Download pdf - Mladi List 13

Transcript
Page 1: Mladi List 13

mladi list NARODNI NEZAVISNI GLASNIK

ÈASOPIS ZA PROMICANJE POZITIVNE DRUŠTVENE SVIJESTI

BJELOVAR - SL.BROD - DUBROVNIK - PULA - KARLOVAC - KOPRIVNICA - KRAPINA - GOSPIÆ - ÈAKOVEC - OSIJEKVINKOVCI - POŽEGA - RIJEKA - SISAK - SPLIT - VARAŽDIN - VIROVITICA - VUKOVAR - ZADAR - ŠIBENIK - ZAGREB

GLAVNA TEMA:

društvenaneman

stevija

eko-energija - skup ekoloških vozila u rh

drago pleèko - 10 lekcija za hrvatsku

putopis - novi zeland i cook otoèje

saša radoviæ - borba protiv droge

ekonomija - razvoj eko-etno turizma

slatko, a zdravo -

IZDVAJAMO:

kriza dolazi iz neznanja :: rješenje je u pravim informacijama

godin

a 2009. /

bro

j 13

speci l i ilog:ja n pr

Page 2: Mladi List 13
Page 3: Mladi List 13

lragi moji, lijep pozdrav! Nadam se da ste svi dobri, zdravi i veseli te spremni na još jedan hrabri korak u (r)evoluciji svijesti! Zato širom otvorite oèi, naæulite uši i

èitajte otvorenog uma…

Razmišljajuæi ovih dana o buduænosti hrvatskog društva, osupnula me stravièna spoznaja kako se bilo kakvoj znaèajnijoj promjeni (na bolje) zaista teško mogu nadati. Toliko se trudim, iz broja u broj, veæ èetiri godine pišem èlanke o promjenama koje se trebaju dogoditi i konstantno se dogaðati u svima nama, no èini se kako je svijest naših graðana poput velikog oblaka što se tromo kreæe nebom. Vjetar ga gura i on polako plovi linijom manjeg otpora i nitko ne zna kojim æe ga putem odvesti i hoæe li ga vjetar raspršiti ili ne… Imam dvadeset i osam godina, a vjerujte, nisam ni negativistièki ni pesimistièki nastrojena niti patim od depresije. Moje misli i zakljuèci ne služe tome da u kritiziranju drugih naðem duševni odušak za sebe, što je danas dosta popularno. Zapravo, opisala bih sebe potpuno suprotnom. Upravo zato nameæe mi se istina kako se do bilo kakvih promjena dolazi upravo promjenom svijesti, a na tom polju mi se veæina graðana ove Bogom dane prelijepe i bogate zemlje (nisam cinièna!) èini poput onih spominjanih oblaka. Teško da æe i prstom maknuti, a kamo li doæi na prosvjede ili potegnuti neku graðansku akciju. I tako se èini kako je naša vjeèno zapisana sudbina da budemo pijuni u rukama nepoznatih ili poznatih gospodara.

Nije to ništa èudno buduæi da cijeli svijet igra po istim pravilima. Novac je interes najviši od svih i svim tim pohlepnim tipovima na vlasti i oko nje jako je važno da obièni, mali ljudi ostanu nesvjesni vlastitih moguænosti i sukladno s tim neaktivni u svim važnim segmentima života. Poènimo od obrazovanja. Školski program nas ne uèi kako trebamo preispitivati ono što nas uèe, kako trebamo uvijek biti aktivni u razmišljanju, ne ustruèavati se postavljati pitanja ili, saèuvaj Bože, protuteze opæe prihvaæenim šupljikavim teorijama. Uèe nas jedino da ne ometamo nastavu i da dobro znamo koliko ovaca, koza i goveda je proizvedeno u Kini 1990. godine (onaj

problema!'' i nevolja je u tome što tako razmišlja 99 % ljudi. Istina je da su ljudi najèešæe pretupi osvijestiti kako nemaju pojma o životu oko sebe zato što su previše neodgovorni i zbog toga nezainteresirani. Jer znanje sa sobom nosi mnogima najnepoželjniju vrlinu - odgovornost. I tako, kada biste prosjeènog hrvatskog graðanina vremeplovom poslali u antièku Atenu, u 5 st. pr. Krista, u doba uspostavljene prve demokracije na svijetu, taj naš Blaž ili možda Vice, ne bi imao pojma o èemu se tu radi. Odjednom bi trebali govoriti, glasovati… Bože saèuvaj!

Standardno hrvatsko obrazovanje tako kreira ljude uskih životnih interesa i sposobnosti koji mogu biti eksperti u svom podruèju djelovanja, ali su najèešæe potpune neznalice za sva ostala polja životnog djelovanja. Naravno, uvijek postoje iznimke, ali to je tužna istina koja vrijedi za veæinu. Vrli graðani tako rado prihvaæaju ulogu žrtve koja nije kriva što ne zna i ne može samostalno djelovati pa tako i nije odgovorna za sve ovo što se dogaða u društvu. I tako nitko ne vidi kako baš on nosi odgovornost pred Bogom i pred ljudima da svojim djelovanjem èini dobro ne samo za sebe, veæ i za cijelu zajednicu; odgovornost da živi ovaj život ostvarujuæi maksimum svojih potencijala u svim segmentima života.

Na kraju nam ostaje Lijepa naša kojom vladaju korupcija, dužnièko ropstvo graðana pred bankama, zastrašujuæi porast maloljetnièkog nasilja, dok nas vjetar nosi u nepoznatom smjeru… I dokle god se u svijesti ljudi ne probudi samoinicijativna želja za preuzimanjem odgovornosti i djelovanja, uvijek æe biti sve po starom…

S ljubavlju, Vaša Jasmina

tko misli da je ovo šala, neka pogleda udžbenik iz zemljopisa za gimnazije iz 1999. kada sam i sama bila (m)uèenica!). Ono što je najgore jest da nas nitko ne uèi na koji naèin aktivno djelovati za boljitak sebe i zajednice na svim podruèjima društvenog života. Jednostavno, cijeli nas život uèe držati jezik za zubima i prihvaæati stvari kakve jesu te pritom ostati u neznanju. Nekome oèito nije u interesu da se buduæe graðane obrazuje u samosvjesne pojedince širokog spektra sposobnosti i razumijevanja.

Pomalo crnohumoristièni primjer rezultata takve obrazovne politike jest

èinjenica da je naš obrazovani kadar, kad napusti fakultete, potpuno nesposoban ukljuèiti se u realni život sa problemima koje on nosi. Naime, obrazovni sustav vješto koristi èesto ispraznu teoriju, a zaboravlja na njenu praktiènu primjenu. Jednako tako, puno ljudi živi u neznanju o stvarima koje uvelike utjeèu na njihove živote. Velika veæina ne razumije što je zapravo novac ni kako se njime posluje iako ti najmoæniji papiriæi na svijetu u potpunosti upravljaju njihovim stvarnostima. Vlada univerzalna isprika u stilu: ''Nemam ja vremena o tome razmišljati!'' ili ''Imam ja svojih

revolucija svijestiMLADI LIST 13

POTREBNA NAM JE (r)EVOLUCIJA...

SVIJESTI!

j.no

vakic

@m

lad

ilist.co

m

Jasmina Novakiæ

d

Page 4: Mladi List 13

Izuzetno je bitno da kao graðanstvo i biraèko tijelo djelujemo prema razvoju svijesti o potrebi ekološki prihvatljivih izvora energije te samim time i razvoju infrastrukture za podršku ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava, u gradovima i županijama, u Republici Hrvatskoj. Ovdje je bitna suradnja s fakultetima, znanstvenim institucijama, inovatorima i znanstvenicima na pronalaženju i promicanju ekološki prihvatljivih i lokalno primjenjivih izvora energije. Država bi pak takva nastojanja trebala svesrdno podržati jer bi joj naši ciljevi trebali biti prvi interes u cilju rješavanja nadolazeæih svjetskih kriza na svojem vlastitom tlu.

Veliki su koraci pred nama ali na cilj se stiže korak po korak. Još dok nije aktivna internet stranica udruge Greenergo, možete nas kontaktirati preko Mladog Lista na e-mail adresi: [email protected] sa svim pitanjima, prijedlozima i željama za èlanstvom u udruzi. Redovnim èlanom udruge mogu postati sve fizièke osobe, državljani Republike Hrvatske, koji su stariji od 15 godina, strani državljani i pravne osobe, koje prihvate statut i opæe akte udruge. Go Green Croatia!!!

kako je lijepo vidjeti kad nešto što napišete ili napravite dotakne ljude i poveže ih. Tako je i moj èlanak iz prošlog broja ML-a o elektriènim autima u kojem sam

pozvao na osnivanje udruge graðana privukao entuzijaste koji su pokrenuli osnivanje udruge Greenergo. Dana 5. ožujka ove godine udruga je i službeno registrirana sa osnovnim sadržajem djelatnosti organiziranja aktivnosti usmjerenih opæem prihvaæanju, unapreðivanju, razvitku i promicanju ekološki prihvatljivih izvora energije te uvoðenju ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava u RH, predlaganjem projekata i mjera radi poticanja stvaranja tehnièke mreže i infrastrukture za podršku ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava u gradovima i županijama u RH te svojim osnovnim ciljevima: Razvitak i promicanje ekološki prihvatljivih izvora energije; Uvoðenje te promicanje ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava u Republici Hrvatskoj.

plin (pogotovo metan) i hibridnih vozila.

Skup je veæ podržala i tvrtka Do-King koja æe predstaviti svoj projekt “Malog kralja” - prvog hrvatskog elektriènog automobila i trnovit razvojni put do moguæe prvog serijski proizvedenog elektriènog automobila u Hrvatskoj. Našu inicijativu podržao je i prof. dr. sc. Davor Pavuna, savjetnik predsjednika SAD-a Barracka Obame, koji æe svojim govorom uvelièati naš skup bogat tehnièko-umjetnièkim programom.

4

ekološka energijaMLADI LIST 13

go green croatia !

1. meðunarodni skup

eko-vozila

Kao prvi veliki projekt, udruga je odabrala osnivanje meðunarodnog skupa ekoloških vozila u Zagrebu èiji bi se prvi roðendan trebao odigrati u svibnju ove godine. Naravno, ovim putem pozivamo sve entuzijaste laike, struènjake, politièare i medije da nas podupru u ostvarenju ovog cilja i sljedeæe godine. Više o projektima udruge, novostima i aktivnostima moæi èete saznati na adresi www.greenergo.hr. 1.meðunarodni skup eko-vozila planira privuæi vlasnike, prvenstveno elektriènih automobila, iz susjednih nam zemalja i zemalja središnje Europe. Skup takoðer podrazumijeva i okupljanje vlasnika svih ekološki prihvatljiv vozila, što znaèi i elektro-skutera, motora, automobila na

piše: Luka Rocco

osnivaèka skupština udruge

k

organizirana

aktivnost

Samo organiziranim djelovanjem možemo preko graðanskih inicijativa utjecati na društveno-politièku situaciju u zemlji, a upravo to je i naš najvažniji cilj jer o društveno-politièkoj klimi ovisi naša buduænost, kako Hrvatske tako i svijeta. Ovim putem pozivamo sve one koji imaju saznanja o novim, funkcionalnim i operativnim tehnologijama u podruèju ekološki prihvatljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava da ih preko našeg lista i udruge prezentiraju graðanstvu.

Page 5: Mladi List 13

5

ml

svojim vlastitim naporima potpuno izmijeniti lice i nalièje ove planete te svojeg vlastitog društva. Nema mjesta kukanju i jadikovanju! Svaka slabost srca i volje rezultira patnjom i samo-destrukcijom. Svaka misao o nemoguænosti ostvarenja želja našeg biæa ogranièava nas i kreira patnju u nama Zbog toga je važno proèistiti vlastite misli, a samim time i svoj okoliš. Tu je potrebno koristiti ekologiju svijesti.

prije svega, ovdje je uistinu rijeè o pravoj pravcatoj ekologiji. Ovo nije nekakav ezoterièni pojam,

možda metafizièki, da, ali u svakom sluèaju vrlo, vrlo primjenjiv. Ekologija svijesti je tema o kojoj æemo još puno pisati, a ovdje æu samo ukratko predstaviti njen znaèaj za svakog pojedinca na ovoj zeleno-plavoj planeti. Ona je takoðer i dio misije udruge Greenergo.

Upravo to je ono što su nam radili kroz školovanje orijentirano iskljuèivo na pojavni svijet i materijalizam. Upravo to zakucavanje svijesti rezultiralo je bolesnim društvom koje ipak spoznaje kako je previše bolesno da bi nastavilo na isti naèin dalje. Naš unutrašnji svijet je zrno, on je poèetak, a pojavni svijet je samo plod onoga što smo posijali u našoj svijesti. Zato je neophodno, kako bi naše društvo nastavilo s evolucijom, više pažnje i vremena posvetiti unutarnjem svijetu misaonih formi. Njega je puno lakše kontrolirati od pojavnog svijeta gdje je za bilo kakvu promjenu potreban velik trud i puno rada. Više o ovoj temi govorit æemo u sljedeæem broju ML-a i na našim web stranicama.

sigurnost i potporu nego strah od neuspjeha. Svi mi to znamo, ali zašto uporno osjeæamo toliko emocija koje nam se ne sviðaju? Zašto smo toliko uporni u svojoj tvrdoglavosti i zbog èega uporno koristimo stare misaone forme te ustabiljene obrasce ophoðenja prema vlastitim osjeæajima i unutarnjim idejama?

Ukoliko u svojem dnevnom boravku primijetimo staru vazu koja je izblijedila i napuknula kroz godine te nas deprimira iznijet æemo je iz sobe i zamijeniti novom. Tako je i sa ustaljenim obrascima koji nas deprimiraju - potrebno ih je iznijeti iz našeg biæa i zamijeniti novima koji nam donose više radosti. Promjena unutarnjeg ambijenta je puno jednostavnija od promjene onog izvanjskog, jeftinija je i nudi puno više moguænosti.

uvo

d u

- proizvodnja zdrave bezmesne hrane, webshop.- seitan, tofu i preraðevine.- svi proizvodi su iz eko uzgoja, proizvedeni sa puno ljubavi vrijednih ruku.- naša poruka svim ljudima.

POMOGNIMO JEDNI DRUGIMA, I BUDIMO SVJESNI SVOGPOSTOJANJA I VAŽNOSTI ODRŽIVOSTI ZDRAVOG ŽIVLJENJA.

ŽIVIMO U HARMONIJI I SKLADU SA PRIRODOM.

by Eco-Natura - misli što jedeš...Obitelj JanušiæEco-NaturaS. Radiæa 12, 40000 Èakovectel: 040 390 089, mob: 099 207 44 85e-mail: [email protected]: www.econatura.hr -webshop

ml

“Ekologija prouèava odnose meðu živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, te utjecaj tog okoliša na njih”, kaženjena definicija. Ekologija nije zaštita okoliša veæ znanje koje bi trebalo njime rezultirati. Do toga bi trebalo doæi prvenstveno promjenom svijesti, a tada i promjenom odnosa èovjeka spram prirode iz destruktivnog u podržavajuæi.

Sam pojam ekologija svijesti definirao bih kao znanje o odnosu misaonih formi pojedinca ili društva sa njegovom fizièkom i metafizièkom okolinom.

To znanje æe kod svake svjesne osobe željne napretka rezultirati pravilnim usmjerenjem misaonih formikoje stvaraju fizièku realnost. Tako svaka individua može

proèišæavanje

misli

p

znanje je tu da bi

se koristilo

Izuzetno je bitno shvatiti èinjenicu da teoretsko znanje o bilo kojoj temi nikada i nikome nije koristilo ukoliko se nije primijenilo u praksi. Tako je i sa ovim znanjem. Svi mi znamo kako je ljepše biti sretan nego tužan. Svi znamo da je ljepše osjeæati

sustavno

zakucavanje

Page 6: Mladi List 13

3

2

1

nepotrebna su, opasna i postoje samo da bi održale profitne strukture koje je industrija stvorila.

Kada pogledamo iza te propagande i sebiènih rješenja stavljenih u prvi red od strane energetskih kompanija, pronalazimo beskrajan niz èiste, u izobilju, obnovljive izvore energije. Sunèeva (solarna) i energija vjetra dobro su poznate u javnosti, ali pravi potencijali ovih izvora ostaju nedoreèeni. Solarne energije koju dobivamo od Sunca ima toliko da jedan sat svijetlosti usred podneva sadrži više energije nego što èitav svijet potroši tokom jedne godine. Kada bi mogli uhvatiti 1/100 ove energije, svijet nikada ne bi morao koristiti naftu, plin ili bilo što drugo. Pitanje nije dostupnost te energije, veæ tehnologije koja je može obraditi. Danas imamo toliko suvremenih sredstava koja bi mogli pomoæi da se postigne taj cilj... kad ne bi bili sprjeèavani potrebom onih koji žele udio u tržištu sa veæ uspostavljenom energetskom strukturom.

Zatim, tu je energija vjetra. Ta energija je dugo bila smatrana slabim izvorom i pošto je zavisila od lokacije, odnosno geo-položaja, smatrana je nepraktiènom. Ovo jednostavno nije istina. Amerièko Ministarstvo za energiju priznalo je 2007. godine da kada bi se u samo 3 od ukupno 50 amerièkih država iskorištavala energija vjetra, èitava nacija bila bi snabdjevena strujom.

Tu su takoðer manje poznati izvori energije kao što su plima i valovi. Energija plime se dobiva od plime i oseke u oceanu. Postavljanjem turbina koje hvataju kretanje vode, generira se energija. U Velikoj Britaniji postoje 42 mjesta podobna za ovakav vid iskorištavanja prirodnih resursa, prognozirajuæi da bi 34% ukupne energije u toj zemlji moglo dolaziti od ovog vida energije. Za snagu valova, koja crpi energiju od površinskog kretanja vode u oceanu procjenjuje se da globalno ima

jeste li znali … da su naše moguænosti puno veæe nego što mislimo, no mi ih ne koristimo, ne želimo ih koristiti, ne znamo ih koristiti ili nam je netko drugi kriv? Kod veæine ljudi te moguænosti tokom cijelog života ostanu uspavane, tj. kao iskra koja se na kraju

ugasi, a mogla je postati veliki plamen … jer nismo željeli, nismo znali ili nam je netko drugi bio kriv.

Jeste li znali … da nam je Majka Priroda dala sve što nam je potrebno, a mi jako malo toga koristimo ili u veæini sluèajeva djelujemo protiv nje? Zašto? … jer ne znamo, ne želimo znati ili nam je netko drugi kriv.

Da bismo uvidjeli ove èinjenice potrebna nam je (r)evolucija svijesti. Bez nje uzaludno je tražiti pozitivne promjene u bilo kojem pogledu. U korist toga Mladi list ponosno predstavlja isjeèak iz poznatog dokumentarnog filma "Zeitgeist" koji vrlo živo i uvjerljivo kazuje da sve što nam je potrebno za normalan život veæ postoji u prirodi; da postoje projekti i tehnologije za pravilno korištenje tih prirodnih resursa i to sve u skladu sa samom prirodom. Na nama je da prihvatimo odgovornost, ukljuèimo se i udružimo u realizaciji tih projekata, jer smo se svi veæ uvjerili da face u foteljama to neæe uèiniti za nas. Slijedi tekstualni isjeèak spomenutog dokumentarnog filma pod nazivom ''Energija''.

energijaizprirode

j

Trenutno ne moramo koristiti fosilna goriva. Ne moramo koristiti bilo što, što može kontaminirati naše prirodno okruženje. Postoji mnogo izvora energije. Alternativna energetska rješenja koja establishment gura, kao što su hidrogen, biomasa i èak nuklearna,

energija iz

prirode

tekst:

www.zeitgeisthr.com

1

2

3

4

MLADI LIST 13 ekološka energija

6

Page 7: Mladi List 13

7

6

5

4Što se aviona tièe, vrijeme je da shvatimo da je ovaj naèin putovanja uzaludan, glomazan, nespretan, spor i proizvodi mnogo više zagaðenja. Kao idealnu zamjenu imamo mag-lev (magnetic-levitation) vlak, koji koristi magnete za pogon. U potpunosti je ovisan o magnetnom polju i zahtijeva manje od 2% energije koja se koristi za avione. Vlak nema kotaèe, tako da nema ništa izvana. Trenutna maksimalna brzina ovog vlaka verzije ove tehnologije, koja se koristi u Japanu, je 582 km/h. Meðutim, ova verzija tehnologije vrlo datira. Organizacija pod nazivom ET3 koja ima vezu sa Venus projektom, konstruirala je dvobazni mag-lev koji može iæi brzinom i do 6,400 km/h, u nepokretnoj bez-otpornoj cijevi koja može biti iznad zemlje ili pod vodom. Zamislite da putujete iz Los Angelesa u New York na ruèak. Ili iz Washingtona do Pekinga za dva sata. Ovo je buduænost kontinentalnog i interkontinentalnog putovanja. Brzo, èisto, s djeliæem energije od one koju koristimo danas za iste potrebe. Zapravo, zahvaljujuæi mag-lev tehnologiji, naprednim akumulatorima i geotermalnoj energiji, nikada više ne bi bilo potrebe za sagorijevanjem fosilnih goriva. I to bismo mogli uèiniti odmah, ukoliko ne bi bili sprjeèavani od strane paralizirajuæe profitne strukture.

Danas Amerika srlja u fašizam. Takve sklonosti ima uslijed dominirajuæe filozofije i religije koja uzdiže fašistièki naèin gledanja. Amerièka industrija je u suštini fašistièka institucija. Ukoliko to niste shvatili, za tren oka možete se probuditi u diktaturi. Svima nam je ugraðen pojam poštovanja prema poslu. I kada stvarno pogledam u to, ja ustvari vidim plaæeno ropstvo. Roðeni smo s uvjerenjem da "živimo od svog znoja". To unazaðuje ljude. Oslobaðati ljude od teških, ponavljajuæih poslova koji ih zaglupljuju, to je potrebno! Jer, inaèe ih se pljaèka.

U društvu koje bi koristilo sve navedene prirodne resurse, strojevi bi oslobaðali ljude. No, mi to ne možemo ni zamisliti zato što nikada nismo živjeli u takvom svijetu. Èinjenica je, kako se tehnologija razvija, potreba za ljudskim radom nestaje, što stvara ozbiljan sukob koji samo potvrðuje laž monetarno baziranog sustava, zasnovanog na ljudskoj eksploataciji.

potencijal za proizvodnju i do 80,000 TW/h (terawat-sati) godišnje. To znaèi da se 50% ukupne potrošnje energije na planeti može pokriti samo od ovog izvora.

Takoðer, vrlo je važno naglasiti da plimni, valovni, solarni i izvor energije vjetra ne zahtijevaju da se bilo koja druga energija prije njih mora upotrijebiti. Ne kao ugljen, nafta, biomasa, hidrogen, i svi drugi. Kombinacija samo ova èetiri izvora energije, ukoliko se efikasno iskoriste kroz tehnologiju, mogli bi snabdijevati svijet zauvijek.

Kada to kažemo, postoji jedan drugi izvor èiste i obnovljive energije, koji je najveæi adut - geotermalna energija. Ona se stvara u tzv. toplinskim šupljinama te kroz jednostavne procese, koristeæi vodu, može generirati velike kolièine energije. U 2006. godini izvještaj MIT-a o geotermalnoj energiji govori o tome da je 13,000 ZJ (zedojula) trenutno dostupno u zemlji, sa moguænošæu da se 2,000 ZJ može s lakoæom provesti u cijevi koristeæi naprednu tehnologiju. (Ukupna potrošnja energije svih zemalja na planeti je oko 0,5 ZJ godišnje!) Ovo praktièki znaèi da zemlja može biti osigurana energijom u narednih 4,000 godina. Samo od ovog izvora!

Ovi izvori energije su samo neki od èistih i obnovljivih vidova energije koji su nam dostupni i kako vrijeme bude prolazilo, pronalazit æemo ih sve više. Veliki plan za realizaciju je da iskoristimo ove energije koje ima u izobilju, bez potrebe za zagaðivanjem životne sredine tradicionalnim metodama i cijenama!

A što je sa transportom? Pretežni vidovi transporta u našem današnjem društvu su avio i auto-moto promet, kojima je potrebno fosilno gorivo da bi se kretali. U sluèaju automobila, potrebna je tehnologija baterije - akumulatora, koja bi napajala elektrièni auto, koji može prelaziti brzinu preko 160 km/h, a koja bi zahtijevala punjenje na svakih 320 km. Postoji! I postojala je mnogo godina unazad. Meðutim, zbog patenta baterije, koju kontrolira naftna industrija, koju limitira njihova moæ da održavaju i kontroliraju tržište, u kombinaciji sa politièkim pritiskom iz sfere energetske industrije, pristupaènost i dostupnost ovih tehnologija su limitirane. Ne postoji apsolutno nijedan razlog, osim èiste korumpirane želje za profitom, da niti jedan automobil na planeti ne može biti elektrièan. I ujedno èist, bez imalo potrebe za benzinom.

preporuèamo pogledati:

zeitgeist 1 i 2, who killed the

electric car, what the bleep

do we know, the secret

priredio:

Nenad Petroviæ

5

6

7

ml

7

Page 8: Mladi List 13

Mario Loziæ

[email protected]

ništa novo nahrvatskom tlu

plavim zastavicama nasmiješeni entuzijasti, sretniji i blaženiji nego kad vas posjeæuje neki propovjednik. Umjesto Biblije imat æe jednako svemoguæ politièki program te æe vas podsjetiti da su baš oni ti koje treba zaokružiti jer veæ godinama rade dobro za vas i vašu lokalnu zajednicu.Na gradskim trgovima dijelit æe vam krafne, moæi æete i birati želite li s pekmezom ili èokoladom! Naravno, ne smijete zaboraviti da ste ih dobili od onih crvenkastih ili plavièastih.

Dobit æete èak i papiriæ na kojem æete moæi zapisati što treba popraviti u vašem naselju, koji su vaši problemi. Ti papiriæi æe, odmah nakon što ih ispunite, biti sasvim dobro zbrinuti u kontejneru koji je iskljuèivo za papir - jer oni su ekološki vrlo osviješteni i paze da ne zagaðuju okoliš vašim željama. Pored toga, imat æete mjesec glazbe i veselja, okretanja volova i ispijanja piva - za džabe. Tu i tamo æe sa pozornice reæi da su vas vodili do sad i da im dozvolite da vas vode i od sad jer od njih boljih nema. Niti sa vaših crkvenih oltara vas neæe poštedjeti iste prièe – oni koji bolje podmazuju crkvena vrata da ne škripe dragi su i uzvišeni pred božjim namjesnicima. Njih je i sam Bog odabrao da vas vode u ovim teškim danima, u ovim bezbožnim vremenima.

