EDUKATIVNI MODUL
KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA
Autori: Mr. Ljiljana Filipovi
Dr. Veljko Ikanovi
2
3
PREDGOVOR
Projekat Podrka pravosuu u BiH Jaanje tuilakih kapaciteta u sistemu
krivinog pravosua omoguila je autorima da izrade edukativni modul Krivini postupak
protiv pravnih osoba. Ovaj modul nudi dvije nastavne oblasti. Prva nastavna oblast
,,Materijalnopravne osnove odgovornosti pravnih osoba za krivina djela" koju je napisala
mr. Ljiljana Filipovi i druga, Krivini postupak protiv pravnih osoba, a napisao je dr.
Veljko Ikanovi. Autori ovog edukativnog modula nude odlian, pristupaan i koristan
edukativni materijal svjesni injenice da nema donoenja zakonitih i pravilnih presuda bez
cjeloivotnog obrazovanja, bez profesionalnog i strunog usavravanja, kako tuitelja, tako i
sudija. Edukativni modul je u funkciji jaanja tuilakih i sudijskih kapaciteta u sistemu
krivinog pravosua. Prije svega, namijenjen je jaanju kompetencija i profesionalnosti
tuioca i sudija, i ne samo za njih. On moe biti od koristi svima onima koji su na samom
poetku svoga strunog i profesionalnog puta, studentima pri izradi seminarskih i diplomskih
radova, kao i svima onima koji se bave krivinopravnim problemima.
U modulu su ponuene vrijedne i korisne edukativne strukture koje sadre korisne
informacije i odgovarajua injenina i pravna pitanja, ali i potrebne edukacione korake koje
treba napraviti u procesu profesionalnog i strunog usavravanja tuitelja i sudija. Bez obzira
to su autori ponudili koristan edukativni materijal, zasigurno ne misle da je samo ovo djelo
dovoljno za stjecanje potpunog znanja iz ovih obrazovnih podruja. Autori su svjesni da je
potrebno osigurati i dodatne edukativne materijale namijenjene profesionalnom i strunom
usavravanju tuitelja i sudija. Prema tome, ovaj edukativni modul pridonijet e disiminaciji
pravnih znanja. Modul e pomoi ili podstai izradu slinih ili drugih programa za ljudska
prava, pomoi e da ove teme ive u svakodnevnoj tuiteljskoj i sudskoj praksi. Za oekivati
je da e modul izazvati aktivan i angairan odnos uvida u potrebe tuilatva i sudstva u Bosni
i Hercegovini. On e doprinositi i razvijanju svijesti o linoj i profesionalnoj odgovornosti u
pogledu ostvarivanja, zatite i promicanja prava. Potpomoi e pripreme seminara kao i lake
praenje seminara od strane onih kojima je seminar namijenjen.
Posebna vrijednost ovog modula je to, i eksplicite i implicite, ukazuje na potrebe i
mogunosti povezivanja teorije i prakse. Zato je on svojevrsni, kako teoretski, tako i praktini
vodi u realizaciji pomenutih nastavnih oblasti. Modul dakle ima i karakteristike prirunika
jer su autori uz sadraj ponudili i odgovarajue didaktike i metodike sugestije. Takoer,
poseban kvalitet ovog modula je analiza odreenih materijalnopravnih i procesnopravnih
pitanja i ponuenih odgovora na njih, kao i ponuda odreenih primjera izreke optunice,
4
odnosno presude sa sadrajem koji imaju instruktivnu vrijednost. Pored toga, definirani ishodi
uenja ine dodatnu didaktiku vrijednost ovog modula. Ishodi uenja nisu samo krakteristika
dobro izraenih edukativnih modula nego i vrijedni usmjerivai i pokazatelji kvaliteta
realizacije ponuenih modula. Na osnovu ove edukativne ponude predavai e moi odabirati
adekvatne metode i postupke edukacije. Konkretna primjena metoda, postupaka i tehnika
ovisit e o svakom pojedinanom sluaju, odnosno problemu, kao i o linom iskustvu,
navikama i ukusu predavaa, to je izuzetno dobro, jer im je ovakvom edukativnom ponudom
omogueno da iznalaze kreativna rjeenja.
Na kraju treba navesti da autori imaju veliko znanje iz ove oblasti i nisu sluajno
odabrani da napiu ovaj modul, a to se izmeu ostalog vidi i po tome jer na ovaj ili onaj
nain, upuuju na potrebu kritikog odnosa prema nekim pravnim tumaenjima i primjercima
pojedinih tuilakih ili sudskih odluka. To osnauje i osigurava donoenje zakonitih i
pravednih odluka iz ove oblasti.
Malik Hadiomeragi sudijaVrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine
5
Mr. Ljiljana Filipovi, sudija Vrhovnog suda FBiH
EDUKATIVNI MODUL
KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA
I. NASTAVNA OBLAST:
MATERIJALNOPRAVNE OSNOVE
ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA
6
Napomena autora
Modul Krivini postupak protiv pravnih osoba izraen je u okviru Projekta Podrka pravosuu u BiH Jaanje tuilakih kapaciteta u sistemu krivinog pravosua i, kao takav, namijenjen je prvenstveno tuiocima.
Meutim, i u krivinom postupku protiv pravne osobe, konani cilj aktivnosti tuioca je donoenje pravilne i zakonite presude. Za ostvarenje tog cilja neophodan je profesionalan i struan rad ne samo tuioca nego i sudija, pa je iz tog razloga namjera autora bila da se Modul koncipira na nain da on bude koristan edukativni materijal ne samo tuiocima nego i sudijama.
U tom cilju, u okviru I. nastavne oblasti Materijalnopravne osnove odgovornosti
pravnih osoba za krivina djela dat je praktian komentar relevantnih odredaba krivinih zakona u Bosni i Hercegovini o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.
Analiza tih odredaba vrena je na osnovu strune literature koja se odnosi na ovu
materiju, a iji je pregled dat na kraju ove nastavne oblasti, te na osnovu pregleda tuilake i sudske prakse u BiH koja se odnosi na odgovornost pravnih osoba za krivina djela.
Kako je analiza pojedinih materijalnopravnih odredaba o odgovornosti pravnih osoba
za krivina djela neminovno nametala i odreena procesna pitanja, autor je i u okviru ove nastavne oblasti ponudio odreene odgovore i na ta procesna pitanja smatrajui da takav postupak omoguava bolje razumijevanje predmetne materije.
Osim toga, u okviru I. nastavne oblasti, autor je ponudio i odreene primjere izreke
optunice odnosno presude sa sadrajem koje bi one, po ocjeni autora, trebale imati ukoliko se slijede materijalnopravne odredbe krivinih zakona u Bosni i Hercegovini o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.
Analiza materijalnopravnih odredaba o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela
otkrila je odreene nejasnoe i kontradiktornosti pojedinih zakonskih odredaba na ta je ukazano pri njihovoj analizi.
Takoe, analiza tuilake i sudske prakse u oblasti odgovornosti pravnih osoba za
krivina djela pokazala je, po ocjeni autora, na odreene nesaglasnosti te prakse sa odnosnim odredbama sadranim u krivinom zakonodavstvu BiH. Na te nesaglasnosti ukazano je u Modulu. Stoga autor smatra korisnim naglasiti potrebu kritikog odnosa prema primjercima pojedinih tuilakih ili sudskih odluka sadranih u prilogu Modula odnosno potrebu individualnog preispitivanja od strane svakog korisnika Modula postojee prakse i njene saglasnosti sa odredbama krivinih zakona o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.
7
S a d r a j PREDGOVOR ........................................................................................................................ 3
Osnovi odgovornosti pravne osobe .................................................................................. 27
Granice odgovornosti pravne osobe za krivino djelo ...................................................... 42
Dr. Veljko Ikanovi ........................................................................................................ 68
UVOD ............................................................................................................................... 71
1. OPIS NASTAVNE OBLASTI ............................................................................... 71
1.2. Rezultati nastavne oblasti ....................................................................................... 71
2. UOPTE O KRIVINOM POSTUPKU PROTIV PRAVNIH LICA ................... 72
2.1. Teorijska i praktina pitanja krivinog postupka ........................................................ 72
2.1.1. Pregled .................................................................................................................. 73
2.1.2. Organi krivinog postupka ................................................................................... 75
2.1.3. Karakteristike krivinog postupka ....................................................................... 75
3. KRIVINI POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE .............................................................................................................. 76
3.1. Pojam postupka .......................................................................................................... 76
3.2. Pravna priroda postupka ............................................................................................ 77
3.3. Odnos sa postupkom prema fizikom (odgovornom) licu ......................................... 79
3.5. Cilj postupka ............................................................................................................... 83
3.6. Subjekti postupka ....................................................................................................... 83
3.7. Stranke ........................................................................................................................ 84
3.8. Pokretanje krivinog postupka ................................................................................... 85
3.9. Prava i obaveze pravnog lica ...................................................................................... 87
3.10. Zastupnik pravnog lica .............................................................................................. 87
3.10.1. Pojam zastupnika ................................................................................................ 87
3.10.2. Odreivanje zastupnika ...................................................................................... 88
3.10.3. Procesna prava zastupnika ................................................................................. 89
3.10.4. Izuzee zastupnika .............................................................................................. 90
3.10.5. Dostavljanje pismena ......................................................................................... 91
3.10.5. Trokovi zastupnika ........................................................................................... 91
3.10. Branilac pravnog lica ................................................................................................ 92
3.11. Sadraj optunice ..................................................................................................... 93
3.12. Sasluanje i zavrna rije .......................................................................................... 94
8
3.14. Vrste odluka ............................................................................................................. 96
3.15. Postupak po pravnim lijekovima .............................................................................. 97
3.15.1. Redovni pravni lijekovi ..................................................................................... 97
3.15.2. Vanredni pravni lijekovi ..................................................................................... 98
3.16. Praktini efekti krivinog postupka protiv pravnih lica ............................................ 99
3.16.1. Republika Srpska .............................................................................................. 100
3.16.2. Federacija BiH .................................................................................................. 103
3.17. Etiologija krivinih djela pravnih lica ...................................................................... 105
3.18. Fenomenologija krivinih djela pravnih lica ........................................................... 106
3.19. Politika gonjenja pravnih lica ................................................................................. 111
3.20. Kaznena politika .................................................................................................... 112
3.21. Predstavljanje sluaja sa primjerima odluka .......................................................... 114
9
1. RAZLOZI UVOENJA
ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA
Stupanjem na snagu Krivinog zakona Bosne i Hercegovine1 (u daljnjem tekstu: KZ
BiH), a, potom i entitetskih krivinih zakona, u nae krivino pravo uvedena je odgovornost pravnih osoba za krivina djela. Time se nae krivino zakonodavstvo uvrstilo u znaajan broj zemalja u kojima je zakonima (krivinim ili posebnim zakonima o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela) predviena odgovornost pravnih osoba za krivina djela u skladu sa brojnim dokumentima Vijea Evrope, Evropske unije, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i Ujedinjenih nacija, kojima se od drava lanica zahtijeva ili im se preporuuje uvoenje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela.
