla rama reakcijama sekundarnih nosaa i
raspodijeljenim opteredenjem prije ovrdavanja betona. Na osnovu ovog modela
dimenzionisana je rigla rama.
Model 2- U ovom modelu na rigli rama je ostalo stalno opteredenje i korisno opteredenje. Iz
ovog modela uzeti su uticaji na koje se provjerava rigla rama kao spregnuti presjek.
Model 3- U ovom modelu je uraena metoda bone sile, ovaj model daje uticaje usled
dejstva seizmike sile u X i Y pravcu. Modelirani su spregovi u podunoj i poprenoj ravni
objekta pa su iz ovog modela uzeti uticaji za dimenzionisanje zategnute dijagonale sprega.
Model 4= Model 1+Model 2 U ovom modelu napravljena je kombinacija g+p i g+0.5p. Ovaj
model u kombinaciji sa Modelom 3 daje mjerodavne uticaje za dimenzionisanje stuba i
dimenzionisanje stuba koji predstavlja pojas sprega.
Montaa konstrukcije
Teren je pogodan za organizaciju izgradnje i montae, u cjelini je pristupaan sa svih strana.
Izrada svih elemenata eline konstrukcije vri se u radionici. Nakon zavenog betoniranja
temelja pristupa se dopremanju elemenata glavnih nosaa. Nosai se iz radionice dopremaju
do lokacije gdje de biti postavljeni u projektovani poloaj. Kada se postave glavni nosedi
elementi postavljaju se sekundarni nosai preko kojih se montiraju elini limovi, koji u
slededoj fazi slue kao samonosiva oplata jer se nakon njihovog postavljanja i armiranja
gornje zone betonira sloj za monolitizaciju i sloj za izravnanje. Slijedi postavljanje podne i
plafonske konstrukcije i ostalih dodatnih pratedih elemenata.
Kvalitet materijala za konstrukciju
o za rigle: 0361
o za stubove: 0361
o za meuspratnu tavanicu: lim TR154/280/0,75 S 300; beton MB30;
o za sedstva za sprezanje: vitki modanici
o za temelje: beton MB30
o za armature RA 400/500, MGA 500/600
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 6
Antikoroziona zatita
Postupci antikorozione zatite eline konstrukcije treba da budu u skladu sa
Pravilnikom o tehnikim mjerama i o uslovima za zatitu elinih konstrukcija od korozije (Sl.
list SFRJ br.32/1970). Prema klasifikaciji, konstrukcija spada u III klasu. Zahtijevan je tredi
stepen idenja, koji se vri mlazom abraziva, to mora biti pod kontrolom nadzornog
organa. Konstrukcija treba da bude zatidena sa dva osnovna i dva zatitna premaza. Prvi,
osnovni premaz nanosi se u radionici, dok se svi ostali premazi nanose na ved montiranoj
konstrukciji. Osnovni premazi se izvode sredstvima grupe O-I, O-II, ili O-V, dok za zatitne
(pokrivne) premaze treba koristiti sredstva iz grupe P-I ili P-II.
Utroak elika u konstrukciji
Ukupna koliina elika, dobijena na osnovu uraene specifikacije iznosi 475 264.07 kg,
odnosno 50.29 kg / korisne povrine osnove.
U Podgorici, juna 2014.godine Sastavila:
Milena ojbaid
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 7
II PREDMJER SA OPISOM RADOVA
1. BETONSKI RADOVI
1.1 Temeljna konstrukcija
Izrada temelja samaca, od betona marke MB30, u svemu prema detaljima iz projekta I
prema propisima za beton i armirani beton. Beton se spravlja mainskim putem.
Ugraivanje betona vri se u slojevima uz upotrebu pervibratora kako bi se obezbijedila to
bolja zbijenost betonske mase.
Jedininom cijenom obuhvadena je nabavka materijala, spravljanje, transport materijala,
ugraivanje kao i potrebna oplata.
Obraun se vri po ugraenog betona prema dimenzijama iz projekta.
Koliina(m3) * Jed.cijena (/m3) = Cijena
1704.64 m3* 100 /m3 =170 464
1.2 Betoniranje sloja za monolitizaciju
Betoniranje se vri prema vaedim propisima. Poto se beton izliva preko trapezastih limova
koristi se beton SCC MB30, kod koga nije potreba upotreba pervibratora jer nije pristupano zbog
rebara lima.
Obraun se vri po ugraenog betona prema dimenzijama iz projekta.
Koliina(m3) * Jed.cijena (/m3) = Cijena
1383.37 m3 * 100 /m3 = 138 337
2. ARMIRAKI RADOVI
Rad obuhvata ugraivanje armature u gornjoj zoni betonske ploe kao i armature iznad oslonakih zona spregnutih nosaa u skladu sa projektom i vaedim tehnikim propisima za beton i armirani beton. Predviena je rebrasta armatura RA 400/500 i mreasta armatura MGA 500/560. Jedininom cijenom obuhvadena je nabavka materijala,obrada, transport, i ugradnja armature. Obraun se vri po kg ugraene armature prema dimenzijama datim u projektu. Koliina(kg) * Jed.cijena (/kg) = Cijena
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 8
27 578.25kg * 1.1 /kg = 30 336.075
3. ELINA KONSTRUKCIJA
Rad obuhvata izradu, montau i antikorozionu zatitu eline konstrukcije u svemu prema
radionikoj dokumentaciji i vaedim standardima.
Jedininom cijenom obuhvadena je nabavka osnovnog i spojnog materijala, nabavka spojnih
sredstava za montau, rad, alat i pomodna sredstva potrebna za radioniku izradu, probna
montaa konstrukcije u radionici, transport do gradilita, montaa konstrukcije,
antikoroziona i protivpoarna zatita.
Obraun se vri po kg izvedene konstrukcije na osnovu teina i povrina datih u projektnoj dokumentaciji.
