SADRŽAJ

1. UVODNE NAPOMENE ...........................................................................41.1. KATEGORIJE ....................................................................................4

1.2. CILJEVI ...............................................................................................................................5

2. UVOD ......................................................................................................5

2.1. NASILJE PREMA ŽENI .......................................................................................................6 2.2. MITOVI I STVARNOST... ...................................................................................................8 2.3. ULOGE POLOVA .............................................................................................10 2.4. ŽENA U EKONOMIJI .......................................................................................11 2.5. OBRAZOVANJE I POLITI KA ULOGA ŽENE U DRUŠTVU ..................................12 2.6. STRATEGIJEDJELOVANJA ..........................................................................13

3. PODMODUL I - ME UNARODNE KONVENCIJE I STANDARDI

I DOMA I PRAVNI OKVIR U VEZI SA NASILJEM U PORODICI...............14

3.1.UVOD ......................................................................................................................14 3.2. PEKINŠKA DEKLARACIJA ...............................................................................................15 3.3. KONVENCIJA O UKIDANJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA ..............15 3.4. KONVENCIJA O POLITI KIM PRAVIMA ŽENA ................................................16 3.5. KONVENCIJA O STATUSU UDATIH ŽENA .........................................................16 3.6. KONVENCIJA O PRISTANKU NA BRAK,MINIMALNOJ DOBI ZA BRAK I REGISTROVANJU BRAKOVA ................................................................16 3.7. KONVENCIJA O ZABRANI TRGOVINE LJUDIMA I ISKORIŠTAVANJU PROSTITUCIJE DRUGIH .......................................................16 3. 8. DODOATAK PREPORUCI .................................................................................................17 3. 9. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA ...........................................................................26

4. LJUDSKA PRAVA U VEZI SA NASILJEM U PORODICI ..........................27

4.1. NASILJE KAO KRŠENJE ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA PREMA UNIVERZALNOJ DEKLARACIJI ............................................................................................28 4.2. OSTALI ME UNARODNI DOKUMENTI ........................................................................31

5. PRAKSA EVROPSKOG SUDA ......................................................33

6. DOMA I PROPISI ....................................................................35

6.1. SVIJEST BIH DRUŠTVA O PROBLEMU NASILJA ..........................................35 6.2. DOMA I ZAKONI .........................................................................................36 6.3. ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA .........................................................37 6.4. PORODI NI ZAKON EBIH SA ASPEKTA NASILJA U PORODICI ....................39 6.5. PORODI NI ZAKON RS-a ..................................................................................40

7. PODMODUL II – KRIVI NI ZAKONI ENTITETA

I POSTUPAK PRED UDOVIMA .........................................................41

7.1. KZ FBIH ...................................................................................................................41 7.2. KZ RS .................................................................................................................................44 7.3. POSTUPAK PRED SUDOM ............................................................................................45 7.4. ŠTA JE VAŽNO DOKAZATI NA SU ENJU .........................................................46 7.5. DIREKTNO I UNAKRSNO ISPITIVANJE PRED SUDOM .................................47

8. ISTRAGA ....................................................................................48

2

8.1. TUŽILAŠTVO .............................................................................................................48 8.2. ULOGA POLICIJE U ISTRAZI ............................................................................49 8.3. MJERE SOCIJALNE I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE .........................................52

9. PODMODUL III – PREKRŠAJI I PREKRŠAJNI POSTUPAK

I PRIMJENA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA ............................53

9.1. UVOD .................................................................................................................53 9.2. SADRŽAJ PRAVNIH RJEŠENJA U ZAKONU O ZAŠTITI OD

NASILJA U PORODICI-OSNOVNE ODREDBE ............................................................56 9.3. U KOM SE POSTUPKU OSTVARUJE ZAŠTITA ..........................................56 9.4. SUBJEKTI I HITNOST POSTUPANJA KOD ZAŠTITE

KOD NASILNI KOG PONAŠANJA ...............................................................58 9.5. POJAM PORODICE .......................................................................................61 9.6. POJAM NASILJA U PORODICI ..........................................................................62

9.6.1. DEFINICIJA NASILJA U PORODICI ...........................................................62 9.6.2. DUŽNOST PRIJAVE I PODNOŠENJE ZAHTJEVA O

NASILJU U PORODICI .....................................................................................64 9.6.3. KO MOŽE PODNIJETI PRIJAVU I ZAHTJEV O NASILJU U RS ................66

9.7. SANKCIJE ...........................................................................................69

9.7.1. SVRHA SANKCIJA ...................................................................................69 9.7.2. VRSTE PREKRŠAJNIH SANKCIJA ............................................................69 9.7.3. VRSTE ZAŠTITNIH MJERA .......................................................................70

9.7.3.1. UDALJENJE IZ STANA, KU E ..........................................................71 9.7.3.2. ZAŠTITNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA ŽRTVI ...................71 9.7.3.3. ZAŠTITNA MJERA OSIGURANJE ZAŠTITE ŽRTVE NASILJA

U RS ILI OBEZBJE ENJE ZAŠTITE LICA IZLOŽENOG NASILJU U F BiH .............72

9.7.3.4. ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UZNEMIRAVANJA ILI UHO ENJA ŽRTVTE NASILJA U RS ili ZABRANE UZNEMIRAVANJA ILI UHO ENJA LICA IZLOŽENOG NASILJU U F BiH .............................73

9.7.3.5. ZAŠTITNA MJERA OBAVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA ..73 9.7.3.6. ZAŠTITNA MJERA OBAVEZNO LIJE ENJE OD OVISNOSTI ..........74 9.7.3.7. OBAVEZE SUDA I ORGANA STARATELJSTVA PRILIKOM

IZRICANJA ZAŠTITNIH MJERA ..........................................................74

9.7.4. OSTALE SANKCIJE ..................................................................................75

9.8. ODNOS PREKRŠAJA I KRIVI NIH DJELA IZ OBLASTI NASILJA U PORODICI .............................................................................................................76

9.9. PRIMJENA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI ........................77

9.9.1. SUDSKA (PREKRŠAJNA) PRAKSA ...........................................................77 9.9.2. PRAVILNICI ZA SPROVO ENJE ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U

PORODICI ............................................................................................82 9.9.3. OBRASCI ..........................................................................................87

9.9.3.1. OBRAZAC PREKRŠAJNE PRIJAVE ...............................................87 9.9.3.2. OBRAZAC ZAHTJEVA ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG

POSTUPKA ..............................................................................................................89 9.9.3.3. OBRAZAC SPORAZUMA O SANKCIJI ..............................91 9.9.3.4. OBRAZAC DOPUNE ZAHTJEVA ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG

POSTUPKA .....................................................................................92

3

9.9.3.5. OBRAZAC POZIVA OKRIVLJENOM ...............................................94 9.9.3.6. OBRAZAC POZIVA PREDSTAVNIKU OVLAŠTENOG ORGANA ...........95 9.9.3.7. OBRAZAC ZAPISNIKA O USMENOM PRETRESU ...................96

10. ULOGA NEVLADINIH ORGANIZACIJA U BORBI PROTIV NASILJA U

PORODICI .......................................................................................102

11. PRILOG: ODLUKE DOMA IH SUDOVA U KRIVI NIM

POSTUPCIMA ............................................................................... 104

4

MODUL NASILJE U PORODICI

1. UVODNE NAPOMENE

Modul sadrži tri podmodula:

1. Me unarodne konvencije i standardi i doma i pravni okvir u vezi sa nasiljem u porodici

2. Krivi ni postupak u vezi sa nasiljem u porodici i sudska praksa 3. Prekršajni postupak u vezi sa nasiljem u porodici i sudska praksa

Podmoduli e obra ivati:

Prvi podmodul obra uje pojam nasilja u porodici u me unarodno-pravnom smislu kroz me unarodne konvencije, standarde i praksu Evropskog suda i shva anje istog pojma kroz doma e propise.

Drugi podmodul obra uje krivi ni postupak pred sudovima u vezi sa izvršenjem krivi nog djela nasilje u porodici koji uklju uje prethodni postupak kod centara za socijalni rad, policije i tužilaštva.

Tre i podmodul obra uje prekršajni postupak u vezi sa izvršenjem prekršaja nasilje u porodici koji tako er uklju uje prethodni postupak, postupak pred sudom i mogu nosti izricanja privremenih mjera.

1.1. Kategorije

U okviru svih podmodula obra uju se: 1. Me unarodne konvencije i standardi koji su u primjeni u ovoj oblasti na podru ju BiH, 2. Praksa Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu3. Materijalne doma e propise 4..Procesne odredbe doma ih zakona 5. Sudska praksa doma ih sudova 6. Uo ene razlike u sudskoj praksi sudova u Bosni i Hercegovini

5

7. Primjeri za prakti ne vježbe koje su pogodne za obuku i samo obuku.

Kao oblik edukacije prihvata se kombinacija predavanja, vježbi i panel diskusije.

1.2. Ciljevi

Kao ciljevi edukacije u ovoj oblasti su: 1. Pomo i sudijama i tužiteljima, shva anje pojma doma eg nasilja i

neophodnost primjene me unarodnih pravnih standarda. 2. Objasniti vezu izme u materijalnih propisa u ovoj oblasti i procesnih

zakona3. Objasniti pojam doma eg nasilja, ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i

zdravlja porodice u djelovanju nasilnika, prevencija i intervencija u domenu nasilja u porodici, postupak prema žrtvi i nasilniku u prethodnom postupku prije sudskog postupka i na kraju postupak pred sudovima.

Mogu i predava i:Vode i eksperti,predava i iz regije,edukatori iz Centra

Dnevni red modula:Dnevni red modula je predvi en u dnevnim redovima podmodula i po potrebi može biti kreiran i od strane Centra.

Vode i eksperti:Adisa Zahiragi , Kantonalni sud u Sarajevu i Milojica Duško,Sud za prekršaje Prijedor

2. UVOD

Kada je u pitanju odre enje pojma nasilje u porodici, op e prihva en pojam je i doma e nasilje i taj pojam podrazumijeva sve oblike nasilja koji se doga aju u porodici, proširuju i mogu nost da po inioci nasilja i žrtve nasilja mogu biti sve osobe koje ne žive u porodici ali su lanovi doma instva kao što su bivši partneri, rodbina i sl. Prou avaju i literaturu koja se bavi ovim pojmom, susre u se razli ite definicije ovog pojma kao i razli iti nazivi koji se kre u od doma eg nasilja, nasilja prema ženi i djeci, pa do nasilja u porodici. Najjednostavnija definicija ovog pojma bi bila slijede a: Nasilje koje obuhvata kako nasilje unutar uže porodice tako i nasilje unutar rodbine predstavlja sve ono što jedna osoba ini drugoj bez njenog odobrenja. To zna i da je nasilje svaki postupak koji razara, ugrožava, povrje uje i ponižava ljudsko bi e. Ovakvo ponašanje podrazumijeva razli ite vrste ponašanja jer po inilac (nasilnik) zadovoljava neke svoje potrebe koje ugrožavaju potrebe drugih lanova porodice. Na taj na in nasilje u porodici predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava.

6

Me unarodne konvencije u okviru kojih se prepoznaje regulativa nasilja u porodici su: Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, UN Konvencija o pravima djeteta, UN Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije nad ženama.

Kroz navedene konvencije primje uje se da nasilje u porodici predstavlja li ni,porodi ni i društveni problem. Svako ima pravo i dužnost u ostvarivanju svojih društvenih uloga i na taj na in svako ima pravo na svoju privatnost ali kada je u pitanju nasilje tada se podrazumijeva ugrožavanje ne samo osnovnih ljudskih prava ve je u pitanju i ugrožavanje zdravlja što zna i da nasilje unutar porodice ne može biti privatna stvar i postaje javni problem. Svaka porodica ima pravo na svoju privatnost i svoje dostojanstvo ali uvanje dostojanstva porodice ne zna izadovoljavanje potreba nekog lana porodice na ra un ugrožavanja prava i zdravlja drugog lana i stabilnosti porodice. U tom trenutku nasilje u porodici prestaje biti privatna stvar porodice i postaje javni problem.

Porast nasilja u porodici povezan je sa porastom nasilja u društvu tako da se može pratiti veza prisutnosti nasilja u porodici kao i na ina ponašanja nasilnika u porodici sa nasiljem koje se dešava u široj društvenoj zajednici. Mnogi stru njaci koji se bave problematikom nasilja u porodici kako na me unarodnom nivou tako i na nivou regije, isti u da nasilje u porodici nije ovisno od socijalnog okruženja nasilnika te nije vezano za etni ka i vjerska opredjeljenja. Oni isti uda se nasilje dešava u svim društvenim zajednicama širom svijeta bez obzira na demokratski nivo razvoja neke države, ekonomski razvoj, etni ka i vjerska opredjeljenja.

Kada se pristupa problemu nasilja u porodici tj. kada taj problem dobiva dimenziju javnog problema, potrebno je ustanoviti u kojem trenutku se u taj problem uklju uje društvena zajednica tj. ovlašteni državni organi.

2.1. NASILJE PREMA ŽENI

Kada se analizira nasilje u porodici, tada je potrebno razdvojiti pojavu nasilja unutar porodice prema ženi i posebno nasilje prema ostalim lanovimaporodice, te uspostaviti odgovaraju u vezu i ravnotežu u ovakvim pristupima. Kada je u pitanju nasilje prema ženi, tada se primje uje da takva vrsta nasilja egzistira još iz anti kog perioda te da je nasilje prema ženi karakteristika ve ine društava. Interesantno je pratiti uzroke pojave nasilja prema ženi tako da se smatra da je jedan od osnovnih uzroka nasilja prema ženi, sistem odnosa koji se uspostavlja u društvu u smislu nejednako raspore ene mo i. To zna i da je nejednaka raspodjela mo i izme u muškaraca i žena prisutna kroz historiju u svim fazama društva te da su žene vrlo esto ugrožene bez obzira na nacionalnu,

7

rasnu i vjersku pripadnost, kulturu, starost,ekonomski razvoj društva i status žene u društvu.

Sve do po etka 1990-ih,me unarodna akcija vezana za nasilje nad ženama bila je orijentirana na porodicu. Kao odgovor na rastu e zahtjeve žena za ravnopravnoš u u svim oblastima, pitanje nasilja je prošireno kako bi se obradili i ostali oblici nasilja.Tako je potvr eno nasilje nad ženama kao pitanje sa kojim se treba suo iti me unarodna zajednica premda su Ujedinjeni narodi i dalje svoje programe i aktivnosti nasilja nad ženama posmatrali u sferi doma egnasilja.Tako je ekonomsko i društveno vije e UN-a usvojilo, na preporuku komisije o statusu žena, nekoliko rezolucija koje se odnose na nasilje prema ženama i to sa razli itih aspekata vezano za savremene oblike ropstva prema ženama, tradicionalni obi aji koji ugrožavaju zdravlje žena, aktivnosti u vezi prisilne prostitucije te trgovine ženama, status izbjeglica žena i druge aktivnosti. Me unarodne organizacije i agencije su doprinjele da se usvoje me unarodne konvencije u cilju poboljšanja položaja žene u društvu te sprje avanje i kažnjavanje nasilja.

Žene su izložene raznim oblicima fizi kog, seksualnog, psihološkog i ekonomskog zlostavljanja i korijeni nasilja leže duboko u strukturi društva. Pojam doma eg nasilja sa aspekta nasilja prema ženama u svim društvima, pra en je sistemom mehanizama koji održavaju nevidljivost nasilja nad ženama i to od poznatog pristupa da je to privatna stvar porodice, zatim od pojma „moralne žene“, zatim sistem predrasuda, ekonomska ovisnost, spora intervencija institucija, ženska šutnja zbog stida da se njen problem pojavi kao javni problem. Doma e nasilje izražava odnos prema ženama kako na li nom tako i na društvenom planu, što zna i da se uvijek treba dovoditi u vezu sa društvenim kontekstom. Kada je u pitanju zdravlje žene, tada se problem doma eg nasilja treba posebno prou avati. Zdravlje žene zavisi od shva anjapoložaja i uloge žene u društvu tako da se u mnogim zemljama prepoznaju porodice koje ograni avaju pravo žene na obrazovanje, ekonomsko osamostaljivanje i politi ko osnaživanje. Zbog toga se pojavljuju osnovni problemi u zdravlju žene koji se ti u prisutne pojave smrtnosti žena u trudno i i prilikom poroda, nedovoljna edukacija žene u seksualnoj oblasti, me unarodnatrgovina ženama i djevojkama, uvjeti rada koji su u nekim državama veoma teški i nezdravi zatim pojava psihi kih problema kod žena koji su povezani sa siromaštvom, pretjeranim stresovima i društvenom nejednakoš u žena. Ugrožavanje zdravlja žene u kontekstu doma eg nasilja, ne može predstavljati pojedina an problem tako da žensko zdravlje postaje društveni problem jer uporno zanemarivanje žena, njen podre eni položaj u ekonomskom, politi kom i kulturnom životu uvjetuje da žensko zdravlje predstavlja društveni problem kojim se bave me unarodne organizacije tako da u tom pravcu prednja iSvjetska zdravstvena organizacija. U okviru Svjetske zdravstvene organizacije

8

odre uje se da je socijalno blagostanje takvo stanje u kojem svi osje aju mir i sigurnost bez razlike na rasu, vjeru, spol, politi ko uvjerenje, ekonomsku sposobnost i obrazovanje. Socijalno blagostanje omogu ava život u zdravoj okolini te pružanje osiguranja prilikom bolesti, iznemoglosti i starosti. Mnoge svjetske vladine i nevladine organizacije postavile su uvjete koji se odnose na prevenciju nasilja prema ženama tako da je prije svega veoma važno organizirati aktivnosti koje se odnose na psiho socijalno savjetovalište za pomo i podršku ženama i djevojkama u svakom društvu, zatim aktivnosti u oblasti prevencije muškog nasilja nad ženama, organiziranje razli itih edukacija u ovoj oblasti, programi osnaživanja kapaciteta žene, te aktivnosti u vezi zakonodavstva u svakom društvu.

2.2. Mitovi i stvarnost

Donošenjem posebnih zakona koji se odnose na sprje avanje nasilja prema ženi kao i kažnjavanja nasilnika ne može samo po sebi stvoriti prostor u kome žene ne e biti izložene nasilju. Posebno zna ajan mehanizam koji predstavlja prepreku u ovoj oblasti je postojanje i održavanje sistema predrasuda o nasilju nad ženama koji se dovode u vezu sa patrijarhalnim sistemima. U tom pravcu mitovi predstavljaju specifi an oblik uvjerenja i pružaju prikladna i pojednostavljena objašnjenja složenih socijalnih pojava.

Mit-1. Alkohol ini muškarce nasilnim u odnosu na žene Stvarnost: Mnogi muškarci su nasilni kada su trijezni. Alkohol je samo još jedan izgovor muškarca da izbjegnu preuzimanje odgovornosti za svoje nasilje. Me utim,alkohol može poja ati nasilne sklonosti.

Mit-2. Nasilje nad ženom je trenutni gubitak samokontrole. Stvarnost: Ve ina nasilja nad ženama je sa predomišljajem. Nasilni muškarci udaraju svoje partnerice u dijelove tijela gdje se modrice ne e vidjeti. Zlostavljanje je obrazac koji se esto ponavlja.

Mit-3. Žene traže (mole, zaslužuju) lažu o nasilju i zlostavljanju koje se stalno vrši nad njima. Stvarnost: Tradicionalno žene se vide kao odgovorne za emocionalni život porodice i za ponašanje muškaraca. Nasilje nad ženama i djecom je u stvari zloupotreba mo i i kontrole. Nasilje e prestati kada muškarci prestanu biti nasilni i društvo prestane opraštati.

Mit-4. Nasilje nad ženom je porodi na stvar. Stvarnost: Nasilje nad ženama i djecom je zlo in. Svako nosi odgovornost da osudi upotrebu nasilja i takvim postupanjem pruži važnost sigurnosti žrtve od nasilja.

9

Mit-5. Nasilje u porodici je karakteristika života neobrazovanih i siromašnih ljudi. Takva iskustva su rijetka za ljude višeg ekonomskog, kulturnog i obrazovnog sloja. Stvarnost: Nasilje nad ženama ne poznaje bilo kakve ekonomske ili klasne razlike. Doga a se svugdje u svim društvenim klasama i grupama.

Mit-6. Da žene žele, one bi otišle. Ako ostanu same su krive. Stvarnost: Žene ne odlaze iz mnogih razloga, uklju uju i i stid da priznaju da se vrši nasilje prema njima, zatim strah od budu ih batina, ekonomska ovisnost, nedostatak financijske i psihološke pomo i društva te nemogu nost odvojenog smještaja.

Mit-7. Zakon osigurava odgovaraju u zaštitu ženama koje su pogo ene nasiljem u porodici. Stvarnost: Doma i zakoni su tradicionalno slabi na svim prostorima i ne omogu avaju podršku izloženoj nasilju. Poznato je ponašanje policije širom svijeta da ne žele da se miješaju u tako zvane porodi ne sva e u koliko do e do prijave policiji. Tako er krivi ni zakoni u mnogim zemljama ne uklju ujuspecijalnu zaštitu za žene u slu aju nasilja u porodici. Ve ina zakonskih odredaba u mnogim zemljama je stereotipna i vrlo površno obra uju ovu oblast.

Mit-8. Zlostavljene žene su neobrazovane i imaju vrlo malo radnih vještina. Stvarnost: Zlostavljene žene su uspješne žene u karijeri kao i žene koje rade u tvornicama i doma ice. To zna i da nema razlike u obrazovanju žene kada je u pitanju nasilje prema ženi. Ono što žene rade u svom profesionalnom životu ne mijenja nasilno ponašanje njihovih partnera.

Mit-9. Zlostavljene žene zaslužuju da budu pretu ene.Stvarnost: Nasilnici izgube kontrolu zbog svojih unutrašnjih razloga a ne zbog onoga što je žena napravila ili nije napravila. Niko ne zaslužuje da bude pretu en.

Nabrojani mitovi su karakteristi ni za sve zemlje širom svijeta i zlostavljanje u porodici dešava se ženama širom svijeta. To je jedno od pitanja koje povezuje žene udaljene hiljadama kilometara. Za mnoge žene, to je jedan tužan dio života a sa kojim problemom se one esto moraju same nositi. Zlostavljene žene se osje aju izolirane i bespomo ne, bez nade u bolju i svjetliju budu nost. Nije važno je li žena bogata ili siromašna, inteligentna ili neobrazovana, sve one koje su osjetile nasilje na sebi, dijele isti osje aj straha i duboke nesre e.

Posebno predrasude, koje su u vezi sa mitovima o ženama, su prisutne još od ranog djetinjstva i uvjetuju reakcije odraslih. Naj eš e predrasude su: Nasilje

10

predstavlja privatnu stvar porodice, prisutnost nasilja u porodici je pretjerano naglašeno, nasilje predstavlja uobi ajene sukobe izme u muškarca i žene, negiranje prisutnosti nasilja, dobre supruge i majke niko ne ugrožava, žena izaziva nasilnika, nemoralne žene, nasilje je sramota žene, žene su nasilnici kao i muškarci, alkohol je kriv za sve, nasilnik je duševno poreme ena osoba, nasilje je problem siromašnih, muškarci koji su nasilni ne mogu se promijeniti, obaveza žene da trpi. Kada se analiziraju nabrojane predrasude kao i mitovi koje su karakteristi ne za svako društvo, tada se dobije odgovor zašto žene ostaju u nasilnoj vezi. Žena uvijek traži razlog da ostane u nasilnoj vezi i to objašnjava zbog djece, ekonomska ovisnost, navika žene da bude maltretirana, nedovoljna

informiranost o pravima žene, nedostatak samopoštovanja, izgovor da je u

pitanju ljubav, idealiziranje partnera, odsustvo podrške najbližih, nedostatak institucionalnih mehanizama zaštite zlostavljane žene. Razlozi koji drže ženu u nasilnoj vezi stvaraju posljedice koje su li ne po samu ženu u pogledu njenog zdravlja a na taj na in i posljedice koje se odnose na širu društvenu zajednicu. Naj eš e posljedice su: Tjelesne povrede žene, kroni ni zdravstveni simptomi, psihi ke posljedice, posljedice na planu ponašanja, odnos prema drugima i posljedica koja se odnosi i na ubojstvo a posebna posljedica se odnosi na poreme ene odnose unutar porodice.

Prevencija i intervencija u domenu nasilja u porodici podrazumijeva sistem mjera i aktivnosti kojima se društvo i njegove institucije suprotstavljaju odre enom društvenom problemu. Bitno je utvrditi koji je to proces pristupa ženi žrtvi tako da se taj proces može podijeliti u više faza i to faza razgovora, sam proces razgovora, principi razgovora i komunikacijske vještine.

Faze razgovora podrazumijevaju razli ite modele u pristupu prema žrtvi koji podrazumijevaju uspostavljanje bliskosti, definiranje situacije, postavljanje razli itih mogu nosti i zaklju ivanje razgovora. Proces razgovora sadrži sadržaj iskustva zlostavljane žene a principi razgovora se odnose na poštivanje privatnosti žene, vjerovanje u njen iskaz, prepoznavanje nepravde, te pružanje pomo i u smislu planiranja daljih aktivnosti. Komunikacijske vještine podrazumijevaju aktivno slušanje, razumljive poruke, postavljanje otvorenih pitanja i iskazani optimizam u rješenju problema.

2.3. Uloge polova

Mnogi stru njaci koji širom svijeta prou avaju fenomen nasilja prema ženi, polaze od temeljne stvari koja se ti e uloge polova u svakoj društvenoj zajednici. Pošto je žena (majka, sestra, baka, tetka) ona za koju se odre ujeodgovornost za odgoj djece kao i ambijent brižnog okruženja, stav žene i razumijevanje razvoja djeteta ima najve i utjecaj na injenicu kakva se odrasla osoba odgaja a naro ito kakvi su odnosi prisutni u porodici u odgoju dje aka i

11

djevoj ica. U društvima širom svijeta, žene su optere ene odgojem djece i dužnostima vo enja doma instva bez obzira na njenu profesiju van ku e. Kada je u pitanju odgoj djece, razli iti su pristupi u društvima širom svijeta jer u odgoju djece utjecaja imaju razli iti faktori kao što je ekonomski razvoj društva, porodi na tradicija, religija, kultura i sli no. Žene i muškarci nisu samo fizi kirazli iti ve oni pokazuju razlike i u ponašanju i u drugim aspektima li nosti.Ove razlike spominjemo kao razlike u polovima. Postoje stalni obrasci koje su mnoge kulture utvrdile i koji muškarcima i ženama dodjeljuju razli ite poslove. Postoji nekoliko teorija o postojanju ovih obrazaca koje se odnose na fizi kusposobnost polova, spojivost sa odgojem djece, logiku i efikasnost polova tako da ponašanje utje e i na uloge polova u društvu. Interesantno je istraživanje koje je provedeno u SAD, Meksiku, Japanu, Indiji, Keniji i Filipinima, a koje države predstavljaju razli ite kulture, gdje se promatralo ponašanje djece. Istraživanja na ovim podru jima su pokazala da me u djecom u dobi od tri do pet godina, primje uje se agresivnije ponašanje dje aka od djevoj ica i da se ovakvo ponašanje nastavlja kroz odraslu dob. Tako er je primije eno da su djevoj icebrižnije u odnosu na dje ake i naro ito u okruženju gdje su prisutna mla a djeca te su bile odgovornije i komunikativnije u odnosima sa odraslima. U igri je primije eno da su dje aci više voljeli igrati se u okviru istog pola. Dje aci su bili skloniji ovisnosti od djevoj ica i skloniji dominaciji.