Takvi zahtjevi odnosno preporuke dravama lanicama obrazlagani su, s jedne strane,
porastom broja krivinih djela uinjenih u vrenju djelatnosti pravnih osoba kojima se prouzrokuju znaajne tete i pojedincima i zajednici, ali i onih kojima se pribavlja korist pravnim osobama. S druge strane, ti zahtjevi i preporuke opravdavani su potekoama, uzrokovanim kompleksnou organizacione strukture pravne osobe, pri identificiranju pojedinaca odgovornih za uinjenje krivinog djela i injenicom da se, u sluaju kanjavanja samo fizike osobe za krivino djelo, takav uinitelj lako moe kompenzirati od strane pravne osobe u ije ime, raun ili korist je djelo uinio.
Tako je Ministarski komitet Vijea Evrope 20.10.1988. godine usvojio preporuku R(88) 18 o odgovornosti preduzea koja imaju status pravne osobe za krivina djela uinjena u vrenju njihove djelatnosti. Preporuka se odnosi na preduzea, privatna ili javna, koja imaju svojstvo pravne osobe i na njihove ekonomske aktivnosti. U preporuci se navodi da bi preduzea trebala biti odgovorna za krivina djela uinjena u vrenju njihove djelatnosti ak i kada je krivino djelo strano cilju preduzea i nezavisno od toga da li je ili nije identificirana fizika osoba koja je svojim injenjem ili proputanjem uinila krivino djelo. Primjena krivine odgovornosti i kanjavanje preduzea preporuuje se u onim sluajevima u kojima to zahtijevaju priroda krenja zakona, stepen odgovornosti preduzea, posljedice za drutvo i potreba spreavanja daljih krenja zakona. Meutim, preduzee treba biti osloboeno odgovornosti kada njegova uprava nije bila ukljuena u uinjenje djela i kada je preduzela sve neophodne mjere da sprijei uinjenje djela. Uspostavljanje odgovornosti preduzea ne oslobaa odgovornosti fizike osobe koje su ukljuene u uinjenje krivinog djela. Posebno se istie da bi osobe koje vre upravljake funkcije trebale biti odgovorne za krenja svojih dunosti koja su dovela do uinjenja krivinog djela. Cilj primjene sankcija prema preduzeima treba biti spreavanje buduih krivinih djela i naknada tete koju su pretrpjele rtve krivinog djela.
Za uvoenje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela u zakonodavstva drava lanica, posebno su znaajne tri konvencije Vijea Evrope:
Konvencija o zatiti okolia putem krivinog prava iz 1998. godine, u lanu 9.,
obavezuje drave lanice da usvoje potrebne odgovarajue mjere koje e omoguiti izricanje krivinih ili administrativnih sankcija ili mjera pravnim osobama u ije ime je neko od
1 Krivini zakon Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10).
10
krivinih djela, na koja se odnose lan 2. ili 3. Konvencije, uinjeno od strane njenih organa, njegovih lanova ili drugog predstavnika.
Krivinopravna konvencija o korupciji iz 1999. godine, u lanu 18. obavezuje lanice na usvajanje takvog zakonodavstva i drugih potrebnih mjera kojima e se osigurati da se pravne osobe mogu smatrati odgovornima za krivina djela davanja mita, trgovanja utjecajem i pranja novca, predviena Konvencijom, uinjena u njihovu korist od strane bilo koje fizike osobe, postupajui bilo individualno, bilo u sastavu organa pravne osobe, koja ima vodeu poziciju unutar pravne osobe, bazirajui se na ovlatenju predstavljanja pravne osobe ili na ovlatenju da donosi odluke u ime pravne osobe ili na ovlatenju da vri kontrolu unutar pravne osobe. Stavom 2. istog lana drave lanice su obavezane na preduzimanje potrebnih mjera kojima e se osigurati odgovornost pravne osobe u sluaju kada je zbog nedostatka nadzora ili kontrole od strane fizike osobe, koja u smislu stava 1. ima vodeu poziciju unutar pravne osobe, omogueno uinjenje krivinih djela spomenutih u stavu 1., u korist pravne osobe, a od strane fizike osobe nad kojom pravna osoba ima autoritet.
I Konvencija o kibernetikom kriminalu iz 2001. godine zahtijeva uvoenje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela na koja se ona odnosi.
U svim ovim konvencijama istie se da odgovornost pravnih osoba ne iskljuuje
krivino gonjenje fizikih osoba koje su uinitelji, podstrekai ili pomagai krivinih djela na koje se te konvencije odnose.
Takoer, u svim ovim konvencijama se dravama lanicama ostavlja da, u zavisnosti od pravnih principa koji u njima vae, odrede da ta odgovornost bude krivine, civilne ili administrativne prirode.
Meu aktima Evropske unije koji se odnose na odgovornost pravnih osoba za krivina djela, od posebne vanosti je Drugi protokol uz Konvenciju o zatiti finansijskih interesa Evropske unije, ijim je lanom 3. ustanovljena obaveza za drave lanice da preduzmu potrebne mjere kako bi se omoguilo da pravne osobe budu odgovorne za krivina djela prevare, aktivnog podmiivanja i pranja novca, kada su ona uinjena u njihovu korist.
Konvencijom o zabrani podmiivanja stranih javnih slubenika u meunarodnim poslovnim transakcijama, koju je 1997. godine donijela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, drave lanice su obavezane na uvoenje odgovornosti pravnih osoba za davanje mita stranim javnim slubenicima u meunarodnim poslovnim transakcijama. Meutim, Konvencija ne obavezuje drave lanice na uvoenje krivine odgovornosti pravnih osoba jer sankcije koje su drave lanice obavezne uvesti za pravne osobe mogu biti krivine ili nekrivine.
I Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala iz 2000. godine obavezuje dravne strane da usvoje nune mjere, u skladu sa njihovim pravnim principima, za utvrivanje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela organiziranog kriminala, korupcije, pranja novca i opstrukcije pravde, ali izbor vrste odgovornosti pravnih osoba za ta krivina djela (krivina, graanska ili administrativna) i vrste sankcija (krivine ili nekrivine) Konvencija preputa dravama lanicama.
Slijedom navedenih meunarodnih dokumenata, veina evropskih zemalja je u svoje krivino zakonodavstvo uvela odgovornost pravnih osoba za krivina djela, pa tako i BiH.
11
Osnovi odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, propisani KZ BiH, se unekoliko razlikuju od osnova te odgovornosti predvienih navedenim konvencijama Vijea Evrope odnosno Drugim protokolom Konvencije o zatiti finansijskih interesa evropskih zajednica. KZ BiH ne ograniava odgovornost pravnih osoba samo za pojedina krivina djela. Kao i navedeni meunarodni akti, KZ BiH odgovornost pravnih osoba ograniava na krivina djela koja su uinjena u njihovo ime, za njihov raun ili u njihovu korist. Ali, KZ BiH odgovornost pravnih osoba za krivina djela ne ograniava na krivina djela koja su u njihovo ime, za njihov raun ili u njihovu korist uinile samo one fizike osobe koja imaju vodeu poziciju u pravnoj osobi. Meutim, za odgovornost pravne osobe za krivina djela uinitelja zahtijeva se jedan od zakonom predvienih oblika doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe uinjenju krivinog djela. KZ BiH je prihvatio, uz odreena ogranienja, model izvedene ili akcesorne odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, prema kojem se odgovornost pravne osobe za krivino djelo izvodi iz ponaanja odnosno odgovornosti fizike osobe koja je djelovala u ime, za raun ili u korist pravne osobe. U emu se sastoji taj model prikazano je u dijelovima ovog Modula koji se odnose na osnove i granice odgovornosti pravne osobe za krivina djela.
2. ODREDBE MATERIJALNOG KRIVINOG ZAKONODAVSTVA BiH KOJE SE PRIMJENJUJU NA ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA
lan 11. KZ BiH Primjena krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine na pravne osobe
Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se na pravne osobe u skladu sa poglavljem XIV. (Odgovornost pravnih osoba za krivina djela) ovog zakona i dugim zakonima Bosne i Hercegovine.
lan 13. stav 3. KZ BiH Primjena opeg dijela ovog zakona
Odredbe opeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, ako ovim zakonom nije drugaije propisano.
12
lanom 11. KZ BiH2 izriito je propisano da se krivino zakonodavstvo BiH primjenjuje i na pravne osobe ali u skladu sa poglavljem XIV. tog zakona i drugim zakonima BiH.
Odredbom lana 1. stav 1. KZ BiH3 propisano je pak da krivino zakonodavstvo BiH sainjavaju krivinopravne odredbe sadrane u tom zakonu i u drugim zakonima BiH. To znai da se na odgovornost pravnih osoba za krivina djela primjenjuju ne samo krivinopravne odredbe sadrane u KZ BiH (odredbe njegovog opeg i posebnog dijela) nego i krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima BiH. Tim drugim zakonima BiH mogu biti ne samo odreena posebna krivina djela nego i regulirana pojedina pitanja koja inae spadaju u materiju opeg dijela krivinog zakona.
Meutim, na odgovornost pravnih osoba za krivina djela i te se odredbe primjenjuju u
skladu sa poglavljem XIV. KZ BiH i drugim zakonima BiH. Stoga je vano odrediti koje krivinopravne odredbe se prvenstveno primjenjuju na
odgovornost pravnih osoba za krivina djela.
Za rjeenje tog pitanja od primarnog znaaja je odredba lana 13. stava 3. KZ BiH.4 Njome je propisano da se odredbe opeg dijela KZ BiH primjenjuju na pravne osobe, osim ako tim zakonom nije drugaije odreeno. Time je odreena supsidijarnost primjene odredaba opeg dijela KZ BIH na odgovornost pravnih osoba za krivina djela u odnosu na posebne odredbe o toj odgovornosti sadrane u tom zakonu. S obzirom da su u KZ BiH posebne odredbe o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela sadrane u poglavlju XIV. tog zakona,5 to znai da se odredbe opeg dijela KZ BiH mogu primijeniti samo ako odredbama XIV. poglavlja KZ BiH nije drugaije propisano.
Prema tome, KZ BiH propisuje supsidijarnost primjene odredaba njegovog opeg
dijela samo u odnosu na posebne odredbe o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela sadrane u tom zakonu, ali ne i u odnosu na krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima.
Iz navedenog proizilazi da se na odgovornost pravnih osoba za krivina djela, u pogledu materije koja se tradicionalno regulira odredbama opeg dijela krivinog zakonodavstva (pretpostavke za izricanje krivinih sankcija i sistem krivinih sankcija) primjenjuju:
1) odredbe poglavlja XIV. KZ BiH posveene odgovornosti pravnih osoba za krivina djela
2) ostale odredbe opeg dijela KZ BiH 3) krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima BiH.
2 Istovjetnu odredbu sadre lan 11. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZ FBiH), i lan 11. Krivinog zakona Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZ BD BiH), u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH . 3 Istovjetnu odredbu sadre lan 2. stav 1. KZ FBiH, lan 147. stav 2. Krivinog zakona Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KZ RS) i lan 2. stav 1. KZ BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH. 4 Istovjetnu odredbu sadre lan 14. stav 3. KZ FBiH i lan 14. stav 3. KZ BD BiH, dok se u odredbi lana 125. stav 3. KZ RS propisuje: Ukoliko odredbama ove glave nije drugaije propisano, shodno se primjenjuju odredbe opteg dijela ovog zakona. 5 U KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH odredbe o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela nalaze se, takoe, u poglavlju XIV. tih zakona.