1.Trapezasti lim
Koliina(m2) * Jed.cijena (/m2) = Cijena
8 925 m2 * 15 /m2 =133 875
2.elina konstrukcija
Koliina(kg) * Jed.cijena (/kg) = Cijena
424 275.6 kg * 1.9 /kg = 806 123.8
REKAPITULACIJA
1. BETONSKI RADOVI..308 801
1.1 Temeljna konstrukcija 170 464
1.2 Betoniranje sloja za monolitizaciju 138 337
2. ARMIRAKI RADOVI.30 336.075
3. ELINA KONSTRUKCIJA....939 998.8
UKUPNO: 1 279 135.8
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 9
III DOKAZNICA MJERA
1.Sekundarni nosai
Zavareni I presjek:
- Gornja noica 18010............14.13 kg/
- Rebro 320x615.072 kg/
- Donja noica 250x12.23.55 kg/
Teina jednog nosaa 52.75 kg/
Ukupna duina 1876 m Teina svih nosaa 98 959 kg
2.Rigle ramova
Zavareni I presjek:
- Gornja noica 20010............15.7 kg/
- Rebro 375x617.66 kg/
- Donja noica 250x15.29.43 kg/
Teina jednog nosaa 62.79 kg/
Ukupna duina 3 710 m Teina svih nosaa 232 950.9 kg
3.Stubovi (prizemlje i prvi sprat)
Cjevasti presjek:
Teina jednog nosaa 154 kg/
Ukupna duina 334.2 m
Teina svih stubova 51 466.8 kg
4.Stubovi (drugi i tredi sprat)
Cjevasti presjek:
Teina jednog nosaa 96 kg/
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 10
Ukupna duina 334.2 m
Teina svih stubova 32 083 kg
5.Stubovi sprega (prizemlje i prvi sprat)
Cjevasti presjek:
Teina jednog nosaa 108 kg/
Ukupna duina 216 m
Teina svih stubova 23 328 kg
6.Stubovi sprega (drugi i tredi sprat)
Cjevasti presjek:
Teina jednog nosaa 55.5 kg/
Ukupna duina 216 m
Teina svih stubova 11 988 kg
7.Spregovi
Valjani profil U200:
Teina jednog nosaa 25.3 kg/
Ukupna duina 967.92m
Teina svih stubova 24 488.37 kg
UKUPNO:475 264.07kg
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 11
IV PRORAUN KONSTRUKCIJE
1. KONSTRUKCIJA OBJEKTA-statiki sistem
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 12
2. ANALIZA OPTEREDENJA
Konstrukcija se analizira za stalno opteredenje, korisno opteredenje, opteredenje snijegom i
seizmiko opteredenje.
Stalno
o sopstvenu teinu elemenata rauna SAP 2000 v.14
o teina betonske ploe 3.8
o teina elinog lima 0.107
o teina podloge i instalacija
Korisno
Prema standardu JUS U.C7.121/1988 se propisuje intezitet korisnog opteredenje za javne garae ( putnika i laka vozila ne kamioni)
o korisno opteredenje 3.0
o
Snijeg
Objekat se nalazi u Podgorici, nadmorska visina je 49.0 m
Prema formuli s= 0.75 +
; (
)
o opteredenje snijegom 0.75
Seizmiko opteredenje
Da bi se sprijeila velika horizontalna pomjeranja meuspratnih tavanica usled dejstva
horizontalnog opteredenja postavljeni su vertikalni spregovi u odreenim poljima u oba
pravca objekta, to se moe vidjeti na dispoziciji, tako spregovi dominantno prihvataju
seizmiko opteredenje. Poto je meuspratna tavanica objekta spregnuta konstrukcija, koja
se na dejstvo horizontalnog opteredenja ponaa kao kruta dijafragma koja obezbjeuje
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 13
zajedniki rad svih elemenata u nivoima tavanica u programu u kojem je modeliran objekat
ova krutost tavanica je zadata preko dijafragmi.
Konstrukcija je na seizmike uticaje tretirana primjenom modalne analize. Kako je dato u
tehnikom opisu konstrukcija je modelirana u programu SAP 2000 v.14. Napravljen je
Model 3, u ovom modelu konstrukcija je opteredena pored sopstvene teine elemenata i
ostalim stalnim opteredenjem i korisnim opteredenjem jer traimo one uticaje koji su
proporcionalni teini konstukcije i onom opteredenju koje bi se nalazilo u tom objektu u
trenutku djelovanja zemljotresa. Ovi uticaji se koriste za potrebe dimenzionisanja stuba,
stuba kao pojasa sprega i za dimenzionisanje dijagonale sprega. Za dimenzionisanje
dijagonale sprega vri se redukcija sile, da bi se dobila realnija (veda) sila u zategnutoj
dijagonali kada se pritisnuta dijagonala izvije. U ovom radu to je uraeno na drugi nain,
tako to je seizmiko opteredenje u Modelu 3 uraeno sa vedim seizmikim koeficijentom
(koji odgovara intenzitetu zemljotresa za IX stepen MCS skale), pa su na taj nain dobijeni i
vedi uticaji u dijagonalama i pripadajudim stubovima sprega. Na taj na nain smo postigli ono
to bi dobili ukidanjem pritisnute dijagonale-duplo vedu silu. Mjerodavan pravac za
dimenzionisanje stuba i dijagonale sprega je pravac X, pri emu su sile zatezanja u
dijagonalama sprega u oba pravca priblinih vrijednosti.
Sl. Deformisani oblik usled dejstva seizmikog opteredenja iz X-pravca
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 14
Sl. Deformisani oblik usled dejstva seizmikog opteredenja iz Y-pravca
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 15
3. DIMENZIONISANJE
3.1 MEUSPRATNA TAVANICA - POS MT
Za proraun sekundarnog nosaa, a samim tim i meuspratne spregnute tavanice
razmatrano je mjerodavno polje dimenzija 6.0m x 8.0m. U tom polju na sredini irine od
6.0m nalazi se jedan sekundarni nosa duine 8.0m. Taj sekundarni nosa sa pripadajudom
irinom od 3.0m daje mjerodavne uticaje za dimenzionisanje istog.