Ova saznanja su pomogla u zaklju ku da je ponašanje djevoj ica i dje aka u razli itim kulturnim prostorima gotovo identi no kada su u pitanju odnosi polova tako da razlike koje su primije ene u ponašanju djevoj ica i dje aka predstavljaju rezultat nau enog ponašanja a ne rezultat bioloških razlika. Primije eno ponašanje kod dje aka u pogledu njihove agresivnosti, predstavlja ponašanje djeteta koje je pod pritiskom svojih roditelja dok je ponašanje kod djevoj ica u smislu primije ene njihove odgovornosti, poslušnosti i brižnosti tako er nau eno ponašanje a ne razlog što je biološki druga ija u odnosu na dje aka. Primjer nau enog ponašanja, predstavlja i situacija u odgoju djece u odnosu prema polovima, kada se dje aci poti u na grublje igre a djevoj ice na poslušnost. To zna i da dijete nau i koje su uloge polova gledaju i ponašanja druge djece i odraslih, tako da djeca u dobi do pet godina steknu veoma jasnu viziju o razli itim spolnim stereotipima kojima oni pripadaju. Ovo istraživanje je jasno pokazalo da dje aci i djevoj ice razvijaju osobine u ponašanju u skladu sa zahtjevima društva i onoga što se od njih o ekuje promatraju i ponašanje drugih. Ovako nau eno ponašanje ima svoje posljedice u njihovoj odrasloj dobi te se mogu na i uzroci u pojavi nasilja u porodici.

2.4. Žena u ekonomiji

Ekonomski položaj žene u društvu je tako er veoma bitan kada se analiziraju uzroci nasilja u porodici. Ekonomski položaj žene u svakom društvu nije

12

shva en na odgovaraju i na in u smislu vrjednovanja ekonomskog doprinosa žene u porodici. Da bi se shvatio zna aj žene u porodici u ekonomskom smislu, bitno je shvatiti ekonomski zna aj rada u doma instvu i shvatiti koliko je taj rad žene podcijenjen jer nije pla en i žene obi no nose nejednak teret ku nihobaveza. Potrebno je shvatiti da doma ica ima vrijednu vještinu za tržište i da na taj na in zaslužuje poštovanje. Problem je što se tradicionalno u svim prostorima, samo pla eno zaposlenje smatra nacionalnim prihodom. Doma icepredstavljaju tako zvani „neformalni sektor“ koji ekonomisti u svim državama zanemaruju a taj neformalni sektor u koji se uklju uju i doma ice u najve ojmjeri se sastoji od žena. U spomenuti sektor se uklju uju i uli ni prodava i,prodaja na pijacama, sitni poljoprivrednici i sli no i u svim tim oblastima uglavnom rade žene. Taj posao se ne smatra produktivnim tako da je na taj na inprisutna ekonomska nejednakost izme u žene i muškarca u svakom društvu. Posao u ku i zaista ima ekonomsku vrijednost ako društvo želi ekonomski da prihvati ovu vrijednost. To zna i da ukoliko žena ne bi radila besplatno ku neposlove, da se ti poslovi na tržištu moraju platiti i na taj na in je vrlo jednostavno mogu e utvrditi ekonomsku vrijednost doma ice koja je nezaposlena. Održavanje doma instva predstavlja održavanje tako zvane reproduktivne sfere u društvu i omogu ava drugima u doma instvu (obi nomuškarcima) da stvaraju prihod van ku e. Zbog toga je potrebno istražiti razloge zbog kojih se ku ni posao ne vrednuje i ne poštuje kao zanimanje u odnosu na druga zanimanja. Ne predstavlja samo problem što se ekonomski ne vrednuje posao doma ice, ve je problem što se samo od žene o ekuje da radi ku neposlove. To je postala tradicija u ve ini kultura država svijeta tako da žene u tom pravcu nemaju izbora. U mnogim društvima ako žene rade van ku e i od njih se o ekuje da rade ku ne poslove. U tom pravcu ima pojedina nih razlika u porodicama ali generalno je ovakva situacija prisutna u ve ini društava. Žene su neravnopravne u odnosu na muškarce i kada su u pitanju mogu nosti za zapošljavanje jer se u ve ini društava šire mogu nosti pružaju muškarcima za poslove za koje su na jednak na in obrazovani muškarci i žene te je prisutna i nejednaka naknada za iste poslove muškarca i žene u mnogim društvima.U Bosni i Hercegovini

2.5. Obrazovanje i politi ka uloga žene u društvu

Analiziraju i ekonomski položaj žene u društvu, na sli an na in se može analizirati i položaj žene u odnosu na mogu nosti obrazovanja kao i politi kauloga žene u društvu. U mnogim analizama koje su provedene u ovom pravcu, zaklju uje se da su mogu nosti za obrazovanje u mnogim društvima nejednake za muškarce i žene te da se vrlo esto u nekim tradicionalnim društvima mogu nosti za obrazovanje pružaju šire muškarcu u odnosu na ženu. Posebna je analiza koja se odnosi na politi ki život žene tj. njen položaj u društvu kao i njena uloga u politici. ak i površna analiza u svim zemljama uklju uju i i našu

13

državu, govori da je politi ka mo žene u ve ini društava zanemariva. To jasno pokazuju statisti ki podaci koji se odnose na procente u eš a žene u vlasti.U našoj Državi,pravno ne postoje prepreke za podjednaku zastupljenost žena i muškaraca u politi kom životu (sve žene i muškarci imaju ista ustavima garantovana prava na u eš e u politi kom i javnom životu),u stvarnosti je politi ka participacija žena ograni ena na formalno u eš e u zakonodavnim i izvršnim tijelima sa ograni enim pristupom procesima odlu ivanja.Na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini postoji rodni debalans.Što se ide ka višim nivoima vlasti taj debalans je izraženiji.U eš e žena u politi kom životu je neznatno,mada su neki pomaci napravljeni uvo enjem izbornog pravila da na kandidatskim izbornim listama mora biti najmanje 30% žena.Navedeno izborno pravilo nije puno pomoglo da se promijeni praksa u BiH ve je naprotiv potvr ena praksa diskriminacije žena u politi kom i javnom životu. Države koje imaju dužu demokratsku tradiciju, pružaju ve u pažnju politi koj ulozi žene u društvu te se može primijetiti odre eni ve i procent prisutnosti žene u vlasti (Norveška, Švedska, Finska, Belgija) ali se opet zaklju uje da je taj procent ukupnog broja država u svijetu zanemariv koji pruža jednake mogu nosti u politi kom životu žene i muškarca. Bez obzira na važe e propise u mnogim društvima u praksi je prisutna suprotna situacija kada je u pitanju ekonomska i politi ka mo muškarca u odnosu na ženu.

2.6. Strategije djelovanja

Doma e nasilje uglavnom podrazumijeva nasilje prema ženi zbog ega je i potrebno da se razvije odgovaraju a strategija djelovanja protiv doma eg nasilja. Strategije djelovanja predstavljaju skup mjera koje se me usobno dopunjuju i zajedno mogu biti usmjerene ka postizanju ciljeva a to su slijede e mjere:

1. Programi socijalne podrške 2. Programi primarne prevencije u radu sa ženama 3. Ja anje profesionalnih kapaciteta 4. Programi prevencije u odgojno obrazovnim institucijama 5. Iniciranje programa tretmana u radu sa nasilnicima 6. Iniciranje novih zakonskih odredbi i aktivnosti koje su usmjerene protiv

doma eg nasilja 7. Pravilno informiranje javnosti.

Programi socijalne podrške se odnose na proces psihi kog i socijalnog osnaživanja žene koja je izložena nasilju i njeno suo avanje sa stresom i krizom u kojoj se nalazi a što je sve potrebno organizirati preko profesionalnih službi. Primarna prevencija se odnosi na razgovor sa ženom i primarnu prevenciju mogu voditi vladine organizacije kao i nevladine organizacije i neformalne grupe podrške. Profesionalni kapaciteti u smislu njihovog ja anja se odnose na institucije zdravstva tj. potrebno je pružiti odgovaraju u zdravstvenu zaštitu ženi

14

koja je izložena nasilju te pružiti joj prioritet u odnosu na druge slu ajeve.Tako er su zna ajni i programi prevencije u obrazovnim institucijama a tu se podrazumijeva kako odgovaraju i rad sa djecom u školskoj dobi tako i rad sa odraslima u profesionalnim institucijama. Zna ajno je spomenuti da se aktivnosti u svakom društvu odnose na usmjeravanje aktivnosti prema pomo iženi koja je izložena nasilju dok se pri tome zanemaruje tretman u rad u sa nasilnicima tako da je potrebno da se aktivnosti provode istovremeno.

Zna ajno je spomenuti da su se u svijetu ve razvile strategije za suprotstavljanje nasilju prema ženama tako da su poznate strategije koje se dijele na tri kategorije:

1. Stvaranje svijesti o raznim oblicima nasilja nad ženama, 2. zastupanje zakonske promjene u doma im zakonima i 3. obezbje enje odgovaraju ih službi za pomo žrtvama.

U tom pravcu na me unarodnom nivou je organizirana stru na grupa za nasilje u prodici koja je osnovana 1986. godine sa posebnim naglaskom da žene trpe nasilje u porodici. Ova grupa je dala bitne preporuke u vezi sa poticanjem javnosti da se zainteresiraju za pojavu nasilja prema ženama te da se ovaj problem predstavi na odgovaraju i na in u medijima svake države. U tom pravcu je donesena i op a preporuka koja je uklju ila i sve mjere koje se odnose ne samo na nasilje u porodici ve i nasilje koje je povezano sa trgovinom žena i njihovim seksualnim iskorištavanjem.

3. PODMODUL I - Me unarodne konvencije i standardi i doma i pravni okvir u vezi sa nasiljem u porodiciOvaj podmodul obra uje:

1. Me unarodne konvencije koje obuhvataju nasilje u porodici 2. Prihva eni me unarodni standardi 3. Praksa Evropskog suda 4. Doma i materijalni propisi u vezi sa nasiljem u porodici

3.1. UVOD

Pitanje nasilja u porodici je postalo predmet interesovanja me unarodnihorganizacija i to kako vladinih tako i nevladinih posebno u zadnje dvije decenije.Tako je na me unarodnom nivou usvojeno ve i broj pravnih normi,politi kih sporazuma,politi kih smjernica,preporuka i prakti nihsavjeta.U tom pravcu može se re i da je prisutno me unarodno pravo u oblasti nasilja u porodici.Me unarodne norme i smjernice su prisutne na tri nivoa:Ujedinjene Nacije (UN),Vije e Evrope i Evropska Unija (EU).Da bi se

15

shvatio pojam nasilja u porodici u me unarodno pravnom smislu, potrebno je krenuti od op e prihva ene definicije me unarodnog prava koje predstavlja skup pravnih normi koje se primjenjuju u odnosima izme u država i drugih subjekata sa me unarodnopravnim subjektivitetom kojeg priznaju suverene države.Sve do sredine 20.vijeka,države i me unarodne organizacije su se smatrale glavnim subjektima me unarodnog prava a nakon uspostave Ujedinjenih nacija i usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (Generalna skupština UN-a Rezolucijom 217 A(III) od 10.12.1948.god.),pojedinci su postali predmet me unarodnog prava.To zna i da se zaštita ljudskih prava kao pojedinaca štiti na me unarodnom nivou.

Odabrani me unarodni dokumenti koji se ti u položaja i prava žena su: Pekinška deklaracija Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena Konvencija o politi kim pravima žena Konvencija o statusu udatih žena Konvencija o pristanku na brak,minimalnoj dobi za brak i registrovanju brakovaKonvencija o zabrani trgovine ljudima i iskorištavanju prostitucije drugih

Klju ni aspekti gore nabrojanih dokumenata su sljede i:

3.2. Pekinška deklaracija je prihva ena na etvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama u Pekingu,15.09.1995.god.Vlade u esnice ove konferencije,pored ostalog, potvrdile su svoju predanost : - „jednakim pravima i priro enom ljudskom dostojanstvu žena i

muškaraca,ostalim ciljevima i principima pohranjenim u Povelji UN-a,Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima,ostalim me unarodnim instrumentima o ljudskim pravima,naro ito o Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i Konvenciji o pravima djeteta kao i Deklaraciji o ukidanju nasilja nad ženama i Deklaraciji o pravu na razvoj;“ te su uvjereni i odlu ni poja ati napore i akcije u svrhu postizanja ciljeva dugoro nih strategija za napredak žena,preduzimati neophodne mjere u cilju eliminisanja svih oblika diskriminacije žena i djece.“

3.3. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena je stupila na snagu 03.septembra 1981.god.a usvojena prethodno Rezolucijom Generalne skupštine UN-a od 18.decembra 1979.godine.

Države lanice ove Konvencije su se saglasile da u svrhu ove Konvencije izraz „diskriminacija žena“ ozna ava svaku razliku,isklju enje ili ograni enje u pogledu pola,što ima za posljedicu ili cilj da ugrozi ili onemogu ipriznanje,ostvarenje ili vršenje od strane žena,ljudskih prava i osnovnih sloboda

16

na politi kom,ekonomskom,društvenom,kulturnom,gra anskom ili drugom polju,bez obzira na njihovo bra no stanje,na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena.Diskriminacija žena se osu uje u svim vidovima te u cilju politike otklanjanja diskriminacije žena,obavezuju se unijeti u doma e zakone princip ravnopravnosti muškaraca i žena,efikasna pravna zaštita žena,kažnjavanje diskriminacije žena,politi ka prava,zdravstvena i socijalna zaštita te zaštita materinstva.U tom cilju uspostavljen je i Komitet za eliminisanje diskriminacije žena radi pra enja provo enja Konvencije.

3.4. Konvencija o politi kim pravima žena je usvojena od strane Generalne skupštine UN-a 20.decembra 1952.godine te su se strane ugovornice složile da žene imaju pravo glasanja na izborima pod istim uvjetima kao i muškarci te da budu birane u sva javno izabrana tijela kao i muškarci.Tako e imaju pravo da obavljaju javne dužnosti bez ikakve diskriminacije.Konvencija je otvorena za potpisivanje bilo koje lanice UN-a.

3.5. Konvencija o statusu udatih žena je usvojena od strane Generalne skupštine UN-a 29.januara 1957.godine a stupila na snagu 11.08.1958.godine te su se lanice ugovornice saglasile da promjena državljanstva muža po bilo kom osnovu ne može ipso fakto imati djelovanje na državljanstvo žene.Isto tako žena može ste i državljanstvo svog muža ukoliko uputi takav zahtjev državi ugovornici koriste i se posebnim privilegovanim postupkom naturalizacije. Konvencija je otvorena za potpisivanje bilo koje lanice UN-a.

3.6. Konvencija o pristanku na brak,minimalnoj dobi za brak i registrovanju brakova je usvojena od strane Generalne skupštine UN-a 7.novembra 1962.godine.Države potpisnice su se saglasile da se brak ne ezakonski zasnovati bez potpunog i slobodnog pristanka obje strane i takav pristanak trebaju li no izraziti u javnosti pred organom koji je kompetentan da ozvani i brak i pred svjedocima u skladu sa zakonom.tako e su se saglasile da e poduzeti aktivnosti da odrede minimalnu dob za brak ispod koje se brak ne

može zasnovati osim u slu aju kada nadležni organ daje oprost vezanu za dob iz ozbiljnih razloga i u interesu supružnika.

3.7. Konvencija o zabrani trgovine ljudima i iskorištavanju prostitucije drugih je usvojena od strane generalne skupštine UN-a 2.decembra 1949.god. i otvorena je za ugovorno pristupanje.Potpisnice Konvencije se slažu da e kazniti svaku osobu koja,da bi zadovoljila strasti druge osobe : „podvede,zavede ili navede drugo lice u svrhu prostitucije, ak i ako ima pristanak te osobe; iskorištava prostituciju druge osobe, ak i ako ima pristanak te osobe“ te se potpisnice dalje slažu da kazne svaku osobu koja: „posjeduje ili upravlja,ili svjesno finansira ili u estvuje u finansiranju javne ku e;

17

svjesno daje u najam ili iznajmljuje zgradu ili neki drugi objekat ili dio objekta u svrhe prostituiranja drugih.“ Kažnjavanje za prethodne radnje je kažnjivo u mjeri doma ih zakona.

Drudi me unarodni dokumenti u vidu Preporuka koji su tako e zna ajni u vezi sa nasiljem prema ženama su sljede i:

3.8. Dodatak Preporuci Rec (2002) 5

Definicije

1. U smislu ove Preporuke, termin “nasilje nad ženama” ozna ava svako djelo nasilja koje se temelji na spolu, a koje nanosi ili može prouzrokovati fizi ku, mentalnu, seksualnu patnju, dao i prijetnje takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišenje slobode u javnoj ili privatnoj sferi života. Ovo uklju uje, ali nije ograni eno na sljede e:

a. Nasilje koje se doga a unutar porodice ili stambenog prostora, što uklju uje, me u ostalim, fizi ku i mentalnu agresiju, emocionalno i psihi ko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje incest, silovanje me u supružnicima, stalnim ili povremenim partnerima i uku anima,zlo ine po injene u ime asti, genitalno i seksualno saka enje ženskih organa, kao i ostale oblike tradicionalnih praksi koje su štetne po žene; kao što su prisilni brakovi;

b. Nasilje koje se doga a u zajednici, uklju uju i, me u ostalim, silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu, u institucijama i drugim mjestima, trgovinu ženama u svrhu seksualne i ekonomske eksploatacije i seks-turizma;

c. Nasilje po injeno ili odobreno od strane države ili njenih zvani nihpredstavnika;

d. Kršenje ljudskih prava žena u situacijama ratnih sukoba, a naro ito u pogledu uzimanja žena za taoce, protjerivanja, sistematskog silovanja, seksualnog ropstva, prisilne trudno e, kao i trgovine u svrhu seksualne i eknomske eksploatacije.

Op e mjere koje reguliraju borbu protiv nasilja nad ženama

2. Odgovornost i interes zemalja lanica, kao i prioritet državnih programa je da osiguraju da se prava žena ne krše ni u kojem slu aju od strane bilo

18

koga. U tom smislu, zemlje lanice se ne mogu pozivati na obi aje,religiju ili tradiciju kao sredstva izbjegavanja ove obaveze.

3. Zemlje lanice bi trebale uvesti, izraditi i/ili poboljšati, ukoliko je potrebno, državne programe za borbu protiv nasilja, koji se temelje na sljede em:

a. Maksimalnoj sigurnosti i zaštiti žrtava;

b. Rehabilitaciji žena-žrtava na na in osiguravanja optimalne podrške i struktura za pomo kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija;

c. Uskla ivanju krivi nog i gra anskog prava, uklju uju i i sudski postupak;

d. Podizanju svijesti u javnosti i edukaciji djece i omladine;

e. Osiguravanju posebne obuke za one koji se u okviru svojih profesija suo avaju sa problemom nasilja u porodici;

f. Prevenciji u svim relevantnim oblastima.

4. U okviru navadenog, potrebno je uspostaviti, gdje je mogu e na državnom nivou, ako je neophodno, u saradnji sa regionalnim i/ili lokalnim vlastima, vladinu instituciju za koordinaciju ili tijelo koje je odgovorno za provedbu mjera za borbu protiv nasilja nad ženama i za redovni monitoring i evaluaciju bilo koje pravne reforme ili novog oblika intervencije u oblasti borbe protiv nasilja, u konsultaciji sa nevladinim oranizacijama i akademskim i drugim institucijama.

5.Neophodno je razviti istraživa ke aktivnosti, prikupljanje podataka, kao i umrežavanje, na državnom i me unarodnom nivou, naro ito u sljede imoblastima:

a.Izrada statisti kih podataka razvrstanih po spolu, integrisanih statist ki i op ihindikatora, kako bi se mogao preciznije utvrditi stepen proširenosti nasilja nad ženama;

b.Srednjoro ne posljedice po žrtve;

c.Posljedice nasilja kod onih koji su bili svjedoci tog nasilja, izme u ostalih, svjedoka unutar porodice;

d.Zdravstvene, socijalne i ekonomske troškove koje uzrokuje nasilje nad ženama;

19

e.Procjena djelotvornosti sudskog i pravnog sistema u borbi protiv nasilja nad ženama;

f.Uzroci nasilja nad ženama, tj. razlozi nasilnosti muškarca, kao i razlozi koji navode društvo da tolerira takvo nasilje;

g. Izrada kriterija za odre ivanje nivoa razvijenosti nasilja.

Informacije, podizanje svijesti u javnosti, edukacija i obuka

Zemlje lanice bi trebale:

6.Prikupiti i omogu iti pristup široj javnosti odgovaraju im podacima vezano za razli ite oblike nasilja i njihovih posljedica po žrtve, uklju uju i i pristup integrisanim statisti kim podacima putem dostupnih medija (novina, radija i televizije, itd,);

7.Mobilizirati javno mnijenje, putem organizovanja ili pružanja podrške održavanju konferencija i informativnih kampanja, kako bi društvo bilo svjesno tog problema, kao i razaraju ih posljedica po žrtve i društvo uop e, kako bi se moglo otvoreno raspravljati o nasilju nad ženama, bez predrasuda i unaprijed stvorenih zaklju aka;

8. Uklju iti u osnovne programe za obuku osoblje policije, sudova, medicinskih i socijalnih ustanova, subjekte koji tretiraju nasilje u porodici i doma instvu, kao i subjekte koji tretiraju druge oblike nasilja koji poga aju žene;

9.Uklju iti u druge programe stru ne obuke za osoblje ovih institucija, informacije i obuku za utvr ivanje i upravljanje kriznim situacijama i na taj na in poboljšati pružanje usluga vezano za primanje, saslušavanje i savjetovanje;

10. Poticati u eš e lanova osoblja ovih institucija u specijalizovanim programima obuke, na taj na in što e nakon toga biti integrisani u šemu nagra ivanja prema ostvarenim zaslugama;

11.Poticati uklju ivanje pitanja vezano za nasilje nad ženama u programe obuke za sudije;

12.Poticati samostalne procesije, kao što su terapeuti, da razviju strategije za borbu protiv seksualnog zlostavljanja koje bi mogle po initi osobe na višim funkcijama;

20

13.Organizirati kampanje za podizanje svijesti o nasilju muškaraca nad ženama, isti u i da ti muškarci moraju biti prepoznati u društvu

14.Uvesti ili poja ati gender perspektivu u edukativnim programima iz oblasti ljudskih prava, te poja ati programe spolnog obrazovanja, koji su od posebne važnosti za ravnopravnost spolova i uzajamno poštivanje;

15.Osigurati da dje aci i djevoj ice, kroz edukaciju, sti u osnove, izbjegavaju isocijalne i kulturne obrasce, predrasude i stereotipe vezano za uloge spolova i uklju iti obuku za sticanje asertivnih vještina, naro ito za omladinu koja ima poteško a u savladavanju nastave, izvršiti obuku cjelokupnog nastavnog osoblja kako bi integrisali koncept ravnopravnosti spolova u nastavu iz predmeta koje predaju;

16.Uklju iti u školski program i informacije o pravima djece, kao i linijama za pomo , te institucijama kojima se mogu obratiti za pomo , kao i osobama od povjerenja koje im mogu pružiti pomo .

Mediji

Zemlje lanice bi trebale:

17.Poticati medije da promovišu nestereotipan imidž žena i muškaraca, koji se temelji na poštivanju ljudskog bi a i ljudskog dostojanstva, te da, koliko god je to mogu e, izbjegavaju programe koji asociraju na nasilje i seks. Ove kriterije, tako er, treba primjenjivati i u oblasti novih informacijskih tehnologija;

18.Poticati medije da u estvuju u informativnim kampanjama kako bi upozorili javnost na problem nasilja nad ženama;

19.Poticati organiziranje informativne obuke za stru njake iz medija, kroz koje bi ih trebalo upozoriti i o tome kakve su mogu e posljedice programa koji asociraju na nasilje i seks;

20.Poticati izradu kodeksa ponašanja za medijske stru njake, koji uklju uju i pitanje nasilja nad ženama, te koji, u smislu organizacija za pra enje medija, postoje ih ili onih koje e biti uspostavljene, poti u obradu zadataka koji se bave problematikom nasilja nad ženama i seksizmima.

Lokalno, regionalno i urbano planiranje

Zemlje lanice bi trebale:

21

21.da kroz lokalno regionalno i urbano planiranje imaju u vidu potrebu poja avanja mjera sigurnosti za žene i mjera za spre avanje nasilnih djela na javnim mjestima;

22.Poduzeti sve neophodne mjere u tom smislu koliko god je to mogu e,naro ito u vezi sa javnom rasvjetom, organizacijom javnog prevoza i taksi službe, izgradnjom i planiranjem parkinga i stambenih zgrada.