No, vi pokušajte biti mudri; sjetite se koliko su vam toga veæ obeæavali, a što su od toga ispunili. Ovoga puta odbacite ocat i kušajte profinjeno mlado vino, recite ne starom kiselom zelju, a uzmite svježe povræe. Ne dajte više povjerenje onima koji vam sada puno toga nude, a imali su moguænosti prije vam to ispuniti. Umjesto toga, ako imate priliku, podržite mlade koji vam ništa ne mogu dati jer vam ništa nisu niti uzeli. Mladi vam neæe dijeliti krafne jer one nisu besplatne, neæe okretati volove koje ste sami platili, a praviti se kao da vam to daruju. Mladi æe vam ponuditi svoju èistu prošlost i èistu želju za boljom buduènošæu, koju moraju sami izgraditi. Dajte im priliku da se dokažu!

moglo bi se reæi da su mi zadnje èetiri godine prošle kao u trenu. Sjeæam se

kako sam uoèi prošlih lokalnih izbora 2005. pisao tekst u istoj ovoj kolumni, u istim ovim novinama. Što se od onda promijenilo? Na individualnom planu štošta i svašta, od sazrijevanja i novih iskustava, do napuštanja veæine razoèarenja koja su me do nekoæ pratila. No, na onom širem, globalnom planu, društvenom, makro-planu neki bi rekli, ništa novo. Bogati se bogate, siromašni osiromašuju, pjevao je dobri stari Leonard Cohen.

Na društveno-politièkom planu smo napravili jedan puni krug i vratili se gdje smo i bili prije 2005. Nismo stavili novo vino u nove mješine veæ smo od starog napravili ocat i pijemo ga kap po kap dok nam zagorèava život. Gledamo iste stare lašce i vukove veæ godinama kako zavijaju na mjesec, misleæi da je od sira, i svima nam je to jako smiješno. No, i za ove lokalne izbore ponudit æe vam staru pjesmu u novoj produkciji, staru melodiju u novom aranžmanu. Pitanje je hoæete li opet zavrtjeti tu staru, ofucalu pjesmu koja vam se prodaje kao nova, ili æete možda poželjeti nešto svježije, iskrenije? Hoæete li pronaæi hrabrosti i pokazati kako žedni niste, a preko vode možete i sami?

Sigurno vam je veæ jasno da æe vam pokušati prodati foru da je kriza u svijetu, da je za vaše nevolje kriv netko drugi, ali da glasanjem upravo za njih, možemo popraviti stvari. Osim toga, u vašim æe se lokalnim sredinama mjesec-dva pred izbore naglo poèeti graditi, krpati ceste, uvoditi kanalizacije, dovoditi voda i struja. Odjednom æe sve što je veæ godinama prije trebalo napraviti i popraviti u vašem mjestu postati moguæe i tek što nije napravljeno, reæi æe, ali samo im dajte još jedan mandat, samo im toliko treba.

Osim toga, dok se odmarate uz TV program naše nekomercijalne i nezavisne nacionalne televizije, na vaša æe vrata pokucati s crvenim ili

DVOGLEDNA POLITIKU

kolumna

m

prilika za

nešto novo

MLADI LIST 13 društvo i ekonomija

ml

8

Page 9: Mladi List 13

pripada balkanskom nasljeðu veæ i u bahatosti pravosudnih djelatnika ukljuèujuæi i odvjetnike te nesposobnosti i politièke nezainteresiranosti da se korupciji stane na kraj. Dok se diže prašina oko afere korupcije na hrvatskim sveuèilištima i ponegdje u zdravstvu, u gruntovnicama i katastrima se svakoga dana upisuju novi vlasnici preko postojeæih, a presude na hrvatskim sudovima se donose ovisno o tome kome se sudi, a ne za što se sudi.

b) odvjetnièke tarife

Hrvatski je Sabor donio jedinstven zakon za europske prilike u kome je dozvolio Hrvatskog odvjetnièkoj komori da samostalno odreðuje visinu i naèin obraèuna odvjetnièkih naknada (tarife), s tim da odluke HOK-a imaju zakonsku snagu. HOK je iskoristila te ovlasti na naèin da je odredila apsolutnu pojedinaènu visinu odvjetnièkih tarifa dvostruko veæom od naknada njemaèkih odvjetnika, a broj obraèuna takvih naknada nije ogranièila. Pri tome je predviðeno da se obraèunava posebna naknada za svaki izlazak na roèište i pisani podnesak sudu, što je u potpunoj suprotnosti sa sustavom obraèuna odvjetnièkih tarifa u socijalno pravnim državama Europe (npr. Njemaèkoj) i dovodi do direktnog sukoba interesa odvjetnika i njegove stranke. Pored toga tarifni sustav HOK-a predviða i moguænost ugovaranja postotka od dosuðenog iznosa, što odvjetnika èini direktno zainteresiranim za ishod sudskog postupka.

c) nekompetentnost sudaca Reforma pravosuða kako je zamišljena, a bazira se na pukoj boljoj informatièkoj opremljenosti sudaca i sudova teško æe podiæi produktivnost hrvatskih sudaca na višu razinu od sadašnje. Produktivnost sudaca kod nas 10 puta je niža od produktivnosti sudaca u Njemaèkoj.Broj donesenih sudskih odluka i njihova kvaliteta ne može se usporediti sa sudovima u drugim europskim zemljama.

prema dostupnim statistièkim podacima u Republici Hrvatskoj je sa 31. prosincem 2007. godine djelovalo ukupno 339 pravosudnih tijela. U svim pravosudnim

tijelima bilo je ukupno 10207 zaposlenih, od èega 2484 pravosudna dužnosnika, i to 1915 sudaca i 569 državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Obradom podataka, koje su o svom radu u 2007. godini dostavili svi sudovi, utvrðeno je sljedeæe:

- priliv predmeta 1.740.617- ukupno predmeta u radu 2.772.922- riješenih predmeta 1.802.585- neriješenih predmeta 969.100

Neriješeni predmeti rasporeðeni su po sudovima na sljedeæi naèin:

- opæinski sudovi 478.450 - županijski sudovi 55.646 - trgovaèki sudovi 24.204 - Visoki trgovaèki sud RH 10.973 - prekršajni sudovi 259.993 - Visoki prekršajni sud RH 98.923 - Upravni sud RH 38.420- Vrhovni sud RH 2.491 - ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 176

Kako bismo odgovorili na iskonsko pitanje ”Tko æe èuvati èuvare?”, potrebno je da se kao graðani organiziramo. Potrebno je da se kao graðani organiziramo kako nositelji državnih ovlasti i dužnosti ne bi zaboravili zbog koga su ovdje i da nisu svrha samima sebi, kako bismo pokazali da nam je stalo u kakvom društvu živimo, kako bismo zahtijevali pravdu i pravednost od onih koji su nam ih dužni osigurati. Zato kao graðani u udruzi HAKO nadgledamo donošenje presuda i samim svojim bivanjem u sudnici zahtijevamo pravdu i pravednost na djelu te ispunjenje ustavnih i zakonskih garancija od strane hrvatskog sudstva. Na taj naèin ne zadiremo u neovisnost hrvatskog sudstva, ali pokazujemo da nam je kao graðanima stalo do pravde i provoðenja Ustava i zakona RH.

hrvatsko pravosuðe - pregled

udruga hrvatska antikriminalna organizacija

piše: Igor Hajaš

odakle tako

velike brojke?

Smatram da su glavni razlozi dugotrajnosti postupaka, tj. velikog broja neriješenih sporova sljedeæi:

a) korupcija

Prema istraživanjima i indeksu percepcije korupcije najveæa je stopa korupcije osim u zdravstvu i politici upravo u pravosuðu. Problem je lociran ne samo u mentalitetu pojedinca koji

Rimska boginja pravde Justicija

civilno društvo

i ‘’hako’’

p

ml

9

w - k- . rg in h a o o , ag @ - o rgww .h a- o o , fo@ - -k- . rg z reb h-a k- .o

Page 10: Mladi List 13

Istodobno, agroturizam mobilizira mnoge razvojne moguænosti lokalne zajednice, pridonoseæi na taj naèin ostvarenjima Lokalne Agende o održivom razvoju. Za razliku od masovnog, potrošaèkog i neodrživog turizma, kojemu je cilj profit i samo profit i to sve èešæe na štetu okoliša i tradicije lokalne zajednice, agroturizam je sastavnica održivog razvitka i to na lokalnoj razini.

On pruža doživljaj života u prirodnom okruženju, sudjelovanje u seoskim poslovima, zdrav odmor, zabavu i uživanje u svakovrsnim domaæim i tradicijskim proizvodima i narodnim kulinarskim delicijama. Kroz bilo koju od navedenih podvrsta agroturizma, njegovi korisnici probudit æe zaboravljene vlastite sposobnosti života izvan urbanih, ubitaèno stresnih sredina. Lokalno stanovništvo kao davatelji agroturistièkih usluga istovremeno æe imati financijsku korist i društvenu korist te promociju svoga zavièaja.

Ono što je vrlo važno, svi oblici agroturizma utjeèu na smanjivanje emisija štetnih plinova i štednju enregije, jer višednevni boravak u prirodi fizièki onemoguæuje zagaðenje: gosti voze bicikle, pješaèe, ne koriste uobièajene elektriène aparate i pomagala koje koriste u gradskoj svakodnevnici, nisu potrošaèi niti proizvoðaèi raznovrsnog otpada, jedu zdravu hranu, i slièno.

"Selo", seoskih i braniteljskih zadruga, promièe razvoj ruralnog odnosno agroturizma, oèuvanje autohtonih proizvoda, prirodne i kulturne baštine, te njihovo plasiranje na domaæe i meðunarodno turistièko tržište.

10

društvo i ekonomijaMLADI LIST 13

Turizam zauzima sve važnije mjesto na

popisu izvora prihoda, a kako

klasiènom gospodarstvu baš ne sjaji

sretna buduænost, u nas se na turizam

gleda sa velikom nadom. Pri tome se

uglavnom misli na Jadransko more,

obalno podruèje i otoke u ljetnom

periodu takozvanog masovnog,

potrošaèkog turizma. No, i u

kontinentalnom dijelu Hrvatske polako

i sigurno razvijaju se drugaèiji oblici

turizma: agroturizam, ruralni turizam i

eko-etno turizam. Dobri rezultati ovih

mladih proizvodno-uslužnih grana

prepoznati su veæ u izbirljivom

turistièkom miljeu u Europi i svijetu. piše: Ljiljanka Mitoš Svoboda

vrijeme je za

agro i eko

-etno turizam

u inistarstvo poljoprivrede u Strategiji razvitka hrvatske poljoprivrede dalo je smjernice skladnom

djelovanju poljoprivrede i turizma, a kroz prošlogodišnji program „Razvoj turizma na selu“, poticaje i kredite za razvijanje seoskog turizma. Hrvatska gospodarska komora zajedno s udrugama poljoprivrednika radi na provedbi projekata turistièkih seljaèkih obiteljskih gospodarstava. U Hrvatskoj se, kroz rad i aktivnosti mnogih obrtnika i udruga, poput Hrvatskog farmera, istarskog Ruralisa, Kluba èlanova

mAgroturizam je teoretski i praktièki vrlo kompleksan, jer u sebi sadrži nekoliko oblika turizma: održivi, ruralni, eko-etno, zeleni, zdravstveni, gastronomski, rekreativni, kulturni, vjerski, u novije vrijeme i deep ecology turizam.

agroturizam

- održivi turizam

Isto kako se godinama špekuliralo sa definiranjem održivog razvoja, tako se dogaða i sa novim oblicima turizma. Da se pod seoskim turizmom, naroèito eko-etno ponudama, zaista nudi svašta, možemo se uvjeriti posjetom nekih

poèetnièke

greške

Page 11: Mladi List 13

turizma, s dugom tradicijom poljoprivrede, koja je koncept ruralnog, agroturizma i eko turizma prihvatila kao naèin zaštite tradicionalnih vrijednosti, ali i kao izvornu djelatnost za seosko stanovništvo. Niskoprofitna turistièka gospodarstva država oslobaða poreza. Obiteljska gospodarstva najèešæe se bave proizvodnjom vina, mirisnih sapuna od lavande i drugog aromatiènog bilja, prirodne kozmetike, prehrambenih proizvoda, i slièno. O troškovima boravka gosti se mogu dogovoriti pa dio platiti kroz rad na imanjima, a dio u novcu. Ruralni turizam u Grèkoj snažno je vezan za agroturizam i smatra se

dopunom poljoprivredi, ali i kao znaèajno sredstvo socijalne promocije ženskog dijela seoske populacije. Porezi se razlikuju na regionalnoj osnovi i iznose od 8-11% zarade. Irska je unazad dvadesetak godina razvila turizam u seoskim krajevima kako bi saèuvala nacionalnu kulturnu baštinu, nazvavši to programom Turizam i baština. Program je državni, sastoji se od pet tipièno Irskih dijelova: Živi pejzaži, Zaraðujuæi za život, Sveci i religija, Gradeæi naciju, Duh Irske. Turisti dolaze baš iz cijeloga svijeta, država ubire porez, a lokalno stanovništvo zaradu za turistièku djelatnost.

11

svakako je Ergela Višnjica koja je nakon višegodišnjeg razvojnog ulaganja postala rekreacijsko-turistièka lokacija, udaljena od glavnih cestovnih prometnica, ali sa kompletnom ponudom za višednevni boravak odraslih, obitelji i djece. Primjeri dobro organizirane i planirane agroturistièke ponude su i eko-etno selo Stara Kapela kod Gradiške, etno selo Karanca u Baranji, europsko selo roda Èigoè u Parku prirode Lonjsko polje te pojedinaèni primjeri u manjim selima na rubovima parkova prirode Papuk i Kopaèkog rita.

Agroturizam i eko turizam razvojna su buduænost svih kontinentalnih dijelova Hrvatske koja su nakon Domovinskog rata ostala nerazvijena i opustjela. Tako se ovim djelatnostima okreæu i opæine u Dalmatinskoj zagori, dijelu Like, podruèju Knina. Osnovni motiv za razvoj agroturizma u tim podruèjima je zdrava hrana proizvedena u nezagaðenom okolišu.

reklamiranih eko-etno lokacija koji se nude na web portalima sve brojnijih domaæih turistièkih agencija. Neki ponuðeni objekti nemaju niti odgovarajuæu graðevinsku dokumentaciju, a kamoli zadovoljavajuæu sanitarno-higijensku infrastrukturu koja prati i podupire održivi turizam. Na primjer, poznati je problem naših ruralnih krajeva nepostojeæa kanalizacija, ali i neureðeni kuæni odljevi komunalnih otpadnih voda iz domaæinstava. Tako vam se može dogoditi da, dok uživate u prirodnom eko-etno okruženju, pored nogu teèepotoèiæ otpadne vode iz susjedne kuæe, slijevajuæi se prema lijepo ureðenom bunaru sa pitkom vodom, u dvorištu domaæinstva koje je u ponudi kao agroturistièki ili eko turistièki objekt.

Loši ili nepropisni higijensko – sanitarni uvjeti dopunjeni su i nekontroliranom potrošnjom i rasipanjem energije i vode, graðevinskim uništavanjem tradicionalne seoske kontinentalne arhitekture i hortikulture. Takovih primjera najviše ima u Slavoniji i Baranji, a javljaju se kao posljedice rata i demografskih promjena. Naime, dio stanovništva-povratnika iz zapadnih zemalja brzim su ulaganjem, obnovom i osuvremenjivanjem i moderniziranjem starih, tradicionalnih obiteljskih imanja uèinili više štete nego koristi te onemoguæili razvoj toliko cijenjenog agro i ruralnog turizma.

ml

Bez obzira na neke poèetnièke greške, u Hrvatskoj su se agroturizam i eko-etno turizam razvili do visokokvalitetne prepoznatljivosti. Postepeno se istarski kontinentalni dio pretvara u agroturistièki kompleks u kojem možete uživati u vinogradima i maslinicima, boraviti na obiteljskim gospodarstvima, a u sklopu odmora biti aktivni u berbi maslina, lavande i grožða. Na nekim je jadranskim otocima takoðer omoguæen ovakav odmor, a posebno je zanimljiv odmor na udaljenim otocima i svjetionicima na Jadranu. Boravišne cijene za takve oblike odmora i turizma nešto su više od onih uobièajenih, ali su i uvjeti boravka drugaèiji (na primjer nema klima ureðaja, uporaba vode je ogranièena, a èesto je ogranièena i upotreba elektriène energije).

U slavonskim županijama, na prostoru izmeðu Save, Drave i Dunava, jedno od najljepših agroturistièkih destinacija

kvalitetne agroturistièke

destinacije kod nas

u europi - jedino

održivi turizam

U ruralnim podruèjima najrazvijenijih europskih država gotovo da i nema više naèina proizvodnje i života koji nije utemeljen na održivosti. To se odnosi i na turistièki sektor, u kojem se provodi agroturizam, seoski i eko-turizam veæ èetiri desetljeæa. Cijena smještaja ovisi o dužini ostanka, ali je ujednaèena u svim državama: vikendom je i do 400 eura po dvokrevetnoj sobi, dok je duži period boravka na farmama izvan vikenda i sezone godišnjih odmora jeftiniji i kreæe se prosjeèno oko 70 eura po osobi.

U Austriji, primjerice, turizam na seljaèkim gospodarstvima èini èetvrtinu ukupne turistièke ponude. Potražnja za ovakvim oblikom turizma ujednaèena je i stabilna, zahvaljujuæi umreženosti seljaèkih turistièkih gospodarstava. Italija je za agroturistièke djelatnosti otvorila vrata svojih zamaka, samostana i manjih dvoraca, obnovivši unutrašnjosti samo u sanitarno-higijenske svrhe, dok i dalje turisti mogu spavati i boraviti u autentiènim feudalnim uvjetima, ali i raditi na obnovi vrtova i perivoja koji okružuju ove objekte. Belgija provodi poticajnu fiskalnu politiku prema onima koji se opredjeljuju za ruralni turizam, tako da im porez na takvu turistièku djelatnost iznosi 10% od zarade, s 50% odbitka za troškove. Francuska se smatra EU državom s najprofinjenijom ponudom ruralnog

autentièna drvena

posavska kuæa

-korablja

autentièna drvena

posavska kuæa

-korablja

Page 12: Mladi List 13

energija, starih tehnologija, starih organizacijskih metoda te starih ideologija nemoguæ daljnji svjetski gospodarski i politièki razvoj, a samim time je i nemoguæe zaobilaženje recesije.

Možemo se samo nadati da æe hrvatski politièari, ali i narod koji ih bira, znati prepoznati smjer kojim treba iæi kako bi se izbjegla kriza veæih razmjera. Ukoliko se to ne dogodi, savjetujem vam da se manite gradova i povuèete se na selo. Poènite obraðivati zemlju, osigurajte si energetsku neovisnost iz obnovljivih izvora energije te iskopajte dovoljno dubok bunar. Buduænost Hrvatske je u eko-poljoprivredi, eko-turizmu, ulaganjima u obnovljive izvore energije te zaštiti voda i tla. Za izlaz is nadolazeæe svjetske gospodarske, politièke i moralne krize potrebno je ubaciti ‘u višu brzinu’ i prihvatiti ‘novu’ ideologiju koja velièa èovjeka i prirodu te gleda na realnu, dugoroènu dobrobit èovjeèanstva i Zemlje. Do tada, nek’ nam je svima sa sreæom.

recesija je jedna ozbiljna, odrasla rijeè koja se sve više koristi. “Hrvatska ulazi u recesiju; Recesija prijeti; Recesija je zahvatila EU.” Iako je recesija sveprisutna rijeè u medijima i ustima

politièara, veæina ljudi ne zna njeno pravo znaèenje. Što je onda ta recesija? Zavirili smo u izvor teoretskog znanja - knjigu, i pronašli štošta zanimljivog.

12

tko pod drugim jamu

kopa...

“Recesija (engl. recession, njem. Rezession) oznaèava povremena usporavanja u privrednoj aktivnosti neke zemlje praæena istovremenim pogoršanjima opæe ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta...). Recesija je manje duboka i ozbiljna od depresije.” Definicija je preuzeta iz Rjeènika marketinga u izdanju Masmedia. Druga pak definicija kaže da je neku državu zahvatila recesija ukoliko njena ekonomija bilježi negativan gospodarski rast - znaèi ukoliko je stopa gospodarskog rasta niža nego godinu dana ranije. Treæa je pak ona koja kaže da je zemlja u recesiji samo ako je stopa gospodarskog rasta u odnosu na prošlogodišnju negativna, to jest manja od 0%. Definicija preuzeta sa stranice Deutche Welle.

Tako to zvuèi struènim rjeènikom, a ovako bi to mogli opisati za nas marketinške neznalice: “Kada puno više uvozimo nego li proizvodimo, kad nam novac leži u rukama stranih banaka, kada zakoni štite financijske interese industrijalaca i bogataša umjesto radnika, kada ljudi žive na kreditima koje otplaæuju drugim kreditima, kada vlada pogrešna monetarna i gospodarska politika vladajuæih struktura, tada te iste vladajuæe strukture moraju kompenzirati svoje neznanje i halapljivu, nepromišljenu politiku tako da na raèun kresanja plaæa radnim ljudima (a ne sebi) i podizanjima nameta pune državnu blagajnu. Eto tako dolazi do recesije koja onda naravno utjeèe na krajnje potrošaèe i financijere državne blagajne - nas.”

Dakle, glupo je èuti politièara koji govori o protu-recesijskim mjerama kojima smanjuje plaæe narodu, a time i

piše: Luka Rocco

za blesanerecesija

kako izbjeæi

recesiju?

njihovu kupovnu moæ te ne pruža sigurnost proizvoðaèima koji u strahu otpuštaju radnike. To je samo po sebi paradoksalno jer recesija ukljuèuje pad industrijske proizvodnje, zaposlenosti, realnih dohodaka i trgovine, tj. ukupno donosi odreðeni pad državnog ‘izlaza’ i zaposlenosti. Izbezumljeni vladajuæi politièari govore paradoksalne prièe kojima pokazuju svoje neznanje; Kako je moguæe potaknuti potrošnju u Hrvatskoj kada se smanjuju primanja graðanstvu i kada država uvozi èak 70% proizvoda na tržištu?!

Novi smjerovi politièkog razmišljanja velikih svjetskih èelnika izvlaèe veæ poznate ideje iz undergrounda i dovode ih u mainstream svjetske politike. Tako su Barack Obama i Gordon Brown naznaèili da je sa korištenjem starih

ml

piše: Luka Rocco

neznalicerecesija za

MLADI LIST 13 društvo i ekonomija

r

Page 13: Mladi List 13

Pioneera, Monsanta, vojnih industrija i sliènih, Multinational Monitor završava popis sa korporacijama Imperial Sugar, Philip Morris i švicarskom farmaceutskom kompanijom Roche.

Imperial Sugar proizvoðaè je šeæera koji u svojim udaljenim i dislociranim pogonima nema sustave za zaštitu radnika i okoliša, pa je zbog toga, u veljaèi ove godine, u jednom od pogona u Port Wentworthu u Georgiji, došlo do eksplozije i požara, pogibije radnika i teškog zagaðenja zraka.

Phillip Morris, amerièka duhanska industrija koja, da bi zadržala svoj prestiž u svijetu, sada radi kroz dvije nove korporacije, Altria i PM International. Proglašena je najgorom jer je objavila planove o nizu novih proizvoda i marketinških poduhvata, koji su osmišljeni tako da potièu pušenje i jaèanje tržišta duhanskim proizvodima. Na taj naèin je Phillip Morris ušao u direktan sukob sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom koja ulaže mnogo napora da sprijeèi korištenje duhanskih proizvoda koji dokazano uništavaju zdravlje mladih u razvijenom svijetu.

Švicarski Roche ocrnjen je zbog monopola i kontrole nad lijekovima koji spašavaju živote te zbog ogromne zarade upravo na prodaji tih lijekova. To se posebno odnosi na lijekove protiv AIDS-a. Jedan od njih je Enfuvirtid, poznatiji pod imenom Fuzeon, koji se koristi kao posljednja šansa za oboljele. Na ovome lijeku Roche je zaradio 266 milijuna dolara u 2007.godini, ali nije odobrio snižene cijene ovoga lijeka za najpotrebnije: države u razvoju i nerazvijene, gdje je AIDS postao epidemija sa visokom smrtnošæu. Zbog izjave jednog od vodeæih Rocheovih direktora kako spašavanje ljudskih života nije njihov posao, ova se kompanija našla na listi crnih, loših, nehumanih i zagaðivaèkih korporacija za 2008.godinu.

american International Group (AIG) pokazala se najodgovornijom za globalnu financijsku krizu. AIG-i je primarni posao

osiguravajuæeg društva elektrana, ima više od 100.000 zaposlenika diljem svijeta, a zbog nekih riskantnih ugovora prouzroèili su globalnu financijsku krizu.

Amerièka korporacija Cargill svojim je profiterskim poslovanjem i stalnim poveæanjem cijena osnovnih prehrambenih sirovina i žitarica prema siromašnim državama, forsiranjem tržišta luksuzne hrane za bogataše i sliènim malverzacijama, uspjela srušiti svjetski sustav proizvodnje hrane.

Naftna korporacija Chevron i Constellation Energy, amerièki nuklearni operater poremetili su energetsko tržište, ali su izazvali i ekološka zagaðenja i trovanja stanovništva: naftna korporacija u Ekvadoru, Burmi i drugim državama, a Constellation Energy je svojim preskupim planovima za gradnju novih nuklearki poveæala i financijski i ekološki rizik Amerikanaca.

CNPC-China Petrochemical Corporation ocijenjena je najcrnjom zato što je usko povezana sa kršenjem ljudskih prava i ulaganjima u tragedije. Po podacima Multinational Monitora, Kina je veæinski vlasnik naftnih podruèja u Sudanu, a sa svojim kompanijama China Petrochemical Corporation i Sinopec Group, drži ''kljuèeve svjetskih naftovoda'' i sukoba.