Sl. Izgled meuspratne tavanice.
Usvaja se spregnuta meuspratna konstrukcija koja se sastoji od elinog pocinkovanog lima
TR154/280/0,75, kvaliteta S 300 sa donje strane i armiranog betona odozgo, ukupne
debljine 25,4cm. U prvoj fazi trapezasti lim slui kao samonosiva oplata (koja se ne podupire
sa donje strane), a u drugoj fazi, kad beton ovrsne slui i kao armatura u AB (spregnutom)
presjeku. Beton je SCC MB30, =25.0 kN/m3. Armatura je MGA 500/600, v= 50.0 kN/cm2
PRORAUN TRAPEZASTOG LIMA
Izvrena je provjera napona u trapezastom limu. Karakteristike lima u smislu kvaliteta uzete
su iz kataloga proizvoaa, a geometrijske karakteristike su runo izraunate. Naponi u limu
se provjeravaju kroz dvije faze, prije ovrdavanja betona i nakon ovrdavanja betona. Za
provjeru elinog lima razmatra se gore navedeno mjerodavno polje, raspona 3.0m.
Sekundarni
celicni nosacTR Lim 154/ 280 /0.75 S300
Betonska ploca d=10.0cm
Podloga za plocu 1.50cm
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 16
Sl. Popreni presjek TR lima i betonske ploe
T( 4,2 i 9,9)
TR154/280, =0,75mm
Geometrijske karakteristike trapezastog lima:
( )
(
)
I FAZA: prije ovdavanja betona
Trapezasti lim nosi teinu neovrslog betona i sopstvenu teinu kao teinu elinog dijela
presjeka. U ovoj fazi lim se ponaa kao nosa proste grede. Potrebno je utvrditi da li su
naponi u elinom limu u granicama dozvoljenih i da li elini lim moe da pokrije momente
zatezanja u donjoj zoni.
40280240
280 280840
1066720 174 106 174 106 87
154
100
T
68
86
155
99
ekvivalentna
debljina ploce
TR 154/280/0,75 S300
SCC MB 30
40
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 17
1. STATIKI SISTEM:
2. ANALIZA OPTEREDENJA:
-betonski dio presjeka (ekvivalentna debljina ploe d=15,5cm) 0.155*25.0*0.84=3.25 kN/m'
-elini dio presjeka 0.107*0.84=0.089 kN/m'
g= 3.339kN/m'
3. STATIKI UTICAJI:
(
)
( )
( )
-rezerva u nosivosti izraena preko povrine elinog poprenog presjeka
m- globalni koeficijent sigurnosti .
Arez -rezerva izraena u cm2
v v
v
=11.1225*
=5.33
Naponi u elinom limu su u granicama dozvoljenih, u limu postoji rezerva nosivosti
izraena preko njegove povrine.
3000
g
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 18
II FAZA: nakon ovrdavanja betona
Kada beton ovrsne trapezasti lim se tada ponaa kao kontinualni nosa na dva polja.Tada
sekundarni nosa koji je oslonac limu prelazi u spregnuti presjek. Potrebno je provjeriti
polje tj.donju zategnutu zonu i utvrditi da li je ona rezerva nosivosti elinog lima izraena
preko njegove povrina dovoljna da pokrije nove momente savijanja koji se javljaju u poljima
ovog kontinualnog nosaa. Provjerava se i zona iznad oslonca, ovi momenti zatezanja
pokrivaju se armaturnom mreom koja se postavlja prije betoniranja sloja za monolitizaciju.
Opteredenje koje se sada uzima u proraun je ostalo stalno i korisno opteredenje, jer od ove
faze i sekundarni nosai su spregnuti presjeci koji se provjeravaju na ovo prije navedeno
opteredenje.
1.STATIKI SISTEM -
2. ANALIZA OPTEREDENJA
-ostalo stalno: podloge i instalacje 1.0*0.84=0,84 kN/m'
kN/m'
-korisno: vozilo 3.0*0.84=2,52 kN/m'
kN/m'
3. STATIKI UTICAJI
3000 3000
gostalo,p
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 19
4.DIMENZIONISANJE
-polje
47.11
05.284
369
8.16
b
u
fb
M
hk
%805.0 425.0/10/ ba
22
1 33.5776.030
05.28.1684
100
805.0cmAcm
fhbA rez
v
b
a
Nije potrebna dodatna armatura u polju jer je potrebna manja od rezerve nosivosti elinog
lima izraena preko njegove povrine.
-oslonac
MB 30 fb = 2.05 kN/cm2
MGA 500/560 v = 50 kN/cm2
=661
T
154
77
77
168 h
172
ekvivalentna
debljina ploce
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 20
-aktivna irina ploe po metru dunom
Usvajam b=16cm
-statika visina
h=24.5-0.5-1=22cm
9.4
05.2*16
661
22
*
b
u
fb
M
hk
%283.4 075.1/10/ ba
2
1 618.050
05.2*22*16*
100
283.4*** cmf
hbAv
b
a
Usvaja se R126 (1,26 ) armaturna mrea koja pokriva zonu iznad oslonca.
Kontrola predpostavljenog poloaja neutralne ose n-n:
%73.8100*22*05.2*16
50*26.1
**
**** 11
hfb
AfhbA
b
va
v
b
a
50.3/10/725.1/10/ baba 147.0 s
cmcmhsx 4.1523.322*147.0
-neutralna osa je u rebru trapezastog lima
mcmmmmb /2.14/28.1423*40*840
1000
T
ekvivalentna
debljina
ploce
15
4
77
77
15
7 h
20
77
77
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 21
3.2 SEKUNDARNI NOSA- POS SN
Sekundarni nosa je runo dimenzionisan, nije modeliran u programu.
