SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Lidija Lisjak
ANALIZA POSLOVNIH KOMBINACIJA NA PRIMJERU
PREUZIMANJA PLIVE OD STRANE BARR
PHARMACEUTICALSA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ANALIZA POSLOVNIH KOMBINACIJA NA PRIMJERU
PREUZIMANJA PLIVE OD STRANE BARR
PHARMACEUTICALSA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Financijski menadžment
Mentor: dr. sc. Mira Dimitrić
Student: Lidija Lisjak
Studijski smjer: Međunarodno poslovanje
JMBAG: 0081129076
Rijeka, 8. rujna 2015.
1
SADRŽAJ
1. UVOD ...................................................................................................................... 2
1.1. Predmet i ciljevi rada .......................................................................................... 2
1.2. Struktura rada i istraživačke metode ................................................................... 3
2. TEORIJSKE ZNAČAJKE POSLOVNIH KOMBINACIJA I MJERENJE SINERGIJSKIH UČINAKA ......................................................................................... 4
2.1. Koncept i efekti poslovnih kombinacija .............................................................. 4
2.2. Osnovne vrste poslovnih kombinacija................................................................. 6
2.3. Mjerenje sinergijskih učinaka ............................................................................. 8
3. PREUZIMANJA U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI- PRIMJER PLIVE ............ 10
3.1. Trendovi preuzimanja u farmaceutskoj industriji .............................................. 10
3.2. Preuzimanje Plive od Barr Pharmaceuticalsa .................................................... 16
3.3. Tijek i proces preuzimanja ................................................................................ 20
4. FINANCIJSKA ANALIZA PREUZIMANJA- PRIMJER PLIVE ........................... 23
4.1. Financijski pokazatelji poslovanja prije preuzimanja ........................................ 23
4.2. Financijski pokazatelji poslovanja nakon preuzimanja ...................................... 28
4.3. Ocjena sinergijskih učinaka .............................................................................. 33
4.4. Aktualno poslovanje poduzeća ......................................................................... 37
5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 44
LITERATURA: .......................................................................................................... 46
POPIS ILUSTRACIJA: .............................................................................................. 49
2
1. UVOD
Poslovne kombinacije vrlo su česte u današnje vrijeme, jer omogućavaju poduzećima
lakše širenje na strana tržišta, dostupnost novim tehnologijama, povećanje inovacija i
razvoja, a također i veću konkurenciju i prednost naspram ostalih sudionika. Za svaku
vrstu poslovnih kombinacija može se tvrditi da je oblik investicije i naravno da će se u
budućnosti očekivati što veći prinos od investicije odnosno, težit će se ka što
uspješnijom sinergijom.
1.1. Predmet i ciljevi rada
U ovom radu analizirane su poslovne kombinacije u farmaceutskoj industriji.
Farmaceutska industrija jedna je od vodećih gospodarskih grana odnosno, unosnijih i
naravno da većina poduzeća koja sudjeluju na farmaceutskom tržištu žele osnažiti svoj
položaj i proširiti svoje poslovanje. Mnoge prepreke su prisutne u ovoj industriji, jer
sam ulazak na farmaceutsko tržište je otežan. On iziskuje visoki iznos kapitala, a
također bitnu prepreku predstavlja i ljudski kapital tj. ulaganje u razvoj i istraživanje
novih lijekova. Navedene prepreke su pridonjele tome da je trend preuzimanja i spajanja
tj. poslovne kombinacije, u farmaceutskoj industriji velik. Farmaceutskim kompanijama
je jednostavnije i efikasnije preuzeti mala poduzeća koja imaju inovativnu ideju ili
proizvod, ali nemaju kapitala da pokrenu poslovanje, nego da sama ulažu u vlastite
kadrove za inovacije i razvoj. Zbog takvih razloga trend preuzimanja i spjanja raste u
farmaceutskoj industriji, kao odgovor na probleme s kojim se suočila ova industrija.
Cilj ovog rada je prikazati tijek i proces preuzimanja odnosno, prikazati koje se sve
odluke, analize i planiranja provode kako bi poslovna kombinacija na kraju ostvarila
pozitivne efekte odnosno, sinergiju. Pomoću primjera preuzimanje hrvatske
farmaceutske kompanije Plive od strane američkog Barr Pharmaceuticals objašnjen je
proces i tijek poslovnih kombinacija u farmaceutskoj industriji.
3
1.2. Struktura rada i istraživačke metode
Ovaj rad sastoji se od pet osnovnih dijelova. U prvom djelu, Uvodu, navedena je tema i
problematika o kojoj je pisano. Spomenute su osnovne karakteristike farmaceutske
industrije i problematika koja je razrađena kroz rad. U drugom djelu, Teorijske značajke
poslovnih kombinacija i mjerenje sinergijskih učinaka, posebno je definiran pojam
poslovne kombinacije i navedeni su efekti koji se ostvaruju. Također, nabrojane i
objašnjenje su osnovne vrste poslovnih kombinacija. Nadalje definiran je i pojam
sinergije i objašnjeno je, na koji se način sinergija ostvaruje i mjeri. U trećem djelu,
Preuzimanja u farmaceutskoj industriji na primjeru Plive, opisane su glavne
karakteristike farmaceutske industrije i analizirani su trendovi preuzimanja. Također
detaljno je opisano kako je Pliva preuzeta tj. cijeli tijek i proces preuzimanja detaljno je
objašnjen i prikazan. U četvrtom djelu, Financijska analiza preuzimanja na primjeru
Plive, obuhvatit će financijske analize poslovanja Plive za godinu prije preuzimanja,
2005. godinu, za godinu dana nakon što je preuzeta od strane Barr Pharmaceuticals tj.
za 2007. godinu i analizirana je 2013. godina odnosno, aktualno poslovanje Plive koja
je danas dio Teva kompanije. Također, su rezultati dobiveni financijskom analizom
uspoređeni i na kraju je dana ocjena sinergijskog učinka. U posljednjem djelu,
Zaključku, objašnjen je cijeli koncept rada. Također rad uključuje i popis literature koji
je korišten pri pisanju, kao i popis ilustracija.
Istraživačke metode korištene pri pisanju rada su metoda analize, metoda sinteze,
metoda dedukcije i metoda komparacije. Podaci o poslovanju Plive prikupljeni su iz
službenih financijskih izvještaja za 2005. godinu, 2007. godinu i 2013. godinu. Na
temelju prikupljenih podataka u radu su prikazane bilanca i račun dobiti i gubitka za
navedene godine. Iz podataka očitanih iz bilance i računa dobiti i gubitka izračunati su
financijski pokazatelji poslovanja i to: pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, učinkovitosti
i profitabilnosti. Ti su se pokazatelji iz 2005. godine i 2007. godine usporedili, te su na
kraju dobiveni analitički podaci koji su korišteni za izračun konačnih rezultata
istraživanja.
4
2. TEORIJSKE ZNAČAJKE POSLOVNIH KOMBINACIJA I
MJERENJE SINERGIJSKIH UČINAKA
U ovom dijelu objašnjen je detaljnije pojam poslovnih kombinacija, također će se
analizirati osnovne vrste poslovnih kombinacija, te njihovi efekti. Ujedno će se
protumačiti i objasniti pojam sinergije i metode mjerenja sinergijskih učinaka.
2.1. Koncept i efekti poslovnih kombinacija
Kako bi se objasnio i bolje razumio koncept poslovnih kombinacija, prvo se treba
krenuti od same definicije poslovnih kombinacija. Pojam poslovne kombinacije
obuhvaća svako spajanje tvrtki u jednu jedinku, svako podređivanje tvrtke od strane
druge tvrtke. Također, mogu se i podrazumijevati različiti poslovni aranžmani između
tvrtki, svi oblici preuzimanja kontrole neke tvrtke, izlaženje u javnost ili dekombiniranje
dijelova tvrtke (Gulin, Orsag, 1997). Promatrajući poslovne kombinacije s aspekta
spajanja više poslovnih subjekata u jednu poslovnu jedinku tj. podređivanje tvrtke od
strane druge tvrtke podrazumijeva aktivnosti fuzije i akvizicije, a najrasprostranjeniji
oblik ovakvih spajanja je piramidizacija poduzeća po načelu holding odnosa (Gulin,
Orsag, 1997). Kada je riječ o poslovnim aranžmanima, kao metodi poslovnih
kombinacija, između dva subjekta, najčešće to podrazumijeva različite
interkorporacijske sporazume (Gulin, Orsag, 1997). Jedna od metoda poslovnih
kombinacija obuhvaća proces izlaženja poduzeća u javnost (going public), odnosno
poduzeća kotiraju na tržištima vrijednosnih papira gdje prodaju svoje dionice i time
postaju „javna“ poduzeća sa mnoštvom vlasnika (Gulin, Orsag, 1997). I na kraju, pod
pojmom dekombiniranja tvrtke smatra se svaka prodaja ili likvidacija dijelova tvrtke ili
odvajanje dijelova tvrtke u svrhu stvaranja zasebne tvrtke. Također, kada se spominje
pojam dekombiniranja, neophodno je spomenuti i postupak odlaženja u privatnost tj.
postupak otkupa cijelog poduzeća ili dijelova poduzeća od strane manjinske grupe. Iz
priloženog objašnjenja pojma dekombiniranja poduzeća može se zaključiti da je to
proces suprotan prethodnim oblicima poslovnih kombinacija (Gulin, Orsag, 1997).
5
Iz same definicije i razumijevanja pojma poslovnih kombinacija, može se sa sigurnošću
tvrditi da svaka poslovna kombinacija predstavlja investiciju, te za takve investicije
također vrijede osnovna pravila kao i za sve druge investicije, odnosno da ulagači
nastoje ostvariti korist koja je rezultat njihovih ulaganja i da svaki investitor očekuje
pozitivne efekte od poslovnih kombinacija. Kada se spominju efekti poslovnih
kombinacija, također se oni moraju promatrati i sa gledišta cijelog gospodarstva tj.
svaka poslovna kombinacija prouzrokuje gospodarske efekte i to s ekonomskog,
tržišnog i financijskog sustava (Gulin, Orsag, 1997; 18).
Pod ekonomske efekte ili efekte poslovne ekonomije pripadaju efekti ekonomije
obujma, ekonomije vertikalnog povezivanja i kombiniranje komplementarnih resursa.
Pod efektom ekonomije obujma smatra se smanjivanje troška po jedinici proizvoda,
odnosno raspoređivanje fiksnih troškova nad velikim obujmom proizvodnje. Nadalje,
ekonomijom vertikalnog povezivanja poduzeća nastoje steći što veću razinu kontrole,
što podrazumijeva širenje unatrag prema izvorima i materijalima potrebnim za
proizvodnju i/ili širenje prema naprijed, prema kupcu ili dobavljačima. Jedan od glavnih
razloga za poslovnim kombinacijama kod malih poduzeća koja imaju jedinstvene
proizvode je nedostatak resursa, proizvodnih kapaciteta i sustava prodaje, te se zbog tih
razloga spajaju sa velikim poduzećima koja već posjeduju sve što je potrebno za
uspješno i brže poslovanje (Brealey, Marcus, Myers, 2007). Svi prethodno nabrojani
ekonomski efekti se smatraju poželjnima i svaki poslovni subjekt teži njihovom
ostvarenju.
Sljedeći efekti koji se razmatraju su tržišni efekti. Pod ovim efektima se misli na efekte
koje poslovne kombinacije imaju na tržište, a većinom su motivirani likvidacijom
konkurencije tj. ostvarivanjem monopolskog ili oligopolskog ekstraprofita. Tržišni
efekti se smatraju negativnim, jer bitno utječu na iskrvljenje tržišta u pogledu cijena,
količine, inovacija i konkurencije (Gulin, Orsag, 1997).