Amerièke korporacije Dole i Del Monte, vodeæi svjetski proizvoðaèi i trgovci ananasom, najgorim su proglašeni zbog kršenja radnièkih prava te otimanja zemljišta kako bi poveæali broj plantaža za uzgoj ananasa, želeæi poveæavati svoj profit na štetu okoliša i lokalnog stanovništva, posebno na Filipinima.

Korporaciju General Electric GE Multinational Monitor svrstao je meðu 10 najgorih zbog zataškavanja poreznih prijevara, zloupotrebe radnièkih prava, otrovnog i radioaktivnog zagaðenja, proizvodnju nuklearnog oružja i sukoba interesa u medijima jer je GE vlasnik televizijske mreže NBC.

Premda bi lista najgorih i najopasnijih korporacija mogla biti još produžena, jer nedostaju imena opasnih korporacija

najnegativnije svjetske

korporacijepiše: Ljiljanka Mitoš Svoboda

Multinational Monitor

objavio je listu

najnegativnije korporacija u

2008.godini. U 20 godina

rada ova je organizacija

pratila i objavljivala

zloèestoæe mnogih

svjetskih korporacija,

razotkrivala kriminalce i

ekološko-humanitarne

katastrofe: od zagaðenja

Exxonovim Valdezom,

preko nesreæe u Bophalu

koje je izazvao Dow

Chemical, do raznih

marketinških i bankarskih

manipulacija kojima se

koriste duhanske kompanije.

Jedan od vodeæih ljudi

Multinational Monitora,

Robert Weissman, smatra da

niti jedna od proteklih 20

godina nije bila ovako burna

i katastrofalna što se tièe

društvene, ekološke,

zdravstvene i drugih

odgovornosti korporacija

prema svijetu.

aml

13

Page 14: Mladi List 13

podmetnut vjeèito nestabilni jugoistok Europe, za što neki hrvatski obavještajni struènjaci koriste termin libanonizacija, umjesto starijeg i ispravnijeg termina balkanizacija. Sve u svemu, može se reæi da nakon pada Rimskog Carstva, cijela europska povijest predstavlja svaðanje i cijepanje malih i srednjih sila, tj. spomenutu balkanizaciju. Primjeri toga su Grèka u 5. st. pr. Krista, Italija u 15.st., Njemaèka u 17.st., a bilo ih je još.

tehnološke i medijske moæi niti su koristile sofisticirane igraèke poput banaka i dionica, ali su nam nakon njihova potopa ostavili kršæanstvo, grèko-rimska civilizacija i velièanstvene ruševine. Što æe ostati nakon naše civilizacije nafte, èelika, stakla i elektronike? Možebitno hip-hop kultura iliti konceptuala?

Na radost nas

povjesnièara, a na žalost

vas ostalih, dragi èitatelji,

polako ulazimo u stroj

zvan globalizacija –

pojavu dalekosežniju od

velike seobe naroda,

Džingis Kana, ''Ace

Makedonca'', Kolumba,

parostroja i svega dosada

viðenog zajedno.

ajpoznatija globalizacija koju smo imali u prošlosti zvala se Rimsko Carstvo. Birokracija i vojska tog organizma nisu imale ove današnje

n

Da bismo shvatili današnjicu, moramo zaviriti u blisku prošlost! Jugoistoèna Europa trebala je krajem 17. stoljeæa doæi pod austrijsku vlast, a da to ne bude tako pobrinuo se Luj XIV. èuvajuæi Tursko Carstvo. Kasnije tu politiku nastavljaju Englezi, spašavajuæi Tursko Carstvo od moæne Rusije, koja bi mogla ugroziti engleske kolonije. Posljedica neriješenih europskih odnosa je tragièni I. svjetski rat, koji je, zapravo, europski rat. Zajednica južnih Slavena stvorena je kako bi omela germanski (srednje-europski svijet) u prodoru na istok, gdje bi im se preko Turske otvorilo azijsko tržište, a ujedno se sovjetskoj Rusiji blokirao izlaz na Jadransko i Egejsko more. Titova Jugoslavija takoðer bijaše neka tampon zona. Nestankom Sovjetskog Saveza nestala je i geopolitièka potreba za postojanjem Juge. Europi je kao kukavièje jaje

europska povijest

svaðanja

europa i svijet

danas

Europa je danas najjaèe svjetsko tržište te pokušava dobiti izgled konfederacije zanimljive vrste – bez zajednièkih vanjskih poslova i ozbiljne vojne sile, s Britanijom koja odbija zajednièku valutu te problemima demografije i akulturacije strane radne snage i novih èlanica. Svakako, okosnica je Europe u francusko-njemaèkim i njemaèko-ruskim odnosima, no ostaje otvoreno pitanje kakvi æe biti odnosi Europe sa zemljama sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, u kojima je islamska kultura dominantna. Hoæe li te države biti prozapadno orijentirane ili æe postati teokracije – hoæe li nastupati jedinstveno na svjetskoj razini? Nafta, plin, geopolitièki položaj i demografska snaga veæ ih èine važnima. Kada govorimo o Indiji i Kini, zaboravljamo da je Indija ispod razine BDP-a Japana te da je kineski izvoz tek nedavno pretekao njemaèki. SAD, kojega se bez razloga podcjenjuje, ima veæi BDP od kineskog i japanskog zajedno (10 bilijuna dolara); ne

raèunajuæi prednost vojne sile, visoke tehnologije, kontrole nafte i financija. Ostale zemlje su zanemarive. Primjera radi, Brazil s nešto manje od 200 milijuna stanovnika ima BDP ravan francuskom (oko 1.3 bilijuna dolara), a BDP Australije, Kanade, Irana i Turske iznosi, svaki pojedinaèno, oko 500 milijardi dolara. Visina BDP-a ovdje je naznaèena samo ilustracije radi, jer se u politici i ekonomiji, kao u vaterpolu, puno toga dogaða ispod površine. Loše navike stanovništva Europe i SAD-a, naviklog na visoki standard, znaèajna deficitarnost Europe i Kine naftom, jaèaju poziciju Rusije i Irana u euroazijskom mostu.

Dragi èitatelji Mladog lista i svi ostali, gdje smo tu mi? Naša kriza je dobro poznata; s dugom koji je oko 90% vrijednosti BDP-a ovisimo o turizmu i novim kreditima, a nakon svega nemamo više Bog zna što ni prodati. I ne bojte se, jamci æe se naplatiti, makar na elektroprivredi, šumama, vodama...

Za kraj, po mojem mišljenju, samo su dva ozbiljna problema od kojih pati Hrvatska: demografija i moral. Zato, štovatelji, poštujte barem deset Božjih zapovijedi i glasajte za one koji ih poštuju barem devet. Ako nema takvih, listiæ možete jednostavno prekrižiti i spavati mirne savjesti. Zlo je uvijek zlo. Manje zlo ne postoji, kao što se ne može biti malo nepošten, malo prljav, malo mrtav…

domaæa problematika

globalnih razmjera

piše: Teo Trostmann, prof.

globalizacija

i geopolitika

MLADI LIST 13 društvo i ekonomija

ml

14

Page 15: Mladi List 13

društvena neman

glavna tema:

prevelikom gladi ne vide svoju sigurnu i brzu propast.

Moderna civilizacija sigurno se može usporediti sa kulturom parazita jer tamo gdje ona ostavi svoj trag, trava više ne raste. Prirodni resursi se ne poštuju i zagaðuju se, pojedinac postaje potrošna roba, a prirodna ravnoteža dovodi se do samog ruba. Zbog te neravnoteže godišnje umire stotine tisuæa ljudi jer zbog nje dolazi do nedostatka humanih uvjeta života i sve veæih prirodnih katastrofa. Meðutim, ljudi se i dalje razmnožavaju, hrane, brane i napadaju, maksimalno iskorištavajuæi Prirodu ništa joj ne nudeæi zauzvrat, tako srljajuæi u sigurnu propast.

iako po naslovu možemo zakljuèiti da je Društvena Neman neki strašni èovjek koji prijeti našem društvu, to ipak nije u potpunosti tako. Ovdje ne govorimo o nekom strašnom pojedincu koji hara našim društvom i plaši graðane, veæ o obliku društvene svijesti koja

poprima osobine zasebnog biæa, o jednom novom organizmu koji je nalik èovjeku s izuzetkom grubog fizièkog tijela. Ovdje zapravo govorimo o biæu koje se rodilo iz kolektivne svijesti modernog ljudskog društva. Ta Društvena Neman raste sa globalizacijom i hrani se sve veæom kolièinom ogranièenog razmišljanja – strahom.

i sebe samih uronivši u meditaciju te pokušamo realno sagledati moderno ljudsko društvo sa svim njegovim znaèajkama, primijetit æemo fascinantnu èinjenicu; Èovjek je u svojoj evolutivnoj putanji poprimio vrlo èudnu parabolu koja stremi prema parazitskim organizmima. Ako promatramo ljudski život na planeti Zemlji i kretanja modernog društva, vidjet æemo da su ljudi skrenuli sa evolutivne putanje koju im je Stvoritelj namijenio u svojoj dobroj namjeri te da su krenuli u razvijanje sasvim nove vrste – Super Parazita.

Biologijska definicija parazita kaže da je to organizam koji se povezuje s drugim biæem radi izvlaèenja koristi, a bez vraæanja usluge dok ovo drugo biæe od tog odnosa èesto ima kobne posljedice. Ukoliko gledamo na Prirodu kao zasebni organizam, moderni èovjek je definitivno njen opasni parazit. Još jedna odlika parazita o kojoj se ne govori u biologiji je bezumlje. Paraziti se nastanjuju u svom domaæinu i hrane se njegovim životnim resursima ne shvaæajuæi da æe tako doæi do ubrzane smrti domaæina. Tako zaslijepljeni

ianaliza ljudskog

društva

U svrhu boljeg upoznavanja Društvene Nemani, pokušat æemo ukratko analizirati ljudsko društvo i èovjeka kao vrstu. Ako se pokušamo odvojiti od svoje trenutne percepcije svijeta oko nas

Po ovoj kratkoj analizi možemo zakljuèiti da je Društvena Neman, baš poput svojeg kreatora, Super Parazit. Što je njen domaæin slabiji to je ona jaèa, a što je jaèa to je gladnija. Naša Neman ima sve karakteristike ljudske

kakav otac,

takav sin

Piše: Luka Rocco

[email protected]

Piše: Luka Rocco

[email protected]

MLADI LIST 13 glavna tema

15

društvena neman Piše: Luka Rocco

[email protected]

Piše: Luka Rocco

[email protected]

glavna tema:glavna tema:

Page 16: Mladi List 13

Ovaj broj Mladog

Lista posveæujemo

društvenoj odgo-

vornosti i sve ve-

æem prob lemu

modernog ljud-

skog društva koji

poprima ozbiljne

razmjere ...

jedne velike globalne Društvene Nemani koju je stvorilo bolesno društvo bolesnih ljudi koji u najboljem sluèaju koriste jedva 10% svojeg mozga dok nesvjesno kreiraju buduænost za svoje potomke i svoje prirodno okruženje.

civilizacije. Ona je njena personifikacija. Molim vas da shvatite kako se ovdje ne radi o fikciji ili nekakvoj metafori. Ovdje se radi o stvarnom živom biæu koje egzistira na nivou misli i volje. Kao što muškarac i žena mogu stvoriti novog èovjeka – dijete, tako i cijela ljudska zajednica može stvoriti novo biæe kroz sjedinjenje dijelova njihove svijesti. Iako to biæe nema tijelo koje mi uvijek možemo vidjeti, to ne znaèi da je nestvarno. Ono je izmišljeno, da, ali nije nestvarno. Ljudi su izmislili mnogo toga no to ne znaèi da su te njihove tvorevine nestvarne. Svaku kariku u dugom lancu ljudske civilizacije netko je izmislio. Tek potom ta je misao i zaživjela stvorivši još jednu opipljivu kariku u lancu. Možemo reæi da je sve što ostavlja primjetljiv trag u našoj stvarnosti i te kako realno. Tako je i naša Društvena Neman vrlo realno stvorena sa pojavom prvih društava na Zemlji.

je upravo taj idealni ego krivac za njeno stvaranje. Da objasnim… Ljudi su po svojoj prirodi egoisti. Oni svoje želje za uspjehom, to jest ostvarivanjem povlaštenog položaja u odnosu na društvo, preslikavaju u svoj idealni ego jer ih ne mogu ostvariti i uklopiti u svoj realni ego. Tada taj idealni ego projiciraju na nekog društvenog voðu kako bi kroz njega/nju proživljavali parcijalno ostvarenje svojih egoistiènih želja. Tako nastaje energija koja hrani našu Društvenu Neman i postojano je održava. Jasno je samo po sebi da ukoliko društvo odabere nekog voðu s kojim se može identificirati na svoje èelo onda taj voða mora proizaæi iz sukladnosti sa društvenom kolektivnom svijesti. Znaèi upravo iz tog Volksgeista ili kolektivne duše. Tako Freud svojom kritikom i svojom tezom zapravo potvrðuje te teorije, a i postojanje same Društvene Nemani. Meðutim, u današnjim vremenima te pojave je puno lakše uoèiti jer kroz napredak znanosti i tehnologije te povišenje standarda na zapadu ljudska egoistièna, destruktivna priroda puno bolje dolazi do izražaja.

raðanje

nemani

Društvo kao takvo ne može zaživjeti ukoliko ne postoji društvena ili kolektivna svijest o tom društvu. Znaèi, nekoliko ljudi mora se slagati barem oko dijela zajednièke ideje kako bi formirali društvo, a tada taj dio svijesti u kojem se ti pojedinci slažu tvori kolektivnu svijest tog društva. Ta kolektivna svijest jaèa i raste sa ulaganjem energije (razmišljanjem i/ili djelovanjem) svakog pojedinca u društvo te nakon nekog vremena iz svoje slabašne i nejasne mentalne forme poèinje se razvijati u jasnu mentalnu silu. Kada je društvo jasno formiralo svoju kolektivnu svijest te kada ona svojom vlastitom silom poèinje sama odreðivati svijest novih pojedinaca koji se prikljuèuju tom društvu, tada se raða Društvena Neman. Umjesto da pojedinci odreðuju nju, ona preuzima inicijativu te odreðuje individualnu svijest pojedinaca koji pristupaju društvu ili se raðaju unutar njega. Tako im ne dopušta othrvati se uhodanim obrascima ponašanja te društvenim normama i pravilima èuvajuæi svoje interese. Ona se bori za svoju hranu. Ona se bori za vaše misli, energiju i za vašu odanost. Morate je služiti ili æe se ona okrenuti protiv vas. Eto, dotle smo dogurali.

Sve ovo ne bi bilo problematièno kad bi umjesto Društvene Nemani živjela i našim društvom upravljala Društvena Ljubav. Meðutim, stvarnost je drukèija. U stvarnosti svi ti ogranièeni mozgovi koje nosimo u glavama pod upravom su

a što bi

rekao Freud?

Iako se gospodin Freud sigurno ne bi u potpunosti složio sa mnom, on je indirektno potvrdio postojanje Društvene Nemani kad je kritiziravši Hegelov Volksgeist te Le Bona i njegov koncept kolektivne duše rekao kako društva nemaju kolektivnu dušu niti duh veæ da se pojedinci identificiraju sa svojim voðama kroz svoj idealni ego, to jest kroz svoju subjektivnu predstavu o tom voði. Kako je onda Freud potvrdio postojanje Društvene Nemani? Tako što

društvena odgovornost

prema nemani

Ovaj vrlo lijep pojam ''Društvena odgovornost'' danas se može vidjeti u proglasima raznih tvrtki i vlada te na internet stranicama kompanija koje pokušavaju pokazati graðanstvu kako su one zapravo dobre i odgovorne. Tako možete vidjeti da neka kompanija sa vašim novcem zapravo radi dobre stvari i društveno je odgovorna. Oni tako daju bolesnoj djeci odreðene iznose novca, doniraju umjetnike ili sportaše, a sve u cilju oèuvanja dobrih odnosa sa izvorom svojih prihoda – sa vama. Odgooglajte na internetu pojam ''društvena odgovornost'' i vidjet æete o èemu prièam. Meðutim, društvena odgovornost nije ni trgovina niti marketing.

Društvena odgovornost je moralna i ljudska obveza svakog èlana društva da svojim djelovanjem unaprijedi kvalitetu života u njemu i to za sve njene èlanove, a ne samo za pojedince. Sada ovdje dolazi na scenu Društvena Neman. Kada pitate prosjeènog èlana našeg modernog ljudskog društva da li bi on nešto napravio za dobrobit cijelog društva, on bi rekao da bi nešto napravio ali samo kad bi mogao. On bi, ali društvo mu ne dopušta. Isto tako, osoba na povlaštenom položaju u društvu bi takoðer željela napraviti nešto za dobrobit društva, ali

. . . t e s u s t a v n o

uništava ostatke

ljudskosti, kako u

pojedincima, tako

i u samom društvu.

Proèitajte s ka-

kvom se to nemani

susreæemo u našoj

svakodnevnici.

MLADI LIST 13 glavna tema

16

Page 17: Mladi List 13

ima li izgovora za dru-

štvenu neodgovornost?

nastavak ljudske evo-

lucije i nestanak nemani

ne može jer mu sam društveni sustav to ne dopušta. Ako pitamo predsjednika vlade ili države, i oni bi željeli nešto napraviti za dobrobit društva, ali neki drugi društveni elementi na višim razinama im to ne dopuštaju. Uvijek ima neki nepoznati nadreðeni, neka tajna loža, neka interesna skupina, neka mistièna sila koja ne dopušta pozitivne promjene. Pa tko ili što je to što svim tim dobrim ljudima ne dopušta da unaprijede svoje društvo i ne naprave od njega jednu bolju društvenu zajednicu? Zašto nas samo društvo onemoguæava u našim naporima da budemo društveno odgovorni i kako je to uopæe moguæe?

Iako naša Društvena Neman ima svoj vlastiti život, svoju energiju, inerciju i vlastiti sustav samooèuvanja, koji provodi kroz restrikcije društvenih pozitivnih promjena, ona nije nepobjediva. Ona živi u podruèju nesvjesnog i kroz nju manifestira svoj utjecaj. Tako je èovjek neæe pobijediti sve dok ne prestane biti egoista. Mislit æe da se bori protiv nje, mislit æe da radi sve kako bi bio društveno odgovoran ili najèešæe neæe ništa misliti, a ona æe samo jaèati i jaèati sve više ovladavajuæi pojedincima unutar društva i njegovim kretanjem. To æe biti tako sve dok èovjek ne odluèi stati natrag na put evolucije i udaljiti se od parazitskih odlika kroz cjeloviti razvoj svijesti, tijela i duha, baš kako mu je Priroda i namijenila. S te strane, nitko nema izgovor za društvenu neodgovornost, od radnika pa sve do predsjednika. Egoizam se ne može prihvatiti kao izgovor.

Kada èovjek poène razmišljati o svojem smislu i o samom izvoru svog biæa te samom izvoru potrebe za društvom i društvenim životom, tada æe otkriti da ne postoji on sam zbog društva, veæ da postoji društvo zbog èovjeka i same Prirode. Kako bi èovjek evoluirao prvo mora shvatiti da je on èlan zemaljske zajednice sa sveukupnom florom i faunom te samom planetom kojom vladaju prirodni zakoni. Kada nauèi živjeti u skladu sa svojim tijelom, mislima, duhom i u skladu sa Prirodom,

tada æe Društvena Neman postati Društvena Ljubav. Ova ideja zvuèi nevjerojatno utopistièki ako smo upravo pogledali Vijesti ili proèitali novine i ukoliko smo optereæeni globalnim ili lokalnim društvenim problemima, ali što ako pokušamo promijeniti samo sebe? Zar je toliko teško živjeti u skladu sa Prirodom, svojim umom, duhom i tijelom? Možda nije uvijek onoliko komforno kao što bismo željeli, ali s vremenom æe postati. Ukoliko promijenimo sebe, malog pojedinca, promijenit æemo cijeli svijet. Ukoliko promijenimo svoj vlastiti naèin razmišljanja i othrvamo se Društvenoj Nemani ona æe polako gubiti snagu i kao što se rodila, tako æe i umrijeti, upravo poput ovog nezdravog ljudskog društva u kojem živimo.

Ova ogromna ljudska zajednica na Zemlji sastoji se od mnogo malih pojedinaca. Od vas. Promjenom svoje plemenske percepcije, koju još dan danas ima veæina ljudi, mi mijenjamo svoje cijelo biæe, otvaramo nove mentalne horizonte, osjeæamo jedinstvo ljudske zajednice. Ne moramo svi isto izgledati ili govoriti da bi osjeæali ono što svaki èovjek može osjetiti. Kada se naše biæe ispuni razumijevanjem, suosjeæanjem, dobrotom, željom za napretkom i kada osjetimo ljubav za drugog èovjeka, ne zato jer nam se sviða nego zato jer je èovjek, tek tada moæi æemo izaæi iz plemenskih koncepcija koje stvaraju strah i mržnju.

Tek kada svatko od nas odbaci ideje nametnute od Društvene Nemani koju su stvorili naši preci i kada pokažemo svoju odluènost u razvoju svojih vrlina, tek tada æe zasjati novo doba ljudske evolucije. Do tada, ostaje nam rad na našoj vlastitoj svijesti i vlastitom djelovanju. Ostaje nam naša unutarnja alkemija; mane preobražavajmo u vrline, a strah u ljubav.

“Istina koja ljude

èini slobodnima

najveæim dijelom

je istina koju radije

ne bi èuli.”

Herbert Agar, amerièki

autor

ml

Page 18: Mladi List 13

nekretnina, ljubavi, djece, ugleda, karijere, sigurnosti, posla, perspektiva,slave, pažnje ili divljenja okoline, domovine i kojeèega drugog, a taština ga goni na zavist, mržnju, pohlepu, osvetoljubivost, ljubomoru, agresivnost, bijes, podlost i spremnost na sve kako bi ego preživio. Sve je jednostavno, ali gotovo nemoguæe nadvladati. Kada nekome kažete da je kljuè u tome da shvati besmisao cijele te strke i vlastitu prolaznost, on æe reæi "znam" i nastaviti po starom. Istoènjaci taj naš nagon da idemo uporno putem koji u konaènici stvara bol pripisuju samskarama, otiscima u svijesti s kojima se raðamo ili ih nasljeðujemo kroz inkarnacije. U vjeènoj ravnoteži života na Zemlji uvijek netko gubi, a netko dobiva, da bi na kraju prièe svi izgubili. Kako kaže amerièka duhovna uèiteljica Byron Katie koja je stvorila zanimljiv sustav oslobaðanja od okova ovozemaljskih iluzija popularno nazvan "The Work" ("Rad"), "ono što jest, jednostavno jest". Nespoznatljivim je mehanizmom nekome dano bogatstvo, drugome mudrost, a ponekom i patnja. Umijeæe življenja je u tome da razgradimo površne dojmove i emocije koje nas èine nesretnima zbog neèeg što jednostavno jest.

Nekoliko novijih struja u beskonaènoj povijesti tehnologija svijesti koje nam trebaju donijeti sreæu oslanjaju se na "kamenove", svojevrsne predrasude odnosno uvjerenja koja treba shvatiti na

èitavo je 20. stoljeæe obilježeno tisuæama metoda, tehnika i vjerovanja sa samo jednim ciljem - naæi sreæu. Vjerouèitelji, samorealizirani mistici, tvorci psihotehnika,

meditativnih klasiènih i eklektiènih praksi i proroci, uglavnom, samozvani, svih provenijencija, nisu uspjeli donijeti duševni mir i ostvariti toliko proklamirani cilj. U grèu borbe za makar trenutkom predaha ljudi su se poèeli okretati èak i srednjevjekovnom praznovjerju utjelovljenom u današnjem vjerovanju u uroke, zlu sreæu i "zraèenja", koje tako uspješno "skidaju" oni koji ni ne znaju što je to uopæe znaèilo u magluštinama prošlih vremena. Dakako, najlakše je nekoga spasiti od neèega što ni ne postoji. Ostao sam zgranut kada su mi se obraæali neki intelektualci i o urocima raspravljali kao neèem što je tu, oko nas, stvarno. Gubitak smisla i nedostatak saznanja odakle njihovi problemi zapravo dolaze

bacio ih je u ralje jedne od najveæih obmana svih vremena. I udaljio od jedne od najveæih istina svih vremena - da je rješenje za sve probleme u nama samima. Samo trebamo skupiti dovoljno poštenja i priznati si da nam je miliji neki kraæi put na kojem nema ispaštanja za loše stvari koje smo radili, a i ne gubi se vrijeme na uèenje o samom sebi. Put je to koji je stari tibetanski mudrac Milarepa opisao kroz odnos Sunca i sjene. "Možete pobjeæi od sjene koja putuje preko dana i prijeti da vas prekrije, ali neumitno dolazi trenutak kada sunce zalazi iza brda i sjena æe vas svakako prekriti...". Primijetio sam zanimljiv fenomen: urokljive susjede, magijske èine i tajanstvene utjecaje izmišljaju oni koji odbijaju preuzeti odgovornost za vlastiti život, kako se ono kaže, u dobru i u zlu.

18

patnje modernog

èovjeka i kako ih izbjeæi

piše:

mr. sc. Drago

Pleèko

10 lekcija

hrvatskuza

èKada sam u beskrajnim razgovorima s mudracima ovog svijeta, nakon stotina mantri koje sve rješavaju i psihodrama koje sreæu daju, jedne noæi podvukao crtu i potražio zajednièki nazivnik meðu udaljenim uèenjima i kulturama došao sam do jednostavnog, ali znaèajnog zakljuèka. Sva patnja moderna èovjeka se može svesti na dvije emocije - strah od gubitka i taštinu. On se neprekidno boji gubitka života, zdravlja, novca,

10 lekcija

hrvatskuza

Page 19: Mladi List 13

19

dubljoj razini kako bismo mogli u vremenima kada osjeæamo nemoæ izbjeæi zapadanje u depresiju, malodušnost ili nešto gore od tog. Kamenove je najbolje podijeliti u misli, dakle konstatacije i svakoj od njih posvetiti nekoliko dana ne bi li smo ih shvatili dovoljno da nam budu od koristi. Iz praktiènih sam razloga odabrao deset takovih kamenova iza razumijevanja kojih se tek može poèeti pisati posebno strukturirani dnevnik pomoæu kojeg komunicirate sa svojom podsviješæu. Cijeli se paket zove "Deset lekcija za Hrvatsku".