13
Pa ipak, pitanje koje se krivinopravne odredbe prvenstveno primjenjuju na odgovornost pravnih osoba za krivina djela time nije razrijeeno do kraja.
Naime, pojedine posebne odredbe o odgovornosti pravnih osoba sadrane u
poglavlju XIV. KZ BiH predviaju mogunost da odreena pitanja iz materije odgovornosti pravnih osoba za krivina djela drugim zakonom budu rijeena na drugaiji nain. Tako se u odredbi lana 122. stav 3. KZ BiH6 navodi da, pod uslovima propisanim zakonom, za odreene pravne osobe moe biti iskljuena ili ograniena primjena pojedinih kazni ili drugih krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama. Stoga se zakonska odredba iz poglavlja XIV. KZ BiH koja se odnosi na vrste krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama, primjenjuje supsidijarno odnosno samo ako odgovarajuom odredbom drugog zakona, u odnosu na odreene pravne osobe, nije drugaije propisano.
3. PRIMJENA KRIVINOG ZAKONODAVSTVA BiH
O ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA S OBZIROM NA MJESTO UINJENJA KRIVINOG DJELA
6 Istovjetnu odredbu sadri lan 126. stav 3. KZ FBiH i lan 126. stav 3. KZ BD BiH, dok odredba lana 125. stav 2. KZ RS propisuje: Pod uslovima propisanim ovim zakonom, za odreene pravne osobe moe biti iskljuena ili ograniena primjena pojedinih kazni ili drugih krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama.
lan 123. KZ BiH Primjena ovog zakona prema mjestu uinjenja krivinog djela u vezi sa
krivinom odgovornou pravnih osoba
(1) Domaa i strana pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivina djela uinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine.
(2) Domaa i strana pravna osoba koja ima sjedite na teritoriji Bosne i
Hercegovine ili u njoj obavlja svoju djelatnost je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivino djelo uinjeno van Bosne i Hercegovine, ako je krivino djelo uinjeno protiv Bosne i Hercegovine, njenih dravljana ili domaih pravnih osoba.
(3) Domaa pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivino
djelo uinjeno van Bosne i Hercegovine protiv strane drave, stranih dravljana ili stranih pravnih osoba, pod uslovima iz lana 9. (Primjena krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za krivina djela uinjena van
Bosne i Hercegovine) ovog zakona.
14
Zakonske odredbe o primjeni domaih zakona o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela prema mjestu uinjenja djela, od izuzetne su praktine vanosti. Odreujui u kojim sluajevima i pod kojim uslovima se na odgovornost pravnih osoba za krivina djela primjenjuje domae krivino zakonodavstvo, one istovremeno odreuju i kada domai sudovi imaju jurisdikciju. U svim onim sluajevima u kojima domai krivini zakoni odreuju primjenu domaeg krivinog zakonodavstva istovremeno je odreena i nadlenost domaih sudova za voenje tih krivinih postupaka.
Iz odnosnih zakonskih odredbi proizilazi da je osnovni princip vaenja krivinog
zakonodavstva BiH o odgovornosti pravnih osoba teritorijalni princip, a da se, u sluajevima kada je krivino djelo uinjeno van teritorije BiH, primjenjuju principi pasivnog i aktivnog personaliteta.
3.1. Primjena krivinog zakonodavstva BiH po teritorijalnom principu U skladu sa lanom 123. stavom 1. KZ BiH,7 odredbe tog zakona koje se odnose na
odgovornost pravnih osoba za krivina djela kao i ostale odredbe tog zakona primjenjuju se ukoliko je krivino djelo uinjeno na teritoriji BiH. Slijedom odredbe lana 1. stav 2. KZ BiH,8 koja odreuje znaenje izraza teritorija BiH, te se odredbe, dakle, primjenjuju ukoliko je krivino djelo uinjeno na suhozemnoj teritoriji BiH, njenom obalnom moru, vodenim povrinama unutar njenih granica kao i u zranom prostoru nad njima.
Ukoliko je krivino djelo uinjeno na teritoriji BiH, odredbe KZ BiH o
odgovornosti pravnih osoba za krivina djela kao i ostale odredbe tog zakona primjenjuju se i na domae i na strane pravne osobe (nezavisno od toga da li ta strana pravna osoba ima sjedite i u BiH i da li u njoj obavlja svoju djelatnost).
Inae, KZ BiH ne odreuje znaenje pojma strana pravna osoba. Poto se pravna
osoba u pravilu definira kao drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravni subjektivitet, i poto drutvena tvorevina stjee pravni subjektivitet na osnovu nekog pravnog akta (zakona, drugog propisa ili odluke nadlenog organa), stranom pravnom osobam ima se smatrati drutvena tvorevina koja je pravni subjektivitet stekla na osnovu pravnog akta strane drave. Prema tome, strana pravna osoba je ona pravna osoba koja je registrirana i koja ima sjedite u stranoj dravi.
Meutim, kako KZ BiH u lanu 123. stav 2. KZ BiH govori o stranoj pravnoj osobi
koje ima sjedite na teritoriji BiH, moe se zakljuiti da se pod stranom pravnom osobom, u smislu ove zakonske odredbe, podrazumijeva drutvena tvorevina koja je svojstvo pravne osobe stekla na osnovu pravnog akta strane drave i ije je izvorno sjedite van BiH.
Kako poglavlje XIV. KZ BiH ne sadri posebnu odredbu o vaenju zakonskih odredaba o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela uinjena na domaem plovilu, u domaem civilnom avionu ili u domaem vojnom avionu, primjenom opih odredaba iz lana
7 Istovjetnu odredbu sadre lan 127. stav 1. KZ FBiH, lan 126. stav 1. KZ RS i lan 127. stav 1. KZ BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH. 8 Odnosna odredba o znaenju izraza teritorija Federacije sadrana je u lanu 2. stav 2. KZ FBiH, o znaenju izraza teritorija Republike Srpske u lanu 147. stav 1. KZ RS i o znaenju pojma teritorija Brko Distrikta u lanu 2. stav 2. KZ BD BiH.
15
8. stav 2. i 3. KZ BiH9 o prostornom vaenju krivinog zakonodavstva BiH, zakljuuje se da se odredbe tog zakona o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela primjenjuju i ako je krivino djelo uinjeno na domaem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme uinjenja krivinog djela, u domaem civilnom avionu dok je u letu ili u domaem vojnom avionu bez obzira gdje se avion nalazio u vrijeme uinjenja krivinog djela.
3.2. Primjena krivinog zakonodavstva BiH po principu pasivnog personaliteta
Odredbe KZ BiH o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela kao i ostale
odredbe tog zakona, u skladu sa lanom 123. stav 2. KZ BiH,10 primjenjuju se na domau pravnu osobu iako je krivino djelo uinjeno van BiH ali protiv BiH, njenih dravljana ili domaih pravnih osoba. U ovim sluajevima, te se odredbe primjenjuju i na stranu pravnu osobu ali samo pod uslovom da ta strana pravna osoba ima sjedite na teritoriji BiH ili u njoj obavlja svoju djelatnost.
Pomenuta odredba ne ograniava primjenu KZ BiH o odgovornosti pravnih osoba za
krivina djela kao i ostalih odredaba tog zakona samo na one domae pravne osobe koje su registrirane, odnosno koje su pravni subjektivitet stekle na osnovu zakona BiH. Ako se radi o krivinom djelu za koje je stvarno nadlean Sud BiH, odredba lana 123. stav 2. KZ BiH ustanovljava njegovu nadlenost iako je to djelo uinjeno prema onim domaim pravnim osobama koje su registrirane, odnosno koje su pravni subjektivitet stekle na osnovu zakona entiteta ili Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BD BiH).
Meutim, budui da odredba lana 123. stav 2. KZ BiH ne predvia primjenu
krivinog zakonodavstva BiH ukoliko je krivino djelo uinjeno protiv Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH), Republike Srpske (u daljnjem tekstu: RS) ili BD BiH, iskljuena je i jurisdikcija Suda BiH u sluajevima uinjenja krivinog djela van BiH protiv navedenih pravnih subjekata (pod uslovom da se ne radi o sluaju kada je posebnim odredbama odreena jurisdikcija Suda BiH). Ali, kako entitetsko i krivino zakonodavstvo BD BiH propisuju njihovu primjenu ukoliko je krivino djelo uinjeno protiv FBiH, RS ili BD BiH, onda te odredbe u tom zakonodavstvu uspostavljaju u tim sluajevima jurisdikciju sudova u entitetima i BD BiH.
3.3. Primjena krivinog zakonodavstva BiH po principu aktivnog personaliteta
U skladu sa lanom 123. stav 3. KZ BiH, odredbe KZ BiH koje se odnose na
odgovornost pravnih osoba za krivina djela kao i ostale odredbe tog zakona primjenjuju se na domae pravne osobe i ukoliko je krivino djelo uinjeno van BiH protiv strane drave, stranih dravljana ili stranih pravnih osoba ali pod uslovima iz lana 9. KZ BiH.
Kako odredba lana 9. stav 5. KZ BiH11 primjenu KZ BiH, ako se ne radi o krivinom
djelu uinjenom protiv BiH, njenih dravljana i domaih pravnih osoba, uslovljava zaticanjem uinitelja takvog krivinog djela na teritoriji BiH ili izruenjem BiH, to znai da je
9 Istovjetnu odredbu sadre lan 12. stav 2. i 3. KZ FBiH, lan 119. stav 2. i 3. KZ RS i lan 12. stav 2. i 3. KZ BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH. 10 Istovjetnu odredbu sadre lan 127. stav 2. KZ FBiH, lan 126. stav 2. KZ RS i lan 127. stav 2. KZ BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH. 11 Istovjetnu odredbu sadre lan 13. stav 5. KZ FBiH, lan 121. i 122. stav 1. KZ RS i lan 13. stav 2. i 3. KZ BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH.
16
jurisdikcija Suda BiH u odnosu na domau pravnu osobu, u pogledu takvog krivinog djela uinjenog van teritorije BiH, uinjena zavisnom od ispunjenja tog uslova.
U svim onim sluajevima u kojima KZ BiH i za krivina djela uinjena van BiH odreuje primjenu krivinog zakonodavstva BiH o odgovornosti pravnih osoba, potrebno je uvijek imati u vidu i odredbe Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZKP BiH) koje odreuju posebne uslove za krivino gonjenje u sluaju kada je krivino djelo uinjeno van teritorije BiH. lanom 210. ZKP BiH12 propisano je da u tom sluaju tuitelj moe preduzeti krivino gonjenje ako je to krivino djelo propisano u zakonu BiH i u zakonu drave na ijoj teritoriji je krivino djelo izvreno. Ako se po zakonu te drave krivino gonjenje preduzima po zahtjevu oteenog, a takav zahtjev nije podnesen, krivino gonjenje u BiH se nee preduzeti. Ali, u sluaju da se radi o krivinom djelu protiv integriteta BiH ili o djelu koje se smatra krivinim djelom po pravilima meunarodnog prava, tuitelj moe preduzeti krivino gonjenje bez obzira na zakon drave na ijoj je teritoriji krivino djelo uinjeno.