Posljednji efekti koje ostvaruju poslovne kombinacije su financijski efekti. Oni su
ustvari posljedica kombinacije ekonomskih i tržišnih efekata, jer ako poduzeće
ostvaruje ekonomiju obujma ili preuzimanjem konkurencije uživa u ekstraprofitu to će
se, naravno, odraziti i na financijama poduzeća. Međutim, mogu se izdvojiti i zasebni
financijski efekti koji su rezultat poslovnih kombinacija. Ti efekti će rezultirati boljim
6
kombiniranjem strukture kapitala dviju tvrtki i većom sadašnjom vrijednosti nove tvrtke
u odnosu na sadašnje vrijednosti tvrtki pojedinačno. Ta veća vrijednost kombiniranog
poduzeća je rezultat većih budućih novčanih tokova nakon oporezivanja kod
kombiniranog poduzeća ili zbog smanjenja oportunitetnog troška kombinirane tvrtke u
odnosu na poduzeća prije spajanja (Gulin, Orsag, 1997). Svaka poslovna kombinacija
ima efekte, a poslovni subjekti nastojati će izvući što više pozitivnih efekata iz te
poslovne kombinacije, a minimalizirati negativne efekte u svrhu širenja, jačanja i rasta
pouzeća. U nastavku su objašnjene vrste poslovnih kombinacija koje proizlaze iz
definicije samog koncepta.
2.2. Osnovne vrste poslovnih kombinacija
Imajući na umu široku definiciju pojma poslovne kombinacije postoji i velik broj tipova
takvih kombinacija, a oni se razlikuju ovisno da li se promatraju sa stajališta stupnja
legalne organizacije ili sa stajališta transfera kapitala. U teoriji postoje alijanse
kompanija, akvizicija poduzeća i piramidizacija kompanija po načelu holding odnosa, a
kao zasebna, specifična poslovna kombinacija tu se ubraja i proces izlaženja u javnost
(Gulin, Orsag, 1997).
Alijanse kompanija predstavljaju korporativne ugovore između kompanija kao i razne
interkorporativne poslovne aranžmane. Radi se o informalnim oblicima poslovnih
kombinacija, jer se takvim ugovorima ili aranžmanima ne ostvaruje formalno
kombiniranje dvaju poslovnih subjekata u jedno ili ne postoji formalno podređivanje
jednog poduzeća od strane drugog. Unatoč tome što takvi ugovori i aranžmani nisu
formalni, oni svejedno predstavljaju oblik poslovne kombinacije jer ta poduzeća posluju
i nastupaju zajedno u svojim poslovnim aktivnostima, a samim time rezultiraju
potencijalnim rastom i unapređenjem samog poduzeća. Razlikuju se različite vrste i
oblici takvih ugovornih kombinacija između poduzeća, tako ove poslovne kombinacije
mogu biti neformalni ugovori koji imaju za svrhu eliminaciju konkurencije, odnosno
nastajenje kartela ili liderstvo u cijenama. Naravno da su ovakvi ugovori nepoželjni, ali
svejedno predtavljaju oblik poslovnih kombinacija (Gulin, Orsag, 1997).
7
Kooperacija predstavlja također jedan specifičan oblik alijanse, ona je suradnja između
poduzeća na području proizvodnje i zajedničkog nastupa na tržištu (Gulin, Orsag,
1997). I, na kraju, važno je objasniti i poslovne trustove kao oblik alijanse kompanije, a
ovaj termin označava poduzeća čijim poslovanjem upravlja povjerenik na temelju
prenesenih kontrolnih paketa dionica tog poduzeća (Gulin, Orsag, 1997; 25).
Slijedeći oblik poslovnih kombinacija su poslovne akvizicije koje predstavljaju
stjecanje drugog poduzeća ili stjecanje samo dijela imovine drugog poduzeća. Bitno je
naglasiti da akvizicija može biti udruživanje ili stjecanje, odnosno preuzimanje
poduzeća. Kad se govori o udruživanju poduzeća važno je napomenuti da ona mogu biti
obavljena kao fuzija ili konsolidacija. Fuzija predstavlja takav oblik kombinacije
poduzeća gdje dolazi do pripajanja jednog poduzeća drugom, odnosno A+B= A' ili B'
(Gulin, Orsag, 1997; 27), dok konsolidacija predstavlja, najčešće udruživanje poduzeća
približno iste veličine gdje onda nastaje potpuno novo poduzeće, a njihove obične
dionice mijenjaju se dionicama novostvorenog poduzeća (Vidučić, 2000; 663). Postoji
još i stjecanje tvrtke koja također predstavlja oblik akvizicije, podrazumijeva se
stjecanje vlasništva nad poduzećem ili kupnjom imovine ili kupnjom vlasništva. Bitno
je još napomenuti da akvizicija može biti prijateljska ili neprijateljska, što naravno ovisi
o uvjetima i načinu na koji je poduzeće preuzeto (Gulin, Orsag, 1997).
Sljedeći oblik poslovnih kombinacija su holding kompanije, a one predstavljaju svako
poduzeće koje posjeduje dionice drugog poduzeća u svrhu kontrole poslovanja
podređenog poduzeća. Ovakav oblik kombinacije poduzeća ima prednosti nad drugim
oblicima jer je moguće s manjim dijelom kapitala kontrolirati drugo poduzeće, a s druge
strane nedostatak je pojava višestrukog oporezivanja (Gulin, Orsag, 1997).
Posljednji oblik poslovnih kombinacija, koji se i bitno razlikuje od prethodno
objašnjenih oblika, je izlazak poduzeća u javnost. Izlazak u javnost je specifičan zbog
toga što tim procesom poduzeće prolazi kroz suštinsku transformaciju jer tim procesom
vlasništvo nad poduzećem prelazi iz ruku nekolicine u ruke velikog broja subjekata. Da
bi se to ostvarilo poduzeće mora staviti svoje dionice na burzu ili neko drugo
organizirano tržište i samim time pada pod regulativu tržišta. Zbog toga što postoji velik
broj dioničara koji imaju svoj udio u poduzeću, time to poduzeće pribavlja veliku
količinu kapitala što predstavlja razlog za ulazak u takav oblik poslovne kombinacije,
8
dok s druge strane gubitak kontrole i odgovornost predstavljaju rizik takve kombinacije
(Gulin, Orsag, 1997).
Nevažno za koji oblik poslovne kombinacija se poduzeća odluče, za cilj svakome od
njih je da poduzeće ostvari veći profit, ostvari konkurentsku prednost nad ostalima,
omogući rast i opstanak na tržištu ili nabavi potrebni kapital za svoje poslovne
aktivnosti, a poslovnim kombinacijama mogu ostvariti svoje ciljeve.
2.3. Mjerenje sinergijskih učinaka
Do mnogih poslovnih kombinacija dolazi radi mogućih dobitaka koja se očituju u
efikasnijem vođenju zajedničkog poslovanja, tj. da će novonastalo poduzeće ostvariti
sinergiju. Do sinergije će doći ako je vrijednost novog poduzeća veća od zbroja
vrijednosti individualnih poduzeća prije spajanja (Brealey, Marcus, Myers, 2007).
Zaključno, kako bi se ostvario sinergijski učinak potrebna vrijednost novog poduzeća
treba biti jednaka zbroju individualne vrijednosti poduzeća uvećanom za sinergizam
(Vidučić, 2000; 663):
Vab= Va + Vb + sinergizam
gdje je Vab - vrijednost poduzeća nakon spajanja
Va - vrijednost poduzeća A prije spajanja
Vb - vrijednost poduzeća B prije spajanja
Sinergizam- koristi ostvarene tijekom spajanja
Korist nakon spajanja moguće je ostvariti povećanjem prihoda, smanjenjem troškova,
smanjenjem poreza, smanjenjem potreba za kapitalom ili smanjenjem troškova kapitala
(Gulin, Orsag, 1997). Tako npr., povećanje prihoda moguće je zbog poboljšanja
marketinga, povećanjem tržišne snage ili zbog ulaska u nove poslovne operacije. Nakon
spajanja moguće je i smanjenje poreza i to kroz bolje iskorištavanje prednosti poreznih
zakona, ostvarivanje veće amortizacije koja znači ujedno i niži porez ili preuzimanjem
9
poduzeća koje posluje sa operativnim gubitkom čime dolazi do smanjenja dobiti, a
samim time i do smanjenja poreznih obveza. Također, smanjenjem troškova mogu se
ostvariti sinergijski učinci tako da se omogući ekonomija razmjera, ostvari vertikalna
integracija (jeftiniji prijenos znanja i tehnologije) ili korištenjem komplementarnih
resursa. Novonastalo poduzeće može efikasnije upravljati imovinom nego što je to bilo
u poduzećima prije spajanja i putem toga smanjiti potrebe za kapitalom (Gulin, Orsag,
1997). Bitno je za napomenuti kako često zbog greške menadžmenta i neprofesionalnog
predviđanja budućeg poslovanja novog poduzeća ili zbog precjenjivanja sinergije i
prenapuhavanja budućih prihoda koji se očekuje nakon spajanja dovodi u konačnici do
razočaravajućih rezultata.
Važno je spomenuti i pojam negativne sinergije koja je, kako joj ime samo implicira,
obrnuta tj. predstavlja manju vrijednost novonastalog poduzeća nego što je to suma
njihovih zasebnih vrijednosti prije spajanja. Do negativne sinergije ne mora doći samo
radi krivih procjena poslovanja novog poduzeća, već je često uzrok ljudski faktor tj.
odlazak sposobnih zaposlenika i menadžmenta koji ne samo što smanjuje prihode za
tvrtku već predstavlja i veliki trošak jer se mora zamijeniti i investirati u nove
zaposlenike, a pitanje je da li će oni ostvarivati iste rezultate (Harding, Rovit, 2004).
Kako bi se izbjegli negativni efekti i gubitci već na samome početku poslovanja novog
poduzeća bitno je velik dio vremena i kapitala uložiti u samu analizu potencijalne
poslovne kombinacije i pokušati na što realniji i profesionalniji način odrediti vrijednost
poduzeća s kojim se planira ući u proces poslovne kombinacije i što je moguće točnije
predvidjeti buduće poslovanje novog poduzeća.
10
3. PREUZIMANJA U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI- PRIMJER
PLIVE
U ovom poglavlju rada analizirani su trendovi poslovnih kombinacija u farmaceutskoj
industriji. Na primjeru preuzimanja Plive analiziran je proces i tijek preuzimanja u
farmaceutskoj industriji i također ukratko su opisane opće činjenice o farmaceutskim
poduzećima koja su sudjelovala u samom tijeku i procesu preuzimanja Plive.
3.1. Trendovi preuzimanja u farmaceutskoj industriji
Farmaceutska industrija je jedna od najinovativnijih, najprofitabilnijih i najunosnijih
industrija globalnog tržišta, koja se također i u doba ekonomske svjetske krize pokazala
otpornom (Šimunić, 2012, http://www.banka.hr/komentari-i-analize/izazovi-na-putu-
farmaceutske-industrije). Procjenjuje se da svjetsko farmaceutsko tržište vrijedi 300
milijarde USD godišnje i predviđa se konstantni rast tijekom 3 godine i to u vrijednosti
oko 400 milijardi USD (WHO, 2015, http://www.who.int/trade/glossary/story073/en/).
Ovo tržište karakterizira oligopolski model, gdje je nekoliko sudionika zastupljeno na
tržištu, a ulazak novih konkurenata je uvelike otežan. Za ulazak i početak poslovanja
potrebna su velika ulaganja u inovacije i istraživanja, odnosno visoki kapital, ekonomija
obujma radi smanjenja troškova, dobro razrađen marketing za plasiranje novog
proizvoda i, naravno, sama borba protiv već dobro poznatih proizvoda postojećih
sudionika koji bitno otežavaju, onemogućuju ulazak novih igrača na tržište
farmaceutskih proizvoda (Šimunić, 2012, http://www.banka.hr/komentari-i-
analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije).
11
3.1.1. Farmaceutska industrija
Sama činjenica da 10 vodećih kompanija zauzima trećinu svjetskog tržišta, dokazuje da
nema mnogo mjesta za nove sudionike. Vodeće kompanije su većinom iz Sjedinjenih
Američkih Država i Europe, ali njih u stopu prate i tvrtke iz Kine i Japana a ako se trend
rasta i širenja nastavi u budućnosti bi te multinacionalne kompanije mogle zauzeti čak i
85% tržišta farmaceutskih proizvoda.
Kao i svaka industrija, tako i farmaceutska, suočava se sa problemima i barijerama koje
ugrožavaju poslovanje i daljnje širenje i jačanja kompanija. Sve oštrije zakonske i
zdravstvene regulative, globalizacija, analize i širenja na nova tržišta, rastući trend
korištenja generičkih1 lijekova, visoka ulaganja u dugoročne inovacije i istraživanja u
svrhu razvoja novih proizvoda su najvažniji i najutjecajniji problemi s kojim se
farmaceutska industrija susreće i uveliko utječu na strategijsko planiranje poslovanja.