1. na kraju uvijek pobjeðuje onaj

tko je predaniji svome cilju

Samo prihvaæanje neèeg takvog otvara vrata za promjenu i izlazak iz subjektivne krize izazvane pogrešnim viðenjem sebe kao nekog tko je veæ poražen, u kandžama "Europe koja nas hoæe iskorištavati", "tajkuna koji su sve ukrali pa sada mi nemamo od èega živjeti" ili "masona koji vjeèno s nama manipuliraju". Te notorne gluposti opovrgava cijela povijest. Supersila Amerika je izgubila rat protiv majušne agrarne zemlje Vijetnama, strašni Sovjetski Savez je šmugnuo iz srednjevjekovne kraljevine Afganistana, Njemaèka je dva puta slomila zube na slabijem protivniku, Hrvati su èak relativno lako skršili "treæu europsku armiju" JNA, a u svjetskom je centru bogatstva odakle se upravlja cijelim

svijetom izgorjelo èak 1500 milijardi dolara (bez)vrijednih papira. Postoji li doista situacija u kojoj je netko nepobjediv i tko je onaj koji uvijek na kraju pobjeðuje?

2. kriza traje od poèetka

postojanja èovjeèanstva

Depresivni predznak svakog novinskog èlanka i apokaliptièki ton televizijske vijesti ostavlja dojam da je najveæa moguæa kriza, gotovo kraj svega, veæ ovdje, iza ugla. Prisjetimo se onda èinjenice da je u povijesti naše vrste bilo 15.000 ratova i da na Zemlji nije protekao ni jedan dan da se negdje nije ratovalo, pa koncentracijskih logora svih boja u kojima su poèinjeni teško zamislivi zloèini, diktatura koje su trajale stotinama godina i u njima su gažena sva moguæa ljudska prava, masovnih umiranja od gladi, smrti èak treæine stanovnika Europe od kuge, da spomenem samo ono što mi trenutno pada na pamet.S druge strane, svaki se dan na smetlišta diljem Hrvatske bacaju tone hrane kojoj je istekao rok trajanja, u humanitarnim udrugama poput Caritasa ima odjeæe i obuæe po koju nitko ne dolazi a u nas se, kao jedinoj takvojzemlji Europe, pitkom vodom peru ceste i automobili. Samo je u prošloj godini u Hrvatskoj zbog neplaæanja rata za automobile zaplijenjeno èak 100.000 vozila! Jesmo li doista suoèeni s propašæu, gladi i umiranjem od

hladnoæe? O našim postupcima ne odluèuje stvarnost nego percepcija stvarnosti. Kada su se sicilijanski separatisti povlaèili pred talijanskim trupama prema Mesinskom tjesnacu ponestalo im je hrane. U svega se tri dana javio kanibalizam - ljudožderstvo! Iako èovjek bez hrane glatko može izdržati do 40 dana. Ideja umiranja od gladi je pokrenula paniku koja je iz stroja izbacila svaki razum i došlo je do raspada zajednice.

3. koncept predaje ne postoji

isto kao što ne postoji koncept

drugih oblika života u Svemiru

Strahoviti gubici koje je 300 Spartanaca nanijelo brojèano trideseterostruko nadmoænim Perzijancima u Termopilskom klancu, poraz koji je samo 180 konkvistadora nanijelo 10.000 Montezuminih ratnika, èudesni gospodarstveni oporavak Njemaèke i Japana nakon totalnog razaranja u Drugom Svjetskom ratu, grandiozna otkriæa usred krvave Renesanse i neobjašnjiva ozdravljenja od najtežih bolesti ljudi snažne volje samo su neki primjeri izostanka koncepta odnosno prihvaæanja ideje predaje. Kada je otac mog prijatelja odlazio na teški operativni zahvat pitao ga je: ''Je li netko ovo izdržao? Ako jest, onda æu i ja...'’ Koncept predaje aktivira samosažaljenje koje donosi smrt svakom uspjehu.

/genijalni indijski voða Mahatma Gandhi koji je

u svojim maratonskim gladovanjima nadvladao

najdublje strahove i zagovarao toleranciju

meðu svim ljudima/

/japanski samuraji su predaju smatrali

najveæom sramotom/

/užas Holokausta - je li ovo imalo smisla?/

nastavak na sljedeæoj stranici

Page 20: Mladi List 13

4. predrasude su najteži teret koji

nosimo, odbacimo ga sada

Rasizam, antisemitizam, homofobija, sklonost osuðivanju drugih i moraliziranju kada su u pitanju druge osobe jedan je od najtežih tereta koji blokira kreativnu energiju. Pitajte se koliko ste Crnaca, Židova, muslimana i homoseksualaca upoznali da biste mogli tvrditi da su to loši ljudi i poželjeli im uskratiti pravo da budu kao druga ljudska biæa?

5. nezdrava hrana je u našim

glavama, vjerujte da je ono što

jedete lijek i neæe vam štetiti

Karcinoma je bilo manje prije 100 godina nego danas. A tada su se ljudi hranili "nezdravo". Èinjenica da se Francuzi hrane nezdravo po kriterijima modernog nutricionizma u suprotnosti je s èinjenicom da najrjeðe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti. U medicini se to naziva "Francuskim paradoksom". Èini se da njihovo uživanje u hrani i nedostatak samoosuðivanja zbog loše prehrane dovode do pozitivne predodžbe o onome što su unijeli u tijelo. Zgodan je primjer jedne kršæanske sekte u Tenneseeju èiji pripadnici u transu piju jedan od najjaèih poznatih otrova - strihnin. Ipak, mada se ponekad radi o kolièinama koje bi trebale biti letalne, nije zabilježen nijedan smrtni sluèaj uslijed ove sulude prakse. Kažu, ne šteti im jer vjeruju da im ne može štetiti.

6. ništa što je u buduænosti neæe

se dogoditi

Buduæi dogaðaji ne postoje. Osim u našim fantazijama. Jer, kada se možda ti dogaðaji doista poènu odvijati, to æe biti sadašnjost. A da li æe se doista uopæe dogaðati, da li æe doista ikada stiæi ta sadašnjost nikako ne možemo znati. Zašto onda ne živjeti sada, u ovom trenutku? I osloboditi se užasnog tereta straha od neèeg što nikada neæe biti sadašnjost. Jedan je mudrac rekao: "Vidio sam mnogo problema u svom životu. Veæina ih se nikada nije dogodila....".

7. ugradite pozitivan stav u sve

što radite; nema važnijeg ili manje

važnog posla; postoji dobar i

manje dobar pristup poslu;

izostanak nagrade je samo

izgovor

Drevni sveti spis Indije Bhagavad Gita savjetuje: "Djeluj ne razmišljajuæi o

plodovima svojih akcija". Predanost djelovanju samom donosi siguran uspjeh.

8. nema koristi od pozitivnog

mišljenja ako ne odbacite

blokove koji vas spreèavaju da

vaša podsvijest prihvati uspjeh

Broj raznih tehnika za postizanje uspjeha i rješavanje svih moguæih situacija se prema nekim procjenama penje na više od pet stotina! Svaka se nova propovijeda uz naglašenu, najèešæe hinjenu sreæu koju su, eto, sretnici koji su na nju nabasali, našli. Multilevel marketing tjera one kojima takve tehnike uopæe nisu pomogle na uvjeravanje drugih kako su èudesne. Jer, preko vikenda svatko uglavnom može postati guru bilo koje od njih, a to donosi novac. Pod uvjetom da uvjerite druge kako je stvar èudesna. No, tu nema milosti. Ako ne pripitomite vlastitu podsvijest, ne možete napredovati ni jedan milimetar.

9. bolje zapoènite sada raditi ono

što vam donosi deset puta manje

koristi nego da èekate posao

buduænosti koji donosi deset

puta više - taj nikada neæe doæi

Prianjanje uz posao je najbolja autosugestija i put iz krize. Ma kakav taj posao bio. Ponekad obièan hobi može prerasti u ozbiljan posao. Sreæa se pridružuje putniku koji je veæ na putu.

10. kakva se god emocija javi, ma

kako ona bila neugodna, možete

je savladati tako da je osjeæate u

tijelu i - promatrate

Jedan jedini razlog vas spreèava da stanete na kraj i najbolnijoj emociji. Umjesto da ustrajete u njenu osjeæanju u tijelu koliko je potrebno, pitat æete:‘’kada mogu oèekivati prve rezultate?’’ Veæ u trenutka kada ste izrekli to pitanje, odgovor je: nikada. Naime, vaša podsvijest nema koncept vremena i zanju je sve sada, u ovom trenutku. Da bi vam se smilovala, morate biti s njom sada, u ovom trenutku. Skoknete li u buduænost, neæe vam htjeti pomoæi.

Djeluju li ovih deset lekcija možete saznati samo na jedan naèin: provoðenjem u djelo. Ako ste sazreli za korak naprijed, uèinit æete to. Ako niste, naæi æete tisuæu izgovora zašto to ne možete ili ne želite.

20

ml

/postoje knjige koje zagovaraju nezdravu

francusku kuhinju za produljenje života/

/predrasude su težak teret.../

/užas u koji upada moderni èovjek

možda je najbolje prikazao norveški

ekspresionist Edvard Munch na svojoj

slavnoj slici "Krik"/

MLADI LIST 13 glavna tema

Page 21: Mladi List 13

21

P ÈA- RI O

NOVCU-ZNATE LI KAKO JE ZBOG ÈEGA NASTAO SUSTAV NOVCA? MLADI LIST VAM PREDSTAVLJA PRIÈU LARRY HANNIGANA (AUSTRALIJA) IZ 1971. KOJA NAM NA ZANIMLJIV NAÈIN DAJE ODGOVORE NA POSTAVLJENA PITANJA. GLAVNI JUNAK PRIÈE JE FABIJAN, KOJI NIJE U POTPUNOSTI IZMIŠLJEN...

I

prièa o novcuMLADI LIST 13

Page 22: Mladi List 13

Dan na tržnici bio je uvijek buèan i prašnjav, ali ljudi su se ipak radovali žagoru i pogaðanjima, a posebno druženju. Nekoæ je to bilo mjesto puno sreæe i zadovoljstva, a sada je veæ bilo previše ljudi i previše svaðe. Nije više bilo vremena za razgovor i tako se pojavila potreba za nekim boljim sistemom. Zato je jednog dana èovjek po imenu Fabijan proglasio: "Imam rješenje za ove probleme i pozivam sve na sutrašnji javni skup!"

Ljudi su generacijama koristili sistem robne razmjene. Èovjek je izdržavao svoju porodicu osiguravajuæi sve što joj je potrebno ili se specijalizirao u odreðenoj struci. Kada bi proizveo neki višak, on bi ga razmjenjivao s viškovima koje su proizveli drugi. U svakoj društvenoj zajednici bila je formirana jedna jednostavna Vlada s ciljem zaštite individualnih sloboda i

prava, kao i osiguranja da se nikoga ne prisiljava da èini nešto protiv svoje vlastite volje. To je bila jedna i jedina svrha Vlade, dok je svakog guvernera dobrovoljno podržavala lokalna zajednica koja ga je izabrala. Ljudi tada nisu imali puno problema i uglavnom su bili sretni. Meðutim, sajmeni dan je bio jedini problem koji nisu mogli riješiti. Vrijedi li jedan nož dvije košare kukuruza ili ne, vrijedi li krava više od kola...? Nikome nije padao na pamet neki bolji sistem trgovine.

Fabijan je uzbuðeno uvježbavao svoj govor koji je sutradan trebao održati pred masom ljudi. Bio je uvjeren da æe se oni okupiti. Uvijek je želio ugled i moæ, a sada su se njegovi snovi poèeli ostvarivati. Inaèe je bio zanatlija, izraðivao je nakit i razne ukrase od srebra i zlata. Meðutim, nije bio zadovoljan time da radi samo da bi preživljavao, bio je u potrazi za uzbuðenjima i izazovima.

L

ljedeæeg dana došlo je do velikog S okupljanja ljudi na

gradskom trgu i Fabijan je tamo objasnio sve o jednom novom sistemu koji je nazvao "novac". Zvuèalo je dobro. "Kako æemo zapoèeti?", pitali su ljudi."Zlato od kojeg sam izraðivao ukrase i nakit je izvrstan metal. Ne trune, ne hrða, a dugo traje. Napravit

Meðutim, jedan od guvernera je izrazio sumnju: "Neki ljudi bi mogli iskopati zlato i napraviti svoj vlastiti novac''.''To bi bilo vrlo nepravedno", spremno je uzvratio Fabijan. "Samo one kovanice koje æe biti odobrene od vlasti moæi æe se koristiti, a one æe imati na sebi utisnut poseban žig". Ovo se uèinilo razumnim i predloženo je da svi dobiju podjednak iznos. "Ali ja zaslužujem više, svi koriste moje svijeæe", oglasio se svjeæar. "Ne", uskoèio je stoèar, "Bez hrane nema života", mi stoèari trebamo dobiti najviše". I tako je došlo do svaðe.

Fabijan ih je pustio da se svaðaju neko vrijeme, a onda je rekao: "Buduæi da se ne možete složiti, predlažem da svatko uzme od mene onoliki iznos koliki god želi. Neæe biti ogranièenja, osim vaše sposobnosti da mi vratite dug. Što više uzmete, više æete morati otplatiti u roku godine dana''. "A što æeš ti dobiti?", zapitali su ga ljudi."S obzirom da ja pružam usluge, tj. snabdijevam vas novcem, naravno da zaslužujem i plaæu za taj posao. Recimo da za svakih 100 novèiæa koje podignete, vratite 105 za svaku godinu duga. Tih 5 kovanica æe biti moja naknada koju æemo zvati 'kamatom'.''Ovo se èinilo kao jedino rješenje, a pored toga, 5% je zvuèalo kao mala naknada."Doðite sljedeæeg petka pa æemo poèeti.", rekao je Fabijan za kraj skupa.

Fabijan nije gubio vrijeme. Izraðivao je kovanice danonoæno i krajem tjedna veæ je bio spreman. Ljudi su se okupili ispred njegove radnje i nakon što su guverneri pregledali i odobrili kovanice, poèeo je novi sistem. Neki su posudili samo malo i otišli ga odmah isprobati.

Novac ih je oduševio te su odmah poèeli sve vrednovati u zlatnicima ili dolarima. Vrijednost svake stvari bila je nazvana 'cijenom', a cijena je ovisila o kolièini rada uloženog u njenu proizvodnju. Ukoliko je nešto iziskivalo puno rada, cijena je bila velika, a ukoliko je iziskivalo malo truda, cijena je bila prilièno niska.

æu novèiæe od zlata, a svaki novèiæ nazvat æemo dolar." Zatim je objasnio sve prednosti tog sistema i kako æe novac biti mnogo bolje sredstvo za razmjenu od dosadašnje.

NOVI SISTEM RAZMJENE

jednom gradu živio je èovjek po imenu Alan, koji je tamo bio jedini urar. Cijene njegovih satova bile su U jako visoke jer su mušterije bile voljne dobro platiti

kako bi mogle imati jedan od njegovih satova.

Tada je drugi èovjek poèeo izraðivati satove i ponudio ih po nižoj cijeni kako bi ih lakše prodao. Alan je bio prisiljen sniziti svoje cijene i proizvoditi još kvalitetnije satove. To je bila prva izvorna slobodna konkurencija.

POJAVA KONKURENCIJE

prièa o novcuMLADI LIST 13

22

Page 23: Mladi List 13

Nije bilo vještaèkih zaštita poput licenci i tarifa koje bi sprjeèavale druge ljude da ulaze u poslovne odnose. Standard života se poboljšao i nije prošlo dugo, a ljudi su se pitali kako su prije mogli živjeti bez novca.

rajem godine Fabijan je K napustio svoju

radnju i posjetio sve ljude koji su mu dugovali novac. Neki su imali više nego što su posudili od njega, a neki manje, s obzirom da je kolièina izdanog novca bila ogranièena. Oni koji su imali više

nego što su uzeli platili su Fabijanu 100 kovanica plus 5, ali su ipak trebali posuditi ponovo, kako bi nastavili. Drugi su otkrili, po prvi put u životu, da su dužni. Prije nego što bi im posudio još novca, Fabijan bi im stavio hipoteku na neki dio imovine. Veæini ljudi je onih 5% bilo teško za pronaæi.

Nitko nije shvaæao da zemlja, kao cjelina, nikad neæe moæi otarasiti se duga; sve dok se sav novac ne otplati pa èak ni tada, zbog onog dodatka od 5 na svakih 100, koji uopæe nikada nije ni bio posuðen. Nitko osim Fabijana nije mogao vidjeti da je nemoguæe platiti kamatu s obzirom da taj novac nije ni bio izdan. Prema trome, nekome je morao nedostajati.

a svoje trgovine Fabijan je imao èak i trezor i ljudima se Z

èinilo pogodnim da ostave nešto od svojih zlatnika na èuvanje. Zaraèunavao je malu naknadu za tu uslugu koja je ovisila o iznosu i vremenu na koji je novac bio pohranjen. Vlasnicima je izdavao potvrde za njihove

Isto se dogodilo s graditeljima, prijevoznicima, raèunovoðama - u stvari sa svakom strukom. Mušterije su uvijek birale ono što su smatrale da je najbolja pogodba - imale su slobodu izbora.

DUŽNICI DO KRAJA ŽIVOTA

Istina je da je Fabijan potrošio nešto novca, ali on nije nikako mogao potrošiti 5% od èitave ekonomije na samog sebe.

VRIJEDNOSNE POTVRDE

uložene iznose. Kad je netko otišao u kupovinu, nije sa sobom nosio hrpu zlatnog novca namijenjenog trgovcu, nego samo potvrdu s vrijednošæu dobara koje je želio kupiti. Trgovci bi priznavali te potvrde kao valjane, te su ih prihvaæali imajuæi na umu da ih uvijek mogu odnijeti kod Fabijana i tamo podiæi odgovarajuæi iznos novca. Potvrde su se poèele širiti iz ruke u ruku umjesto da se to radi sa zlatom. Ljudi su imali veliko povjerenje u te potvrde – smatrali su ih isto vrijednima kao i novac.

Nedugo zatim, Fabijan je primijetio kako ljudi neobièno rijetko podižu svoje zlatne kovanice. Tako je pomislio: "Eto, imam toliko tog zlata, a još uvijek sam zanatlija koji teško radi. To nije u redu. Postoje stotine ljudi koji bi bili sretni da mi plate kamatu za korištenje ovog zlata koje ovdje leži i kojeg malo tko uopæe podiže. Istina, to zlato nije moje, ali se ono nalazi kod mene - a to je ono što je bitno. Uopæe ne trebam ni kovati nove novèiæe, kad mogu koristiti ove koji su pohranjeni u mom trezoru."

sprva je bio vrlo oprezan, posuðujuæi I samo nekoliko

kovanica na neko vrijeme, uz veliku garanciju da se one vrate. No, postepeno je postajao sve odvažniji posuðujuæi i veæe iznose. Tako je jednog dana od njega bio zatražen jako veliki iznos kovanica. Fabijan je predložio: ''Umjesto da nosite sav taj

novac sa sobom, mogu vam izdati jednu ili više potvrda na vaše ime za sumu novca kojeg tražite''. Klijent se složio i Fabijan mu je izdao potvrde. Tako je on dobio kredit, a i zlato je još ostalo u njegovom trezoru. Kad je klijent otišao, Fabijan se zadovoljno smijao. Mogao je zadržati svoj kolaè, èak i ako ga pojede. Mogao je posuðivati zlato, a istovremeno ga i dalje držati u svom trezoru.

Prijatelji, stranci, pa èak i neprijatelji trebali su financijska sredstva kako bi održavali svoje poslovanje, a sve dok su imali pokriæe, mogli su posuðivati koliko god bi im trebalo. Jednostavnim izdavanjem potvrda Fabijan je mogao posuðivati novac drugima u vrijednosti nekoliko puta veæoj od vrijednosti zlata koje nije bilo njegovo, ali se nalazilo u njegovoj riznici. Sve je bilo sigurno, a problemi bi nastali samo u sluèaju da se stvarni vlasnici pojave i zatraže svoje zlato ili kod gubitka povjerenja ljudi.

Fabijanovbogatstvo. Postao je znaèajan èovjek kojeg se moralo poštovati. Kad se o financijama radilo, njegova rijeè se uzimala kao svetinja.

položaj u društvu je rastao onoliko koliko i njegovo

Fabijan je uredno èuvao knjigu koja mu je pokazivala dugove i kredite svake osobe. Posao posuðivanja novca pokazao se veoma unosnim.

I ONDA ÈOVJEK STVORI KREDIT...

23

Page 24: Mladi List 13

edne noæi u kasne sate, zlatari su održali tajni sastanak i Fabijan im je otkrio novi plan. Narednog J dana sazvali su sastanak sa namjesnicima i Fabijan

zapoène ovako: "Potvrde koje mi izdajemo su postale vrlo popularne. Bez sumnje, veæina vas namjesnika ih koristite takoðer jer ih smatrate vrlo praktiènim."

bi jedna stranka htjela platiti drugoj odreðenu robu, jednostavno bi napisala kratku obavijest Fabijanu da prenese novac sa njegovog raèuna na drugu stranku. Fabijanu je trebalo samo nekoliko minuta da prebaci potrebnu svotu. Ovaj je novi financijski sistem postao vrlo popularan, a te potvrde su nazvane - 'èekovi'.

Guverneri su potvrdili klimanjem glave pitajuæi se u èemu je problem. "Dakle", nastavio je Fabijan, "neke potvrde su krivotvorili falsifikatori. To se mora zaustaviti." Namjesnici su se uplašili. "Što možemo uèiniti?", pitali su Fabijana, koji im je odgovorio: "Moj prijedlog je da bi vlasti trebale tiskati potvrde na poseban papir vrlo složenog dizajna, te da svaka novèanica bude potpisana osobno od strane glavnog guvernera. Mi zlatari æemo sa zadovoljstvom platiti troškove tiskanja, jer æe nam to uštedjeti mnogo vremena koje koristimo pišuæi potvrde.'' Namjesnici su zakljuèili kako je njihov posao da štite ljude od falsifikatora i složili se s tim da tiskaju novèanice.

"Nadalje", dodao je Fabijan, "Neki ljudi su se obogatili kovanjem vlastitog zlatnog novca. Predlažem da donesete zakon da svatko tko naðe zlatno grumenje bude obavezan predati ga. Naravno, oni æe za to biti nagraðeni potvrdama i kovanicama.''

Zamisao je dobro zvuèala i bez puno razmišljanja otisnut je velik broj novèanica. Svaka je na sebi imala napisanu vrijednost - $1, $2, $5, $10 itd. Zlatari su platili male troškove tiskanja.

Novèanice su bile mnogo prikladnije za nošenje i uskoro su postale naširoko prihvaæene. Usprkos svojoj popularnosti, ove nove novèanice i kovanice su korištene tek za 10% transakcija. Statistika je pokazivala da je èekovni sistem pokrivao 90% svih poslovnih odnosa.

olako je Fabijanova djelatnost pobudila znatiželju zlatara iz drugih gradova. Tako su se oni okupili P jednog dana i posjetili ga. On im je rekao što radi, ali

im je posebno naglasio potrebu za tajnošæu. Ako bi se njihov plan razotkrio, cijela shema bi propala.

TAJNI DOGOVORI i UDRUŽIVANJE

ako je zapoèeo sljedeæi dio plana. T Do sada, ljudi su

plaæali Fabijanu da èuva njihov novac. Kako bi privukao više novca na pohranu u svoje trezore, Fabijan je ljudima ponudio plaæati 3% kamate na njihov novac.

Veæina ljudi je vjerovala kako im on posuðuje zaradu od onih 5% i kako je njegov profit 2%. Ljudi su smatrali kako je puno bolje dobivati 3%, umjesto da plaæaju èuvanje svoga novca. Kolièina ušteðevina je rasla u Fabijanovoj riznici, tako da je on sada s tim dodatnim novcima mogao drugima posuðivati 200, 300, 400, a ponekad i do 900 dolara za svakih 100 u novèanicama i kovanicama koje su kod njega bile deponirane. Ipak, morao je biti oprezan da ne prekoraèi omjer od 9 prema 1 jer je jedna od devet osoba zahtijevala novèanice i kovanice za upotrebu.

Kada ne bi bilo dovoljno novca na raspolaganju, ljudi bi postali sumnjièavi, posebno zato što su im štedne knjižice pokazivale koliko novca su povjerili na èuvanje. U svakom sluèaju, na $900 u knjiškim ciframa koje je Fabijan posuðivao pišuæi sam èekove, mogao je tražiti do $45 u kamatama, dakle 5% na $900. Kada bi zajam plus kamata bili isplaæeni, dakle $945, $900 je bivalo otpisano s liste dugova, dok je Fabijan zadržavao $45 kamate. On je bio prilièno voljan platiti $3 kamate na izvornih $100 koji nikad nisu ni izašli iz njegovog trezora. To bi znaèilo da je za svakih $100 koji su kod njega bili deponirani, bilo moguæe izvuæi 42% profita, dok je veæina ljudi mislila kako on uzima samo 2%. Ostali zlatari su takoðer radili istu stvar. Stvarali su novac iz nièega potezom olovke, a pored toga su još zaraèunavali i kamate.

POJAVA NOVÈANICA

POÈETAK ŠTEDNJE S KAMATAMA

Vlada, naravno, nije kovala novac. Ona je samo štampala novèanice i kovala kovanice te ih davala zlatarima da ih oni distribuiraju. Fabijanov jedini trošak je bila mala svota koju je izdvajao za štampanje novca. Meðutim, oni su ipak stvarali novac za kreditiranje ni iz èega, a naplaæivali su kamatu za njega. Veæina ljudi je vjerovala da je Vlada ta koja upravlja zalihama novca. Takoðer su vjerovali kako im Fabijan posuðuje novac koji su drugi povjerili, mada je bilo èudno kako to da se nièiji polog nije smanjivao. Prijevara bi bila otkrivena jedino da su svi pokušali podiæi svoj novac odjednom.

ednog dana Fabijana je posjetio mudar èovjek. Kazao mu je: "Ova kamata nije u redu. Za svakih $100 koje J izdaješ, zahtijevaš $105 za uzvrat, a onih $5 kamate

ne može biti plaæeno jer taj novac ni ne postoji. Farmeri proizvode hranu, industrija razna dobra, a ti samo proizvodiš novac. Ako na primjer u zemlji postoje samo dvojica

NEŠTO TU SMRDI...

