ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI

gzOdgovori na maturalna pitanja iz hrvatskog jezika,

pripremila Zdenka Blaslov, prof.

ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI

- knjievnost-

1. LIRIKA- pojam, razvoj, podjele, primjeri

lirika - knjievni rad koji je nastao u sjedinjenju glazbe, glume, govora i plesa, dolazi od grke rijei lyra to znai iani instrument

karakteristike - subjektivna, iznosi osjeaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoom vanjske forme, bogatstvu pjesnikih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava

podjela lirike

1) prema sadraju ili motivu

DOMOLJUBNE A. Mihanovi: Horvatska domovina

LJUBAVNE J. Pupai: Zaljubljen u ljubav

PEJZANE A. G. Mato: Notturno

SOCIJALNE D. Cesari: Vagonai

MISAONE / REFLEKSIVNE D. Cesari: Pjesma mrtvog pjesnikaRELIGIOZNE N. op: Isus ita novine

2) prema tradiciji

DITIRAMB pjesma u kojoj se slavi priroda i ivot (V. Nazor: Cvrak)

HIMNA pjesma posveena nekome (ili neemu) tko (ili to) je dostojan najveeg divljenja

i potovanja (A. Mihanovi: Horvatska domovina)

ODA pjesma posveena nekome (ili neemu) prema kome (ili emu) osjeamo ljubav,

privrenost ili neku drugu vrstu sklonosti (P. Preradovi: Rodu o jeziku)

ELEGIJA pjesma u kojoj se izraava aljenje za neim nedostinim

(F. Ciraki: Forentinske elegije)

EPIGRAM Kratka saeta pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja

(S. Vraz: Nadriknjitvo)

EPITAF nadgrobni natpis koji kao pjesniki oblik izraava misli o prolaznosti ivota i

ljudskoj sudbini. esto je duhovit i satirian. (M. Dizdar: Zapis o zemlji)

IDILA lirska pjesma s temom iz mirnog ivota u prirodi, posebno na selu.

(D. Cesari: Pjesma mrtvog pjesnika)

2. EPIKA- pojam, podjela, vrste, osobitosti: fabula, likovi, tehnike pisanja

epika- knjievni rad, dolazi od gre rijei epos to znai rije, pjesnika pripovijest, pripovijedanje

karakteristike - objektivna je, iznosi dogaaje i situacije, koristi se pripovijedanjem i opisivanjem, obiljeje epike je i prisutnost likova i duina vanjske forme

podjela epike

a) epsko lirske vrste

POEMA epsko-lirska vrsta u kojoj se iznosi neki dogaaj, ali sadri i elemente lirskog izraza

BALADA epsko-lirska vrsta tunog raspoloenja s traginim zavretkom (Hasanaginica)

ROMANCA lirska vrsta uglavnom ljubavnog sadraja bez traginog zavretka

b) epsko pjesnitvo epika u stihu

EPSKA PJESMA krae djelo u stihovima pripovjednog karaktera

EP opirnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera

EPOPEJA ako se u epu prikazuju djela nekog junaka koji se stavlja u slubu svoga naroda,

takav je ep nacionalna epopeja

c) jednostavni oblici-epika u stihu

ZNAAJKE: oblikuju i izraavaju neku ivotnu pojavu, a izvorno pripadaju usmenoj

knjievnosti

MIT - na temelju mitskog iskustva govori se najee o postanku svijeta, o bogovima ili

nekom osobama (Kako je postala zemlja)

LEGENDA - govori o ljudima iji je nain ponaanja i pogled na svijet uzor takvog ponaanja

BAJKA udesno i nadnaravno ispreplie se sa zbiljskim na takav nain da izmeu stvarnog i

izmiljenog nema pravih suprotnosti (Kako je Potjeh traio istinu)

BASNA kratka prozna vrsta u kojoj se najee u likovima ivotinja prikazuju ljudski

karakteri, njihovi postupci i djela u ivotu, njihov moral i ivotni ideal

SAGA govori o dogaajima iz obiteljskog ivota

VIC - kratka jezina tvorevina koja izaziva smijean dojam

ANEGDOTA aljiva zgoda iz ivota neke osobe

ZAGONETKA poseban oblik postavljanja pitanja koji namjerno skriva pravi odgovor

POSLOVICA u obliku tvrdnje izraava se neko ivotno iskustvo

d) sloeni oblici

NOVELA - prozni oblik krai od pripovijetke s manjim brojem likova i ueg mjesta radnje

(A. G. Mato: Cvijet sa raskra)

PRIPOVIJETKA prozni oblik dui od novele, a krai od romana

ROMAN dulji prozni oblik sa radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova

3. ROMAN -

roman prvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova

podjelaa) prema temi drutveni, obiteljski, psiholoki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteki,

kriminalistiki

b) prema tonu i pievu stavu sentimentalni, humoristini, satirini, didaktini, herojski

c) prema nainu oblikovanja

ROMAN LIKA - jedan ili nekoliko uzajamno povezanih likova dominira strukturom romana

ROMAN ZBIVANJA opisano zbivanje ujedinjuje sve to roman obrauje

ROMAN PROSTORA neki zamiljeni ili stvarni prostor ini bitnu vezu izmeu svega to

roman opisuje

LANANI ILI STUPNJEVITI izgrauje se tako da se prie kao dijelovi romana nadovezuju

jedna na drugu, s time to je zavretak svake prie ujedno i poetak idue

PRSTENASTI jedna uokvirena pria, obuhvaa sve ostale poput prstena na taj nain to

neki dogaaj omoguuje okvir unutar kojeg se zatim pripovijeda cijeli roman

PARALELNI graen je tako to se nekoliko fabularnih nizova razvija usporedno

ROMAN-RIJEKA iroko je zasnovan i razvijen tip romana koji obuhvaa ciklus romana,

prikazuje vie narataja u pojedinoj obitelji, socijalni i povijesni okvir u kojem se ti narataju kreu

ROMAN-ESEJ vrsta modernog romana u kojem se klasino epsko pripovijedanje dopunjuje

ili zamjenjuje osjeajima i asocijacijama

d) prema postojanju i vrijednosti klasini, moderni, suvremeni

USPOREDBA TRADICIONALNOG I MODERNOG ROMANA

TRADICIONALNI jednostavnost, vrsta fabula, dogaaji se niu linearno i logino, likovi su stvoreni prema stvarnim osobama i dogaajima, psiholoki analizirani, due vrijeme u kronolokom slijedu

MODERNI sloena, defabularizirana, rascjepkanost, opisuje se tok svijesti, kod likova nema psiholoke analize, prati se unutarnja svijest, slue se novom tehnikom pripovijedanja (unutarnji monolog i pripovjedni monolog solilokvij, direktni, indirektni, pripovjedni), vrijeme je kratko, problemi smisla svijeta i postojanja, najei likovi su umjetnici

PROZA U TRAPERICAMA MODERNI ROMAN

glavni junak netipian, promatra svijeta oko sebe, pasivan, bez ciljeva

mladi pripovjeda se suprotstavlja svijetu odraslih

ironijski se odnosi prema tradicionalnom drutvu i kulturnim vrijednostima

jezik pribliava se svakodnevnom spontanom govoru gradske mladei argonu

radnja ne tee kronoloki, ovisi o subjektivnim proivljavanjima lika, prekida se asocijacijama i monolozima

4. DRAMA, POJAM, VRSTE, STRUKTURA

drama - gr. drama in, gluma, igrokaz, prvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova

ZNAAJKE iznosi radnju u dijalokom obliku i namijenjena je izvoenju na pozornici, predstavlja knjievni tekst i scensko djelo, a bitno joj je obiljeje dramska napetost i dramski sukob

dramske vrste

1) TRAGEDIJA dramski tekst s konfliktima (sukobima) koji na kraju dovode do smrti (propasti)

glavnog lika

2) KOMEDIJA knjievno djelo dramskog oblika s ugoajem kominosti

3) DRAMA U UEM SMISLU RIJEI takav scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan dogaaj

vezan za neke osobe i drutvene sredine. Moe biti duhovita i vesela,, ali ne u takvom

intenzitetu kao u komediji, nema traginog zavretka

struktura drame

1. dijelovi namijenjeni publici

2. dijelovi namijenjeni glumcima i redatelju

kompozicija drame

1) UVOD - EKSPOZICIJA - uvod u dramu, program, prolog, podaci o kompoziciji drame, likovima,

vremenu i mjestu radnje

2) ZAPLET pokretanje radnje izazivanjem odreenih suprotnosti

3) KULMINACIJA napetost naraste do potrebe za razrjeenjem

4) PERIPETIJA preokret, radnja skree u odreenom smjeru

5) RASPLET razrjeenje svih suprotnosti i sukoba

- dramski tekst se dijeli na inove, slike i prizore odnosno scene

IN vea cjelina u drami

PRIZOR manja cjelina u drami, dijelovi drame od ulaska do izlaska jednog lika sa scene

- u kazalinoj predstavi sudjeluju glumci, redatelj, scenograf, kostimograf, kazalina kua i gledatelji

- kazalite je zajednitvo gledatelja i ive predstave

DIDASKALIJE upute o ponaanju i nainu govora glumaca, opis pozornice, izgled

DRAMSKA RADNJA temelji se na sukobu, a ostvaruje se dijalogom i monologom

TETROLOGIJA znanost o kazalitu

grka tragedija na primjeru Sofoklove drame

grka tragedija gr. tragos jarac, i ode pjesma ( jareva pjesma

dramska vrsta u stihovima, razvila se u Grkoj, procvat 5. st. pr. Kr

starogrka tragedija imala je obredni karakter, njezina tematika je uzeta iz mitova, a u izvedbi kor ima jako vanu ulogu, izvodili su je posebno odjeveni glumci koji su nosili maske

prema Aristotelovom miljenju nastala je iz obreda posveenih Dionizu

osniva je Tepsis

najvei grki tragiari su: Eshil (uvodi 2. glumca), Sofoklo (dodaje 3. glumca), Euripid

ope znaajke

1. glumac = PROTAGONIST glumi glavnu ulogu (Antigona)

2. glumac = ANTAGONIST (Kreont)

3. glumac = TRITAGONIST glumi nekoliko uloga (Izmena)

ZBOR ili KOR vrlo znaajan, svojom pjesmom povezuje scene, pjeva uz glazbenu pratnju

TRAGIAN JUNAK rtva vlastite nesretne sudbine

TRAGINA KRIVNJA nije namjerna pogreka ili krenje zakona, nego rezultat sudbinske zablude,

neizbjenog sukoba ideala i zbilje

TRAGINI ZAVRETAK konana cijena koju junak plaa za svoju dosljednost, a njegova je rtva

vlastiti ivot

UZVIENI STIL sveani dostojanstveni govor

KATARZA izaziva strah i saaljenje te tako proiava osjeaje gledatelja

kompozicija starogrke drame:

1) PROLOG uvodni prizor, moe i izostati, monolog glavnog lika

2) PARODOS pjevanje kora koji ulazi po ritmu plesa

3) EPIZODIJ naknadni ulazak glumaca ka koru koji je oznaavao dijaloki dio izmeu korskih pjesama, inovi

4) STASIMONE pjesme koje pjeva kor u meuigrama izmeu epizoda

5) EKSODUS izlazna pjesma kora na kraju tragedije

SOFOKLO: ANTIGONA

Temelji se na sporu zbog toga to je Antigona pokopala svog brata protiv Kreontove volje. Poslije smrti Eteokla i Polinika, koji su poginuli u meusobnom sukobu, vlast u Tebi preuzima njihov ujak Kreont. Polinik je kriv to se borio protiv domovine, mora ostati nepokopan, tko prekri tu zapovijed bit e kanjen smru. Njegova sestra Antigona de prekrila tu zapovijed i pokopala je brata. Nakon to su ju otkrili i zatvorili, ona se ubija. Njezin zarunik Hemon, Kreontov sin trai za nju milost, dolazi u zatvor i vidjevi Antigonu mrtvu ubija i sam sebe, uvi za ta ubojstva ubija se i Kreontova ena Euridika. Tek kada dolazi vra Tiresija, koji mu govori da e ga snai nesrea ako ubije Antigonu, Kreont ju odlui pomilovati. Poto se Antigona ubila sama Kreont ostaje iv a moralni pobjednik je Antigona.

PROBLEMI: Djelo problematizira odnos pojedinca i vlasti, samu vlast i vladara te ljubav i odnos prema boanskim zakonima odnosno vjeri.

ANTIGONA-predstavlja duhovnu snagu ideala i ljubavi koja se oslanja na vjene nepisane zakone etike i religije. Jedina se suprotstavila Kreontu i njegovim zakonima i zbog toga je tragino zavrila. Njezina smrt je simbol pobjede ljudskih napora za individualnom slobodom, humanou i viim idealima.

KREONT- Utjelovljuje svjetovnu mo utemeljenu na snazi kojom namee i brani zakone po logici vlastitih interesa. Kreont nije htio popustiti Antigoni i ako mu je bila neakinja. Bio je ponosan i pun samopouzdanja, nije mogao ispasti mekuac pred narodom nego joj je dao mogunost da porekne ili da kae da nije znala za zabranu, no ona je svjesno odabrala smrt.