Zbog isteka mnogih patenata, industrija generičkih lijekova je u konstantnom rastu.
Razlog tome je što je cijena takvih lijekova niža za 30%-80%, a također i pojava trenda
da potrošači izdvajaju manje sredstava na farmaceutske proizvode i općenito je sve
manje izdataka za zdravstvo što bitno utječe na razvoj i rast industrije generičkih
lijekova. Sa suprotne strane, kompanije koje su plasirale proizvod pod patentom i
godinama ubirale ekstraprofit od prodaje, nakon isteka patenta njihova se prodaja
rapidno smanjuje, ponekad i 70% u prvom mjesecu nakon ukidanja, tako da su mnoge
kompanije, čiji su se prihodi bazirali samo na tom proizvodu, našle u velikim gubicima.
To također sa sobom povlači i problem da su se davanja za inovacije i razvoj smanjile,
te su mnoge kompanije koje su se našle u takvoj situaciji okrenule novom području kao
što je imunologija i onkologija (Šimunić, 2012, http://www.banka.hr/komentari-i-
analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije).
Bitno je još jednom naglasiti taj problem velikih novčanih izdataka za inovacije i razvoj
u nove proizvode jer za istraživanje i razvoj jednog lijeka potreban je velik broj visoko
školovanih stručnjaka i naravno, dug period vremena (čak više od 12 godina rada) što
iziskuje velik kapital. Procjenjuje se da je za razvoj jednog lijeka potrebno 800 - 1.200
1 Generički lijekovi- farmaceutski proizvod kojem su istekla patentna prava
(http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/4276/Genericki-lijek.html)
12
milijuna USD, što si samo velike, multinacionalne kompanije mogu priuštiti
(Bertoncelj, Kesič, 2007, file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-
259%20(3).pdf) .
Unatoč svim navedenim problemima s kojima se farmaceutska industrija susreće,
dobrim menadžmentom, praćenjem trendova kod potrošača i tržišta, te pronalaskom
novih niša, omogućilo je farmaceutskoj industriji da iz godine u godinu povećava
poslovanje.
Slika 1: Globalno farmaceutsko tržište
Izvor: http://archivepharma.financialexpress.com
Na slici 1 prikazano je predviđanje rasta farmaceutskog tržišta u periodu 2010-2017
godine ( u mlrd $). U 2010. godini vrijednost farmaceutske industrije procijenjena je na
47,8 milijardi USD. Uz CAGR (eng. compound annual growth rate), prosječna godišnja
stopa rasta prinosa dioničara, u visini 7,3% godišnje, predviđa se da će u 2017. godini
vrijednost industrije doseći 78 milijardi USD.
Konstantni rast farmaceutska industrija ostvaruje zbog toga što će potreba za lijekovima
uvijek postojati, a mala je vjerojatnost da će se razviti supstituti za lijekove koji bi
zamijenili postojeće uvijek će postojati potražnja za razvojem novih proizvoda i time
prilika za mogući daljnji rast u budućnosti (Šimunić, 2012,
13
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije).
Jedna od opcija za rast i unaprjeđenje poslovanja, farmaceutske firme pronalaze u
mogućnosti ulaska na nova tržišta, poglavito na tržišta brzo rastućih ekonomija gdje se
otvaraju vrata za potencijalni veliki broj novih potrošača.
Slika 2: Regionalni doprinos rastu farmaceutskog tržišta u razdoblju od 2013-2018
Izvor: http://www.statista.com/statistics/281921/regional-contribution-to-growth-in-developed-medicine-markets/
Slika 2 prikazuje doprinos rastu farmaceutskog tržišta po regijama u razdoblju od 2013-
2018 godine. Iz priložene slike može se zaključiti da najveći doprinos rastu ostvaruje
Sjeverna Amerika, čak u visini od 40%, a zemlje Azije (Kina, Japan, Indija, Rusija i
zemlje CIS2-a) zajedno s Australijom 36%, dok je doprinos zemalja Europe, Južne
Amerike, Afrike i Bliskog Istoka znatno manji i iznosi od 6%-9%. Razlog tome je u
činjenici da se navike potrošača u Europi mijenjaju i da su sve manji izdatci za lijekove
2 CIS (eng. Commonwealth of Independent States)- zajednica neovisnoh država
14
u Europi nego li u zemljama u razvoju, najviše zbog reformi u zdravstvu i sve manjih
izdataka za zdravstvo u razvijenim zemljama. Prihvativši ovakvu sadašnjicu i
predviđanja sve više farmaceutskih tvrtki, da bi iskoristile prilike koje im pružaju
države u razvoju, orijentiraju svoju poslovnu politiku na spajanja i preuzimanja
regionalnih malih farmaceutskih kompanija, kako bi širile svoje poslovanje i pokorile
nova tržišta, a samim time i ostvarila veću prodaju i opstala na tržištu.
U slijedećem podpoglavlju analiziran je trend preuzimanja koji je značajno zastupljen u
farmaceutskoj industriji kao odgovor na probleme s kojima se suočava farmaceutska
industrija na tržištu.
3.1.2. Preuzimanja u farmaceutskoj industriji
Preuzimanja i spajanja su bitne karakteristike farmaceutske industrije jer pomoću ovih
procesa farmaceutske tvrtke stvaraju dodatne vrijednosti za svoja poslovanja, osvajaju
nova tržišta, jačaju, rastu i opstaju na tržištu farmaceutskih proizvoda. Ovaj trend
prisutan je u farmaceutskoj industriji još od 80-tih godina prošloga stoljeća. Da su
preuzimanja i spajanja bitna karakteristika ove industrije i da ona uveliko utječu na sam
poredak i izgled današnjeg farmaceutskog tržišta, dokazuje činjenica da su u vodećih 20
farmaceutskih tvrtki danas zastupljene i neke kompanije koje su između 1995. godine
do 2005. godine sudjelovale u procesima preuzimanja (Cha, Lorriman, 2014,
http://www.mckinsey.com/insights/health_systems_and_services/why_pharma_megam
ergers_work) kao što su Sanofi-Aventis, Pfizer, Teva, Actavis i Novartis. Da su
preuzimanja i spajanja značajan instrument za ostvarivanje strateških ciljeva
farmaceutskih kompanija detaljnije prikazuje Slika 3.
15
Slika 3: Najveća preuzimanja u farmaceutskoj industriji u 2014. godini
Izvor: http://www.statista.com/statistics/398229/leading-countries-by-pharmaceutical-industry-mergers-and-acquisitions/
Vidljivo je da je trend preuzimanja i dalje aktivan u ovoj industriji i da multinacionalne
farmaceutske kompanije ulažu velike količine kapitala kako bi poboljšale svoje pozicije
na globalnom tržištu. Najveće spajanje bilo je kupnja AstraZenca, britanske
farmaceutske kompanije od strane američkog Pfizera u vrijednosti od 98.7 milijardi
dolara.
Razlog zašto je trend preuzimanja i spajanja toliko zastupljen u farmaceutskoj industriji
je u tome što kroz te procese kompanije uspješnije, jednostavnije i s manjim rizicima
uspijevaju opstati na tržištu i ostvariti dugoročne ciljeve. Razlog se kroz godine
mijenjao, naravno u skladu sa problemima i preprekama s kojima su se farmaceutske
kompanije suočavale. Tako je u prvom valu preuzimanja, koji je započeo 1980. godine i
trajao do 1990. godine, motiv za preuzimanje bio težnja za dugoročnim povećanjem
16
tržišnog udjela. U sljedećem valu preuzimanja, od 1993. godine do 1997. godine, cilj
preuzimanja bio je smanjiti troškove i osvojiti nova tržišta. Preuzimanja 21. stoljeća
karakterizira outsourcing istraživanja i razvoja. U današnje vrijeme farmaceutskim
kompanijama je isplativije ulagati u outsourcing istraživanja i razvoja putem
preuzimanja jer ono predstavlja povoljniju alternativu, nego da same tvrtke ulažu u
razvoj inovacija unutar same kompanije. Veliki iznosi kapitala su potrebni kako bi se
razvili novi lijekovi. Oni su neophodno potrebni farmaceutskim kompanijama jer većini
„brendiranim“ lijekovima, pomoću kojih su ostvarivale veliku zaradu, ističe patentna
zaštita, te je od velike važnosti da kompanije razvijaju nove lijekove, a taj način
pronašle su u outsourcingu (Bači, Bilas, 2010, hrcak.srce.hr/file/93378). U nastavku
rada prikazan je jedan takav primjer preuzimanja u farmaceutskoj industriji na
hrvatskom tržištu. Analiziran je i prikazan proces preuzimanja najveće hrvatske
farmaceutske kompanije Plive od strane američkog Barr Pharmaceuticalsa.
3.2. Preuzimanje Plive od Barr Pharmaceuticalsa
Pliva (Proizvodnja Lijekova i Vakcina) je najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj
i jedna od vodećih u regijama CEE3 i SEE4 (Pliva, 2015,
http://www.pliva.hr/pliva/podaci-o-kompaniji), također ona je i prva hrvatska
kompanija koja je izašla na Londonsku burzu, 1996. godine (Jurčić, 2006,
http://arhiva.nacional.hr/clanak/26197/barr-prebacuje-rizik-na-dionicare-plive). Plivin
proizvodni portfelj danas uključuje proizvodnju gotovih lijekova za većinu terapijskih
skupina, te generičke lijekove (Pliva, 2015, http://www.pliva.hr/pliva/podaci-o-
kompaniji), ali najvažniji proizvod Plive bio je antibiotik azitromicin, poznatiji pod
brend imenom „Sumamed“, koji je bio inovativni lijek u farmaceutskoj industriji.
Azitromicin je bio Plivin glavni izvor prihoda, a zbog nedostatka iskustva i sredstava da
plasira lijek na inozemna tržišta, Pliva je 1986. godine potpisala ugovor o prodaji prava
lansiranja i reklamiranja „Sumameda“ sa farmaceutskom kompanijom Pfizer. Na taj
način se „Sumamed“ raširio i na ostala tržišta diljem svijeta kao što su tržište Amerike, 3 CEE- eng. Central and East Europe- Srednja i istočna Europa
4 SEE- eng. South East Europe- Jugoistočna Europa
17
Kine i ostatka Europe (Bertoncelj, Kesič, 2007,
file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-259%20(3).pdf).
Unatoč inovativnom lijeku i poziciji vodeće farmaceutske tvrtke na ovom području
Europe, Pliva nije uspjela uspješno realizirati svoje strateške ciljeve. Od 1996. godine
od kada se njenim dionicama trguje na svjetskom tržištu, vrijednost Plive je stagnirala
ili se smanjivala. Nekoliko loših odluka koje je Pliva provela tokom svog poslovanja
bile su uzrok za njezino preuzimanje u 2006. godini. Činjenica da je većina prihoda
Plive bila temeljena na prihodima od prodaje „Sumameda“ i prodaji licence za
proizvodnju „Sumameda“ za Plivu je značilo, nakon isteka patentnih prava na
azitromicin, velike gubitke i borbu za opstanak na tržištu. Uz to, niti ulaganjem u razvoj
i inovacije Plivin menadžment nije uspio stvoriti dugoročnu vrijednost za kompaniju.
Jedan od strateških promašaja bila je kupnja prava za prodaju lijeka „Sencture“ u
vrijednosti od 150 milijuna USD i dodatnih 100 milijuna USD ulaganja za obradu
tržišta, a nakon nepunih godinu dana Pliva je prodala to isto pravo za 50 milijuna USD.
Gubitak od 200 milijuna USD Pliva nije percipirala kao veliki gubitak, te je nedugo
nakon takvog ulaganja investirala dodatnih 100 milijuna USD u izgradnju istraživačkog
centra, od kojeg se naposlijetku odustalo. Takve pogreške i neopravdani gubici bili su
prvi pokazatelji da Pliva ne posluje uspješno i da je njena budućnost ugrožena što je
stvorilo sliku o Plivi kao nestabilnoj kompaniji pogodnoj za preuzimanje. Takav
scenarij se i zbio nakon 2005. godine kada je istekao patent na azitromicin (Sumamed),
Plivinog najvećeg nositelja prihoda. Mogućnost za širenje na tržišta CEE i SEE regije
prepoznala je, već tad uspješna i iskusna farmaceutska kompanija Actavis (Jurčić, 2006,
http://arhiva.nacional.hr/clanak/26197/barr-prebacuje-rizik-na-dionicare-plive).