Zato su se dogovorili da stvore tajni savez. Svi su se vratili u svoje gradove i poèeli raditi onako kako ih je Fabijan poduèio. Ljudi su sada prihvaæali potvrde vrijednima poput samog zlata, a mnoge potvrde su takoðer bile deponirane na èuvanje u riznicama, isto kao i zlatne kovanice. Kad

prièa o novcuMLADI LIST 13

24

Page 25: Mladi List 13

jedan od nas uspije prodati sve svoje proizvode za $105, drugi èovjek se može nadati da dobije samo $95. Takoðer, dio èovjekovih dobara ne može ni biti prodan jer više nije preostalo novca kojim bi se kupili. On ti još uvijek duguje $10 koje ti može otplatiti jedino posuðujuæi više. Taj je sistem nemoguæ. Sigurno, trebao bi izdavati $105, dakle $100 meni, a $5 samom sebi, koje æeš moæi trošiti. Tada bi 105 dolara bilo u opticaju i dug bi mogao biti otplaæen."

Fabijan ga je mirno saslušao i na kraju rekao: "Financijska ekonomija je komplicirana stvar, mladiæu. Za takve su stvari potrebne godine prouèavanja. Pusti mene da brinem o tim stvarima, a ti se brini o svojima. Moraš biti efikasniji, produktivniji, ekonomièniji i postat æeš bolji poslovni èovjek. Ja sam uvijek voljan pomoæi kad se o tim stvarima radi." Èovjek je otišao neuvjeren. Bilo je nešto pogrešno u Fabijanovoj djelatnosti i on je osjeæao da je Fabijan vješto izbjegao odgovoriti na njegova pitanja.

Ipak, veæina ljudi je poštovala Fabijanovu rijeè. Razmišljali su: "On je struènjak, a ostali sigurno nisu u pravu. Pogledajmo samo kako nam se zemlja razvila, kako nam se proizvodnja poboljšala. Zasigurno napredujemo!"

Petra Èukelj

ako bi pokrili kamatu na K novac koji su

posudili, trgovci su bili prisiljeni povisiti svoje cijene. Radnici su se žalili kako su im plaæe previše male. Poslodavci su odbijali davati veæe plaæe tvrdeæi kako bi u suprotnom bili upropašteni.

Farmeri nisu mogli dobiti pristojnu cijenu za svoje proizvode. Domaæice su se žalile kako hrana postaje sve skuplja… Na kraju neki ljudi su stupili u štrajk, što je do tada bila nepoznata pojava. Drugi su toliko osiromašili da im ni prijatelji i rodbina nisu mogli pomoæi. Veæina njih je zaboravila na istinsko bogatstvo - plodna tla, velike šume, minerale i stoku. Mogli su misliti samo na novac za kojeg im se èinilo da ga nikad nema dovoljno. Meðutim, oni nikada nisu dovodili u pitanje sam sistem. Vjerovali su da je njihova vlada ta koja upravlja sistemom. Nekolicina je stoga povukla svoj novac i oformila kompanije za posuðivanje novca. Tako su mogli dobiti 6% ili više, što je bilo bolje od Fabijanovih 3%, ali mogli su posuditi samo novac kojeg su posjedovali. Nisu imali tu èudnu moæ da

poduzetnika, a ostale ljude zaposlimo pa onda posudimo $100 svakome, platimo im $90 u plaæama, a za sebe ostavimo $10 profita (kao našu plaæu), to znaèi da je ukupna kupovna moæ $90 plus $10 množeno s 2, dakle $200. Meðutim, da bi isplatili tebe, mi bismo morali prodavati naše proizvode po $210. Ako

stvaraju novac iz nièega, pišuæi brojke u knjige. Ove kompanije su pomalo zabrinjavale Fabijana i njegove prijatelje pa su oni brzo napravili nekoliko svojih kompanija. Uglavnom su kupovali druge prije nego što su one uopæe poèele s radom. Ubrzo, sve financijske kompanije su prešle u njihovo vlasništvo ili su bile pod njihovom kontrolom.

Ekonomska situacija postajala je sve lošija. Radnici su bili uvjereni da njihovi šefovi zaraðuju prevelik profit. Šefovi su pak govorili kako su im radnici lijeni i kako ne ispunjavaju pošteno svoje radne obaveze. Svi su prebacivali krivicu na druge. Namjesnici nisu znali kako da riješe taj problem, a goruæe pitanje je bilo - kako pomoæi onima koji su bili pogoðeni siromaštvom?!

Tako se poèelo s programom socijalne pomoæi, a doneseni su i zakoni koji nalažu ljudima da im osiguravaju odreðeni doprinos. Ovo je razljutilo mnoge ljude koji su vjerovali u staromodnu ideju kako je pomoæ susjedu jedan èin drage volje. Žalili su se: "Ovi zakoni nisu ništa drugo do jedna ozakonjena kraða. Uzeti nešto od osobe protiv njene volje ne razlikuje se od kraðe, bez obzira na to kakva je pozadina tih mjera."

Meðutim, svi su se osjetili bespomoænima, a zaplašivali su ih i zatvorskim kaznama ukoliko bi odbili platiti. Ove dobrotvorne sheme donijele su odreðena poboljšanja, ali problem se brzo vraæao te je trebalo više novca. Cijena ovih programa je stalno rasla, baš kao i velièina vladajuæih struktura.

eæina namjesnika bili su iskreni ljudi koji su davali sve od sebe. Nije im se sviðala ideja da traže sve više V i više novca od svog naroda i na kraju nisu imali

drugog izbora nego posuðivati novac od Fabijana i njegovih prijatelja, iako nisu imali pojma kako æe taj novac moæi vratiti. Roditelji si više nisu mogli priuštiti plaæati uèitelje za svoju djecu. Nisu mogli plaæati lijeènike. Prijevoznici su ostajali bez posla. Vlast je bila prisiljena preuzimati ove djelatnosti, jednu po jednu na sebe. Uèitelji, lijeènici i mnogi drugi postali su državne sluge, tj. službenici. Malo njih je bilo zadovoljno svojim poslom. Dobili su primjerene plaæe, ali su izgubili svoj identitet. Postali su siæušni kotaèi u jednoj ogromnoj mašini. Nije bilo mjesta za osobnu inicijativu, a ni neko osobno zalaganje se nije priznavalo, plaæa im je bila ogranièena, a napredovalo se samo u sluèaju penzioniranja ili smrti njihovih pretpostavljenih.

U oèaju, neki èlanovi Vlade su potražili Fabijanov savjet. Smatrali su ga vrlo mudrim, a lièio je i na nekoga tko se razumije u pitanja novca. On je saslušao njihove probleme i na kraju im je odgovorio: "Mnogi ljudi nisu u stanju sami rješavati svoje probleme pa trebaju nekog tko æe ih rješavati umjesto njih. Sigurno se slažete s tim da veæina ljudi ima pravo biti sretna i osigurana nužnim potrepštinama za život. Uostalom, jedna od naših velikih izreka kaže Svi su ljudi jednaki, zar ne?

PRVA KRIZA UVOÐENJE POREZNOG SUSTAVA

25

Page 26: Mladi List 13

Jedini naèin da se stvari usklade bio bi da se uzme višak bogatstva od bogatih i da se on ustupi siromašnima. Uvedite porezni sistem. Što više èovjek ima, više æe morati platiti. Sakupljajte poreze od svake osobe ovisno o njenoj radnoj sposobnosti i dajte svakome prema njegovoj potrebi. Škole i bolnice trebaju biti besplatne za sve one koji si ne mogu priuštiti platiti ih."

Fabijan im je ponudio dugaèak govor ukrašen visokim i plemenitim idealima, a na kraju je rekao:"Uzgred reèeno, nemojte zaboraviti da mi dugujete novac. Posuðujete ga veæ neko vrijeme. Najviše što mogu uèiniti kako bih vam pomogao je da mi platite samo kamate. Opraštam vam glavnicu, platite samo kamate."Èlanovi Vlade otišli su bez neke dublje analize Fabijanove filozofije. Uveli su porez na dobit - što više zaradiš, veæa ti je porezna stopa. Nikome se ovo nije sviðalo, ali su plaæali ili odlazili u zatvor.

JAÈANJE MOÆI I KONTROLE

rgovci su još jednom bili prisiljeni poveæati cijene, nadnièari su tražili veæe nadnice, što je natjeralo T mnoge poslodavce da zamjenjuju ljude mašinama.

Ovo je prouzrokovalo dodatnu nezaposlenost i prisililo vladu da uvede još više programa za socijalnu pomoæ. Uvedene su i tarife te ostala sredstva zaštite kako bi se oèuvale neke industrijske branše. Ako ništa, onda bar zato što su osiguravale zaposlenje veæem broju ljudi. Neki su se pitali je li svrha proizvodnje - proizvodnja dobara ili proizvodnja radnih mjesta?

Kako su se stvari pogoršavale, isproban je cijeli niz raznih mjera poput kontrole plaæa, kontrole cijena i kontrole svega i svaèega. Vlada je nastojala skupiti što više novca kroz poreze na prodaju, poreze na plaæu itd. Izmeðu farmerovog žita i štruce kruha na stolu nabrojilo se 50 poreza. Javljali su se struènjaci i neki su bili izabrani u Vladu, ali nakon svakog godišnjeg sastanka vraæali su se ne postigavši ništa osim malo drugaèije preraspodijele poreza. No, u globalu porezi su uvijek rasli.U jednom gradu je kamatni dug premašio iznos poreza koji je bio prikupljen tokom posljednje godine. U cijeloj zemlji se suma neplaæenog kamatnog novca poveæavala, a dodatna kamata se zaraèunavala i na neplaæene kamate.

No ipak, Fabijan je zahtijevao svoje novce, a sve veæe i veæe svote poreznog novca su bile potrebne kako bi ga se isplatilo.

Tad je došlo do stvaranja èitavog spektra politièkih stranaka. Ljudi su se poèeli svaðati koja grupa upravitelja može najbolje riješiti probleme. Svaðali su seoko liènosti, ideologija,

stranaèkih programa, svega osim istinskih problema.

Malo po malo, Fabijan i njegovi prijatelji postajali su vlasnici velikog dijela stvarnog bogatstva zemlje. Time su dobili i veæu moguænost nadzora nad ljudima. Meðutim, taj nadzor je još uvijek bio nepotpun. Znali su da situacija neæe biti sigurna dok svaka osoba ne bude stavljena pod kontrolu.Veæina onih ljudi koji su se protivili sistemu bili su ušutkivani financijskim pritiscima ili su trpjeli javno izrugivanje.

Da bi to mogli raditi, Fabijan i njegovi prijatelji kupili su veæinu novina, televizijskih i radio stanica, a on je pažljivo odabirao i ljude koji æe njima upravljati. Mnogi od tih ljudi imali su iskrenu želju za poboljšanjem svijeta, ali nisu bili svjesni da su iskorištavani. Njihova rješenja su se uvijek bavila posljedicama problema, a nikad uzrokom.Postojalo je nekoliko razlièitih novina - jedne za desno krilo, druge za lijevo; jedne za radnike, druge za šefove… No, nije bilo važno u koje se novine vjeruje sve dok se nisu doticale istinskog problema.

Fabijanov plan se skoro približio svom potpunom ispunjenju. Cijela zemlja mu je bila dužna. Kroz obrazovni sistem i medije, on je uspostavio nadzor nad ljudskim umovima. Ljudi su mogli vjerovati samo ono što je od njih tražio.

Kad èovjek ima mnogo više novca nego što ga može potrošiti na svoje prohtjeve, što mu onda uopæe preostaje što bi ga moglo uzbuditi? Za one s mentalitetom vladajuæe klase, odgovor je moæ - sirova moæ nad drugim ljudskim biæima. Dok su u Vladi i medijima bili korišteni idealisti, pravi rukovodioci koje je Fabijan tražio bili su oni s mentalitetom vladajuæe klase. Veæina zlatara su postali takvima. Poznavali su osjeæaj velikog bogatstva, ali ih ono više nije uzbuðivalo. Tražili su izazov i uzbuðenje, a ostvarenje potpune vlasti i moæi nad ljudskim masama predstavljalo je jednu krajnje izazovnu igru. Oni su vjerovali da su superiorni u odnosu na druge. Smatrali su: "Naše je pravo i dužnost da vladamo. Ljudske mase ne znaju što je dobro za njih. One trebaju biti okupljene i organizirane. Vlast je naše pravo po roðenju."

NADZOR NAD NOVCEM NACIJE

cijeloj zemlji Fabijan i njegovi prijatelji posjedovali su mnogo kreditnih agencija. Istina, bile su privatne U i odvojeno posjedovane. Teoretski, one su

predstavljale konkurenciju jedne drugima, ali u stvarnosti radile su vrlo èvrsto i zajednièki.

Nakon što su uvjerili par namjesnika, osnovali su jednu instituciju koju su nazvali 'Centar novèanih rezervi'. Nisu èak koristili ni svoj novac za to. Stvorili su zajam od dijela novca iz depozita drugih ljudi. Ova institucija je izvana odavala dojam reguliranja financijskih poslova od strane vlade, ali za divno èudo, ni jednom namjesniku ili državnom službeniku

prièa o novcuMLADI LIST 13

ema p iv tno vl sn va. .N r a g a išt .

P r na o it. .o ez d b .

K nfis an e ..o cir j .

Ce tr liza a. .n a cij .

D žav i prij v z. .r n e o .

r vna p o odnja...D ža r zv

v m raju r d i...S i o a it

N ma nas jed tva ..e l s .

Organ a je indu tr e...izir n s ij

J .avne škole. .

26

Page 27: Mladi List 13

nije nikada bilo dozvoljeno da postane èlan upravnog odbora. Vlada više nije posuðivala direktno od Fabijana, nego iz 'Centra Novèanih Rezervi'. Garanciju koja se nudila Fabijanu u smislu da æe posuðeni novac biti vraæen, predstavljao je procijenjeni iznos poreza koji æe se prikupiti od naroda sljedeæe godine. Sve to je bilo u skladu s Fabijanovom namjerom da otkloni svaku sumnju da je on taj koji kontrolira financije zemlje, stvarajuæi utisak da se radi o vladinoj djelatnosti. Meðutim, on je iza kulisa i dalje sve kontrolirao.

Fabijan je imao toliku kontrolu nad Vladom, da je ona bila prisiljena ponašati se onako kako joj je on nalagao. Tako se naprasno hvalio: "Dajte mi nadzor nad novcem nacije i neæe me zanimati tko donosi zakone." Nije bilo važno koja grupa namjesnika se birala. Fabijan je imao vlast nad novcem, žilom kucavicom nacije.

Vlast je uzimala novac, ali kamata je uvijek bila zaraèunavana na svaku posudbu. Sve više i više je izdavano na socijalnu pomoæ i nije prošlo dugo, a vlada više nije bila u stanju plaæati ni kamate, a kamoli glavnicu.Pored svega toga, ipak je bilo onih ljudi koji su se još uvijek pitali: "Novac je jedan sistem koji je stvoren od strane èovjeka. Zasigurno ga se može napraviti takvim da mu služi, umjesto da njime vlada?" Meðutim, takvih je ljudi bilo malo, a njihovi glasovi su se utapali u divljoj utrci za nepostojeæim interesom ili kamatom. Administracije i stranaèke etikete su se stalno mijenjale, ali glavna politika se samo nastavljala, bez obzira na to koja je vlast imala prividnu moæ. Svakom godinom, Fabijanov krajnji cilj bližio se svom ispunjenju. Narodna politika nije znaèila ništa, narod je oporezovan do krajnjih granica, tako da više nije mogao plaæati. Uvjeti za Fabijanov posljednji potez su sazreli.

POTPUNA KONTROLA LJUDI

eset posto novèanih zaliha bilo je još uvijek u obliku novèanica i kovanica. Ovo je valjalo biti D ukinuto na naèin koji neæe pobuðivati sumnju. Dok

su ljudi koristili gotovinu, slobodno su kupovali i prodavali kako su htjeli, tako da su još uvijek imali nešto kontrole nad svojim životima.

Meðutim, nije bilo uvijek sigurno nositi sa sobom novèanice i kovanice, a èekovi nisu bili prihvaæani izvan lokalnih zajednica pa se tražio neki praktièniji sistem. I gle èuda, Fabijan je opet imao spreman odgovor!

Njegova je organizacija izdala svima jednu malu plastiènu karticu na kojoj je bilo upisano ime osobe, njena fotografija i identifikacijski broj. Kad bi ta kartica bila predoèena, vlasnik trgovine bi nazvao centralni kompjuter da provjeri iznos kredita. Ukoliko je on odgovarao, osoba je mogla

kupovati što je htjela do odreðenog iznosa.

Isprva, ljudima je bilo dopušteno kupovati za male svote na kredit koji je mogao biti isplaæen mjeseèno, tako da kamate nisu bile naplaæivane. Ovo je pogodovalo radnicima koji su radili za plaæu, ali ne i poduzetnicima. Oni su morali instalirati mašineriju, proizvoditi dobra, isplaæivati dohotke, itd. Ukoliko bi pretjerali za koji mjesec, bila bi im uraèunata kamata od 1.5% za svaki mjesec duga. Ta svota je iznosila 18% godišnje. U cijeloj zemlji, poduzetnicima je dan nemoguæ zadatak da plaæaju $118 za svakih $100 koje su posudili.

Fabijan i njegovi prijatelji su opet poveæali svoj ugled u društvu koje ih je sada smatralo olièenjem uspjeha i poštovanja. Njegova predviðanja u financijama i ekonomiji bila su prihvaæena skoro kao vjerska uvjerenja.

Fabijan je želio uz pomoæ sistema plastiènih kartica eliminirati novèanice i kovanice. Plan mu je bio da se novac u potpunosti povuèe iz opticaja, kako bi samo organizacije i firme koje koriste kompjuterski financijski sistem mogle nastaviti s poslovanjem. Znao je takoðer da æe neki ljudi izgubiti svoje iskaznice i tako postati nesposobni kupovati i prodavati dok im se ne ustanovi identitet. Stoga je želio donijeti zakon po kojem bi svatko morao imati istetoviran identifikacijski broj na ruci ili èelu. Taj bi broj bio vidljiv samo na posebnom svjetlu i bio bi povezan s kompjuterom. Svaki bi kompjuter bio povezan s centralnim kompjuterom, kako bi, vjerojatno pogaðate, Fabijan mogao znati sve o baš svakome…

Pod pritiskom poveæanih poreza, mnogi sitni zanatlije i privatni poduzetnici bili su uništeni. Za razlièite djelatnosti bilo je nužno imati specijalne dozvole, tako da je onima koji su preostali, poslovanje postalo jako otežano.Fabijan je posjedovao i upravljao svim velikim kompanijama koje su imale na stotine filijala, a koje su naizgled bile u meðusobnoj konkurenciji. Na kraju su svi rivali bili izgurani iz poslovanja, kao i mali privrednici. Bili su progutani od Fabijanovih divovskih kompanija koje su bile pod Vladinom zaštitom.

autor: Larry Hannigan 1971, Australijaprijevod: www.galaksija.com

original na engleskom: www.relfe.com

ml

27

Page 28: Mladi List 13

Udruge Pokret mladih i Praksom do znanja dijele ideje i praktièan put ka ostvarenju pozitivnih promjena u našem društvu. Stoga udruga Pokret mladih dio knjiga “Iz drugog kuta” besplatno dijeli vjernim kupcima ML-a, a dio knjiga distribuira diljem Lijepe naše za donacije. Njima se financiraju troškovi distribucije i, uz malo dobre volje graðana, daljnji projekti usmjereni ka razvijanju civilnog društva u RH te razvijanju svijesti graðana o snazi te važnosti graðanskih inicijativa i pokreta. Politika mora biti usmjeravana upravo od strane civilnog društva kako bi bila humana i opæe narodno korisna.

poèetkom proljeæa u Hrvatskoj je tiskano vrlo zanimljivo štivo pod nazivom ‘’Iz drugog kuta’’, dviju autorica Nade Èakar i Vlatke Sakar, u izdanju Udruge

‘Praksom do znanja’. Knjiga, projekt, bilten ili èasopis kako neki zovu to štivo, predstavlja doprinos autorica društvu i njegovom razvoju u pozitivnom smjeru.

28

iz drugog kuta-graðanska inicijativapiše: Tomislav Loziæ

p

‘’Iz drugog kuta’’ je skup brojnih prikaza i crtica iz svakodnevnog života koje nas s razlogom potièu na razmišljanje, a autorice ih temelje na osobnom iskustvu. Na vrlo jednostavan, ali perfidan i pomalo šaljiv stil autorice èitatelju svraæaju pozornost na situacije u životu koje nas neprestano tjeraju na donošenje zakljuèaka, a koji èesto mogu biti pogrešni ili nepotpuni. Autorice nam ukazuju na kvalitetnije i nesebiènije sagledavanje stvari u životu, iz drugih kutova osim svog osobnog, kako nam to najèešæe prilièi. Kao put do toga, one vide bolju edukaciju koja treba stajati na temeljima prakse, a ne samo teorije, kakav je sluèaj u današnjem osnovnom, srednjem i visokom školstvu.

‘’iz drugog kuta’’

- kratki osvrt

tematika knjige

Glavne teme oko kojih se gradi sadržaj knjige, kako u predgovoru stoji, su edukacija, nužnost pozitivne selekcije u društvu i gospodarstvu, poduzetništo, graðanska (ne)aktivnost, društvena i osobna odgovornost, ekonomska realnost, parazitizam, (ne)jednakost, (ne)pravda te soc-nostalgizam.’ Sve su to teme koje nas svakodnevno okružuju.

ciljevi i svrha

projekta

‘’Iz drugog kuta’’ nije ‘samo’ tekst na papiru veæ, prije svega projekt Udruge ‘Praksom do znanja’ te samih autorica koje svojim doprinosom takoðer žele potaknuti ostale èlanove društva na aktivnost i inicijativu u smjeru stvaranja boljeg i sretnog društva. ‘

Projekt je osmišljen s pozitivnim namjerama i jednostvanom svrhom te kako autorice skromno kažu - kao mali doprinos

Svjesni negativne percepcije javnosti nastale divljom privatizacijom, tajkunizacijom i betonizacijom, želja nam je afirmirati poduzetnièki naèin razmišljanja i djelovanja te potaknuti privatne inicijative za dobrobit društva.’, kažu gðe. Nada Èakar i Vlatka Sakar.

boljitku ovog društva. Za pohvaliti je autorice jer su u projekt uložile svoj vlastiti novac, a za uzvrat ne oèekuju ništa. Na taj naèin pokazuju drugim poslovnim ljudima u Hrvatskoj primjerom što znaèi biti društveno odgovoran.

suradnja s Udrugom

‘Pokret mladih’

/Jedna od zgodnih karikatura Zvonka Lennera koje obogaæuju knjigu/

ml

Page 29: Mladi List 13

ENIGMATIKAvodoravno:

1. ''opæe trgovaèko

poduzeæe'', 4. pokrajina na

hokaidu u japanu, 5. amblem,

grbiæ, 6. i jedan i drugi, 7. sok

od maline, 13. koji vrše

ozdravljenje, asanaciju, 14.

donja površina prostorije, 15.

moèvarno zemljište, 16. sin

izakov po bibliji, 18. ''sportske

novosti'', 19. ureðivaè lista, 22.

otok pred lukom marseille, 23.

kirurški zahvat kod žena… rez,

25. èeško m. ime, rež. trnka, 27.

kotar, predio, 28. zadarski

košarkaš komazec, 30. njemèiæ

antun, 31. pristalica liberalizma

okomito:

1. valjano obavljanje dužnosti,

2. onaj koji izraðuje i prodaje

torbe (mn.), 3. prekinuti

trudnoæu, 7. graða, gradivo,

pribor, 8. znak za arsen, 9.

poluotok kod dubrovnika, 10.

novotarije, promjene, 11.

povrh, iznad, 12. slovo stare

glagoljice, 17. vrsta prozraèna

platna (mn.), 20. karlovac (kr.),

21. hrapav šum disanja u snu

(mn.), 24. stanovnik irske, 26.

rijeka blizu londona, 29. znak

za argon

SUDOKU:

Ispunite sva polja brojevima od 1 do

9, pod uvjetom da se svaki broj smije

pojaviti samo jednom u svakom redu,

svakom stupcu i svakom odjeljku od

3x3 polja.

KAKURO:

Upisani brojevi èine zbroj brojeva u

redu odnosno u stupcu. U bijela polja

upišite brojeve od 1 do 9, samo

jednom u svakom redu i svakom

stupcu.

EUREKA LOTTO(!)

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _(!)E T

PLATIO ÈIR_ _ _ _ _ _ _ _ _ L

VJEŠTO IZNAD_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ E I

PRAVILA IGARA:

SUDOKU

KAKURO

anagram(premetaljka):

BACILI ZALOGAJ_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ IB

AU

TO

R: V

. STA

RIN

EC 1 2 3

4

5

6

7 8 9 10 11 12

13

16

19

22

25

28

31

17 18

2726

29 30

2120

23 24

14 15

za poèetnike za amatere za profesionalce

za amatere za profesionalce

29

AUTOR: T. LOZIÆ

Page 30: Mladi List 13

svaki èovjek, negdje duboko u sebi želi biti dobar. I da su okolnosti drugaèije, da je svijet baš onakav kakvim smo ga zamislili, možda bismo takvi i bili. Ali, svijet nije ni

približno takav. Da bismo opstali potrebno je izboriti se, biti sebièan, laktariti se i iæi naprijed svim silama. Dobrota i ljubav nisu na vrhu ljestvice prioriteta, štoviše, èesto predstavljaju prepreku i smetnju ostvarivanju zamišljenih ciljeva. No, èak i kada bismo bili meðu onim rijetkim dušama koje znaju kako tu nešto ne štima, jer uspjeh u svijetu i istinska sreæa nisu jedno te isto, èak ni onda ne bismo znali kako biti dobar ni što to uopæe znaèi.

30

zašto je

dobro

biti

dobar?... i ponešto o

kvantnoj fiziciPiše: Ana Petrov

s

o èemu se tu

zapravo radi?