OSTALI LIKOVI: Laj Edipov otac, Jokasta Edipova majka i ena, Izmena, Eteoklo i Polinik, Tiresija

komedija gr. komodia veseli ophod, gr. ode pjesma

razvila se iz pukih obreda, izvodila se prilikom sveanosti u staroj Grkoj

razvila se zahvaljujui Aristofanu

komedija se usmjerava prema obinim, svakodnevnim temama i likovima, traei u njima smijene strane, otkrivajui mane i nedostatke

uvelike se koristi neskladom, izoblienjem, nerazmjerom i odstupanjem od uobiajenog kao elementima na kojima se obino temelji smijeno u stvarnosti

komedija prenosi takve poruke kojima se razjanjava u opem ironinom stavu prema ljudskim osobinama ili tenjama, idealima, strastima, ivotu i svijetu u cjelini

podjela komedije prema nainu kako se smijeno postie

1) KOMEDIJA KARAKTERA karakter glavnog junaka (neka mana ili pretjeranost)

2) LOMEDIJA INTRIGE stvara osnovne efekte na zapletima proizalim iz nesporazuma, nerazumijevanja ili nepanje

3) KOMEDIJA SITUACIJE temelji se na neobinim, neoekivanim i nepredvidivim situacijama u kojima se likovi nalaze

4) KOMEDIJA KONVERZACIJE- bitne elemente kominog zasniva na duhovitim razgovorima i verbalnim dosjetkama

ope znaajke:

DIJALOG tu se istiu suprotnosti meu osobama. U igri ideja i osjeaja osobe s jedne strane

otkrivaju svoj karakter, a s druge strane razvijaju radnju

MONOLOG oblik prikazivanja dramske radnje u kojem se jedna osoba ne obraa drugoj, nego

sebi odnosno publici. To je osobit oblik dijaloga u jednoj osobi kada ta osoba u sebi otkria

dva suprotna glas, jedan za u jedan protiv neega.

SATIRA kada komedija kritizira neke pojave ili karaktere, ismijava ih i otro osuuje

HUMOR kada se prema ljudskim slabostima i manama odnosi s razumijevanjem i bez elje da ih se

osuuje; prikazivanje smijenog bez drugih pretenzija

GROTESKA prikazivanje tei izoblienosti, neprirodnom, fantastinom i nakaznom to djeluje na

granici izmeu gorko ozbiljnog i smijenog

PALUTOVE ERUDITNE KOMEDIJE: Aristotelovo jedinstvo (mjesta, vremena i radnje) pet inova, prolog, tipovi likova (krt starac koji se zaljubljuje u mlade djevojke, spretne sluge i mladi ljubavnici)

5. DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI

diskurzivni knjievni oblici su djela na razmeu znanstvenih djela i onih djela koja pripadaju danas iroko razvijenoj oblasti novinarstva i ostalih sredstva javnog priopavanja. Takva djela obino ujedinjuju izraavanje i oblikovanje svojstveno umjetnikoj knjievnosti s nekim osobinama svojstvenim bilo znanstvenom ili filozofskom novinarstvu.. Povezuju znanstveni izraz s elementima lirike, epike, drame, a tee pouavanju. lat. Diskursus govor, razmiljanje

podjela

1) knjievno-znanstvene vrste:

a) ESEJ ili OGLED utemeljitelj je Michel de Montaigne: Eseji. To je kraa prozna vrsta u

kojoj se obrauje razliita tematika bilo iz ivota ili znanosti, na nain koji ukljuuje

razmiljanje i zakljuivanje, ali takoer i sposobnost umjetnikog oblikovanja. Teme

su iz podruja ivota, kulture, umjetnosti, znanosti Elementi su vjerodostojne

injenice, podaci, autorova razmiljanja, asocijacije, tvrdnje, zakljuci, primjeri,

citati Do izraaja dolazi stav pisca, njegov izbor problema i vlastiti nain izlaganja.

franc. essai pokuaj

b) RASPRAVA obimnija od eseja, no najee pripada znanstvenim vrstama. Ponekad kada

je posveena znanosti ili umjetnosti ujedinjuje znanstveno istraivanje s knjievno-

umjetnikom obradom

c) LANAK knjievno-znanstvena vrsta kraa od eseja. Osvrt na teme iz ivota i na

dogaaje.

d) BIOGRAFIJA umjetniki oblikovano pisanje o samom sebi ili nekoj drugoj osobi

e) PUTOPIS ujedinjuje opis i analizu ne samo umjetnikim oblikovanjem nego i

izraavanjem dojmova, pa i pripovijedanjem, to ga moe pribliiti lirici i noveli. U

njemu se, osim nabrajanja to je pisac vidio, navode i putopieva umjetnika

sklonost, stav prema ivotu, osjeajni svijet, ukus Neki putopisci pokuavaju

filozofski produbiti putopis dok ga neki proiruju u smjeru povijesno-filozofske

meditacije

f) DNEVNIK vrsta teksta u kojoj pisac zapisuje dnevne dogaaje, izraava svjoj odnos

prema njima, iznosi svoje tumaenje dogaaja i osoba

g) MEMOAR iznoenje sjeanja i uspomena na ljude i dogaaje iz tuih i vlastitog ivota

2) publicistika:

a) REPORTAA izvjee o nekom dogaaju, doivljaju, drutvenoj djelatnosti ili prirodnoj

pojavi na umjetniki nain. Pisac izlae i svoje domove, stavove i razmiljanja

b) FELJTON (podlistak) na iv i popularan nain obrauje pitanja iz umjetnosti, znanosti,

filozofije, politike zanimljivih iroj publici

c) POLEMIKA- na iv, uvjerljiv i zanimljiv nain suprotstavljene su oprena miljenja, stavovi,

uvjerenja. Nain razrade ivotnih, knjievnih ili znanstvenih problema gdje se

suprotstavljene zastupnici razliitih stavova.

6. IZVORITA EUROPSKIH KNJIEVNOSTI (BIBLIJA)

BIBLIJA ili SVETO PISMO gr. Biblia knjige (13. st. pr. Kr 1. st. pr. Kr.)To je zbira pouno-moralistikog i poetskog sadraja koju krani i idovi smatraju svetom, uz to, ona je i spomenik ovjeanstva te jedna od najstarijih knjiga, nepresuan je izvor i inspiracija knjievnim i umjetnikim djelima od najstarijih vremena do danas. Krani je prouavaju kao smjerodavnu za ivot i u njoj nalaze pouku tj. rije boju. Sastavljena je od 73 knjige, a dijeli se na dva djela:

1) STARI ZAVJET 46 knjiga, priredilo ga je idovsko sveenstvo izmeu 400. 100. g. pr. Kr.. Knjige starog zavjeta su izbor iz svjetovnih i religijskih tekstova bogate starohebrejske knjievnosti. Dijeli se na 5 djela: Petoknjije, povijesne knjige, Psalmi, mudrosne knjige i proroke knjige (Izaija, Jeremija). Uglavnom knjige su pisane hebrejskim jezikom, manje aramejskim dok su novije pisane grkim jezikom. Mnogi biblijski likovi postali su teme mnogih umjetnikih djela.

2) NOVI ZAVJET 27 knjiga, njega priznaju samo kranske crkve , pisan je uglavnom grkim jezikom a sastoji se od evanelja (Matej, Marko, Luka, Ivan), djela apostolska, poslanice apostola, katolike poslanice i Apokalipsa (Otkrivenja Ivanova). Knjievna vrijednost novozavjetnih spisa zaostaje za Starim zavjetom izuzmemo li pojedine fragmente ili Otkrivenje koje je od svih knjiga Novoga zavjeta duhom i izrazom najblie starozavjetnoj literaturi.

PRIJEVODI BIBLIJE:

1) SEPTUAGINTA ili PRIJEVOD SEDAMEDSETORICE

prijevod Starog zavjeta na gri nastao 3./2. st. pr. Kr.

2) VULGATA ili PRIJEVOD SV. JERONIMA

- prijevod na latinski nastao izmeu 383. i 406. godine.

- na tom prijevodu se temelje gotovo svi europski prijevodi sve do naih dana

Na prvi prevodilac Biblije u cijelosti bio je Matija Petar Katani 1831. godine

7. IZVORITA ( grka i rimska knjievnost)

Grka knjievnost spada u klasinu knjievnost (lat. Classis razred). Epika, lirika, drama, komedija i tragedija su knjievni rodovi koji su nastali u Grkoj ili su na grkom tlu stekle konaan oblik. Stara grka knjievnost obuhvaa golem raspon od oko 1500 godina, a strunjaci ju dijele u 4 razdoblja:

1) arhajsko razdoblje 750. 450. pr. Kr.

PREDSTAVNICI Homer (Ilijada i Odiseja), Alkej (Lai), Sapfa (Ljubavna strast), Anakreont (Pijuckajmo, Iskren sam), Pindar (Pjesnik o ratu), Ezop

2) klasino razdoblje: 450. 323. g. pr. Kr

PREDSTAVNICI: tragiari: Eshil (OkovaniPprometej, Osloboeni Prometej, Prometej vatronoa), Sofoklo (Kralj Edip, Antigona, Elektra), Euripid (Elektra, Medeja, Ifgenija u Tauridi), komediografi: Aristofan i Menandar

3) helenistiko razdoblje: 323. oko 30. g. pr. Kr.

PREDSTAVNIK: Teokrit

4) rimsko (carsko) razdoblje: 30. g. pr. Kr. 529. g. po. Kr

Grka se knjievnost razvija unutar rimske drave. Najveu popularnost u tom razdoblju

PREDSTAVNICI: Iteliodor, Longo, Itariton

HOMER prvi antiki pjesnik (13. pitanje)

ALKEJ- Alkejska strofa (2 jedanaesterca, 1 deveterac, 1 deseterac), monodijska lirika, ljubavne, pejsane i ratne pjesme te himne bogovima, motivi: politika, rat, mrnja, gozbe, ljubav, majstor stiha i forme,

SAPFA- Sapfika strofa (3 jedanaesterca, 1 peterac), pie epitalamije (korske svadbene pjesme) i ljubavne pjesme, monodrijska lirika, govori o nemogunosti savladavanja vlastitih osjeaja

ANAKREONT- kratke lirske pjesme, slavi ivotne radosti i vinska raspoloenja, anakreontska i epikurejska poezija tenja za sreom, hedonizam, anakreontske pjesme, nadahnut uicima

PINDAR- uzvieni stil, slavi pobjednika, zaviaj i boanstvo, koristi bujan jezik, smjele metafore, gomilanje asocijacija, dubinu misli, najvei pjesnik korske lirike, pie epinikije ode u ast pobjednika,

EZOP- tvorac basne kao knjievne vrste, pie basne u prozi, jednostavnim i jasnim stihom s pounom poantom na kraju

ESHIL- tragiar, uveo drugog glumca, zbor kao nositelj radnje (12 koreuta), jednostavna, statina radnja, sveani i uzvieni stil, titanski glavni likovi (idealna bia s naglaenim dobrim ili loim)

SOFOKLO- uveo treeg glumca, poveava broj koreuta sa 12 na 15, pojaava dramsku radnju i ulogu dijaloga, likovi su stvarni ljudi, harmonina i vrsta kompozicija, jasno ocrtani karakteri, humanist

EURIPID- likovi su obini ljudi, posljednji veliki grki tragiar, udaljava se od opih problema i udubljuje u ivot i psihu pojedinca, slui se mitolokom graom, udaljava se od tradicije,

HOMER, ILIJADA HOMER- prvi pjesnik europske knjievne tradicije, a njegovi epovi Ilijada i Odiseja prva su djela u toj tradiciji. Potekoe stvara i okolnost to je Homer tipian primjer skrivenog europskog pripovjedaa koji o sebi u svojim djelima ne govori nita. Tako Homer za nas i dalje ostaje samo nejasna sjena kao ovjek, ali kao stvaralac on je iva i sveprisutna osoba koja najizraenije i najjasnije progovara kroz svoje djelo, za nas olieno u ta 2 vrhunska djela junake epike. Homer se openito uzima kao obrazac onoga to se naziva narodnim, primarnim ili usmenim epom. Za njega se pretpostavlja da je bio slijep, a pjevao je svoje pjesme putujui od mjesta do mjesta. Pitanje autorstva Ilijade i Odiseje u znanosti se zove homersko pitanje. Ni pluralisti ni unitaristi nemaju dovoljno dokaza kojima bi potvrdili da su u pravu.