Pomo i zaštita žrtava (primanje, tretman i savjetovanje)

Zemlje lanice bi trebale:

23.Osigurati da žrtve, bez ikakve diskriminacije, dobiju hitnu i sveobuhvatnu pomo kroz koordinirani, multidisciplinarni i stru ni pristup, bez obzira na to da li su podnijeli prijavu, uklju uju i medicinske i forenzi ko-medicinske preglede i tretmane, zajedno sa post-traumatskom i socijalnom podrškom i uz osiguravanje pravne pomo i, i to bi trebalo biti povjerljivo, besplatno i dostupno dvadeset etiri sata na dan;

24.Posebno je potrebno osigurati da sve usluge i pravna pomo koji su dostupni žrtvama doma eg nasilja budu osigurani I za žene imigrantkinje, kada to zatraže;

25.Poduzeti sve neophodne mjere kako bi se osiguralo da se prikupljanje forenzi kih dokaza i podataka vrši u skladu sa standarndnim protokolom i formama;

26.Osigurati dokumentaciju, naro ito onu koja je namijenjena za žrtve, koja sadrži jasne informacije o njihovim pravima, uslugama koje primaju i na koje akcije mogu ra unati, odnosno šta mogu poduzeti, bez obzira na to da li su podnijeli prijavu, kao i o mogu nostima da nastave sa primanjem psihološke, medicinske, socijalne i pravne pomo i;

27.Unapre ivati saradnju izme u policije, zdravstvenih i socijalnih službi i sudskog sistema, kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje, podstaklo osnivanje saradni ke mreže nevladinih organizacija i pružila podrška;

28.Poticati uspostavu hitnih službi, kao što su anonimna i besplatna telefonska savjetovališta za žrtve nasilja i/ili osobe koje su suo ene sa nasiljem ili su pod prijetnjom situacije nasilja; redovno pratiti pozive i vršiti procjenu podataka prikupljenih pružanjem usluga te vrste, uz obavezno poštivanje pravila o standardima zaštite podataka;

22

29.Osigurati da policija i drugi organi koji provode zakone primaju, osiguravaju tretman i savjetuju žrtve na pravilan na in, koji se temelji na poštovanju ljudskog bi a i njegovog dostojanstva, te da se tužbe obra uju povjerljivo; žrtve bi trebale biti saslušane odmah, bez ikakvog nepotrebnog odlaganja od strane osoblja koje je prošlo specijalnu obuku za to i u takvim prostorijama koje su ure ene na na in da razvijaju povjerenje izme u žrtve i policajca, te ukoliko je to mogu e, da žrtve nasilja budu saslušane od strane žene policajke ukoliko to požele;

30.U tom cilju, zemlje lanice bi trebale poduzeti odre ene mjere kako bi se pove ao broj žena u policiji na svim nivoima odgovornosti;

31.Osigurati za djecu potrebnu brigu na odgovaraju i na in od strane specijalizovanog osoblja, u svim relevantnim fazama (primanje, policija, ured javnog tužioca sudovi), te da je pružanje usluga prilago eno potrebama djeteta;

32.Poduzeti mjere kako bi se osigurala neophodna psihološka i moralna pomoza djecu koja su žrtve nasilja, uspostavljanjem odgovaraju ih objekata i osiguravanjem osoblja koje je prošlo obuku za tretman djeteta od prvog kontakta do oporavka. Ove usluge bi trebale biti besplatne;

33.Poduzeti sve neophodne mjere kako bi se osiguralo da nijedna žrtva ne bude izložena mogu nosti ponovne viktimizacije ili bilo kakvoj vrsti gender nesenzitivnog tretmana od strane osoblja policije, zdravstvenih i socijalnih institucija, koji su odgovorni za pružanje pomo i, ili od osoblja u sudovima.

Krivi ni zakon, gra ansko pravo i sudski postupci Krivi ni zakon Zemlje lanice bi trebale:

34.Osigurati da krivi ni zakon navodi da svaki akt nasilja nad osobom, naro itofizi ko i seksualno nasilje, predstavlja kršenje fizi ke i seksualne slobode i integriteta, a ne samo povredu morala, asti i pristojnosti;

35.Osigurati odgovaraju e mjere i sankcije u doma em zakonodavstvu, koje pružaju mogu nost brze i djelotvorne akcije protiv po inioca nasilja, kao i ispravku štete nanesene ženama koje su žrtve nasilja. Doma i državni zakon posebno bi trebao regulirati sljede e:

-Kažnjavanje seksualnog nasilja i silovanja me u bra nim supružnicima, stalnim ili povremenim partnerima i osobama koje žive zajedno;

23

-kažnjavanje seksualnog ina po injenog nad osobama bez njihovog pristanka, ak i u onim slu ajevima kada te osobe nisu pokazale znakove opiranja;

-kažnjavanje seksualnog ina bilo koje vrste ili bilo kojim sredstvima, bez pristanka osobe;

-kažnjavanje bilo kakve vrste zloupotrebe ranjivosti trudnica, bespomo nih, bolesnih, fizi ki ili mentalno hendikepiranih ili zavisnih osoba;

-Kažnjavanje po inioca za svaku vrstu zloupotrebe funkcije, a naro ito onda kada to po ini odrasla osoba spram djeteta.

Gra ansko pravo

Zemlje lanice bi trebale:

36.Osigurati da, u slu ajevima gdje su injenice utvr ene, žrtve dobiju adekvatnu kompenzaciju za bilo kakvu pretrpljenu materijalnu, fizi ku, moralnu ili socijalnu štetu, koja odgovara stepenu ozbiljnosti nanesene štete, uklju uju i i pravne troškove koji budu izazvani;

37.Predvidjeti uspostavljanje finansijskog sistema za nadoknadu štete žrtvama.

Sudski postupci

Zemlje lanice bi trebale:

38.Osigurati da svaka žrtva nasilja može pokrenuti postupak, a tako er, ako je prikladno, da u ime njihove odbrane, to mogu u initi i javne i privatne organizacije koje imaju svojstvo pravnog lica, bilo zajedno sa žrtvom ili u ime žrtve;

39.Izraditi propise kojima bi osigurale da krivi ni postupak može pokrenuti javni tužilac;

40.Poticati tužioce da se odnose prema nasilju nad ženama i djeci kao ozbiljan ili odlu uju i faktor pri donošenju odluke da bi pokrenuli postupak s aspekta javnog interesa;

41.Poduzeti sve neophodne mjere kako bi osigurale da se vodi ra una o fizi kom i psihi kom stanju žrtve u svim fazama postupaka, te osigurati da žrtve dobiju medicinsku i psihološku njegu;

24

42.Predvidjeti institucije sa specijalnim uslovima za saslušavanje žrtava ili svjedoka nasilja, kako bi se izbjeglo ponavljanje svjedo enja i umanjile traumatske posljedice postupaka;

43.Razmotriti na ine da pravila postupka spre avaju nepotrebno i/ili ponižavaju e ispitivanje žrtava ili svjedoka nasilja, uzimaju i u obzir traumu koju su te osobe pretrpjele, kako bi is izbjegla dalja traumatizacija;

44.Ako je potrebno, osigurati da se poduzmu mjere radi djelotvorne zaštite žrtava od prijetnji ili mogu nosti djela osvete;

45.Poduzeti specifi ne mjere za zaštitu dje ijih prava u toku postupka:

46.Osigurati da djeca na svim saslušanjima budu u pratnji pravnih zastupnika ili odrasle osobe po njihovom izboru, osim u slušaju da sud donese argumentiranu odluku protiv te osobe;

47.Osigurati da djeca mogu pokrenuti postupak posredstvom svog pravnog zastupnika, javne ili privatne organizacije ili bilo koje odrasle osobe po svom izboru, odobrene od strane legalnih organa vlasti, i ako je potrebno, imaju pristup besplatnoj pravnoj pomo i:

48.Osigurati da, za seksualne prekršaje i krivi na djela, bilo kakvo vremensko ograni enje ne po inje prije nego što žrtva postane punoljetna;

49.Osigurati odricanje od pravila profesionalne povjerljivosti u izuzetnim slu ajevima, kad osobe u toku svog rada mogu saznati za slu ajeve seksualnog zlostavljanja djece, kao rezultat pregleda ili informacija koje su date u povjerenju:

Programi intervencije za po inioce nasilja

Zemlje lanice bi trebale:

50.Organizirati programe intervencije koji bi poticali po inioce nasilja da usvoje obrazac nenasilnog ponašanja, pomažu i im da postanu svjesni svojih djela i svoje odgovornosti za takva djela;

51.Pružiti mogu nost po iniocu nasilja da prati programe intervencije, ne kao alternative za izricanje osude, ve kao dodatnu mjeru koja ima za cilj suzbijanje nasilja; u eš e u ovakvim programima treba biti ponu eno na dobrovoljnoj bazi;

25

52.Razmotriti uspostavu interventnih centara odobrenih od strane vlasti za nasilne muškarce, te centara podrške iniciranih od strane nevladinog sektora i organizacija o okviru dostupnih materijalnih i ostalih mogu nosti;

53.Osigurati kooperaciju i koordiniranost interventnih programa namijenjenih za muškarce i onih koji se bave zaštitom žena:

Dodatne mjere za seksualno nasilje

Baza genetskih podataka

Zemlje lanice bi trebale:

54.Razmotriti uspostavu državne i evropske baze podataka, koje bi sadržavale genetski kod svih identificiranih i neidentificiranih po inilaca seksualnog nasilja, kako bi se mogla izraditi djelotvorna politika za privo enje po inilaca, prevenciju ponavljanja nasilnih djela, uzimaju i u obzir standarde doma eg zakonodavstva i Vije a Evrope u ovoj oblasti.

Dodatne mjere za nasilje u porodici

Zemlje lanice bi trebale:

55.Klasificirati sve oblike nasilja u porodici kao krivi no djelo;

56.Revidirati i/ili pove ati kazne, ako je potrebno, za namjerno nasrtanje i fizi ko zlostavljanje po injeno u porodici, bez obzira o kojem se lanu porodice radi;

57.Isklju iti nevjeru kao izgovor za nasilje u porodici;

58.Predvidjeti mogu nost poduzimanja mjera koje e:

a.Omogu iti policiji da u e u prostor u kojem se nalazi osoba koja je ugrožena, uhapsi po initelja i osigura da se ta osoba pojavi pred sudom: b.Omogu iti sudskom sistemu da usvoji, kao privremenu mjeru zaštite žrtve, zabranu kontaktiranja žrtve, komuniciranja sa žrtvom ili približavanja žrtvi, kao i stanovanje i ulazak u odre ena podru ja:c.Ustanoviti obavezni protokol za djelovanje kako bi policija i medicinske i socijalne službe pratile isti postupak: d.Promovirati aktivnu ulogu službe za zaštitu žrtve (služba socijalne zaštite) koje poduzimaju inicijativu za kontaktiranje žrtve im se slu aj prijavi policiji;

26

e.Osigurati dobru saradnju izme u svih relevantnih institucija, kao što su: policija sudovi i službe za zaštitu žrtava, kako bi se omogu ilo žrtvi da poduzme sve zakonske i prakti ne mjere za dobijanje pomo i da djeluje protiv po inioca u okviru odre enih vremenskih rokova bez neželjenih kontakata sa po iniocem nasilja;f.Kazniti sva kršenja mjera koje su uvedene za po inioca od strane relevantnih organa;(kaznene odredbe za neprovo enje aktivnosti legalnih organa)

59.Razmotriti, gdje je potrebno, odobravanje imigrantkinjama, koje su bile ili su žrtve nasilja, pravo na promjenu mjesta boravka, kako bi im se omogu ilo da napuste svoje nasilne muževe, a da ne moraju napustiti tu zemlju.

Me unarodni dokumenti koji se ti u nasilja prema ženi se istovremeno odnose i na zaštitu prema svim ostalim lanovima porodice s tim što je uo eno da su naj eš i oblici nasilja u porodici prisutni prema ženi te je iz tih razloga razu enost me unarodnih dokumenata prisutnija u pogledu nasilja prema ženi.Tako e je bitno ista i da su sve zemlje u regiji lanice Ujedinjenih nacija te su pravno obavezane da ispunjavaju i primjenjuju sve ciljeve predvi ene u Povelji Ujedinjenih nacija. Dokumenti Ujedinjenih Nacija su od izuzetne važnosti za priznavanje nasilja u porodici kao kršenja ljudskih prava po me unarodnom pravu kao i vida diskriminacije žena.

3. 9. Konvencija o pravima djeteta

Zna ajno je pomenuti i Konvenciju o pravima djeteta koja je usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, 20.novembra 1989.godine. Konvencijom je ure eno da se svako ljudsko bi e mla e od 18 godina smatra djetetom. Države ugovornice se obavezuju da e preduzeti odgovaraju e mjere da osiguraju zaštitu djeteta od svih oblika diskriminacije ili kazne na osnovu statusa,aktivnosti,izraženog mišljenja ili ubje enja roditelja djeteta,zakonskih staratelja ili lanova porodice. Sve aktivnosti u društvu trebaju se odvijati na na in da najbolji interesi djeteta budu od prvenstvenog zna aja. Tu se uklju ujui aktivnosti potrebne za dobrobit djeteta kao i aktivnosti roditelja,staratelja ili drugih zakonskih zastupnika. Države ugovornice priznaju da svako dijete ima uro eno pravo na život kao i preduzimanje odgovaraju ih mjera za razvoj djeteta,sloboda misli,savjesti,religije u skladu sa životnim dobom djeteta.

lan 19.je posebno zna ajan sa aspekta zaštite djeteta od nasilja u porodici. «Države ugovornice e preduzeti sve odgovaraju e zakonske,upravne,društvene

i obrazovne mjere da bi se dijete zaštitilo od svih oblika fizi kog ili mentalnog

nasilja, povrede ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog

postupka,zloupotrebe ili eksploatacije,uklju uju i i seksualno zlostavljanje dok

27

je na brizi roditelja,zakonskih staratelja ili bilo koje druge osobe koja se brine

o djetetu.

Takve zaštitne mjere treba da u odgovaraju oj mjeri uklju uju i djelotvorne

postupke na uspostavljanju društvenih programa da bi se pružila potrebna

podrška djetetu i onima koji se brinu o djetetu,kao i drugih oblika sprje avanja

i identifikacije, prijavljivanja, preporu ivanja, istraživanja, lije enja i pra enja

slu ajeva zlostavljanja djece opisanih ranije i kada je to potrebno i sudsko uklju ivanje.» Dijete koje bude lišeno porodi nog okruženja u njegovom interesu,država obezbje uje odgovaraju i smještaj. Komitet za zašttu djece (UNICEF) koji djeluje pri UN-u se brine o provo enju mjera zaštite djece za države ugovornice.

4. LJUDSKA PRAVA U VEZI SA NASILJEM U PORODICI

U osnovi koncepta ljudskih prava je poštovanje ljudskog dostojanstva i vrijednosti svakog ljudskog bi a. Ovaj koncept se zasniva na odnosu izme usvake osobe i društva i u tom odnosu se moraju ustanoviti te bitne i univerzalne vrijednosti. U tom kontekstu prava pojedinaca se prepoznaju u odnosu na društvo u kojem žive. Osnovni sadržaj ljudskih prava se odnosi na ovlaštenje na skup garancija (prava) koja imaju univerzalne karakteristike. O minimalnom osnovnom sadržaju se ne može pregovarati i on pripada svim osobama u svim okruženjima i u svim prilikama. On ozna ava minimalni nivo ispod kojeg država ne može da ide.

U me unarodnim ugovorima i drugim me unarodnim sporazumima nalazimo tri razli ita na ina da opišemo ove obaveze:

pravo da poštuje; negativna obaveza; na primjer da ne ini mu enja;da ne toleriše nepravedna su enja;da se suzdrži od diskriminacije zasnovane na polu itd; pravo da štiti;pozitivna obaveza;na primjer da ustanovljava skloništa za žrtve nasilja u porodici;da obezbje uje zdravstvene usluge žrtvama;da finansira usluge socijalne zaštite za bavljenje problemom nasilja u porodici;pružanje pravne pomo i žrtvama nasilja;obezbje enjeodgovaraju e edukacije za pripadnike policije da odgovore u slu ajevimanasilja u porodici; pravo da ispunjava;pozitivna obaveza;preduzimanje odgovaraju ihmjera radi obezbje enja ispunjavanja standarda ženskih prava,ma primjer obezbje uje pravne lijekove u slu aju nepravednog su enja,garantuje žrtvama pristup socijalnoj i medicinskoj njezi;

28

U oblasti nasilja u porodici,naprijed navedeno zna i da država ima odgovornost ne samo da zabrani kršenje ljudskih prava žena,nego i da preduzima aktivne mjere sprje avanja i zaštite. Država je obavezna da obezbjedi da se nasilje u porodici ne dešava a ako se desi,njena je dužnost da obezbjedi zaštitu žrtava. Obaveze države uklju uju i obavezu postizanja i odre enog rezultata. Obaveza izvršavanja zna i i preduzimanje aktivnosti i uzdržavanje od aktivnosti. Obaveza postizanja odre enog rezultata zna i postizanje odre enog ishoda putem aktivne primjene programa i politika. Država mora da postigne neki rezultat u implementaciji prava žena,eliminaciji diskriminacije i nasilja nad ženama.

4.1. Nasilje kao kršenje ženskih ljudskih prava prema Univerzalnoj deklaraciji

Nasilje u porodici je jedno od najrasprostranjenijih vidova nasilja i diskriminacije žena1. Ipak sve do nedavno nije bilo priznato kao kršenje ženskih ljudskih prava.Tek je na Drugoj svjetskoj konferenciji u Kopenhagenu (1980) nasilje u porodici po prvi put priznato kao kršenje ženskih ljudskih

prava.Konferencija je usvojila rezoluciju o „zlostavljenim ženama i nasilju u porodici“i u svom završnom izvještaju osvrnula se na nasilje unutar doma.Ova problematika je bila razra ena u dvije Op e preporuke Komiteta za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena (Op a preporuka br.12 iz 1989.godine i Op apreporuka br.19 iz 1992.godine ) u kojima je Komitet ovlastio države potpisnice „da štite žene od svih oblika nasilja koje se dešava unutar porodice,na radnom mjestu ili u bilo kojoj drugoj sferi društvenog života.“Od država je zatraženo da dostavljaju informacije u vezi legislative i drugih mjera koje preduzimaju radi sprje avanja nasilja nad ženama. Propust države da odgovori na nasilje u porodici kao kršenje ženskih ljudskih prava je bio propisan razgrani enju javne i privatne sfere i državno-centriranom sistemu me unarodnog prava.Danas me unarodni standardi jasno zabranjuju nasilje u porodici kao kršenje sljede ihosnovnih ljudskih prava i osnovnih sloboda garantovanih Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima:

pravo na jednakost ( l.1)sloboda od diskriminacije ( l.2)pravo na život,slobodu i li nu sigurnost ( l.3)sloboda od mu enja i surovog,nehumanog i ponižavaju eg tretmana ( l.5)pravo na priznavanje pravnog subjektiviteta ( l.6)

1 Podaci iz posljednjeg izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije (Studija u više država o ženskom zdavlju i nasilju nad ženama ) pokazuje da je nasilje u porodici široko rasprostranjeno i da zahtjeva sveobuhvatni odgovor država.

29

pravo na jednakost pred zakonom ( l.7)pravo na pravni lijek odgovaraju eg suda ( l.8)pravo na jednakost unutar porodice ( l.16) pravo na najviši dostupni standard mentalnog i fizi kog zdravlja ( l.25)

Sva navedena ljudska prava i slobode široko su priznata od strane me unarodne zajednice. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima „svakoga ovlaš uje na društveni i me unarodni poredak u kojem se set prava i sloboda ustanovljenih u ovoj Deklaraciji mogu u punoj mjeri realizovati“( l.28).Ve ina odredbi Univerzalne deklaracije postala je obavezuju i dio obi ajnogprava. Države se ponašaju kao da su odredbe Deklaracije zakon,pretvaraju itime Deklaraciju u zakon. Mnoge zemlje su ugradile gore pomenuta prava u svoje ustavne odredbe,garantuju i time ženama slobodu od nasilja u porodici. To ne zna i da je u tim državama prevazi eno nasilje prema ženi unutar porodice ali su prisutni instrumenti unutar države za ostvarenje kako prava žene tako i kažnjavanje nasilnika.

Generalna skupština UN je 1985.godine usvojila Prvu Rezoluciju o nasilju u porodici zasnovanu na Preporuci Komisije za položaj žena Ekonomskom i Socijalnom savjetu i rezultatu šestog kongresa UN o sprje avanju kriminala i tretmanu nasilnika. Primjena Rezolucije iz 1985.godine uklju ila je sastanak ekspertske grupe o nasilju u porodici 1986.godine,sa specijalnim naglaskom na efekte ovog nasilja na žene. Ovaj skup je usvojio konkretne preporuke u pogledu zakonodavne reforme,obuku zaposlenih u policiji,tužilaštvu i zdravstvenoj djelatnosti i društvene i materijalne podrške žrtvama. Komisija o ljudskim pravima je 1994.godine stvorila prvi rodno specifi ni mehanizam za ljudska prava imenovavši Radhiku Coomaraswamy iz Šri Lanke za prvu specijalnu izvješta icu o nasilju nad ženama. Njena ovlaštenja su bila da traži i prima od vlada informacije o nasilju nad ženama ,uklju ivši i nasilje u porodici i da preporu uje mjere za eliminisanje nasilja.

Prvi slu aj koji je podigao problematiku nasilja u porodici na nivo kršenja

ljudskih prava iznijet je pred Me unarodni sud,Me unarodnu komisiju o

ljudskim pravima 1998.godine. Prema argumentima iznijetim u slu aju

Pamele Ramjattan,vlada Trinidada i Tobaga je prekršila prava P.Ramjattan

kada ju je osudila na smrtnu kaznu zbog ubistva muža. Vlada je propustila

da razmotri olakšavaju e okolnosti povodom njenog iskustva zlostavljene

žene. Njeno ispitivanje je naknadno pružilo dokaz da je bila izložena

ozbiljnim oblicima nasilja u porodici tokom svih osam godina braka.

Policija,advokati pravne pomo i,zatvorske vlasti,sudovi i vlada Trinidada i

Tobaga su propustili da razmotre nasilno zlostavljanje kojem su P.Ramjattan

i njena djeca bila izložena i uticala na stanje njenog uma i njeno ponašanje.

Po Deklaraciji,Preporuci br.19 Komiteta (Trinidad i Tobago je ratifikovao

30

Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena iz

1990.godine),Ameri koj konvenciji o ljudskim pravima i Me unarodnoj

konvenciji o sprje avanju, kažnjavanju nasilja nad ženama,prava

P.Ramjattan na život,pravi no su enje,jednaku zaštitu pred zakonom i

nediskriminaciju po osnovu pola, bila su izrazito prekršena. injenica da je

slu aj iznijet pred Komisiju je sam po sebi važan korak za me unarodni

pokret za garantovanje ženskih ljudskih prava.

Dokumenti Ujedinjenih Nacija su od izuzetne važnosti za priznavanje nasilja u porodici kao kršenja ljudskih prava po me unarodnom pravu kao i vida diskriminacije žena. Svi vidovi nasilja nad ženama proisti u iz ugnjeta kogponašanja i na elne diskriminacije prema ženi što rezultira silu ili prinudu. Stoga je nasilje nad ženama manifestacija fundamentalno nejednakog položaja žena i muškaraca i predstavlja vid diskriminacije žena. Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena nedostaje izri ita pažnja za nasilje prema ženama ali veliki broj pravnih i politi kih dokumenata Ujedinjenih nacija i drugih me unarodnih i regionalnih instrumenata,dokazuje da je rodno zasnovano nasilje odre eni vid diskriminacije koje po sebi predstavlja kršenje ljudskih prava. Prvi put je ovo potvr eno na Prvoj svjetskoj konferenciji o ženama u Najrobiju 1985.godine. Završni dokument,Najrobijske strategije za budu nost, povezuje ravnopravnost i nasilje prema ženama isti u i da je nasilje nad ženama prepreka za ostvarivanje ravnopravnosti mira.2 Vlade su pozvane da poja aju napore radi ustanovljavanja ili ja anja vidova pomo i žrtvama nasilja putem obezbje ivanja skloništa, podrške, pravnih i drugih usluga, kao i putem ja anja javne svijesti o nasilju nad ženama kao javnom problemu.

U svojoj Op oj preporuci br.193 Komitet za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena priznaje nasilje nad ženama,uklju uju i i nasilje u porodici kao vid diskriminacije. Komitet isti e da op a zabrana rodne diskriminacije sadržana u Konvenciji uklju uje „rodno zasnovano nasilje koje je neposredno usmjereno protiv žene ili koje u neproporcionalnoj mjeri poga a žene“. Stoga definicija diskriminacije u lanu 1 Konvencije 4 tako e sadrži nasilje nad ženama. Ovo zna i da nasilje nad ženama može biti kršenje odre enih odredbi Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena. Dok je nasilje prisutno u svim oblastima društva, rodno zasnovano nasilje, kao što je nasilje u porodici, neposredno je usmjereno protiv žena sa namjerom uskra ivanjanjihovih prava i održavanja njihovog položaja kao grupe.5

2 A/Res/40/108 3 U.N.DocA/47/38 (1992) 4 ...svako razlikovanje,izdvajanje ili ograni avanje zasnovano na polu koje ima za efekat ili za namjeru neujedna enost ili potiranje priznavanja,uživanja ili ograni avanje od strane žena .....ljudskih prava i osnovnih sloboda u politi kom, ekonomskom,socijalnom,kulturnom,gra anskom ili bilo kom drugom polju.“ 5 Izvještaj specijalne izvješta ice o nasilju nad ženama,njegovim uzrocima i posljedicama g e Radhika Coomaraswamy,dostavljen u skladu sa Rezolucijom Komisije za ljudska prava 1995/85,E/CN,4/1995/53,5.februar 1996.god.

31

U Deklaraciji o eliminaciji nasilja nad ženama usvojenoj 1993.godine države lanice UN priznaju da je nasilje nad ženama „manifestacija historijski

nejednakih odnosa mo i izme u muškaraca i žena koja je dovela do dominacije nad ženama i diskriminacije žena od strane muškaraca i do sprje avanja punog napredovanja žena“. Ovo priznanje je bilo ponovljeno u politi kim dokumentima Ujedinjenih nacija kao što su Pekinška Platforma za akciju (1995.) ,Završni dokument 23,specijalne sesije Generalne skupštine u 2000.godini poznate kao Peking +5,Rezolucija br.2003/45 i serija izvještaja specijalne izvješta ice o nasilju nad ženama opunomo ene od strane Komisije UN za ljudska prava.

4.2. Ostali me unarodni dokumenti koji se ti u zaštite od nasilja u porodici

Vije e Evrope u svojoj Deklaraciji 6 iz 1993.godine potvr uje da je eliminacija nasilja nad ženama klju ni aspekt borbe protiv strukturalne nejednakosti muškaraca i žena. Komitete ministara je tako e ukazao da su nejednaki odnosi izme u muškaraca i žena i patrijarhalna struktura porodice faktori koji doprinose nasilju u porodici.7 U Rezoluciji 8iz 1997.godine Evropski parlament izjavljuje da je nasilje nad ženama „neupitno povezano sa nejednakom ravnotežom mo i izme u polova o društvenoj,ekonomskoj,vjerskoj i politi kojsferi,uprkos nacionalnoj i me unarodnoj legislativi koja proklamuje ravnopravnost.“

-Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda- -Nasilje u porodici kao oblik kršenja ljudskih prava-

Evropska konvencija sadrži relativno snažne mehanizme za primjenu ljudskih prava (Evropski sud za ljudska prava),individualni žalbeni postupak i Vije eministara koje nadzire da li se država stvarno pridržava odluka Evropskog suda.Evropski sud za ljudska prava nije zamjena za nacionalne sudove vepredstavlja pomo no sredstvo nacionalnim sistemima u o uvanju ljudskih prava.