Actavis je generička islandska tvrtka koja se brzo i uspješno razvijala i rasla kroz
godine. Glavni motiv za preuzimanje Plive, Actavis kompanija je vidjela u mogućnosti
nastupa na novim tržištima (SEE i CEE) jer u vremenu kada je proces pregovaranja za
preuzimanje trajao, 2006. godine, Actavis nije poslovao u tom dijelu Europe. Pliva je
ponudu za preuzimanje od Actavisa percipirala kao neprijateljsku i nije pokazivala
namjeru da želi postati dio te kompanije. Plivin menadžment smatrao je da akvizicija s
Actavis kompanijom neće ostvariti sinergijske efekte i da neće doći do učinkovitog
razvoja i rasta. Stoga se u proces preuzimanja uključio još jedan subjekt, američki Barr
18
Pharmaceuticals. Njegovu ponudu o preuzimanju Pliva je prihvatila kao prijateljsku tj.
bijeli vitez5, te je Pliva smatrala da Barr Pharmaceuticals može pružiti više strateških
mogućnosti i omogućiti bolji razvitak za tvrtku u budućnosti.
Barr Pharmaceuticals je američka farmaceutska kompanija, osnovana kao holding
društvo dviju tvrtki: Barr Laboratories i Duramed Pharmaceuticals. Ova kompanija bila
je zastupljena na tržištima SAD-a i Kanade, a dok nije preuzela Plivu, nije bila prisutna
na Europskom tržištu. Njezin portfelj proizvoda je obuhvaćao proizvodnju generičkih
lijekova u ginekologiji (Bertoncelj, Kesič, 2007,
file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-259%20(3).pdf). Pliva je od samog
početka bila više naklonjena Barr Pharmaceuticalsu nego li Actavisu, ne samo zbog
toga što je smatrala da će veću korist i sinergiju ostvariti zajedno s Barr
Pharmaceuticalsom, nego i zbog toga što je Barr Pharmaceuticals obećao da upravu
Plive neće mijenjati, dok se Actavis izjašnjavao suprotno.
Pliva i Barr Pharmaceuticals smatrali su da će ovim preuzimanjem obje tvrtke ostvariti
sinergijske učinke i to na području tržišta, proizvodnog programa i razvojnih projekata
(Bertoncelj, Kesič, 2007, file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-
259%20(3).pdf).
5 Bijeli vitez (eng. white knight)- prijateljsko poduzeće u dogovoru s menadžmentom napadnute tvrtke
kupuje dionice
19
Tablica 1: Kreiranje strateških mogućnosti povezivanjem Plive i Barr Pharmaceuticals
Sinergijska područja Barr Pharmaceuticals Pliva
Tržišta SAD, Kanada CEE i SEE
Proizvodi Ginekologija(oralna kontracepcija) Antiinfektivi,
kardiovaskularni lijekovi,
lijekovi za središnji živčani
sustav
Razvojni projekti Ginekologija, lijekovi za središnji
živčani sustav
Kardiovaskularni lijekovi,
biogenerički lijekovi
Izvor: Bertoncelj, Kesič, 2007, file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-259%20(3).pdf
Tablica 1 prikazuje moguća područja sinergije koje bi Pliva i Barr Pharmaceuticals
svojim spajanjem mogli ostvariti. Ove dvije kompanije komplementarne su u
navedenim segmentima: tržište, proizvodi i razvojni projekti.
Imajući to uvidu, Pliva je 11. rujna. 2006. godine službeno preuzeta od strane Barr
Pharmaceuticalsa (Index, 2011, http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkrio-aferu-
verona-jos-2006-prodaja-plive-na-meti-uskokovih-istrazitelja/584645.aspx). Nakon 200
dana nadmetanja dviju kompanija za Plivu, Actavis je odustao, na posljednju ponudu
koju je Barr objavio nije želio ponuditi veći iznos kako ne bi precijenio samu vrijednost
Plive i snosio visoke troškove akvizicije. Tijek i sam proces „borbe“ za Plivu analiziran
je i prikazan u nastavku rada.
20
3.3. Tijek i proces preuzimanja
Proces preuzimanja Plive započeo je u ožujku 2006. godine kada je islandska
farmaceutska tvrtka Actavis poslala preliminarnu i neobvezujuću ponudu za
preuzimanje Plive u vrijednosti od 570 kuna po dionici Plive. Plivin menadžment je
odbio prvu ponudu Actavisa, smatrajući ju nedovoljnom i izjavili su da Pliva vrijedi
više. Nedugo nakon odbijanja prve ponude, Actavis je poslao novu, izmijenjenu ponudu
za preuzimanje Plive u iznosu od 630 kuna za dionicu (Dnevnik, 2006,
http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-prodana-barru.html). Glavni problem u
procesu preuzimanja Plive od strane Actavis kompanije činio je menadžment i uprava
Plive jer su se od samog početka izjasnili kako Pliva ne želi postati dio Actavis tvrtke
zbog straha da će doći do smjene glavnih ljudi uprave i promjena unutar same tvrtke, a
koje je Actavis i najavio da planira provesti nakon preuzimanja. Predsjednik tadašnje
uprave Željko Čović, iz prijašnje suradnje ostvarene s američkom farmaceutskom
tvrtkom Barr Pharmaceuticals, smatrao je da će Pliva ostvariti uspješnije sinergijske
efekte i poboljšati poslovanje, ako bude preuzeta od strane Barr Pharmaceuticalsa.
Druga ponuda tvrtke Actavis je također bila odbijena, a uprava Plive je preko Deutsche
banke kontaktirala Barr Pharmaceuticals i predložila da se i ona uključi u proces
preuzimanja Plive (Bačić, 2010, hrcak.srce.hr/file/93378).
29. svibnja. 2006. godine u „igru“ za preuzimanje Plive uključio se i Barr
Pharmaceuticals čija je ponuda iznosila 705 kuna za svaku dionicu Plive (Index, 2011,
http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkrio-aferu-verona-jos-2006-prodaja-plive-
na-meti-uskokovih-istrazitelja/584645.aspx). Članovi uprave Plive trenutno su pokazali
više interesa i naklonjenost kompaniji Barr Pharmaceuticals, a razlog tome bio je zbog
poznavanja i međusobne prijašnje suradnje Plive i Barra, ali također i zbog obećanja od
strane Barra da upravu, zaposlenike i samo ime i središte Plive neće mijenjati. Ulazak
novog subjekta u proces preuzimanja Plive automatski je prouzročio promjenu i
povećanje vrijednosti Plive i njezinih dionica na burzi. U lipnju su Barr Pharmaceuticals
i Actavis povećali svoje ponude za preuzimanje. 29. lipnja. 2006. godine Actavisova
nova ponuda bila je u visini 723 kune za svaku dionicu Plive, a Barr je odmah idući dan
reagirao s većom ponudom koja je iznosila 743 kune za svaku Plivinu dionicu (Index,
21
2011, http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkrio-aferu-verona-jos-2006-prodaja-
plive-na-meti-uskokovih-istrazitelja/584645.aspx).
Veliku prednost u procesu preuzimanja Plive Barr Pharmaceuticals također je stekao
kada je prvi poslao Hanfi (HANFA6) zahtjev za odobravanjem ponude za preuzimanje i
to 28. srpnja. 2006. godine, a tek 10. kolovoza. 2006. godine Actavis je poslao takav
zahtjev tek na isti dan kada je Barrov zahtjev odobren (Dnevnik, 2006,
http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-prodana-barru.html). To je Actavisu
predstavljalo još jednu prepreku i smanjenu prednost u procesu preuzimanja Plive. 18.
kolovoza. 2006. godine formalno je objavljena ponuda od strane Barr Pharmaceuticalsa
za preuzimanje Plive u visini 743 kune za dionicu, ali i Actavisova formalna ponuda za
dionicu Plive bila je promijenjena, od prijašnjih 723 kune za svaku dionicu, na novu
cijenu od 795 kuna za svaku Plivinu dionicu na datum 31. kolovoz. 2006. godine
(Dnevnik, 2006, http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-prodana-barru.html).
Završnu i posljednju ponudu predao je Barr Pharmaceuticals 11. rujna. 2006. godine, a
ponuda je iznosila 820 kuna po dionici. Nakon ove ponude Actavis se povukao iz
„utrke“ za preuzimanje Plive smatrajući da je cijena dionice previsoka, a konačan trošak
akvizicije bio bi prevelik (Dnevnik, 2006, http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-
prodana-barru.html). Tako se proces preuzimanja Plive završio u korist Barr
Pharmaceuticalsa s konačnom ponudom od 820 kuna za svaku Plivinu dionicu.
Preuzimanjem Plive Barr Pharmaceuticals raspolaže s 91,74% Plivinog temeljnog
kapitala, a u skupštini Plive Barr Pharmaceuticals ima 93,38% glasova. Barr
Pharmaceuticals posjeduje nakon preuzimanja Plive 17.056.977 Plivinih dionica s
pravom glasa, ukupne nominalne vrijednosti 1.7 milijardi kuna (Hrportfolio, 2006,
http://www.hrportfolio.hr/vijesti/trziste-kapitala/barr-objavio-izvjesce-o-preuzimanju-
plive-2187). Preuzimanje Plive koje je započelo u ožujku 2006. godine, a završilo se u
rujnu iste godine, povećala se vrijednost Plive s početne procijenjene vrijednosti od 1.6
milijardi dolara na konačnu vrijednost koja je porasla na oko 2.5 milijardi dolara
(Dnevnik, 2006, http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-prodana-barru.html), što
samo dokazuje da je Pliva prepoznata kao dobra prilika za razvoj i širenje na nova
tržišta od strane Actavisa i Barr Pharmaceuticalsa.
6 HANFA- Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
22
Akvizicija Plive jedna je od najvećih akvizicija provedenih u ovom dijelu Europe, a da
li je preuzimanje dovelo do rezultata i sinergije koju su predviđali Pliva i Barr
Pharmaceuticals analizirano je u nastavku rada.
23
4. FINANCIJSKA ANALIZA PREUZIMANJA- PRIMJER PLIVE
Ovaj dio rada obuhvaća financijske analize poslovanja Plive za godinu prije
preuzimanja i godinu dana nakon preuzimanja od strane Barr Pharmaceuticals. Na
temelju bilance i računa dobiti i gubitka izračunani su neki pokazatelji poslovanja.
Usporedbom i ocjenom pokazatelja dana je ocjena sinergijskog učinka preuzimanja
Plive.
4.1. Financijski pokazatelji poslovanja prije preuzimanja
Sa službene stranice Plive preuzeta su financijska izvješća za 2005. godinu tj. poslovnu
godinu prije preuzimanja Plive. Iz izvješća o bilanci i računu dobiti i gubitka izračunati
su pokazatelji poslovanja. Izračunani su i analizirani pokazatelji likvidnosti,
učinkovitosti, zaduženosti i profitabilnosti.
Tablica 2: Bilanca, 2005. godina
2005.
IMOVINA
000'HRK
Dugotrajna imovina
4.832.439 Zalihe
1.335.384 Potraživanja
2.291.145 Novac i novčani ekvivalenti
1.850.752 Ostala imovina
21.142 Imovina namijenjena prodaji
114.423
Ukupno imovina
10.445.285
GLAVNICA I OBVEZE
Obveze prema dobavljačima
1.460.157 Dugoročne obveze
1.559.580 Kratkoročne obveze
873.464 Kapital
4.692.819 Dionički kapital
1.859.265
Ukupno glavnica i obveze
10.445.285
Izvor: http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-godinu-1-ozujka-2006.html, dokumenti 2006-02-13 PR 2005 Results Notice HRV.pdf
24
Tablica 3: Račun dobiti i gubitka, 2005. godina
2005.