Dimenzionisan je mjerodavan nosa duine 8.0m i pripadajudom irinom 3.0m.
Dobijeni presjek je usvojen za sve ostale sekundarne nosae meuspratnih
tavanica. Za elini presjek usvojen je zavareni I profil, i dimenzije ovog profila su
usvojene na osnovu uticaja koji se javljaju u sekundarnom nosau prije
ovrdavanja betona, dok se sekundarni nosa jo ponaa kao nosa proste grede.
Nakon ovrdavanja betona elini nosa prelazi u spregnuti presjek i taj presjek
provjeravamo na uticaje od ostalog stalnog opteredenja i korisnog opteredenja.
1.Statiki sistem
2.Geometrijske karakteristike usvojenog presjeka
A=18*1.0+0.6*32.0+1.2*25.0=67.2
g= 67.2*0.7856=52.79
=0.527
Y=
=
Y=14.2cm
Ix=
+18.0*1.0*(33.7-14.2) +
+32.0
*0.6*(17.1-14.2) +
+1.2*25.0* (14,2- )
Ix=14 198,27
Wx=
=709,91
E=210 GPa=210*
8000
180
250
10
320
12
342
6
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 22
Sl. Teite zavarenog I profila
3.Analiza opteredenja
Opteredenje koje prihvata elini nosa
-sopstvena teina nosaa 0.527kN/m'
- teina betonske ploe 0.155*25.0*3.0=11.625 kN/m'
- teina trapezastog lima 0.107*3.0=0.321 kN/m'
g=12,466 kN/m'
Opteredenje koje prihvata spregnuti presjek
-ostalo stalno : podloge i instalacije 1.0*3.0=3.0kN/m'
-korisno: vozilo 3.0*3.0=9.0 kN/m'
p=9.0 kN/m'
4.Statiki uticaji
99.72kN/m'
49.86 kN
kN/m'
kN
kN/m'
kN
14
2
x
y
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 23
5.Kontrola presjeka
=
=
= 14.04 kN/cm2 < doz = 16.0 kN/cm
2
=
= 2.59 KN/cm2 < doz =9.0 kN/cm
2
u = = 14.72 kN/cm2 < doz = 16.0 kN/cm
2
Kontrola ugiba
>
Potrebno je ostvariti negativni ugib na nosau za =6.0mm. Dakle, u radionici de se napraviti
zakrivljen nosa za dati ugib kako bi eksploatacioni ugib bio manji od dozvoljenog.
Geometrijske karakteristike betonskog dijela presjeka
Fb-povrina sudjelujudeg dijela betonske ploe
Fb=(2 + )* =(2*150+18)*10=3 180
momenat inercije sudjelujudeg presjeka betona
( 150+18)*
=26 500
n-odnos modula elastinosti armature prema modulu elastinosti betona
n=
=
=
=
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 24
Sl. Popreni presjek sekundarnog no-saa kao spregnuti presjek
-idealna povrina spregnutog presjeka u odnosu na
=A+ =67,2+481,81=549,01
=
-teite idealizovanog presjeka
- moment inercije idealizovanog presjeka
= * + + *
=14 198,27+67,2* +4015.15+481,81* =
=113 335
Otporni moment
=
=11 333
=
=7 359
=
=2 284
ISPITIVANJE NORMALNIH NAPONA ZA t=0
a/ Stalno opteredenje
=0
=0
Sa
Sb
Si
1
2 3
4
50
50
354
142
100
154
342
496
596
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 25
=
=-14,04
=
=9,97
b/ Dodatno stalno opteredenje
=
*
=-0.032
=
=
=0,33
=
=1,1
c/ Korisno opteredenje
=
*
=-0,1
=
=
=0,97
=
=3,2
Ukupni normalni napon
=-0.132
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 26
Sl. Dijagram ivinih napona elinog nosaa i spregnutog presjeka
Napomena :
- proraun je izvren za podni nosa sa najvedom pripadajudom povrinom,
pa ce naponi u nosaima sa manjim pripadajudim povrinama biti u
granicama dozvoljenih.
6.PRORAUN SREDSTAVA ZA SPREZANJE
Usvajaju se vitki modanici
Vitki modanici-epovi sa glavom. Jednostavno se spajaju za elini nosa koridenjem
runog pitolja za poluautomatsko zavarivanje. Postavljaju se u radionici i bez posledica na
deformacije lamele na koju se vare.
Usvojen je ep sa glavom , visina modanika je 175mm,
vrstode na zatezanje =45 kN/
Sl. Izgled i usvojene dimenzije modanika za sprezanje
Sa
Sb
Si
1
2
3
4
14.04
-
+
9.97
0.032
0.33
1.1
0.1
0.97
3.2
0.132
12.7
14.3
+ + =
-
+ + +
-
29
17519
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 27
min =5*d=5*19=95mm
min =3.5*d=3.5*19=66.5mm
Nosivost modanika
Rd=0.25 * =0.25* * =72.52 kN
Rd=0.7*
* =0.7*
*45=89.3kN
Ndoz= 0.6*minRd=0.6*72.52=43.51kN
Tmax= + =12+36=48kN
Usvojena su dva reda modanika
t=0
=Fbn* =481.81*5.0=2409.0
=
=85.28cm
Napomena:
Ovaj razmak modanika usvojen je za sve podne nosae sistema proste grede.
-Rastojanje izmeu modanika u pravcu sile trenja
=56.0cm
-Rastojanje izmeu modanika upravno na pravac sile trenja
= 8 cm -ovo rastojanje usvojeno je prema dimenzijama elinog profila pri emu se
vodilo rauna da se ne odstupi od nekih minimalnih rastojanja koja nalau pravila.
