MENADŽMENT I STRATEGIJA
GLAVA XI: ANALIZA OKRUŽENJA
Okruženje utiče na strategiju
• Tri vrste promena u okruženju:
1. Strukturne promene:
• Glavne promene u funkcionisanju izazvane
industrijskim revolucijama i novim normalnostima
2. Ciklične promene:
• Usponi i padovi u poslovnom ciklusu usled
neizbalansiranog rasta
3.Promene usled konkurentske dinamike
• Splet pretnji i šansi
• Strategija se formuliše na bazi: (1) stanja u
okruženju, i (2) namera stratega
– Sva preduzeća nemaju istu osetljivost na strukturne promene,
faze privrednog ciklusa i konkurentske dinamike
– Namere stratega su bitne, medjutim „Strateg nije svemoguć,
ali je moćan“
Faktori koji utiču na strategijski izbor
Strategijski izbor
Jake strane
Slabe strane
Interno okruženje
Šanse
Pretnje
Eksterno okruženje
4 faze u privrednom ciklusu
Tri nivoa okruženja
OPŠTE OKRUŽENJE
Ekonomsko
So
cioku
lturn
o
Političko/Pravno
Teh
no
lošk
o
KONKURENTSKO OKRUŽENJE
Lanac vrednosti
Globalni trendovi i nove normalnosti
1. Scientifikacija biznisa:
– Nauka kao endogeni (umesto egzogeni) gfaktor razvoja
– S-kriva
– Primena nove tehnologije dovodi do rasta konkurentnosti
– STEM ekspertiza u IR 4.0
2. Nova globalizacija:
– Deglobalizacija posle 2008 je očigledna ali nije održiva
– DHL indeks (P. Ghemawat)
– Dominacija geopolitike u uslovima deglobalizacije
– Nova globalizacija bazira na novim principima (globalization
from the world)
– Novi promoteri globalizacije (pre svega Kina)
– „Efekat agregiranja“ lokalnih tržišnih niša
– Lokalna integracija
– Digitalna transformacija podržava novu globalizaciju
Globalni trendovi i nove normalnosti (nast. 1)
3. Demografske promene:
– Do 2050 broj ljudi na zemljinoj kugli će se povećati sa 7,3
milijarde (2015) na 9,7 milijardi
– Više od polovine prirsta stanovništva dolazi iz Afrike dok je
Evropa izložena depopulaciji i starenju stanovništva (prosečna
starost u EU je 42 godine)
– Koncentracija bogatstva i disruptivne inovacije dovode do
narušavanja socijalne kohezije u najrazvijenijim ekonomijama
4. Urbanizacija:
– Počev od 2006. godine u gradovima živi više stanovnika nego u
urbanim područjima
– Do 2050. godine u oko 600 megapolisa će živeti više od 80%
stanovnika
5. Rast srednje klase:
Do 2050. godine, zahvaljujuću brzorastućim privredama, u svetskoj
populaciji će biti preko 4 milijarde stanovnika koji pripadaju srednjoj
i vičoj srednjoj klasi
Globalni trendovi i nove normalnosti (nast. 2)
6. Oštra konkurencija za ultimativne resurse
– Promena koncepta potrošačkog društva konceptom „cirkularne
ekonomije“
– U 84 zemlje životni standard će biti 2050. godine veći nego u
uspešnim privredama u tranziciji
7. Uspon perifernih i pad centralnih ekonomija
– Pomak od zapada ka istoku
– Pomak od Severa ka Jugu
8. Religiozni fundamentalizam i ekspanzija nevladinog
sektora
– Danas više od 30% stanovništva sveta koristi socijalne platforme
Strategijsko prilagođavanje na nove normalnosti
Efekti novih normalnosti
1. Pojava prekretnica prekidom postojećeg trenda ili
bitnim intenziviranjem novog trenda
2. Ambivalentni karakter:
– Pojačavanje
– Smanjivanje
– Pojačavanje i smnajivanje
3. Strategijska agilnost u praćenju kroz:
A. Čvrstu ekonomsku politiku
B. Industrijske politike za sektore razmenljivih proizvoda i isluga
Privredni ciklus tržišnog kapitalizma
• Dve osnovne posledice trendova razvoja:
1. Privredni ciklus
• Sukcesivni padovi i usponi privredne aktivnosti (vrh i dolja)
2. Strukturne promene
• Posledica promena u tehnologiji i socijalnom okruženju, javljaju se
kao promena preovlađujuće paradigme i poslovnih modela
• Odgovor preduzeća na:
1. Uticaj privrednog ciklusa:
• Diversifikacija