6 Vije e Evrope,Tre a ministarska konferencija o ravnopravnosti muškaraca i žena,Deklaracija o politikama za borbu protiv nasilja nad ženama u demokratskoj Evropi (Declarationon Policies for Combating Violence Against Women in a Democratic Europe),Rim,21-22.10.1993.god. 7 Preporuka o socijalnim mjerama u vezi sa nasiljem unutar porodice,Komiteta ministara (Recommendation Social Measures concerning Violence within the Family of the Committee of Ministers),No.R(90)2(1990) 8 Rezolucija o potrebi ustanovljenja kampanje širom Evropske Unije o nultoj toleranciji prema nasilju nad ženama,1997/10/06

32

Kona ne odluke Evropskog suda su pravno obvezuju e za države kojih se ti u.Dokumenti o ljudskim pravima Vije a Evrope se pozivaju na principe ugovora Ujedinjenih nacija kao i drugih dokumenata prema kojima nasilje prema ženama kao i unutar porodice predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava. U lanovima Evropske konvencije se ta no navodi koji su oblici kršenja ljudskih

prava tako da lan 2 iste Konvencije garantuje pravo na život, lan 5 pravo na slobodu i sigurnost pojedinca, lan 3 pravo na slobodu od mu enja, nehumanog ili ponižavaju eg tretmana, lan 13 efikasno pravno sredstvo pred nacionalnim vlastima u slu aju kršenja ljudskih prava prema ženi, te lan 14 koji se odnosi na uživanje prava i sloboda po Konvenciji bez diskriminacije po bilo kakvom osnovu. Pomenuti lanovi Evropske konvencije se neposredno dovode u vezu sa zaštitom prava žrtava od nasilja.

9 Komitet ministara je usvojio i nekoliko preporuka za države lanice koje se odnose na nasilje u porodici tako da je ovaj problem bio tema tre e, etvrte i pete sjednice Komiteta ministara. Zna ajno je spomenuti da je tre a sjednica

bila posve ena ravnopravnosti žena i muškaraca te da se održala 1993. godine, tako da je tom prilikom usvojena i Deklaracija o politikama za borbu protiv nasilja nad ženama u demokratskoj Evropi. Završni izvještaj je okon an 1998. godine i uklju io je preporuke za borbu protiv nasilja nad ženama i to kako na nacionalnom nivou tako i na me unarodnom nivou. Ove preporuke uklju uju zakonodavnu i sudsku reformu i reformu sistema primjene zakona kod država lanica. Dalje aktivnosti su tekle i u 2000 godini na etvrtoj sjednici kada je

usvojena Preporuka o stvaranju Evropskog programa za borbu protiv nasilja u porodici. Ovom Preporukom je naglašena harmonizacija nacionalnih zakonodavstava sa pravom Evropske Unije u vezi kontrole osiguranja zaštite žrtava kroz pravni sistem. Na petoj sjednici koja je održana 2002 godine naglašeno je kroz preporuku da je nasilje u porodici naj eš i vid nasilja nad ženama te da posljedice nasilja uti u na razli ite oblasti života žrtava kao što je njeno zdravlje, obrazovanje, sloboda na život bez straha i sli no. Preporuka naglašava da se nasiljem u porodici krši krivi no zakonodavstvo te je potrebno u doma im zakonodavstvima naglasiti da takve radnje predstavljaju krivi nodjelo. Sljede a aktivnost se odnosi na preporuku koja je donesena u 2004 godini a odnosi se na kampanju za borbu protiv nasilja nad ženama u Evropi te je istaknuto da se radi o ozbiljnom problemu koji se odnosi na sve države lanice Vije a Evrope. Države lanice imaju obavezu prema me unarodnom pravu da djeluju sa dužnom pažnjom u cilju okon anja nasilja u porodici i efikasnu zaštitu žrtava.

9 U slu aju C.R. protiv V.Britanije (No.20190),presuda od 22.11.1995.god.rješavalo se pitanje silovanja u braku.Podnosilac aplikacije je tvrdio da je presudom kojom je osu en zbog silovanja svoje supruge prekršen lan 7. Evropske konvencije jer po njegovom mišljenju on nije po inio zlo in. Evropski sud je odbacio ovaj argument na sljede i na in: „odbacivanje neprihvatljive zamisli o mužu koji je imun protiv optužbe za silovanje svoje supruge je u skladu ne samo sa civilizovanim konceptom braka,ve tako e i iznad svega sa temeljnim ciljevima Konvencije u ijoj je srži poštivanje ljudskog dostojanstva i ljudske slobode.“

33

U okviru Evropske Unije tako er su provedene aktivnosti ali mehanizmi za provo enje odluka Evropske Unije se realizuju putem Evropske komisije i odnose se samo na lanice Evropske Unije i njihov broj je manji u odnosu na lanice Vije a Evrope. Evropska Unija prije svega upu uje na rodnu

ravnopravnost kroz svoje direktive, rezolucije i preporuke sa kojima je upoznato Vije e Evrope te u svojim aktivnostima Vije e Evrope prati i odluke Evropske Unije. To zna i da je prisutna kampanja protiv nasilja u porodici i u okviru Evropske Unije te se želi na taj na in naglasiti prisutnost ovog problema na podru ju Evrope te da nisu dovoljne samo aktivnosti u ovom pravcu u okviru Vije a Evrope.

5. PRAKSA EVROPSKOG SUDA

Kada je u pitanju primjena Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi sa problemom nasilja u porodici interesantno je pomenuti primjenu lana 6 Konvencije u postupcima pred Evropskim sudom. Ovaj lan se odnosi na pravo na pravi no su enje u krivi nim i gra anskimstvarima. Pitanje svjedo enja žrtava pred sudom predstavlja osjetljivo pitanje i treba biti posebno zašti eno.Interesi takvih svjedoka moraju biti posebno zašti eni. To zna i da su zašti eni ne samo pravom na pravi no su enje ve i pravom na poštivanje privatnog i porodi nog života.

(slu aj Doorson protiv V.Britanije) «Države ugovornice moraju urediti svoj

krivi ni postupak na takav na in da ovi interesi nisu neopravdano ugroženi.

Na ela pravi nog su enja zahtjevaju da se u primjerenim slu ajevima

uspostavi ravnoteža izme u interesa odbrane i interesa svjedoka ili žrtava koje

su pozvane da svjedo e»

Evropski sud podsje a da prihvatljivost dokaza predstavlja prije svega pitanje doma eg prava, i po pravilu doma i sudovi treba da ocjenjuju dokaze koji se pred njima nalaze. Zadatak Evropskog suda prema Konvenciji nije da odlu i da li su izjave svjedoka bile prihva ene kao dokaz na pravilan na in, nego da utvrdi da li je postupak u cjelini, uklju uju i i na in pribavljanja dokaza, bio pravi an.

Oblast primjene lana 8 Evropske Konvencije se izme u ostalog odnosi i na pojam porodi nog života.

Evropski sud je u presudi Marcks protiv Belgije iz 1979.godine primjetio da za potrebe primjene lana 8 ne smije da se pravi nikakva razlika u odnosu na status porodice. Nema razlike izme u «zakonske»i «nezakonske» porodice. Neudata žena i njeno dijete predstavljaju oblik porodice koji je izjedna en sa

34

svim drugim oblicima porodice. Tu se povezuje i lan 14 Konvencije koji se odnosi na zabranu diskriminacije zasnovane na ro enju u uživanju prava i sloboda po Konvenciji.

U presudi Berrehab protiv Holandije iz 1988.godine Evropski sud je smatrao da zajedni ki život nije uvijek nužan za «porodi ni život» u okviru zna enjalana 8 Konvencije. «Zajedni ko življenje nije sine qua non porodi nog života

izme u roditelja majke i djece. Dijete ro eno u bra noj zajednici je ipso jure

dio takvog odnosa.Od trenutka djetetovog ro enja i samom tom injenicom

izme u njega i njegovih roditelja postoji veza koja je ravna «porodi nom

životu» ak i ako roditelji ne žive zajedno.»

lan 8 Konvencije se primjenjuje na odnos majke i djeteta,neovisno o njenom bra nom stanju i porodi ni život u kontekstu veze majke i djeteta je posebno zašti en Konvencijom. (slu aj Marcks protiv Belgije iz 1979.)

Prema praksi Evropskog suda,uvijek se smatra da su nevjen ani parovi koji žive zajedno sa djecom porodica. Ovo je ustanovljeno u predmetu Johnson protiv Irske iz 1986.

U predmetu Boughanemi protiv Francuske iz 1996.god. Sud je smatrao da: «koncept privatnog života na kojem se temelji lan 8, ak i kad nema

zajedni kog života,podrazumjeva vezu izme u roditelja i djeteta,neovisno o

tome da li je dijete zakonito. Mada se kasnijim doga ajima ta veza može

prekinuti,to se dešava samo u izuzetnim okolnostima.»

Primjenom ovog principa zaklju eno je da odnos podnositelja sa sinom ro enimu vanbra noj vezi i sa kojim je imao vrlo malo kontakta,predstavlja porodi ni život unutar zna enja ove odredbe. Nije se smatralo ni to što je otac kasno priznao dijete, ni to što mu nije pla ao izdržavanje niti njegova odluka da ga ostavi kod rodbine kad je emigrirao u zemlju potpisnicu Konvencije,predstavlja izuzetne okolnosti u ovom smislu.

U predmetu Saderback protiv Švedske iz 1996. zaklju eno je da su neoženjeni otac i njegova k erka uživali porodi ni život neovisno o injenici da nikad nisu živjeli zajedno,niti imali redovan kontakt.

U okolnostima kada je jedan roditelj sprije en u razvoju porodi nih veza sa djetetom,potencijal za porodi ni život može biti dovoljan za uživanje zaštite po lanu 8. Ovo se pojavilo u predmetu Keegan protiv Irske iz 1994.gdje je

k erku podnositelja majka dala na usvajanje bez njegovog znanja ili saglasnosti, ime ga je lišila mogu nosti da ustanovi bliske li ne veze s njom. Me utim,obzirom na prirodu odnosa djetetovih roditelja-zajedno su

35

živjeli,planirali trudno u i imali namjeru stupiti u brak,Sud je smatrao da potencijalni porodi ni život izme u oca i djeteta zna i da njihov odnos ulazi u opseg l.8 bez obzira na injenicu da su se samo jednom sreli.

Prema praksi Evropskog suda porodi ni život predstavljaju i sljede e situacije:

Porodi ni život može postojati izme u djece i djedova i baka pošto oni predstavljaju zna ajan dio porodi nog života. (predmet Marcks protiv Belgije iz 1979.)

Bra a i sestre,i kao djeca i kao odrasli,tako e ulaze u zna enje porodi nogživota. (predmet Olsson protiv Švedske iz 1988. i predmet Boughanemi protiv Francuske iz 1996.)

Odnos izme u ujaka/strica i tetke i ne aka ili ne akinje može ulaziti u zna enjeporodi nig života tamo gdje postoje jasni mdokazi o bliskim li nim vezama. Tako je u predmetu Boyle protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz 1993.zaklju eno da postoji porodi ni život izme u ujaka i njegovog ne aka u svijetlu injenice da je dje ak provodio vikende sa ujakom kojeg su doma evlasti smatrale «dobrim o inskim likom»za dijete.

Porodi ni život postoji izme u roditelja i djece ro ene u kasnijim vezama ili djece ro ene u vanbra noj aferi u toku braka,posebno kad je priznato o instvo i kad stranke uživaju bliske li ne veze. (predmet Jolie i Lebrun protiv Belgije iz 1986.)

Veza izme u usvojitelja i djece ima zaštitu po l.8 (predmet X protiv Francuske iz 1982.)

Kada se ustanovi porodi ni život se ne završava razvodom (predmet Berrehab protiv Holandije iz 1988.,Andersson protiv Švedeske iz1992.)

Navedeni slu ajevi iz sudske prakse Evropskog suda pokazuju koliki zna aj se daje porodici prema Konvenciji kao i zaštiti porodice te se zaklju uje da sve situacije koje se dešavaju u navedenim porodi nim krugovima u pogledu nasilja, mogu predstavljati prepoznavanje nasilja u porodici.

6. DOMA I PROPISI U VEZI SA NASILJEM U PORODICI

6.1. Svijest BH društva o problemu nasilja

36

Svijest našeg društva o problemu nasilja u porodici je i dalje na niskom nivou.Svi nivoi vlasti,zakonodavna regulativa kao i mediji ne bave se ovim pitanjem na odgovaraju i na in.O nasilju u porodici kao problemu kojeg je i zakon prepoznao, po inje da se govori tek u zadnjih deset godina a od nedavno ovim problemom se bave i vlasti i mediji. Na problem postojanja nasilja u porodici i na našem prostoru, ve odavno ukazuju nevladine organizacije koje su u znatnoj mjeri doprinijele usvajanju Zakona o zaštiti od nasilja,Porodi nogzakona te Zakona o ravnopravnosti polova u BiH. Neprihva anje nasilja kao društvenog problema, snažno uti u još uvijek preovla uju a tradicionalna shvatanja koja nasilje u porodici ne vide kao nešto što bi trebalo sankcionisati i osuditi. Mnogi na nasilje gledaju kao na vaspitne metode ili na uobi ajene oblike komunikacije. Porodi no nasilje je tabu tema na koje se reaguje samo u drasti nim slu ajevima te je prisutan i problem nedovoljne informiranosti javnosti o pojavi ovog problema na našem prostoru. Koliko je nerazvijena svijest o nasilju kao društvenom problemu koje i zakon sankcioniše,svjedo i i anketa koju je provodila Fondacija lokalne demokratije Sarajevo u 2004.godini,kada je anketirano više od 7 hiljada žena sa podru ja cijele BiH.Žene su nerado govorile o nasilju smatraju i da je to njihova privatna stvar koja se ne treba iznositi u javnosti pokazuju i visok stepen nepovjerenja prema anketarima te strah od posljedica u eš a u anketi.Tradicionalisti ka shvatanja kod žena na našem prostoru,stvaraju osje aj krivice i srama za ono što se dešava u njihovim porodicama i one se osje aju odgovornim za nasilje.U tom pravcu mediji mogu imati zna ajnu ulogu u formiranju javnog mnjenja.

Interesantno je ista i da je BiH uspjela uspostaviti odgovaraju i pravni okvir u skladu sa me unarodnim standardima kada je u pitanju oblast nasilja u porodici tako da se primje uje „hiperregulativa“ na na in što se u primjeni zakona može stvoriti konfuzija zbog razli itih definicija nasilja u porodici u razli itim zakonima.10

6.2. Doma i zakoni

Primjena ljudskih prava i sloboda se ostvaruje u skladu sa lanom 2 Ustava BiH u kojem stoji da e BiH i entiteti osigurati najviši stupanj me unarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda što e pratiti Komisija za ljudska prava za BiH i Ured Ombdusmana kako to predvi a Anex 6 Op eg okvirnog sporazuma iz Dejtona.U pomenutom lanu 2 stav 2 Ustava BIH je navedeno da e se u BiH direktno primjenjivati prava i slobode izložene u Evropskoj

konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njezinim

10 lan 4 Zakona o ravnopravnosti polova BiH definiše nasilje na osnovu spola, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBiH u lanu 6 reguliše nasilje u smislu primjene fizi ke i psihi ke sile u javnoj i privatnoj sferi života, dok KZ FBiH u lanu 222 odre uje posebno krivi no djelo kao i u KZ RS-a.u lanu 208.

37

Protokolima.Ovakva primjena ima prioritet nad svim zakonima.Zakoni koji regulišu oblast nasilja u porodici u BiH,definicije kao i zaštitu od nasilja su sljede i:

1. Zakon o zaštiti od nasilja Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br.22/o5)

2. Zakon o zaštiti od nasilja Republike Srpske (Službeni glasnik RS-a 118/05)

3. Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine (službeni glasnik BiH br.20/04)

4. Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine (službene novine FBiH br.31/06

5. Zakon o prekršajima Republike Srpske (službeni glasnik RS br.34/06) 6. Krivi ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Sl.novine FBiH

br.36/o37. Krivi ni zakon Republike Srpske (službeni glanik br.49/03) 8. Zakon o ravnopravnosti polova (Službeni glasnik BiH br.16/o3)9. Porodi ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine

FBiH br.35/05) 10.Porodi ni zakon Republike Srpske (Službeni glasnik RS-a br.54/02)

Navedeni zakoni predstavljaju pravni okvir koji obuhvata problem nasilja u porodici.To zna i da je regulativa u vezi sa nasiljem u porodici kod nas u cjelosti prisutna te emo pojedina no analizirati zakone da bi ocjenili njihov zna aj u praksi te koliko su zaista u primjeni kada je u pitanju rješavanje ovog problema u našem društvu.Analiza navedenih zakona kroz konkretnu implementaciju u praksi bi trebala pomo i sucima i tužiteljima u njihovom budu em radu.Osnovni problem koji se pojavljuje kod primjene pomenutih zakona se odnosi na situaciju da nisu me usobno usaglašeni u definisanju pojma nasilja u porodici što zna i da se ovaj pojam razli ito definiše u navedenim zakonima.

6.3. Zakon o ravnopravnosti spolova

Zahvaljuju i dugogodišnjem lobiranju i zagovaranju nevladinih organizacija ali i podršci Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH,Gender centara FBiH i RS-a,finansijskoj podršci GEEP Projekta 11te stru noj pomo i Ureda Visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih nacija (OHCHR) u BiH, donesen je Zakon o ravnopravnosti spolova na nivou BiH12.

11 GEEP Projekat (Gender jednakost i ravnopravnost spolova u BiH) 12 Zakon o ravnopravnosti polova je objavljen u Službenom glasniku BiH br.16/03

38

Donošenje ovog zakona je vrlo važno za sve gra ane BiH, obzirom da je usvajanje ovog zakona iz seta zakona koje je naša Država bila dužna usvojiti u proceduri prijema u me unarodnu organizaciju Partnerstvo za mir. Ovaj zakon ima posebnu važnost i za žene u BiH jer se naša zemlja mora suo iti sa injenicom da je prisutna diskriminacija i nasilje prema ženi i u privatnoj i

javnoj sferi života. Ovaj zakon je jedini na nivou države BiH do sada, jer su svi drugi zakoni koji regulišu pitanje zaštite li nosti i zabrane nasilja, na entitetskim nivoima.

Zakonom se prije svega reguliše da su spolovi u svim oblastima života i djelovanja u našoj zemlji ravnopravni. lan 3. definiše diskriminaciju na osnovu spola «kao svako pravno ili fakti ko, direktno ili indirektno

razlikovanje, privilegiranje, isklju ivanje ili ograni avanje zasnovano na

spolu zbog kojeg se pojedinkama/cima otežava ili negira priznanje, uživanje

ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u politi kom, obrazovnom,

ekonomskom,socijalnom,kulturnom,sportskom,gra anskom i svakom drugom

podru ju javnog života».

lan 4. definiše: spol kao «društveno uspostavljena uloga žena i muškaraca u javnom i

privatnom životu za razliku od istog izraza koji daje biološko odre enje. Izraz

spol u duhu ovog zakona,pokazuje zna aj koji je unutar društva dat

biološkom odre enju spola»,nasilje na osnovu spola kao «bilo koje djelo koje nanosi fizi ku, mentalnu,

seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje

ozbiljno sputavaju osobe da uživaju u svojim pravima i slobodama na

principu ravnopravnosti polova, u javnoj ili privatnoj sferi života, uklju uju i

i trgovinu ljudima radi prisilnog rada, te ograni enje ili proizvoljno lišenje

slobod,uznemiravanje kao «svaka situacija u kojoj do e do neželjenog ponašanja u

vezi sa spolom a koje ima za cilj i rezultat nanošenje štete dignitetu osobe ili

stvaranje zastrašuju e, neprijateljske, ponižavaju e, prijete e ili sli nesituacije», iseksualno uznemiravanje kao «svako ponašanje koje rije ima ili radnjama

ili psihi kim djelovanjem seksualne prirode za cilj i rezultat ima nanošenje

štete dignitetu osobe ili stvaranje zastrašuju e, neprijateljske, ponižavaju e,

prijete e ili sli ne situacije, a koje je motivirano pripadnoš u razli itom spolu

ili razli itom seksualnom orijentacijom a koje za ošte enu osobu predstavlja

nepoželjno fizi ko, verbalno, sugestivno i drugo ponašanje».lan 27. je u vezi sa ovim lanom jer reguliše kažnjavanje za nasilje,

uznemiravanje i seksualno uznemiravanje sa zaprije enom kaznom zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina.

39

Zakon tako e reguliše ravnopravnost u zapošljavanju i pristupu svim oblicima resursa, socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zaštiti, sport, kultura, javni život i mediji.

lan 17. posebno naglašava zabranu nasilja. Nadležne vlasti se posebno obavezuju za preduzimanje mjera prevencije nasilja zasnovanog na polu.

Državni organi se obavezuju za vo enje statisti kih podataka i informacija na svim nivoima na bazi pola. ( l. 18) dok se vlasti lanom 21. obavezuju na:

- donošenje programa mjera radi postizanja jednakosti polova u svim obalastima i na svim nivoima vlasti;

- donošenje novih ili izmjenu postoje ih zakona radi uskla ivanja s odredbama ovog zakona;

- osigurati sudsku zaštitu, kako gra ansku tako i krivi nu, u svim slu ajevima povrede odredbi ovog zakona;

- osigurati vo enje statisti kih podataka razvrstanih po polu u svim privrednim subjektima, privatnim i državnim preduze ima, državnim i javnim organizacijama i institucijama kao i pristup ovim informacijama;

Zakonom je regulisan i nadzor nad provo enjem ovog zakona (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice).

lan 28. reguliše niz prekršaja za pravna lica koji ne postupaju u skladu sa odredbama ovog zakona predvi aju i nov ane kazne od 1000 do 30.000 KM.

Što se ti e postupaka pred sudom u vezi sa provo enjem ovog zakona, bitno je ista i da pred Sudom BiH (stvarna nadležnost Suda BiH obzirom da je zakon donešen na nivou BiH dok entitetski sudovi postupaju za povrede entitetskih propisa) nije pokrenut niti jedan gra anski ni krivi ni postupak mada je od donošenja ovog zakona vjerovatno bilo niz situacija koje su se odnosile na povredu ovog zakona. U svakom slu aju ovaj zakon je bitan za integraciju oblasti ljudskih prava i gender koncepta u cjelini na nivou BiH.

6.4. Porodi ni zakon FBiH sa aspekta nasilja u porodici

Porodi ni zakon FBiH je usvojen 6.juna 2005.godine i ure uje porodi ne i bra ne odnose na savremeniji na in u skladu sa evropskim standardima. lan 4

se odnosi na nasilni ko ponašanje unutar porodice koje je zabranjeno. Zakon definiše nasilni ko ponašanje koje «podrazumjeva svako narušavanje fizi kogili psihi kog integriteta u smislu lana 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini».Za rješavanje sporova unutar porodice kao i pružanja

40

stru ne pomo i i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih lanova porodice zadužen je centar za socijalni rad. Sa ovim lanom se dovodi u vezu i lan 380. koji se odnosi na postupak zaštite od nasilni kog ponašanja u porodici. Zaštitu su dužni pružiti policija,organ starateljstva i sud za prekršaje. Fizi ka i pravna lica su dužni prijaviti policijskoj upravi nasilni ko ponašanje ako saznaju za isto a policijska uprava je dužna odstraniti i smjestiti u odgovaraju u ustanovu lice koje se nasilno ponaša. Zakonom su predvi ene i kaznene odredbe u pogledu nov ane kazne (od 2.000-20.000 KM za pravno lice a od 500-3.000 KM za fizi ko lice) ako se ne pridržava odredaba zakona.

Porodi ni zakon, pored ostalih zakona koji su na snazi, tako e naglašava zabranu nasilja unutar porodice te preduzimanje odgovaraju ih mjera u cilju sprje avanja takvog ponašanja te udaljenje nasilnog lica.

6.5. Nasilje u porodici u Porodi nom zakonu u Republici Srpskoj

Porodi nim zakonom koji je objavljen u Službenom glasniku RS br. 54/02 ure uju se porodi no pravni odnosi izme u bra nih supružnika, roditelja i djece, usvojioca i usvojenika, staraoca i šti enika i odnosi izme u srodnika u bra noj, vanbra noj i ili usvojeni koj porodici, te postupci nadležnih organa u vezi s porodi nim odnosima i starateljstvom.

Porodi ni zakon nasilje u porodici ne pominje ni u jednom lanu mada bi se isto moglo uzeti u obzir bar kao injenica prilikom razvoda braka ili u toku brakorazvodne parnice prilikom donošenja odluke o zaštiti, vaspitanju i izdržavanju maloljetne djece.

Naime, odredbom lana 52. stav. 1. Porodi nog zakona kao razlog za razvod braka navedeni su teško i trajno poreme eni bra ni odnosi usljed ega je zajedni ki život postao nepodnošljiv. Smatramo da je bilo opravdano da se u cilju efikasnijeg i bespotrebnog odugovla enja postupka oko razvoda braka na odgovaraju i na in kao jedan od razloga za razvod braka uvrstiti i nasilje u porodici.

Nadalje, lanom 73. Porodi nog zakona je regulisano da organ starateljstva u estvuje u postupku oko donošenja odluke, u bra nom sporu, kome od bra nihsupružnika povjeriti zaštitu, vaspitanje i izdržavanje maloljetne djece. Organ starateljstva e u tom pogledu dostaviti prijedlog kome povjeriti zaštitu, vaspitanje i izdržavanje maloljetne djece pri emu je ovlaš en da u granicama toga prijedloga iznosi i injenice koje stranke nisu navele i predlaže da se izvedu potrebni dokazi. Imaju i u vidu izloženo može se zaklju iti da organi starateljstva imaju veliku diskrecionu vlast prilikom sa injavanja prijedloga koji

41

nije ni im konkretnim odre en i ograni en a koji u datim slu ajevima može zavisiti od pojedina nih stavova i mišljenja.

Odre ivanjem porodi nog nasilja u porodici, u Porodi nom zakonu, kao jednog konkretnog ako ne, pod odre enim uslovima i odlu uju eg faktora, koji bi uticao na prijedlog organa starateljstva, kome od bra nih supružnika povjeriti zaštitu, vaspitanje i izdržavanje maloljetne djece, izbjegli bi se neosnovani prijedlozi koji u sebi ponekad sadrže pristrasne stavove i mišljenja.

Smatramo da je bilo neophodno u Porodi ni zakon ugraditi odgovaraju eodredbe koje bi protežirale ona lica koja nisu po inioci nasilja u porodici u odnosu na po inioce takvih djela, tj. isto bi se tretiralo kao otežavaju a okolnost za ona lica koja su bila krivi no ili prekršajno pravosnažno kažnjavana za djela nasilja u porodici.