Okruženi smo svijetom u kojemu je društvo koncipirano na naèin da samo izvanjski uspjeh predstavlja nešto znaèajno u životu; gdje religija predstavlja Boga koji je negdje tamo, daleko u oblacima, a za spasenje nudi tek nejasne smjernice; gdje nam znanost nameæe stvarnost pet osjetila i teorije kako smo sluèajno nastali spletom

[email protected]

MLADI LIST 13 rubrika bez granica

Page 31: Mladi List 13

31

Sve je energija. Od automobila koji vozite, vode koju pijete, vjetra, vaših misli i osjeæaja, do vaše svjesnosti. Sve je graðeno od potpuno iste supstance. Jedina razlika zbog èega možete opipati i dotaknuti vaš stol, a vašu misao ne, jest što energija stola titra puno sporije od energije vaših misli. Drugim rijeèima, stol titra u frekvencijskom rasponu koji vaša osjetila mogu percipirati. Meðutim, što brže titra energija, to je ona superiornija i nadmoænija nad onom sporije titrajuæom. Time dolazimo do važnog zakljuèka, a to je i ono o èemu nam govori kvantna fizika, da æe ono što se dogaða u nama samima stvoriti stvarnost oko nas. Atomi nisu stvari, veæ tendencije. Tendencije i moguænosti kojima upravlja vaša svijest.

Albert Einstein koji je 1921. dobio Nobelovu nagradu na polju kvantne teorije prikazao je ovo svojom èuvenom formulom E=mc². Pokazao je da se materija može pretvoriti u energiju i obratno ako ih dovedemo u odnos s brzinom svjetlosti, tj. da su one ekvivalentne. Naravno, teško æemo stol odaslati u svemir brzinom svjetlosti, ali zamislite samo što se dogaða sa vašim fokusiranim mislima. Njih æete, s druge strane prilièno teško uspjeti obuzdati da ne putuju tom brzinom! Ako budete dovoljno ustrajni i ako ih ne negirate, one æe se bez sumnje manifestirati i na ovoj fizièkoj razini.

U praktiènom životu ovo su jako važne èinjenice jer nam rasvjetljavaju naèine i mehanizme kako se dogaða pretvorba naših misli u stvarne dogaðaje. Tako se odmièemo od fatalistièkog shvaæanja života i možemo vidjeti kako su sve stvari oko nas usko povezane s nama samima. Tek kada shvatimo da smo mi, i samo mi, ti koji smo odgovorni za sve što nam se zbiva u životu, možemo napraviti prvi korak ka pravoj sreæi.

okolnosti, a nakon ovog života nema ništa… U takvom svijetu dijametralnih suprotnosti, mali obièan èovjek koji želi biti istinski dobar i sretan nema nikakve šanse, sve dok ne prestane biti od takvog svijeta i zapita se jedina smislena pitanja koja bi se trebao pitati. ''Tko sam? Zašto sam ovdje? Kuda idem?'' … Odgovori su tu, na svakom koraku i tek tada život poèinje.

Postojali su brojni znanstvenici i religiozni ljudi koji su došli do potpuno istih otkriæa. (Jer tako bi trebalo i biti, zar ne? Istina je istina kojim god putem krenuli.) Znanstvenici koji su kopali dublje, koji su znanstvenim metodama spoznali postojanje Boga, svijesti i duše te religiozni ljudi koji su kroz vlastiti odnos s Bogom bolje upoznali pravu prirodu ovog našeg malog univerzuma. Upravo o njihovim otkriæima bih ovdje pisala jer æe se možda naæi netko kome æe to donijeti dašak svježeg zraka usred ovog dehumanizirajuæeg kaosa i pomoæi pronaæi odgovore na pitanje - o èemu se tu zapravo radi?

brojnim eksperimentima još davnih 70-ih dokazao veliki èeški znanstvenik Itzhak Bentov, ne postoji dihotomija tijelo - svijest. Problem nastaje kada je naša svjesnost toliko ogranièena da jedino što percipira jesu najgrublji materijalni aspekti našeg biæa. Kada je svjesnost tako ogranièena, osoba nikako ne može biti sretna jer ne ostvaruje svoje pune potencijale. Tako æe nesretna osoba bolesne svjesnosti (umjesto da postaje sve sretnija i ispunjenija što bi trebao biti prirodni proces) ubrzo poèeti obolijevati i na fizièkoj razini. Takoðer, niti jedan lijeènik ne može uistinu biti dobar lijeènik i pomagati ljudima bez pravog znanja o postojanju duše i svjesnosti. Takav lijeènik nalikuje vodoinstalateru koji zakrpava stare dotrajale cijevi i tako im samo malo produžuje rok trajanja. Pravi lijeènik koji zna ove stvari znat æe da je za bolesnikovo stanje najveæim dijelom odgovorna njegova svjesnost te æe mu prvenstveno pomagati na tom podruèju.

Moderni materijalizam oslobaða ljude odgovornosti, kao što to uvelike èini i religija. Uvjetovani smo da mislimo kako je vanjski svijet stvarniji od unutarnjega. Pa kako i ne bi kada su oko nas stvarne, konkretne stvari i dogaðaji koji uvjetuju tijek našeg života, našu sreæu i nesreæu. Ako se stvari dobro poslože, ako budemo imali sreæe, bit æemo sretni. Upravo tako velika veæina ljudi razmišlja i bazira svoje živote po tom principu, postajuæi tako žrtvom materije.

Mi volimo razmišljati o svemiru kao o praznini, a o materiji kao o neèem èvrstom. Meðutim, kako možemo gledati na svijet tako uvjerljivo kada je sama osnova koja ga èini tako èvrstim i koja ga klasificira kao stvarnog, nedokuèiva?! Što znamo o materiji? Znamo da je graðena od molekula, molekula od atoma, atom od jezgre i elektrona, jezgra od protona i neutrona. Ono što veæina ne zna jest da kada bismo taj isti atom uveæali na velièinu, primjerice dvorca, ta jezgra bi bila velièine kovanice od deset lipa, a elektron velièine zrnca prašine. Sav prostor izmeðu bio bi vakuum, praznina. Ono što još vjerojatno ne znate jest da kada bismo mikroskopom promatrali tu istu jezgru, naišli bi na potpuno istu stvar.

materijalni

svijet

energija

zdravlje

Spoznavanje ovih kvantnih istina tek je prvi korak. Meðutim, bez tog znanja sve što èinimo bit æe pogrešno. Iste kvantne zakone možemo primijeniti i na našem tijelu. Fizièko tijelo nikako ne treba zanemariti i razmišljati samo o duhovnim stvarima. Ono je odraz naše svjesnosti ili kako smo rekli, ono i jest forma naše svjesnosti. Kao što je

božanska

svjesnost

Tek sada kada nam kvantna fizika razotkriva jedinstvo svijesti i materije na kvantnoj razini, gdje svijest ima kreativnu, formativnu ulogu, postaje moguæe govoriti o skladu svega što postoji. Što je svjesnost èišæa, energija je brže titrajuæa. Zato je i superiornija. A energija ljubavi je najsuperiornija; energija prave božanske ljubavi. Zato je uvijek nedodirnuta i neafektirana nižim energijama, a osobe koje su dosegle takvo stanje prepune su mira i blaženstva iz kojih ih nitko i ništa ne može izbaciti. Može se reæi da je takva energija jedino što postoji, a takve osobe su jedine uistinu žive osobe; sve ostalo izmijenjena su stanja te iste energije. Sve što postoji je energija ljubavi, ali je mi možemo blokirati i time se naæi u niže frekventnim razinama postojanja.

o neèemu se

tu ipak radi

Svijet nije grozno mjesto, a mi puke žrtve koje su u njega baèene. Svijet je takav jer smo ga mi takvim stvorili!Upravo u ovoj reèenici leži velika odgovornost, ali i traèak svijetla i velika nada jer daje smjernice i upute kako izaæi iz ovog besmislenog kaosa oko nas. Treba prestati biti besmisleni kaos i poèeti biti i živjeti ljubav. To je jedini odgovor i jedini smisao života.

ml

Page 32: Mladi List 13

Iako su znanstvenici još prije 80 godina prouèili kemizam stevije, potpuno neškodljive biljke, moæne su kompanije (ponajprije proizvoðaèi umjetnih sladila) politièkim vezama, dugi niz godina, držale monopol i trovale populaciju. Jedan od razloga je taj, što se steviju, kao potpuno jednostavnu biljku iz prirode, nije moglo patentirati. Time bi popularizacija stevije ugrožavala vrlo profitabilnu industriju umjetnih sladila, poznatih i pod nazivom proizvoðaèi slatkih otrova. 1985. godine, petero amerièkih znanstvenika je zakljuèilo da su metaboliti steviozida kancerogeni te su iznenada, od strane amerièkog Ureda za hranu i lijekove (FDA) pokrenuti postupci kojima se zabranjuje upotreba steviozida kao zaslaðivaèa. Deset godina kasnije, Znanstveni odbor za hranu Europske komisije takoðer zabranjuje upotrebu stevije. Kasnije se utvrdilo da bi pod uvjetima pod kojima su korumpirani amerièki znanstvenici ispitivali steviju, èak i destilirana voda ispala kancerogena. Zanimljivo je da FDA nije isto reagirala u sluèaju aspartama, umjetnog zaslaðivaèa, za koji je dokazano da uzrokuje tumor mozga, glavobolju, depresiju, bolove u trbuhu, proljev, zamagljivanje vida, gubitak pamæenja, itd., a još uvijek se masovno koristi u proizvodnji dijetalnih napitaka i hrane za dijabetièare. Tek je nedavno, krajem 2008. godine, FDA ipak

jeste li se ikada zapitali postoji li zdrava i nekalorièna zamjena obiènom šeæeru i toksiènim umjetnim sladilima, postoji li neki drugi izbor ako ste dijabetièar ili ako jednostavno želite zdravije živjeti? Ako niste, razlog

tome je što je nekima jako stalo da se o takvim temama ne raspitujete. Upravo takvi vas žele još više razboljeti, kako biste bili još veæi potrošaèi onog što æe vam oni ponuditi. Mladi list vam zato predstavlja steviju – biljku od koje se proizvodi sladilo koje neæe narušavati vaše zdravlje, a jednostavno je možete uzgojiti i sami te kod kuæe uvijek imati njen slatki nektar.

puta slaði od šeæera, dok je posušeno lišæe 40 puta slaðe. U listovima se nalazi osam razlièitih glukozida, a najznaèajni su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o naèinu uzgoja i sorti nalaze u razlièitim postocima i o tome ovisi koliko æe biti slatki.

Porijeklom je iz Paragvaja gdje je starosjedioci Guarani nazivaju medeni list i veæ više od 1500 godina koriste za zaslaðivanje èajeva te u ljekovite svrhe. U Europu je donesena veæ u 16.stoljecu, ali znanstvena javnost ju je upoznala tek 1899.godine, kada ju je detaljno opisao švicarski botanièar Moises Santiago Bertoni. U Hrvatskoj je stevija još 1922. godine priznata kao ljekovita biljka. Nažalost, trebalo je proæi 80-tak godina da bi se u Hrvatskoj konaèno poèela uzgajati ta nedvojbeno korisna biljka. Logièno bi se moglo zakljuèiti da æe se nakon otkriæa ovako višestruko primjenjive biljke njezina proizvodnja poveæati, ali povijest je pokazala da je bilo upravo suprotno.

32

stevija: slatka tajnaprirode

stevija i njeno

porijeklo

j

Stevija (lat.Stevia rebaudiana) je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavoèika (Asteraceae), koji može narasti i do 1m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta - Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i naravno Stevia rebaudiana koja za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadrži znaèajne kolièine slatkih glikozida. Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišæe ima ugodan slatki okus zbog glikozida steviozida, èiji je ekstrakt 200 do 300

profit nasuprot

zdravlja

napisao: doc. dr. sc. Bruno Novak

priredila: Ivanèica Blaževiæ

Stevija je zanimljiva po tome

što snižava razinu šeæera u krvi,

a ne utjeèe na inzulin i nema

kalorijsku vrijednost, što je jako

bitno u prehrani dijabetièara. Za

razliku od šeæera, ne izaziva

karijes, spreèava nastajanje

zubnog plaka, nema štetnih

nuspojava poput umjetnih

zaslaðivaèa i otporna je na

visoke temperature. !

cjelovito zdravljeMLADI LIST 13

Page 33: Mladi List 13

Prema novijim svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti na sljedeæe naèine:

/u pripremi raznih jela//u konzerviranju povræa i voæa umjesto šeæera (jer ne fermentira)//u proizvodnji sladoleda, keksa i kolaèa jer stevija ostaje stabilna i na 200 ºC//osušeno lišæe stevije se može koristiti kao zaslaðivaè i dodatak u razlièitim mješavinama èajeva, kave, mlijeka, kakaa, voænim sokovima i ostalim piæima/

Stevija, za razliku od industrijskog šeæera i umjetnih zaslaðivaèa, donosi brojne dobrobiti našem organizmu:

/osušeno lišæe stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu//redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina lošeg kolesterola (LDL-a) i nivo glukoze u krvi//stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) je jednak nuli//odlièna je za dijabetièare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušteraèe (stvara se više inzulina)//uèestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikro-cirkulacija krvi) u cijelom tijelu//poboljšava funkciju miokarda/ima antiseptièko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje - zbog anti-mikrobnog djelovanja se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje//jaèa regeneracijske procesu u organizmu//neutralizira toksine i pospješuje njihovo izluèivanje iz organizma, ukljuèujuæi i radionukleide//usklaðuje rad endokrinih žlijezda/stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu//ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za èišæenje kože)//korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju/

Generalna preporuka o doziranju pri korištenju stevije je od 3-5 mg po kilogramu tjelesne težine, ovisno o tome radi li se o èistom ekstraktu stevije (doraðeno) ili samo o prirodno samljevenom suhom lišæu.

dopustila upotrebu stevije u ljudskoj prehrani. Takva odluka nije uslijedila kao plod graðanskih inicijativa iliznanstvenih istraživanja, veæ tek nakon što su neke velike svjetske kompanije uvidjele svoj profit i najavile njezinu upotrebu u svojim, od sada zdravim sugarfree proizvodima, kao odgovor na sve veæu ekološku pismenost potrošaèa. Nakon takve odluke FDA, potreba za stevijom je porasla u èitavom svijetu. Danas se uzgaja u Brazilu, Urugvaju, središnjoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Koreji, Kini i Japanu. Za razliku od Amerike i Europe, japanska vlada je još 70-ih godina poduprla uvoz i uzgoj stevije. U Japanu danas proizvodi stevije èine èak 50% tržišta zaslaðivaèima.

istraživanja u

Hrvatskoj i svijetu

Istraživanja o velikim moguænostima stevije se iz dana u dan u svijetu naglo poveæavaju, jer su karakteristike te biljke takve da nude nesluæene moguænosti njezinog korištenja u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, biokemiji, ali i mnogo šire. Iz tog razloga se 2006. godine na Zavodu za povræarstvo Agronomskog fakultetu u Zagrebu poèeo provoditi pilot-projekt o moguænostima uzgoja stevije u Hrvatskoj. Klimatske prilike u Hrvatskoj omoguæuju uzgoj stevije u kontinentalnom, ali posebno u mediteranskom dijelu. Istraživanja æe, nadamo se, pridonijeti prepoznavanju vrijednosti te biljke od relevantnih subjekata èime bi se brzo mogla stvoriti nova vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Ona je višegodišnja biljka kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne spušta ispod nule. U protivnom, potrebno je biljke zaštititi od niskih temperatura ili unijeti u zaštiæeni prostor. Biljka se može kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon èega je potrebno obnoviti nasad. Uoèeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce pa je jako korisna u organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka može vrlo kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lišæa po stabljici, a organoleptièka testiranja su pokazala visoki postotak steviozida u lišæu. Sušenjem i mljevenjem lišæa dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje. Steviju je moguæe koristiti na taj naèin, kao i èisti ekstrakt, ali se može napraviti i vodena otopina.

primjena i dobrobiti

stevije

ml

Page 34: Mladi List 13

Hrvatskoj još u povojima. 2004. godine otvara ordinaciju kineske tradicionalne medicine u Ludbregu, a 2007. seli u Varaždin gdje uz ordinaciju otvara i klub Qi gonga. Tako smo se i mi susreli, u varaždinskoj ordinaciji.p redsjednik

Kineske zdravstvene Qi gong organizacije (CHQA) Zou Jijun, opisao je Qi qong na sljedeæi naèin: “Qi gong je dragulj kineske tradicionalne

kulture.” Dakle, što je taj Qi gong i kako se, po bogu, to èita? Qi gong (Èi-gong) je drevna kineska vještina kojom se akumulira životna energija (Qi) u svrhu stjecanja fizièkog, emocionalnog i duhovnog zdravlja. To je umjetnost skladnih kretnji, energetskog disanja i unutrašnje alkemije. Više o toj temi rekao nam je Franck Tetart koji vodi klub Qi gonga i ordinaciju kineske tradicionalne medicine u Varaždinu. No, prvo par rijeèi o Francku.

Franck Tetart roðen je 1970. u Saint Quentinu u Francuskoj, rano djetinjstvo je s obzirom na majèino podrijetlo proveo u Hrvatskoj, a cjelokupno školovanje završio u Francuskoj. Devedesetih godina studirao je tradicionalnu kinesku medicinu na Institut de Médecine Traditionnelle Chinoise u Parizu i Avignonu. Studij je obuhvaèao akupunkturu, kinesku

masažu kombiniranu sa kineskom kiropraktikom, èiji je pravi naziv Tuina An Mo, kinesku fitoterapiju i druge raznovrsne kineske drevne tehnike. Tradicionalna kineska medicina ima èetiri razine lijeèenja od kojih su prva tri akupunktura, masaža i akupresura te terapija biljnim preparatima, a posljednja je upravo Qi gong. U skladu s time Franck je nakon desetogodišnjeg prakticiranja Qi gonga, dopunio svoje terapeutske vještine u Institut Traditionnel d'Enseignement de Qi Gong, takoðer u Parizu, gdje je stekao zvanje uèitelja Qi gonga. Kako je naginjao istoènjaèkoj tradiciji, okušao se u mnogim borilaèkim vještinama od kojih je važno spomenuti Wing Chun Kung Fu (grana William Cheung - Sifu Didier Beddar) i Brazilian Jiujitsu (Škola Nova Uniao - uèitelj Guillaume Brunswick). U mjestu Champcheur držao je ordinaciju kineske terapije gdje je stekao iskustvo s mnogobrojnim pacijentima naroèito u podruèju terapije biljnim preparatima, a otvorio je i 3 kluba Qi gonga na podruèju Burgundije u kojima je predavao do samog odlaska iz Francuske 2003. godine. Iste godine vratio se u Hrvatsku s velikom nadom i voljom da uz tradicionalni pristup oplemeni i podpomogne razvoj alternativne medicine koja je u

34

cjelovito zdravljeMLADI LIST 13

qi gong

piše: Ana Marija Milakoviæ

najjaèa metoda kineske

tradicionalne medicine

punutarnja alkemija

“Tradicionalna kineska terapija je drevna metoda pomoæu koje se u Kini lijeèi preko 5000 godina. Ona je, kao i svi drevni sistemi, bazirana na ideji da je èovjek jedna cjelina sastavljena od jedne jedine supstance koju kinezi zovu QI (Èi). Ona se u najgrubljem obliku izražava kao kosti i tkiva, a u najrafiniranijem obliku kao emocije i misli. Cilj cijelog sustava tradicionalne kineske terapije je da se uspostavi ravnoteža u èovjeku. Tome služi i Qi gong.” kaže Franck Tetart te dodaje, “Znaèenje pojma Qi gong bi se u hrvatskom jeziku moglo približno usporediti sa iscjeljivanjem pomoæu bioenergije. To je ujedno jedna od najsnažnijih metoda lijeèenja u kineskoj terapiji.” Zato Qi gong i jest unutarnja alkemija - preobražava energije vlastitog biæa iz štetnih i kaotiènih u blagotvorne i

Page 35: Mladi List 13

35

iscjeljujuæe. Upravo tome nas nitko nije nauèio u našem školovanju i životu, a takva alkemija nam najviše treba u našim svakodnevnim aktivnostima. Svaka emocionalno ili fizièki stresna situacija izbacuje naše biæe iz ravnoteže i stavlja nas u stanje stresa. Tada energije našeg vlastitog biæa na nas djeluju destruktivno. Dolazi do raznih emotivnih ispada ili pak blokada, jaèanja strahova, ekscesnog ponašanja, ljutnje ili jednostavno depresije. Ukoliko prakticiramo unutarnju alkemiju, do takvih situacija ne bi niti dolazilo, a ukoliko bi i došlo, vrlo jednostavno bi kaos i metež pretvorili u sklad i mir.

Drugi naèin lijeèenja preporuèa se osobama koje su sklone direktnom radu na sebi, a to je Qi gong.”

ml

Tada se po potrebi odreðuje položaj i dužina stajanja sisaljki kod vakuum terapije koja se koristi za izvlaèenje toksina i pretjerane vlage iz tijela. Zatim se primjenjuje akupunktura kod koje se odabire vrsta i velièina igle, akupunkturne toèke na koje æe se vršiti stimulacija ili disperzija te naèin primjene mokstibustije (grijanja pojedinih energetskih toèaka pomoæu crnog pelina). Na kraju tretmana kad je osoba opuštena koristi se osteopatija i po potrebi neki gesti kiropraktike. Ako se osoba ne može opustiti primjenjujemo refleksoterapiju - masažu lica i stopala.”

Sva opisana procedura odigrava se u lijepoj i opuštenoj atmosferi koju prate interesantni mirisi raznih biljnih mješavina i eteriènih ulja te ugodna kineska ambijentalna glazba koja svira u pozadini. Franck po potrebi prepisuje i potrebite mješavine biljaka koje se

pripravljaju po drevnim metodama i receptima od kojih neki datiraju i do 3000 g.pne. Ta vrlo moæna metoda reguliranja prehrane i kombiniranja raznih ljekovitih biljaka zove se fitoterapija. Ona je u biti lijeèenje pomoæu biljaka iako kineski preparati ne koriste samo ljekovito bilje veæ i korijenje te mineralne i životinjske ekstrakte. Franck o fitoterapiji govori s divljenjem: “Preparati u fitoterapiji su jako uèinkoviti jer se veæ tisuæama godina pripremaju po istim tradicionalnim alkemijskim recepturama. Za svaku biljku odreðeno je specifièno vrijeme berbe, a naèin miješanja pojedinih biljaka vrši se po istim principima po kojima se biraju i akupunkturne toèke. Važno je napomenuti da je glavna zadaæa kineskih lijekova lijeèiti i sam uzrok bolesti kao i njenu posljedicu, za razliku od preparata zapadne medicine.”

franck tetart

Poimanje ljudskog tijela kao cjeline sastavljene od jedne te iste energije koja se preobražava u svoje razne manifestacije omoguæuje vrlo cjelovit pristup zdravstvenoj brizi. Tako sam se prepustila vrlo detaljnom pregledu u Franckovoj ordinaciji koji je on kasnije odlièno i opisao:

“Odnos prema pacijentu uvijek zapoèinje uspostavljanjem energetskog bilana na temelju pipanja pulsa i gledanja jezika, gdje je važno da pacijent jedan sat prije ništa ne konzumira osim vode. Èesto uzimamo u obzir dokumentaciju zapadne medicine, naroèito kad je rijeè o rendgenskoj ili CT pretrazi, a potpunu dijagnostièku sliku stvaramo na bazi razgovora s pacijentom gdje saznajemo o njegovoj povijesti bolesti, bolovima i patologijama, prehrambenim i životnim navikama i sl. Važno je napomenuti da kod nas dijagnoza zapoèinje od onog trenutka kad je osoba pred terapeutom. Veliku važnost pridodajemo boji kože na licu, bistrini pogleda, boji glasa, naèinu disanja i sl. Svaka od tih stavki ima posebno znaèenje za terapeuta. Stanje kože, kose i noktiju povezano je sa energetskim stanjem osobe. Možemo na primjer spomenuti i da je u našoj terapiji svaki organ vezan uz jedan otvor na tijelu. Na primjer ako su pacijentu oèi suhe i crvene izražava se problem jetri, ako osoba slabije èuje i ima hladne uši izražavaju se problemi bubrežne energije itd. Nakon ustanovljenog energetskog bilana, terapeut odreðuje koje æe discipline tradicionalne kineske terapije biti najuèinkovitije u dotiènom sluèaju. U veæini sluèajeva osoba je tretirana masažom koja prati energetski sustav meridijana (Tuina an mo), a zatim i masažom specifiènim eteriènim uljima.

tradicionalna kineska

dijagnostika i terapija

trajno zdravlje

- luksuz za uporne

“Od cijelog spektra sistema vježbi u Qi gongu bira se onaj najprilagoðeniji pojedinoj osobi. Neke osobe bolje reagiraju na fizièke kretnje, dok nekima više odgovara relaksacija, disanje i koncentracija. Kako bilo, svaki trening zapoèinje automasažom kojom zagrijavamo i opuštamo tijelo. Zatim slijedi niz razlièitih fizièkih pokreta koji se uz pravilno disanje meðusobno vežu u jednu cjelinu. Nakon toga vježbamo trbušno disanje koje ima mnoge blagotvorne uèinke za duh i tijelo, a na to se nadovezuju koncentracija i vizualizacija, tvoreæi tako jednu vrstu dinamiène relaksacije. Trening završavamo masažom u paru kako bi opustili mišiæe ramena i vrata. Kako bi bio uspješan, rad na sebi zahtijeva konstantnu predanost treningu i potpunu iskrenost prema sebi.”

Tako Franck Tetart poziva sve one koji imaju volje uhvatiti se u koštac sa svojim unutarnjim energijama i svojim tijelom, da radom na sebi ostvare trajno zdravlje i zadovoljstvo. “Prakticirajuæi Qi gong radite na svojem zdravlju i svojoj vlastitoj bioenergiji. Mnogo mojih pacijenata poèelo je trenirati iz zdravstvenih razloga, a sada sami nastavljaju održavati zdravlje putem Qi gonga, rješavajuæi svoje zdravstvene probleme pa èak i probleme svojih loših životnih navika kao što su pušenje, pretilost, loša kondicija, stres, napetost, nesanica i sl. Samo disanje u Qi gongu (dijafragmalno disanje) pomaže kod tahikardije, aritmije, pluænih bolesti (npr. astma, otežano disanje), poboljšava pamæenje i koncentraciju, jaèa imunitet te na taj naèin spreèava probleme kroniènih rihinitisa, sinuzitisa, alergija i sl. Kada usavršimo dijafragmalno disanje, polako poèinjemo uèiti na koji naèin pokrenuti našu unutarnju alkemiju.”Od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) priznato je 130 bolesti koje Kineska tradicionalna medicina lijeèi efikasnije od zapadne. Zato, ne budi vam teško, provjerite efikasnost kineske terapije i Qi gonga.