ILIJADA sam naziv potjee od Ilija drugog imena grada Troje. Sadraj je uzet iz prie o Trojanskom ratu izmeu Ahejaca i Trojanaca. Meu Ahejcima (Grcima) osobito se istiu braa Menelaj i Agamemnon, tesalski kralj Ahilej te Odisej a meu Trojancima kralj Prijam i njegovi sinovi Oaris i Hektor. Ilijada je epopeja, 24 pjevanja u heksametru, 15.696 stihova, nastao je vjerojatno u 8. st. pr. Kr.. Govori o dogaajima u 10. godini ratovanja (oko 50 dana). Borba se odvija na zemaljskom i na olimpskom planu. Veliku ulogu u radnji imaju bogovi koji tite one koje vole a nanose zlo onima koje ne vole. Ilijada sadri mnogo ivih opisa borbi i prizora iz svakodnevnog ivota u grkom taboru u Troji.

SADRAJ- Povod rata je bila Parisova otmica Menelajeve ene Helene. Pokretaka snaga djela je Ahilejeva srdba. U prvom pjevanju oj je povrijeen Agamemnovom bahatou kojom mu uzima robinju Briseidu. Zato Ahilej odustaje od borbe. Budui da je on najvei junak meu Ahejcima, njegovo odustajanje utjee na tijek borbe, Ahilej ostaje dosljedan sve dok mu Hektor ne ubije prijatelja Patrokla. Tada se vraa u borbu i ubija Hektora. Hektorov otac, kralj Prijam, dolazi ponizno moliti Ahileja za sinovljevo tijelo. Ahilej se smiluje i daje mu ga.

rimska knjievnost

Nasljeuju grke uzore i nadmeu se s njima. Nisu tvorci novih knjievnih vrsta, ve su nastavljai i usavravatelji. Povijesna uloga rimske knjievnosti je u njezinu posrednitvu izmeu Grke i Europe. Dijeli se na 4 razdoblja:

1) arhajsko razdoblje: 240. 80. g. pr. Kr.

U tom je razdoblju osobito razvijena komedija. U znaku je brojnih knjievnih prijevoda i

kazalinih prilagodaba, pri emu su najistaknutiji komediografi: Plaut i Terecije prenosili su

grke komine predloke na rimsku pozornicu.

2) zlatni vijek: 80. g. pr. Kr 14. g. po. Kr.

U tom razdoblju knjievnost doivljava svoj vrhunac. Razvijena je epika (Vergilije, Lukrecije i

Ovidije). Razvijeni su elegija i epigram (Katul), lirsko pjesnitvo i poslanice (Horacije),

ljubavna lirika (Propercije, Tibul, Ovidije), proza (Cezar, Salustije, Livije). Sredinja osoba je

Ciceron koji praksu i teoriju govornitva postavlja na novu, visoku razinu.

3) srebrno razdoblje: 14. 117. g.

Razvijene su mnoge knjievne vrste, osobito roman (Petronije), basna (Fedro), epigrami

(Marcijal), satira (Juvenal).

4) razdoblje kasnog carstva: 117. 476. g.

To razdoblje obiljeava pomirba dvaju svjetonazora: rimskog (poganskog) i kranskog.

PLAUT- najvei rimski komediograf, nastavlja se na novoantiku komediju, unosi elemente grube komike, plesa i glazbe. Osnovne znaajke su dobro voena spletka, ivi dijalozi i kontrirani likovi. Najpoznatije Plautove komedije su krtac ili Aulularija, Hvalisavi vojnik, Sablasti, Sunji...

krtac komedija karaktera u 4 ina. Loni je motiv na kojem se grad intriga. Euklion stari krtac koji uva svoje blago a svima govori da je siromaan, zanemaruje ker, a sluga Strobil mu je urao blago

KATUL- najvei rimski liriar poznat po svojoj intimnoj lirici. Pripadnik je skupine novih pjesnika ili neoterika koji su se ugledali u aleksandrijsku poeziju. U pjesmi Jadni Katule ali samog sebe zbog ljubavnog rastanka, elei nadvladati vlastite emocije i biti jak. Pie o prijateljstvu, gozbama i pijancima te izruguje politiku.

HORACIJE- osim po pjesmama, Horacije je poznat po svom djelu Poslanica Pizonima, koja je ve u antici nazvana Pjesnikim umijeem. U njoj Horacije izrie misao da je bit svakog pjesnikog djela sklad (u pjesnikom jeziku, kompoziciji i oblikovanju likova)

VERGILIJE- pjesnik je ekloga (gr. pripovijest), nove vrste pjesnitva koju je predstavio u zbirci Bukolike a sastavio ih je po uzoru na grkog pjesnika Teokrita. Georgike su didaktina poema o poljodjelstvu u kojoj je Vergilije prikazao sklad ovjekova ivota s prirodom dajui mu upute i savjete za ratarstvo, voarstvo, stoarstvo i pelarstvo. Najpoznatije njegovo djelo je Eneida, rimski nacionalni ep u 12 pjevanja o Eneji, praocu grada Rima. Prvih 6 pjevanja prema Odiseji (Enejina lutanja) a drugih 6 prema Ilijadi (Enejino ratovanje) Nakon trojanskog rata Eneja luta morima u potrazi za novom postojbinom. Nakon mnogih pustolovina (susreta i rastanka s Didonom te ulaska u podzemni svijet), Eneja dolazi na ue Tibera molei kralja Latina da osnuje novi grad i da se oeni njegovom kerkom Lavinijom. Nakon niza borbi s Lavinijinim bivim zarunikom Turnom, Enej ga ubija, ime uklanja posljednju prepreku za ostvarenje svoje zamisli.

OVIDIJE- najplodniji rimski pjesnik zbog slobodnijeg stava u poeziji i otklona drutvenih normi. Majstor stiha te izvanredan pripovjeda. Najpoznatije Ovidijevo djelo su Metamorfoze, preradbe grke mitologije. Autor je i zbirke elegija Ex Ponto koju je napisao u progonstvu (August ga je protjerao zbog nepotovanja drutvenih normi) te zbirka ljubavnih pjesama Heroide.

TIBUL- elegijski distih, elegije u kojima pjeva o ljubavi prema Deliji i kasnije Nemezi, o mrnji prema ratu i ratovanju, koji mu je oduzela najljepe godine ivota, te o enji za mirnim seoskim ivotom. Najznaajnije djelo je pjesma DelijiMARCIJAL- napisao je na tisue epigrama a najpoznatije djelo mu je duhoviti epigram Siromani pjesnik, zavrava poantom a Marcijal je bio tienik bogataa.

8. POECI PISMENOSTI, RAD IRILA I METODA, GLAGOLJAKO RAZDOBLJE

Kada su Hrvati doli na podruje dananje Hrvatske bili su pogani i nepismeni. Stanovnitvo koje su zatekli i s kojim su se susretali bilo kransko.

GLAGOLJICA prvo pismo kojim su se sluili Hrvati je glagoljica, a dolazi od rijei glagoljati govoriti, priati, rei. Bizantski car Mihajlo alje brau Konstantina (iril) i Metoda 863. u moravsku misiju, na poziv kneza Rastislava. iril je autor glagoljice. Na tom pismu je zapisao prve slavenske rijei Proslov Ivanova Evanelja. Prevode knjige za bogosluje na slavenski jezik. 885. nakon Metodove smrti protjerani su iz Moravske te se sklanjaju u Hrvatsku (Istra, Kvarnerski otoci, Hrvatsko Primorje, Dalmaciju) te tako je k nama prenesena batina Svete brae pismo glagoljica, biblijski tekstovi zapisani u knjigama, te sustavan i ureen knjievni jezik (staroslavenski). Glagoljicu su nazvali Jeronimovo pismo da bi zatitili od progona. Svako slovo ima ime i vrijednost broja. Pri sastavljanju pisma koritena je teoloka simbolika kri (kranstvo), krug (savrenstvo) i trokut (sv. Trojstvo).

Najstariji glagoljaki spomenici: Baanska ploa, Valunska ploa, Krki natpis, Plominski natpis, Humski grafit, Roki abecedarij.

IRILICA- drugo pismo koji su se sluili Hrvati. Neki slavenski narodi: Bugari, Rusi, Srbi, Makedonci zamijenili su glagoljicu grkim pismom te ga uredili za slavenski jezik. To se pismo poelo iriti u 12. st. na jugu Hrvatske i u BiH. Hrvatska irilica se u srednjem vijeku posebno razvijala; dobila je ime bosanica ili bosansko-hrvatska irilica.

Najstariji spomenici na irilici su: Natpis s Povljasnkog praga, Povaljska istina, Poljiki statut, Aleksandrida, dubrovaki zbornik: Libro od mnozijeh razloga.

LATINICA - tree pismo kojim Hrvati piu. Hrvati su se s latinicom susreli nakon to su osnovali svoju dravu i prihvatili kranstvo u 7. st.. Prva hrvatska imena zabiljeena latinicom su iz 8. st. (kneza Vieslava- na krstionici, kneza Branimira- ukrasne grede crkava, kneza Godeaja- u Ninu). Latinski jezik je prvi jezik dravnih dokumenata.

Najstariji tekst pisan latinicom je Res i zakon sestara dominikanskog reda u Zadru iz 1345. godine.

Od srednjeg vijeka do 19. st. Hrvati piu svim trima pismima, ali od sredine 14. st. sve se vie koristi latinica koja e postati jedinim hrvatskim pismom.

Glagoljako razdoblje hrvatske knjievnosti poinje pojavom prvih pisanih spomenika i traje sve do zatvaranja senjske glagoljake tiskare 1508. U tom razdoblju Hrvati su stvorili svoje samostalno politiko podruje pa su ve u 9. i 10. stoljeu razvio kulturni ivot to jest zaela pismenost.

BAANSKA PLOA

najpoznatiji hrvatski epigrafski spomenik, nastala je 1100. god nakon smrti kralja Zvonimira, pisac toga teksta je Opat Driha

sluila je kao pregradna ploa izmeu prostora za sveenstvo i prostora za puk u benediktinskoj opatijskoj crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kraj Bake na otoku Krku, gdje je i pronaena, zidar crkve Sv. Lucije je Opat Dobrevit

to je darovnica u kojoj kralj Zvonimir daruje ledinu (livada), dio zemlje crkvi sv. Lucije

poinje religioznim motivom, a nastavlja se svjetovnim

pisana je glagoljicom na hrvatskom jeziku, bila je oteena i sluila je kao podna ploa

napravljena je od vapnenca, visoka 99,5 cm x 1999, debljine 7,5-9 cm

sadri oko 100 rijei u 13 redaka, odlikuje se ritminou, zapoinje: "U ime Oca i Sina i Duha Svetoga" (kao i veina dotadanjih tekstova)

- iz nje poinje jezino stvaralatvo u Hrvata

iz teksta doznajemo da su Krk i Kvarnerski otoci tada u granicama hrvatske drave kralja Zvonimira

sadraj: 1) invokaciju

2)zapis opata Drihe

3)zapis opata Dobrevita

jezik: starohrvatska akavtina s elementima crkvenoslavenskog jezika

pismo: prijelazni oblik iz oble u uglatu glagoljicu

knjievno znaenje

1. Povijesno-kulturno

povijesno-prvi put se spominje hrvatsko ime

kulturno-jer je to prvi hrvatski pisani spomenik

2. Pravno-darovnica

3. Jezino-pokazuje kako se hrvatski jezik razvija od staroslavenskog prema hrvatskom, na njoj se prvi put pie hrvatskim pismom i jezikom

4. Likovno-slova su bila obojana, a i na vrhu Baanske ploe je romanika lozica

5. Knjievno-pokazuje kako se u ranom srednjem vijeku razvijao hrv. knjievni izraz, primajui poticaje(trajna struktura reenice, asonance, aliteracije) i ugaajui ih u sveani govor Ploe

VINODOLSKI ZAKONIK

- najstariji zakonski spomenik Hrvatskog naroda

- sastavljen 1288, na blagdan Sv. Tri kralja

- to je najstariji pravni zakon na Hrvatskom jeziku, ureuje pravne odnose izmeu novih feudalnih gospodara, Krkih knezova Frankopana i do tada slobodnih Vinodolskih opina, ureen je podjelom na lanke

LUCIDAR

-srednjovjekovna enciklopedija (knjiga opeg znanja)

-najprije na njem. jeziku, zatim prevedena na eki, pa na hrvatski

-prevodilac je pop glagolja Istranin (Uku usporeuje s Olimpom)

-pisan u dijalogu izmeu uitelja i uenika

-Lucidar znai knjiga koja prosvjetljuje

-teoloki i prirodoslovni sadraj

LJETOPIS POPA DUKLJANINA

-najstariji hrvatski ljetopis, nastao u Duklju (gradu Baru)

-jedan je dio nastao u 12. st., a drugi u 14. st.

-prikazao je rodoslovlje hrvatskog vladara i osnivanje hrvatske drave

-u 14. st. je preveden na hrvatski jezik

-opisana je vladavina i smrt kralja Zvonimira

-znaajan je po tome to je legenda o kralju Zvonimiru dodana tek kasnije: nezadovoljan puk ubija kralja Zvonimira, a on pred samu smrt proklinje vlastiti narod, elei da Hrvati nikad ne budu imali gospodara koji govori hrvatskim jezikom, nego da budu podloni tuincima

CRNORIZAC HRABAR O pismenima

-crnorizac- zbog crne odjee

-hrabar- zalagao se i predavao na glagoljici iako je bilo zabranjeno

1)Slaveni pisahu crtama i urezima

2)piu latinskim i grkim slovima, ali bez pravila

3)Konstantin Filozof-osmislio je prvo slavensko pismo-38 slova po uzoru na grka slova i neke slavenske glasove

IBENSKA MOLITVA

-najstarija potvrda pisanog teksta na latinici i narodnom(akavskom)govoru

-pohvala Gospi, druga polovica 14. st.