• Rotacija iz grana sa dejstvom privrednog ciklusa u grane koje imaju
manji stepen izloženosti
2. Strukturne promene:
• Prestrukturiranje
Privredni ciklus
Tražnja
Vreme
Vrhciklusa
Doljaciklusa
Prodajaakcija
Kupovinaakcija
Kapitalna dobra
Specifična potrošnadobraTrajna potrošna dobra
Sirovine i repromaterijali
Opadajućitrend
Rastućitrend
Stabilnost
Ekonomska kriza• Glavni uzroci:
– Greške u regulaciji finansijskih tržišta i/ili hiperprodukcija
• Manifestacije:
– Finansijski sektor
• Nelikvidnost banaka i kreditni grč
• Pad vrednosti svih finansijskih instrumenata
– Realan sektor
• Pad tražnje
• Kontrakcija proizvodnje praćena nelikvidnošću
• Pad uposlenosti
– Država
• Budžetski deficit
• Dometi:
– Recesija, negativan rast u dva sukcesivna kvartala
– Depresija, pad GDP za više od 40% godina na godinu
Kriza 2008-
• Dva tipa ekonomskih trendova:
1. Ciklične promene:
• Usponi i padovi u poslovnom ciklusu
2. Strukturne promene:
• Glavne promene u funkcionisanju
• Kriza 2008- nije samo jedna faza poslovnog ciklusa
već strukturna promena sistema sa neizvesnim
ishodom:
– Sistem se menja iz korena, menja se paradigma
Izvori sadašnje ekonomske krize
1. Fatalne greške u regulaciji finansijskog sektora:
– Deregulacija tržišta kapitala
– Isključivi fokus centralne banke na kontrolu inflacije
– Nerazumno kreditiranje potrošnji
2. Hiperprodukcija:
– Preduzeća imaju prevelike zalihe
3. Koncentracija bogatstva:
– Razvijene nasuprot nerazvijenim zemljama
– Unutar razvijenih zemalja
4. Devijacije od osnovnog modela tržišnom
kapitalizma• Plutokratija
• Populizam
Strukturne promene
1. Promena kulturnog modela:
– Investitori (institucionalni i pojedinačni) opsednuti visokim prinosom na ulaganja
• Stopa štednje je praktično pala na nulu
– Visok apetit za rizikom
• Podcenjivanje rizika i neograničeno prenošenje rizika
– Ekspanzija kredita u cilju podsticanja potrpošnje:
• “kupaca koji plaća mesečno”
2. Promena razvojnog modela (engl. FIRE:Finance-Insurance-Real Estate):
– Dominacija brokerskog umesto industrijskog mentaliteta
• Finansijalizacija i outsourcing industrijske aktivnosti
• Neodrživ balans usluge-realna ekonomia
3. Dramatičan rast finansijskog leveridža
• U finansijskom kao i u realnom sektoru
4. U uslovima globalizacija pojava fenomena Interlocking fragility:
– Visoka volatilnost globalnog tržišta
Ekonomija moralnog hazarda
• Dominacija ekonomskih agenata koji jedino veruju u
prosperitet:
– U ekonomskim transakcijama, ljudi su motivisani sebičnim
interesima (zero-sum-game) umesto etičkim interesom (“win-
win”)
• Finansijalizacija ekonomije dovela je do debalansa
izmedju „stvaranja“ i „oslobadjanja“ vrednosti:
– Neograničeno prenošenje rizika kroz sekjuritizaciju
• NINA (No-Income-No-Assets) krediti
• Novi finansijski instrumenti (sub-prime mortgages, credit
derivatives)
Uloga države u krizi: “još moralnog hazarda, molim”
A.Centralna banka:– Kapitalne injekcije i garancije za finansijski sektor
• Remonetizacija deficita u finansijskom sektoru
– Sve što Centralna banka može garantovati biće garantovano
– Sve što Centralna banka može apsorbovati, biće absobovano
– Ekspanzivna monetarna politika
• Monetizacija deficita (quantitative easing)
• Smanjenje kamata, do negativnog iznosa
B.Ministarstvo finansija:– Ekspanzivna finansijska politika
– Marketizacija na hipotekama zasnovanim HoV
– Emisija državnih obveznica
– Fiskalni stimulansi
C. Vlada:– Mere štednje (austerity)
Reverzibilnost kao realna opasnost
• Država u krizi, zapravo, naduvava pukle balone:
– Dilema: da li se rastom javnog duga treba finansirati održavanje bogatstvo nastalo na bazi visokog privatnog leveridža?