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 28
Sl. Rastojanje izmeu modanika u pravcu sile trenja
Sl. Raspored modanika u pravcu upravnom na pravac sile trenja
5050 80
560 560
80
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 29
3.3 RIGLA RAMA- POS R
U programu su modelirani rigle rama i stubovi. Opteredenje sa meuspratne tavanice je
runo izraunato pa se u modelu opteredenje nanosilo postupno. Ovo opteredenje je vidu
rekacija ili raspodijeljenog opteredenja u zavisnosti od toga kako su sekundarni nosai
orijentisani u odnosu na glavne ramove. Kao to je navedeno u tehnikom izvjetaju
uraeno je vie modela, za potrebe dimenzionisanja rigle rama uraen je Model 1 i Model 2.
Model 1 daje uticaje od sopstvene teine nosaa i od opteredenja meuspratne tavanice
prije ovrdavanja betona i na osnovu ovih uticaja usvojen je elini profil rigle rama koji je
zavareni I presjek. Model 2 daje uticaje od ostalog stalnog opteredenja i korisnog
opteredenja i ovi uticaji se koriste za provjeru rigle rama kao spregnuti presjek. Ispod su dati
maksimalni uticaji koji se javljaju u rigli i dolje usvojeni presjek predstavlja presjek svih rigli
ramova oba pravca.
=143,03 kN/m' =97.6 kN (uticaji iz Modela 1)
Sl. Rigla rama mjerodavna za dimenzionisanje
Sl. Maksimalni moment savijanja usled sopstvene teine stalnog opteredenja
(prije ovrdavanja betona)
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 30
Potrebni otporni momenat poprenog presjeka:
W=
=1430,3
1.POPRENI PRESJEK I GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE USVOJENOG
ZAVARENOG PROFILA
A=20*1+0.6*37.5+25*1.5=91.25
g=91.25*0.7856=0.716
Y=
=15.86cm
=
+20*1* +
+0.9*37.5* +
+
+25*1.5* =23 427.27
=
=1477.129
E=210 GPa=210*
200
10
250
15
375
X
Y
15
8
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 31
2.ANALIZA OPTEREDENJA
Opteredenje koje prihvata elini nosa
o stalno
- soptvena tezina nosaa 0.716
- reakcija sekundarnog nosaa( prije ovrdavanja betona) 2*50 kN= 100 kN
Opteredenje koje prihvata spregnuti presjek
o ostalo stalno
- reakcija sekundarnog nosaa (nakon ovrdavanja betona) 2*12 kN=24 kN
o korisno
- reakcija sekundarnog nosaa (nakon ovrdavanja betona) 2*36kN= 72 kN
3.STATIKI UTICAJI ( dobijeni iz programa SAP 2000 14)
=143.03kNm (uticaji iz Modela 1)
=34.18kNm (uticaji iz Modela 2)
=102.54kNm (uticaji iz Modela 2)
4.KONTROLA PRESJEKA
a/ Kontrola napona elinog presjeka
=
=
= 9.68 kN/cm2 < doz = 16.0 kN/cm2
=
= 4.33 KN/cm2 < doz 9.0 kN/cm2
u = = 12.24 kN/cm2 < doz = 16.0 kN/cm
2
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 32
Kontrola ugiba
Sl. Maksimalni ugib rigle rama od sopstvene teine i stalnog opteredenja [m]
Potrebno je ostvariti negativni ugib na nosau za =7.0mm. Dakle, u radionici de se napraviti
zakrivljen nosa za dati ugib kako bi eksploatacioni ugib bio manji od dozvoljenog.
NAPOMENA: Da bi maksimalni ugib bio manji od doputenog ugiba potrbno je usvojiti vedi
presjek, medjutim, za eksploataciono opteredenje rigla rama se ponaa kao spregnuti
presjek pa usvajanje vedeg presjeka ne bi bilo racionalano. Takoe, gore je razmatrana
najopteredenija rigla, ostale rigle rama zadovoljavaju kontrolu ugiba pa je i to razlog zato
zadravamo usvojeni presjek.
b/ Kontrola spregnutog presjeka
Geometrijske karakteristike betonskog dijela presjeka
Fb-povrina sudjelujudeg dijela betonske ploe
Fb=(2 + )* =(2*135+20)*10=2 900
momenat inercije sudjelujudeg presjeka betona
( 135+20)*
=24 166,66
n-odnos modula elastinosti armature prema modulu elastinosti betona
n=
=
=
=
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 33
Sl. Popreni presjek spregnutog nosaa
-idealna povrina spregnutog presjeka u odnosu na
=A+ =91.25+439.39=530.64
=
-teite idealizovanog presjeka
- moment inercije idealizovanog presjeka
= * + + *
=23 427.27+91.25* +3661.6+439.39* =
=170 329
Otporni moment
=
=12 524
=
=47 313
=
=14 434
=
=3288
ISPITIVANJE NORMALNIH NAPONA ZA t=0
Sa
Si
Sb
1
4
3
2
158
360
86
50
136
36
118
518
100
154
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 34
a/ Stalno opteredenje
=0
=0
=
= -14.28
=
=9.68
b/ Dodatno stalno opteredenje
=
*
=-0.04
=
*
=-0.01
=
=0,23
=
=1.03
c/ Korisno opteredenje
=
*
=-0.12
=
*
=-0.03
=
=0.71
=
=3.13
Ukupni normalni napon
=-0.16
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 35
Sl. Dijagram ivinih napona elinog nosaa i spregnutog presjeka
NAPOMENA:
1.Za sve rigle rama usvojen je isti elini profil. Proraun je izvren za onu koja je
maksimalno opteredena. Naponi de u ostalim riglama biti u granicama dozvoljenih.