-tip laude(pohvalne pjesme) pjevali su ih FLAGELANTI (bievaoci)

-pripada najstarijim latinikim zapisima na naem prostoru

-dijeli se na 2 dijela:

1. dio- Marija je prikazana u nebeskim sferama (uzviena, nadzemaljska)

- velia se i slavi lik Bogorodice

2. dio- prikazano njezino znaenje za ljude; Marija je prikazana kao utjeha svima na Zemlji, kao moralna podrka, uzor, utoite

-opisuje se prisustvo Bogorodice meu ljudima

SVIT SE KONA

satirian tekst, satira je uperena protiv predsjednika razliitih crkava (biskupa, opatica, fratara, kardinala,..)-openito Crkvi-oni grijee jer prodaju crkvene moi zbog vlastitih uitaka, prepustili su se porocima(novac, blud,..)

pjesnik pri njihovu opisu koristi ironiju

MUKA SVETE MARGARETE

-crkvena drama, poetak drame snaan je opis pastoralnog ugoaja, poistovjeuje se ljepota prirode i osjeaji pastirice

-Sv. Margareta- poznata kranska muenica

-drama je sastavljena u osmerakim distisima, s realistikim opisima muke, sa snanim rijeima u dijalogu muenice i muitelja

9. HUMANIZAM I RENESANSA U EUROPI (trajanje, obiljeja, latinizam, knjievni oblici, glavni pisci i djela)

predrenesansa od franc. RENAISSANCE-ponovo roenje, preporod, ponovni procvat; uvod, prethodnica renesanse.

humanizam-lat. HUMANUS- ovjean, ljudski

-kulturni pokret u Europi u 14. st., paralelno s predrenesansom

-promie ovozemaljske ljudske vrijednosti

-uzori u antici, sredite je Italija, motivi iz svijeta, latinizam

latinizam knjievno stvaralatvo na lat. jeziku

-latinski jezik polako zamjenjuje narodni (talijanski)

humanizam

-do izraaja dolazi elja za spoznajom, ubrzan razvoj znanosti i tehnike, filozofije, otpor prema feudalizmu

-u sreditu zanimanja je ovjek, te razvoj duevnih i tjelesnih svojstava

-Erazmo Roterdamski- najznaajniji znanstvenik i knjievnik humanizma

-trajanje: kraj 13. i 14. st.; humanus-ovjean, latinski jezik i narodni jezici

najznaajniji pisci su:

DANTE-Boanstvena komedija

PETRARCA-Kanconijer

BOCCACCIO- Decameron

-klasini knjievni oblici: epopeja, ekloga, elegija, satira, drama

predrenesansa

-traje do kraja 13. st.,14. st. i 15. st.

-znaajke: pojava novog drutvenog sloja-graanstvo, razvoj gradova, graanske klase i kapitalizma, stvaranje novih pogleda na svijet

-ovjek: aktivan, radoznao, eli uivati u ovozemaljskom ivotu, kritian je

-knjievnost: svjetovne teme, ovjekovo duhovno osloboenje, zanimanje za vlastiti unutarnji svijet, ljepotu prirode i ovozemaljski svijet

RENESANSA: franc. RENAISSANCE= ponovo roenje, preporod

- kulturno povijesno razdoblje od kraja 14. st. do poetka 17. st.

- nastaje u Italiji, a javila se po uzoru na antiku, onda se iri na panjolsku, Francusku, Hrvatsku, Englesku, Njemaku, Austriju, Portugal, Maarsku i eku

- renesansni se pisci umjesto latinskim jezikom koriste narodnim, tako se javlja knjievnost na narodnom jeziku

- renesansa je primala stalne poticaje u ozraju velikih otkria: putovanja Kolumba, Vasca de Game i Magellana, znanstvena i tehnika otkria, Gutenbergov stroj za tiskanje (kojim knjievnost postaje dostupnija)

- ponovo se javljaju vrste: ep, lirska pjesma, satira epigram, ivotopisna i povijesna pripovijest, komedija, drama, poslanica, itd.

- tematika knjievnih djela tie se svakidanje ovjekove zbilje, istie se tjelesna i duevna ljepota i snaga, radost ovozemaljskog ivljenja i ovjekova vjena nadanja u bolji svijet

- predstavnici: Ludovico Ariosto, Francois Robelais, Miguel Cervantes, William Shakespeare

- u renesansi se mijenja ovjekov nain razmiljanja i javlja se zanimanje za ljepotu prirode i ovjekova unutranja proivljavanja; zanimanje za ivot openito; pronalaenje uzora u antikoj knjievnosti; promjena naina ivota i razmiljanja na koju utjee razvoj gradova, nastajanje graanske klase, nova znanstvena i geometrijska otkria

- u renesansi su oblikovani svi glavni anrovi:

lirika:

- osim petrarkistike lirike njeguje se i religiozna lirika

- piu se poslanice, epitafi, posvetnice, idilina lirika

- uzore trae u antikom pjesnitvu

- pojava zabavne lirike i pokladne(maskirate)

- dominantan oblik je forma soneta, osim njega piu se balade, kancone, ekologe, madrigali, ode

- veina pjesama posveena je enama(ljubavne pjesme)

- izvorite svemu je trubadurska lirika

epika:

- epovi, epski spjev

- kategorija uzviena stila

- ep se razvio kao knjievna vrsta

dramske vrste:

- pisana je po uzoru na antike pisce Plauta i Terencija i na antiku dramu

- promicala je pobjede novog mladog narataja

- najznaajniji dramatiar je engleski autor William Shakespeare- opisivao je duevna stanja svojih likova

- najznaajniji hrvatski komediograf je Marin Dri

- drama je bila podijeljena na: Commedia Erudita(uena komedija koja se prikazivala na dvoru) i Commedia dell' Arte(za puk, nema teksta-glumci improviziraju, a znaju samo osobine likova)

roman:

- dijeli se na:

1) viteki- srednjovjekovni tip romana, istie se lik viteza lutalice

2) pikarski- razvio se u 15.st, glavni lik je ovjek iz puka- obino iz dna drutvene ljestvice(seljak, prosjak) koji se bori za opstanak u ivotu i ima renesansne poglede na svijet

3) pastirski- idila, glavni lik pastir, to su ondanji ljubavni romani, utemeljitelj je Jacopo Sannazzara

esej:

- uveo ga je u 16.st Francuz Michael Montaigne

10. PREDSTAVNICI PREDRENESANSE U EUROPI -D. Alighieri, F. Petrarca, G. Boccaccio i njihova djela

a) DANTE ALIGHIERI- roen u Firenci 1265-1321, umro u Ravenni

- zbog politikih uvjerenja 1302. je protjeran iz Firence, nije se mogao vratiti

- tvorac knjievnog talijanskog jezika, poeo je pisati na latinskom

- knjievni rad zapoinje zbirkom pjesama "Novi ivot"("Vita nuova") posveenih Beatrici Portinari- u kojoj opisuje ljubav prema toj eni koristei se slatkim novim stilom

Boanstvena komedija (Divina Commedia 1307-1321)

-Dante je svoj religiozni ep u poetku nazvao komedijom, jer se prema srednjovjekovnoj poetici tako oznaavalo pripovjedno djelo u stihovima, napisano jednostavnim, svima razumljivim jezikom, koje poinje tuno, a zavrava sretno. U poetku je tu komediju nazvao Boanstvenom jo u svojim predavanjima u Firenci pa je tom djelu do danas ostao naziv Boanstvena komedija. Boanstvena zbog savrene forme, kompozicije, jezika i zbog tematike.

- kompozicija djela: sastoji se od 3 djela-PAKAO, ISTILITE, RAJ

- jezik- djelo je pisano firentinskim narjejem koje postaje temeljem tal. knjievnog jezika

- u svakom djelu su 33 pjevanja koji s prvim uvodnim pjevanjem ine savrenu brojku od

100 pjevanja

- pisana je u tercinama (3 stiha), stih jedanaesterac, u formi alegorijske vizije zagrobnog ivota vodi itatelja kroz Pakao, istilite i Raj, te oivljuje galeriju likova od mitolokih i povijesnih do suvremenih

- 3 glava lika: Dante, Vergilije, Beatrice

P DANTE- simbol grenog ovjeka

P VERGILIJE- simbol ljudskog razuma, nalazi se u 1. krugu

P BEATRICE- simbol milosti Boje, ideala nadnaravne vrste, simbol ljepote

- 3= mistina brojka(ima magijsko znaenje), predstavlja Presveto trojstvo

- 100= savrena brojka, simbol savrenstva

- Dante se na poetku nae u mranoj umi to je alegorija grjenog ivota. Da bi se spasio od opasnih zvijeri, odlui slijediti Vergilija (simbol razuma i Danteov uzor)

- u prvom djelu spominju se 3 zvijeri, a simboliziraju ljudske poroke:

P LAV- simbolizira oholost

P VUICA- simbolizira lakomost

P PANTERA- simbolizira putenost (erotinost)

- Vergilije je rimski pjesnik iz antike, prati ga kroz Pakao i istilite, ali ne i Raj jer on nije krten. Kroz Raj ga vodi Beatrice (idealna, bez grijeha)

Pakao

-je alegorija stanja grijeha i otuenosti od Boga, moemo shvatiti kao alegoriju zemaljskoga svijeta i njegove izopaenosti ljudskih strasti, opaina i poroka.

- sastoji se od 9 krugova opisanih u obliku lijevka, kroz koje ga vodi pjesniki uzor Vergilije

-grjenici su smjeteni unutar lijevka po teini grijeha, od najmanje grjenih(na vrhu) do najvie grjenih(na dnu)

Pretpakao: kukavice

Gornji dio pakla:

1. limb-nekrteni, tu boravi i Vergilije

2. bludnici

3. prodrljivci

4. krtice i rasipnici, Pluton u obliku vuka

5. gnjevljivci, duevno lijeni svake vrste

6. krivovjerci, bezbonici

7. nasilnici, ubojice i samoubojice

Ponor:

8. varalice

Najdublji pakao:

9. izdajice

Minos- stoji na ulazu u Pakao, zamahom repa odreuje teinu grijeha

Haron- prevozio je due preko Arheonta

istilite

-brijeg na otoku; dijeli se na krugove koji se pri vrhu suavaju; na vrhu je visoravan gdje je smjeten Zemaljski Raj; tamo po Dantea dolazi Beatrice i vodi ga u sam Raj, on se sastoji od 9 nebesa koje se vrte oko Zemlje

Renesansno u djelu

-pjesnik je porok i sudac svoga doba, otro polemizira protiv Crkve i poremeenim redom stvari u suvremenom povijesnom trenutku. Istie dostojanstvo ovjeka, vanost njegova djelovanja i nunosti i vrijednosti znanosti, te traenje istine. S mnogo razumijevanja prikazuje slabost ljudske prirode.