000'HRK
Neprekinuto poslovanje
Prihodi od prodaje
5.800.707
Prihodi od rojaliteta
942.944
Ostali prihodi
222.627
Ukupno prihodi
6.966.278
Troškovi prodanih proizvoda
(3.048.751)
Bruto dobit
3.917.527
Opći i administrativni troškovi
(717.915)
Troškovi istraživanja i razvoja
(444.465)
Troškovi prodaje i distribucije
(1.300.996)
Troškovi restrukturiranja
(249.375)
Rezultati iz poslovanja
1.204.776
Neto financijski prihodi/(troškovi)
(109.197)
Dobit/(gubitak) prije poreza
1.095.579
Trošak poreza na dobit
(23.477)
Dobit/(gubitak) od neprekinutog poslovanja
1.072.102
Obustavljena aktivnost
Dobit/(gubitak) od obustavljene aktivnosti(neto od poreza)
(1.542.317)
Dobit/(gubitak) za godinu
(470.215)
Izvor: http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-godinu-1-ozujka-2006.html, dokument 2006-02-13 PR 2005 Results Notice HRV.pdf
25
Pokazatelji likvidnosti:
koeficijent trenutne likvidnosti 1.850.736/2.333.621 0,793
koeficijent tekuće likvidnosti 5.612.846/2.333.621 2,405
koeficijent ubrzane likvidnosti (5.612.846-1.335.384)/2.333.621 1,833
koeficijent financijske stabilnosti 4.832.439/(1.559.580+6.552.084) 0,596
Svi koeficijenti likvidnosti prikazuju da poduzeće uspješno upravlja pretvaranje
materijalnih oblika u novčane oblike. Koeficijent trenutne likvidnosti je iznad optimalne
razine, što znači da poduzeće većinu svojih tekućih obveza može podmiriti novcem,
inače se u teoriji smatra da pokazatelj ne smije biti manji od 0,1 ili 10%, a u slučaju
Plive on je puno veći i time samim ukazuje na pozitivnu stavku. Sljedeća dva
pokazatelja, tekuća i ubrzana likvidnosti su također iznad optimalne razine što ukazuje
na uspješno upravljanje pretvaranja novčanih sredstava u nenovčane i obratno.
Koeficijent tekuće likvidnosti ukazuje da se kratkotrajnom imovinom mogu, bez većih
poteškoća, podmiriti tekuće obveze. Optimalan omjer je 2:1, a ovaj pokazatelj je veći u
analizi poslovanja Plive, što ukazuje na likvidnost poduzeća, tj. Pliva je u mogućnosti
podmiriti sve svoje dospjele tekuće obveze. Promatrajući koeficijent ubrzane likvidnosti
koji je oštrije mjerilo likvidnosti, vidljivo je da je i on iznad optimalnog omjera koji
iznosi 1:1, tj. poduzeće je u stanju podmiriti svoje kratkoročne obveze sa svojom
najlikvidnijom imovinom, a samim time sposobno je podmiriti svoje obveze u roku
dospijeća. Posljednji pokazatelj koji se analizira je koeficijent financijske stabilnosti
koji, ako poduzeće ima financijsku stabilnost, mora biti manji od 1. U slučaju Plive on
ukazuje na financijsku stabilnost poduzeća i da se velikim dijelom iz dugoročnih obveza
financira kratkotrajna imovina. Promatrajući pokazatelje likvidnosti može se zaključiti
da je Pliva u 2005. godini poslovala likvidno, odnosno uspješno je pretvarala novčana
sredstva u nenovčana, a također i uspješno podmirivala sve tekuće obveze.
26
Pokazatelji zaduženosti
stopa zaduženosti 3.893.201/10.445.285 0,373
koeficijent samofinanciranja 6.552.084/10.445.285 0,627
koeficijent financiranja 3.893.201/1.859.265 2,094
Navedeni pokazatelji prikazuju u kolikoj se mjeri poduzeće koristi tuđim izvorima
financiranja. Stopa zaduženosti u slučaju Plive je niska, a to znači da je mala količina
Plivinih sredstava financirana iz tuđih izvora što odražava financijsku samostalnost
poduzeća i manji financijski rizik. Koeficijent samofinanciranja je komplementaran
koeficijentu zaduženosti, odnosno prikazuje da poduzeće većinu svoje imovine financira
iz vlastitih sredstava. Posljednji pokazatelj zaduženosti koji se analizira je koeficijent
financiranja. Koeficijent financiranja ukazuje na to da Pliva ne posjeduje dovoljno
vlastitog kapitala da podmiri sve svoje obveze. Kod ovog pokazatelja teži se vrijednosti
1 ili manje što znači veću financijsku samostalnost i manji rizik poslovanja.
Promatrajući ova tri prikazana koeficijenta zaduženosti može se zaključiti da je
poduzeće u velikoj mjeri financijski samostalno i da uspješno može podmiriti većinu
svojih obveza, a također ukazuju i na manji rizik u poslovanju.
Pokazatelji učinkovitosti
koeficijent obrtaja ukupne imovine 6.966.278/10.445.285 0,67
koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 5.800.707/10.445.285 1,058
koeficijent obrtaja kapitala 5.800.707/6.552.084 0,906
koeficijent obrtaja potraživanja 5.800.707/2.291.145 2,591
Ovim pokazateljima izračunato je koliko efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse.
Svi pokazatelji što su veći ukazuju na efikasnije korištenje vlastitih resursa. Koeficijent
obrtaja ukupne imovine ukazuje na loše poslovanje Plive i da prihodi iz poslovanja ne
nadmašuju cjelokupnu imovinu poduzeća. Iz koeficijenta obrtaja kratkotrajne imovine
može se zaključiti da 1 kuna tekuće imovine ostvari prihod u visini 1,058 kuna. Sljedeći
27
koeficijent obrtaj kapitala, u slučaju Plive je manji od 1 i ukazuje da je efikasnost
kapitala iznimno niska. I posljednji pokazatelj u ovoj skupini, koeficijent obrtaja
potraživanja, je ujedno i najviši u ovoj skupini, tj. najviše prihoda ostvaruje svaka kuna
uložena u potraživanja. U provedenoj analizi 1 kuna uložena u potraživanja rezultira
2,591 kunom prodaje. Gledajući sve pokazatelje može se zaključiti da Pliva ne upravlja
uspješno sa svojim resursima kako bi ostvarila veće prihode, odnosno da je učinkovitost
resursa iznimno niska i ukazuje na loše poslovanje poduzeća.
Pokazatelji profitabilnosti
ekonomičnost 6.966.278/7.413.016 0,941
neto profitna marža (470.215)/6.966.278 -0,079
ROA (470.215)/10.445.285 -0,045
ROE (470.215)/6.552.084 -0,072
Najbolji financijski pokazatelji koji pokazuju uspješnost vođenja poslovne politike
ulaganja i odlučivanja su pokazatelji profitabilnosti. U analizi Plive lako je za zaključiti
da profitabilnosti nema. Pokazatelj ekonomičnosti koji je manji od 1 ukazuje da su
rashodi veći od prihoda tj. da poduzeće posluje s gubitkom. Također i ostala tri
pokazatelja: neto profitna marža, ROA (koeficijent prinosa ukupne imovine) i ROE
(koeficijent prinosa nominalnog kapitala) su negativnog predznaka što znači da je Pliva
u 2005. godini poslovala s gubitkom i nije uspješno vodila politiku financijskog
ulaganja i financijskog odlučivanja.
Iz prikazanih pokazatelja može se zaključiti da Pliva nije uspješno poslovala u 2005.
godini. Pokazatelji profitabilnosti koji su negativni ukazuju da je promatrana godina
završila s gubitkom u visini 470,215 kuna, a najveći uzrok gubitku je veliki pad u
prihodima od rojaliteta Plive tj. smanjenje prihoda uzrokovano istekom patenta za
azitromicin i to za 71% do kraja godine. Neto gubitak poslovanja rezultat je i velikih
troškova uzrokovanih od obustavljenih aktivnosti u tom vremenskom razdoblju, kao što
su proprietary projekti koji su otpisani i reklasificirani u obustavljenu aktivnost
(http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-
28
godinu-1-ozujka-2006.html) . Zbog velikog pada u prihodima u rojalitetu, a nedovoljno
visokim prihodima u ostalim aktivnostima poduzeća, a k tome još i visoki troškovi
neuspjelih projekata i investicija, prouzročili su da je Pliva u 2005. godini poslovala
iznimno loše i postala meta za preuzimanje od ostalih farmaceutskih kompanija koje su
uvidjele priliku za širenje na nova tržišta.
4.2. Financijski pokazatelji poslovanja nakon preuzimanja
Iz financijskih izvješća koja su preuzeta sa službenih stranica Plive analizirano je
poslovanje za 2007. godinu, odnosnu godinu dana nakon preuzimanja Plive od strane
Barr Pharmaceuticalsa. Pomoću izvješća o bilanci i računu dobiti i gubitka izračunani su
pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, učinkovitosti i profitabilnosti.
Tablica 4: Bilanca, 2007. godina
2007.
IMOVINA
000'HRK
Dugotrajna imovina
3.909.348
Zalihe
1.452.152
Potraživanja
1.370.694
Novac i novčani ekvivalenti
713.472
Ostala imovina
1.584.154
Ukupno imovina
9.029.820
GLAVNICA I OBVEZE
Obveze prema dobavljačima
834.780
Dugoročne obveze
1.047.971
Kratkoročne obveze
722.017
Kapital
4.565.787
Dionički kapital
1.859.265
Ukupno glavnica i obveze
9.029.820
Izvor: http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/395/Objava-rezultata-poslovanja-PLIVE-za-2007-godinu.html, dokumenti 2008-03-31 PR FY 2007 Results HRV.pdf
29
Tablica 5: Račun dobiti i gubitka, 2007. godina
2007.
000'HRK
Neprekinuto poslovanje
Prihodi od prodaje
5.134.290
Prihodi od rojaliteta
36.413
Ostali prihodi
891.275
Ukupno prihodi
6.061.978
Troškovi prodanih proizvoda
(2.638.533)
Bruto dobit
3.423.445
Opći i administrativni troškovi
(698.956)
Troškovi istraživanja i razvoja
(526.442)
Troškovi prodaje i distribucije
(1.365.756)
Rezultati iz poslovanja
832.291
Neto financijski prihodi/(troškovi)
124.599
Dobit/(gubitak) prije poreza
956.890
Trošak poreza na dobit
(224.956)
Dobit/(gubitak) od neprekinutog poslovanja
731.934
Obustavljena aktivnost
Dobit/(gubitak) od obustavljene aktivnosti(neto od poreza) (28.983)
Dobit/(gubitak) za godinu
702.951
Izvor: http://www.pliva.hr/press-kutak/novosti/clanak/395/Objava-rezultata-poslovanja-PLIVE-za-2007-godinu.html, dokumenti 2008-03-31 PR FY 2007 Results HRV.pdf
30
Pokazatelji likvidnosti:
koeficijent trenutne likvidnosti 713.027/1.556.797 0,458
koeficijent tekuće likvidnosti 5.120.472/1.556.797 3,289
koeficijent ubrzane likvidnosti (5.120.472-1.452.152)/1.556.797 2,356
koeficijent financijske stabilnosti 3.909.348/(6.452.052+1.047.971) 0,523
Iz koeficijenta trenutne likvidnosti u 2007. godini može se zaključiti da Pliva ima
dovoljno novca (najlikvidnijeg sredstva) da podmiri svoje tekuće obveze u poslovanju.
Sljedeći pokazatelj, koeficijent tekuće likvidnosti, ukazuje da Pliva uspješno može
podmiriti sve tekuće obveze sa postojećom kratkotrajnom imovinom i odražava da
poduzeće uspješno upravlja svojom kratkotrajnom imovinom i tekućim obvezama, tj.
odražava financijsku sigurnost u poslovanju. Promatrajući koeficijent ubrzane
likvidnost u slučaju Plive može se sa sigurnošću tvrditi da je poslovanje likvidno. I
posljednji pokazatelj u ovoj skupini je koeficijent financijske stabilnosti, a u godini koja
se analizira ukazuje da se 47,7% dugoročnih izvora i glavnice koristi za financiranje
kratkotrajne imovine, što odražava financijsku stabilnost poduzeća. Zaključno se može
tvrditi da je Pliva likvidno poduzeće i da sve svoje tekuće obveze može podmiriti
svojom kratkotrajnom imovinom, te ujedno i najlikvidnijom imovinom koju posjeduje,
što odražava sigurnost i stabilnost poduzeća, ali prikazuje Plivu kao poduzeće s kojim je
sigurno poslovati.
31
Pokazatelji zaduženosti:
stopa zaduženosti 2.604.768/9.029.820 0,288
koeficijent samofinanciranja 6.425.052/9.029.820 0,712
koeficijent financiranja 2.604.768/1.859.265 1,401
Prvi pokazatelj, stopa zaduženosti na primjeru Plive predstavlja pozitivnu stavku jer
znači da je Plivino poslovanje financirano samo s 28,8% iz tuđih izvora, dok sljedeći
pokazatelj, koeficijent samofinanciranja, ukazuje na to da se ostatak poslovanja
financira iz vlastitih izvora. Navedena dva pokazatelja odražavaju financijsku
samostalnost i stabilnost Plive jer većina poslovanja je financirana iz vlastitih izvora.