2. Armatura iznad oslonaca poinje da radi nakon ovrdavanja betona. Uticaji na
osnovu kojih se usvaja armatura su uzeti iz Modela 2
=34.18kNm
=102.54kNm
Sa
Si
Sb
1
5
3
2
-
+
14.28
9.68
-
+++
0.23 0.71 13.3
1.03 3.13 13.84
0.04 0.12 0.16
0.01 0.03 0.04
+ + =
4
-
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 36
5.PRORAUN SREDSTAVA ZA SPREZANJE
Vitki modanici
Vitki modanici-epovi sa glavom. Jednostavno se spajaju za elini nosa koridenjem
runog pitolja za poluautomatsko zavarivanje. Postavljaju se u radionici i bez posledica na
deformacije lamele na koju se vare.
Sl. Izgled i usvojene dimenzije modanika za sprezanje
Usvojen je ep sa glavom =45 kN/
Tmax= + =24,0+70,0= 94,0 kN (uticaji iz Modela 2)
Nosivost modanika
Rd=0.25 * =0.25* * =97,23 kN
Rd=0.7*
* =0.7*
*45=119.74kN
Ndoz= 0.6*minRd=0.6*97.23=58.34kN
t=0
=Fbn* =439.39*8.6=3778.75
=
= 55.95cm
Rastojanje izmeu modanika u pravcu sile trenja 56.0cm
175
33
22
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 37
Sl. Raspored modanika u pravcu sile trenja
Rastojanje izmeu modanika upravno na pravac sile trenja = 10 cm.
Sl. Raspored modanika u pravcu upravnom na silu trenja
NAPOMENA: Ovaj razmak modanika usvojen je za sve ostale rigle rama
560 560
80
5050 100
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 38
3.4 STUB POS S1- (prizemlje i prvi sprat oba dijela objekta)
Na dispoziciji objekta vidi se poloaj vertikalnih spregova koji slue da prihvate
horizontalno opteredenje, na taj nain dobijena su manja horizontalna spratna
pomjeranja, a ostali stubovi koji su van spregova prihvataju na sebe manje
opteredenja u odnosu na ono opteredenje koje bi morali da prihvate da vertikalni
spregovi nisu ubaeni. Iz tog razloga za stubove van sprega mjerodavna kombinacija
opteredenja je g+p jer je dominantna normalna sila usled gravitacionog opteredenja.
Mjerodavan pravac za dimenzionisanje je X-pravac, zbog same geometrije objekta i
prisustva spregova. Za stubove se usvaja cjevasti profil, poto je stub simetrian u
odnosu na obije ose potrebno je ispitati napone za pravac u kojem se javljaju
maksimalni uticaji. Model iz kojeg se uzimaju uticaji za dimenzionisanje stuba je
Model 4, u ovom modelu uneeno je svo opteredenje( sopstvena teina elemenata,
ostalo stalno i korisno opteredenje). U ovom modelu napravljena je kombinacija
opteredenja g+p i g+p/2. Drugoj kombinaciji dodajemo Model 3 kako bi smo dobili
kombinaciju opteredenja g+p/2+Sx(Sy). Uticaji u stubovima su na drugom i tredem
spratu manji u odnosu na pizemlje i prvu etau oba dijela objekta pa se u vidu
racionalizacije uvajaju razliiti popreni presjeci, ta razlika je samo u debljini zida ()
dok prenik cjevastog profila ostaje isti.
Sl.Stub mjerodavan za dimenzionisanje( X-pravac)
NAPOMENA: Stub koji je mjerodavan za dimenzionisanje u X-pravcu predstavlja pojas
sprega u Y-pravcu, posto je usvojen cjevasti popreni presjek stuba, simetrian u odnosu na
obije ose, za Y-pravac se ne moe usvojiti onaj popreni presjek stuba predvien za pojas
sprega ved se mora usvojiti onaj popreni presjek koji se dobija prema vedim uticajima, tj.
prema uticajima iz X-pravca.
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 39
1.STATIKI UTICAJI
-kombinacija opteredenja g+p: =136.0 kNm
=77.0 kN
N=1516 kN ( Model 4)
-kombinacija opteredenja g+p/2+Sx: (pravac X je mjerodavan za seizmiku
silu pa je za ovu kombinaciju i uzeta sila Sx)
=162.0 kNm
=106.0 kN
N=1259.0 kN (Modela 4 + Model 3)
Mjerodavna kombinacija je g+p (veda normalna sila)
=136.0 kNm
=77.0 kN
N=1516 kN
2. DIMENZIONISANJE
Dozvoljeni naponi
0361 doz = 16.0 kN/cm2
I sluaj opteredenja doz = 9.0 kN/cm2
Geometrijske karakteristike usvojenog poprenog presjeka
D=406.4mm
s=16mm
Ix,y=37450
Wx,y=1834
i=13.8cm
x
y
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 40
M =
=
= 7.37 kN/cm2 < doz = 16.0 kN/cm2
=
=0. 6 kN/cm2
N = =
=7.73 kN/cm2
u = = 15.13 kN/cm2 < doz = 16.0 kN/cm
2
Kontrola napona po JUS U.E7.096/1986
Popreni presjek je simetrian u odnosu na ose x i y:
a/ Kriva izvijanja i
Za cjevasti HOP popreni presjek kriva izvijanja je C
=0.489
b/ Duine izvijanja
l=1*270 = 270cm
c/ Vitkost i relativna vitkost
=
= 19.56
O361 v =92.9
=
= 0.21
d/Koeficijent izvijanja
= 1+ ( -0.2)+ =1.04
=
=1.01
e/Relativni napon