4. KRUG PRAVNIH OSOBA
12 Istovjetnu odredbu sadre lan 225. ZKP FBiH, lan 214. ZKP RS i lan 210. ZKP BD BiH u odnosu na entitetsko zakonodavstvo i zakonodavstvo BD BiH.
Napomene za edukatore uz 1., 2. i 3. poglavlje:
1. poglavlje ima za cilj pruiti polaznicima osnovne informacije o razlozima uvoenja odgovornosti pravnih osoba za krivina djela i najvanijim meunarodnim dokumentima koji se odnose na tu oblast.
Pri iznoenju materije kojoj je posveeno 2. poglavlje, potrebno je posebno ukazati na supsidijarnost primjene odredaba opeg dijela KZ BiH, koje se inae primjenjuju i na pravne osobe, a odnose na posebne odredbe o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, sadrane u XIV. poglavlju KZ BiH. Takoer, polaznicima je potrebno skrenuti panju na potrebu shodne primjene odredaba opeg dijela KZ BiH na odgovornost pravnih osoba za krivina djela. U tu svrhu od polaznika se moe zahtijevati da iznesu svoje vienje shodne primjene pojedinih odredaba opeg dijela KZ BiH pri njihovoj primjeni na odgovornost pravnih osoba za krivina djela.
Pri iznoenju materije na koju se odnosi 3. poglavlje, polaznicima je potrebno skrenuti panju na poseban praktini aspekt odredaba o primjeni KZ BiH prema mjestu uinjenja krivinog djela u vezi sa odgovornou pravnih osoba za krivina djela zasnivanje jurisdikcije domaih sudova slijedom tih odredaba. U tu svrhu s polaznicima bi bilo korisno naroito razmotriti u kojim sluajevima te odredbe kao i odgovarajue odredbe u entitetskom zakonodavstvu ustanovljavaju nadlenost Suda BiH, a u kojima entitetskih sudova za voenje krivinog postupka protiv pravnih osoba.
17
4. KRUG PRAVNIH OSOBA KOJE MOGU BITI ODGOVORNE ZA KRIVINA DJELA
4.1. Pojam pravne osobe u smislu KZ BiH Odredbe poglavlja XIV. KZ BiH o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela mogu se, uz iskljuenja odreena u lanu 122. stav 1. KZ BiH,13 primijeniti samo na one drutvene tvorevine koje se smatraju pravnim osobama u skladu sa znaenjem tog pojma odreenog u lanu 1. stav 13. KZ BiH.14 Prema odredbi lana 1. stav 13. KZ BiH, pravna osoba, u smislu tog zakona je:
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska Brko Distrikt Bosne i Hercegovine kanton grad opina mjesna zajednica svaki organizacioni oblik privrednog drutva svi oblici povezivanja privrednih drutava ustanova institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova institucije za osiguranje imovine i osoba druge finansijske institucije fond politike organizacije udruenja graana drugi oblici udruivanja koji mogu stjecati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i
svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe.
KZ BiH, dakle, ne daje zatvorenu listu drutvenih tvorevina koje se, u smislu tog
13 Istovjetnu odredbu sadre lan 126. stav 1. KZ FBiH, lan 125. stav 1. KZ RS i lan 126. stav 1. KZ BD BiH 14 Istovjetnu odredbu sadre lan 2. stav 11. KZ FBiH, lan 147. stav 7. KZ RS i lan 2. stav 13. KZ BD BiH.
lan 122. stav 1. KZ BiH Odgovornost pravnih osoba
Ovo poglavlje ovog zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajui Bosnu i Hercegovinu, Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opinu i mjesnu zajednicu, za krivino djelo koje je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe.
18
zakona, smatraju pravnom osobom. To je i razumljivo jer je, s obzirom na socijalnu i pravnu dinaminost drutva, neuputno dati jednu takvu listu. Generalna klauzula kojom se zavrava navedena zakonska odredba omoguava da se pravnom osobom u smislu KZ BiH, osim ovih koje su izriito navedene, smatraju i ostale drutvene tvorevine kojima je nekim zakonom priznato svojstvo pravne osobe ali pod uslovom da one mogu stjecati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva. Meutim, odredba lana 122. stav 1. KZ BiH iskljuuje sljedee pravne osobe od odgovornosti za krivina djela:
Bosnu i Hercegovinu Federaciju Bosne i Hercegovine Republiku Srpsku Brko Distrikt Bosne i Hercegovine kanton grad opinu mjesnu zajednicu. Radi se, dakle, o pravnim osobama javnog prava i njihova je odgovornost za krivina
djela iskljuena bez obzira da li su djelovala iure imperii ili iure gestionis. Neke od tih pravnih osoba su nosioci prava kanjavanja (ius puniendi) pa bi, u sluaju njihove odgovornosti za krivina djela, mogla doi u situaciju da sama sebe kanjavaju, a s obzirom da su sve budetski korisnici, njihovim kanjavanjem samo bi se prelijevala budetska sredstva.
Prema tome, za krivina djela mogu odgovarati sljedee pravne osobe: svaki organizacioni oblik privrednog drutva svi oblici povezivanja privrednih drutava ustanove institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova institucije za osiguranje imovine i osoba druge finansijske institucije fondovi politike organizacije udruenja graana drugi oblici udruivanja koji mogu stjecati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i
svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe.
4.2. Vrste pravnih osoba koja mogu biti odgovorna za krivina djela Od pravnih osoba koje su pobrajane u zakonskoj odredbi kojom je odreeno znaenje
pojma pravna osoba, KZ BiH daje znaenje samo pojmu privredno drutvo.
Odredba lana 1. stav 14. KZ BiH,15 odreuje da se pod pojmom privredno drutvo, u smislu tog zakona, podrazumijeva korporacija, preduzee, firma, partnerstvo 15 Istovjetnu odredbu sadri i lan 2. stav 12. KZ FBiH te lan 2. stav 14. KZ BD BiH dok se u lanu 147. stav 8. KZ RS daje sljedee znaenje pojmu privredno drutvo: Privredno drutvo je, u smislu ovog zakona, ortako drutvo, komanditno drutvo, drutvo sa ogranienom odgovornou i akcionarsko drutvo (otvoreno i
19
i svaki organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne djelatnosti. Stoga, navedeni oblici privrednih drutava, budui da su kao zakonsko objanjenje pojma privredno drutvo pomenutog u stavu 13. tog lana (koji sadri objanjenje pojma pravna osoba), izriito navedeni u ovoj zakonskoj odredbi, ulaze u krug pravnih osoba koje mogu biti odgovorne za krivina djela.
Meutim, imajui u vidu pozitivno domae zakonodavstvo o privrednim drutvima i njime predviene oblike privrednih drutava, kojima je tim zakonima dato svojstvo pravnih osoba, moe se zakljuiti da za krivina djela mogu odgovarati: drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou, komanditno drutvo, dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou16 odnosno ortako drutvo, komanditno drutvo, drutvo sa ogranienom odgovornou i akcionarsko drutvo.17 Kako nisu organizacioni oblik privrednih drutava nego njihov organizacioni dio, a zakonom im nije priznato svojstvo pravne osobe, podrunica18 odnosno poslovna jedinica (ogranak)19, ne mogu biti odgovorne za krivino djelo nego to mogu biti privredna drutva iji su organizacioni dio. Oblici povezivanja privrednih drutava predvieni pozitivnim domaim zakonodavstvom su: povezana drutva vladajue i zavisno drutvo, drutva sa uzajamnim ueem, holding i koncern; poslovno udruenje, te ugovorni oblici povezivanja konzorcij, franizing, zajednica drutava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i drugi20 odnosno koncern, holding, grupa drutava, konzorcijum, klaster, poslovna unija, poslovni sistem, pul i drugi.21 Dok Zakon o privrednim drutvima FBiH svojstvo pravne osobe daje izriito samo poslovnom udruenju, a Zakon o privrednim drutvima RS to svojstvo ne daje izriito nijednom u njemu pomenutom obliku povezivanja privrednih drutava, odredba lana 1. stav 13. KZ BiH oblike povezivanja privrednih drutava proglaava, u smislu tog zakona, pravnim osobama, te stoga i podobnim da odgovaraju za krivina djela u skladu sa tim zakonom. Ustanove su drutvene tvorevine koje se osnivaju uglavnom za obavljanje djelatnosti iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, fizike kulture, zdravstva, socijalne zatite ako cilj obavljanja djelatnosti nije stjecanje dobiti. Ako je cilj takve djelatnosti stjecanje dobiti, onda se pravni subjekt koji se bavi tom djelatnou ima smatrati privrednim drutvom. Za obavljanje javnih slubi osnivaju se javne ustanove.
Prema tome, za krivina djela mogu biti odgovorne predkolske, kolske i visokokolske ustanove, nauni instituti, muzeji, biblioteke, galerije, domovi zdravlja, bolnice
zatvoreno). Time se definicija pojma privredno drutvo u KZ RS usaglaava sa organizacionim oblicima privrednih drutava prema Zakonu o privrednim drutvima RS. 16 Zakon o privrednim drutvima FBiH (Slubene novine FBiH broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10) i Zakon o preduzeima BD BiH (Slubeni glasnik BD BiH 11/01, 10/02, 14/02, 1/03, 8/03, 4/04, 19/07 i 34/07). 17 Zakon o privrednim drutvima RS (Slubeni glasnik RS, broj 127/08 i 58/09). 18 lan 11. Zakona o privrednim drutvima FBiH. 19 lan 3. Zakona o privrednim drutvima RS. 20 Zakon o privrednim drutvima FBiH. 21 Zakon o privrednim drutvima RS.
20
i druge medicinske ustanove, centri za socijalni rad, domovi za brigu o starim ili nemonim osobama, itd. ukoliko su aktom o osnivanju odreeni kao ustanove. Institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova su institucije koje se bave primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava i odobravanjem kredita ali i drugim bankarskim poslovima: emisijom novca, emisijom dionica, zaduenjima kod drugih banaka, izdavanjem blagajnikih zapisa i obveznica, pruanjem platnih usluga, izdavanjem garancija i jemstava i dr. To su, prije svega, razne vrste banaka (centralna banka, komercijalne banke, poslovne banke, investicione banke, razne vrste specijaliziranih banaka). Institucije za osiguranje imovine i osoba su drutva za osiguranje koja se obrazuju kao dionika drutva ili drutva za uzajamno osiguranje22 odnosno akcionarska drutva i drutva za uzajamno osiguranje.23
Osim kreditnih i bankarskih te institucija za osiguranje imovine i osoba, u lanu 1. stav 13. KZ BiH navodi se da se pravnim osobama, u smislu tog zakona, smatraju i druge finansijske institucije (na primjer, investicijski fondovi, penzijski fondovi, tedionice, mikrokreditne organizacije, tedno-kreditne zadruge, zadrune tedionice, bankarski konzorcij i dr.).