• Monetarna politika i fiskalna politika u konfliktu:
– Monetarna relaksacija i fiskalna relaksacija istovremeno
• Rast budžetskog deficita:
– Budžetski deficit često dvocifreni procenat GDP
• Štampanje novca:
– Na primer, Centralna banka kupuje najveći deo emisije državnih obveznica, primarna emisija za rekapitalizaciju banaka i sl.
• Pritisak za promenu međunarodnog ekonomskog poretka
– Inicijative za vraćanje zlatn og standarda, inicijative Rusije i Kine da se rezervne valute (USD i EUR) zamene sa SWRs, Platni promet i valuta BRICS
– Inicijativa Monetarnog saveta zemalja Zaliva za uvođenjem jedinstvene monete yavršile su „arapskim prolećem“
– Geopolitičko prelivanje ekonomske krize
Najverovatniji scenario kretanja globalne
ekonomije kriza sa višestrukim dnom
Vreme
Performanse
2016
Makroekonomsko “M”
GDP
BP
Nominalno
vs.
realno
Stvarno
vs.
potencijalno
Nagon za
samoodržanjem
Racionalna
očekivanjal
Iracionalno
preterivanje
PROIZVODNJA
NOVAC OČEKIVANJA
MONETARNA POLITIKA I FISKALNA POLITIKA
Inflacija
Kamatna stopa
Devizni kurs
Autput
• Osnovno merilo je bruto domaći proizvod BDP (GDP)
– Prema rashodnom metodu
BDP = Potrošnja + Investicije + Javna potrošnja + Neto izvoz
• Dopunsko merilo je neto domaći proizvod NDP
(NDP)
NDP = BDP – Amortizacija
• Bruto nacionalni proizvod (GNP)
– Meri autput koji su proizveli rezidenti jedne nacionalne
ekonomije nezavisno od toga gde je autput proizveden
Autput
• Platni bilans (BOP)
– Tekući bilans (račun tekućih transakcija)
• Izvoz, uvoz, prihodi i rashodi od investicija, tekući transferi
(doznake, devizne penzije, pokloni, pomoć…)
– Kapitalni bilans (kapitalni račun)
• Prilivi i odlivi kapitala (strane direktne investicije, portfolio investicije,
bankarski krediti) i transakcije sa monetarnim rezervama zemlje
Novac
• Nema samo prometnu funkciju već utiče i na druge
makroekonomske varijable kao što su
– Devizni kurs
– Kamatne stope (cena pozajmljenog kapitala)
– Inflacija
Vrste očekivanja
1. „Negativna očekivanja“ mogu dovesti do drastičnog
pada tražnje i investicija
– Tzv. “strah od straha” može dovesti do panike koja vodi u
uzdržavanje od potrošnje (investicione i finalne) i recesiju
2. “Iracionalna preterivanja” mogu dovesti do
previsokog rasta tražnje i rizičnih investicija
– Pumpanje balona
3. “Racionalna očekivanja” su posledica nagona za
samoodržanjem
– Održiv i inkluzivan razvoj
Indikatori trendova razvoja nacionalne
ekonomije
• Služe za ad hoc analizu stanja nacionalne ekonomije
• Dve vsrte indikatora:
1. Makroekonomski indikatori
• Direktno govore o zdravlju nacionalne ekonomije
• Indirektno govore o efikasnosti institucionalnog setinga i efektivnosti
ekonomskih politika
2. Indikatori ranjivosti
• Direktno govore o slabim tačkama nacionalne ekonomije iz ugla
operativnih, finansijskih i performansi konkurentnosti
• Indirektno govore o izloženosti rizicima nacionalne ekonomije