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 41
=
=
= 0.48
f/ Koeficijent kn
= 1 + ( )
= 1 + ( )
= 0.99
=
= 1.00
g/Koeficijent kmx
km =
=
= 0.44 < 1.0 kmx = 1.0
= 0.44 koeficijent koji zavisi od oblika momentnog dijagrama
h/Granini napon d i koeficijent
Usvaja se da je:
d = v
=
= 1.0
i/Kontrola napona
kn* n + km m
ss
1.0 7.73+1 1 7.37=15.1 16 kN/cm2
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 42
3.5 STUB POS S2 - (drugi sprat oba dijela objekta i tredi sprat dijela A)
1.STATIKI UTICAJI
-kombinacija opteredenja g+p: =68.0 kNm
=37.0 kN
N=810.0 kN ( Model 4)
-kombinacija opteredenja g+p/2+Sx: (pravac X je mjerodavan za seizmiku silu
pa je za ovu kombinaciju i uzeta sila Sx)
=89.0 kNm
=49.0 kN
N=670.0 kN (Modela 4 + Model 3)
Mjerodavna kombinacija je g+p (veda normalna sila)
=68.0 kNm
=37.0 kN
N=810.0 kN
2. DIMENZIONISANJE
Dozvoljeni naponi
0361 doz = 16.0 kN/cm2
I sluaj opteredenja doz = 9.0 kN/cm2
D=406.4mm
s=8.00mm
Ix,y=19870
Wx,y=978.0
i=14.0cm
x
y
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 43
M =
=
= 6.95 kN/cm2 < doz = 16.0 kN/cm2
=
=0.52 kN/cm2
N = =
=8.1 kN/cm2
u = = 15.07kN/cm2 < doz = 16.0 kN/cm
2
Kontrola napona po JUS U.E7.096/1986
Popreni presjek je simetrian u odnosu na ose x i y:
a/ Kriva izvijanja i
Za cjevasti HOP popreni presjek kriva izvijanja je C
=0.489
b/ Duine izvijanja
l=1*360 = 360cm
c/ Vitkost i relativna vitkost
=
= 25.71
O361 v =92.9
=
= 0.27
d/Koeficijent izvijanja
= 1+ ( -0.2)+ =1.1
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 44
=
=0.97
e/Relativni napon
=
=
= 0.5
f/ Koeficijent kn
= 1 + ( )
= 1 + ( )
= 1.03
=
= 1.03
g/Koeficijent kmx
km =
=
= 0.45 < 1.0 kmx = 1.0
= 0.44 koeficijent koji zavisi od oblika momentnog dijagrama
h/Granini napon d i koeficijent
Usvaja se da je:
d = v
=
= 1.0
i/Kontrola napona
kn* n + km m
1.03 +1 1 6.95=15.29
= 16.0 kN/cm
2
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 45
3.6 SPREG - POS S
Spregovi su usvojeni u oba pravca objekta. U Modelu 3 uraeno je seizmiko opteredenje, koeficijent seizminosti koji je uneen u program je k=0.13, ovo je koeficijent je za IX zonu seizminosti, meutim, ovaj objekat se nalazi u XIII zoni seizminosti po MCS skali i za ovu zonu je duplo manji koeficijent seizminosti. Na osnovu toga ovdje se nede raditi redukcija sila jer su dobijeni duplo vedi uticaji zbog uzimanja vedeg koeficijenta pa su tako dobijene sile koje su pribline onoj vrijednosti sile koja bi se javila u zategnutoj dijagonali usled ukidanja pritisnute dijagonale. Maksimalne uticaje u spregu daje seizmiko opteredenje koje djeluje iz X pravca. Sila zatezanja koja se javlja u tapu je Nx= +742 kN (Model 3)
Sl.Dijagonala sprega mjerodavna za dimenzionisanje
Sl. Maksimalna sila zatezanja koja se javlja u spregu
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 46
=
=23,04kN
Usvaja se U200
Karakteristike usvojenog presjeka
A=32.2
h=200 mm
b=75 mm
s=8.5 mm
t=11.5 mm
11.5
75
200
8.5
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 47
3.7 STUB-pojas sprega POS SS1 -(prizemlje i prvi sprat oba dijela objekta)
Spregovi su dominantno opteredeni horizontalnim opteredem pa de za dimenzionisanje stubove sprega mjerodavna kombinacija biti g+p/2+Sx
Sl.Stub sprega mjerodavan za dimenzionisanje( X-pravac)
1.Statiki uticaji
-kombinacija opteredenja g+p: =40 kNm
=16 kNm
N= -579 kN (Model 4)
-kombinacija opteredenja g+p/2+Sx = 88.0 kNm
= 46.0 kN
N= -1392 kN (Model 4 + Model 3)
Mjerodavna kombinacija g+p/2+Sx: = 88.0 kNm
= 46.0 kN
N= -1392 kN
2. Dimenzionisanje
Dozvoljeni naponi
0361 doz = 20.0 kN/cm2
III sluaj opteredenja doz = 11.5 kN/cm2
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 48
Geometrijske karakteristike usvojenog poprenog presjeka
D=323.9mm
s=14.2 mm
A=
Ix,y=16600
W=1025
i=11.0cm
M =
=
8.58kN/cm2 < doz = 20.0 kN/cm2
=
=0.53kN/cm2
N = =
=10.08 kN/cm2
u = = 18.68kN/cm2 < doz =20.0 kN/ cm
2
3.Kontrola napona po JUS U.E7.096/1986
Popreni presjek je simetrian u odnosu na ose x i y:
a/ Kriva izvijanja i
Za cjevasti HOP popreni presjek kriva izvijanja je C
=0.489
b/ Duine izvijanja
l=1*360 = 360cm
x
y
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 49
c/ Vitkost i relativna vitkost
=
= 32.72
O361 v = 92.9
=
= 0.35
d/ Koeficijent izvijanja
= 1+ ( -0.2)+ =1.19