Navedena zakonska odredba izriito odreuje da se fondovi, u smislu tog zakona, smatraju pravnim osobama. Stoga, investicijski ili penzijski fondovi kao i bilo koji drugi fondovi mogu biti odgovorni za krivina djela i po tom osnovu iz odredbe lana 1. stav 13. KZ BiH. Pravnim osobama u smislu KZ BiH, u skladu sa lanom 1. stav 13. tog zakona, smatraju se i politike organizacije kao organizacije koje graani slobodno osnivaju i u koje se dobrovoljno udruuju radi ispoljavanja svojih politikih ideja i ostvarivanja svojih politikih ciljeva, ali i udruenja graana kao oblici dobrovoljnog povezivanja vie fizikih ili pravnih osoba radi unapreenja i ostvarivanja nekog zajednikog ili opeg interesa ili cilja, u skladu sa ustavima i zakonima, a ija osnovna svrha nije stjecanje dobiti. Iako su sa udruenjima u naem pozitivnom zakonodavstvu istim zakonima24 regulirane i fondacije koje se osnivaju radi upravljanja odreenom imovinom u opem ili zajednikom interesu, one nisu izriito navedene u lanu 1. stav 13. KZ BiH. Meutim, s obzirom da im je zakonima kojima su regulirane dato svojstvo pravne osobe i s obzirom da mogu stjecati i koristiti sredstva, i fondacije se mogu smatrati pravnim osobama u smislu KZ BiH. Da li odreena drutvena tvorevina predstavlja neki od pravnih subjekata izriito navedenih u lanu 1. stavu 13. KZ BiH i, prema tome, uz iskljuenja navedena u lanu 122. stav 1. KZ BiH, ulazi u krug pravnih osoba koje mogu odgovarati za krivina djela, utvruje se uvidom u sudske ili registre drugih organa u iju je nadlenost odnosnim zakonima dato voenje tih registara. Ti registri su javne knjige i sadre podatke ali i isprave o subjektima upisa na osnovu kojih je taj upis izvren.
22 Zakon o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Slubene novine FBiH, broj 24/05 i 36/10). 23 Zakon o drutvima za osiguranje (Slubeni glasnik RS, broj 17/05, 1/06 i 64/06). 24 Zakon o udruenjima i fondacijama BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 32/01, 42/03, 63/08 i 76/11), Zakon o udruenjima i fondacijama (Slubene novine FBiH, broj 45/02) i Zakon o udruenjima i fondacijam RS (Slubeni glasnik RS, broj 52/01 i 42/05).
21
Upis u registar u pravilu ima konstitutivni karakter. Stoga se moe rei da navedene
drutvene tvorevine koje, prema KZ BiH, mogu biti odgovorne za krivina djela, tu sposobnost stjeu danom njihovog upisa u odgovarajui registar.
Zakonima koji se odnose na pojedine od navedenih pravnih osoba odreen je i nain
njihovog prestanka. Prestankom pravne osobe ne prestaje mogunost utvrivanja njene odgovornosti za krivino djelo uinjeno za vrijeme njenog postojanja, ali se krivinopravne sankcije izriu njenom pravnom sljedniku.
5. UTJECAJ STATUSNIH PROMJENA PRAVNE OSOBE NA NJENU ODGOVORNOST ZA KRIVINA DJELA
Poglavlje XIV. KZ BiH sadri posebne odredbe o odgovornosti pri promjeni statusa
pravne osobe. Te odredbe se odnose na odgovornost za krivina djela pravne osobe u steaju i na odgovornost za krivina djela pravne osobe koja je prestala postojati.
lan 126. KZ BiH Odgovornost pri promjeni statusa pravne osobe
(1) Pravna osoba u steaju moe biti odgovorna za krivino djelo bez obzira je
li krivino djelo uinjeno prije poetka steajnog postupka ili u meuvremenu, ali se pravnoj osobi u steaju ne izrie kazna, ve se izrie mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivinim djelom.
(2) Kada je do prestanka pravne osobe dolo prije pravosnanog okonanja
krivinog postupka, a u krivinom je postupku utvrena odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale krivinopravne sankcije izriu se pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena krivina odgovornost, ako su njeni rukovodei ili nadzorni organi prije prestanka pravne osobe znali za uinjeno krivino djelo.
(3) Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena
odgovornost, izrie se mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivinim djelom, ako su njeni rukovodei ili nadzorni organi znali za uinjeno krivino djelo.
(4) Ako je do prestanka pravne osobe dolo po pravosnano okonanom
krivinom postupku, izreena krivinopravna sankcija se izvrava po odredbama stava 2. i 3. ovog lana.
22
5.1. Pravna osoba u steaju Pravna osoba koja je u steaju moe odgovarati za krivino djelo bez obzira je li
ono uinjeno prije poetka ili u toku steajnog postupka (lan 126. stav 1. KZ BiH).25 Prema tome, i protiv pravne osobe u steaju moe se pokrenuti i voditi krivini
postupak i ona moe biti oglaena odgovornom za krivino djelo. Meutim, pravnoj osobi u steaju, kako se ne bi umanjila njena steajna masa, ne
moe se izrei kazna. Pravnoj osobi u steaju moe se izrei samo mjera sigurnosti oduzimanja predmeta te mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
Prema odredbi lana 376. ZKP BiH, ako je prema pravnoj osobi otvoren steajni
postupak, tuitelj moe iz razloga cjelishodnosti odluiti da protiv te pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka, iako postoji dovoljno dokaza za osnovanu sumnju o odgovornosti te pravne osobe za krivino djelo. Takva odluka tuitelja se moe oekivati naroito kada se pokazuje da nema mjesta izricanju pravnoj osobi u steaju, ni mjere sigurnosti oduzimanja predmeta, ni mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
5.2. Prestanak pravne osobe
Prema odredbi lana 126. stav 2. KZ BiH,26 kada je do prestanka pravne osobe
dolo prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, a u krivinom postupku je utvrena odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale krivinopravne sankcije izriu se pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrena odgovornost, ako su rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo.
Prema tome, prestanak pravne osobe nije smetnja za voenje krivinog postupka
protiv nje i njeno oglaavanje odgovornom za krivino djelo. (Na to ukazuje i odredba lana 378. stav 3. ZKP BiH27 kojom je propisano da, kada je pravna osoba prestala postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, zastupnika joj odreuje sud.)
U sluaju prestanka pravne osobe prije pravosnanog okonanja krivinog postupka,
kazne i druge krivinopravne sankcije izriu se pravnoj osobi koja je njen pravni sljednik, ali pod uslovom da su rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo.
Prema pozitivnom zakonodavstvu o privrednim drutvima, pravni sljednik privrednog drutva koje je prestalo postojati usljed statusnih promjena (spajanje, pripajanje, podjela odnosno odvajanje) je privredno drutvo na koje su izvrenim statusnim promjenama preneseni imovina i obaveze privrednog drutva koje je prestalo da postoji pri tim statusnim promjenama. Podaci o navedenim statusnim promjenama unose se u sudski registar koji tako sadri i podatke o pravnom sljedniku privrednog drutva koje je prestalo postojati spajanjem, pripajanjem ili podjelom odnosno odvajanjem.
25 Istovjetne odredbe sadre lan 130. stav 1. KZ FBiH, lan 129. stav 1. KZ RS i lan 130. stav 1. KZ BD BiH. 26 Istovjetne odredbe sadre lan 130. stav 2. KZ FBiH, lan 129. stav 2. KZ RS i lan 130. stav 2. KZ BD BiH. 27 Istovjetnu odredbu sadre lan 399. stav 3. ZKP FBiH, lan 401. stav 3. ZKP RS i lan 378. stav 3. ZKP BD BiH.
23
Stoga, moe se rei da je proiren krug injenica koje se dokazuju i utvruju u krivinom postupku protiv pravne osobe koja je prestala da postoji prije pravosnanog okonanja krivinog postupka. Osim injenica i okolnosti koje ine zakonska obiljeja krivinog djela uinitelja, onih iz kojih proizilazi da je krivino djelo uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe i onih koje se odnose na jedan ili vie zakonom propisanih nunih oblika doprinosa rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe koja je prestala postojati uinjenju krivinog djela uinitelja, potrebno je dokazati i utvrditi koja je pravna osoba pravni sljednik pravne osobe koja je prestala da postoji kao i da su njeni rukovodei ili nadzorni organi, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo.
Budui da bi organi pravne osobe mogli osujetiti voenje krivinog postupka protiv
pravne osobe odnosno izricanje pravnoj osobi krivinopravnih sankcija ili izvrenje izreenih sankcija vrenjem statusnih promjena pravne osobe, odredbom lana 386. stav 3. ZKP BiH28 propisano je da, kada je protiv pravne osobe pokrenut krivini postupak sud moe, na prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti, zabraniti statusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra. Odluka o ovoj zabrani upisuje se u sudski registar. Zakonske odredbe o odgovornosti pravne osobe za krivino djelo u sluaju njenog prestanka prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, odnosno o izvrenju krivinopravnih sankcija ako je do prestanka pravne osobe dolo nakon pravosnanog okonanja krivinog postupka su nejasne i meusobno kontradiktorne to oteava njihovu primjenu.
Naime, odredba lana 126. stav 2. KZ BiH, kada se izolirano tumai, ne izaziva
nedoumice u pogledu njenog znaenja. Iz nje proizilazi da se pravnom sljedniku pravne osobe koja je prestala da postoji prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, a u krivinom postupku je utvrena njena odgovornost, moe izrei kazna i ostale krivinopravne sankcije (pa, prema tome, i mjera sigurnosti oduzimanje predmeta) ukoliko su rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo.
Meutim, odredba lana 126. stav 3. KZ BiH,29 koja se takoe odnosi na odgovornost
pravne osobe koja je prestala postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka i izricanje krivinopravnih sankcija i mjera njenom pravnom sljedniku, sadri u pogledu mjere sigurnosti oduzimanje predmeta identino rjeenje koje je ve propisano u prethodnom stavu, te se pominjanje te krivinopravne sankcije u ovom stavu ukazuje suvinim. Stoga bi se moglo zakljuiti da se u ovoj odredbi radi o omaci i da se njome ustvari htjelo propisati da se mjera sigurnosti oduzimanja predmeta i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom mogu izrei pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe za koju je utvreno da je odgovorna za krivino djelo i kada rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika nisu znali za uinjeno krivino djelo. Meutim, ovakvo tumaenje te odredbe je van zakonskog teksta odredbe. Zato se, i pored toga to se moe pretpostaviti ta je bila stvarna namjera pisca zakona, pravnom sljedniku pravne osobe koja je prestala postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka i ija je odgovornost za krivino djelo utvrena, moe izrei mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom samo ako su njeni rukovodei ili nadzorni organi znali (jo prije prestanka pravne osobe) za uinjeno
28 Istovjetnu odredbu sadre lan 407. stav 3. ZKP FBiH, lan 409. stav 3. ZKP RS i lan 386. stav 3. ZKP BD BiH, 29 Istovjetnu odredbu sadre lan 130. stav 3. KZ FBiH, lan 129. stav 3. KZ RS i lan 130. stav 3. KZ BD BiH.