Posljednji pokazatelj u ovoj skupini je koeficijent financiranja, a u slučaju Plive za
2007. godinu, ukazuje da, u slučaju financijskih neprilika, Pliva nema dovoljno kapitala
da isplati svoje dužnike. Sagledavajući sveukupno koeficijente u ovoj skupini može se
tvrditi da Pliva uspješno upravlja svojim obvezama i kapitalom i da putem toga ostavlja
sliku financijski samostalnog i stabilnog poduzeća.
Pokazatelji učinkovitosti:
koeficijent obrtaja ukupne imovine 6.061.978/9.029.820 0,671
koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 5.134.290/5.120.472 1,003
koeficijent obrtaja kapitala 5.134.290/6.425.052 0,799
koeficijent obrtaja potraživanja 5.134.290/1.370.694 3,746
Prvi pokazatelj, koeficijent obrtaja ukupne imovine u promatranoj godini je manji od 1
što nije pozitivno za poduzeće jer znači da poslovanje poduzeća nije nadmašilo
vrijednost ukupne imovine. Također i sljedeći pokazatelj, koeficijent obrtaja
kratkotrajne imovine, je nizak u primjeru Plive što znači da jedna kuna kratkotrajne
imovine ostvaruje 1,003 kune prihoda i ukazuje da Plivina kratkotrajna imovina nema
visoku učinkovitost. Koeficijent obrtaja kapitala ukazuje na to da se kapital ne koristi u
dovoljnoj mjeri za ostvarivanje prihoda, tj. kapital Plive ima nisku učinkovitost.
Posljednji pokazatelj u ovoj skupini je koeficijent obrtaja potraživanja, a on je u ovoj
32
skupini najviši i ukazuje na to da svaka 1 kuna uložena u potraživanja ostvaruje 3,746
kuna prodaje. Može se zaključiti da Pliva u 2007. godini nije učinkovito iskoristila niti
uspjela upravljati svojim resursima s ciljem ostvarivanja većih prihoda.
Pokazatelji profitabilnosti:
Ekonomičnost 6.186.577/5.258.670 1,176
neto profitna marža 702.951/5.134.290 0,137
ROA 702.951/9.029.820 0,078
ROE 702.951/6.452.052 0,109
Ekonomičnost poslovanja u 2007. godini poslovanja u slučaju Plive je veća od 1 što
ukazuje da je u promatranoj godini Pliva ostvarila dobit na kraju poslovne godine,
odnosno, prihodi su bili veći od rashoda. Sljedeći pokazatelj je neto profitna marža i ona
znači da preostaje 13,7% profita od svake ostvarene jedinice prihoda. Sljedeći
pokazatelj ROA u slučaju Plive prikazuje u kolikoj se mjeri koriste ukupna sredstva
poduzeća za ostvarivanje profita. U ovom primjeru ovaj pokazatelj ukazuje da je 7,8%
profita je ostvareno pomoću aktive poduzeća. I na kraju pokazatelj ROE u slučaju Plive
prikazuje koliki prinos vlasnici poduzeća ostvaruju na svoj financijski ulog odnosno,
10,9% prinosa ostvaruju vlasnici Plive u 2007. godini. Može se zaključiti da je u 2007.
godini Pliva poslovala s dobitkom i da je uspješno vodila financijsku politiku ulaganja i
odlučivanja.
Na temelju izračunatih koeficijenta zaključuje se da je Pliva u 2007. godini uspješno
poslovala. To potvrđuje neto dobit koju je ostvarila na kraju poslovne godine u visini od
702.951 kunu. Ostvarena dobit u promatranoj godini rezultat je povećanja ostalih
prihoda, a s druge strane znatnog smanjenja troškova od obustavljene aktivnosti.
Promatrajući pokazatelje učinkovitosti može se zaključiti da Pliva ne upravlja uspješno
svojim resursima i ne ostvaruje najveće prihode od svoje primarne djelatnosti, već je za
visoki rast prihoda zaslužan rast stavke ostali prihodi i financijski prihodi. Da bi Pliva u
budućnosti ostvarivala dobit i uspješno poslovala morat će uvesti promjene i poboljšati
vlastitu poslovnu politiku s ciljem da poboljša tj. poveća prihode od prodaje, odnosno,
33
da dobit na kraju poslovne godine bude rezultat povećanja prihoda od primarne
djelatnosti prodaje i razvoja lijekova. Nakon što su analizirane i objašnjenje financijske
analize za godinu prije i nakon preuzimanja Plive, u sljedećem poglavlju usporedit će se
rezultati dobiveni analizom i zaključiti da li je preuzimanje Plive donijelo sinergijske
učinke i da li je preuzimanje ostvarilo pozitivne efekte na poslovanje Plive.
4.3. Ocjena sinergijskih učinaka
Iz izračunanih pokazatelja poslovanja Plive za 2005. godinu i 2007. godinu analizirano
je da li je Pliva nakon preuzimanja od strane Barr Pharmaceuticalsa ostvarila sinergijske
učinke. Financijski pokazatelji iz svake skupine zasebno su analizirani i na temelju
promjena dana je ocjena uspješnosti poslovanja Plive.
Tablica 6: Pokazatelji likvidnosti za 2005. i 2007. godinu
Pokazatelji likvidnosti 2005. 2007.
koeficijent trenutne likvidnosti 0,793 0,458
koeficijent tekuće likvidnosti 2,405 3,289
koeficijent ubrzane likvidnosti 1,833 2,356
koeficijent financijske stabilnosti 0,596 0,523
Izvor: izračun autora
Iz tablice 6 na temelju izračunatih koeficijenta likvidnosti može se tvrditi da je Pliva u
obje promatrane godine likvidno poslovala. Većina koeficijenata bilježi pozitivan trend
rasta u 2007. godinu u odnosu na 2005. godinu, jedina iznimka je koeficijent trenutne
likvidnosti koji se smanjio u 2007. godini u visini od 0,335, što ukazuje da je Pliva u
2007. godini imala manje novca u svojoj aktivi kao i tekućih obveza u odnosu na 2005.
godinu. Unatoč smanjenju koeficijenta trenutne likvidnosti, Pliva uspješno upravlja
svojim kratkoročnim obvezama i kratkotrajnom imovinom i ostvaruje likvidno
poslovanje. Pozitivan trend kod ostalih koeficijenata likvidnosti odražava poboljšano
upravljanje zalihama i cjelokupnom aktivom i pasivom poduzeća.
34
Tablica 7: Pokazatelji zaduženosti za 2005. i 2007. godinu
Pokazatelji zaduženosti 2005. 2007.
stopa zaduženosti 0,373 0,288
koeficijent samofinanciranja 0,627 0,712
koeficijent financiranja 2,094 1,401
Izvor: izračun autora
Tablica 7 prikazuje koeficijente zaduženosti iz godine prije preuzimanja Plive i godinu
nakon što je Pliva preuzeta. Svi pokazatelji u ovoj skupini su rasli odnosno, Pliva je
poboljšala svoju financijsku samostalnost i manje se koristila financijskim sredstvima iz
tuđih izvora. Tu činjenicu potvrđuju stopa zaduženosti koja se smanjila u 2007. godini,
a s druge strane koeficijent samofinanciranja se povećao. Također, koeficijent
financiranja se smanjio u 2007. godinu u odnosu na 2005. godinu što predstavlja
pozitivnu promjenu, a smanjenje ovog koeficijnta ukazuje da je Pliva poboljšala svoju
financijsku stabilnost tj. smanjila je ukupne obveze više nego li je smanjila kapital.
Može se zaključiti da je u usporedbi s 2005. godinom Pliva ostvarila veću financijsku
sigurnost i samostalnost.
Tablica 8: Pokazatelji učinkovitosti za 2005. i 2007. godinu
Pokazatelji učinkovitosti 2005. 2007.
koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,68 0,671
koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 1,058 1,003
koeficijent obrtaja kapitala 0,906 0,799
koeficijent obrtaja potraživanja 2,591 3,746
Izvor: izračun autora
Koeficijenti iz tablice 8 prikazuju pokazatelje učinkovitosti. Navedeni koeficijenti u
ovoj skupini bilježe negativni trend promjene tj. u odnosu na 2005. godinu, u 2007.
godini oni su smanjeni. Jedino koeficijent obrtaja potraživanja bilježi rast jer su se
potraživanja u 2007. godini smanjila za 928.682 u odnosu na 2005. godinu, a također su
se smanjili i prihodi od prodaje u 2007. godini, ali s manjim intenzitetom i to za 802.502
što je prouzročilo povećanje obrtaja potraživanja u 2007. godini. Koeficijent obrtaja
imovine, kratkotrajne imovine i kapitala su se smanjili u 2007. godini što odražava da je
35
Pliva lošije upravljala svojim sredstvima i da su njezini prihodi od prodaje manji u
odnosu na 2005. godinu. Može se tvrditi da je Pliva u obje godine loše upravljala svojim
sredstvima i da nije ostvarila visoke prihode od prodaje, ali oni su bili znatno veći u
2005. godini nego li u godini nakon preuzimanja, što ukazuje da se upravljanje i
korištenje sredstava Pliva pogoršalo nakon što je preuzeta od strane Barr
Pharmaceuticalsa.
Tablica 9: Pokazatelji profitabilnosti za 2005. i 2007. godinu
Pokazatelji profitabilnosti 2005. 2007.
Ekonomičnost 0,941 1,176
neto profitna marža -0,079 0,137
ROA -0,045 0,078
ROE -0,072 0,109
Izvor: izračun autora
Iz prikazane tablice 9 može se zaključiti da je u godini 2007. Pliva ostvarila pozitivnu
vrijednost na kraju poslovne godine tj. poslovala je s dobitkom, dok je u 2005. godini
poslovala negativno odnosno, s gubitkom. Kao što je vidljivo iz tablice u 2005. godini
neto profitna marža, ROA i ROE su bili negativni što označava da je u toj godini Pliva
završila poslovnu godinu s gubitkom i to u visini od 470.215 kuna. Također, koeficijent
ekonomičnosti je manji od jedan što ukazuje na to da su rashodi bili veći od prihoda. U
2007. godini svi pokazatelji bilježe rast jer je u 2007. godini Pliva ostvarila dobit u
visini od 702.951 kuna.
Analizirajući sve financijske pokazatelje i nakon usporedbe dviju poslovnih godina,
2005. i 2007. godine, zaključuje se da je 2007. godina bila uspješnija naspram 2005.
godine. Većina financijskih pokazatelja su pokazali pozitivan trend u odnosu na 2005.
godinu. Ostvarena dobit u 2007. godini odražava uspješniju poslovnu godinu, nego
gubitak ostvaren u 2005. godini. Iako je Pliva ostvarila dobit nakon preuzimanja od Barr
Pharmaceticalsa i na prvi pogled poboljšala svoje poslovanje u odnosu na 2005. godinu
tj. na period prije preuzimanja, ne može se tvrditi da su ostvareni sinergijski učinci
preuzimanjem Plive od strane Barr Pharmaceuticalsa. Dobit koju je Pliva ostvarila
nakon preuzimanja nije rezultat poboljšanog poslovanja poduzeća, odnosno sinergije,
već je rezultat povećanja ostalih prihoda koji su rezultat prijenosa vlasništva i prodaje
36
povezanih društava. Ne može se tvrditi da je došlo do sinergijskih učinaka jer Pliva nije
ostvarila svoju dobit putem svoje primarne djelatnosti. U prodaji farmaceutskih i
kemijskih proizvoda bilježila je pad kojeg je nadomjestila prihodima iz ostalih
aktivnosti koje nisu povezani s njezinim poslovanjem. Također, u toj godini Pliva je
bilježila pad prodaje na tržištu SAD-a jer je poslovanje proslijedila Barr
Pharmaceuticalsu (Pliva, 2006, http://www.pliva.hr/press-
kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-godinu-1-ozujka2006.html).
Iz navedenih podataka može se zaključiti da je preuzimanje Plive bilo neuspješno
odnosno, sinergijski učinci nisu ostvareni. Pliva je prodala većinu svoje imovine i
povezana društva, smanjili su joj se prihodi od prodaje i udio na tržištu SAD-a, a taj
nedostatak nadomjestila je na način da je iz matičnog poduzeća primala kapital kako ne
bi ostvarila gubitak. Na kraju, niti Pliva, niti Barr Pharmaceuticals nisu ostvarili željene
efekte koje su predviđali prije preuzimanja.