7. PODMODUL II - krivi ni zakoni entiteta i postupak pred sudovima

7.1. Krivi ni zakon Federacije Bosne i Hercegovine

Krivi ni zakon FBiH od 1.08.2003.godine uvodi novu oblast krivi nih djela protiv braka,porodice i mladeži ( l.214-224) te se radi o oblasti krivi nihdjela koji do tada nisu bili predvi eni u Krivi nom zakonu.Kroz navedena krivi na djela se prepoznaju zabranjena ponašanja u porodi nim odnosima.To su sljede a krivi na djela:

l.214-dvobra nostl.215-omogu avanje sklapanja nedozvoljenog braka l.216-izvanbra na zajednica sa mla im maloljetnikom l.217-oduzimanje djeteta ili maloljetnika l.218-promjena porodi nog stanja l.219-zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika l.22o-napuštanje djeteta l.221-povreda porodi nih obaveza l.222-nasilje u porodici l.223-izbjegavanje izdržavanja l.224-sprje avanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetnika

Za sva nabrojana krivi na djela propisane su kazne zatvora u rasponu od tri mjeseca do kazne dugotrajnog zatvora zavisno od kvalifikacije krivi nogdjela s tim što je lanom 222 za krivi no djelo nasilje u porodici propisana alternativno i nov ana kazna za blaže oblike ovog krivi nogdjela.Navedeno krivi no djelo nije ranije postojalo kao posebno krivi no

42

djelo i takvo djelo podrazumjeva sve oblike fizi kog,psihi kog,emocionalnog,duhovnog i ekonomskog nasilja koji dovodi do ugrožavanja tjelesnog integriteta i duševnog zdravlja.Naj eš e se ini upotrebom fizi ke sile i prijetnjom,dok se drsko i bezobzirno ponašanje

razumjeva kao ponašanje koje odstupa od uobi ajenog ponašanja u porodici što sud cijeni u svakoj konkretnoj situaciji.Sa ovim krivi nim djelom su povezana krivi na djela protiv života i tijela i to kr.djelo „teška tjelesna ozljeda“ iz l 172 stav 2 kojim se inkriminira teška tjelesna ozljeda u injena prema bra nom partneru ili osobi u izvanbra noj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojim ne živi u zajednici gdje je zaprije ena kazna zatvora od jedne do pet godina kao i krivi no djelo „lahka tjelesna ozljeda.13

Krivi na djela protiv zdravlja ljudi koja su definisana u lanovima 225-240 KZ FBiH indirektno predstavljaju vrstu nasilja prema bra nom partneru ili lanu porodice obzirom da se radi o krivi nim djelima protiv zdravlja ljudi

(prenošenje zarazne bolesti- lan 225,prenošenje polne bolesti- lan 227)Veliki problem danas u BiH predstavlja širenje zaraznih bolesti zbog pove anog broja kontakata sa osobama zaraženim,prije svega AIDS-om ali i drugim veneri nim bolestima,koje dolaze uglavnom iz isto no-ruskih zemalja (Ukrajina,Moldavija,Rumunija) ali i iz susjednih zemalja BiH. Veliki broj muškaraca posje uje no ne barove i klubove koji se ilegalno bave prostitucijom, a kada saznaju da su zaraženi to se uglavnom krije i otvara mogu nost širenja zaraze, što tako e predstavlja vrstu nasilja u porodici ako se bolest širi i krije.

Krivi na djela protiv života i tijela u lanovima 166-176 KZ FBiH se tako epojavljuju kao rezultat nasilja u porodici.Bezobzirno i nasilni ko ponašanje može se dešavati unutar porodice i može rezultirati ubistvom.14 Pored nasilnika koji pored zlostavljanja prema žrtvi može na kraju dovesti i do ubistva,dešava se i da je žrtva dovedena u stanje jake razdraženosti bez svoje krivnje te da u ini krivi no djelo ubistva.

Krivi no djelo u estvovanje u samoubistvu iz lana 170 KZ FBiH se tako e može smatrati nasiljem u porodici jer u ta ki 4 ovog lana stoji da onaj ko okrutno ili ne ovje no postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve podre enosti ili zavisnosti i time iz nehata izazove samoubistvo te osobe, ini krivi no djelo za koje je zaprije ena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

13 Broj predmeta koji se vodi pred Op inskim sudom Sarajevo od perioda usvajanja novog Krivi nog zakona FBiH u vezi sa lanom 222 kako slijedi: U 2003.god.broj završenih predmeta-2, 2004.-24, 2005.-55,2006.-8714 Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu je upravo u toku takav jedan slu aj u kojem se vodi glavni pretres za krivi no djelo ubistva koje je rezultat prethodnog višegodišnjeg nasilja.

43

Krivi no djelo dvobra nosti iz lana 214 KZ FBiH se odnosi na sklapanje braka sa drugom osobom dok još nije raskinut prethodni brak,uzrokuju psihi ko i ekonomsko nasilje prema ženi. Takvi slu ajevi su prema istraživanju nevladinih organizacija prisutni u Zapadnoj BiH gdje se brakovi ne sklapaju u skladu sa Zakonom o braku ve uglavnom vjerski brakovi.Istraživanje pokazuje da je u takvim situacijama žena potpuno nezašti ena i vrlo rijetko se odlu uje da svoja prava ostvaruje legalnim putem zbog ekonomske ovisnosti,nedostatka informacija i nerazumjevanja sredine u kojoj živi.

Krivi no djelo ugrožavanje sigurnosti iz lana 183 KZ FBiH se tako emože dovesti sa nasiljem u porodici jer radnje izvršenja (prikradanje,u estalo pra enje ili uznemiravanje bra nog partnera ili osobe s kojom živi u vanbra noj zajednici,roditelja svog djeteta ili druge osobe s kojom održava ili je održavao bliske veze ) prouzrokuju patnju i nesigurnost. Navedeno krivi no djelo je povezano i sa Zakonom o zaštiti od nasilja prilikom izricanja zaštitne mjere.Tako e je i u vezi sa Zakonom o javnom redu i miru a koji zakoni se usvajaju na nivou kantona.

Krivi no djelo rodoskrvnu e (šire poznato kao incest) iz lana 213 KZ FBiH je u zadnje vrijeme sve prisutnije u sudskoj praksi.Tako e je povezano sa nasiljem u porodici.Krivi no djelo je kvalifikovano kroz tri oblika tako da su i kazne razli ito zaprije ene.„(1) ko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjedna enu spolnu radnju s krvnim ro akom u ravnoj liniji ili s bratom ili sestrom,kaznit e se nov anomkaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine, (2) ko krivi no djelo iz stava jedan ovog lana u ini s maloljetnikom, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina,

(3) ko djelo iz stava jedan ovog lana u ini s djetetom, kaznit e se kaznom zatvora od dvije do deset godina.“

U vezi sa ovim krivi nim djelom naj eš i po initelji su o evi,bra a,djedovi i poo imi. Problem nastaje u procesuiranju ovakvih krivi nih djela jer majke uglavnom brane muževe pred sudom i uti u na djecu da promijene iskaze pred sudom.Ovaj problem je bio prisutan i ranije na prostoru BiH ali se o tome rijetko govorilo jer su po initelji naj eš e oni koji trebaju da štite i da se brinu o žrtvi.Razli itim vrstama pritisaka takva djela su držana u tajnosti i situacija je nešto bolja u zadnje vrijeme u pogledu prijavljivanja ovakvih krivi nih djela ali je još uvijek teško dokazivanje pred sudovima.15

Krivi no djelo silovanje iz lana 203 KZ FBiH je izmjenjeno u odnosu na ranije obilježje ovog krivi nog djela tako da se može odnositi i na situacije

15 Pred Op inskim sudom u Sarajevu su vo ena dva ovakva predmeta u 2005.godini.

44

silovanje u braku. „ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da e direktno napasti na njen život ili tijelo ili život i tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odnos ili s njim izjedna enu spolnu radnju ...“Silovanje u braku je vrlo teško dokazati pred sudom osim ako je djelo povezano sa tjelesnim ozljedama i situacija je u tom pravcu sli na na bilo kojem prostoru.Ova vrsta krivi nog djela u vezi sa brakom se rijetko prijavljuje tako da pred sudovima u Kantonu Sarajevo nije poznat niti jedan procesuiran slu aj od stupanja novog KZ FBiH na snagu.

Kada je u pitanju kaznena politika u vezi sa krivi nim djelima koji su povezani sa nasiljem u porodici,primje ujemo da su prisutne razli ite kazne u zavisnosti od težine krivi nog djela.Krivi no djelo nasilje u porodici iz lana 222 KZ FBiH ima 6 kvalifikatornih oblika i naj eš e se pred sudovima

u Federaciji pojavljuju prva dva oblika ovog krivi nog djela:

„(1) ko nasiljem,drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir,tjelesnu cjelovitost ili psihi ko zdravlje lana svoje porodice, kazni e se nov anom

kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine,

(2) ko krivi no djelo iz stava 1 ovog lana u ini prema lanu porodice s kojim živi u zajedni kom doma instvu, kazni e se nov anom kaznom ili

kaznom zatvora do tri godine.“

Imaju i u vidu zaprije enu kaznu za ova dva oblika navedenog krivi nogdjela,otvara se mogu nost podizanja optužnice sa kaznenim nalogom te iskustva sudova u Federaciji, pokazuju da se u iniocima ovakvih krivi nih djela uglavnom izri u uvjetne osude.Vrlo rijetko se izri u nov ane kazne zbog teške materijalne situacije u inilaca krivi nih djela.Postavlja se opravdano pitanje da li se postiže svrha ovakvom kaznenom politikom te da li je mogu e posti i adekvatnu satisfakciju žrtava. U tom pravcu je potrebno napraviti posebno istraživanje na podru ju BiH.

7.2. Krivi ni zakon Republike Srpske

Nasilje u porodici u Republici Srpskoj se tretira kao krivi no djelo još od oktobra 2000.godine kroz krivi no djelo «nasilje u porodici ili porodi nojzajednici» u oblasti krivi nih djela protiv braka i porodice.16 To zna i da se ovo krivi no djelo uvodi u zakon prije postojanja krivi nog djela u Federaciji. Zaprije ena kazna za najblaži oblik ovog krivi nog djela je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine dok je za kvalifikovane oblike ovog krivi nog djela uz upotrebu oružja i sa težom posljedicom, kazna zatvora zaprije ena najmanje deset godina. Novi Krivi ni zakon RS-a iz

16 Službeni glasnik Republike Srpske br.22/oo

45

2003.god.17 tako e reguliše krivi no djelo nasilje u porodici ili porodi noj zajednici s tim što je kazna za osnovni oblik ovog krivi nog djela iz stava 1 kao zaprije ena, nešto strožija i kre e se u rasponu od nov ane kazne do dvije godine zatvora. Krivi na djela protiv polnog integriteta se tako eodnose na nasilje u porodici jer se radi izme u ostalih i o krivi nom djelu prinude na obljubu sa razli itim kvalifikovanim oblicima a iz koje definicije se može uklju iti i odgovornost izvršioca silovanja sa kojim je žrtva u braku. Istraživanja nevladinih organizacija u RS-u pokazuju da iako je zakon ovakvim rješenjem omogu io inkriminaciju silovanja u braku, u praksi nema este primjene. Još uvijek je prisutno tradicionalno shvatanje, teško e pri dokazivanju, esta reviktimizacija, nedovoljna zašti enost žrtve i nepovjerenje, neki su od razloga zbog kojih se žrtve teško odlu uju da prijave silovanje. Sa žrtvama koje su silovane od strane bra nih partnera situacija je sli na kao i sa ostalim vidovima nasilja u porodici jer esto nisu ni svjesne da su žrtve drasti nog kršenja osnovnih ljudskih prava.

Pored navedenih krivi nih djela, za nasilje u porodici se uklju uju i krivi nadjela «teškog ubistva»,»teške tjelesne povrede»,»tjelesne povrede»,»lake tjelesne povrede»,»protivpravno lišenje slobode» i «navo enje na samoubistvo»

7.3. Postupak pred sudom

Postupak pred sudom se odvija u skladu sa odredbama zakona o krivi nimpostupcima entiteta. Postupak je isti pred sudovima s tim što se razlikuje stvarna nadležnost sudova zavisno od težine kako krivi nih djela tako i kvalifikovanih oblika osnovnih krivi nih djela.

Postupci pred sudovima u oba entiteta pokazuju da se krivi no djelo „nasiljeu porodici“ pojavljuje kroz takozvane posebne postupke koji u suštini predstavljaju skra ene postupke jer se optužnice podižu sa kaznenim nalogom. Ukoliko op inski sud, u ijoj je nadležnosti postupanje po ve ininabrojanih krivi nih djela, potvrdi optužnicu sa kaznenim nalogom te ukoliko optuženi prizna krivnju i prihvati kazneni nalog kojim se predlaže izricanje uvjetne osude ili nov ane kazne,postupak pred sudom se završava na jednom ro ištu i pred sudom se pojavljuje samo optuženi bez prisutnosti ošte enih. Takav postupak je s jedne strane efikasan, ekonomi an i djelotvoran dok se s druge strane postavlja pitanje da li je kažnjavanje svrsishodno.18

17 službeni glasnik Republike Srpske br.49/03 18 Pred Op inskim sudom u Sarajevu se završava 93%predmeta putem optužnice sa kaznenim nalogom izricanjem uvjetnih osuda dok se ostatak odnosi na postupke sa glavnim pretresom u kojima se u inioci osu uju

46

Sudska praksa je gotovo identi na u oba entiteta tj.u Republici Srpskoj se tako e uglavnom izri u uvjetne osude dok se samo povratnici u initeljiosu uju kaznom zatvora.

Kada se podižu optužnice bez kaznenog naloga te ukoliko sud potvrdi optužnicu i optuženi se izjasni da nije kriv, zakazuje se glavni pretres te se izvode dokazi po prijedlogu obje strane u postupku. Na glavnom pretresu je mogu e stvoriti sliku stvarne prisutnosti nasilja u porodici kako od strane suda tako i od stane javnosti koji prate su enja. Ovdje se vrlo estopojavljuje situacija na su enjima da se sudi bra nom partneru zbog nasilja prema drugom bra nom partneru. Uglavnom se radi o ženama kao žrtvama nasilja pred našim sudovima. Zanemarljiv broj predmeta se odnosi na nasilje prema muškom bra nom ili vanbra nom partneru kao i prema djeci i ostalim lanovima porodice. Na su enjima žrtve, prvenstveno žene, veoma esto

mijenjaju iskaze u odnosu na istragu i pretvaraju se u branioce svojih nasilnika. Sud normalno cijeni svaki slu aj pojedina no i na kraju donosi odluku u skladu sa provedenim dokazima.

7.4. Šta je važno dokazati na su enju?

Postupak pred sudom zahtjeva kako od sudije, odnosno predsjednika vije a, tako i od stranaka u postupku i branioca optuženog, posebnu osjetljivost i pažnju kada su u pitanju krivi na djela u vezi sa nasiljem u porodici. Nedovoljna informisanost o ovom problemu u društvu kao i nedovoljno poznavanje me unarodnih dokumenata i standarda koji su u ovoj oblasti prisutni na me unarodnom nivou, esto ima za posljedicu da se predmeti u vezi sa nasiljem u porodici smatraju pred sudovima kao predmeti od manjeg zna aja koji se mogu lakše završiti u odnosu na neke druge „teže“ predmete. Takvo ponašanje se prepoznaje kako kod tužilaca koji vode istragu i optužuju krivi ne stvari, tako i kod sudija koji donose odluke. Takav stav bude odmah primje en od strane optuženih i njihovih branilaca te postoji mogu nost da se takva situacija iskoristi pred sudom u cilju donošenja što blaže sankcije. Položaj žrtve u postupku se vrlo esto zanemaruje kako iz razloga nedostatka preciznih odredaba u Zakonima o krivi nim postupcima tako i zbog ve pomenutog stava u odnosu prema ovim predmetima. Tako e je važno ista i da je medijska pažnja prema ovim predmetima samo trenutna i samo ako je povezana sa senzacionalisti kimsituacijama bez analiti kog i istraživa kog novinarskog pristupa što tako edoprinosi stvaranju slike u javnosti da ovaj problem nema odgovaraju idruštveni zna aj.

kaznom zatvora i to u inioci koji su povratnici u izvršenju krivi nog djela i prema kojima je prisutna i mjera pritvora.

47

U postupcima u vezi sa ovim predmetima, u svim fazama postupka, od policije, centara za socijalni rad, tužilaštva, suda, treba obratiti pažnju na sljede apitanja:

o Svjedo enje žrtve vezano za zlostavljanje i to fizi ko,emocionalno,verbalno

o Vidljive povrede o Fotografije koje su prethodno sa injene od policije o Medicinski nalazi i nalazi vješta enja o težini povrede o Opipljivi predmeti (oružje,pocijepana odje a,slomljene stvari koje su

prikupljeni kao dokazi) o Psihijatrijski nalaz žrtve o Psihatrijski nalaz optuženog

7.5. Direktno i unakrsno ispitivanje pred sudom

Svjedo enje žrtve treba usmjeriti ka dokazima i ranijim na inima zlostavljanja, ponašanje djece, uticaj nasilja na djecu,eventualni svjedoci doga anja bilo neposredni ili posredni,taktike kontrole zlostavlja a,razlozi kojima se žrtva rukovodi da ostane u vezi sa zlostavlja em,razlozi eskalacije nasilja,povrede žrtve.Primjer na ina ispitivanja žrtve:

-koliko puta vas je optuženi udarao -koliko dugo je to trajalo -šta je optuženi imao na nogama -u koji dio tijela vas je udarao -opišite kako ste se tada osje ali-da li ste se branili -zašto niste napustili ku u-opišite svoje povrede -da li ste tražili medicinsku pomo-da li ste zvali policiju -zašto ne-da li ste zvali bilo koga -gdje su bila djeca -kako su djeca reagovala -je li vas prvi puta optuženi zlostavljao -da li optuženi ima problema zbog korištenja alkohola ili drugih opijata -predo avanje fotografija iz policije nakon djelovanja optuženog

48

Svjedo enje osoba koji poznaju optuženog u pogledu njegovog karaktera ponašanja u drugim situacijama (posao,druženje,ponašanje prema djeci,podrške porodici,dokazi o izolovanju i ekonomskom zlostavljanju). Svjedo enjestru njaka o finansijskim, ekonomskim i medicinskim efektima nasilja u porodici na djecu.

Prije svjedo enja pred sudom svjedoke je nužno prpremiti na sve mogu esituacije koje mogu biti prisutne pri unakrsnom ispitivanju te da je svjedo enje pred sudom veoma važno u cilju okon anja nasilja i kažnjavanja u inioca.Važnoje uvoditi i pripadnike policije za svjedo enje u vezi zate enih situacija na licu mjesta kao i prethodnog ponašanja optuženog (prekršaji,narušavanja javnog reda i mira,krivi na djela)

Unakrsno ispitivanje se oslanja na direktno ispitivanje pred sudom tako da se u unakrsnom ispitivanju mogu iskoristiti svi odgovori svjedoka u cilju dovo enjau sumnju takvog svjedo enja, kao i pokušaj diskreditacije svjedoka koriste inesigurnost svedoka u davanju svojih izjava pred sudom, o emu tužilaštvo posebno mora voditi brigu kada su u pitanju krivi na djela povezana sa nasiljem u porodici.(ubaciti presude sudova oba entiteta)

8. ISTRAGA U VEZI SA KRIVI NIM DJELIMA NASILJA U PORODICI

8.1. Tužilaštvo

Istragu vodi tužilac,ali on može ovlastiti i druge institucije i službene osobe da provedu odre ene istražne radnje koje se ti u odre enog slu aja.Tužilacnare uje sprovo enje istrage. Naredba o sprovo enju istrage sadrži podatke o u iniocu krivi nog djela, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivi nog djela, zakonski naziv krivi nog djela,okolnosti koje potvr ujuosnove sumnje za sprovo enje istrage i postoje e dokaze. Tužilac je dužan navesti i koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba preduzeti. Ukoliko ne do e do sprovo enja istrage,tužilac je dužan obavijestiti ošte enog i podnosioca prijave u roku od tri dana o razlozima nesprovo enjaistrage dok je njima ostavljena mogu nost podnošenja pritužbe uredu tužioca u roku od osam dana. U procesu istrage tužilac može ovlastiti policijske organe,centar za socijalni rad,zdravstvene ustanove ali može narediti i potrebna vješta enja koja se provode po njegovim uputama.Može predložiti mjeru pritvora ukoliko su prisutni zakonski razlozi te disponira optužnim aktom u smislu opredjeljenja za optužnicu sa kaznenim nalogom za krivi na

49

djela zaprije ene kazne zatvora do pet godina ili optužnica bez kaznenog naloga.Kada tužilaštvo podigne optužnicu dostavlja je sa dokazima nadležnom sudu na potvr ivanje.

Zaštita žrtava nasilja u porodici za vrijeme krivi nog postupka nije regulisana posebnim zakonom ali je uklju ena u postoje e zakone (Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBiH i RS dok je u Krivi nim zakonima FBiH i RS-a regulisana zaštita zrtava u pogledu postavljanja pitanja u vezi ranijeg seksualnog života a na kojim iskazima se ne može zasnivati sudska odluka.Nadalje,uzimaju i u obzir fizi ko i psihi ko stanje svjedoka,saslušanje se može obaviti i putem audio-vizuelnih ure aja,tako da se svjedok ne nalazi u istoj prostoriji sa optuženim.To je posebno važno i neophodno ako je u pitanju maloljetna osoba,koju treba zaštiti i ne izlagati nepotrebnim suo avanjima. Tako e je zaštita žrtava pokrivena i Zakonom o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka BiH (Sl.glasnik BiH 3/03).

8.2. Uloga policije u istrazi

Policija ima važnu ulogu u zaštiti,sprje avanju i blagovremenom prijavljivanju po injenog krivi nog ili prekršajnog djela. Policija je naj eš eprva koja je u kontaktu kako sa u iniocem djela tako i sa žrtvom.Od ponašanja policije zavisi da li e se slu aj pravilno i kvalitetno pripremiti za eventualno procesuiranje u inioca.Dokazi se moraju prikupiti pažljivo jer policija izlazi na mjesto doga aja tako da je važan svaki detalj.(tragovi,fotografisanje,iskazi,pozivanje centra za socijalni rad te kontakt sa žrtvom u smislu pružanja ljekarske pomo i.)

U okviru policije potrebno je da postoje posebni odjeli koji bi se bavili samo problemima nasilja u porodici i takvo iskustvo je ve prisutno na Kantonu Sarajevo i pokazuje pozitivne rezultate.19

Pripadnici policije u oba entiteta su u estvovali na specijaliziranim edukacijama povodom nasilja u porodici.Zahvaljuju i takvim radionicama,primje eno je pove anje njihove senzibilnosti za problem nasilja u porodici i efikasniji pristup u pružanju pomo i ženama i djeci žrtvama nasilja.Radionice su pomogle da se identifikuju brojne prisutne predrasude i stereotipe o nasilju u porodici me u policijskim službenicima.Razvijena je kvalitetnija saradnja sa NVO, centrima za

19 MUP Kanon Sarajevo je uspostavio poseban odjel koji se bavi istragom u vezi sa nasiljem u porodici i posjeduje stru na osposobljena lica u pristupu u iniocima i žrtvama.Odjel je po eo sa radom od 2003.godine.

50

socijalni rad te ostalim institucijama u efikasnom rješavanju promblema nasilja u porodici.

Predstavnici policije esto isti u probleme u svom radu u vezi sa slu ajevimanasilja u porodici i problemi su skoro identi ni u oba entiteta.20Prilikom rješavanja slu aja nasilja u porodici, policajci koji odlaze na uvi aj, trebaju da vode ra una o sljede im faktorima:

1. odrediti položaj i stanje žrtve,osumnji enog i djece, 2. utvrditi da li je uklju eno bilo kakvo oružje i da li ga ima na tom

mjestu koje se istražuje te oduzeti ako ga ima, 3. pružiti prikladan nivo pomo i povrije enim stranama4. odvojiti osumnji enog od žrtve i svjedoka, 5. ispitati odvojeno osumnji enog,žrtvu,svjedoke,6. zabilježitio bilo kakav dokaz zlostavljanja djece, 7. procijeniti stanje žrtve u smislu prikupljanja dokaza neposredno na

žrtvi (tragovi davljenja i drugih ozljeda,trudno a žrtve) 8. zabilježiti psihi ko stanje žrtve,djece,držanje žrtve u trenutku uvi aja,9. zabilježiti nered u ku i,10.zabilježiti stanje osumnji enog,uklju uju i upotrebu alkohola ili

droge,11.zabilježiti spontane izjave uklju enih strana, 12.fotografisati scenu koja je zate ena kao i povrede lica, 13.prevesti žrtvu do zdravstvene ustanove, 14.obavijestiti centar za socijalni rad, 15.zabilježiti da li se radi o maloljetnom osumnji enom,kao i žrtvama

Da bi policijski izvještaj bio što potpuniji i kvalitetniji o nasilju u porodici, korisno je sa initi posebne obrasce izvještaja kod policije kao što slijedi:

Nivo nasilja o ovom doga ajujedan udarac,manja povredavišestruki udarci, manja povreda višestruki udarci,zna ajno modrilo višestruki udarci,ozbiljna povreda zna ajan bol frakturežrtva je tražila medicinsku pomožrtva je bila krajnje uplašena

20 Sastanci policajaca održani u Bijeljini 30.06.2005.,Višegradu 28.09.2005.i Doboju 30.09.2005. i kao problem isti u:nedovoljan broj ovlaštenih lica ženskog pola koji bi radili na slu ajevima nasilja u porodici,položaj žrtve kao povlaštenog svjedoka da ne mora svjedo iti protiv nasilnika koji je naj eš e muž,brat,sin,vanbra ni partner,nesaradnja sa zdravstvenim organizacijama jer ve ina žrtava nema zdravstveno osiguranje što otežava pribavljanje odgovaraju e medicinske dokumentacije,nepostojanje dovoljnog broja skloništa,neusaglašenost zakona,nesaradnja relevantntnih institucija

51

izrekao ozbiljne prijetnje prijetio oružjem upotrijebio oružje tokom doga ajadrugo

komentar:

Nasilje u prošlosti osumnji eni je ozbiljno povrijedio žrtvu napadi postaju sve nasilniji i opasniji opis napada na osnovu tragova osumnji eni je prijetio da e ubiti žrtvu ili sebe zlostavljanje je uklju ilo prisilni seks ili napade žrtva napadnuta tokom trudno eosumnji eni napada eš ezastrašivanje žrtve opis najtežeg napada koji je žrtva imala od istog osumnji enog

komentar:

Prošlost osumnji enogosumnji eni prekomjerno pije i ima problem sa alkoholom osumnji eni ima problem sa drogom osumnji eni je podvrgnut tretmanu odvikavanja od opijatskih sredstava osumnji eni je ozbiljno depresivan ili prijeti da e po initi samoubistvo osumnji eni je i ranije evidentiran kao u inilac sli nih,istih ili drugih krivi nih i prekršajnih djela

komentar:

Izuzetno je važno da policija reagira kod prvog prijavljivanja,bez obzira na vrstu nasilja kako se ne bi dogodila teža povreda ili smrt. Policija nije vodila rodno senzitivne statistike, niti je razvrstavala podatke po po injenim djelima, tako da nisu postojali provjereni podaci o tome koliko je žrtava nasilja u porodici bilo. Po etkom 2005.godine ve ina policijskih uprava u oba entiteta, uvodi novi na invo enja statistike rodno razvrstane i prema vrsti po injenog djela,što je prema Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH obavezuju e za sve ustanove.21

21 Zakon o ravnopravnosti spolova u lanu 18. reguliše da svi podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obra uju u državnim organima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduze ima i ostalim subjektima moraju biti prikazani po spolu.Statisti ki podaci i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obra uju, u skladu sa stavom jedan ovog lana, moraju biti sastavni dio statisti keevidencije i dostupni javnosti.