Franck Tetart / GALIKA d.o.o.Jalkoveèka 158, 42000 Varaždin

tel/fax:042/206 483 gsm:098/995 99 44

e-mail: [email protected]

Page 36: Mladi List 13

komponenta jaka ili vrlo jaka, snažna volja možda neæe biti dovoljna za izljeèenje. Nekad se pušaè ni pod cijenu smrti ne može riješiti cigarete - ako ima jak fizièki priklon drogama. Imamo mnogo takvih primjera kada nakon infarkta ili moždanog udara pušaèi imaju lijeènièku zabranu pušenja – oni znaju da im smrt kuca na vrata, ali i dalje puše. I brzo umiru! Tu nije u pitanju samo slaba volja ili slab karakter, nego i prejak fizièki priklon duhanu. Kod duhanske ovisnosti najsnažniji utjecaj na široko mišljenje da je cigareta ''laka'' droga – zapravo da i nije droga – ima snažni i bogati duhanski lobi. Velikim kapitalom duhanski lobi utjeèe na mase svim vrstama medija (posebice TV, filmovima i èasopisima) i korumpira, manje ili više Vlade svih zemalja. Poznat je primjer našeg predsjednika Stjepana Mesiæa koji je sveèano otvarao najveæu tvornicu smrti svojih podanika, tvornicu duhana u Istri (''Adris'', Kanfanar). Sasvim je sigurno da je Mesiæ uèinio veliku štetu Hrvatskoj i pridonio smrtnosti svog naroda. Ne znamo kakav mu je bio interes. Mi smo taj sramotni èin osudili u hrvatskom tisku. t

ekstovi o fizièkoj predispoziciji za droge vrlo su rijetki. Zato proèitajte ovaj tekst! Razlozi konzumiranja droga i ovisnosti detaljno su opisani u literaturi. Raspon razloga velik je, od radoznalosti,

lošeg društva, uvjeta života, porodiènog okružja do niza drugih razloga. Poznata je i èesta klasifikacija takozvanih riziènih porodica: roditelji alkoholièari, rastavljeni roditelji, bogati roditelji koji nemaju vremena za dijeta, previše autoritetni roditelji i dr. Meðutim, pokazalo se nakon dugogodišnjih istraživanja da je skretanje na stazu droga vrlo malo zavisno o navedenim riziènim skupinama. Djeca iz vrlo problematiènih porodica mogu postati odgovorne i uspješne osobe, a iz najboljih i složnih obitelji možemo imati teške ovisnike. Postotci ovisnika iz svih porodica u praktiènom smislu malo se razlikuju. Odstupanja su minimalna i navode na zakljuèak da pretpostavke po modelu riziènih porodica treba uzeti s rezervom, odnosno samo kao uvjet boljeg ili lošijeg odgoja. Naime, odgoj – temelj prevencije od ovisnosti, vjerojatno bit æe bolji i kvalitetniji u ureðenoj i skladnoj porodici nego u riziènoj pa u tom segmentu postoje razlike. Odgovornost koja se stjeèe dobrim odgojem glavna je prepreka konzumiranju droga i ovisnosti. Odgovorno dijete vrlo vjerojatno neæe krenuti stazom droga, posebice ako nema element fizièkog priklona drogama - predispoziciju koja se rijetko spominje u literaturi. Taj fizièki priklon ili otklon prema drogama ili bolje reèeno predispozicija našeg tijela da drogu primi kao ugodu ili kao neugodu, tema je ovog teksta.

Spomenuta predispozicija daleko je važniji element nego što je to opæe poznato. Fizièku predispoziciju najlakše je objasniti u konzumaciji marihuane. Od deset osoba – sedam osoba pušeæi joint osjeti izvjesnu ugodu, a tri ostale osobe neugodu. Od te tri osobe jednoj æe biti vrlo neugodno, povraæat æe. To su uopæeni i grubi statistièki podatci (postoje znatno precizniji stupnjevi unutar grupe), koji jasno ukazuju da postoji fizièki element ugraðen u našem sustavu. Ta predispozicija nema vezu s jakom ili slabom voljom (karakterom). Onih sedam osoba (70%) koje dobro primaju joint, fizièki je spremno za konzumaciju, a tri osobe vjerojatno nikada neæe postati ni konzumenti ni ovisnici jer im je fizièki odbojna. U konzumaciji veæine ostalih droga slièni su postotci, no kod nekih droga (kokain, meskalin, opijum i dr.) ima i veæih odstupanja. Iz gornjeg slijedi da konzumacija droga i ovisnost imaju dva elementa - voljni i fizièki. Neosporno je da je nekome teže, a nekome lakše izlijeèiti se od ovisnosti neovisno o snazi volje.

Aplicirajuæi navedeno na duhan, najpogubniju drogu, najmasovniju i najsmrtniju ovisnost u svijetu koja u Hrvatskoj odnosi 12.000 do 14.000 života godišnje, treba ukazati na opæu zabludu da je za odbacivanje cigarete važna samo jaka volja. I kod duhanske ovisnosti vrlo je važna fizièka predispozicija. Ukoliko je ta

MLADI LIST 13

36

fizièka

predispozicija

za ovisnosti

ovisnost o duhanu i

fizièka predispozicija

kako prestati

(ili ne poèeti) pušiti?

piše: Saša Radoviæ, dipl.ing

fizièka predispozicija

- ugoda

Duhan je daleko najsmrtnija droga koja svim državama èini najveæe štete. Spomenuti broj 12.000 do 14.000 smrti godišnje u Hrvatskoj od posljedica duhana skoro 100 puta veæi je od broja smrti heroinskih ovisnika. Heroin, najgora ilegalna droga koju je èovjek izmislio, godišnje kod nas proizvede oko 150 leševa što je mnogo, mnogo manje od duhana. 1.500.000 hrvatskih pušaèa proizvodi i golemu materijalnu štetu u privredi. Svaki dan pušaèi ukradu 1 sat radnog vremena na „æik“ pauze, daleko èešæe idu na bolovanje, brže umiru, imaju kraæi radni vijek, imaju slabiju koncentraciju. Pušaèi sve to znaju, ali sistemom noja (glavu u pijesak) odbijaju svaku polemiku i drukèije mišljenje. Nažalost, uèinkovitog lijeka za duhanske pušaèe nema. Najbolje rezultate postiže se djelovanjem na podsvijest, hipnozom, ali se na taj naèin ne može djelovati i na fizièke predispozicije. Uspjeh hipnoze u lijeèenju najèešæi je uz povoljnu fizièku predispoziciju, što znaèi da su za izljeèenje važna oba elementa. U djelovanju naše Udruge po školama iskustva ukazuju da na mlade ljude ne djeluje strah – šokantne slike rezultata duhana na pluæa, krvožilni sustav i

cjelovito zdravlje - borba protiv droge

t

Page 37: Mladi List 13

drugo ili brža smrt. Po takvom pristupu nema uspjeha u prevenciji. Zanimljivo im je jedino to što je cigareta sve manje u trendu i što razvijeni, kulturni svijet odbacuje duhan. Cigareta više nije in, pušaè zagaðuje okružje, društvo ga odbacuje, slab je, jer ne može vladati sobom, glup je, šteti sebi i svima oko sebe. Cigareta u ustima i èašica oštrog piæa u ruci više nije karakteristika kulturne osobe, nego primitivca. Po takvom pristupu i prezentaciji mladima novog svjetskog trenda da je cigareta out, da je slabost i odraz nekulture, moguæe je razbiti ukorijenjeno mišljenje da cigareta znaèi odraslost, uklapanje u društvo odraslih. Na taj naèin moguæe je dio mladih privoliti da ne postanu robovi pogubnog duhanskog dima.

Na našim predavanjima ukazujemo i na fizièku predispoziciju za droge, odnosno na to da neke osobe fizièki sklone drogama vrlo lako mogu upasti u ovisnost – nakon svega nekoliko konzumacija. Zbog toga je opasno svako isprobavanje droga, opasna je i prva cigareta. Na kraju sekvence o duhanu, treba naglasiti da je duhanska ovisnost po intenzitetu vrlo blizu heroinske ovisnosti.

Vraæajuæi se na temu da postoji fizièka predispozicija u odnosu na sve droge, i legalne i ilegalne, treba reæi da literature o tome, praktièno nema. Osim vrlo uopæenih struènih medicinskih elaboracija o fizièkoj predispoziciji, nismo naišli na konkretnije podatke i šire informacije. Obzirom na to da u Udruzi djeluje struèan tim te da pratimo aktualne svjetske trendove u podruèju droga – smatram da to podruèje medicinski nije dovoljno prouèeno.

za kraj

Za sve korisne informacije na

temu droga te pomoæi ovisnicima

i njihovim obiteljima, sa punim se

povjerenjem obratite Udruzi

gradana Hrvatska protiv droge na

dežurni telefon 091/ 202-19-39

ili na web stranicama

www.droge.hr

Svoju poštu šaljite na adresu:

Šetalište M. Tentora 2, 51410

Opatija ili elektronskim putem na

[email protected]

ml

Page 38: Mladi List 13

je nezadovoljan i umoran od života. Veæ neko vrijeme budio se sa snažnim osjeæajem praznine kojoj nije znao uzrok. On nema nikakvih problema! Naprotiv, posljednjih godina prati ga samo uspjeh! Sin samohrane zagorske švelje uistinu je daleko dogurao! Stan u centru metropole, moderni automobil i dizajnerska odjeæa njegova su stvarnost. Bogohulno je od intelektualca na prostoru tranzicijske Hrvatske tražiti više! Da tome pridoda skladan brak i dobru djecu, ispalo bi da se hvali!

Tražeæi svoju sreæu èovjek putuje svijetom, ne

prepoznajuæi je upravo tamo gdje je zapoèeo

putovanje... ova prièa govori o tome, a njen glavni

junak je doktor Ivan Horvat.

prièa o dr. Horvatu

Ivan Horvat nije oduvijek bio tako uspješan. Krenulo mu je tek prije èetiri godine kad je veæ gotovo posumnjao da se radom, poštenjem i èovjeènošæu može nešto postiæi. Misao o brzom uspjehu uz malo truda oduvijek mu je bila strana. Je li birao najteže putove ili su se teškoæe same lijepile na njega stvarno nije znao. No, u jedno je bio siguran: u životu se uistinu namuèio! Odjednom su se poèela buditi sjeæanja i nizati se slike kao na filmskoj vrpci što se odmata od kraja prema poèetku. Rano je ostao bez oca i svi muški poslovi u domaæinstvu pali su na njega. Za igru mu je ostajalo malo vremena. Ni u studentsko doba nije bilo bolje. Dok su se drugi provodili po kafiæima, on je radio preko servisa. Uèio je i na vrijeme polagao ispite. Želio je što prije postati lijeènik i vratiti se kuæi, u svoje Zagorje gdje æe pomagati ljudima èiji je život mukotrpan i onda kad su zdravi, a kamoli kad onemoæaju od starosti i bolesti. Smatrao je da kvalitetna zdravstvena skrb ne smije biti privilegija samo onih u velikim gradovima veæ nju zaslužuju i ljudi iz malih sredina, kroz èije selo autobus prolazi samo jednom dnevno ili ga uopæe nema. I uspio je. Njegova struènost, predanost radu i osjeæaj za malog èovjeka bili su prava blagodat za pacijente. Cijenili su ga i od milja zvali Božjim darom, a on je u svom pozivu pronalazio ispunjenje duhovne dimenzije smisla postojanja. No u karijeri, to mu nije puno pomoglo. Nakon petnaest godina još je uvijek bio u Hitnoj službi. Drugi su dobivali

Piše: Ivanèica Taskov, dr.

tog svibanjskog jutra proljeæe se smiješilo u zrakama sunca, titralo u šarenilu latica rascvjetanih parkova i veseloj igri kapljica gradskih fontana. No doktor Ivan Horvat to nije primjeæivao. Bio

t

težak život

Ivana Horvata

zanimljivostiMLADI LIST 13

38

Page 39: Mladi List 13

je on imao u njihovoj dobi. Željevši im omoguæiti bezbrižno djetinjstvo i najbolje školovanje zaposlio se u poznatoj farmaceutskoj kuæi koja uz lijekove nudi široku paletu proizvoda za oèuvanje zdravlja, mladosti i ljepote. Doktor Horvat se savršeno uklopio u imidž poslovnog èovjeka njegovanog izgleda, kakvog ga je potrošaèima željela prezentirati njegova tvrtka. I u èetrdesetima je djelovao mladenaèki i svježe što je bila garancija kvalitete reklamiranih proizvoda. Odrastao na zdravoj hrani uz puno fizièke aktivnosti na svježem zraku svojom bi pojavom uvjerio svakog potrošaèa da su proizvodi njegove firme najbolji. A imao je i ono nešto - šarm,pozitivnu energiju i prirodnost koja se ne može steæi treningom za menadžere. S tim se, naprosto, moraš roditi. Zato su baš njega slali na mondena okupljanja, sportska dogaðanja i izbore ljepote koje je sponzorirala njegova kuæa. Gotovo svakodnevno pojavljivao se u medijima i ubrzo postao javna osoba. Sva ta poziranja, isprazni razgovori i putovanja nisu ga veselili, ali su donosili veliku materijalnu dobit.

39

specijalizacije, a on lažna obeæanja jer su uloge u županijskoj bolnici veæ unaprijed bile podijeljene. Za njega nije bilo mjesta! Nitko nije želio da mu entuzijasta poput Horvata ugrozi poziciju. Boljela ga je takva nepravda, no nije kukao nad lošom sudbinom, veæ je èvrsto vjerovao da mora doæi i njegovo vrijeme. Drugi su lijeènici, željni boljih radnih uvjeta i uzbudljivog gradskog života odlazili u Zagreb ili èak u inozemstvo. On je ostao. Previše je bio vezan za ovaj kraj. Tu su njegovi korijeni, obitelj, prijatelji, vinograd koji je zasadio nakon vjenèanja i voænjak kad mu se rodilo prvo dijete. Volio je škripu kristalno èistog snijega pod nogama i cvrkut ptica u rana proljetna jutra. Uživao je u kapima rose što se cakle na suncu dok biciklom odlazi na posao. Volio je vjetar i kišu na svom licu jer mu govore da je i on dio prirode i njezinih mijena. A kad bi jesen pozlatila brežuljke bremenite plodovima ljudskih ruku osjeæao je da ništa uloženo ne može biti izgubljeno.

No, kad su mu se neoèekivano rodili blizanci i prosvjetarska plaæa njegove supruge se prepolovila, bio je prisiljen na promjenu. Bar je onda tako mislio! Htio je svojoj djeci pružiti više nego što

Osjeæao se uhvaæenim u zlatnu mrežu bez izlaza. Znao je da su se mnogi sportaši, umjetnici i uspješni ljudi povukli na vrhuncu slave i usmjerili svoje karijere prema nekim mirnijim i sigurnijim vodama prije nego što je brod poèeo tonuti. Smatrao je takvu odluku mudrom, ali on je nije mogao donijeti. Osjeæao se poput roba prikovanog na galiju; roba koji mora veslati dok ne izdahne.

No, tog svibanjskog jutra doktor Horvat nije mogao dalje! Praznina i tjeskoba obuzimale su njegovo tijelo poput paralize i èinile ga nesposobnim za bilo kakvu aktivnost. Slomio se pod teretom uspjeha poput slabiæa. Sramio se pogledati u oèi supruzi. Kakav æe primjer dati djeci i kolegama koji u njemu vide uzor? Bojao se da æe ih razoèarati ako pokaže da je samo èovjek sa svojim ogranièenjima, krhak i ranjiv, a ne Superman koji uvijek pobjeðuje. Upravo takvu idealiziranu, lažnu sliku uspješnih ljudi svakodnevno nam nude mediji, vješto prešuæujuæi drugu stranu medalje, kao da problemi, pogreške i izgubljene bitke nisu normalni dio svaèijeg života. I doktor Horvat je nakratko povjerovao u tu iluziju. No, onda se grubo vratio u stvarnost, svjestan da ni za sva blaga svijeta ne može živjeti neèiji tuði život jer æe onda morati izgubiti svoj.

dr. Horvat

- poslovni èovjek

slom ‘’super

èovjeka’’

moralne vrijednosti

na testu

Èovjek današnjice prepoznaje uglavnom materijalno. Mjeri sreæu onim što može kupiti i posjedovati, pozicijama koje može steæi. Sve ostalo doživljava kao neuspjeh. Tako se nekolicina njegovih kolega, razoèarana odnosom društva prema lijeènièkoj profesiji i niskim primanjima u zdravstvu odluèila baviti politikom. Za kratko vrijeme stekli su ugled, novac i moæ. Drijemajuæi na saborskim sjednicama dobro su zaraðivali. Njihove supruge su se hvalile da u jednom šopingu ispeglaju karticu u visini Horvatove mjeseène plaæe. S dežurstvima dakako! Nije se obazirao na takve lovaèke prièe. Njegov je sustav vrijednosti bio drugaèiji od onog što je in i znao je, od samog poèetka, da su zlobni komentari neizbježni. To je cijena koju mora platiti svatko tko se usudi živjeti vlastiti život po vlastitim uvjerenjima, izvan zadanih obrazaca i klišeja.

No, s visinom honorara raslo je njegovo izbivanje iz kuæe, nestajale su sitne radosti i druženja s pravim prijateljima. Sasvim neprimjetno posao se ušuljao u sva podruèja njegova života. Utkao se u nedjeljne ruèkove, rekreaciju, zimovanja i ljetovanja. Više se uopæe nije mogao opustiti. Poslovni èovjek zauzimao je sve više prostora bezobzirno potiskujuæi supruga i oca. Svojoj obitelji je mogao pokloniti puno skupih stvari, ali sve manje svoje pažnje i vremena za razgovor, igru i razonodu. Toplinu zajednièkih trenutaka i djetinji smijeh sve èešæe je zamjenjivala sterilnost SMS poruka i elektronska pošta. Polako je postajao stranac u vlastitom životu.

Poslovni èovjek, kreiran po mjeri tržišta, u njemu je uspio potisnuti pravog Ivana Horvata. Nije ni èudo! Marketing je igra bez milosti u kojoj humanisti obièno gube pod naletom praktiènih realista. U tom svijetu zanimljiv si samo dok stvaraš dobit, vrlo lako bivaš odbaèen, za èas te zamijene s nekim mlaðim i perspektivnijim. Doktor Horvat nije želio takvu sudbinu! Opstati ili potonuti za njega je bilo pitanje èasti. Èinio je sve da se održi na vrhu, žrtvujuæi pri tom svoja uvjerenja, obitelj i unutarnji mir.

cijena uspjeha

povratak ‘’sebi’’

Doktor Horvat je shvativši to specijalizirao obiteljsku medicinu, i to vlastitim financiranjem. Danas je ravnatelj Doma zdravlja u Zagorskoj županiji, a iskustvo iz marketinga pomaže mu u kreiranju ekonomske politike. Svaki se trud i svako zalaganje jednom vrate! Èesto u obliku koji je sasvim drugaèiji od onog što oèekujemo. No, ako ga znamo prepoznati, ispunit æe nas zadovoljstvom i mirom.

P.S.

Sva lica i dogaðaji u ovoj prièi

izmišljeni su. Svaka sliènost je

sluèajna. S druge strane, možda je

svatko od nas, barem jednom u

životu bio (ili æe biti) doktor Ivan

Horvat! ml

Page 40: Mladi List 13

zanimljivostiMLADI LIST 13

eko-etno selo top destinacije:

nismo vidjeli), novi posjet i obilazak cijele pouène staze planiramo veæ kroz koji mjesec. Možda je i to jedan od najboljih pokazatelja kako se doista radi o èarobnom mjestu, pravom malom slavonskom biseru. Mjesto je to koje još uvijek nije zagaðeno komercijalizacijom i masovnim posjetima, a u kojem ipak nikada neæete biti usamljeni. Tako lako dostupno, a opet nepoznato širem krugu ljudi. Idealno za sve ukuse i zahtjeve, bez obzira jeste li samo gurman i promatraè ili želite odmor od gradske vreve i stresa (i to bez signala za mobitel). Ili pak želite disati èisti šumski zrak i izmamiti koju kapljicu znoja kroz zdravu tjelesnu aktivnost.

Ako bismo cijelu ponudu Stare Kapele ocjenjivali s ocjenom od 1 do 10, onda bismo za trenutno stanje mogli dati visoku osmicu. Pošto je to destinacija koja se još uvijek ureðuje i u kojoj se proširuje kvaliteta turistièke ponude, za oèekivati je da se samo ureðenje uskoro dodatno popravi, što æe podiæi rejting ovog novog i relativno nepoznatog odredišta. Ni najmanje ne sumnjamo u to, s obzirom da smo upoznati s time s koliko ljubavi i energije mještani i lokalne turistièke institucije sudjeluju u obogaæivanju ponude tog kraja.

Stoga ne oklijevajte i svi koji imate moguænosti posjetite Staru Kapelu. Prisjetite se kako su živjeli vaši oèevi i djedovi. Nagradite se povratkom u iskonske vrijednosti i u mjesto gdje je vrijeme stalo. Obradujte svoju djecu u raju za bezbrižnu igru i obiteljski vikend ili izlet. Iznenadite svoju ljubav, poklonite najdražoj osobi predivno iznenaðenje zbog kojeg æe vas sutradan još više cijeniti, a provedenog dana æe se sjeæati cijeli život. Stara Kapela budi samo najljepše emocije i uspomene za vjeènost.

Terezije. Donedavno gotovo potpuno napuštenu izaboravljenu Staru Kapelu, nekolicina zaljubljenika u baštinu i zavièaj obnavlja i pretvara ga (kako oni vole reæi) u selo-hotel i preko noæi postaju jedna od najljepših etno zona Lijepe naše.

Koliko je obnova kvalitetno izvršena te s koliko ljubavi su mještani uredili svoj okoliš uvjerili smo se iz prve ruke, prilikom posjeta Staroj Kapeli. Kako bi se dobila širina turistièke ponude osim kulturno-povijesnog i gastronomskog turizma, oko sela je po obroncima okolnih brda napravljena vrlo kreativna i zanimljiva pješaèko-biciklistièka pouèna staza u dužini od 13 km. Na njoj su table s vrstama gljiva, ptica i divljaèi te replike starih èardaka koji sada ujedno služe i kao vrlo slikoviti vidikovci s kojih se pružaju predivne panorame na etno selo i okolno gorje.

Iako se Destinacije vrlo rijetko vraæaju na odredišta koja smo veæ ranije posjetili (jer toliko toga ima što još

je selo praktièki u potpunosti obnovljeno te predstavlja jednu od jedinstvenih turistièkih atrakcija u èitavojSlavoniji i šire.

Samo naselje ima dugu povijest i datira s kraja 13. stoljeæa, kada se poèelo s naseljavanjem oko utvrde Grad Potok. Nakon turskih osvajanja dolazi do porobljavanja stanovništva, a osloboðenje donosi slavni fra. Luka Ibrišimoviæ prilikom ustanka u drugoj polovini 17. stoljeæa. Nakon toga Turci povremeno vrše napade, a za sobom ostavljaju ruševine i palež. Današnji izgled mjesta nastao je sredinom 18. stoljeæa, prema uredbi Marije

za ovaj broj Mladog lista posjetili smo Eko-etno selo Stara Kapela. Ono

se nalazi u Slavoniji, na pola puta izmeðu Nove Gradiške i Slavonskog Broda, sporednom cesticom prema padinama Požeške gore. Sve do nedavno je ostalo skriveno i zaboravljeno od moderne urbanizacije, ali i od znatiželjnih pogleda putnika. Nakon što su nekoliko mještana i TZ Nove Gradiške pokrenuli inicijativu za oèuvanje kulturne i povijesne baštine tog malog sela, u relativno kratkom roku su uèinjeni veliki koraci i danas

stara kapelatekst i foto: Mario Krpan (Destinacije.com)

z

ml

40

Page 41: Mladi List 13

Koliko mi je poznato, svoje radove i

izlažeš. Reci nam nešto o tome.

Izložbu je takoðer teško napraviti, to sve zahtjeva dosta novaca. Ja sam uz pomoæ jedne udruge napravila prvu izložbu. Do sada sam imala dvije, a veæ dugo se pripremam na treæu. Željela bih da ta izložba bude stvarno nešto posebno. Puno oèekujem od sebe i uvijek mislim da mogu još bolje. Imam osjeæaj da samu sebe moram oduševiti sa neèim, a onda, naravno, i druge.

Isplati li se, na kraju, to što radiš?

Isplati li se? Pa ima raznih faza. Nekad imam posla preko glave, a onda mjesecima ništa.

S obzirom da je glavna tema Mladog lista

vezana uz društvenu odgovornost,

možeš nam reæi nešto i o tome. Smatraš li

sebe društveno odgovornom osobom?

Smatram se društveno odgovornom osobom. Kao pojedinac ne mogu puno uèiniti, ali se trudim ponašati osviješteno i prenijeti to na druge. Mali dio mog doprinosa je i recikliranje.

A kako vidiš hrvatsko društvo i mlade?

Hrvatsko društvo je u komi. Mladi sve više teže materijalnom, a ne duhovnom i to je jako velika šteta. Šteta je što ih nema tko nauèiti jer od starijih ne dobivaju dobre poruke. Izgubile su se prave vrijednosti i teži se krivim stvarima. Ali svejedno, ja sam vjeèiti optimist.:)

/FOTO glavna: Una u Golf baru u

Importanne centru (Zagreb)/

/FOTO 1: izrada vitraja po nacrtu

akademskog slikara Tonija Franoviæa/

/FOTO 2: vitraj na vratima u Villi Elita -

Hoteli Importanne Resort Dubrovnik/

p redstavljamo vam mladu

i talentiranu dizajnericu

stakla iz Zagreba, Unu

Rogulju. Kroz razgovor

nam je otkrila ponešto o

sebi i svom radu te što

misli o hrvatskom

društvu. Što nam je sve rekla, najbolje

proèitajte sami...