Loša poslovna politika, lošije financijske odluke u pitanjima gdje ulagati i prodaja
imovine, sve su to indikatori da Pliva, a s njom i Barr Pharmaceuticals, imaju problema
u poslovanju. Lošu financijsku situaciju i samo poslovanje Barr Pharmaceuticalsa
primijetila je izraelska farmaceutska tvrtka Teva i krajem 2008. godini preuzela je Barr
Pharmaceuticals, a samim time i Plivu. U 2008. godini izvršena je akvizicija i od
početka se predviđalo da preuzimanje Barr Pharmaceuticalsa (time i Plive) neće donijeti
sinergijske učinke Tevi. Samim time što je preuzimanje izvršeno u 2008. godini u
vrijeme svjetske ekonomske krize, većina je smatrala da će i ovo preuzimanje pokazati
loše rezultate. Teva je od početka najavljivala velike promjene u Plivi koje će poduzeti
nakon akvizicije. Odmah na početku su i provedene mnoge promjene u poslovanju
Plive, najveći fokus stavljen je na smanjenje troškova, a poglavito onih
administrativnih. Provedene su promjene na tržištima na kojima su zastupljena Teva i
Pliva, te je Pliva morala napustiti ta tržišta i prebaciti sva sredstva na tržišta gdje Teva
nije poslovala. Takve promjene u poslovanju, veliki broj otkaza i promjene uprave, te
racionalnije upravljanje resursima prouzročili su da je Pliva danas postala uspješna
farmaceutska tvrtka (Knežević, 2008,
http://liderpress.hr/arhiva/61573/?display=mobile). Od 2008. godine, pa sve do 2012.
godine Pliva je prošla mnoge promjene, samim time što je to bio period ekonomske
krize, dovelo je do toga da je Pliva u tih nekoliko godina poslovala s gubitkom, a čak
37
790 ljudi dobilo je otkaz, zatvorena su postrojenja u Poljskoj i Češkoj, a i laboratoriji u
Zagrebu (Banka, 2015, http://www.banka.hr/rezultati-pretrazivanja/page/4/pliva). Već
tokom 2012. godine mogli su se primjetiti pozitivni trendovi u poslovanju Plive, dobit je
polako rasla, prodaja i razvoj novih lijekova također i taj trend se nastavlja. Pliva je iz
godine u godinu ostvarivala sve veću dobit, počela je graditi tvornice i ulagati više u
inovacije i razvoj tj. širiti svoje poslovanje. Danas je Pliva uspješna farmaceutska tvrtka
koja širi svoje poslovanje uspješno i postepeno se vraća na poziciju vodeće
farmaceutske tvrtke u ovom dijelu Europe.
Može se zaključiti da je prvo preuzimanje Plive, od strane Barr Pharmaceuticalsa,
završilo neuspješno odnosno, sinergijski učinci se nisu ostvarili. Nakon neuspješne
dvije godine od preuzimanja, Pliva je 2008. godine po drugi puta preuzeta, ovaj put od
strane Teve. Nakon većih poslovnih promjena i rizika koji su poduzeti u nastojanju za
poboljšanjem poslovanja, Pliva je danas uspješna kompanija koja iz godine u godinu
bilježi rast i napredak. Može se sa sigurnošću tvrditi da je drugo preuzimanje Plive bilo
uspješnije nego prvo i da je tek nakon što je preuzeta od strane Teve ostvarila
sinergijske efekte i poboljšala svoje poslovanje.
4.4. Aktualno poslovanje poduzeća
Sa službene Finine stranice za javnu objavu financijskih izvještaja preuzeta su
financijska izvješća poslovanje Plive za 2013. godinu tj. posljednja dostupna izvješća
poslovanja Plive od kada je preuzeta od strane kompanije Teva. Iz izvješća o bilanci i
računu dobiti i gubitka izračunani su pokazatelji poslovanja. Analizirani i izračunani su
pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, učinkovitosti i profitabilnosti.
38
Tablica 10: Bilanca, 2013. godina
2013.
IMOVINA
000'HRK
Dugotrajna imovina
4.761.434
Zalihe
917.422
Potraživanja
2.105.204
Novac i novčani ekvivalenti
48.843
Ukupno imovina
7.832.903
GLAVNICA I
OBVEZE
Obveze prema dobavljačima
888.492
Dugoročne obveze
2.830.296
Kratkoročne obveze
590
Kapital
971.165
Upisani kapital
3.142.360
Ukupno glavnica i obveze
7.832.903
Izvor: http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do, dokumenti Godisnje_izvjesce_2013_MB01758705
Uspoređujući bilancu iz 2007. godine i bilancu iz 2013. godine vidi se da je ukupna
vrijednost bilance u 2013. godini manja nego u 2007. godini u visini od 1.196.917 kuna
odnosno, ukupna vrijednost bilance Plive se smanjila od razdoblja kada je preuzeta od
Teva kompanije. Razlog smanjenja bilance nastao je zbog promjene poslovne strategije
Plive tj. Pliva je sadašnje poslovanje usmjerila ka investicijama i širenju svojih
proizvodnih pogona što se može zaključiti iz stavke dugotrajne imovine koja se
povećala u odnosu na 2007. godinu, a ostala imovina (podružnice u Češkoj, Poljskoj) je
tijekom godina rasprodana. Najveće smanjenje imovine je uzrokovano zbog rasprodaje
ostale imovine, ali su se u 2013. godini smanjile zalihe, potraživanja i novac.
Promatrajući obveze i glavnicu može se zaključiti da je Plivina nova poslovna strategija
usmjerena na dugoročne investicije što je vidljivo iz stavke dugoročne obveze, koje su
se u 2013. godini povećale za 1.782.325 kuna, dok su se s druge strane kratkoročne
obveze smanjile. Najveće smanjenje je u kapitalu Plive tj. u odnosu na 2007. godinu
39
kapital Plive se smanjio za 3.594.622 kune. Analizom bilanci iz 2007. i 2013. godine
može se zaključiti da je Pliva u 2013. godini više usredotočena razvoju i istraživanjima
tj. Pliva je više orijentirana dugoročnim projektima i investicijama. Novom poslovnom
politikom tj. dugoročnim strateškim planom Pliva nastoji vratiti svoj izgubljeni položaj i
još jednom postati jedan od inovatora i vodećih farmaceutskih kompanija u ovom djelu
Europe.
Tablica 11: Račun dobiti i gubitka, 2013. godina
2013.
000'HRK
Prihodi od prodaje
2.708.037
Ostali prihodi
361.290
Ukupno prihodi
3.069.327
Promjena stanja zaliha
(66.325)
Materijalni troškovi
(1.234.293)
Troškovi osoblja
(468.042)
Troškovi amortizacije i umanjena vrijednost
(202.215)
Ostali troškovi
(705.108)
Ostali dobici neto
5.327
Neto financijski troškovi
(150.184)
Dobit prije poreza
248.487
Porezni kredit
117.883
Neto dobit za godinu
366.370
Izvor: http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do, dokumenti Godisnje_izvjesce_2013_MB01758705
40
Pokazatelji likvidnosti:
koeficijent trenutne likvidnosti 48.843/889.082 0,055
koeficijent tekuće likvidnosti 3.071.469/889.082 3,455
koeficijent ubrzane likvidnosti (3.071.469-917.422)/889.082 2,423
koeficijent financijske stabilnosti 4.761.434/(2.830.296+4.113.525) 0,686
Koeficijent trenutne likvidnosti u 2013. godini ukazuje na činjenicu da Pliva nema
dovoljno novca (najlikvidnije imovine) da podmiri svoje dospjele obveze, odnosno,
ovaj pokazatelj bi trebao biti veći kako bi u slučaju financijskih neprilika Pliva bila u
mogućnosti podmiriti većinu svojih kratkoročnih obveza. Sljedeći pokazatelj,
koeficijent tekuće likvidnosti, u 2013. godini označava da je likvidnost Plive iznimno
dobra i da je bez poteškoća sposobna svojom kratkotrajnom imovinom podmiriti tekuće
obveze. Koeficijenta ubrzane likvidnosti u 2013. godini ukazuje da je Plivino
poslovanje likvidno. Posljednji pokazatelj iz skupine je koeficijent financijske
stabilnosti koji u 2013. godini ukazuje da je Pliva u analiziranoj godini financijski
stabilna. Sagledavajući zajedno sve koeficijente likvidnosti može se zaključiti da je u
2013. godini Pliva poslovala likvidno i da je u mogućnosti svojom kratkotrajnom
imovinom podmiriti tekuće obveze. Jedino je koeficijent trenutne likvidnosti izrazito
nizak i ukazuje da bi Pliva trebala povećati razinu novca kako bi bila sposobna
podmiriti svoje tekuće obveze u slučaju da se nađe u financijskim neprilikama.
Pokazatelji zaduženosti:
stopa zaduženosti 3.719.378/7.832.903 0,475
koeficijent samofinanciranja 4.113.525/7.832.903 0,525
koeficijent financiranja 3.719.378/3.142.360 1,184
Stopa zaduženosti i koeficijent samofinanciranja u 2013. godini ukazuju da Pliva većinu
svog poslovanja financira iz vlastitih izvora, a ne iz tuđih odnosno, prikazuje Plivu kao
financijski samostalno poduzeće. Koeficijent financiranja u 2013. godini ukazuje da
Pliva ne posjeduje dovoljno kapitala da isplati svoje dužnike u slučaju da dođe do
41
financijskih neprilika. Pomoću pokazatelja zaduženosti može se zaključiti da je u
analiziranoj godini Pliva financijski samostalno poduzeće i da uspješno upravlja svojim
kapitalom i obvezama.
Pokazatelji učinkovitosti:
koeficijent obrtaja ukupne imovine 3.069.327/7.832.903 0,392
koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2.708.037/3.071.469 0,882
koeficijent obrtaja kapitala 2.708.037/4.113.525 0,658
koeficijent obrtaja potraživanja 2.708.037/2.105.204 1,286
Prvi koeficijent iz skupine pokazatelja učinkovitosti je izrazito nizak u 2013. godini što
ukazuje da Pliva svoju ukupnu imovinu ne koristi u svrhu ostvarivanja prihoda tj.
cjelokupna imovina Plive u 2013. godini je neefikasna. Sljedeća dva pokazatelja,
koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine i koeficijent obrtaja kapitala, ukazuju na
činjenicu da Pliva ne upravlja učinkovito svojim resursima tj. kratkotrajnom imovinom
i kapitalom u svrhu ostvarivanja što većih prihoda od prodaje. Posljednji pokazatelj u
ovoj skupini, koeficijent obrtaja potraživanja, u 2013. godini ukazuje da 1 kuna uložena
u potraživanja ostvaruje 1,286 kunu prodaje. Sagledavajući sve pokazatelje
učinkovitosti može se zaključiti da u 2013. godini Pliva nije učinkovito upravljala
svojim resursima (kapitalom, imovinom ili potraživanjima) u svrhu ostvarivanja što
većih prihoda.
42
Pokazatelji profitabilnosti:
ekonomičnost 3.074.654/2.826.167 1,088
neto profitna marža 366.370/2.708.037 0,135
ROA 366.370/7.832.903 0,047
ROE 366.370/4.113.525 0,089
Prvi koeficijent iz skupine pokazatelja profitabilnosti, ekonomičnost, je u 2013. godini
veća od 1 i ukazuje da je Pliva u 2013. godini ostvarivala veće prihode nego rashode,
odnosno, u 2013. godinu Pliva je na kraju poslovne godine ostvarila dobit. Sljedeći
pokazatelj, neto profitna marža označava da ostaje 13,5% profita od svake ostvarene
jedinice prihoda. Nadalje, pokazatelj ROA za 2013. godinu ukazuje na to da je 4,7%
profita ostvareno pomoću aktive poduzeća. Iz posljednjeg pokazatelja ROE za 2013.
godinu može se zaključiti da su vlasnici (dioničari) Plive ostvarili prinos na svoj ulog u
visini 8,9%. Svi pokazatelji u skupini profitabilnosti pokazuju da je Pliva 2013. godinu
zaključila sa pozitivnim financijskim rezultatom odnosno, da je na kraju poslovne
godine ostvarila dobit.