- narodni jezik(talijanski), kritinost

Srednjovjekovni elementi

srednjovjekovna simbolika u koncepciji i kompoziciji djela

uloga mistinog broja 3

forma alegorijske vizije

razvrstavanje grenika u skladu s religioznim poimanjem grijeha

b) FRANCESCO PETRARCA

- roen 1304.-1374 u Avignonu

-pie na latinskom jeziku, a slavu je postigao zbirkom pjesama na talijanskom jeziku Kanconijer

-u Avignonu upoznaje se trubadurskom kritikom i 1327. prvi put je ugledao Lauru De Sade, koja e mu postati trajnom inspiracijom njegovih talijanskih stihova

- mnogim je pjesnicima bio uzor, pa se pisanje pjesama na Petrarkin nain zove petrarkizam

Kanconijer

- dvodijelna zbirka ljubavnih pjesama sastavljena od 366 pjesama od toga 317 pisano u formi soneta, 29 kancona, 9 sestina, 7 balada i 4 madrigala

-zbirka pjesama na talijanskom jeziku u kojima je dao intiman lirski dnevnik za njezina ivota i nakon njezine smrti

-njegova lirika snano je utjecala na cjelokupni razvoj kasnije ljubavne poezije, te jo za njegova ivota u Italiji dobila niz nastavljaa posredstvom kojih je petrarkizam tijekom 15. i 16. st preplavio cijelu kulturu Europe- te nastavljae zovemo petrarkisti ili epigoni

-zbirka je specifina po strukturi; sastoji se od 2 dijela:

1)za ivota gospoe Laure

2)nakon smrti gospoe Laure

-prema poetnom stihu cijela zbirka se naziva "Rasute rime", cijeli ivot je usavravao zbirku

- Laura- simbol Petrarcine velike svjetske slave; u nju je spustio itav svemir, uinivi od nje i sebe svoj svijet. Njegova ljubav nije Boanstvena, nego vjena zapreka koje je on svjestan pa se uvijek bori protiv nje, da bi joj se za as prepustio. Laura se esto poistovjeuje s lovorom, a ljubavna udnja sa eljom za slavom, a i jedan i drugi osjeaj se stapaju u jedinstveno duevno, a moda i pjesniko stanje, u onu romantinu Petrarcinu bolest, u trajnu svijest nezadovoljnika o grijehu, koji njegovim stihovima daje karakteristian ton sjete.

talijanski (petrarkin sonet)

2 katrene+2 tercine ili 8 katrena+6 tercina

- tipina rima u katrenama je obgrljena, a u tercinama postoji vie varijanti

c) GIOVANNI BOCCACCIO

- 1313.-1375., rodom iz Pariza, ivio u Firenci

- talijanski pripovjeda i humanist

- ostavio je bogat knjievni opus i na latinskom i talijanskom

- njegove novele spadaju u tip uokvirene novele

- smatra se zaetnikom novele

Decameron

- zbirka koja sadri 100 novela uokvirenih priom povezanih u jednu cjelinu

- pred bijegom od kuge koja je vladala 1348. 7 djevojaka i 3 mladia naputaju Firencu i odlaze u prirodu gdje prikrauju vrijeme pripovijedajui zanimljive prie, one su razliite po duhu i sadraju, najea tema im je tjelesna ljubav, izrugivanje ljudskoj gluposti i svakom, osobito ljudskom licemjerju. Svaki dan osim subote i nedjelje je svako od njih ispriao po jednu priu

- te novele su kasnije postale uzorom svim kasnijim novelistima

- 7 djevojaka- imena djevojka predstavljaju sabrane znaajke Erosa (tjelesne ljubavi) kakvog je Boccaccio prikazao u svojim djelima

- javljaju se ljudi iz razliitih slojeva drutva

Svaki dan posveen je jednoj temi:

1. DAN- nema odreene teme

2. DAN- hirovi sree

3. DAN- ostvarene preteno ljubavne elje

4. DAN- tragine novele ljubavi i smrti

5. DAN- ljubavi koje zavravaju sretno nakon mnogo nezgoda

6. DAN- posveen brzim i duhovitim odgovorima

7. DAN- podvale spretnim enama na raun glupih mueva

8. DAN- govori o alama i podvalama u kojima stradavaju glupani

9. DAN- nema odreenu temu

10. DAN- novele o velikim i plemenitim djelima

Karakteristike novele:

- Boccaccio je utemeljitelj novele

- pie ih na talijanskom jeziku s obiljejima usmenog pripovijedanja

- zanimljiva fabula, bez digresije i opih mjesta

- neoekivani zapleti, karakteristina je dvostruka poanta (druga izrie prvu)

- skladna kompozicija, jasan stil

Renesansna obiljeja Boccacciovih novela:

- kritinost

- teme i likovi iz svakidanjeg ivota

- realistinost i uvjerljivost

- razotkrivanje ljudskih poroka

- slobodno prikazivanje ivotnih uitaka (hedonizam) i velianje svega ljudskog, spontanog i prirodnog

- pohvala ljepoti prirode, snazi mladosti, ovjekovoj sposobnosti i snalaljivosti

- kritizira crkvene dostojanstvenike

11. W. SHAKESPEAREA(Hamlet)I M. CERWANTES ( DON QUIOTE )

WILLIAM SHAKESPEARE

- engleski pjesnik i dramatiar, najvei dramski stvaralac svjetske knjievnosti, glumac i redatelj

- roen je 1564. u Stratford-on-Avonu kojeg naputa i seli u London gdje je imao kazalite ''Globe''- to je osmokutan prostor koji u sredini ima pozornicu koja je s tri strane okruena prostorom za publiku; umro je 1616.

- pisao je i sonete- Shakespeareov sonet(elizabetinski sonet) se sastoji od 3 katrene i 1 distiha

- napisao je 36 dramskih tekstova koji se dijele na:

-kraljevske drame (tema-engl. vladari)

-komedije (San ljetne noi, Ukruena gospodarica, Mletaki trgovac,...)

-tragedije (Romeo i Julija, Hamlet, Otello)

-mrane komedije (Konac djelo krasi, Mjera za mjeru)

-romantina igra (Oluja)

-poeme (Venera i Adonis)

Hamlet

- jedna od najboljih tragedija u povijesti svjetske knjievnosti; slina je antikoj drami

- radnja je preuzeta iz skandinavskih legendi

- ima 5 inova, novost je pojava drame u drami-miolovka

- tema: prikaz drutvene situacije u Danskoj i na kraljevskom dvoru Elsinove; ljubav prema ocu (motiv osvete)

- likovi su psiholoki opisani, a Hamlet je moralni pobjednik

- likovi: Klaudije (kralj), Gertruda (kraljica), Hamlet (danski kraljevi), Hamletov duh, Polonije (kraljevski komornik), Ofelija (Hamletova zarunica, Polonijeva kerka), Laert (Polonijev sin), Horacije (Hamletov najbolji prijatelj)

- radnja se odvija u dvorcu Elsinove; pojavljuje se retrospekcija, bez kronologije

- djelo zapoinje reenicom: ''Biti ili nebiti, pitanje je sad''- to je pitanje ivota i smrti

- radnja: Hamlet je tragedija o danskom kraljeviu Hamletu koji od oeva duha saznaje da on nije umro prirodnom smru, nego ga je ubio brat Klaudije. Nakon toga Klaudije se oenio Hamletovom majkom, tj. bratovom enom. Od tog susreta s oevim duhom Hamlet ivi samo za osvetu. Najprije se pravi lud a kralj i kraljica ludilo tumae Hamletovom ljubavlju prema Ofeliji, keri dvorskog savjetnika Polonija. Nakon to s glumcima pripremi predstavu Miolovka ili Ubojstvo Gonzaga, Hamlet uvia da je Duh govorio istinu, potom ubija Polonija koji, skriven iza zavjese, slua njegov razgovor s majkom. Stric ga odlui poslati u Englesku u smrt, ali Hamlet se uspijeva spasiti i vraa se. U meuvremenu Ofelija se ubila, a Laert (Ofelijin brat) eli se osvetiti Hamletu. Na kraju svi pogibaju (Laert i Hamlet u dvoboju, kraljica popije otrovano vino, a stric umire od uboda zatrovanoga maa). Hamlet umirui moli prijatelja Horacija da ispria svijetu pravu istinu. Vlast je preuzeo norveki kraljevi Fortinbras koji je smatrao da neto treba izmijeniti u Danskoj dravi

- Hamlet se pravi lud kako bi potaknuo glumce na igru, kako bi otkrio poinitelja ubojstva vlastita oca, ne pokazuje svoje osjeaje, zbog njega u smrt odlazi njegova zarunica Ofelija, a kasnije i Polonije

- Hamletova neodlunost se tumai Edipovim kompleksom- zaljubljen je u majku i ljubomoran, sumnja da je i ona upletena u ubojstvo njegova oca

- Hamlet- osjetljiv i plemenit, u dvojbi je kako se boriti protiv zla. Osveta postaje osnovni smisao njegova ivota, ona potiskuje ljubav prema Ofeliji, izaziva u njemu ak i mrnju prema enama koje nisu vjerne i kojima se ne moe vjerovati (kao njegovoj majci). Jedino svijetlo u njegovom ivotu je prijateljstvo s Horacijem, dokaz je da pozitivne ljudske vrijednosti jo nisu nestale.

- Usporedba Hamleta s Laertom- I jedan i drugi ele se osvetiti ubojici svoga oca te dokazati istinu. Govorimo o dva subjekta u drami odnosno strukturi zrcala.

- Jezik stila- djelo je proeto snanim emocijama, ali i dubokom misaonou zbog ega stihovi ove tragedije ostaju aktualni i prelijepi i za suvremenog itatelja

M. CERVANTES (Don Quijote)

- roen je 1547. u siromanoj obitelji

- najznaajniji panjolski renesansni dramatiar, pripovjeda i romanopisac

- bio je vojnik, bio je ranjen (izgubio je ruku), zavrio je u zatvoru

- djela: zbirka pripovjedaka ''Uzorite novele''

roman ''Bistri vitez Don Quijote od Manche'', ''La Galatea'' (pastirski)

Don Quiote

- vrsta: viteki roman; satira i parodija na viteke romane postie se humorom

- tema- sukob svijeta realnosti i mate

- prikaz cjelovitog panjolskog drutva

- kompozicija- 1. dio (1605)- Don Quijota poistovjeuje s vitezovima srednjeg vijeka

2. dio (1615)- Don Quijotu se na kraju vraa razum

- mnotvo novela koje povezuje glavni lik

- likovi: Don Quijote, Sancho Panza (titonoa), Rosimante (konj), Dulcinea (njegova odabranica)

- radnja: predugo zaokupljen u dosadi itanjem vitekih romana seoski plemi iz Manche, umislio si je da je i on vitez, te je odluio popraviti svijet (da e spaavati nedune). Naoruao se i uzeo novo ime. Vladaricu svoga srca pronaao je u priprostoj i runoj seoskoj djevojci Dulcinei. Pratio ga je perjanik Sancho Panza, neuk ali mudar seljak, sebian i suprotan svom gospodaru, dobro razluuje zbilju od privienja. Iako je iz svih svojih pustolovina izlazio poraen, Don Quijote nikad nije posustao.

- Don Quijote- seoski plemi, previe je itao viteke romane da mu se kako kae pisac pomutila pamet. Kada mu vie nije bilo dovoljno itati odluio je spasiti svijet od zla i nepravde, te se preobrazio u viteza. Oistio je vojnu opremu svojih pradjedova, nazvao svog konja Rozinante, a sebe Don Quijote. Svog slugu Perijanika nazvao je Sancho Panzo-susjed seljak ali bez pameti.

Don QuijoteSancho Panzo

Svijet mate i legende, prividaSvijet realnosti, razuma

idealistmaterijalist

Bezumna hrabrostOprez

Tragikomian lik jer ivi u svijetu kojeg idealiziraPriprost seljak, naivan, zna se suoiti sa stvarnou stoga mu mora pomoi

Stvarnost pokuava prilagoditi svojim idealima, ne prihvaa jeLakovjeran i naivan jer se oduevljava obeanim otokom

Ne prizna novinu pa starim i zahralim orujem napada vjetrenjae

Human je jer je voen idejom spaavanja svijeta

12. HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST (vremensko odreenje, gdje se odrazila, znaajke, petrarkizam, predstavnici)

vrijeme: vrhunac dosee u 16.stoljeu

znaajke: razvija se pod utjecajem talijanske knjievnosti u gradovima uz more: Dubrovniku, Zadru, Splitu, ibeniku, Hvaru; vrhunska djela knjievnosti i umjetnosti nastaju u bogatom Dubrovniku koji je sauvao slobodu i samostalnost

predstavnici i djela:

a) lirika( iko Meneti, Dore Dri, Hanibal Luci, Mavro Vetranovi- hrvatski petrarkisti

b) epika ( Marko Maruli, Judita (ep), Petar Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Petar Zorani, Planine (roman), Brne Karnauti, Vazetje sigeta grada, ep

c) drama ( Hanibal Luci, Robinja (drama), Marin Dri, Dundo Maroje( komedija)

LJUBAVNA LIRIKA HRVATSKE RENESANSE

- nai renesansni pjesnici pisali su pod utjecajem Petrarkinog stvaralatva, po uzoru na narodnu poeziju tkz. zainjavce i po uzoru na trubadursko stvaralatvo

- najstariji stih nae renesansne poezije je dvostruko rimovani dvanaesterac (rimuje se nakon 6. i 12. sloga) zove se aleksandrinac

- prvi liriari pojavili su se u Dubrovniku- iko Meneti, Dore Dri, Hanibal Luci, Nika Ranjina- njeguju ljubavnu poeziju u kojoj slave ensku ljepotu, iskazuju osjeaje i raspoloenja neuzvraene ljubavi

HANIBAL LUCI: Jur ni jedna na svit vila- ljubavna pjesma

- tema: opis enske ljepote

- stih je osmerac, kitica oktava

- zapoinje i zavrava istim stihovima

- tei skladu- po uzoru na antiku

- motivi: elo, kosa, kruna od kose

- njena ljepota kod svakog izaziva radost- crne oi i crne tanke obrve- izaziva radost, veselje i tjera na tugu; lice usporeuje s ruom, bijeli vrat i prsa, zubi kao biser

DORE DRI: Grem si grem

- ljubavna elegina pjesma tunog tona

- ima specifinu kompoziciju- ponavljanjem stihova izraava svoju elju za odlaskom na mjesto gdje e pronai duevni mir radi nesretne ljubavi, no ne nalazi ga pa eli umrijeti

- u pjesmi je prisutan akrostih u kojem pjesnik GIORETA ispisuje svoje ime

IKO MENETI: Prvi pogled- ljubavna pjesma pisana aleksandrincem

- idilina slika prirode- motiv buenja prirode

- iznenaen je ljepotom ene koju je vidio (idealizirani lik)- prikazana je u bijeloj odjei i kao vila. Splela je vijenac od kose i ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorine

NIKA RANJINA: Odiljam se

- ljubavna pjesma pisana stihom bugartice (dugi stih nae narodne epske pjesme)

- moli da mu bude vjerna, pla i suze

- nezadovoljstvo sa ivotom

PRVI HRVATSKI ROMAN, PETAR ZORANI- PLANINE

- pastirski roman, prvi hrvatski roman u stihu i prozi

- opisuje put pastira Zorana po njegovom zaviaju- zadarska okolica, slavi i velia ljepotu svoga rodnog kraja- imaginarni put koji traje 7 dana

- u sebi sadri pjesma to ih pjevaju pastiri

- vila u romanu simbolizira domovinu Hrvatsku

- likovi: Zoran pjesnik, vila Zorica, vila Dejanina, pastir Marul

- tema: Prisutna domaa stvarnost rodoljubnog osjeaja. Zoranova elja da se oslobodi ljubavi, no na kraju shvaa da je bit ivota u duhovnim vrijednostima.