24
krivino djelo. Dakle, ta okolnost se ne pretpostavlja nego je tuitelj duan dokazati je, odnosno je sud duan utvrditi je. Odredbom lana 126. stav 4. KZ BiH30 odreeno je da se, u sluaju prestanka pravne osobe nakon pravosnanog okonanja krivinog postupka, izreena krivinopravna sankcija izvrava prema pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je izreena krivinopravna sankcija po odredbama stava 2. i 3. tog lana. To bi znailo da se ta sankcija (pa i mjera sigurnosti oduzimanja predmeta) izvrava prema pravnom sljedniku ukoliko su rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika znali za tu sankciju prije prestanka osuene pravne osobe, to podrazumijeva voenje posebnog (po odredbama zakona o izvrenju krivinopravnih sankcija) postupka za utvrivanje te okolnosti.
Meutim, zakon ne regulira nain izvrenja mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom u sluaju prestanka pravne osobe nakon pravosnanog okonanja krivinog postupka. Naime, odredba lana 126. stav 4. KZ BiH odnosi se samo na izvrenja krivinopravne sankcije, a mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom nije krivinopravna sankcija.
Takoer, u sluaju prestanka pravne osobe prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, postavlja se vie praktinih pitanja.
Najprije, to je pitanje sadraja i forme optunice i presude. Naime, iz navedene zakonske odredbe proizilazi da se krivini postupak i dalje vodi
protiv pravne osobe koja je prestala postojati i da se, ako su ispunjeni zakonski uslovi, ona oglaava odgovornom za krivino djelo uinitelja.
Meutim, poto se u takvom sluaju, uz ispunjenje zakonskih uslova, krivina sankcija
izrie njenom pravnom sljedniku, optunica bi morala sadravati i injenicu prestanka pravne osobe, oznaku njenog pravnog sljednika kao i injenice i okolnosti iz kojih proizilazi da su rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo, te, na kraju i zahtjev, uz navoenje zakonskog osnova, za kanjavanje pravnog sljednika. Za te svoje navode u optunici, tuitelj bi trebao podnijeti i dokaze.
Sljedstveno tome, injenini osnov presude kojom se pravna osoba koja je prestala
postojati oglaava odgovornom za krivino djelo, a krivinopravna sankcija izrie njenom pravnom sljedniku bi, osim injenica i okolnosti koje bi i inae trebala da sadri presuda kojom se pravna osoba oglaava odgovornom za krivino djelo, trebala da sadri i injenice i okolnosti koje se odnose na vrijeme prestanka pravne osobe, oznaku njenog pravnog sljednika kao i injenice i okolnosti iz kojih proizilazi da su rukovodei ili nadzorni organi pravnog sljednika, prije prestanka pravne osobe, znali za uinjeno krivino djelo. Takoer, i izreka presude kojom se krivinopravna sankcija izrie pravnom sljedniku pravne osobe koja je prestala postojati, morala bi, izmeu ostalog, da sadri i oznaku pravnog osnova za izricanje krivinopravne sankcije pravnom sljedniku.
Nadalje, tu je i pitanje statusa u krivinom postupku pravne osobe koja je prestala
postojati i njenog zastupnika, te statusa pravne osobe koja je njen pravni sljednik i njenog zastupnika.
30 Istovjetnu odredbu sadre lan 130. stav 4. KZ FBiH, lan 129. stav 4. KZ RS i lan 130. stav 4. KZ BD BiH.
25
S obzirom da je odredbom lana 378. stav 3. ZKP BiH odreeno da e pravnoj osobi
koja je prestala postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka, zastupnika odrediti sud, oito je da e pravna osoba koja je prestala postojati u krivinom postupku i dalje imati zastupnika. Taj e zastupnik, u skladu sa lanom 377. stav 1. ZKP BiH,31 biti ovlaten za preduzimanje svih radnji za koje je po ZKP BiH ovlaten osumnjieni, odnosno optueni.
Iako ZKP BiH ne odreuje da zastupnika mora imati i pravni sljednik, budui da je to
pravna osoba koja je u izgledu izricanje krivinopravne sankcije, oito je da bi i pravni sljednik u toku krivinog postupka morao imati zastupnika sa istim ovlatenjima kao i zastupnik pravne osobe protiv koje se vodi krivini postupak. Zastupnik pravnog sljednika bi trebao imati mogunost da ta ovlatenja koristi ne samo u vezi sa uslovima za izricanje krivinopravne sankcije pravnom sljedniku nego i u pogledu postojanja osnova za odgovornost pravne osobe koja je prestala postojati, kao osnovnog uslova za izricanje krivinopravne sankcije pravnom sljedniku. Stoga bi bilo logino da je ZKP BiH propisao da zastupnika pravne osobe koja je prestala postojati odreuje pravna osoba koja je njen pravni sljednik.
Na kraju, postavlja se i pitanje kako postupiti ukoliko pravna osoba koja je prestala postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka nema pravnog sljednika?
Cilj voenja krivinog postupka protiv pravne osobe, naime, ne moe se iscrpiti
njenim oglaavanjem odgovornom za krivino djelo nego i izricanjem krivinopravne sankcije, pa, ukoliko nema pravnog sljednika kojemu bi se, pod uslovima propisanim zakonom, mogla izrei krivinopravna sankcija, nema ni uslova za krivino gonjenje odnosno voenje krivinog postupka. Stoga se ini da bi, u takvom sluaju, krivini postupak trebalo na odgovarajui nain obustaviti, u zavisnosti od faze krivinog postupka u kojoj se za tu okolnost saznalo.
6. KRUG KRIVINIH DJELA
ZA KOJA MOGU ODGOVARATI PRAVNE OSOBE KZ BiH, u lanu 143.32 izriito odreuje da pravne osobe mogu biti odgovorne za krivina djela iz tog zakona i za druga krivina djela propisana zakonom BiH.
31 Istovjetne odredbe sadre i lan 398. stav 1. ZKP FBiH, lan 400. stav 1. ZKP RS i lan 377. stav 1. ZKP BD BiH. 32 Istovjetnu odredbu sadre lan 147. KZ FBiH, lan 146. KZ RS i lan 147. KZ BD BiH u pogledu entitetskog i zakonodavstva BD BiH.
lan 143. KZ BiH Zakoni koji propisuju krivina djela pravnih osoba
Pravne osobe mogu biti odgovorne za krivina djela iz ovog zakona i za druga krivina djela propisana zakonom Bosne i Hercegovine.
26
Prema tome, KZ BiH kao ni KZ FBiH, KZ RS i KZ BD BiH ne ograniavaju odgovornost pravnih osoba samo za odreena krivina djela. Pravne osobe mogu odgovarati za bilo koje krivino djelo propisano krivinim zakonodavstvom BiH, FBiH, RS i BD BiH. Iako KZ BiH odreuje da pravne osobe mogu biti odgovorne za sva krivina djela propisana krivinim zakonodavstvom BiH, ipak postoje grupe krivinih djela za koja se moe oekivati odgovornost pravnih osoba prije nego u odnosu na druge grupe krivinih djela. To se, na primjer, odnosi na krivina djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, krivina djela podmiivanja, protiv slubene i druge odgovorne dunosti, krivina djela iz oblasti poreza, krivina djela protiv okolia, protiv zdravlja ljudi itd. Neka krivina djela su naroito pogodna za uspostavljanje odgovornosti pravnih osoba za krivina djela jer kao elemenat svog zakonskog bia sadre namjeru pribavljanja protivpravne imovinske koristi pravnoj osobi. Takva su, na primjer, krivino djelo prevare u privrednom poslovanju ili krivino djelo zloupotrebe ovlasti u privrednom poslovanju.
Napomene za edukatore uz 4., 5. i 6. poglavlje:
Polaznicima je potrebno naglasiti da KZ BiH ne daje zatvorenu listu drutvenih tvorevina koje se u smislu tog zakona smatraju pravnim osobama i koje mogu biti odgovorne za krivina djela.
S tim u vezi, od polaznika se moe traiti da listu pravnih osoba koje su pomenute u 4. poglavlju proire drugim pravnim osobama, koje bi, u skladu sa odredbama KZ BiH, mogla odgovarati za krivina djela.
Pri analizi zakonskih odredaba koje se odnose na odgovornost pri promjeni statusa pravne osobe potrebno je ukazati na materijalnopravni i procesnopravni znaaj pojedinih statusnih promjena za odgovornost pravnih osoba za krivina djela. Posebnu panju potrebno je posvetiti praktinoj analizi sluaja kada pravna osoba koja je prestala postojati prije pravosnanog okonanja krivinog postupka nema pravnog sljednika.
Polaznicima je potrebno ukazati na nain utvrivanja pravnog sljednika pravne osobe koja je prestala postojati.
Polaznicima je potrebno skrenuti panju na nejasnoe zakonskih odredaba koje se odnose na odgovornost pri statusnim promjenama pravnih osoba, a na koje je ukazano u 5. poglavlju.
27
7. OSNOVI ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA
Da bi pravna osoba bila odgovorna za krivino djelo, potrebno je utvrditi: o postojanje krivinog djela uinitelja fizike osobe, o uinjenje tog krivinog djela od strane uinitelja u ime, za raun ili u korist pravne
osobe i o postojanje nekog od zakonom propisanih oblika doprinosa pravne osobe uinjenju
krivinog djela od strane uinitelja. 7.1. Postojanje krivinog djela uinitelja fizike osobe
Ve iz odredbe lana 122. stav 1. KZ BiH, u kojoj se navodi da poglavlje XIV. tog
zakona propisuje odgovornost pravne osobe za krivino djelo koje je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, jasno proizilazi da zakon uinjenje krivinog djela vezuje iskljuivo za fiziku osobu. Pravna osoba, dakle, ne moe biti uinitelj krivinog djela, ali, pod uslovima propisanim zakonom, moe biti odgovorna za krivino djelo koje je uinila fizika osoba.
Stoga je suprotna zakonu praksa tuilatva i sudova koji u optunici predlau da se pravna osoba oglasi krivom zbog toga to je uinila odreeno krivino djelo odnosno koji presudom pravnu osobu oglaavaju krivom zbog toga to je uinila odreeno krivino djelo. Uinitelj krivinog djela moe biti samo fizika osoba i samo ona moe biti oglaena krivom, a pravna osoba, pod uslovima propisanim zakonom, moe biti oglaena odgovornom za krivino djelo uinitelja fizike osobe.
lan 124. KZ BiH Osnovi odgovornosti pravne osobe
Za krivino djelo koje je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, odgovorna je pravna osoba:
a) kada smisao uinjenog krivinog djela proizilazi iz zakljuka, naloga ili
odobrenja rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe; b) ili kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe utjecali na
uinitelja ili mu omoguili da uini krivino djelo; c) ili kada pravna osoba raspolae protupravno ostvarenom imovinskom
koristi ili koristi predmete nastale krivinim djelom; d) ili kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni
nadzor nad zakonitou rada radnika.
28
Dakle, postojanje bilo kojeg krivinog djela na strani uinitelja preduslov je odgovornosti pravne osobe za krivino djelo.
Stoga, i ako je uinitelj djelujui u ime, za raun ili u korist pravne osobe ostvario
zakonska obiljeja nekog krivinog djela, iskljuena je odgovornost pravne osobe za krivino djelo ako postoji neki zakonski osnov iskljuenja postojanja krivinog djela na strani uinitelja (npr. beznaajno djelo, nuna odbrana, krajnja nuda, sila i prijetnja).
Iz navedenog slijedi da svako utvrivanje (a prethodno, i dokazivanje)
odgovornosti pravne osobe za krivino djelo treba zapoeti sa dokazivanjem i utvrivanjem krivinog djela uinitelja, odnosno fizike osobe.