52

8.3. Mjere socijalne i zdravstvene zaštite

Zakoni o socijalnoj zaštiti koji su donešeni na entitetskim nivoima ne regulišu posebno pitanje zaštite žrtava nasilja u porodici niti posebne socijalne mjere pristupa prema nasilnim osobama u smislu odgovaraju ih socijalnih, psioholoških i zdravstvenih tretmana. Kanton Sarajevo je djelimi no regulisao zaštitu žrtava od nasilja kroz Zakon o socijalnoj zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (Sl.novine Kantona Sarajevo br.16/02) i i to kroz regulisanje stanja socijalne potrebe kada se takvoj osobi može pružiti pomo u skladu sa zakonom. Centri za socijalni rad nemaju uspostavljene mehanizme zaštite žrtava nasilja u porodici i takva pomo se vrši u skladu sa kriterijima iz zakona ili u saradnji sa nevladinim organizacijama. Nevladine organizacije koje u svom programu imaju zaštitu žrtava od nasilja, imaju razvijene projekte kroz uspostavljene tzv.sigurne ku e gdje se smještaju žene i djeca ako su izloženi nasilju u porodici.22

Država ne osigurava sklonište za žrtve.Skloništa su uspostavljena od strane NVO i prisutni su oba entiteta ali u nedovoljnom broju. Država daje simboli nupodršku radu ovakvih skloništa. Ženama koje pobjegnu od svojih nasilnih partnera sigurne ku e su jedini spas.23Izuzetak ini Kantonalni centar za socijalni rad Kanton Sarajevo koji finansijski podržava rad skloništa nevladine organizacije «Fondacija lokalne demokratije» u Sarajevu.Ista organizacija je organizovala i SOS telefone što je tako e podrška vlade Kanton Sarajevo.Ne postoje specijalizirani programi resocijalizacije za nasilna lica u porodicama i programi se odvijaju u okviru postoje ih aktivnosti centara za socijalni rad.Tako e ne postoje ni rehabilitacioni programi za žrtve nasilja koje vlada u oba entiteta podržava i finansira.Nije prisutna ni organizacija besplatne pravne pomo i za zaštitu žrtava nasilja u porodici i pozitivan pomak predstavlja Kanton Sarajevo što je nedovoljno.24 U Republici Srpskoj nevladine organizacije («Ženski centar Trebinje,»Udružene žene» Banja Luka,»Budu nost»Modri a,»Lara»Bijeljina,pokrenule su inicijativu za uspostavljanje jedinstvene SOS linije za žrtve nasilja i ovu inicijativu je podržao

22 Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH propisuje zaštitu na o uvanju zdravlja i lije enja svih lanova porodice ( l.16.ta ka4 i l.20 ta ka 3) 23 Stacionar Medice iz Zenice (od 1993-2004.boravilo 728 žena i374 djece,Sklonište za žene i djecu kao žrtve porodi nog nasilja vodi NVO «Budu nost» Modri a koje je otvoreno 2000.god.i od 2000-2004.boravilo 400 žena i 550 djece,Sklonište za žene i djecu «Fondacija lokalne demokratije «Sarajevo djeluje od 2000.god.i boravilo je 190 žena i 254 djece,Sigurna ku a Margarita Mostar i Prihvatilište Mirjam Mostar,Stacionar za žrtve u Tuzli,»Majka i dijete Zavidovi i,Sklonište Banja Luka,Ženski centar Trebinje,LI-Woman Livno,Žene sa Une Biha ,»Lara» Bijeljina 24 potpisivanje Protokola Koordinacionog tijela na podru ju Kantona Sarajevo sa nevladinom organizacijom «Fondacija lokalne demokratije» u 2005.godini za poboljšanje usluga žrtvama od nasilja u pogledu zaštite u zdravstvu,policiji medijima,centrima za socijalni rad i nevladinim organizacijama.

53

Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS-a koji se obavezao da efinansijski podržat ovaj projekat25

9. PODMODUL III- Prekršaji i prekršajni postupak i primjena Zakona o zaštiti od nasilja

ZAKONI O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI I NJEGOVA PRIMJENA U PREKRŠAJNOM ZAKONODAVSTVU

9.1. UVOD

Pored odredbi u Dejtonskom ustavu BiH26, Ustavima Federacije i Kantona u BiH, Ustava Republike Srpske te Statuta Br ko Distrikta, kojima se garantuju osnovna ljudska prava i slobode u našoj zemlji, donešeno je nekoliko zakona koji nešto direktnije regulišu nasilje u porodici. Osim Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini ( ,,Službeni glasnik BiH,, br.16/03 ), te pojedinih odredbi krivi nih zakona Republike Srpske, Federacije BiH i Br ko Distrikta, kojima se nasilje u porodici tretira kao krivi no djelo, te Porodi nog zakona Federacije BiH ( ,,Službeni glasnik BiH,, br.35/05), koji dijelom reguliše pitanje nasilja u porodici, kao i Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske, Br koDistrikta i Kantona Federacije BiH, gdje postoji mogu nost da se nasilje u porodici kvalifikuje kao prekršaj javnog reda i mira; u Federaciji BiH je donešen Zakon o zaštiti od nasilja u porodici objavljen u ,,Službenim novinama Federacije BiH,, br.22/05 koji je stupio na snagu 07.04.2005.god. i u Republici Srpskoj Zakon o zaštiti od nasilja u porodici objavljen u ,,Službenom glasniku Republike Srpske,, br. 118/05 koji je stupio na snagu 07.01.2006.god. Naime, zakoni koji najdirektnije regulišu zaštitu od nasilja u porodici a na što ukazuju i sami nazivi zakona.

Iako se vjerovalo da je nasilje u porodici izuzetno rijetko, mnoge analize i istraživanja, kako u svijetu tako i kod nas, potvrdili su da je isto zabluda i da nasilje u porodici ima velike razmjere koje se na me unarodnom planu tretiraju kao kršenje osnovnih ljudskih prava.27

25 U tri centra javne bezbjednosti koji se nalaze u ravijenijim dijelovima RS-a (Banja Luka,Doboj,Isto no Sarajevo) i dva u nerazvijenim dijelovima (Bijeljina ;Trebinje) od 2001-2004.prijavljena su 862 slu aja nasilja u porodici a u prvih šest mjeseci 2005.godine 156 slu aja. 26

Ustav Bosne i Hercegovine, (Daytonski mirovni sporazum, decembar 1995,)27

Fondacija lokalne demokratije Sarajevo, anketiranjem 3726 žena iz BiH 2004 godine došla je do podatka da su 2/3 ispitanica doživjele zlostavljanje u porodici i van nje. Stru njaci i pojedine organizacije isti u da je nasilje u porodici mnogo raširenija pojava nego što pokazuju podaci zbog utanja žrtava usljed obi ajnih shvatanja i patrijarhalnog odgoja.

54

Kako je nasilje u porodici preraslo u problem koji se ti e svih gra ana a nije samo problem unutar porodice, isto je poslužilo kao osnov za uvo enjenovog krivi nog djela, pod nazivom ,, nasilje u porodici ili porodi noj zajednici ,, .

Me utim, uzimaju i u obzir osjetljivost materije, te nužnost pružanja sveobuhvatne pravne zaštite zlostavljanim, uz opštu ocjenu svih relevantnih subjekata u BiH, da se do tada postoje im krivi noprekršajnim zakonodavstvom ne pruža efikasna i potpuna zaštita od nasilja u porodici, donešeni su u Federaciji BiH i Republici Srpskoj zakoni o zaštiti od nasilja u porodici.

Neophodnost donošenja navedenih zakona nalazi opravdanje i u argumentima da je praksa pokazala da i pored inkriminacije nasilja u porodici, kao posebnog krivi nog djela, u novim Krivi nim zakonima, nasilje ima tendenciju rasta u BiH ( ništa bolja situacija nije ni u drugim zemljama u okruženju), a sve zbog dijelom i neefikasne normativne regulative i to naj više zbog nepostojanja mehanizama zaštite kroz postoje e propise. Uz to, na ovaj na in se postupilo i u skladu sa me unarodnim dokumantima koji predvi aju da države treba da usvoje posebnu obuhvatnu legislativu kojom se izri ito zabranjuje nasilje nad ženama, predvi aju sankcije, mjere zaštite i udaljenja, kao i službe za podršku i pomo , uklju uju i i skloništa.

Nasilje u porodici ozbiljno predstavlja prijetnju stabilnosti porodice pri emu ima poražavaju i uticaj ne samo na odrasle lanove doma instva, nego i

na djecu koja su svjedoci nasilja pri emu trpe nesagledive i trajne posljedice. Ista, paralelno, iz nasilja koje se skoro svakodnevno odvija pred njima, u e da je takvo ponašanje matrica-prihvatljiv standard ponašanja. U budu nosti ona nastavljaju nasilni ko ponašanje na na in da se prenosi i generiše sa koljena na koljeno.

Znaju i za takav problem, pojavila se potreba za, pre svega, efikasnije suzbijanje ove pojave pri emu su se morali imati u vidu postoje i propisi, koji na neki na in ve regulišu ovu oblast.

Imaju i u vidu naprijed izloženo, kao i brojne zahtjeve me unarodne zajednice u Federaciji BiH i Republici Srpskoj donešen je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

Nadalje, stupanjem na snagu novih Zakona o prekršajima Federacije BiH (,,Službene novine FBiH,,br.31/06)28 i Republike Srpske (,,Službeni glasnik RS,, br. 34/06) gdje su u injene radikalne izmjene u odnosu na stari Zakon o

28U Federaciji BiH donesen je jedinstven, jedan zakon o prekršajima koji zamjenjuje 1o kantonalnih i jedan federalni zakon o prekršajima

55

prekršajima, doprinje e se efikasnoš u u rješavanju prekršaja a samim time i prekršaja iz oblasti nasilja u porodici.

Kako je nemogu e zamisliti primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici bez detaljnog upoznavanja sa novim Zakonom o prekršajima29, ( koji je u oba entiteta gotovo identi an, samo je razlika u broju lanova), a koji je osnovni procesni zakon u tom pogledu, osvr u i se na pojedine odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u porodici bi e paralelno razmotrene i odgovaraju e odredbe Zakon o prekršajima koje su u me usobnoj vezi.

Što se ti e Zakona o prekršajima ukratko bi istakli da se reformom prekršajnog zakonodavstva došlo do suštinskih promjena kojima je poboljšana efikasnost prekršajnih procedura i ujedna avanju sistema prekršajnog prava u BiH, a izmjene se izme u ostalog ogledaju u pogledu pripajanja sudova za prekršaje redovnim prvostepenim sudovima a uvedene su i izmjene u pogledu prekršajnog postupka gdje je data zna ajnija uloga podnosiocu zahtjeva koji po ovom zakonu mogu izdavati prekršajni nalog i pokretati prekršajni postupak podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, neke odredbe Krivi nog zakona i Zakona o krivi nom postupku e se ,,mutatis mutandis,, ,( s nužnim izmjenama), primjenivati za prekršaje u pitanjima koja se ne regulišu direktno Zakonom o prekršajima i predvi a se izvršenje sankcija na jedan sasvim nov na in.

Novi Zakoni sadržavaju principe koji su ustanovljeni od strane Vije aministara Evropskog komiteta ministara u njegovim preporukama R(87)18 koji se odnose na pojednostavljene krivi ne procedure – principe koji se primjenjuju u ve ini evropskih zemalja na prekršaje u saobra aju i ostale ,,masovne prekršaje,, i uvodi se koncept ,,prekršajnog naloga,, koji se bazira na preporukama Vije a Evrope i evropskim i svjetskim trendovima.

Zakon upotpunosti udovoljava zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i praksi Evropskog suda za ljudska prava.30

29Prekršaji predstavljaju kršenje javnog poretka ili propisa o ekonomskom i finansijskom poslovanju utvr ena zakonom ili drugim propisom, za koje su odre ena obilježja i za koje su propisane sankcije te isti po svojoj brojnosti, težini i društvenj opasnosti ne zaostaju mnogo iza krivi nih djela.

30Primjera radi lanovi 6. ( Zakon o prekršajima RS) i lan 7. ( Zakona o prekršajima FBiH) koji su identi ni a glase:

,,Svako ko je okrivljen da je po inio prekršaj ima pravo da zahtjeva da o njegovoj odgovornosti za po injeni prekršaj odlu i sud ukoliko on to zahtijeva u roku koji je propisan zakonom. Takva lica imaju pravo:

a) da se smatraju nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sa zakonom; b) da u najkra em roku budu obaviještena, detaljno i na jeziku koji razumiju, o prirodi i razlogu optužbi protiv njih; c) da im se da odgovaraju e vrijeme i mogu nosti za pripremu odbrane; d) da se brane li no ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im se on obezbijedi besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde; e) da ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se obezbijedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njihovu korist pod istim uslovima kao i svjedoka koji ih terete i f) da dobiju besplatnu pomo prevodioca ako ne razumiju jezik koji se upotrebljava u sudu.,,

su u potpunosti inkorporirali lan 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

56

9.2. Sadržaj pravnih rješenja u zakonu o zaštiti od nasilja u porodici- osnovne odredbe

Sam naziv ,, osnovne odredbe ,, govori da se u toj glavi nalaze odredbe koje su u suštini principi i na ela cijelog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i koji upu uju na na elan stav o osnovnim institutima.

U lanu 1. se odre uje šta je zaštitna funkcija ovog zakona tj. njegov predmet , tako da se definiše zakonski okvir koji podrazumjeva da se istim ure uje:

- pojam nasilja u porodici, - krug lica koja se smatraju lanovima porodice u smislu ovog zakona - na in zaštite lanova porodice - vrsta i svrha prekršajnih sankcija kao osnovnih oblika zaštite.

9.3. U kom se postupku ostvaruje zaštita ?

Zaštita lanova porodice se obezbje uje u prekršajnom postupku koji je propisan Zakonom o prekršajima na što upu uju odredbe stava 2. lana 2. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a koji glasi:

- u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u RS

,,Postupak zaštite i kazni se obezbje uje u prekršajnom postupku, primjenom

odredaba Zakona o prekršajima, ukoliko ovim zakonom nije druga ije

odre eno,,.

- u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH

,,Postupak zaštite ostvaruje se po odredbama Zakona o prekršajima, ako ovim

zakonom nije druga ije odre eno,,.

Shodno navedenom lanu, potpuno je jasno da je prekršajni postupak, postupak u kome se izri u sankcije u iniocima, koji su po inili prekršaje iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Me utim odredba ,, ukoliko(ako) ovim zakonom nije druga ije odre eno,,

stvara nedoumicu kod primjene pojedinih odredaba Zakona o prekršajima. Naime, tuma e i ovu odredbu u kontekstu cijelog stava 2., isto može navesti na pogrešan zaklju ak da se u slu aju kada su pojedine odredbe Zakona o zaštiti od

57

nasilja u porodici u suprotnosti sa pojedinim odredbama Zakona o prekršajima , primjeni e se odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Ukoliko imamo u vidu Zakon o prekršajima kako u RS tako i u FBiH, i to lan 83. stav 3. u RS i lan 83. stav 2. u FBiH koji glasi:

,,(3) U slu aju da su drugi zakoni (u Federaciji) u suprotnosti sa ovim

zakonom, primjenjiva e se ovaj zakon,,

onda je nesporno da e se uvijek primjeniti Zakon o prekršajima u slu aju kada su pojedine odredbe drugih zakona u suprotnosti sa pojedinim odredbama Zakona o prekršajima.

Ovo je vrlo važno pitanje koje se uvijek mora imati u vidu prilikom procesuiranja prekršaja u postupcima gdje je došlo do povreda odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Ukoliko je zakonodavac u diskutabilnom stavu 2. imao namjeru propisati nešto drugo, onda je bio nedovoljno jasan i neodre en, tako da se pomenuta odredba može protuma iti na pogrešan na in.

Naime, odredbe Zakona o prekršajima su uvijek odredbe ,, lex specialis ,,

u odnosu na druge zakone, i uvijek se primjenjuju u slu aju kada su u suprotnosti sa odredbama drugih zakona a kada se radi o prekršajnim djelima, jer su u istome odredbe kako materijalnog tako i procesnog prekršajnog prava tj. odredbe koje regulišu sva pitanja vezana za djela koja su posebnim zakonima kvalifikovana kao prekršaji i ti posebni zakoni kojima se regulišu posebne oblasti, (npr. Zakon o ravnopravnosti polova, ili Zakon o osnovama bezbjednosti saobra aja, ili Zakon o javnom redu i miru i dr.), kao i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, moraju biti u saglasnosti sa Zakonom o prekršajima.

Na ovo tuma enje upu uje niz odredaba Zakona o prekršajima Republike Srpske kao što su odredbe lana 2.stav 3., lana 3.stava 2., lana 8. stav 3. i dr. odnosno odredbe lana 3.stav 3., lana 9. stav 3. i dr. Zakona o prekršajima Fedracije BiH kao i sama naprijed pomenuta odredba lana 83. stav 3. u RS odnosno stav 2. u FBiH, te posebno odredba lana 5. stav 2. u RS odnosno odredba lana 6, stav 2. u FBiH koja glasi:

,, (2) Prekršajnu sankciju može izre i sud u prekršajnom postupku koji je

pokrenut i sproveden u skladu sa ovim zakonom. ,,.

gdje se pod pojmom ,, ovim zakonom ,, misli na Zakon o prekršajima.

58

Naravno isto smo napomenuli sa ciljem da prilikom implementacije u praksi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici bude što manje pogrešnih tuma enjai pogrešne primjene nekih zakonskih odredaba te da se u skladu sa nevedenim zakonom efikasno i brzo sprovede prekršajni postupak a u iniocima te vrste prekršaja ne pruži šansa da usljed pogrešne primjene zakona ne budu sankcionisani za djela koja su po inili.

9.4. Subjekti i hitnost postupanja kod zaštite kod nasilni kog ponašanja

U osnovnim odredbama u lanu 3. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici definišu se subjekti zaštite, organi i organizacije koji u okviru svoje nadležnosti preduzimaju mjere i aktivnosti na spre avanju i suzbijanju nasilja u porodici31.

Za razliku od zakona u RS, organ koji je dužan pružiti zaštitu žrtvi od nasilni kog ponašanja, u FBiH izostavljeno je tužilaštvo.

Hitnost rješavanja ove vrste predmeta predstavlja garanciju efikasnog suzbijanja nasilja u porodici, a što je ure eno stavom 2. pomenutog lana 3. koji propisuje da e subjekti zaštite od nasilja u porodici obezbjediti hitno rješavanje ove vrste predmeta. Na ovaj na in postupljeno je u skladu sa važnim me unarodnim standardom koji se odnosi na zahtjev za hitno i efikasno postupanje po prijavama za nasilje u porodici.

Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS ide još dalje i u stavu 3.i 4. propisuje šta je koji subjekat dužan da u ini i u kom roku, a koji glasi:

,,Policija je dužna u roku od 24 sata po prijemu prijave dostaviti izvještaj

nadležnom tužilaštvu i Centru za socijalni rad, a Tužilaštvo se obavezuje odmah

preduzeti potrebne mjere i o tome obavjestiti nadležni sud.

Rješenje o izre enoj zaštitnoj mjeri nadležni sud je dužan donijeti odmah, a

najkasnije u roku od 3 (tri) dana.,,

Na prvi pogled se ini da je zakon u RS ,,odre enije reguliso,, dužnosti subjekata i vremenski okvir u kojima su pojedini subjekti obavezni postupati.

31,,Zaštitu od nasilni kog ponašanja, dužni su pružiti policija, tužilaštva, organ starateljstva i sud.,, , lan 3. Zakona o zaštiti od nasilja u

porodici u RS.

59

Sli ne odredbe ne postoje u zakonu FBiH, ali treba napomenuti da su odradbe u lanu 3. stav 2. dovoljno jasne i odre uju da su subjekti zaštite i sud dužni hitno postupati.

Me utim, ako dublje u emo u analizu stava 3. lana 3. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS primjeti emo slede e, da je zakonodavac, vjerovatno u želji da što podrobnije reguliše dužnosti i hitnost postupanja subjekata zaštite, regulisao postupak koji je ve regulisan drugim relevantnim zakonima.

Iz sadržaja nevedene odredbe vidljivo je da je zakonodavac regulisao, doduše ne u detalje ali u na elu, postupak po prijemu prijave od lica ( lica iz lana 7. zakona ), koja su dužna prijaviti po injeno nasilje te na in kako e

subjekti zaštite potom postupati.

Kada je u pitanju ovakvo zakonsko rješenje u stavu 3. lana 3., mora se napomenuti da je isto nepotrebno i suvišno, jer je postupak za svaki organ ( subjekat zaštite), bilo policijski, bilo tužilaštvo ili sud, ve propisan odgovaraju im zakonom, Zakonom o krivi nom postupku, Zakonom o prekršajima i dr.

Prema tome, a kao što je konstatovano i ranije ( u pogledu lana 2. stav 2.) Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, se nije mogao regulisati postupak subjekata zaštite nakon podnešene prijave od nasilja u porodici.

Ako bi i dalje išli u elaboraciju analize stava 3. primjeti emo da recimo odredba

,, ................. a Tužilaštvo se obavezuje odmah preduzeti potrebne mjere i o

tome obavjestiti nadležni sud.,,

tako e nije dobro formulisana jer se sudu u pogledu prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici može samo podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a ne obavijest, kako je to navedeno.

Dakle, kada je u pitanju postupak, bilo krivi ni ili prekršajni koji je propisan posebnim zakonima, onda se isti ne može derogirati niti jednim drugim zakonom, bez obzira na opravdanje ili motive koji su vodili za donošenje takvih zakona.

Kako ne bi ostalo nedore eno kako ispuniti uslov hitnosti koji je itekako važan u predmetima Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, tj. kako hitno

60

postupati u vezi vo enja prekršajnog postupka uvažavaju i prethodno elaboriranje stava 3., kao ,, zamjena ,, ili,, izlaz ,, iz ovakve pravne situacije i odgovor na pitanje: Kojih se odredaba pridržavati a da se ispoštuje princip hitnosti ?, odgovor je u ve postoje emlanu 3. stav 2. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS i FBiH, koji je

dovoljan za ispunjenje hitnosti.

Nadalje, ukoliko se radi o ,,neodložnoj hitnosti,, koja je vrlo est slu ajkod nasilja u porodici, kada sve injenice i okolnosti nesporno ukazuju na opasnost da e nasilnik nastaviti sa injenjem nasilja u porodici, tada su ispunjeni svi uslovi za postupanje ovlaštenih organa tj. službenih lica u smislu lana 7. Zakona o prekršajima RS i lana 8. u FBiH, koji detaljno reguliše

postupak u tom slu aju.

Postupanje primjenom lana 7. odnosno 8. je efikasnije i što je još važnije zasnovano je na zakonu za razliku od stava 3. lana 3. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS.

lan 7.odnosno 8. stav 1, 2. Zakona o prekršajima glasi:,,

lan 7./8.

Lišenje slobode i jemstvo kao obezbje enje

prisustva i pla anja nov ane kazne

(1) Policijski službenik ili drugo ovlašteno službeno lice može lišiti slobode lice

koje je osumnji eno za prekršaj, i odmah a naj kasnije u roku od 12 asova

izvesti pred sud, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo u sudu pod sljede im

uslovima:

a) kada lice odbija ili nije u mogu nosti da otkrije svoj identitet; ili

b) kada lice nije nastanjeno u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u

inostranstvu a postoji sumnja da može pobje i kako bi izbjeglo odgovornost

za prekršaj ili

c) kada postoji opasnost da e lice nastaviti sa vršenjem prekršaja ili

ponovo po initi istovrsni prekršaj.

(2) Sud mora ispitati okrivljenog odmah a najkasnije u roku od 12 asova. u

RS (od trenutka kada je ta osoba lišena slobode. u FBiH )

,,

61

Dakle, u Zakonu o prekršajima je lanom 7. odnosno 8. obezbje enadovoljna hitnost rješavanja predmeta nasilja u porodici, sa ta no propisanim obavezama i rokovima kako svih ovlaš enih organa tako i suda.

Vode i se vjerovatno i ovim argumentima zakonodavac u FBiH odredbe iz lana 3. stav 3. nije ni uvrstio u Zakona o zaštiti od nasilja u porodici kao recimo ni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Republike Hrvatske.

Nadalje, lan 3.stav 4. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS propisuje da

,, Rješenje o izre noj zaštitnoj mjeri nadležni sud je dužan donijeti odmah, a

najkasnije u roku od (tri) dana ,,

s tim što bi i ovde napomenuli da ovakve ili sli ne odredbe ne sadrži zakon u FBiH.

Iz sadržaja navedene odredbe priozilazi da je zakonodvac zbog razloga hitnosti posebno propisao da se rješenja kojima je izre ena zaštitna mjera, od strane nadležnog suda moraju donijeti odmah, a najkasnije u roku od (tri) dana.

I u ovom slu aju relevantna je argumentacija koja je naprijed elaborirana i iznesena za lan 3. stav 3. sa dodatkom da je Zakonom o prekršajima u lanu51. propisano da sud na kraju pretresa usmeno/javno objavljuje rješenje a u posebnim slu ajevima sud može odgoditi donošenje rješenja, s tim što je dužan isto donijeti u roku od osam dana od dana kada je usmeni pretres završen te isto dostaviti okrivljenome/nasilniku, ovlaš enom organu i ošte enom/žrtvi nasilja, li no ili putem pošte u roku od tri dana od dana donošenja rješenja.( lan 53. Zakona o prekršajima).

9.5. POJAM PORODICE

U smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS i FBiH u na elu se pod porodicom podrazumjeva skoro identi an krug lica,

tako da porodicu u zakonu u FBiH ine:- bra ni i vanbra ni partneri, - srodnici koji žive zajedno: krvni srodnici i srodnici iz odnosa potpunog

usvojenja u pravoj liniji bez ograni enja, a u pobo noj liniji zaklju nos etvrtim stepenom; usvojenik i usvojilac iz odnosa nepotpunog usvojenja; srodnici po tazbini zaklju no s drugim stepenom,

- staralac i šti enik, hranilac i hranjenik,

62

- bivši bra ni i vanbra ni partenri

a u zakonu RS: - supružnici u bra noj ili vanbra noj zajednici, - njihova djeca ( zajedni ka ili iz ranijih zajednica), - bivši bra ni ili vanbra ni supružnici i njihova djeca, - usvojilac i usvojenik, - staralac i šti enik, kao i druga lica koja sada žive ili su ranije živjela u porodi noj zajednici, - roditelji sadašnjih i bivših supružnika, - o uh i ma eha.