13. M. MARULI: JUDITA

- roen je 1450. u Splitu, a umro 1524.

- pripada humanistikom krugu Splita- otac hrvatske knjievnosti

- pisao je narodnom( hrvatskom) i latinskom jeziku

- najznaajnija djela na latinskom jeziku: ''Davidijada'', ''Pouke za estit ivot prema primjeru'', ''Evanelistar'', ''Svetac''...

- najznaajnija djela na hrvatskom jeziku: ''Judita''- prvi umjetniki ep hrvatske knjievnosti, ''Molitva suprotiva Turkom''

JUDITA

- tema je preuzeta iz Starog zavjeta( napisana 1501., tiskana 1521.)

- kompozicija: ep od 6 pjevanja/LIBAR/

- tema: udovica Judita spaava svoj narod ubivi Holoferna (sukob Asiraca i Izraelaca)

- zapoinje invokacijom- zazivanje Boga za pomo

- pisana je dalmatinskom akavtinom 16. stoljea, a pisao ju je za neobrazovani puk ( u to doba zabranjeno je bilo pripovijedati na hrvatskom jeziku)

- pred uvod stoji podatak:

LIBAR MARKA MARULA SPLIANINA

U KOM SE UZDRI ISTORIJA SVETE UDOVICE

JUDIT

U VERSIH HRVATSKI SLOENA

- djelo je posveeno kumu Dujmu Balistriliu

- pie po uzoru na nae zainjavce i antike (rimske i grke) pjesnika

- likovi: Nabukodonosor (pohlepan vladar), Holoferno (hrabri voa Asiraca), Judita, Abra (slukinja), Ozija (vrhovni sveenik u Betuliji)

- Judita: pravi renesansni idealizirani lik, lijepa udovica iz Betulije, krase ju duhovne vrline i ljepota, iskrena je domoljupka i religiozna je. Svoju ljepotu koristi kako bi pomogla vlastitom narodu, zavela je svojeg najveeg neprijatelja. Njezina je vrsta vjera spasila narod. ivjela je 105. godina.

- Holofern: velik vojskovoa, ambiciozan i samopouzdan, okrutan, njegova slabost su ene (pouda prema Juditi). Njegova neumjerenost u jelu i piu pokazuje koliko je halapljiv i pohlepan, fiziki je veoma ruan- potpuni kontrast Juditi

- Vojska: mnogobrojna i naoruana, odana Holofernu. Unitava sve pred sobom ''Gdje ona proe, trava ne nie'

14. MARIN DRI (knjievno stvaralatvo)

Dri je najvei dramski pisac nae renesansne knjievnosti. Zapoeo je kao lirik, piui ljubavne pjesme u duhu petrarkizma ( Pjesni ljuvene ). Ubrzo se potpuno posvetio drami te je u tom knjievnom rodu ostvario svoja najbolja djela. Pisao je sve dramske vrste poznate u doba renesanse: komedija, pokladna igra, pastorala, tragedija.

pastorale: Tirena, Venera i Adon, Griula,Pjerin

komedije: Novela od Stanca, Tripe de Utole, Skup, Dundo Maroje

tragedija: Hekuba

NOVELA OD STANCA

- farsa- (podvrsta komedije koju karakteriziraju karikirani likovi i vulgarni humor)

DUNDO MAROJE- komedija karaktera i intrige, napisana 1551.

Specifina zbog 2 prologa.

1) Zapoinje prologom Negromanta (arobnjaka) Dugog Nosa koji govori da je putujui iz Indije sreo ljude ''nazbilj'' (prave ljude koji su tihi, mudri i razumni) i ljude ''nahvao'' (loe i zle ljude). Ti su ljudi izmijeani u svim zemljama, oni se meusobno sukobljavaju. Ljudima ''nahvao'' Dri smatra dubrovaku vlastelu koja je loa, pohlepna, sebina nesposobna i intelektualno bezizraajna.

2) Prolog- autor govori o radnji, mjestu radnje i likovima. Saznajemo da je ''Dundo Maroje'' prethodila komedija Pomet koju je izvodila Pomet druina- to nisu bili kolovani glumci. Komedija zavrava upozorenjem roditeljima da ne daju novac djeci.

- Likovi: Dundo Maroje i Bokilo, Maro i Popiva, Laura i Petrunjela, Pomet Trpeza i Ugo Tudeki, Pera, (sluga koji eli pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudekom, to mu na kraju i uspijeva, on je kriv za sve zavrzlame u djelu)

- Maroje- star i krt, razoaran je postupcima svoga sina, vie voli svoj novac nego sina, egoistian je i nemoralan, svojim iskustvom je nadmudrio vlastitog sina, vratio se iz Rima gdje je spaavao novac u Dubrovnik sauvavi neto dukata i neto robe, sa sinom i njegovom zarunicom Perom. Uiva u gomilanju novca, tedi u svemu.

- Pomet Trpeza- nosilac je cijele komedije, veoma je inteligentan i lukav, te sve spletke i prijevare u radnji izvodi s lakoom, vjeruje u sreu i zna da e mu ona kad-tad pomoi, uiva u okusu, ljepoti i skladu

- Maro- rasipni mladi koji troi novac na kurtizanu kupujui poklonima njezinu ljubav- lakomislen, ne razmilja o budunosti.

- Petrunjela- ima odlike inteligentne, spretne i domiljate slukinje. Vesela dubrovaka djevojka, odana svojoj gospodarici najprije prihvaa Popovo udvaranje, a potom Pometovo. Iako voli Pometa izaziva ga svojim pjesmama elei na taj nain da se on potrudi kako bi je osvojio.

- Laura- pohlepna kao jedini nain iskazivanja ljubavi prihvaa novac i materijalne vrijednosti

- Ugo Tudeki(Laurin ljubavnik)- bogati plemi, ali potpuno pasivan i nesposoban da se sam izbori za voljenu enu.

- Bokilo, Pomet, Popiva - odani su svojim gospodarima, rade za njih a misle na sebe lukavi su i snalaljivi, nezadovoljni, eljeli bi biti hedonisti.

15. BAROK U EUROPSKOJ I HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI

EUROPA

- traje od kraja 16. do pol. 18 st. portugalska rije BAROCCO- biser nepravilnog oblika

- znaajke: kienost, razigrana duhovitost, neobina metaforika, mnotvo epiteta, kontrasta reakcija je na renesansu. Najvie se uvrstio u europskim katolikim zemljama (panjolskoj, Italiji, Francuska,..) Najznaajniji predstavnici:

LIRIKAEPIKADRAMA

Talijanska knjievnostpanjolska knjievnostTalijanska knji.panjolska knji.

Giambattista MarinoLuis de GongoraTorquato TassoPedro Calderon de la Barca

zaetnik je marinizma-

uporaba neobinih motiva,zvunih figura, slonih i neobinih metafora i zvunih ponavljanja. Koristi koneto- stilska figura koja se temelji na vjetini pronalaenja slinosti izmeu 2 razliita i suprotna pojmaPisao je pjesme i poeme

- specifinost njegova pjesnitva: koristi uen, vrlo razumljiv jezik, stvara vlastitu sintaksu, koristi neobine metafore, djela namijenjena uenim ljudima- kulteranizam ili gongorizam- razvija bogatu epsku radnju u kojoj se isprepliu fantastika i realnost

- autor epa Osloboeni Jeruzalem u kojem je u 20 pjevanja otpjevao Prvi kriarski rat koji je zavrio osloboenjem Jeruzalema- psihiki je produbio svoje likove

- autor drame ivot je san s mnotvo refleksija o prolaznosti

- ivot je stvarno san koji se brzo raspline i zato treba traiti trajne duhovne vrijednosti

Torquato Tasso: OSLOBOENI JERUZALEM- ep u 20 pjevanja ispjevan u strofama od 8 jedanaesteraca

- kompozicija- u djelu se isprepleu povijesni dogaaji sa ljubavnim zapletima i fantastinim dogaajima (aneli, arobnjaci,..). Voa kriarskog pohoda bio je vojvoda Goffredo.

- tema: oslobaanje Isusova groba

- tema je povijesna gdje se pojavljuje mnotvo mitskih motiva, osobnih trauma zbog neuzvraene ljubavi, mnotva opisa pejzaa, pjesnikovih osjeaja (osamljenost, neshvaenost, razoaranje i prolaznost)

- mnogi detalji iz epa su dio pieve biografije

Pedro Calderon de la Barca: IVOT JE SAN- tema: odnos jave i sna

- monolog zapoinje upozorenjem: ivot je san

HRVATSKA

- traje od 17. do pol. 18 st.

- hrvatska barokna knjievnost je vezana za protureformaciju (katoliku obnovu) kojom se nastoji suzbiti protestantizam

- pisci su podijeljeni na krugove:

1) Dalmatinsko-dubrovaki krug: Ivan Gunduli (Osman, Dubravka), Junije Palmoti (Pavlimir), Ivan Buni Vui (Plandovanja), Ignjat urevi (Uzdasi Mandeljene pokornice)

2) Ozaljski krug: Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan (Napojnica pri stolu), Ana Katarina Zrinski

3) Kajkavski krug: Juraj Habdeli (Gizdos mladeh ljudi)

4) Slavonski krug: Antun Kanili (Sveta Roalija)

5) Djelatnost vjerskih redova: ISUSOVCI- Bartol Kai, Jakov Mikalja, Juraj Kriani, PAVLINI- Ivan Belostenac, FRANJEVCI- Matija Divkovi

16. IVAN (DIVO) GUNDULI- knjievno stvaralatvo, znaaj

- pie po uzoru na Torquatta Tassa, pripada dubrovakom baroknom krugu

- roen je 1589. u Dubrovniku, a umro 1638.

- predstavnik je plemstva, kolovao se kod Isusovaca (Camilo Camili mu je bio uitelj)

- zapoeo je pisanjem ljubavne poezije koju je kasnije spalio

- Djela: mitoloke drame: Arijadna, Prozorpina ugrabljena, Dijana, Armida

religiozna poema: Suze sina razmetnoga

prepjev sedam psalama: Pjesni pokorni kralja Davida

pastorala: Dubravka

ep: Osman- Gundulievo ivotno djelo

Dubravka

- to je alegorijska pastorala melodrama u 3 ina, zapoinje invokacijom

- mjesto radnje: Dubrovnik (Dubrava), dogaa se u idealnoj utopijskoj zemlji u kojoj ive pastiri i pastirice. Radnja se odvija na dan Sv. Vlaha

- tema: hvalospjev dubrovakoj slobodi

- likovi: Dubravka- je najljepa pastirica. Od malih nogu voli Miljenka i obeana mu je. U djelu je simbol vlasti i slobode. Ona je idealizirani lik-vila. U djelu nema glavnu ulogu, ali se sva radnja okree oko nje.

Miljenko- je najljepi meu pastirima i simbol je dubrovakog plemstva. On je hrabar i pravedan, bori se za ljubav svoje voljene i plae radi nje. im je saznao da je njezina ruka dana Grdnu poelio se osvetiti. Osjeao se jadnim, potitenim, mislio je da je zlo pobijedilo, ali nije bilo tako, na kraju je ipak dobio svoju Dubravku.

Grdan- ruan i star, ali veoma bogat. Ne zasluuje Dubravku, eljan je vlasti, voli zapovijedati, zao je. Podmitio je suce samo da bi se domogao lijepe Dubravke, pohlepan je. U djelu ima ulogu intriganta ili spletkara koji ispreplie radnju i ini je zanimljivijom.

- Dubravka je prvi put prikazana u Dubrovniku 1628. i ima alegorijsko znaenje. Dubravka je simbol dubrovake slobode i vlasti, Miljenko simbol plemstva, a Grdan simbolizira obogaen sloj dubrovakih graana. Starac Ljubdrag je nosilac Gundieve filozofije, pogleda na dravu i drutvo.