=
=0.92
e/ Relativni napon
=
=
= 0.51
f/ Koeficijent kn
= 1 + ( )
= 1 + ( )
= 1.01
=
= 1.08
g/ Koeficijent kmx
km =
=
= 0.46 < 1.0 kmx = 1.0
= 0.44 koeficijent koji zavisi od oblika momentnog dijagrama
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 50
h/ Granini napon d i koeficijent
Usvaja se da je:
d = v
=
= 1.0
i/Kontrola napona
kn* n + km m
1.01 +1.0 8.58=18.76 kN/cm2 ( )
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 51
3.8 STUB-pojas sprega POS SS2 - (drugi sprat oba dijela objekta i tredi sprat dijela A)
Sl.Stub kao pojas sprega mjerodavan za dimenzinoisanje (drugi i tredi sprat)
1.STATIKI UTICAJI
-kombinacija opteredenja g+p: =75.0 kNm
=37.0 kNm
N= -184.0 kN (Model 4)
-kombinacija opteredenja g+p/2+Sx = 76.0 kNm
= 45.0 kN
N= -256.0 kN (Model 4 + Model 3)
Mjerodavna kombinacija g+p/2+Sx: = 76.0 kNm
= 45.0 kN
N= -256.0 kN
2. DIMENZIONISANJE
Dozvoljeni naponi
0361 doz = 20.0 kN/cm2
III sluaj opteredenja doz = 11.5 kN/cm2
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 52
D=323.9mm
s=7.1 mm
A=
Ix,y=8869.0
W=548.0
i=11.0cm
M =
=
13.86kN/cm2 < doz = 20.0 kN/cm2
=
=0.88kN/cm2
N = =
=3.62 kN/cm2
u = = 17.56 kN/cm2 < doz =20.0 kN/ cm
2
3.Kontrola napona po JUS U.E7.096/1986
Popreni presjek je simetrian u odnosu na ose x i y:
a/ Kriva izvijanja i
Za cjevasti HOP popreni presjek kriva izvijanja je C
=0.489
b/ Duine izvijanja
l=1*360 = 360cm
c/ Vitkost i relativna vitkost
x
y
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 53
=
= 32.72
O361 v = 92.9
=
= 0.35
d/ Koeficijent izvijanja
= 1+ ( -0.2)+ =1.19
=
=0.92
e/ Relativni napon
=
=
= 0.181
f/ Koeficijent kn
= 1 + ( )
= 1 + ( )
= 1.07
=
= 1.08
g/ Koeficijent kmx
km =
=
= 0.44 < 1.0 kmx = 1.0
= 0.44 koeficijent koji zavisi od oblika momentnog dijagrama
h/ Granini napon d i koeficijent
Usvaja se da je:
d = v
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 54
=
= 1.0
i/Kontrola napona
kn* n + km m
1.08 +1.0 13.86=17.76 kN/cm2 ( )
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 55
3.9 TEMELJ SAMAC POS T
1.Popreni presjek Pgr = 900 kN/m
2
sr = 23 kN/m3
MB 30
2.Mjerodavni statiki uticaji
2.1 Prvi sluaj opteredenja
V= -1411.0 kN
M=-27.0 kNm
T= -58.0 kN
2.2 Tredi sluaj opteredenja
V= -1151.0kN
M=-78.0 kNm
T= -87.0 kN
3.Poreenje sa dozvoljenim pritiskom u tlu
Smiuda sila se unosi u tlo trenjem podne ploe po tlu na koti podne ploe (kota 0.00)
tako da se ona i moment koji pravi u nivou temeljne spojnice ne razmatraju.
M
N
T
500 400 400 400 500
2200
50
05
00
50
0
15
00
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 56
Prvi sluaj opteredenja
V = 1411+2.2 = 1525kN
M =27.0 kNm
p1,2 =
=
= 315.0 15.21
p1 = 299,79 kN <
= 450 kN/m2
p2 =330.21kN <
= 450 kN/m2
psr =
= 315kN/m2 >
= 300 kN/m2
=
|*100 % = 5.0 % = 5 % -odstupanje napona je jednako dozvoljenom
odstupanju
Sl. Ivini naponi u tlu usled prvog sluaja opteredenja
P1= 299.79 kN/m
P1= 330.21 kN/m
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 57
Tredi sluaj opteredenja
V = 1151+2.2*2.2*1.5*23 = 1317.0 kN
M = 78.0 kNm
p1,2 =
=
= 272.3 43.95
p1 = 228.3 kN <
= 450 kN/m2
p2 = 316.25 <
= 450 kN/m2
psr =
= 272.27 kN/m2 <
= 300 kN/m2
Sl. Ivini naponi u tlu usled tredeg sluaja opteredenja
P1= 228.3 kN/m
P1= 316.25 kN/m
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 58
4.Kontrola temelja na preturanje
kpr =
=
=
= 18.57 > 1.5
N
e
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 59
V GRAFIKA DOKUMENTACIJA
1.DISPOZICIONO RJEENJE OBJEKTA
2.OSNOVA TIPSKOG SPRATA
3.DISPOZICIONA EMA KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA
4.EMA MEUSPRATNE KONSTRUKCIJE
5. FUNKCIONALANA EMA TIPSKE OSNOVE
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 60
LITERATURA
1. Milenko Prulj:
SPREGNUTE KONSTRUKCIJE
2. Dragan Buevac:
ELINE KONSTRUKCIJE U ZGRADARSTVU
3. BETON I ARMIRANI BETON prema PBAB '87
4. Zbirka jugoslovenskih pravilnika i standarda za graevinske konstrukcije
-Dejstva na konstrukcije
- eline konstrukcije
5. Mihailo Maletin
PLANIRANJE I PROJEKTOVANJE SAOBRADAJNICA U GRADOVIMA
SPECIJALISTIKI RAD GRAEVINSKI FAKULTET
Milena ojbai 46/12 61
IZJAVA O SAMOSTALNOJ IZRADI SPECIJALISTIKOG RADA
Izjavljujem da sam Specijalistiki rad uradila samostalno, u saradnji sa mentorom.
Podgorica, jun 2014. Godine Milena Dojbaid