Kada si se, Una, poèela baviti obradom

stakla? Kako te ono privuklo?

Da krenem ispoèetka. Na neki naèin sam cijeli život u umjetnosti. Završila sam školu za suvremeni ples, a nakon toga sam se, ne tako sluèajno, poèela igrati sa staklom. Tata mi ima staklarski obrt pa sam poèela kod njega dolaziti i izraðivati razne stvari. Saznala sam za teèaj tiffanya, upisala se i tako je sve poèelo.

Što sve izraðuješ?

Izraðujem svašta - lampe, vitraje, nakit, ogledala, satove, ukrasne predmete... stvarno sve. Volim svaku umjetnost. Kad zamisliš nešto, kreneš raditi, a zapravo nikad ne znaš kako æe na kraju završiti. To me oduševljava. A što više radiš, to ti ideje više dolaze. Ne bih mogla zamisliti svoj život, a da nešto ne stvaram.

Kako je biti dizajnerica stakla u Hrvatskoj?

Tu je dosta teško biti umjetnik. Imam osjeæaj da naši ljudi ne cijene ruèni rad kao vani. Još k tome financijska situacija kod nas tome ne pomaže. Pojavilo se i dosta kineskih lampi koje su stvarno jeftine, a ljudima nije važno ništa drugo osim cijene.

Je li bilo teško afirmirati se?

Teško je afirmirati se, pogotovo kad nemaš nikakav papir. Ja imam sreæu što mogu prodavati preko staklarskog obrta, ali znam da se drugi muèe. Bile su tu razne udruge koje su pomagale, ali sve je to propalo jer nemaju financijsku pomoæ države. To je šteta.

Raz

go

vara

o: T.

Lo

ziæ

1

p

design stakla:

una rogulja

2

KONTAKTI ZA NARUDŽBE:

gsm: 098/ 472-427

mail: [email protected]

ml

Page 42: Mladi List 13

Badminton je sport koji se igra reketom, a susreæu se dva pojedinca ili dva para. Igraèi igraju na svojoj strani pravokutnog terena (dužine 13.4m i širine 6.1m) podijeljenog mrežom (visine 1.55m) po sredini. Igraèi reketom udaraju badmintonsku lopticu (eng. shuttle) tako da preðe mrežu i padne u suprotnu polovicu terena, a s ciljem da je protivnik ne uspije vratiti. Loptica se smije udariti samo jednom prije nego što se uputi preko mreže. Poen poèinje servisom jedne od strana, a završava kad loptica dodirne tlo.

varijacija igre koju su engleski oficiri donijeli iz Indije, a veæ 1877. je ustanovljen prvi badmintonklub na svijetu. Iz Engleske badminton se proširio u Irsku, Njemaèku, Škotsku te širom Europe i svijeta pa je prvih 9 država èlanica 1934. osnovalo Meðunarodni badminton savez (IBF). Danas IBF okuplja 160 država èlanica u 5 kontinentalnih saveza, dok je badminton od 1992. stalna olimpijska disciplina.Iako se vjeruje da su neke varijante ove igre stare i 2000 godina, prva pisana pravila potjeèu iz 19-tog stoljeæa. 1877 je osnovan prvi badminton klub (Bath Badminton Club u Engleskoj), a 1893, je engleski badminton savez objavio prva prava pravila te igre, koja u osnovnim crtama dosta slièe danas važeæim pravilima.

badminton spada meðu sportove sa dugom i bogatom povijesnom tradicijom. Sami poèeci ove

igre mogu se naæi još 3500 g. prije Krista u drevnoj Kini gdje se igralo bez reketa - rukama. Tijekom stoljeæa postoje razne varijacije, od igre rukama u Kini, malim drvenim reketima u Japanu, nogama u Koreji pa do modernijih izvedbi sliènih današnjem badmintonu u Meksiku i staroj Grèkoj. U srednjem vijeku postoje dokazi o igri badmintona u Francuskoj i Danskoj pa do Engleske koja se smatra domovinom modernog badmintona. Moderni badminton je nastao kao

piše: Goran Rožman

Virtuoznost i elegancija pokreta, sklad tijela

i dinamika kretanja, olièenje brzine i

okretnosti, manifestacija snage i

izdržljivosti, sportska umjetnost, meditacija

u pokretu - jednom rijeèju badminton,

najbrži sport s reketom na svijetu.

bogata prošlost

badmintona

b/badminton je u svijetu drugi najpopularniji sport (odmah

poslije nogometa)/

/badminton je olimpijski sport od OI u Barceloni 1992/

/badmintonski debi na olimpijskim igrama u Barceloni 1992. na

televiziji je gledalo više od 1,1 milijarde ljudi diljem svijeta/

/svjetska badmintonska federacija (Badminton World

Federation BWF) okuplja 159 zemalja èlanica u kojima se

badmintonom aktivno bavi oko 150 milijuna ljudi, dok je broj

registriranih igraèa oko 15 milijuna/

/najuspješnije badmintonske velesile nalaze se na istoku Azije

(Kina, Indonezija, Južna Koreja, Malezija) te na sjeveru i

zapadu Europe (Danska, Engleska, Nizozemska)/

/kvalitetan badmintonski reket teži nešto manje od 100 grama,

a badmintonska loptica sastoji se od 16 gušèjih pera umetnutih

u plutenu glavu/

/poznati fanovi badmintona su Bill Gates, Diego Maradona,

Gari Kasparov, Boris Becker/

Badminton je natjecateljski sport, ujedno i standardni olimpijski sport te se igra u pet kategorija: pojedinaèno žene i muškarci, ženski i muški parovi, te mješoviti parovi. Takoðer je vrlo raširen vid rekreacije, pogodan i za igru u prirodi, bez mreže ili pravila, zbog èega se èesto od neupuæenih ne doživljava kao ozbiljan sport, dok je to doista tehnièki zahtjevan sport koji od natjecatelja uz vještinu traži izdržljivost, snagu i brzinu.

pravila i

natjecanja

jeste li znali?

- zanimljivosti o badmintonu

brže, više, bolje...

Ken Jonassen -

pojedinaèni

prvak Europe

2008.

42

Ken Jonassen -

pojedinaèni

prvak Europe

2008.

Page 43: Mladi List 13

Koja se brzina loptice postiže u igri?

Poèetna brzina loptice u izbaèaju je 332 km/h, što je bilo izmjereno prije nekih godinu dana. Najbrži backhand smash je 265km/h. To je poèetna brzina nakon koje se loptica usporava nakon nekih 5-6 metara, ali veæ tad je loptica praktièki na podu, što znaèi da sama reakcija na takvu lopticu mora biti stvarno vrhunska, inaèe se loptica ne stiže.

Koja je dobna granica za igraèe?

Sad se sve više pomièu krajnje granice. Prije je to bilo 25 za Kineze, a za Europljane 30 godina, dok je sad to i preko 30. No uglavnom su ovi mlaði bolji jer je teže razvijati tu munjevitu brzinu kada imaš preko 30 godina.

Nešto o odnosu badmintona i ostalih

sportova s lopticom? Npr. tenis?

Definitivno je brži od tenisa i ima više vrsta udaraca. Odnos kolièine trèanja je jedan naprema šest u korist badmintona. U pola sata badmintona proðemo oko 6 km, dok se u tenisu proðe u tri sata 3 km. To je mjereno još kad je Becker igrao, a badminton je danas još brži. Ali, eto, usporedbe radi… to je neka razlika.

Tko je aktualni svjetski prvak i što misliš o

njemu?

Aktualni svjetski olimpijski pobjednik je Lin Dan, Kinez koji je po brzini i snazi te brzini smasha broj 1. Njegov prosjek je do 10 grešaka u meèu što je stvarno impresivno, a njega èini nepobjedivim.

Reci nam nešto o badmintonu u Hrvatskoj.

Naš najbolji predstavnik je Zvonimir Ðurkinjak koji je aktualni prvak Hrvatske u single-u. On je više parski igraè, inaèe je 47 na svijetu u mixu sa Stašom Poznanoviæ, a sa Èehom Bitmanom je 52 na svijetu u paru. Moram reæi da u Hrvatskoj trenutno imamo jako dobru generaciju. Sve što smo napravili do sada smatram velikim uspjehom.

Koliko ima klubova u Hrvatskoj i gdje se

sve može igrati?

Trenutno u Hrvatskoj ima oko 20-ak

Za èitatelje Mladog lista razgovarali smo

sa jednim od pionira hrvatskog

badmintona, danas trenerom s bogatim

iskustvom koji je podijelio neka saznanja s

nama.

Možeš li nam se predstaviti za poèetak?

Moje ime je Silvio Jurèiæ, živim i radim u Zagrebu. Sportom se bavim od svoje èetvrte godine kada sam poèeo skijati, a nogometom od devete do osamnaeste. S dvadeset sam poèeo igrati badminton, znaèi od 1991., dvije godine nakon poèetka ovog sporta kod nas. 1999. sam bio prvak Hrvatske pojedinaèno. Sa sestrom sam bio šest puta prvak Hrvatske u mixu, a bili smo i 144. na svijetu, u 3. kolu svjetskog prvenstva u Kopenhagenu 1999. Imam 18 godina iskustva što je stvarno dosta i sada mogu reæi da znam sve o badmintonu.:)

Koliko si bio zadovoljan svojom igrom?

Mislim da sam ja svjetski prvak, s obzirom na to koliko sam trenirao.:) Bio sam jako zadovoljan. Tehnika mi je bila OK, brzinu sam imao, možda malo premalo vremena da se razvijem u svjetskog igraèa. A što se tièe trenerskog uspjeha, najbolji rezultat mi je bio 2001. godine kada su djeca koju sam trenirao bili prvaci Hrvatske.

Što je važno za jednog igraèa

badmintona?

Izdržljivost, brzinska izdržljivost, inovacija, tehnika i taktika koja je na kraju najvažnija. Svi ti elementi su jako važni, no nije samo jedan element koji odluèuje, dok je brzina osnovna podloga za razvoj dobre igre.

Koliko treba vremena da se postane

dobar badminton igraè?

Recimo da treba tri olimpijska ciklusa. Reèeno je da tek nakon 15 godina osjetiš badmintonsku igru. Jasno da se to može postiæi i puno prije s veæim brojem treninga. Ima tu puno elemenata, zato nije lagano. Vidi se jako velika razlika u pokretu i igri onih koji su poèeli s pet i onih koji su poèeli s petnaest godina.

Kakvih sve udaraca ima u badmintonu?

Ima ih jako puno. Imamo poèetni udarac (servis), kratku lopticu, dugu. Pa ima raznih lobova, dropova. Drop je inaèe kad loptica pada toèno iza mrežice. Zatim ima drive-ova kao u tenisu, pusheva, forhand, backhand, smash, kill - završni udarac, kao što mu i samo ime govori. Postoji desetak osnovnih udaraca i od tog se kreæe na sve ostale, kojih je sve zajedno oko 50-60.

aktivnih klubova, ali su u porastu zbog sve veæeg interesa. U Zagrebu imamo nekoliko mjesta gdje se može igrati - sportski centar Concordia te Zagrebaèki velesajam (paviljon 20, 25), kemijski centar, i još po nekim školama. Bit æe i u Dubrovniku, tamo se stvari dobro razvijaju. Zatim imamo Rijeku, Èakovec koji je odlièan, a poèinju Split i Ogulin.

Kome i gdje se mogu obratiti svi koji su

zainteresirani za ovaj sport?

Najlakše je da odu na internet stranicu www.cba.hr. To je stranica Croatian badminton association-a i tamo se mogu pronaæi svi podaci o klubovima i ostale potrebne informacije. A mogu se javiti i meni osobno na e-mail ili mobitel.

Neka poruka za èitatelje Mladog lista?

Samo igrajte badminton i uživajte u njemu. To je prava igra za to. Naravno, odlièan je i za rekreaciju.

interview

ml

FOTO

: Ivanèic

a B

laž

eviæ

43

Silvio Jurèiæ, trener

[email protected]

098/ 479-401

Silvio Jurèiæ, trener

[email protected]

098/ 479-401

Page 44: Mladi List 13

na rubu južnog pacifika:

novi zeland i

cook otocitekst i foto: Iva Štefan

zanimljivostiMLADI LIST 13

tekst i foto: Iva Štefan

na rubu južnog pacifika:

novi zeland i

cook otoci

Page 45: Mladi List 13

p ko 18 000 km zraène linije ili prevedeno u vrijeme trajanja leta i lutanja zraènim lukama - 30 sati - i stigli ste u Novi Zeland. Možda jest jedno

od najudaljenijih mjesta na koje se možete uputiti iz svoga kvarta, ali kulturnog šoka ovdje nema, barem ne za nas uspješno globalizirane zemlje! Èak ni najveæim Hrvatima ne bi trebao biti problem zaputiti se u zemlju tamnih Maora, jer se janjac na ražnju, sarma, dobro vino i vegeta lako mogu naæi i na ovoj strani svijeta. Novi Zeland još sredinom 19-tog stoljeæa postaje poželjna destinacija zbog razvoja stoèarstva i poljoprivrede. Tako danas mnogi Hrvati tvrde kako su njihovi preci bili ti koji su zapoèeli sadnju vinove loze i razvoj vinarstva u Novom Zelandu. Kako god bilo, prste su sigurno imali u tome, što dokazuju brojna buteljirana hrvatska prezimena.

Zemlja Velikog bijelog oblaka ili Aotearoa na maorskom, ponosno se može zvati i zemljom majke prirode. Planinarenje, kajakarenje na moru, rijekama i jezerima, sportski ribolov, rafting, surfanje, padobranstvo i bungee jumping aktivnosti su koje veæina posjetioca ne zaobilazi. Èak i ako ste zakleti akrofob, nekoliko lokacija kao što je skok iznad Franz Josef gleèera, poljuljat æe vašu odluènost. Ja nisam mogla odoljeti skoku u Taupu pa sam tako s Freddiem Hofmayerom skoèila sa 3 600 m ravno iznad najveæeg jezera u Novom Zelandu! Cmizdravcima mogu reæi da ako stisnu zube pri usponu i otvaranju vrata drndavog propelerca,sam skok je i više nego vrijedan nekoliko prolivenih suza i koju kap znoja. Èisti užitak, a kad se baciš, to je to, vuhuuu...

Ako se radije želite držati nižih visinskih razlika, najbolji naèin obilaska zemlje i uvjerljivo najpopularniji jest u konvertiranim karavanima za spavanje ili bolje opremljenim kombijima, zvanima campervan. Uz malo vožnje van centra bilo èega, pronaæi æete najljepša mjesta na kojima ste ikada spavali! Vremenski, barem dva mjeseca potrebna su za obilazak sjevernog i južnog otoka s vremenom za odmor u pokojem gradiæu. Puno mladih iz cijelog svijeta, dolazi na radni odmor, što podrazumijeva nekoliko mjeseci rada u zemlji, uz obavezno posjedovanje tzv. work holiday vise. To je ujedno nešto što Hrvati ne mogu dobiti pa se ne morate

45

zabrinjavati detaljnim povlasticama iste. No utješno je znati da se i u Zelandu može pronaæi pokoji posao s kešom u ruke, što nam ne bi trebalo biti strano!:)

Najveæa poslastica Zelanda su besplatni nacionalni parkovi, a ima ih toliko da se nitko ne zabrinjava brojem. Najposjeæeniji, Abel Tasman poznat je po zlatnim pješèanim plažama i bujnoj vegetaciji, a omiljene aktivnosti su treking i sea kayaking. Sebastian i ja smo se odluèili na trodnevnu kajak turu. Unajmili smo kajake, rezervirali dva noæenja u kampovima za nas i šator, posudili svu moguæu kamp opremu sa svih moguæih strana i krenuli. Vezom i uvjeravanjem u prethodno vodièko iskustvo, uspjela sam isposlovati jednosjede, koji se inaèe izdaju samo naprednima!

Osim Abel Tasmana, jedna od najveæih atrakcija južnog otoka je zapadna obala sa suptropskom mikroklimom, gleèerima i ponekim zalutalim pingvinom na cesti. Vožnja uz impresivnu obalu sa liticama, dugim pješèanim plažama i teškim kišnim oblacima vodi do dva najpoznatija gleèera - Franz Josef i Fox gleèera. Oba se spuštaju do kojih 300 m nadmorske visine, no najbliže morskoj granici bili su u doba pleistocena ili posljednjeg ledenog doba, kada su se poèeli povlaèiti. Nakon gleèera cesta polako vodi u unutrašnjost gdje se krajolik znatno mijenja prelazeæi u sušan, brdovit krajolik okružen jezerima.

Dalje smo južnom cestom, koja je kao veæina cesta u Novom Zelandu, scenic odnosno panoramska, krenuli prema Fjordlandu. Jedan od najpoznatijih i najimpresivnijih nacionalnih parkova sa dva svjetski poznata fjorda, Milford sound i Doubtful sound, poznat je i po najboljim planinarskim stazama na svijetu. Ako niste na vrijeme rezervirali svoje mjesto na stazi, što je za Milford Track barem 4 mjeseca unaprijed, uputite se na koji od fjordova. Doubtful je teže dostupan i odijeljen, no Milford æe vas isto ostaviti razjapljenih usta. Vrhovi koji se izdižu do 2700 m ravno iznad mora, bacaju sposobnost procjene u centrifugu. Slap koji izgleda 100 m visok, nije nego 160 m, slap koji se èini udaljen 4 km, nije nego 8 km, pa tako ostanete posr… nakon što pokušate prvi dati odgovor. Kajak je super ideja, za proveslat Milfodrom ne traje dugo, osjetite mir i snagu cijeloga fjorda, vidite tuljane izbliza, a na povratku razapnete jedro i uplovite nazad u stilu!

Što se tièe stopiranja, nešto sam probala, što sama, što u paru i zaista nije problem

ako ne stopirate na drevni naèin podizanjem suknje. O sigurnosti govori èinjenica da je jedan od poznatih vodièa napisao da ako igdje na svijetu mislite stopirati sami, onda to uèinite u Zelandu!

Iz mondenog Queenstowna sa pregršt hotela, što je rijetkost u Zelandu, èesto se kreæe u smjeru Christchurcha, najveæeg grada na južnom otoku. Tamo sam se odrekla cigareta za korizmu uz pravo na pokoju uz èašu pive i/ili vina. No uspješnu provedbu zahvaliti mogu potrebnom kresanju troškova, a ne snazi duha, što sam si tek kasnije usudila priznati.

Zadnji posjeæeni nacionalni park na južnom otoku, Nelson Lakes, bio je pravi test izdržljivosti i ispit snage volje. Najbolje ga može opisati reklamni slogan za Gordon's sportsku opremu koji kaže da je ponekad recept za pravu avanturu u divljini jedna treæina loše procjene i dvije treæine upornosti! Uspon je bio ozbiljan: golemi žuljevi, tri dana kiše, mokrih nogu, potoka, grijanja na drva, gubljenja i skinny dippinga (kupanje bez kostima) u jezeru, i to sve u second hand gojzama za 90 kn! Ironija je još veæa jer smo Tia i ja kao neki vodièi u prirodi. Primjerice ona iz divljine na Aljaski gdje ekipu vodi u lov na medvjede i sobove, a neplanirano smo uspjele zaviriti na veæinu staza u parku. Zadnji dan sa malo sunca smo saznale što znaèi spustiti se 1000 m u sat i pol i pokušati se spasiti od sandfliesea, gore verzije komaraca i vjerojatno najzloglasnije novozelandske živine. Na povratku sam tri dana hibernirala u Taupu kod Shanea i Helge, Kiwia i naše curke.

Na sjevernom otoku, osobno najljepše prirodne lokacije su Bay of Islands na sjeveru s jednim od svjetski najpoznatijih ronilaèkih lokacija, Coromandel i Tongariro nacionalnim parkom. Za vulkanski Tongariro sjedište je u Taupu, srcu sjevernog otoka, smještenog na istoimenom jezeru, zahvaljujuæi kojem u Taupu ne plaæate vodu! Ujedno je adrenalinski centar Novog Zelanda pa tako ovdje možete probati sve ono za što niste sigurni da li zaista želite. Na sjevernom otoku nalaze se i dva najveæa grada, kaotièni i omraženi Auckland i sofisticirani Wellington. No jedino je Auckland pravi milijunski grad u Novom Zelandu. Sve ostalo mogu se nazvati provincijskim gradiæima sa zanimljivim sadržajima doduše, no nedostatkom kulturnog i urbanog života. Izuzetak je glavni grad Wellington, koji sa brojem od tek dvjestotinjak tisuæa nudi izvrsnu alternativnu i raznovrsnu zabavu.

o

Page 46: Mladi List 13

Sva turistièka parada Novog Zelanda lako padne u zaborav kad vas oèekuje let u tropsku Polineziju. Pred sam let odluke su bile vrlo jasne. Kupujem bocu bacardia i radim mojito (poznati koktel) dokle boca traje, onda idem na uron vidjet' koju morsku psinu i onda odletit' na drugi otok èisto da ne budem na Rarotongi, glavnom i najveæem otoku, cijelo vrijeme! Cook otoci zaista su preslika naslovnica brošura, no ovaj puta sa mnom na jednoj od tih kokosovih palmi. S obzirom da vrlo èesto nema nikoga oko vas na plaži, slobodno si možete zamisliti Cast Away (Brodolom). Ne znam gdje je to toèno Tom Hanks zaglavio, no na 15 Cookovih otoka, turizam se razvija, koliko može. Garth, Kiwi (nadimak za Novozelanðane) koji ovdje živi 8 godina, kaže kako zemlja ostaje u vlasništvu obitelji zauvijek i dijeli se medu èlanovima što znaèi da se ne može prodati. Tako vas ovdje neæe zabrinjavati hotelski lanci, McDonalds-i i ine piz… Sve ostaje u obitelji. Zanimljivosti ima na pretek: grobnice ispred privatnih kuæa, ogranièenje brzine od 50 km/h i sveuèilište sa dvije prostorije. Imaju èak i vlastitu pivovaru koja se ponosi lokalnim Matutu pivom za koje mogu reæi da ne može stat bok uz bok nijednom našem i nek' se radije drže kokosovog mlijeka! Glavno prijevozno sredstvo otoka je skuter. Platite 80 kn i dobili ste dozvolu koja je navodno i internacionalna. Sebastian, Nijemac, se na to jako uzbudio, platio i dobio dozvolu u trajanju od 4 godine s kojom u Njemaèkoj može voziti motor bilo koje snage u trajanju od godine dana. Ja sam vrlo skeptièna, no Sebastian je i dalje uzbuðen… Kako bilo, vozaèka vam zapravo nije ni potrebna, jer jedini razlog zbog kojeg æe vas zaustaviti na jedinoj cesti koja kruži otokom opsega 31 km, jest prekoraèenje onih 50 km/h.

Za doæi do osvježenja æete se malo namuèiti, jer temperatura mora unutar grebena doseže i do 35ºC, što znaèi da je neki prosjek 29, nebitno na kojoj dubini. Tako sam na uronu mogla roniti kao sirena u donjem vešu na dubini od 24 m! Nevjerojatno, jedva èekam pokazati slike u klubu. Nadam se samo da æe

cook otoci

'iz snova'

FOTO lijevo (Novi zeland):

/nacionalni park Tongariro/

/kajaking u milford Soundu/

/Christchurch - najveæi grad na južnom

otoku/

Page 47: Mladi List 13

sliniti nad pravim stvarima! No, ako neæete bocu na leða, samo ronjenje smaskom i dihalicom je zarazno. Pregršt tropskih riba èudnih oblika i boja, hobotnica, ogromnih morskih ježeva i lude riblje mlaði koja se skriva u koraljnim grebenima!

Petak je inaèe najbolja veèer za izaæi vani! Iako na Rarotongi živi tek oko 12 000 ljudi, petkom naveèer je zagarantirana zabava. Jest da umjesto mojita u baru dobijete sok na razrjeðivanje s rumom i okusom limuna, no sve je to dio šarma koji mjesto nudi. Svaki klub ima svoje vrijeme posjete pa se tako ekipa lokalaca i backpackera tradicionalno seli iz jednoga u drugi. Sve završava najgorom pohanom piletinom na svijetu, ali zato proces detoksikacije sutradan uspješno preuzimaju najbolji mango, papaja, kokos i star-fruit (karambola) na svijetu. Hrana je zanimljiva i drugaèija, no apsolutni pobjednici su za mene ika mata (sirova riba) i taro lišæe marinirani u kokosovom mlijeku.

Kada vam Rarotonga dosadi, poletite sa Air Raro kojih tristotinjak km. Najèešæe odrediste je Aitutaki sa otprilike 2000 stanovnika i jednom od najljepših laguna na svijetu. Pogled iz aviona na lagunu i okolne otoke ostavlja u nevjerici. Na istome mjestu sniman je amerièki Survivor, a znamo kakva on mjesta bira! Malih hostela ima i tamo, no meni se posreæilo odsjesti u bungalovu i malo podiæi razinu putovanja na viši nivo, barem tih par dana! Svježa oceanska tuna za veèeru, izvrsni kokteli, otoèka noæ, maori koji se igraju vatrom i djevojke u kokosovim polovicama koje plešu hula mogu lako pomutiti razum. Tako se nemojte iznenaditi ako se i vi naðete u bezuspješnim pokušajima njihanja bokova ili kokošjeg lamatanja nogu! Dnevne aktivnosti zahtijevaju nešto trjeznije trenutke, ali opet vožnja tirkiznom, surealnom lagunom, i plivanje s ribicama bacaju u delirij. Kako bilo, fotiæ mahnito radi, snimaju se 360 filmiæi i isprobavaju sve moguæe dosad neotkrivene postavke na kameri. Ljepota se upija svim raspoloživim èulima i iskreno se nada trajanju trenutka!

FOTO desno (Cook otoci):

/prekrasan Aitutaki/

/bijelovrhi grebenski morski pas na uronu

na Rarotongi/

/jedini naèin za obiæi Aitutaki - Land

Rover/

ml

Page 48: Mladi List 13

[email protected]: 1897586 žiro: 2484008-1102783896 www.mladilist.com

VAŽNO

je podržati

svaki napor

da se društvo

uèini boljim,

zdravijim i

humanijim


Recommended