Osman

ep u 20 pjevanja

tu Gunduli prikazuje bitku kod Hodirna i Osmanovu pogiblju, te konanu propast turske moi

nedostaje XIV. I XV. pjevanje, samo Ivan Maurani uspio je nadopuniti XIV. i XV. pjevanje

- inspiracija: poraz Turaka 1621. kod Hoima od strane poljskog kraljevia Vladislava, simbolino predstavlja pobjedu cijele kranske zajednice

TEMA: rat protiv Turaka

borba izmeu dobra i zla ( kranstva i islama)

barokni elementi vjerska tematika, prolaznosti, kontrasti: nebo zemlja ivot smrt ljubav mrnja, sloboda ropstvo

petrarkistiki elementi : opisuje ljepotu ene

mnotvo epiteta, metafora

abab -ukrtena rima, stihovi osmerci ( 4 stiha, 4 osmerca)

mijeanje tokavskog i akavskog narjeja 17. st

ponavljanje, pesimizam

povijesni i kranski moralistiki ep

list Osmana predstavlja ovjeka koji je uzvien nad drugim ljudima, pokuavao se izjednaiti sa Bogom

- Olimp velike se stvari gube jer nema nikoga da o njima pie

- elja roditelja i djevojaka za slobodom

- prva dva pjevanja imaju filozofski karakter

- Lucifer: kralj pakla

- po Gundulievoj ideji takav ovjek mora stradati

- Osman je prikazan kao pojedinac (tenjama, svojim shvaanjem, moralan, unutranjem borbama)

- pjesnika kvaliteta, bogati i ist jezik

- Judita = uzoran renesansni ep , Osman - uzoran barokni ep

- U svoje doba Osman nije tiskan, ali ipak je to djelo bio najitaniji tekst starog Dubrovnika

- ukrasni epiteti

- antiteze: Osman Vladislav, Krunoslava Sokolica

- razlike sadanjost prolost, ivot smrt

LIKOVI:

Ali-paa nije povijesna linost, Gunduli u Osmanu detaljno opisuje njegov put preko prologodinjeg bojita (za sklapanje mira) taj mir je u stvarnosti sklopljen nakon Osmanove smrti

Kaziar aga - nadstojnik za sultanova harema, on u epu putuje na Balkan da trai ljepotice za sultanov harem, on u epu provodi otmicu Sunanice i susree jednom Sokolicu

Sokolica - romantina bojnica, zaljubljena je u Osmana, zaarala je ak Vladislava svojom ljepotom, kupanje njenih bojnica je znaajan prizor u Osmanu

Krunoslava - zarunica Krevskog; poziva na dvoboj Osmana kad je u1a da je zatoio njezinog zarunika

Sunanica - tree vano ensko lice, ker Ljubdraga, uzima je Kaziar-aga za Osmanov harem ona je samo jos jedna hrvatska robinja

Vladislav - poljski kraljevi, u starosti nije uope sudjelovao u bitci kad bi joj podigao moral nakon bitke, nema neku vaniju ulogu u Osmanu, znameniti prizor kad zatie Sokolicu na kupanju

Korevski - zarobljenik, uspio je pobjei uz pomo svoje supruge i nekog Grka

17. KLASICIZAM I PROSVETITELJSTVO U EUROPI

- razdoblje od sredine 17. do kraja 18. st.

- PROSVJETLITI - nauiti nekoga, otvoriti mu oi klasino - uvijek vrijedno

- suprotstavljen kienosti baroka i krajnostima rokokoa

- klasina estetika

- smirenost i dovrenost oblika; uzvienost stila i jasnoa

- posredno nadahnue u djelima starih Grka i Rimljana

barok: kienost, bogata metaforika, pobonost (religija, Biblija), filozofija religije

klasicizam: jasnoa stila, jednostavnost (savrenstvo forme(Aleksandrinac)), uzori iz antike, racionalizam

prosvjetiteljstvo- prosvjetiteljski pokret; prosvjeivanje naroda, filozofija zdrava razuma, filozofija u knjievnosti

predstavnici = Roussean, Diderot, Voltaier, Mantesquie

Francuska

- pravila su jako bitna za klasicizam, zasnivaju se na razumu

- nema velike zaljubljenosti, strasti, a ako i ima treba znati kako se ponaati u skladu s njima

- Rene Decartes najznaajniji predstavnik klasicizma mislim dakle jesam (Cognoto ergo sum)

- Carlo Goldoni - Gostionicarka Mirandolina, reformator talijanskog kazalita (comedia dell arte), stalni likovi, improvizacija

- kazalina umjetnost u vrijeme baroka nije bila uzdignuta na umjetniku razinu

pravila

- istinitost (istinito je samo ono to moemo spoznati razumom)

- analitinost (svaku tekou da bi je mogli svladati moramo ralaniti na jednostavnije dijelove)

- postupnost (od jednostavnog ka sloenijima)

- ispravnost (ako je potpuno, i ako je ispravno onda smo rijeili stvar)

- racionalnost, moralnost, didaktinost - svako djelo nastalo u klasicizmu mora imati te elemente

- nema proze

- drama je osnovna

- likovi su veinom plemii, prinevi, knezovi

- mora se potovati trojedinstvo

- drama mora imati 5 inova (uvod, zaplet, peripetija, vrhunac, rasplet)

MORALNOST - uvijek se osuuje zlo

DlDAKTINOST - pounost koju izvlaimo iz radnje

- razum kontrolira strasti

- encikiopedije, cvijeta razvoj znanosti

- glazbenici - Mozart, Haydn, Beethoven

- knjievnici i njihova djela - Molier Skrtac, Voltaire Candide, Pierre Cornellie Cid

- tragikomedija

- tragino - Rodrigo ubije oca Himena

- komedija - nema tragian zavretak

- Ljubavni trokut - Himena, Rodrigo, Infantkinja

- Rodrigo mora obraniti oevu ast

- didaktinost, moralnost, racionalnost

- osjeaji su potisnuti u drugi plan

JEAN RACINE Fedra

- tragedija u 5 inova

- Fedra je ena atenskog kralja Tezeja, potajno zaljubljena u svog pastorka Hipolita

- tragian lik, tragina krivnja, tragian zavretak, uzvieni stil

- razum iznad svega, ali na kraju razum poputa

- tema: odnos ljubavi i mrnje

MOLIERE:

Pravo ime mu je Jean Bapitste Poquelin.

krtacKomedija u 5 inova, nastala pod utjecajem Plautove Aulularije i likova krtca iz francuskih farsi i comedie dell`arte.

Jezik i stil: komedija karaktera, intrige te drutvena komedija. Likovi spletkare jedan protiv drugog.

Dijalog: razgovor Valera i Harpagona. Karakter: Harpagonov strah.

Tema:ismijavanje krtosti, Harpagonova krtost i njegov odnos s drugim ljudima

Mjesto radnje: Pariz-kua bogatog i krtog Harpagona

Vrijeme radnje: poetak 18. st.

Likovi: Harpagon(bavi se lihvarstvom i time se i obogatio), Valere, Elise, Cleante, Mariane, Forsine, Le Flech i Jacques

Problemi: sukob generacija i teak poloaj ene u ono doda (Elise mora sve sluati svoga oca)

Molierova kritika kroz ovo djelo: kritika pokvarenom lihvarskom drutvu, kritika gubljenju plemenitosti zbog krtosti. On osuuje ponaanje i upozorava da krtost kvari ljudski karakter!

18. HRVATSKA KNJIEVNOST PROSVJETITELJSTVA (znaajke djela, M. A.

Reljkovi, A: K. Mioi)

vrijeme: 18.st.

znaajke:

- moralno- didaktiki karakter knjievnosti

- istie se znaenje prosvjete i kulture pa se i u knjievnim djelima osjeaju prosvjetiteljske namjere autora

dvije su bitne odrednice u razvoju nae prosvjetiteljske knjievnosti: 1) regionalna obiljeenost, 2) raznolikost stilova (poetika)

predstavnici:

Dalmacija: Filip Grabovac tuno pjeva o poloaju Dalmacije u djelu Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga; Andrija Kai Mioi otkriva narodnu povijest u djelu Razgovor ugodni naroda slovinskoga poznatiju kao PISMARICU- u kojoj je Kai kao pravi prosvjetitelj elio sauvati sjeanje na nacionalnu povijest. Pjesme su napisane narodnim epskim desetercem, a pjeva ih narodni pjeva. Djelo je podijeljeno na dva dijela: prvi je zbirka pounih uputa za kranski ivot, a drugi je u obliku kronike opisuje dogaaje iz svjetske i hrvatske povijesti ( biblijski dogaaji, povijest Skandinavije, Gota, Diokleocijanovo doba itd., ali najvie govori o povijesti Dalmacije.

Slavonija: Matija Antun Reljkovi eli unaprijediti ivot slavonaca svojim djelom Satir iliti divlji ovik: to je epski spjev ispjevan ikavskom tokavicom i epskim desetercima, podijeljen u dva dijela- u prvom dijelu govori o lijepoti Slavonije, zatim opisuje razdoblje turske vlasti kritizirajui Slavonce zbog mnogih predrasuda i loih obiaja; u drugom dijelu Slavonac uvjerava Satira da je prihvatio njegove savjete (satir= pripovjeda) Sjeverna Hrvatska: kajkavske pjesmarice i drame, vrhunac komedije Titua Brezovakoga (Matija grabancija dijak, Diogene)

19. EUROPSKI ROMANTIZAM (vremensko odreenje, uzroci, znaajke, predstavnici- J. W. Goethe ili E. A. Poe )

vrijeme: javlja se krajem 18.st, a vrhunac je izmeu 1800. i 1830.

Romantizam je ope kulturni i umjetniki pokret, javlja se u doba velikih drutvenih i povijesnih zbivanja (Francuska revolucija 1789., Napoleonov uspon i pad) koja snano utjeu na svjetonazor pojedinca koji vie ne vjeruje u skladnost ivota

znaajke:

- suprotstavljanje klasicistikom racionalizmu

- oslanjanje na emocije, matu i osjeaje

- snaan individualizam

- melankolija i pesimizam

- isticanje prirode kao utoita za ranjenu duu

- svjetska bol, osjeaj tuge zbog uzaludnosti i potpune promaenosti svijeta i ivota

- lirika- dominantan knjievni rod

- javlja se interes za nove knjievne forme roman u stihu, gazela itd.

tematika:

- okultna i mistina ( E. A. Poe)

- intimna ( A. de Lamartine, J.W. Goethe, A. S. Pukin )

- nacionalno- povijesna ( Victor Hugo)

- dalekih nepoznatih krajeva ( G. G. Byron)

- odmetnitvo i sukob sa zakonom ( F. Schiller)

GOETHE:

Johan Wolfgang Goethe: najvei njemaki knjievnik i mislilac. Iz ugledne je obitelji, ro. u Frankfurtu 1749. god., a umro 1832. god. Studirao je pravo u Strassburgu .Putuje Njemakom, Italijom...istrauje i pie. Pisao je tekstove gotovo svih knjievnih vrsta i iz nekoliko znanstvenih podruja. Uzori su mu: Biblija, Homer, Shakespeare, usmeno pjesnitvo, Schiller...

Patne mladog Werthera:

Epistolarni roman roman u obliku pisama, s ljubavnom tematikom. To je prvi Goetheov roman-1774. god. koji sadri autobiografske podatke Goethea koji je u Wertheru uspio izraziti ono to su mnogi osjeali, zbog tog su se romana jedno vrijeme u Njem. mnogi mladii ubili po uzoru na Werthera pretjerana osjeajnost iz roman postala je modom tog razdoblja.

Roman psiholoki analizira likove, a temelji se na poniranju u unutarnji svijet psiholokih reakcija.

Pravo romanistiko djelo (likovi, radnja) koje odbacuje sve klasicistiko.

Bitna funkcija pejzaa u djelu: krajolik je utoite banalnosti svakodnevnog ivota, ovisi o Wertherovom raspoloenju, opisuje njegovo unutranje stanje(dua) i najdublje osjeaje.