Promatrajući sve izračunate pokazatelje poslovanja za 2013. godinu može se zaključiti
da većina pokazatelja ukazuju na pozitivan trend poboljšanja poslovanja Plive.
Ostvarena dobit u visini od 336,370 tisuća kuna na kraju godine tu činjenicu i
potkrepljuje. Ako se detaljnije analiziraju bilanca i račun dobiti i gubitka primjećuje se
pozitivna promjena kod stavke prihoda gdje su većina prihoda koje je Pliva ostvarila u
2013. godini bili prihodi od prodaje što ukazuje da je Pliva, u odnosu na period kada je
bila pod Barr Pharmaceuticalsu, promijenila svoju poslovnu politiku i usredotočila se na
svoju primarnu djelatnost putem koje ostvaruje većinu svojih prihoda. Pod
menadžmentom kompanije Teve i poslovnih reformi koje su provedene nakon 2008.
godine, nakon što je Pliva preuzeta od Teve, Pliva je uspjela promijeniti svoje
instrumente za ostvarivanje strateških ciljeva. Velikim promjenama u poslovanju,
smanjivanjem troškova, povlačenjem s tržišta i zatvaranjem proizvodnih pogona, Pliva
je poduzete rizične mjere provela kako bi u budućnosti mogla uživati u uspješnijem
poslovanju i ponovo steći titulu jedne od vodećih farmaceutskih tvrtki u ovom dijelu
Europe. Pliva je u 2013. godini veliku količinu kapitala uložila u obnovu i razvoj
43
postrojenja u Savskom Marofu, a također je investirala u otvorenje novog proizvodnog
pogona u Zagrebu. Ove dvije velike investicije, koje su pokrenute u 2013. godini,
zajedno vrijede oko 200 milijuna dolara (Banka, 2013,
http://www.banka.hr/hrvatska/pliva-u-savskom-marofu-i-zagrebu-ulaze-200-milijuna-
dolara) i potvrđuju da je Pliva uspjela novom poslovnom politikom i pod novom
upravom vratiti svoju poziciju uspješne farmaceutske kompanije.
44
5. ZAKLJUČAK
Farmaceutsku industriju karakterizira oligopolski model tržišne strukture i većina
globalnog tržišta je podijeljena između nekolicine velikih kompanija koje se bore za
svaki dio dodatnog udjela na tržištu. Kod oligopolskog modela tržišta ulazak na
farmaceutsko tržište je uveliko otežan. Veliki iznosi kapitala, velika ulaganja u
istraživanje i razvoj novih lijekova kojima je potrebno mnogo godina da se razviju i
ostvare prinose, predstavljaju prepreke za potencijalne nove sudionike. Također, nove,
strože zakonske norme i reforme u zdravstvu, kao i novi trendovi kod potrošača da se
okreću alternativnoj medicini (onoj bez lijekova) otežavaju, ne samo potencijalnim
novim farmaceutskim tvrtkama, već i onima koje su prisutne, opstanak i rast na tržištu.
Da bi opstale i širile svoje poslovanje farmaceutske tvrtke moraju pronaći pravilno
rješenje za probleme s kojima se suočavaju, a pravilan odgovor pronašle su u procesu
poslovnih kombinacija.
Trend preuzimanja i spajanja ili piramidizacije poduzeća započeo je 1980-tih godina.
Vodeće svjetske farmaceutske tvrtke su iskoristile svoj višak kapitala za preuzimanja ili
spajanja s manjim tvrtkama s ciljem da ostvare sinergijske učinke jer velike kompanije
posjeduju višak kapitala za ulaganja koji manjim poduzećima nedostaje, a s druge strane
ona posjeduju inovativnu ideju tj. intelektualni kapital koji je potreban velikim liderima
na tržištu. Logično je da će se dvije kompanije udružiti i nastojati tim procesom
obostrano ostvariti svoje ciljeve. Do mnogih poslovnih kombinacija došlo je s ciljem
širenja na strana tržišta i ostvarivanja konkurentske prednosti i povećanja tržišnog
udjela.
Kako poslovne kombinacije mogu prouzročiti pozitivne efekte tako i s druge strane
neke od njih mogu završiti s negativnim efektima, ali također i sa zaustavljanjem
poslovanja. Tako se iz analiziranog primjera može zaključiti da poslovne kombinacije
ne moraju uvijek rezultirati pozitivnim efektima.
Primjer preuzimanja Plive od strane Barr Pharmaceuticalsa prikazuje preuzimanje u
farmaceutskoj industriji, ali kako je financijskom analizom zaključeno to preuzimanje
nije ostvarilo željene sinergijske učinke i na kraju je Barr Pharmaceuticals preuzet od
45
trećeg subjekta, kompanije Teva. Iz financijske analize dviju poslovnih godina Plivinog
poslovanja, godine prije preuzimanja (2005. godina) i godinu dana nakon preuzimanja
(2007. godina) zaključeno je da to preuzimanje nije imalo sinergijskih učinaka. To je
bio uzrok da tek pod novim vodstvom (tvrtke Teve) Pliva nakon nekoliko godina
ponovo posluje uspješno i polagano vraća ugled jedne od vodećih farmaceutskih
kompanija u ovom dijelu Europe. Uspoređujući rezultate dobivene financijskom
analizom na prvi pogled se činilo da je preuzimanje bilo uspješno jer su pokazatelji
profitabilnosti iz 2005. godine bili negativni, a u godini 2007. oni su bili pozitivni. Ako
se samo analizira profitabilnost, zaključak bi glasio da je preuzimanje Plive rezultiralo
sinergijom, ali detaljnijom analizom sagledavajući prihode koji su ostvareni u 2007.
godini, zaključuje se da Pliva svoju dobit nije ostvarila povećanjem prodaje tj. od svoje
primarne djelatnosti, nego ih je ostvarila putem prodaje imovine i povezanih društava, a
također je i Barr Pharmaceuticals ulagao velike količine kapitala kako bi pokrio
troškove lošeg poslovanja i troškove obustavljenih aktivnosti. Detaljnijom analizom
poslovanja Plive nakon preuzimanja dolazi se do zaključka da provedena akvizicija nije
ostvarila sinergijske učinke kakvi su se predviđali. Barr Pharmaceuticals je smanjio
svoje poslovanje i loše strateške odluke prouzročile su da je on postao sljedeća meta za
preuzimanje. U 2008. godini izraelska farmaceutska kompanija Teva uočila je
poteškoće s kojima se suočio Barr i započeo je proces preuzimanja koji je završen
krajem iste godine. Kako je Barr Pharmaceuticals preuzet to je također značilo da je i
Pliva pripala Tevi. Pliva je prošla kroz dva preuzimanja, ali drugo preuzimanje dovelo
je sa sobom mnoge reforme i promjene u poslovnoj politici: smanjenje administrativnih
i operativnih troškova, otkaze i promjenu uprave, te povlačenje s nekih europskih tržišta
(Poljske i Češke). Zahvaljujući svim navedenim radikalnim promjenama Pliva je nakon
tri godine od preuzimanja ojačala svoj položaj na tržištu, povećala prihode od prodaje, a
u posljednje dvije godine počela se širiti na tržišta srednje i južne Europe.
Danas Pliva postepeno vraća svoj izgubljeni ugled vodeće farmaceutske kompanije u
srednjoj i južnoj Europi.
46
LITERATURA:
Knjige:
1. Brealey, A. Richard; Marcus, J. Alan; Myers, C. Stewart, 2007, Osnove korporativnih
financija, MATE, Zagreb
2. Gulin, D. Orsag, S., 1997, Poslovne kombinacije, RIF
3. Harding, D. Rovit, S., 2007, MASMEDIA, Zagreb
4. Vidučić, Lj. 2000, Financijski menadžment- Teorija i politika, RRiF
Internet:
5. Bači, V., Bilas, V. 2010, Utjecaj akvizicijskog iskustva na uspješnost međunarodnih
spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji 2003.-2009., hrcak.srce.hr/file/93378
(7.05.2015)
6. Bačić, P. 2010, Krizno komuniciranje i odnosi s javnostima s posebnim osvrtom na
preuzimanje tvrtke „Pliva“, hrcak.srce.hr/file/84143 (15.04.2015)
7. Bertoncelj, A., Kesič D. 2007, Preuzimanje Plive- još jedna priča u procesu
globalizacije farmaceutske industrije,
file:///C:/Users/user/Downloads/FG_04_2007_245-259%20(3).pdf (15.04.2015)
8. Cha, M., Lorriman, T., 2014, WhyPharma megamergers work , Mckiney &
Company,
http://www.mckinsey.com/insights/health_systems_and_services/why_pharma_megam
ergers_work (6.05.2015)
9. Juričić, Lj. 2006, Barr prebacuje rizik na dioničare Plive, Nacional,
http://arhiva.nacional.hr/clanak/26197/barr-prebacuje-rizik-na-dionicare-plive
(6.05.2015)
47
10. Knežević, A. 2008, Barr je Plivi smanjio dobit, Teva će joj smanjiti broj zaposlenih,
Lider, http://liderpress.hr/arhiva/61573/?display=mobile (8.06.2015)
11. Šimunić, P. 2012, Izazovi na putu farmaceutske industrije,
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/izazovi-na-putu-farmaceutske-industrije
(6.05.2015)
12. Banka 2013, Pliva u Savskom Marofu i Zagrebu ulaže 200 milijuna dolara,
http://www.banka.hr/hrvatska/pliva-u-savskom-marofu-i-zagrebu-ulaze-200-milijuna-
dolara (19.07.2015)
13. Dnevnik 2006, Pliva prodana Barru, http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/pliva-
prodana-barru.html (21.05.2015)
14. Fina 2013, Javna objava, http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/pSubjektTrazi.do
(19.07.2015)
15. Hrportfolio 2006, Barr objavio izvješće o preuzimanju Plive,
http://www.hrportfolio.hr/vijesti/trziste-kapitala/barr-objavio-izvjesce-o-preuzimanju-
plive-2187 (21.05.2015)
16. Index 2011, Index je otkrio aferu Verona još 2006: Prodaja Plive na meti Uskokovih
istražitelja,
http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkrio-aferu-verona-jos-2006-prodaja-plive-
na-meti-uskokovih-istrazitelja/584645.aspx (21.05.2015)
17. Pliva 2015, Podaci o kompaniji, http://www.pliva.hr/pliva/podaci-o-kompaniji
(21.05.2015)
18. Pliva 2006, Objava rezultata Plive za 2005. godinu, http://www.pliva.hr/press-
kutak/novosti/clanak/268/Objava-rezultata-PLIVE-za-2005-godinu-1-ozujka-2006.html
(8.06.2015)
19. Pliva 2007, Objava rezultata Plive za 2007. godinu, http://www.pliva.hr/press-
kutak/novosti/clanak/395/Objava-rezultata-poslovanja-PLIVE-za-2007-godinu.html
(8.06.2015)
48
20. Who 2015, Pharmaceutical industry,
http://www.who.int/trade/glossary/story073/en/ (21.05.2015)
49
POPIS ILUSTRACIJA:
POPIS SLIKA:
1. Slika 1 Globalno farmaceutsko tržište, str. 12
2. Slika 2 Regionalni doprinos rastu farmaceutskog tržišta u razdoblju od 2013-2018,
str. 13
3. Slika 3 Najveća preuzimanja u farmaceutskoj industriji u 2014. godini, str. 15
POPIS TABLICA:
1. Tablica 1 Kreiranje strateških mogućnosti povezivanjem Plive i Barr
Pharmaceuticals, str. 19
2. Tablica 2 Bilanca 2005. godina, str. 23
3. Tablica 3 Račun dobiti i gubitka 2005. godina, str. 24
4. Tablica 4 Bilanca 2007. godina, str. 28
5. Tablica 5 Račun dobiti i gubitka 2007. godina, str. 29
6. Tablica 6 Pokazatelji likvidnosti za 2005. i 2007. godinu, str. 33
7. Tablica 7 Pokazatelji zaduženosti za 2005. i 2007. godinu, str. 34
8. Tablica 8 Pokazatelji učinkovitosti za 2005. i 2007. godinu, str. 34
9. Tablica 9 Pokazatelji profitabilnosti za 2005. i 2007. godinu, str. 35
10. Tablica 10 Bilanca 2013. godina, str. 38
11. Tablica 11 Račun dobiti i gubitka 2013. godina, str. 39
50