Indikatori Vrednost Referentna
vrednostTip ranjivosti
Tranzicioni proizvodni jaz
Okun indeks
(inflacija + nezaposlenost)
Džini koeficijent
Makro deficiti
• Bilans tekućih plaćanja
• Budžet
Koeficijent starosne zavisnosti
Stopa nezaposlenosti mladih
25%
16,9%
38,6%
4,0%
1,3%
51%
31,2%
0%
<12%
<30%
<5%
<3%
>100
<20%
OP
ER
AT
IVN
A
Zaduženost
• Javni dug/BDP
• Spoljni dug/BDP
• Spoljni dug /Izvoz
Stopa nenaplativih kredita
Kreditni rejting
• S&P
• Fitch
• Moody’s
72,9%
77,8%
153,3%
17,0 %
BB-/pozitivan
BB-/stabilan
B1/pozitivan
<45%
<90%
<220%
<10%
rang > BB+
rang > BB+
rang > Ba1
FIN
AN
SIJS
KA
Izvoz roba/BDP
Promena cene valute(Q4 2016/Q4 2015)
Nominalna deprecijacija
Realna deprecijacija
Globalni indeks konkurentnosti
Indeks percepcije korupcije
Lakoća obavljanja posla
Indeks ekonomskih sloboda
37,3%
2,0%
1,2%
90 od 138
72 od 176
47 od 190
99 od 180
>50%
<5%
<0%
65- JIE prosek
59- JIE prosek
60- JIE prosek
62- JIE prosek
KO
NK
UR
EN
TS
KA
Indikatori ranjivosti, 2016
Proizvodni jaz (J-kriva)
200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
1989/nBDP
n
EBRD-28
Srbija
DOSTIZANJE
KAŠNJENJE
Prof. Dragan Đuričin 29
Srbija: J-kriva u J-krivi
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
20
12
20
13
20
14
20
15
BDP1989/N
N
100%
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
20
08
20
15
Indikatori 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
Realni rast BDP, u % 5,4 -3,1 0,6 1,4 -1,0 2,6 -1,8 0,8 2,8
Potrošačke cene, u % 8,6 6,6 10,3 7,0 12,2 2,2 1,7 1,5 1,6
Nezaposlenost, u % 13,6 16,1 19,2 23,0 23,9 22,1 19,2 17,7 15,3
Tekući račun platnog bilansa, u %
BDP-21,1 -6,6 -6,8 -10,9 -11,6 -6,1 -6,0 -4,7 -4.0
Republički budžetski
suficit/deficit, u % BDP-a-1,7 -3,2 -3,4 -4,0 -5,9 -5,2 -6,3 -2,8 -0,2
Javni dug, u % BDP 28,3 32,8 41,8 45,4 56,2 59,6 70,4 74,7 72,9
Spoljni dug, u % BDP 62,3 72,7 79,0 72,2 80,9 74,8 77,1 78,3 77,8
SDI, neto
(=aktiva - pasiva)-2.486 -2.068 -1.133 -3.320 -753 -1.298 -1.236 -1.804 -1.861
Kurs dinara prema evru
(prosek)81,44 93,95 103,04 101,95 113,13 113,1 117,31 120,7 123,12
Makroekonomski indikatori, 2008-2016
Ekonomske politike
• Cilj ekonomskih politika je ispravljanje nesavršenosti tržišnog
mehanizma i poboljšanje zdravlja nacionalne ekonomije koje je
pretpostavka održive zaposlenosti
– “Vidljiva ruka” države koriguje “nevidljivu ruku” tržišta
• Ekonomske politike govore o načinu uključivanja države u
ekonomske tokove
– Direktno (javna preduzeća)
– Indirektno (regulacije)
• Za preduzeća to su rani signali mogućih promena na bazi kojih
se donose odluke o portfoliju biznisa, investicijama, cenama,
zaposlenosti itd.
– Ciklične ili strukturne promene?
– Poboljšanje ili pogoršanje?
Ekonomske politike
• Obuhvataju:
– Makroekonomske politike
– Industrijske politike
– Politike podrške (populaciona, regionalnog razvoja,
konkurentnosti i dr.)