Roman prikazuje sudbinu individualnog pojedinca ija je linost simbol tenji i raspoloenja mlade generacije. Pisac je htio ocrtati mlada ovjeka nadarena dubokim istim osjeajem koji se ne snalazi u ivotu te rastrojen ljubavnim jadima (ljubavna strast potie intezitet doivljaja) izvri samoubojstvo.

tema: Wertherova nesretna ljubav prema Lotti i njegovo nesnalaenje u okolini u kojoj se nalazi

stil: jednostavan, svjetsko, umjetniko i psiholoko znaenje

Likovi: Werther, Lotta i Albert

Opis likova:

Werther: Pasivan buntovnik. On je pretjerano osjetljiv, plemenit i darovit mladi. Lako se oduevi, a jo lake rastui te preputa tuzi i jadu. Zanosi se matanjem, te tako gubi smisao za stvarnost tipian romantini junak. Mlad je, lijep, uglaen, simpatian, materijalno dobrostojei. Po struci je pravnik, radi kao inovnik, al daje otkaz jer ne podnosi da mu netko zapovijeda. To je jadan romantian ovjek koji ne ivi u realnom, ve svijetu mate. Njegova ljubav prema Lotti prerasta u opsjednutost njome. On je pasivan lik koji se nedovoljno bori sa stvarnou. Voli prirodu i knjievnost Homera i Osijana ( u tim djelima on i Lotta pronalaze sebe), glazbu. To mu je zajedniko s Lottom. Werther ima sposobnosti ali nema elju i ustrajnost u radu kad je rije o realnom ivotu. On zanemaruje realno postojanje Alberta dok mata o srei s Lottom, zaobilazi sve realne probleme. Voen je svojim slijepim emocijama, zadovoljava se mrvicama, ni sam ne zna to eli, al oekuje razumijevanje drugih. Ljudi ga vole, pobuuje naklonost, izaziva radost i povjerenje. Njegov sudar sa stvarnou zavrava pravim slomom. Poimanje da je viak kod dvoje ljudi prema kojima iskreno gaji prijateljstvo tjera ga da stvari pokua rijeiti racionalno. A Werter se vraa. injenica da Lotta nikada nee biti njegova pobuuje u njemu revolt. Samoubojstvo kojim on okonava svoj ivot je in osvete, a ne milosra. Osvetiti se htio mnogima: ljudima, drutvenom poretku, moralu, licemjerstvu i lanoj emocionalnosti. On je tzv. bajronovski junak: osoba u sukobu sa sredinom u kojoj ivi ali i sa samim sobom. Ljubav je za njega patnja kojoj se ne moe oduprijeti, smrt mu je jedini izlaz osloboenje od boli, te nada u ponovni susret s Lottom i ostvarenje sree u nekoj novoj dimenziji postojanja.

Lotta: Albertova zarunica. Olienje je enstvenosti: lijepa, njena, iskrena, dobra, portvovna...

Ona je sposobna pruiti ono to trai moralni kodeks. Za razliku od Werthera njoj je lako pomiriti se sa ivotom. Njena simpatija pa i ljubav prema Wertheru je sasvim prirodna, iako nije i dozvoljena. Ali tu prekraj ne ini Lotta, ve Werther! Odanost prema Albertu dovodi je korak prema savrenosti, ona Wertheru nikad nije nita obeala nit je skrivala da je Albertova. Lotta je na svoj nain tragina rtva osuuje sa na lagano umiranje u monotonoj svakodnevici ivota. Njoj je majka umrla i ostavila joj osmero brae da se brine o njima. Majci na samrti dala je obeanje da e poi za Alberta (vano!).Voli, isto kao i Werther: knjievnost, prirodu i glazbu. Ona voli Werthera ali toga se plai i stoga bijei od njega. Njena velika ljubav prema Wertheru je potvrena na kraju romana kad, kad se on ubija njeno se stanje znatno pogorava (strah za njen ivot).

Albert: Albert je po svemu trebao biti negativan lik koji je suprotnost Wertheru i zapreka iskrenoj ljubavi. Meutim sve dobro to ima Werther ima i Albert. Kontrast se nalazi upravo u Albertovu smislu za realan ivot (presudan u Lottinoj odluci). Albert je mlad, lijep, pametan, obrazovan, drag, ali i skuen i dosadan. Istina je da ne zna satima razlagati o osjeajima i uzdizati Lottu, ali ima stabilnost i promiljenost koji pruaju sigurnost, spokojstvo i toplinu. On je racionalan, hladan, realan i snalaljiv i voli Lottu na svoj nain. Radian je ovjek koji ivi u realnom svijetu. Njegova estitost i briga za Lottinu obitelj daju Lotti, sasvim logino, garanciju da e ivot proivjeti sretno i mirno, da e biti voljena i cijenjena supruga. Werthera voli i prihvaa to je veoma udno! Ipak u Albertovoj strpljivoj reakciji prema Wertheru moe se iitati i neto ivotne lukavosti. On je mudro spoznao da je Werthera bolje imati za prijatelja nego za suparnika, jer kako bi izgledao u Lottinim oima da ga je pokuao surovo odstraniti. Uz malo strpljenja i u pravo vrijeme on je Lotti dokazao da je ba on pravi za nju. Dobar je ovjek koji zasluuje Lottu, ak i Werther to misli.

EDGAR ALAN POE (1809. - 1849.)

Ameriki pripovjeda i lirik, roen u Bostonu, rano je ostao bez roditelja, odrastao u kui bogata trgovca, koluje se u Engleskoj. 20 godina radi kao kritiar, urednik, novinar. Bio je sklon neurednom ivotu, boleljiv. Oenio se trinaestogodinjom sestrinom Virginiom, nakon njezine smrti i on umire, gotovo na ulici. Opsjednut problemom smrti (Gavran). Prethodnik je larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti) i simbolizma (slikovitost, doaravanje raspoloenja, osjeaji). Njegove prie nastale su pod utjecajem engleskog romana jeze, redovito opisuju mistine teme, te jezovita djela i zloine. Pisao je pjesme mistino-romantinog ugoaja i bizarnih motiva. 1840 objavljuje zbirku novela Groteskne prie i arabeske. 1845 zbirka pripovijesti. Njegovu vrijednost prvi je otkrio Charles Baudleaire

Gavran

- antologijska pjesma, njegovo najvrjednije djelo, mistino okultna-poema

- kompozicija: 18 sekstina

- E. A. Poe mnogo truda ulae u formu i stih svoji pjesnikih radova

- pjesma govori o smrti

- Nikad vie rijei koje ptica govori pjesniku (refren, zov, ritam, budunost)

- na svako pitanje odgovara tim rijeima

- pjesma zapoinje opisom mistine atmosfere i mistinog prostora

- opis noi, svog raspoloenja, na granici je sna i jave, sam je, no je i pada kia, netko dolazi, strah ga je, enja za Leonorom koja je mrtva

- osjeaj straha je sve vei, na vratima nema nikoga

- to bi mogao biti Leonorin duh, tjei se da je sluajan prolaznik, dolazi gavran i slijee na kip Palade (boica mudrosti) i zauzima gospodarski stav

- pjesnika je strah, obraa se gavranu, ispituje ga zato je doao, da li e sresti Leonoru, da li e je sresti u Edenu (zemaljski raj) da li je on vrag ili ptica

- odgovor je konstantan nikad vie, Lenora mu se ne e vratiti

- gavran mu je unitio svaku nadu da e je ponovno vidjeti

TEMA dolazak ptice u pievu sobu, smrt pisca, smrt voljene ene

- gavran je simbol smrti, zle kobi, mistike, straha, tame i dolazi iz podzemnog carstva smrti

- tehnika oka

- smrt dua iz sjene koja ustati nee nikad vie

- ugoaj je mistian i tuan

- motivi: no, samoa, strah, duhovi, sjene

- lirski elementi: dominacija osjeaja

- epski elementi: dugi tekst, epska opirnost, izvjesna radnja

- dramski elementi: dijaloka forma

- sklonost prema bizarnom

- poanta na kraju

- sredinja uloga dojma, svjestan izbor jedne osjeajne atmosfere koja je vanija nego dogaaji, likovi i verifikacije

- jedno od najznaajnijih djela amerike knjievnosti, bavi se njegovom najdraom temom, smru lijepe ene

20. HRVATSKI ROMANTIZAM HRVATSKI PREPOROD

- hrvatski narodni i knjievni preporod 1813. -1860.

- pad Napoleona, Dalmacija i Istra vraaju se pod Habsburku vlasti

- germanizacija, maarizacija

- obavezan je maarski jezik u kolama

- Hrvati su prepustili Maarima da rjeavaju njihove probleme sa Austrijom i da provode maarizaciju

- od romantizma govorimo o novijoj hrvatskoj knjievnosti

- drutveni slojevi; feudalci (veinom govore francuski i latinski), seljaci (neuki)

- nastaje mlada graanska klasa (obrazovana)

- pridaje se vea panja jeziku

- ilirski pokret (1830. -1843.) Ljudevit Gaj, zaetnik tog pokreta = pokret ima politiko znaenje i obiljee. Unutar hrvatskog narodnog preporoda

- ilirizam ideja o ujedinjenju Junih Slavena

- kroatizam - pojam vezan uz politiki ivot Hrvatske 1860. - zapoinje enoino doba (kraj romantizma)

PREDPORODNO DOBA 1813.-1830.

1813. M. Vrhovac pie poziv za sakupljanje narodnog blaga i obiaja svim duhovnim pastirima svoje biskupije (proglas sveenstvu)

1815. A. Mihanovi: Re domovini o hasnovitosti pitanja vu domorodnom jeziku

- zalagao se da hrvatski bude ravnopravan s maarskim, latinskim i drugim jezicima

- istie vanost pisanja na Hrvatskom jeziku

1818. J. porer: Oglasnik ilirski za pripreme izdavanja lista na hrvatskom jeziku

ILIRSKI POKRET 1830. 1860.

1. faza 1830.-1843.

1830. Lj. Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

- predlae pravopisnu reformu

1831. P. tos Kip domovine vu poetku leta 1831

1832. I. Derkos; Genius patriae (Duh domovine nad zaspalim svojim sinovima)

- htio je ujediniti sva hrvatska narjeja

- u Hrvatskoj u to doba postoji puno pravopisa, normi, pa Gaj uvodi pravilo: jedan glas, jedno slovo

1832. J. Drakovi: Disertacija

- to je vie politika broura za ujedinjenje hrvatskih krajeva, prvi politiki tekst na hrvatskom jeziku

1834. dozvola za izdavanje novina na hrvatskom jeziku, za to se Gaj izborio

1835. poinju izlaziti Novine horvatske i prilog Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska

1836. tokavsko narjeje postaje knjievnim jezikom; uvode se ilirska imena u Novine ilirske i Danicu ilirsku

- V. Babuki pie prvu gramatiku hrvatskog jezika u razdoblju Ilirskog pokreta

1840. kriza preporoda (sukob Gaj-Vraz). Gaj je htio da knjievnost bude povezana s politikom, Vraz se zalae za knjievni preporod, nije htio da politika ima korijene u knjievnosti

2. faza1843-1850/60.

- intenzivniji knjievni rad

1842 M. Smodek otvara prvu katedru za hrvatski jezik u Zagrebu

1842. S. Vraz pokree asopis Kolo, osniva se Matica ilirska

- Gaj ih naziva Rak-Vuk-Vrag jer su mu upropastili Ilirski preporod

- prvi knjievni asopis u hrvatskoj knjievnosti

1843. I.K. Sakcinski u Hrvatskom Saboru dri prvi govor na hrvatskom jeziku

1843. zabrana ilirskog imena,Narodne novine, Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska

S. Vraz Put u Gornje Jelenje, 1868., putopis

M. Maurani Pogled u Bosnu, putopis

I.K. Sakcinski Juran i Sofija, prva hrvatska povijesna tragedija, 1840.

S. Vraz Kritiarski pregled, prva knjievna kritika

I Maurani Smrt Smail-age engia, ep

Obiljeja knjievnosti

- knjievnost je izraz politike koncepcije i ideologije iliraca

- odgojna didaktina knjievnost

- ugledanje na narodno stvaralatvo (Gunduli i usmena tradicija)

- osnivanje itaonica 1838. (Varadin, Zadar, Zagreb, Karlovac)

- prihvaanje novotokavtine kao standardnog jezika

- netipian (specifian) razvoj s obzirom na europski romantizam:

europski hrvatski

- individualizam - kolektivizam (jedinstvo nacije)

- pesimizam - optimizam

- likovi su introvertirani - dinamika

(zatvoreni u sebe)

- preporodna lirika: budnice, davorije, balade, ode, himne ( Lj. Gaj, S. Vraz, P. Preradovi, P. tos

- preporodna proza: skromniji dometi nego u lirici (manje stvaralatva)

- motivi iz hrvatske prolosti

domoljubne pjesme: budnice- imaju ulogu buditi nacionalnu svijest, davorije umjetniki dotjeranije od budnica

21. NAJZNAAJNIJI PISCI I DJELA U RAZDOBLJU HRVATSKOG

ROMANTIZMA

Razdoblje hrvatskog romantizma u knjievnom smislu pripada drugom dijelu razdoblja ilirskog preporoda.

Lirika: Petar Preradovi, Stanko Vraz

Epika: Ivan Maurani

Drama: Ivan Kukuljevi Sakcinski, autor prve drame novije hrvatske knjievnosti Juran i SofijaDiskurzivni oblici: putopisi- Matija Maurani, Stanko Vraz, Antun Nemi

STANKO VRAZ

Rodio se u Cerovcu u seljakoj obitelji, zavrio je gimnaziju, studirao filozofiju i zapoeo studij prava, bavio se knjievnou i uenjem jezika, pokrenuo asopis Kolo 1942 zajedno sa Rakovcem i Vukotinoviem, tajnik Matice hrvatske, prvi pisac u hrvatskoj knjievnosti kojemu je knjievnost bila jedino zaniman