Važno je napomenuti da se zakonodavac opredjelio za širi krug lica koja se smatraju lanovima porodice, kako smo to naveli i taksativno ih nabrojao, što je dobro rješenje, a što e uveliko olakšati primjenu zakona. Tako e, širi krug lica je i u skladu sa me unarodnim standardima, pri emu je rešenje iz Zakona RS obuhvatnije pa samim tim i bolje usaglašeno sa me unarodnim dokumentima.Neka se zakonodavstva nisu opredjelila u tome pogledu u odnosu na lica koja se smatraju lanovima porodice, tako da je na sudovima ostala obaveza da daju odgovaraju e tuma enje što može za posljedicu imati neujedna enu sudsku praksu u primjeni ovih odredaba.

9.6. POJAM NASILJA U PORODICI

9.6.1. Defincija nasilja u porodici

U lanu 6. stav 1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS data je definicija pojma nasilja u porodici, odre uju i da je nasilje u porodici bilo koje djelo koje nanosi fizi ku, psihi ku i seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i pretnje takvim djelima ili propuštanje dužnog injenja i pažnje, što ozbiljno sputava lanove porodice da uživaju svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi života.32

Analiziraju i navedeni stav da se uo iti da je radnja izvršenja odre enarje ima ,,bilo koje djelo,, što je jako široko obilježje i što je u duhu zakona, a

32Opšte je prihva ena podjela na fizi ko, psihi ko, seksualno i ekonomsko nasilje.

- Fizi ko nasilje bi predstavljalo svaki oblik fizi kog zlostavljanja, gdje spada i seksualno nasilje, bez obzira na intenzitet a koji u nejve em broju slu ajeva kao posljedicu ima lakše ili teške tjelesne povrede.

- Psihi ko nasilje bi predstavljala prijetnja,ucjenjivanje, zastrašivanje kojim se žrtve drže u strahu a time u zavisnosti i podre enostibilo kra i ili duži vremenski period.

- Ekonomsko nasilje je takvo nasilje kojim nasilnik žrtvu drži u odnosu zavisnosti i podre enosti ekonomskom dominacijom pod prijetnjom ili nedavanjem sredstva za život žrtvi ili zabranom rada.

63

ima namjeru da obuhvati sve radnje izvršenja usled ega su kod žrtve nasilja nastupile zabranjene posljedice koje su naprijed nabrojane.

Stavom 2. istog lana su nabrojane radnje33 nasilja u porodici što su u na elu radnje izvršenja prekršaja koje zajedno sa posljedicama iz stava 1., kao i posljedicama koje se pominju u stavu 2. ta kama 3, 4, 5, 6, 7, i 8. u zakonu RS i ta kama 2, 3, 5, 6, 7, 8, i 9. u zakonu u FBiH, ine obilježja prekršaja nasilja u porodici.

Mora se priznati da je ovakvo odre ivanje obilježja prekršaja neuobi ajeno ali i orginalno rješenje, gdje se jednim lanom u više stavova odre uje na naprijed opisan na in dispozicija dok su odredbe o sankcijama sadržane u drugim lanovima.

Kako je obilježje prekršaja alternativno odre eno i kako se radi o alternativoj dispoziciji, za utvr ivanje prekršaja nasilja u porodici u konkretnom slu aju važno je utvrditi da svako od tih obilježja bude ostvareno u bilo kojoj od alternativa propisanih u lanu 6.

Tako e, neophodno je napomenuti da iz lana 6. proizilazi da se prakršaj nasilja u porodici može izvršiti injenjem i ne injenjem, tako da se prekršaji nasilja u porodici obzirom na na in izvršenja mogu podijeliti na prekršaje injenjem ili komisivni prekršaji ( lan 6. stav.2 ta ke 1, 5, i dr.) i prekršaji

ne injena ili omisivni prekršaji ( lan 6.stav 2. ta ka 8. zakon u RS i ta ka 9. zakon u FBiH).

Definicije nasilja u porodici sadržane u ovim zakonima u skladu su sa me unarodnim dokumentima koji traže od vlada da vlada ne definiše prirodu nasilja u porodici previše usko, npr. uklju uju i samo fizi ko nasilje ili eksplicitno isklju uju i psihi ko nasilje. Me unarodni dokumenti traže da najmanje tri vrste porodi nog nasilja treba da budu uklju ene u definiciju: fizi ko nasilje, seksualno nasilje i psihi ko nasilje

33Radnje nasilja u porodici u lanu 6.stav 2. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH su:

1. svaka primjena fizi ke sile ili psihi ke prinude na fizi ki ili psihi ki integritet lana porodice, 2. propuštanje dužne pažnje i nadzora ili nepružanje pomo i i zaštite i ako za to postoji obaveza po zakonu ili obi ajima, a to svako

postupanje jednog lana porodice koje može prouzrokovati ili izazvati opasnost da e prouzrokovati fizi ku ili psihi ku bol ili ekonomsku štetu,

3. prouzrokovanje straha ili li ne ugroženosti ili povrede dostojanstva lana porodice, ucjenom ili drugom prinudom, 4. fizi ki napad lana porodice na drugog lana porodice bez obzira da li je nastupila fizi ka povreda ili nije, 5. verbalni napad, vrije anje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima te drugi na in grubog uznemiravanja lana porodice od drugog

lana porodice, 6. seksualno uznemiravanje i uznemiravanje drugog lana porodice u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova u Bosni i

Hercegovini ( ,, Službeni glasnik BiH,, ,br. 16/03) 7. uho enje i svi drugi sli ni oblici uznemiravanja drugog lana porodice; 8. ošte enje ili uništenje zajedni ke imovine ili imovine u posjedu ili pokušaj da se to u ini;9. propuštanje dužne pažnje, nadzora prema drugom lanu porodice ili nepruženje pomo i i zaštite tom lanu porodice iako za to

postoji obaveza po zakonu i moralu pa to bude imalo za posljedicu stanje ili osje aj fizi ke, psihi ke ili ekonomsko –socijalne ugroženosti tog lana porodice.

64

9.6.2. Dužnost prijave i podnošenje zahtjeva o nasilju u porodici

lanom 7. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS propisano je koja su sve lica dužna da odmah po saznanju prijave po injeno nasilje u porodici. Ko može podnijeti prijavu i zahtjev o nasilju u FBiH?

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH je, za razliku od zakona u RS koji nema sli ne odredbe, u stavu 3. lana 7. propisao, da su zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, vaspita i, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladine organizacije, koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za po injeno nasilje te lanovi porodice kao i svaki gra anin koji sazna za nasilje, ovlaš eni podnosioci zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Ovakvo zakonsko rješenje kao i rješenje stava 3. u lanu 3. zakona RS ( kako je elaborirano u ta ci 2.2. ovog modula), nije u skladu sa Zakonom o prekršajima u FBiH.

Ko su ovlaš eni podnosioci zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka jasno proizilazi iz lana 2. stav 1. ta ka a) i lana 39. Zakona o prekršajima FBiH a koji glasi:

lan 2. stav 1. ta ka a)

,,

a) Ovlaš eni organ je:

-nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i

hercegovine;

-inspektori ili lica ovlaštena za obavljanje inspekcije; ili

-ministarstvo, preduze e ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i u

iju nadležnost spada direktno ili indirektno sprovo enje zakona ili propisa

koji propisuju prekršaje.

lan 39.

Podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka

U slu ajevima kada nije mogu e izdati prekršajni nalog, ovlaš eni organ e

pokrenuti prekršajni postupak protiv okrivljenog podnošenjem zahtjeva za

pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

65

,,.

Kako ne bi ostalo nedoumica i u ovom pogledu napomenu emo i to da su dalje obaveze ovlaš enog organa jako zahtjevne i traže odgovaraju e pravno znanje i poznavanje pored ostalih propisa i Zakona o prekršajima.

Primjera radi sam zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba da sadrži sljede e podatke ( lan 40. Zakona o prekršajima RS i 41. Zakona o prekršajima FBiH):

1. naziv ovlaš enog organa koji podnosi zahtjev 2. prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret i lan propisa koji propisuje prekršaj

3. u slu aju da se radi o fizi kom licu ime i prezime okrivljenog i, ukoliko je poznata , njegovastalna adresa jedinstven mati ni broj ili za strance broj pasoša, kao i mjesto zaposlenja

4. u slu aju da se radi o pravno licu njegov naziv i sjedište , kao i registarski broj

5. injeni ni opis radnji koji odre uje pravnu kvalifikaciju prekršaja, vrijeme i mjesto po injenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za odre ivanje prekršaja

6. procijenjenu visinu naknade štete i druge troškoveprijedlog dokaza koji se trebaju izvesti, i7. potpis ovlaš enog predstavnika ovlaš enog organa. Podnosilac zahtjeva zadržava original, jednu kopiju zahtjeva dostavlja

sudu, a drugu kopiju okrivljenom, li no ili putem pošte.

Podnosilac može povu i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sve do donošenja rješenja o prekršaju.

Ako je zahtjev nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno, pozva e se podnosilac da u roku od najduže 8 dana, otkloni nedostatke, a u suprotnom zahtjev e se odbaciti.

Nadalje, kako se su enje u prekršajnom postupku sprovodi na usmenom pretresu ( lan 42. Zakona o prekršajima RS i i 43. Zakona o prekršajima FBiH), na kojem ovlaš eni organ zastupa zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, i nalazi se u skoro identi noj ulozi kao i tužilac u krivi nom postupku, može se sa sigurnoš u konstatovati da to, objektivno nije umogu nosti ve inalica navedenih u stavu 3. lana 7.

Imaju i izloženo u vidu, kao i to da je naprijed naveden samo dio odredaba koje se odnose na ovlaš enja i dužnosti ovlaš enog organa u prekršajnom postupku u kojem se utvr uje odgovornost okrivljenog protiv koga

66

je pokrenut prekršajni postupak u pogledu prekršaja nasilja u porodici, sasvim je jasno da se u poziciju istog ne mogu svrstati sva lica pobrojana u stavu 3. lana 7. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH.

Dakle, može se zaklju iti, tuma e i odredbe lana 7. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH a imaju i u vidu odgovaraju e odredbe Zakona o prekršajima u FBiH, da su lica i to, zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, vaspita i, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladine organizacije, koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za po injeno nasilje te lanovi porodice kao i svaki gra anin koji sazna za nasilje, dužni prijaviti

po injeno nasilje u porodici nadležnoj policijskoj upravi, koja e dalje biti ovlaš eno lice i sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i zastupati ga na su enju sve do okon anja prekršajnog postupka, u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima FBiH.

Ovim se ni na koji na in ne e povrijediti na ela koja su spomenuta u osnovnim odredama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH, ve e se naprotiv ista još dosljednije implementirati, jer su nadležne policijske uprave kvalifikovani državni organi obu eni da po prijemu prijava na što efikasniji na in uz brižno i efikasno prikupljanje svih relevantnih dokaza koje e izvoditi na sudu, podnesu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i zastupaju ga, ime e omogu iti da se svi po inioci nasilja u porodici od strane suda

odgovaraju e sankcionišu.

9.6.3. Ko može podnijeti prijavu i zahtjev o nasilju u RS?

U vezi pitanja ko je u Republici Srpskoj nadležan ovlaš eni organ za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i kome se ima prijaviti nasilje, situacija je nešto druga ija.

Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici u RS lanom 7. je propisano da lica iz lana 3.34 te lica pobrojana u stavu 1. lana 7.35

,,dužni su odmah po saznanju da je po injeno nasilje u porodici, ili

postoje osnovi sumnje da je po injeno nasilje, isto prijaviti policiji, nadležnom

tužilaštvu ili organu starateljstva.,,

34Zaštitu od nasilni kog ponašanja, dužni su pružiti policija, tužilaštva, organ starateljstva i sud.

35lan porodice, subjekti zaštite iz lana 3. ovog zakona, te zaposleni u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i bilo koji drugi

gra anin.........,

67

Kao što se vidi iz navedene odredbe, koja baš nije precizna kome se ima prijaviti nasilje, pravilno bi bilo tuma enje da se isto ima obavezno prijaviti policiji a potom još i tužilaštvu ili organu starateljstva.

Osim saznanja da je po injeno nasilje, osnov sumnje da je po injeno nasilje, drugi je razlog koji obavezuje lica iz stava 1. lan 7. kada su dužna izvršiti prijavu, (što je tako e razlika u odnosu na zakon u FBiH), i moglo bi se re i da osnovi sumnje postoje kada naprijed pomenuta lica do u do odre enih saznanja o postojanju odre enih injenica kao i odre enih okolnosti, koje u svojoj logi noj sveukupnosti i me usobnoj povezanosti ukazuju na ve i stepen izvjesnosti i upu uju na postojanje prekršaja nasilja u porodici, o emu postoje odre eni direktni i indirektni dokazi.

Kako se mora napraviti razlika izme u lica koja su dužna prijaviti nasilje i lica koja mogu sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka u RS tuma enjem pojedinih odredbi do emo i do ovoga odgovora.

Imaju i u vidu odredbe lana 3. stava 3. Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici u RS koji reguliše, citiramo ,,

Policija je dužna u roku od 24 sata po prijemu prijave dostaviti izvještaj

nadležnom tužilaštvu i Centru za socijalni rad, a Tužilaštvo se obavezuje odmah

preduzeti potrebne mjere i o tome obavjestiti nadležni sud.

,,proizilazi da je jedini organ nadležan za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležno tužilaštvo a nakon što zaprimi izvještaj od policije.

U smislu izloženog u RS na prvi pogled proizilazi da je jedino tužilaštvo ovlaš eni organ za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u pogledu prekršaja iz oblasti nasilja u porodici a u smislu odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici .

Proizilazi i to, da nadležno tužilaštvo može na osnovu sopstvenog saznanja kao i na osnovu prijave (a ne samo izvještaja policije), one koju je zaprimilo od lica iz lan 3. i lana 7. stav.1. Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Ovakvo rješenje imalo bi i svoje opravdanje koje se ogleda u tome da etužilaštvo, po primitku izvještaja od policije ili prijave ne samo podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka u pogledu prekršaja iz oblasti nasilja u porodici nego i preduzeti odre ene zakonske mjere protiv nasilnika ukoliko se u

68

konkretnim radnjama sti u obilježja pojedinih krivi nih djela na emu je akcenat tj. da nasilnici prvenstveno krivi no odgovaraju za svoja djela.

Me utim, što se ti e prekršaja situacija je druga ija ukoliko se imaju u vidu odredbe Zakona o tužilaštvu Republike Srpske ( ,, Službeni glasnik Republike Srpske,, broj 55/02, 85/03, 115/03 i 37/06 ) gdje u nadležnosti tužilaštva nije podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka kao i odredbe Zakona o prekršajima RS ( lan 2. stav 1. ta ka a.) gdje se kao ovlaš eni organ koji može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ne navodi tužilaštvo.

Kako smo ranije zaklju ili i elaborirali da se odredbe Zakona o prekršajima RS primjenjuju uvijek kada su u suprotnosti sa drugim zakonima kada su u pitanju prekršaji, te imaju i u vidu s jedne strane da u smislu Zakona o prekršajim RS tužilaštvo ne može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, te sa druge strane kako smo naprijed naveli da u smislu lana 7. stav 1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici samo tužilaštvo može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, jedino se može zaklju iti da nemamo rješenje ko može sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Ovo je vrlo zna ajno pitanje, prije svega za samu implementaciju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici obzirom da bez odgovora ko je ovlaš eni organ za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nema ni postupka pred sudom.

Odnosno, ako se imaju u vidu odredbe stava 1. ta ke c) lana 54. Zakona o prekršajima RS koje glase:

,,Rješenje o prekršaju kojim se obustavlja prekršajni postupak e se donijeti kad

se utvrdi da:

a) radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj;

b) sud nije nadležan za odlu ivanje;

c) je postupak vo en bez zahtjeva ovlaštenog organa;................................

.......................................................................................................................,,

sud bi morao obustaviti prekršajni postupak ukoliko je zahtjev podnio neovlaš eni organ a to je u ovome slu aju tužilaštvo.

Ali ako imamo u vidu prije svega odredbe stava 1. lana 3. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS koje glase

69

..Zaštitu od nasilni kog ponašanja, dužni su pružiti policija, tužilaštva, organ

starateljstva i sud.,,

kao i odredbe stava 1. lana 4. istog zakona koji glasi

,,Ovim zakonom se obezbje uje nesmetan pristup sudu svim subjektima zaštite

iz lana 3. stav 1. bez bilo kakvih troškova, s tim da se obezbje uje potpuna i

sinhronizovana povezanost sistema zaštite.,,

onda se širim tuma enjem ovih odredbi dolazi do zaklju ka da je jedino policija ovlaš eni organ koji sudu može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Nadalje, u smislu lana 2. stav 1. ta ka a. Zakona o prekršajima RS ni žrtva nasilja kao ošte eni nije ovlaštena da sud podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Dakle, da zaklju imo, u RS jedino je policija ovlaštena da podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv nasilnika koji po ine nasilje po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici.

Me unarodni dokumenti, uklju uju i preporuke savjeta Evrope i CEDAW govore da treba omogu iti tre oj strani da prijavi nasilje u porodici, kao i da se mora omogu iti gonjenje i bez inicijative sâme žrtve.

9.7. SANKCIJE ZA ZAŠTITU NASILJA U PORODICI

9.7.1. Svrha sankcija

Stavom 2. lana 8. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS i FBiH je regulisana svrha propisivanja, izricanja i primjene sankcija na slede i na in,

,,Svrha propisivanja, izricanja i primjene prekršajnih sankcija je li na zaštita

porodice, ostvarivanje i razvijanje zdravog i harmoni nog života unutar

porodice, spre avanje negativne identifikacije, te poštivanje pravnog sistema.,,

9.7.2. Vrste prekršajnih sankcija

Iako je u lanu 8. stav 1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS i FBiH regulisano da je prekršajna sankcija za zaštitu od nasilja u porodici

70

zaštitna mjera36, moglo bi se zaklju iti da je to jedina sankcija za prekršaje iz oblasti nasilja u porodici.

Me utim, to nije jedina sankcija, jer je u lanu 20. i 21. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH, u kaznenim odredbama kao sankcija predvi ena i nov ana kazna kao i kazna zatvora, a u lanovima 20. i 22. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS nov ana kazna.

I u ovom poglavlju se vidi specifi nost ovog zakona jer su rijetki zakoni u kojima je kao osnovna sankcija zaštitna mjera, a u skoro svim drugim zakonima to su prvenstveno nov ane kazne ali imaju i u vidu šta je svrha za izricanje sankcija koja je specifi na i ima za cilj pravovremenu zaštitu porodice, onda je logi an izbor zakonodavca za zaštitnim mjerama kao osnovnim sankcijama37.

9.7.3. Vrste zaštitnih mjera

U lanu 9. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS i FBiH propisane su zaštitne mjere koje su skoro iste i po nazivu ( osim zaštitne mjere pod ta kom 1. lana 9.) kao i sadržaju, s tim što u RS postoji i zaštitna mjera ,, rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice ,, , a koje zaštitne mjere nema zakonu FBiH. Odredbe o zaštitnim mjerama su u skladu sa zahtevaima sadržanim u me unarodnim dokumentima.

Zaštitne mjere koje sud može nasilniku u porodici izre i su sljede e:

1. udaljenje iz stana, ku e ili nekog drugog stambenog prostora - u RS ili udaljenje iz stana, ku e ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vra anja u stan, ku u ili neki drugi stambeni prostor - u FBiH

2. zabrane približavanja žrtvi nasilja3. osiguranje zaštite žrtve nasilja – u RS ili obezbje enje zaštite lica izloženog nasilju – u FBiH4. zabrane uznemiravanja ili uho enja žrtve nasilja – u RS ili

zabrane uznemiravanja ili uho enja lica izloženog nasilju – u FBiH 5. obaveza psihosocijalnog tretmana 6. obavezno lije enje od zavisnosti 7. rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice – postoji samo

u RS.

368. stav 1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS i FBiH ,, Prekršajna/e sankcija/e za zaštitu od nasilja u porodici je/su zaštitna/e mjera/e.,,

37Svrha sankcija za zaštitu od nasilja u porodici tj.zaštitnih mjera je da se njihovom primjenom sprije i i suzbije nasilje u porodici,

osigura nužna zaštita zdravlja i bezbjednosti žrtve nasilja, otklone okolnosti koje pogoduju ili podsticajno djeluju na izvršenje novih radnji nasilja te otklone posljedice nasilja i preduzmu efikasne mjere prevaspitanja nasilnika .

71

Zaštitne mjere imaju za svrhu da se njihovim izricanjem preventivno djeluje tj. sprije i i suzbije nasilje te otklone okolnosti koje pogoduju i podsti uizvršenju kao krivi nih djela tako i prekršaja iz oblasti nasilja u porodici.

9.7.3.1. Zaštitna mjera udaljenje iz stana, ku e ili nekog drugog stambenog prostora - u RS ili udaljenje iz stana, ku e ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vra anja u stan, ku u ili neki drugi stambeni prostor - u FBiH

Ova zaštitna mjera nije obligatorna tako da se može izre i licu ako sud ocjeni da postoji opasnost da bi po inilac mogao ponovo po initi nasilje.

Sud e u svakom konkretnom slu aju imaju i u vidu sve okolnosti cijeniti da li e ili ne izre i ovu zaštitnu mjeru.

U stavu 2. lana 11. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS i FBiH38 je propisano da je lice kome je izre ena ova zaštitna mjera dužno odmah ( bez odlaganja) napustiti stan, ku u ili neki drugi stambeni prostor u prisustvu policije.

Ovdje se postavlja pitanje kako tuma iti pomenuti stav 2. jer su rješenja izvršna tek nakon pravosnažnosti. Mišljenja smo da se rješenje kojim je izre enaova zaštitna mjera može izvršiti odmah ( bez odlaganja) nakon što rješenje postane pravosnažno tj. istekom roka za žalbu ukoliko žalba nije izjavljena ili ukoliko je žalba izjavljena danom donošenja odluke drugostepenog suda kojim je potvr eno prvostepeno rješenje kojim je izre ena zaštitna mjera. Kako je obaveza postupanja u ovim predmetima hitna u smislu lana 3. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ne e se izgubiti svrha izre ene zaštitne mjere.

Ukoliko se ne bi postupalo hitno, izricanje ove zaštitne mjerene ne bi imalo smisla.

U smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ova se zaštitna mjera može izre i u trajanju od 30 dana do šest mjeseci.

9.7.3.2. Zaštitna mjera zabrana približavanja žrtvi nasilja

Zaštitna mjera zabrana približavanja žrtvi nasilja je zaštitna mjera koja nije obligatorna a izri e se zbog istih razloga kao i prethodna zaštitna mjera tj. ako postoji opasnost da e nasilnik ponovo po initi nasilje.

38lan 13. Pravilnika o na inu sprovo enja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije (,,Službene novine Federacije BiH,,br.9/06)

72

Ova zaštitna mjera se sastoji u odre ivanju mjesta i podru ja kao i udaljenosti ispod koje se nasilnik ne smije približiti žrtvi nasilja.

U Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u RS je odre eno da se nasilnik ne smije približiti žrtvi nasilja na udaljenosti manjoj od 200 metara, dok u FBiH sud odre uje koja je to udaljenost ( stav 2. lan 12. ).

Zaštitna mjera zabrana približavanja žrtvi nasilja se može odrediti u trajanju koje ne može biti kra e od 30 dana, niti duže od jedne godine. 39

9.7.3.3. Zaštitna mjera osiguranje zaštite žrtve nasilja – u RS ili obezbje enje zaštite lica izloženog nasilju – u FBiH

Ova zaštitna mjera je propisana lanom 13. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS40 i FBiH gdje je u stavu 1. propisano kada se može izre i žrtvi nasilja u porodici ;

,,radi njegove fizi ke zaštite i obezbje enja da može ostvariti svoja prava ili

interes bez straha i opasnosti za ugrožavanje svog života.,,

Dakle ova se zaštitna mjera izri e samo prema licu izloženom nasilju, (što nije slu aj u prethodnim zaštitnim mjerama koje se odnose na nasilnika), i gdje se licu izloženom nasilju obezbje uje;

a) privremeni smještaj i zbrinjavanje u socijalnim ili drugim centrima ili kod

drugih porodica, odnosno na drugim pogodnim mjestima (sigurna ku a),

b) pravo na privremeno izdržavanje iz alimentacionog fonda.

Izvršenje ove zaštitne mjere se sprovodi po nalogu suda, a izvršava ga odgovaraju a ustanova ili centar za socijalni rad na na in da lice koje je bilo izloženo nasilju primi na privremeni smještaj i zbrinjavanje.

Trajanje ove zaštitne mjere je vezano za izricenje zaštitne mjere udaljenje iz stana, ku e ili nekog drugog stambenog prostora ( lan 11.), tj. ista e trajati sve dok se nasilnik ne udalji iz stana, ku e ili nekog drugog stambenog prostora,

39lan 14. Pravilnika o na inu sprovo enja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije (,,Službene novine Federacije BiH,,br.9/06)

40vidi: Pravilnik o na inu i mjestu sprovo enja zaštitne mjere obezbje enja zaštite žrtve nasilja u porodici (,,Službeni glasnik RS,, broj 97/06)

73

kada e se žrtva nasilja mo i bezbjedno vratiti u stan, ku u ili neki drugi stambeni prostor.

Nadalje iz sadržaja odredbe stava 3. lana 13. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici proizilazi da se ova zaštitna mjera ne može samostalno izre i a bez da se izrekne i zaštitna mjera propisana lanom 11., udaljenje iz stana, ku e ili nekog drugog stambenog prostora, a što je i logi no i ima za posljedicu to da sud u jednom rješenju izri e obe pomenute zaštitne mjere, jednu prema nasilniku koga ,, udaljava ,, i drugu prema žrtvi nasilja koju ,, obezbje uje,, od nasilnika.

U istome bi se predmetu posebnim nalogom odredilo da e se izvršenje zaštitne mjere ,,obezbje enja,, iz lana 13. izvršiti ,, odmah ,, tako što bi sud nalažio odgovaraju oj ustanovi ili centru za socijalni rad da (ovdje nije potrebno ekati pravosnažnost rješenja jer zaštitna mjera ne bi imala svrhe) primi na

privremeni smještaj i zbrinjavanje žrtvu nasilja.