• Do globalne ekonomske krize 2008. postojala je
razlika u pristupu razvijenih zemalja i zemalja u
razvoju
– “Ortodoksni pristup” – razvijene zemlje – primat imaju
makroekonomke politike
– “Heterodoksni pristup” – zemlje u razvoju – primat imaju
industrijske politike kojima se podstiče ekspanzija sektora sa
razmenjivim proizvodima
Makroekonomske politike
• Monetarna politika
– U nadležnosti Centralne banke
– Cilj je održavanje makroekonomske ravnoteže
– Niska inflacija uz održivu zaposlenost i finansijsku stabilnost
• Osnovni instrumenti monetarne politike
– Referentna stopa (prime rate ili policy rate)
– Stopa obaveznih rezervi
– Operacije na tržištu kapitala
• Nekada su mere monetarne politike u konfliktu
– Rast kamatnih stopa smanjuje inflatorni pritisak ali i
zaposlenost
Makroekonomske politike
• Monetarna politika do izbijanja globalne ekonomske
krize
– Cilj: Kontrola inflacije
– Alat: Inflaciono targetiranje (podrazumeva rast kamatnih stopa
kada inflacija pređe dozvoljeni prag)
– Ciljani nivo inflacije (npr. 2-3%)
– Dozvoljeni koridor (“od-do”)
• Ključni preduslov za primenu ovog mehanizma je
mali i stabilan autput gep
Makroekonomske politike
• Fiskalna politika
– Finansiranje javnog sektora
– Porezi
– Budžet
• U uslovima recesije država podstiče tražnju i
pozitivna ekonomska očekivanja na račun rasta
budžetskog deficita
• Dve potencijalne opasnosti:
– Kada se rastuća državna potrošnja finansira iz državnih
obveznica ona dovodi do rasta kamatnih stopa i pada investicija
– Kada su monetarna i fiskalna politika u kontradikciji, privreda
sledi mere monetarne politike
Industrijske politike
• Danas uspešne ekonomije rast baziraju na industrijskim
politikama
– Model tzv. “usmeravanog kapitalizma”, R. Rajan
• Podsticanje investicija u prioritetnim sektorima sa fokusom na
sektorima sa razmenjivim proizvodima i uslugama
1. Sektori sa komparativnim prednostima u prvoj fazi
2. Sektori sa konkurentskim prednostima u kasnijim fazama
3. Sektori za trajnom konkurentskom prednošću
• Makroekonomske politike sa automatskim stabilizatorima
deluju samo kao “podmazivači” rasta
• U periodu recesije dominiraju dva trenda
– “Komoditizacija” (hrana, energija, sirovine i dr.)
– Proizvodi najvišeg stepena dodate vrednosti (high end)
Heterodoksni pristup u vođenju
ekonomskih politika
Prof. Dragan Đuričin 38
Mikroekonomsko „M“
Tehnološkapromena
Vrednost Organizacionakultura
POSLOVNA STRATEGIJA
Prof. Dragan Đuričin 39
Sektori razmenjivih proizvoda
Industrijske politike
Sektori sa permanentnom konkurentskom prednošću
IKTProizvodnja
organske hraneZdravstveni
turizam
Sektori sa konkurentskom prednošću
Energetika Transport i logistika Proizvodnja
Sektori sa komparativnom prednošću
PoljoprivredaAutomobilska
industrijaTekstilna i modna
industrijaMetalurgija
Upravljanje otpadom
Industrija nameštaja i prerade drveta
Infrastruktura
Makro-fiskalne reformeReforme poslovnog
ambijentaMonetarne
reforme
Analiza eksternog okruženja
• Svrha:
– Identifikovanje ranih upozorenja o događajima koji dolaze
• Dve vrste posledica promena:
– Šanse i pretnje
• Analizu opšteg okruženja sprovodi se u četiri faze:
1. Identifikovanje i praćenje uticaja različitih faktora
makroekonomskog okruženja na promene
2. Ocena relevantnosti i značaja promena za tržište, granu, biznis
model i strategiju
3. Detaljna analiza novih faktora i utvrđivanje veza između njih u
smislu promana
4. Ocena potencijalnog uticaja promena na poziciju preduzeća
PEST
• PEST analiza sadrži listu pitanja po bitnim
akspektima okruženja
– Political – politički
– Economic - ekonomski
– Sociocultural - sociokulturni
– Technological - tehnološki
• PESTLE analiza dopunjuje PEST analizu tako što
prošuruje fokus i na analizu pravne uređenosti (L-
low) i životne sredine (E-environment)
• Inkluzivan razvoj nov cilj u konceptima
– Zelena ekonomija