Iako e se u praksi, iz razloga njene efikasnosti i povezanosti odgovornosti pravne
osobe za krivino djelo sa postojanjem krivinog djela i krivice uinitelja, istraga protiv pravne osobe esto voditi istovremeno sa istragom protiv fizike osobe uinitelja krivinog djela, pravno-logiki na utvrivanje uslova za odgovornost pravne osobe za krivino djelo uinitelja prelazi se nakon to je utvreno postojanje krivinog djela na strani fizike osobe uinitelja.
Slijedom odredbe lana 124. KZ BiH,33 da bi pravna osoba mogla biti odgovorna za krivino djelo, trebaju kumulativno biti ispunjeni zakonom propisani uslovi koji se odnose:
na krivino djelo uinitelja (djelovanje u ime, za raun ili u korist pravne osobe) i
na radnju odnosno proputanja rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe (koji, po svojoj sadrini, predstavljaju doprinos pravne osobe uinjenju krivinog djela uinitelja).
Ukoliko su ti uslovi ispunjeni, postoji povezanost uinjenog krivinog djela i pravne
osobe i u toj povezanosti se nalazi osnov odgovornosti pravne osobe za krivino djelo uinitelja.
Imajui u vidu da svako dokazivanje i utvrivanje odgovornosti pravne osobe za
krivino djelo treba zapoeti sa dokazivanjem i utvrivanjem postojanja krivinog djela na strani uinitelja, ini se loginim, u daljnjem slijedu dokazivanja i utvrivanja postojanja uslova za odgovornost pravne osobe za krivina djela, najprije utvrditi da li je uinitelj krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Ukoliko uinitelj krivino djelo nije uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, nema potrebe utvrivati da li postoji pojedini, u odredbama lana 124. take a) d) KZ BiH propisani oblik doprinosa pravne osobe uinjenju krivinog djela. Bez barem jednog od ta tri zakonom alternativno navedena oblika uiniteljevog djelovanja ne moe se uspostaviti odgovornost pravne osobe za krivino djelo uinitelja.
33 Istovjetnu odredbu sadre lan 128. KZ FBiH, lan 127. KZ RS i lan 128. KZ BD BiH.
29
7.2. Uinjenje krivinog djela od strane uinitelja u ime, za raun ili u korist pravne osobe
Uslov odgovornosti pravne osobe za krivino djelo u pogledu djela uinitelja, jeste da je uinitelj krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe (lan 122. stav 1. i lan 124. KZ BiH).
KZ BiH ni u odredbi lana 122. stav 1., ni u odredbi lana 124., odgovornost pravnih osoba za krivina djela ne vezuje iskljuivo uz djela odgovornih osoba u tim pravnim osobama. Time je proiren krug uinitelja fizikih osoba za ija djela mogu odgovarati pravne osobe s obzirom da je pojam odgovorna osoba, u smislu KZ BiH, odredbom lana 1. stav 5. tog zakona,34 ogranien na osobe u privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi, ime su iz tog pojma iskljuene osobe koja ne djeluju u okviru privrednog drutva ili druge pravne osobe.
Da bi pravna osoba mogla biti odgovorna za krivino djelo fizike osobe potrebno je da postoji okolnost usljed koje se krivino djelo uinitelja moe povezati sa tom pravnom osobom, odnosno usljed koje se efekti radnji uinitelja mogu pripisati pravnoj osobi. Ta okolnost je ovlatenje uinitelja da djeluje u ime, za raun ili u korist pravne osobe.
Ovlatenje odreenoj osobi da djeluje u ime, za raun ili u korist pravne osobe i krug radnji koje je ona ovlatena preduzimati u ime, za raun ili u korist pravne osobe, moe proizilaziti:
o iz zakona ili drugog pravnog propisa, o iz propisa odnosne pravne osobe, o iz pojedinanog akta pravne osobe, odnosno njenih upravljakih organa ili o ugovora zakljuenog izmeu uinitelja i pravne osobe. S obzirom na izvore iz kojih moe proizilaziti ovlatenje uinitelju da djeluje u ime, za
raun ili u korist pravne osobe, oito je da uinitelj ne mora imati vodeu poziciju u pravnoj osobi koja podrazumijeva generalno ovlatenje da predstavlja pravnu osobu, da donosi odluke u ime pravne osobe ili da vri nadzor unutar pravne osobe. Uiniteljt ak ne mora biti ni lan pravne osobe, odnosno njen zaposlenik. Meutim, potrebno je da je on krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe.
Ukoliko postoji pismeno formalnopravno ovlatenje uinitelju krivinog djela da preduzima odreene radnje u ime, za raun ili u korist pravne osobe, olakano je utvrivanje okolnosti da li je i krivino djelo uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe.
Meutim, KZ BiH odgovornost pravne osobe za krivino djelo ne ograniava na
krivino djelo uinitelja koji je formalnopravno bio ovlaten da postupa u ime, za raun ili u korist pravne osobe. KZ BiH odgovornost pravne osobe za krivino djelo uslovljava realnim okolnostima da je uinitelj krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe. Stoga se o ispunjenju tog uslova moe govoriti i kada uinitelj nije bio formalnopravno ovlaten da djeluje u ime, za raun ili u korist pravne osobe, nego je na to bio faktiki ovlaten.
34 Istovjetnu odredbu sadri lan 2. stav 6. KZ FBiH, lan 147. stav 4. KZ RS i lan 2. stav 5. KZ BD BiH.
30
U literuturi je izraen i stav da e ovaj uslov biti ispunjen i onda kada uinitelj krivinog djela zloupotrijebi dato ovlatenje, pa ak i u obliku njegovog prekoraenja. U odreenim sluajevima, fiziko lice kao uinitelj moe da zloupotrijebi svoja ovlatenja, da ih prekorai ili da ih ne ispuni. Meutim, odgovornost pravnog lica postoji i u takvim sluajevima, ako se nain na koji je djelo uinjeno ili njegove posljedice mogu pripisati pravnom licu.35
Krivino djelo uinitelja je uinjeno u ime pravne osobe kada su radnje, kojima je
uinitelj ostvario obiljeja krivinog djela, preduzete u sklopu njegovog djelovanja u ime pravne osobe, na osnovu njegovog ovlatenja da djeluje u ime pravne osobe.
Krivino djelo uinitelja je uinjeno za raun pravne osobe kada radnje kojima je
uinitelj ostvario obiljeja krivinog djela su preduzete u interesu pravne osobe, a ne radi se o samovoljnoj, jednostranoj odluci uinitelja da djeluje za raun pravne osobe. Osnov tog djelovanja uinitelja za raun pravne osobe mora takoer proizilaziti iz formalnopravnog ili faktikog ovlatenja tog uinitelja da djeluje za raun pravne osobe.
Tako je u jednoj presudi Suda BiH, djelovanje uinitelja, direktora optuene pravne osobe za raun te pravne osobe, a koje se sastojalo u podnoenju carinskim organima krivotvorenih isprava na osnovu kojih je izbjegao plaanje carinskih dabina koje je pravna osoba, u kojoj je bio direktor, bila duna platiti, obrazloeno na sljedei nain: Nesumnjivo je takoer da je interes prvooptuenog M.D. i njegove firme M.C. kao uvoznika da na uvezenu robu plati to manje carinskih dabina, odnosno da u to veoj mjeri ostvari sve mogue pogodnosti... Stoga je prvenstveni interes M.C. i prvooptuenog kao njegovog odgovornog lica, bio da ostvari povlastice, a drugi su mu mogli samo pomoi u ostvarenju tog cilja. Otuda je za sud nesumnjivo da je lano prikazivanje porijekla uvezene robe i unoenje lanog podatka o zemlji porijekla u carinsku ispravu, uinjeno uz znanje prvooptuenog i sa iskljuivim ciljem namjerom izbjegavanja propisanih carinskih dabina i poreza na uvezenu robu.36
Krivino djelo je uinjeno za raun pravne osobe i u sluaju kada uinitelj krivino
djelo nije uinio iskljuivo u interesu pravne osobe nego je to npr. uinio i u svom linom interesu.
Trea, zakonom alternativno propisana, odlika uinioevog djelovanja, koja moe
dovesti do odgovornosti pravne osobe za njeno krivino djelo, je uinjenje krivinog djela u korist pravne osobe.
Korist koju zakon ima u vidu moe biti bilo koja korist imovinska i neimovinska. Pojam koristi treba shvatiti u najirem smislu. To je bilo kakva korist, kako imovinske, tako i neimovinske prirode, kojom se stvara povoljniji poloaj za pravno lice u bilo kojoj oblasti. Imovinska korist obuhvata, kako direktne, tako i indirektne oblike koristi, kao to su utede i izbjegavanje odreenih izdataka za pravno lice, upoljavanje radnika uz plaanje zarade koja je nia od trine, spreavanje tete i dr. Vrste neimovinske koristi mogu biti vrlo razliite,
35 Mitja Deisinger, Miroslav Vrhovek, Krivina odgovornost pravnih lica, str. 52-53., Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2009. godine 36 Presuda Suda BiH, broj X-K-05/164 od 29.04.2008. godine, str. 58.
31
poevi od prikupljanja informacija za pravno lice, stjecanja i uvrivanja poslovnog ugleda, pa do dobijanja dozvola za obavljanje odreenih djelatnosti.37
Odgovornost pravne osobe za krivino djelo uinitelja moe postojati i kada uinitelj
nije djelovao iskljuivo u korist pravne osobe, nego i u svoju korist ili i u korist neke druge osobe.
Budui da zakon za odgovornost pravne osobe za krivino djelo trai da je uinitelj
krivino djelo uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, izostanak bilo kakve koristi za pravnu osobu od uinjenog krivinog djela, ne iskljuuje mogunost odgovornosti pravne osobe za krivino djelo, ako je uinitelj djelo uinio u ime ili za raun pravne osobe.
S obzirom da je uinjenje krivinog djela od strane uinitelja u ime, za raun ili u
korist pravne osobe, jedan od dva zakonom kumulativno postavljena uslova za odgovornost pravne osobe za krivino djelo, injenini osnov naredbe o provoenju istrage odnosno optunice protiv pravne osobe kao i injenini osnov presude kojom se pravna osoba oglaava odgovornim za krivino djelo, mora sadravati, osim injenica i okolnosti iz kojih proizilaze zakonska obiljeja odreenog krivinog djela uinitelja, i injenice i okolnosti iz kojih proizilazi da je pri njegovom uinjenju uinitelj postupao u ime, za raun ili u korist te pravne osobe.
Stoga je dunost tuioca da pribavi i izvede dokaze kojima se utvruju te injenice. Navedene injenice i okolnosti su nuan elemenat injeninog opisa djela jer
predstavljaju injenice i okolnosti od kojih zavisi primjena odreenih odredaba krivinog zakona (lan 285. stav 1. taka a) ZKP BiH) 38 odredaba o odgovornosti pravnih osoba za krivina djela. U protivnom, izreka presude je nerazumljiva jer ne sadri sve to je potrebno da se odredi odgovornost pravne osobe za odreeno krivino djelo, a to predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1. taka k) ZKP BiH39 zbog koje se albom moe pobijati prvostepena presuda.