– Cirkularna ekonomija
Lista pitanja za analizu različitih uticaja
Politički /pravni faktori
• Antimonopolsko zakonodavstvo
• Zakoni o zaštiti životne sredine
• Poreska politika
• Odredbe o spoljnoj trgovini
• Radno pravo
• Stabilnost vlade
Socio-kulturni faktori
• Demografija stanovništva
• Distribucija dohotka
• Društvena mobilnost
• Promene u načinu života
• Odnos prema radu i slobodnom
vremenu
• Konzumerizam
• Nivoi obrazovanja
Ekonomski faktori
• Privredni ciklusi
• Trendovi bruto domaćeg proizvoda
• Kamatne stope
• Ponuda kapitala
• Inflacija
• Nezaposlenost
• Kupovna moć
• Raspoloživost energeneta i troškovi
Tehnološki faktori
• Ulaganje države u IiR
• Usmerenost države i industrije na
nove tehnologije
• Nova otkrića/razvoj
• Brzina transfera tehnologije
• Brzina zastarevanja tehnologija
Matrica šansi i pretnji
• Analiza situacije podrazumeva detaljnu analizu
faktora eksternog i internog okruženja
– Daje se ocena položaja i polazne pozicije preduzeća
• Pored analize, neophodno je uraditi i predviđanje
budućeg stanja preduzeća i okruženja
– Osnova za formiranje planskih pretpostavki i formulisanje
strategije
• Jedan od instrumenata situacione analize je matrica
šansi/pretnji
• Analiza situacije pomaže preduzeću da:
– Iskoristi šanse
– Izbegne ili ograniči pretnje
– Zadrži postojeće ili stekne nove prednosti (snage)
– Smanji ili eliminiše slabosti
Matrica pretnji
• Pretnje (opasnosti) su izazovi koji nastaju iz
nepovoljnih trendova ili određenih poremećaja u
okruženju koji će dovesti, u odsustvu svrsishodne
marketing akcije, do stagnacije ili propadanja
preduzeća, proizvoda ili marke
• Značajna je opasnost koja može bitno da utiče na
smanjenje poslovne aktivnosti i ako ima srednju do
visoku verovatnoću događanja
• Pretnje se klasifikuju prema verovatnoći događanja i
nivou uticaja
Matrica šansi
• Šanse su arena atraktivnih marketing mogućnosti na
bazi kojih preduzeće može da ostvari superiornu
poziciju ili konkurentsku prednost
• Značajna šansa preduzeća je ona koja ima visok
finansijski potencijal za preduzeće i osrednju do
visoku verovatnoću da će sa njom imati uspeh
Faktori koji utiču na strategijski izbor
Strategijski izbor
Jake strane
Slabe strane
Interno okruženje
Šanse
Pretnje
Eksterno okruženje
Kombinovana matrica
• Stavljanjem u odnos matrice pretnji i matrice šansi,
mogu se identifikovati 4 različite pozicije preduzeća:
1. Idealna pozicija
2. Nesigurna pozicija
3. Zrelo poslovanje
4. Teška pozicija
• Matrica šansi/pretnji je pomoćno sredstvo za analizu
faktora koji stvaraju opasnosti i mogućnosti, kao i
ocenu njihovog uticaja i verovatnoće događanja
– Korisno vizuelno sredstvo za upravu u razmatranju budućih
opasnosti i mogućnosti
Matrica šansi i pretnjiVerovatnoća
Inte
zite
t p
retn
ji
Visoka Niska
Visok
Nizak
Matrica pretnji
VerovatnoćaP
ote
nci
jaln
a at
rakt
ivn
ost
Visoka Niska
Visoka
Niska
Matrica šansi
Nivo pretnji
Niv
o š
ansi
Nizak Visok
Sumnjiva pozicijaIdealna pozicija
Zrelo poslovanje Teška pozicija
Visok
Nizak
Matrica šansi i pretnji
SWOT
• Alat situacione analize koji omogućava dovođenje
u vezu internih snaga i slabosti preduzeća sa
identifikovanim mogućnostima i pretnjama koje
postoje u eksternom okruženju:
– Strenghts - snage
– Weaknesses - slabosti
– Opportunities - šanse
– Threats - pretnje
• Može se primeniti na preduzeće, pojedinačne
biznise I poslovne funkcije
SWOT
SNAGE ŠANSE
SLABOSTI PRETNJE
Strategija pomoću SWOT
Snage1
2
3
4
5
.
.
.
n
Slabosti1
2
3
4
5
.
.
.
n
Šanse1
2
3
4
5
.
.
.
n
Pretnje1
2
3
4
5
.
.
.
n
Interni faktori
Eksterni faktori
Lista snaga Lista slabosti
Lista pretnji
Lista šansi
Mini-Maksi
strategija
Maksi-Maksi
strategija
Mini-Mini
strategija
Maksi-Mini
strategija
Maksimiranje
snaga i šansi
Minimiziranje slabosti
i maksimiranje šansi
Maksimiranje snaga
i minimiziranje pretnjiMinimiziranje
slabosti i pretnji