Takoer, u skladu sa lanom 290. stav 7. ZKP BiH,40 obrazloenje pismeno
izraene presude mora sadravati odreene i potpune razloge zbog kojih sud nalazi dokazanim ili nedokazanim injenice i okolnosti iz optunice, kako one iz kojih proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela uinitelja, tako i one iz kojih proizilazi da je uinitelj pri uinjenju krivinog djela postupao u ime, za raun ili u korist pravne osobe. U protivnom, presuda ne sadri razloge o odlunim injenicama, to, takoer, predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1. taka k) ZKP BiH.
37 Dr. Zoran Stojanovi, Odgovornost pravnog lica za krivina djela, Zbirka izlaganja uesnika Seminara o odgovornosti pravne osobe za krivina djela i praenju, oduzimanju i povraaju dobara, odranom u Kolainu, 21-24. oktobra 2009. godine, Podgorica 2010. godine 38 Istovjetne odredbe sadre lan 300. stav 1. taka a) ZKP FBiH, lan 299. stav 1. taka a) ZKP RS i lan 285. stav 1. taka a) ZKP BD BiH. 39 Istovjetnu odredbu sadri lan 312. stav 1. taka k) ZKP FBiH, lan 311. stav 1. zaka i) ZKP RS i lan 297. stav 1. taka k) ZKP BD BiH. 40 Istovjetnu odredbu sadri lan 305. stav 7. ZKP FBiH, lan 304. stav 7. ZKP RS i lan 290. stav 7. ZKP BD BIH.
32
Primjer broj 1: injenini i pravni osnov optunice protiv fizikih osoba kao uinitelja krivinog djela i protiv pravne osobe za krivino djelo koje su uinitelji, koji nisu ni odgovorne osobe ni zaposlenici pravne osobe, uinili za raun te pravne osobe:
Optunica
Protiv: 1. G.M. (slijede lini podaci optuenog),
2. K.J. (slijede lini podaci optuenog) i
3. Pravne osobe M.C. d.o.o. G. (slijede podaci za pravnu osobu)
to su:
U periodu izmeu 01.01.2005. i 31.08.2005. godine, kao zaposlenici privrednog drutva B.B. d.o.o. .B., ovlatenog peditera pravne osobe M.C. d.o.o. G., nakon to su P.H., direktoru pravne osobe M.C. d.o.o. predloili da pribave dokumentaciju na osnovu koje e M.C. d.o.o. G. izbjei plaanje carinskih obaveza prilikom uvoza robe iz Dravne zajednice Srbije i Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu, to je P.H. odobrio, pa su G.M. i K.J., kako bi pravna osoba M.C. d.o.o. izbjegla plaanje carinskih obaveza, za raun pravne osobe M.C. podnijeli lane carinske isprave carinskim organima u Bosni i Hercegovini i time prikazali lane podatke koji su od utjecaja na utvrivanje iznosa carinskih obaveza, tako to su prilikom uvoza lo ulja od dobavljaa A.A. A.D. K. iz Dravne zajednice Srbije i Crne Gore, podnijeli Carinskoj ispostavi G. 45 carinskih deklaracija, uz koje su priloili 4 krivotvorena EUR 1 uvjerenja o kretanju i 45 krivotvorenih certifikata o kvantitetu i kvalitetu robe preduzea J.I. a.d. iz P., i to:
- (slijedi oznaka carinskih isprava sa lanim podacima i datumima njihovog podnoenja
carinskom organu) ime su lano prikazali Carinskoj ispostavi G. da je uvezena roba porijeklom iz Dravne zajednice Srbije i Crne Gore, a time iskoristili carinske pogodnosti, odnosno preferencijalno carinsko postupanje na temelju lana 17. stav 1. i stav 4. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, a koje proizilazi iz Ugovora o slobodnoj trgovini izmeu Bosne i Hercegovine i Savezne Vlade Savezne Republike Jugoslavije (Slubeni glasnik BiH br. 4/02), (Ugovor o slobodnoj trgovini), iako su znali da je uvezena roba porijeklom iz Grke i da ne ispunjava uslove za pogodnosti predviene Ugovorom o slobodnoj trgovini, pa je tako, u navedenom periodu, pravna osoba M.C. d.o.o. izbjegla plaanje carine u ukupnom iznosu od 94.008,01 KM i carinsko evidentiranje u ukupnom iznosu od 9401,22 KM, koje je bila duna platiti po Zakonu o carinskoj tarifi (Slubeni glasnik BiH broj 1/98, 5/98, 28/98, 31/02, 32/04, 58/04) i Zakonu o carinskoj politici (Slubeni glasnik BiH broj 57/04),
ime bi:
G.M. i K.J. uinili produeno krivino djelo Carinska prevara iz lana 216. stav 3. u vezi sa stavom 1. i u vezi sa lanovima 29. i 54. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine, a pravna osoba, na osnovu lana 124. taka a) Krivinog zakona Bosne i Hercegovine, bila
33
odgovorna za krivino djelo Carinska prevara iz lana 216. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine.
7.3. Postojanje doprinosa pravne osobe uinjenju krivinog djela
Uz ispunjenje uslova da je uinitelj krivino djelo uinio u ime, za raun ili u
korist pravne osobe, za ustanovljenje odgovornosti pravne osobe za to krivino djelo potrebno je utvrditi i da je ispunjen jedan od sljedeih zakonom propisanih uslova (lan 124. taka a) d) KZ BiH):
a) da smisao uinjenog krivinog djela proizilazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja
rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe ili b) da su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe utjecali na uinitelja ili mu
omoguili da uini krivino djelo ili c) da pravna osoba raspolae protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi
predmete nastale krivinim djelom ili d) da su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor nad
zakonitou rada radnika. Iz sadrine navedenih alternativno propisanih uslova moe se zakljuiti da oni predstavljaju oblike doprinosa rukovodeih i nadzornih organa pravne osobe uinjenju krivinog djela od strane uinitelja.
Rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe su organi koji su ovlateni na predstavljanje pravne osobe, na donoenje odluka u ime pravne osobe i na vrenje kontrole ili nadzora unutar pravne osobe. Po svom sastavu, oni mogu biti individualni ili kolektivni.
Koja su tijela ili organi pravne osobe ovlateni da predstavljaju pravnu osobu, da
donose odluke u ime pravne osobe i da vre kontrolu ili nadzor unutar pravne osobe, odreeno je zakonom ili drugim propisom, ukljuujui i propise pravne osobe.
Meutim, rukovodeim organima pravne osobe, u smislu ove zakonske odredbe,
potrebno je smatrati i osobe ili grupe osoba u pravnoj osobi koje faktiki vode poslove pravne osobe i usmjeravaju njeno djelovanje. Prema tome, odgovornost pravne osobe za krivino djelo mogu zasnovati i radnje ili proputanja takvih faktikih rukovodeih ili nadzornih organa.
Takvo shvatanje predstavlja proirenje ranije zauzetog stava nae sudske prakse o
znaenju pojma odgovorna osoba na shvatanje pojma rukovodei ili nadzorni organ u pravnoj osobi.
Tako se u jednoj skorijoj presudi Suda BiH, u predmetu u kojem se optuenoj fizikoj
osobi stavljalo na teret krivino djelo porezne utaje iz lana 210. stav 1. KZ BiH, koje se sastojalo u izbjegavanju plaanja davanja propisanih poreznim zakonodavstvom BiH proputanjem obraunavanja, prijavljivanja i plaanja odreene vrste poreza, a koja je tom
34
presudom osloboena od optube zbog toga to nije imala svojstvo odgovorne osobe u pravnoj osobi obvezniku te vrste poreza, sud bavio i time da li je optueni faktiki upravljao firmom, pa je, u vezi s tim, u presudi navedeno:
...Vijee je razmotrilo i mogunost da su optuenom P. od strane direktora bila
prenesena odreena ovlatenja, ukljuujui obraun i plaanje zakonom utvrene obaveze plaanja poreza ili da je optueni u stvarnosti faktiki upravljao firmom, a da je drugo lice samo formalno bilo upisano u sudski registar pravnog lica kao direktor...
Meutim, tuilatvo, ni u ponovljenom postupku nije izvelo niti jedan dokaz, kako
materijalni tako ni onaj subjektivnog znaaja, kojim bi potvrdili u krajnjem da je optueni de facto upravljao firmom, nezavisno da li je bio direktor ili ne.
Naprotiv, svjedok T.M., iji je iskaz cijenjen u vezi sa ostalim dokazima, navodi da ne
zna s kim je razgovarao (mukom ili enskom osobom), te isti niti u jednoj izjavi datoj pred tuilatvom, pa ak ni u postupku voenim pred Sudom BiH, nije nikada optuenog pomenuo kao aktera bilo koje radnje. Takoer, uvidom u materijalnu dokumentaciju, evidentno je da potpisa optuenog nema ni na jednom relevantnom dokumentu, niti da postoje bilo kakve indicije koje bi ukazivale da je on sainjavao te raune i otpremnice...
Na osnovu iskaza svih svjedoka, predloenih od strane tuilatva, na kojem je i bio
teret dokazivanja, sud nije mogao iskljuujui svaku razumnu sumnju izvesti zakljuak da je optueni P.D. imao ni faktiku vlast. Te sve eventualne pretpostavke i pekulacije, bez konkretnih dokaza, ne mogu predstavljati osnov za krivnju optuenog.41
Oito je, dakle, da bi po stajalitu suda izraenom u ovoj presudi, osnov za krivnju
optuenog moglo biti i faktiko upravljanje pravnom osobom od strane optuenog, ali da u konkretnom sluaju sud nije naao dokaza na osnovu kojih bi se mogao izvesti zakljuak da je optueni, iako nije bio direktor pravne osobe, faktiki njome upravljao.
Prvi od lanom 124. KZ BiH alternativno propisanih uslova za odgovornost pravnih osoba za krivina djela koji se tiu doprinosa pravne osobe uinjenju krivinog djela od strane uinitelja, zahtijeva da smisao uinjenog krivinog djela proizilazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja rukovodeih ili nadzornih organa pravne osobe.
Zakon u ovoj odredbi spominje tri vrste odluka rukovodeih ili nadzornih organa
pravne osobe zakljuke, naloge i odobrenja. Doprinos pravne osobe bi se u ovom sluaju sastojao u donoenju neke od tih odluka (odnosno odluke koja po svojoj sadrini i dejstvu predstavlja zakljuak, nalog ili odobrenje ali koja nosi drugaiji naziv) iz koje proizilazi smisao uinjenog krivinog djela od strane navedenih organa pravne osobe (odnosno onih koji faktiki vode poslovanje, odnosno usmjeravaju djelovanje pravne osobe). Zakljuci i nalozi, po svom uobiajenom sadraju i pravnom dejstvu, predstavljaju odluke koje imaju obavezujui karakter za one kojima su namijenjeni i prethode preduzimanju radnji od onih kojima su namijenjeni. Odobrenje je odluka kojom se rukovodei ili nadzorni organi u pravnoj osobi saglaavaju sa nekim ve zapoetim ili namjeravanim radnjama uinitelja.
41 Presuda Suda BiH, broj X-K-06/306 od 20.03.2009. godine.
35
Ove odluke rukovod
Recommended