9.7.3.4. Zaštitna mjera zabrane uznemiravanja ili uho enja žrtve nasilja – u RS ili

zabrane uznemiravanja ili uho enja lica izloženog nasilju – u FBiH

Navedena zaštitna mjera se može izre i ( tako e nije obligatorna kao ni prethodne zaštitne mjere) licu koje nasilje ini uznemiravanjem ili uho enjem a da pri tome postoji opasnost od recidiva uznemiravanja ili uho enja s tim da se ova zaštitna mjera odre uje u trajanju koje ne može biti kra e od 30 dana niti duže od jedne godine ( lan 14.).41

9.7.3.5. Zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana

Zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana je tako e zaštitna mjera fakultativnog a ne obligatornog karaktera a izri e se nasilniku radi otklanjanja nasilni kog ponašanja ili ako postoji opasnost da bi nasilnik mogao ponoviti nasilje u porodici.

Za razliku od prethodnih zaštitnih mjera ova zaštitna mjera prestaje u svako doba ako su prestali razlozi zbog kojih je izre ena s tim što se može odrediti da traje najduže dvije godine.

41lan 15. Pravilnika o na inu sprovo enja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije (,,Službene novine Federacije BiH,,br.9/06)

74

Ta nije u svakom konkretnom slu aju e se cijeniti da li su i kada prestali razlozi za dalje izvršenje ove zaštitne mjere.42

9.7.3.6. Zaštitna mjera obavezno lije enje od zavisnosti

Imaju i u vidu sve zaštitne mjere koje su predvi ene Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici jedino je zaštitnu mjeru obaveznog lije enje od zavisnosti sud u obavezi da izrekne (obligatorna je) ukoliko je nasilnik nasilje po inio pod uticajem zavisnosti od alkohola, opojnih droga ili drugih psihotropnih supstanci a sve pod uslovom da postoji opsnost da e se nasilje ponoviti.

,,Zaštitnu mjeru obaveznog lije enja od zavisnosti sud e izre i nasilniku koje je

nasilje po inilo pod uticajem zavisnosti od alkohola, opojnih droga ili drugih

psihotropnih supstanci, ako postoji opasnost da e se nasilje ponoviti.,,

Zaštitna mjera obavezno lije enje od zavisnosti može se odrediti u trajanju koje ne može biti kra e od 30 dana ni duže od dvije godine.43

9.7.3.7. Obaveze suda i organa starateljstva prilikom izricanja zaštitnih mjera

Sud je u obavezi da prilikom izricanja zaštitne mjere vodi ra una o svrsi i težini izre ene mjere kao i njenoj efikasnosti s tim što izre enu mjeru može može zamjeniti drugom zaštitnom mjerom.

Organ starateljstva je dužan voditi evidenciju o izre enim zaštitnim mjerama, pratiti njihovo izvršenje kao i predlagati prekid ili produženje ili zamjenu izre ene zaštitne mjere drugom zaštitnom mjerom.

U posljednjem stavu lana 19. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici propisano je da se rješenjem utvr uje trajanje zaštitne mjere kao i to od kada ista traje,

,,Rješenjem o izricanju zaštitne mjere se utvr uje trajanje zaštitne mjere koja je

izre ena nasilniku i ije trajanje po inje te i od dana pravosnažnosti

rješenja,............................,,

42vidi: Pravilnik o na inu i mjestu sprovo enja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana (,,Službeni glasnik RS,, broj 97/06)

43vidi: Pravilnik o na inu i mjestu sprovo enja zaštitne mjere obaveznog lije enja zavisnosti od alkohola i opojnih droga (,,Službeni glasnik RS,, broj 97/06)

75

Smatramo da je neophodno na ovom mjestu napomenuti i to da se od strane suda prilikom izricanja zaštitnih mjera u rješenjima tj. njihove formulacije mora biti jako pažljiv i precizan u smislu da se iz nevedene formulacije u izreci rješenja nedvosmisleno može vidjeti o kojoj se zaštitnoj mjeri radi, na koga se odnosi, u kom je vremenskom trajanju izre ena, ko je dužan da je izvršava i prati njeno izvršenje itd. a uvijek imaju i u vidu specifi nost svake pojedine zaštitne mjere i njenu svrhu koja se istom želi posti i.

Naime, ukoliko se sa izricanjem zaštitnih mjera ne bi postupilo kako je navedeno došlo bi se u situaciju da se mnoge zaštitne mjere objektivno ne bi mogle izvršavati bilo da su nejasne, dvosmislene, nelogi ne ili da se nezna na koji su vremenski period izre ene i koji je organ ili insitucija nadležna da ih sprovede ili prati njeno izvršenje.

Ovakvi propusti bi imali velike posljedice za konkretne slu ajeve a isto bi bio i razlog za ukidanje rješenja od strane drugostepenih organa iz razoga nerazumljivosti izreke rješenja.44

9.7.4. Ostale sankcije

Ovo pitanje je razli ito regulisano u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH od Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS.

a) U Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH lan 20. predvi anov anu kaznu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM ili kaznu zatvora od najmanje 50 dana za službenika koji ne prijavi policiji da su po injene radnje nasilja u porodici.

lanom 21. istog zakona je predvi ena nov ana kazna od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM za nasilno lice ukoliko ne postupi prema izre enoj zaštitnoj mjeri.

Me utim, ako se imaju u vidu odredbe lana 6. Zakona o prekršajima u FBiH45, koje se odnose na prekršajne sankcije i koje ne predvi aju kaznu zatvora kao sankciju za prekršaje, za po injeni prekršaj iz lana 20. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici se ne bi kao sankcija mogla izre i kazna zatvora.

44pogledati lan 4. stav 2. Pravilnika o na inu sprovo enja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije (,,Službene novine Federacije BiH,,br.9/06) i Pravilnika o na inu sprovo enja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova (,,Službeni glasnik RS,,br.26/06)

45lan 6. Prekršajne sankcije

(1) Prekršajne sankcije su: nov ana kazna, uslovna osuda, ukor i zaštitne mjere.

76

Tako e, kako je zakonski maksimum za propisivanje a time i izricanje nov ane kazne u smislu lana 11. Zakona o prekršajima u FBiH za fizi ka lica 1.500,00 KM, za po injeni prekršaj iz lana 20. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ne bi se mogla izre i nov ana kazna preko toga iznosa.

b) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u RS je u lanu 20. propisao nov anekazne u skladu sa odredbama lana 10. stava 3. i 4. Zakona o prekršajima u RS tj. u okviru zakonskog minimuma od 20,00KM i maksimuma od 1.500,00 KM, osim u stavu 6. gdje je za službeno lice propisao kaznu od 1.800,00 KM, tako da se i u ovom slu aju ne može izre i nov ana kazna ve a od 1.500,00 KM.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u RS tako e, za razliku od Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH, propisuje i nov ane kazne za prekršaje koje izvrši nasilnik, pri emu je propisao i ve e nov ane kazne ukoliko je nasilnik povratnik ili ukoliko je radnja nasilja po injena u prisustvu djeteta ili maloljetnog lica.

9.8. ODNOS PREKRŠAJA I KRIVI NIH DJELAIZ OBLASTI NASILJA U PORODICI

Kako u Krivi nim zakonima FBiH ( lan 222.) i RS ( lan 208.) kao i Br ko Distrikta ( lan 218 ) postoje posebna krivi na djela nasilja u obitelji odnosno porodici ili porodi noj zajednici, koji kvalifikuju sve oblike nasilja kao krivi o djelo što je u skladu sa Preporukom Rec (2002) 5 Odbora ministara državama lanicama o zaštiti žena od nasilja smatramo da su u tom smislu odredbe lana 20. stavovi od 1. do 5. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS nepotrebni i u suprotnosti sa pomenutom preporukom (sli nih odredbi nema u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH).

Naime, u odredbama lana 20. stavovi od 1. do 5. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS, propisivanjem obilježja pojedinih prekršaja koji su identi ni obilježjima krivi nog djela ,, nasilja u porodici ili porodi noj zajednici ,, ( lan 208. Krivi nog zakona Republike Srpske ) direktno je dovelo do zloupotrebe propisa i neujedna ene primjene istih u praksi gdje se doga a da pojedini nasilnici za ista djela nasilja u porodici odgovaraju za prekršaj a drugi za krivi no djelo, što je nedopustivo.

Nije nepoznata ni praksa u oba entiteta kao i Br ko Distriktu koja je djela nasilja u porodici tretirala kao prekršaje iz oblasti Zakona o javnom redu i miru, uznemiravanja i ugrožavanja bezbjednosti drugog lica.

77

Sve ovo kao i neka zakonska rješenja koja su pominjana u ovom podmodulu ukazuje na neuskla enost propisa koji se moraju što prije harmonizirati kako bi sa zakoni mogli što efikasnije implementirati.

Dakle, imaju i u vidu mnogobrojne me unarodne pravne standarde u oblasti nasilja u porodici protiv nasilnika bi se uvijek morao voditi krivi ni postupak ukoliko su ostvarena obilježja naprijed navedenih krivi nih djela a ne prekršajni postupak koji je u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici samo primaran u izricanju zaštitnih mjera kao osnovne prekršajne sankcije.

U me unarodnim dokumentima postoji zalaganje za uvo enje posebnog krivi nog djela nasilje u porodici ali nema ni ega što bi ukazalo na protivljenje prekršajnom kažnjavanju, posebno imaju i u vidu razli ite mogu e oblike nasilja u porodici. Naprotiv, pojedini dokumenti koriste termin administrativne mere što može upu ivati upravo na prekršaje. Tako e, smatra se da krivi nemere treba preduzimati samo kao poslednje sredstvo Ipak, imaju i u vidu datu analizu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i njegov odnos sa drugim zakonima, važno je naglasiti da me unarodni dokumenti predvi aju da treba preduzeti mere kako bi se osiguralo da se interesima žrtve ne nanosi šteta usled neusaglašenosti gra anskih, administrativnih i krivi nih mjera. (Preporuka R(85)4, st. 11, Preporuka (2002)5).)

9.9. PRIMJENA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI

Na kraju da zaklju imo da su Zakoni o zaštiti od nasilja u porodici u RS i FBiH (uz neophodne izmjene i dopune ) za razliku od krivi nogzakona i krivi ne odgovornosti gdje je svrha kažnjavanja nešto druga ija,vrlo pogodni za implementaciju s ciljem da se postigne zaštita porodice uz primarnu primjenu zaštitnih mjera kao osnovne prekršajne sankcije kojima e se preventivno djelovati u spre avanju nasilja u porodici, osigurati nužna zaštita žrtve te otkloniti okolnosti koje djeluju na izvršenje nasilja.

9.9.1. Sudska (prekršajna ) praksa u oblasti nasilja u porodici

Imaju i u vidu da se prekršajnim zakonodavstvom ima za cilj posti izaštita porodice uz primarnu primjenu zaštitnih mjera kao osnovne prekršajne sankcije te analiziraju i sudsku praksu u tom pogledu, može se zaklju iti da još uvijek nije adekvatna zaštita porodice u smislu koji se želio posti i donošenjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

78

Osim normativne djelatnosti, koja istina ni u samom zakonu nije precizno regulisala neka pitanja a što je u praksi sigurno otežalo primjenu navedenog zakona, bilo je nužno provesti i temeljitu edukaciju svih subjekata zaštite kako bi se omogu ila efikasna i trajna zaštita ugroženih lica sa naglaskom na prevenciji a potom na potpunoj zaštiti žrtava od nasilja.

Iz perspektive subjekata zaštite u smislu odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici46 kao prva karika u lancu postupanja, a nakon prijave da je po injeno nasilje od strane žrtve ili nekog drugog lica, pojavljuje se policijska uprava/stanica.

U tom smislu sagledavaju i sudsku praksu nemali je broj predmeta gdje se još uvijek za djela nasilja u porodici podnose zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka gdje se djela nasilja u porodici kvalifikuju kao djela iz oblasti Zakona o javnom redu i miru ili podnosi samo krivi na prijava bez da se podnese i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za izricanje odre enezaštitne mjere gdje su svi zakonski uslovi ispunjeni za njeno izricanje.

Kako se pod prekršajima javnog reda i mira podrazumjevaju i prekršaji fizi kog napada, tu e, nepristojnog i drskog ponašanja, izazivanje osje aja ugroženosti i uznemirenosti, zlostavljanje i vrije anje47 a što je u ve inislu ajeva i bila pravna kvalifikacija i za prekršaje nasija u porodici pod odre enim uslovima ( uslovi javnosti, laka tjelesna povreda kod fizi kog napada itd.), prije nego je donešen Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS, a bez prethodne edukacije policijskih stanica/uprava, logi no je bilo i za o ekivati da se nastavi sa istom praksom i poslije donošenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Ovakav pogrešan po etak procesuiranja djela nasilja ima za posljedicu da se takvim zahtjevima od strane suda ne traži izricanje zaštitne mjere kao osnovne sankcije koja je neophodna u odre enim slu ajevima, ime žrtva nasilja i dalje ostaje dostupna nasilniku za nastavak nasilja nad njom, pri emuo igledno nema zaštite žrtve koja ostaje i dalje izložena raznim uticajima od strane nasilnika u obliku prijetnji, zastrašivanja i sl. što esto kao epilog na sudu ima za posljedicu takvo svjedo enje žrtve na osnovu kojeg se nasilnik ne može proglasiti odgovornim ve se obustavlja postupak zbog nedostatka dokaza.

46Zaštitu od nasilni kog ponašanja, dužni su pružiti policija, tužilaštva, organ starateljstva i sud.( lan 3. stav 1. Zakona o zaštiti nasilja u

porodici) 47

Prekršaji su propisani Zakonom o javnom redu i miru i to u Republici Srpskoj koji je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske br. 25/02 dok u Federaciji BiH sveki kanton je donio svoj Zakon o javnom rediu i miru kao recimo Zakon o javnom redu i miru Tuzlanskog kantona koji je objavljen u Službenim novinama Tuzlanskog kantona br. 9/2001 ili Zakon o javnom redu i miru Sarajevskog kantonaobjavljen u Službenim novinama Kantona Sarajevo br. 9/99.

79

Hitnost rješavanja predmeta48 gdje je došlo do pogrešne kvalifikacije prekršaja iz nasilja u porodici u prekršaj javnoga reda i mira tako e je dovedena u pitanje, tako da sudovi zbog toga, a pogotovo ako je opšte poznato da imaju veliki broj drugih predmeta u radu, nisu u objektivnoj mogu nosti odmah uo itida je došlo do pogrešne kvalifikacije djela prekršaja nasilja u porodici u prekršaj javnog reda i mira.

Uloga suda u ovakovom pogrešnom po etku procesuiranja djela nasilja u smislu prekvalifikacije djela u djelo nasilja u porodici nije upitna, me utim sudu je skoro ne mogu e bez blagovremenog i kvalitetno sa injenog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u kome nema prijedloga za izricanje odre enezaštitne mjere sa detaljnim obrazloženjem, uz prijedlog svih dokaza koji se odnose na dijelo nasilja u porodici a ne na djelo javnog reda i mira u kom pogledu je podnešen zahtjev; izre i prije svega odgovaraju u zaštitnu mjeru kao osnovnu sankciju.

Naime sud e u slu aju pogrešne kvalifikacije djela prekršaja sam izvršiti njegovu prekvalifikaciju iz prekršaja javnog reda i mira u prekršaj nasilja u porodici, me utim kako u pravilu zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka u tom slu aju ne sadrže ni prijedlog za izricanje odre ena zaštitne mjere onda su tu mogu nosti suda jako ograni ene tako da sud nije u mogu nosti izre iodgovaraju u zaštitnu mjeru i primoran je da traži dopunu zahtjeva u tom pogledu.

U tom smislu se sugeriše sudovima, ukoliko je vidljivo iz zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka koji je podnešen od strane policijske uprave/stanice da se u konkretnom slu aju radi o prekršaju nasilja u porodici a ne prekršaju javnog reda i mira da što hitnije od istih traže dopunu zahtjeva49 u pogledu odre ene zaštitne mjere ukoliko je iz spisa vidljivo da je izricanje iste opravdano u konkretnom predmetu.

Koji je to rok za dopunu zahtjeva sud e cijeniti imaju i u vidu svaki predmet ponaosob, cjene i sve okolnosti, a uvijek imaju i u vidu da se radi o hitnom postupanju i da je maksimalan rok za dopunu zahtjeva u smislu stava 4. lana 40. Zakona o rekršajima u RS odnosno lan 41. Zakona o prekršajima u

FBiH osam dana. Mišljenja smo da je rok od osam dana predug rok i da bi sudovi trebali u konkretnim slu ajevima davati u pravilu kra e rokove kako se ne bi ugrozila svrha izre enih zaštitnih mjera pri emu se tako e mora imati u vidu i to da taj rok bude dovoljan za policijske stanice/uprave da mogu kavilitetno dopuniti zahtjeve sa predlaganjem onih zaštitnih mjera sa kojima e

48Hitnost rješavanja predmeta je propisana u lanu 3. stav 2. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

49lan 40. stav 4. Zakona o rekršajima u RS odnosno lan 41. stav4. Zakona o prekršajima u FBiH.

80

se najbolje u datum slu aju obezbjediti njena svrha tj. adekvatna i potpuna zaštita žrtve.

Nadalje, i kod zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u kojima je prekršaj pravilno kvalifikovan kao prekršaj iz oblasti nasilja u porodici, est je slu aj da se izricanje zaštitne mjere uopšte ne predlaže iako je itekako naophodna, ili se predlaže bez obrazloženja u smislu njene neophodnosti i svrsishodnosti ili je obrazloženje nedovoljno i stereotipno.

Nije potrebno isticati da ovako nepotpuni zahtjevi tako e otežavaju adekvatnu implementaciju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i mogu imati za posljedicu bilo neizricanje zaštitne mjere, bilo da se izrekne zaštitna mjera koja nije svrsishodna konkretnom slu aju nasilja u porodici.

Kao što proizilazi iz naprijed izloženog, uloga policijskih uprava/stanica je jako važna u cijelom postupku ukoliko se želi adekvatna zaštita žrtve i izricanje adekvatne zaštitne mjere nasilniku u prekršajnom postupku od strane suda, tako da obzirom na veliku delikatnost tih prekršaja, postupka dokazivanja istih pred sudom, specifi nost dokaza koji u ve ini slu ajeva nisu materijalne prirode ve se kao dokazi pred sudom pojavljuju samo svjedoci a naj eš e su to samo žrtve nasilja, upu uju na zaklju ak da je formiranje posebnih timova ili odjeljenja unutar policijskih stanica/uprava kvalitetno rješenje a koji e se baviti isklju ivo prekršajima ( naravno i krivi nim djelima).

Ovakav pristup ovom problemu je po nama u ovom trenutku jedini ispravan i društveno opravdan, jer samo specijalizirana službena lica policijskih uprava/stanica mogu kvalitetno odgovoriti na sve zahtjeve koje pred njih postavljaju relevantni zakoni, i to zakoni koji se moraju primjeniti kako bi se izvršioci nasilja sankcionisali a žrtve nasilja ubudu e i potpuno zaštitili od nasilnika.

Za pohvaliti je da ve neke policijske stanice/uprave imaju ovakva odjeljenja koja su u praksi ve pokazala dobre rezultate, jer ako se ima u vidu i to da je za sve naprijed izloženo neophodna i tjesna saradnja sa odgovaraju im organima starateljstva koji tako e igraju vrlo važnu ulogu u implementaciji prije svega Zakona o zaštiti od nasilja u porodici a potom i drugih relevantnih zakona u cilju spre avanja nasilja, onda specijalizovana odjeljenja su neizbježan organizacioni oblik unutar policijskih uprava/stanica.

Razumljivo je da ovo rješenje nije izvodljivo za sve policijske stanice/uprave ako se ima u vidu broj izvršilaca, me utim rješenje u manjim policijskim upravama/stanicama bi se moglo izna i u tome da se jedno službeno lice specijalizuje u tom pravcu.

81

Uloga suda u momentu prijema zahtjeva je utome da što hitnije provede prekršajni postupak i nakon istog, ukoliko utvrdi da okrivljeni/nasilnik po inioprekršaj za koji se tereti, istome izrekne adekvatnu sankciju tj. zaštitnu mjeru.

Posebna pažnja prilikom procesuiranja ovakve vrste prekršaja mora se posvetiti pravima okrivljenoga koja su prvenstveno sadržana u lanu 6. odnosno 7. Zakona o prekršajima u RS i FBiH a koja se satoje u tome da svako ko je okrivljen da je po inio prekršaj ima pravo da zahtjeva da o njegovoj odgovornosti za po injeni prekršaj odlu i sud ukoliko on to zahtijeva u roku koji je propisan zakonom, i imaju pravo da se smatraju nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sa zakonom; da u najkra em roku budu obaviještena, detaljno i na jeziku koji razumiju, o prirodi i razlogu optužbi protiv njih; da im se da odgovaraju e vrijeme i mogu nosti za pripremu odbrane; da se brane li no ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im se on obezbijedi besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde; da ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se obezbijedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njihovu korist pod istim uslovima kao i svjedoka koji ih terete i da dobiju besplatnu pomo prevodioca ako ne razumiju jezik koji se upotrebljava u sudu.

Kako se u biti radi o pravima za pravi no i fer su enje iz lana 6. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda 50 njeno poštivanje je obavezno tako da se ista ima primjeniti ne samo na žrtve radi zaštite njenih prava i sloboda nego i na okrivljene jer povreda naprijed navedenih prava u odnosu na okrivljenoga ima e za posljedicu ukidanje prveostepenog rješenja u slu aju žalbe uložene od strane okrivljenoga/nasilnika.

Ovakav ishod prekršajnog postupka, kojim se ukida prvostepeno rješenje, sadržavao bi pogrešnu poruku kako žrtvama nasilja tako i nasilnicima, što bi se u slu aju više ukinutih rješenja od strane nasilnika moglo protuma iti da je njihovo ponašanje društveno dozvoljeno a žrtve bi obeshrabrilo u prijavljivanju nasilja nadležnim i ostvarivanju zaštite u tom pogledu.

Ovo se isti e s razlogom, jer ukoliko se imaju u vidu pojedine odredbe koje upu uju na hitnost rješavanja predmeta nasilja u pordici, složenost u dokazivanju djela nasilja uporodici zbog kako specifi nosti radnji izvršenja tako i u ve ini dokaza koji su takvi da se u jednoj li nosti nalaze i žrtva nasilja i svjedok kao jedini dokaz, sud ne smije a da ne ispoštuje bilo koje od prava koja okrivljeni ima a koja su naprijed pobrojana.

50To je sporazum kojim zemlje lanice Vije a Evrope zahtjevaju garanciju odre enih ljudskih prava i sloboda potpisa u Rimu 04.11.1950.

god. a stupio na snagu 1953. godine. Bosna i Hercegovina mora osigurati da svaki pojedinac u njenoj nadležnosti uživa ova prava, jer u protivnom isti mogu pod dore enim uslovima podnijeti tužbu Evropskom sudu za ljudska prava koji zasjeda u Strazburu.

82

Ta nije, u nastojenju da se u inilac adekvatno sankcioniše, a u naprijed vrlo složenim okolnostima, nepristrasnost i nezavisnost suda i u ovim predmetima mora biti garancija da e se primjenom svih relevantnih zakona kao i me unarodnih konvencija obezbjediti jednakost stranaka pred sudom a time i nasilnici u porodici adekvatno sankcionisati, uz uvažavanje svih njegovih prava prilikom utvr ivanja odgovornosti u toku prekršajnog postupka.

Analizom u praksi pojedinih sudskih rješenja kojima su nasilnici proglašeni odgovornim za prekršaje nasilja u porodici može se zaklju iti da su sudovi pravilno primjenili relevantne zakone a u onim slu ajevima gdje su polocijske uprave/ stanice podnijeli kvalitetne i blagovremene zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka, sa predloženom zaštitnom mjerom koja je bila dobro obrazložena.

Tako e se generalno može zaklju iti da je nephodna hitna izmjena pojedinih odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i njena harmonizacija prije svega sa entitetskim Zakonima o prekršajima, što e i u sudskoj praksi u budu nosti pokazati vidne rezultate i otkloniti sve one nedoumice koje su se postavljale kako pred sudove tako i ostale subjekte na kojima je obaveza da implementiraju ovaj zakon, pri emu se posebno mora imati u vidu da se ona djela koja su propisana kao krivi no djelo nasilja u porodici niukom slu aju ne mogu, sa istim obilježjima, propisati i kao prekršaji.

9.9.2. Pravilnici za sprovo enje zakona o zaštiti od nasilja u porodici

Pojedine odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u porodici obavezale su odre ena ministarstva kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu navedenog zakona donesu odgovaraju e propise vezane za sprovo enje zakona.51

Neka ministarstva su, mada ne u datom roku, donijeli pojedine pravilnike za sprovo enje zakona, dok je još uvijek ostao ne donešen odre eni broj propisa koji su neophodni za uspješnu implementaciju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

51npr. lanom 11. 12. i 14. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS, ministri unutrašnjih poslova su obavezani da donesu propise

o na inu sprovo enja odre enih zaštitnih mjera.

83

Ministri unutrašnjih poslova u FBiH52 i RS53 su u tom smislu donijeli pravilnike o na inu sprovo enja zaštitnih mjera koje su u njihovoj nadležnosti a kojima se ure uje na in sprovo enja zaštitnih mjera: udaljenja iz stana, ku e ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vra anja u stan ku u ili neki drugi stambeni prostor; zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici i zabrana uznemiravanja ili uho enja lica izloženog nasilju ( u daljem tekstu: Pravilnik) .

U uvodnim/osnovnim odredbama oba Pravilnika pojedine odredbe (prvenstveno se misli na odredbe lana 2.) nisu suštinski iste i razlikuju se u FBiH i RS u daljem izlaganju obrati emo pažnju na iste kako bi se došlo do tuma enja koja e olakšati njegovu primjenu.

U FBiH odredbama Pravilnika su jasno propisane nadležnosti i postupanje policijske uprave tako da iz lana 2. stav 1. istog proizilazi da nadležna policijska uprava54 povodom zahtjeva (ovdje bi bilo prikladnije prijave) navedenih subjekata iz lana 18. stav 1. Zakona o zaštiti nasilja u porodici, podnosi nadležnom sudu zahtjev za izricanje zaštitne mjere. Nadležan sud za vo enje prekršajnog postupka je sud na ijem je podru ju po injen prekršaj nasilja.55

Nadalje, u istom lanu 2. stav 1. propisano je šta sve treba da sadrži zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kojim se traži izricanje zaštitne mjere a koji glasi:

„ Nadležna policijska uprava na osnovu lana 18. stav 1. Zakona o zaštiti od

nasilja u porodici ( u daljem tekstu: Zakon ) podnosi nadležnom opštinskom

sudu za prekršaje zahtjev za izricanje zaštitne mjere, koji sadrži li ne podatke o

po iniocu nasilja u porodici ( u daljem tekstu: po inilac) s prijedlogom zaštitne

mjere i obrazloženjem. Obrazloženje sadrži injenice i dokaze o izvršenoj radnji

nasilja iz lana 6. Zakona, s podacima o žrtvi nasilja . „

Mišljenja smo da je jako bitno a što je navedeno u stavu 1. lana 2. Pravilnika, da zahtjev treba da sadrži i prijedlog zaštitne mjere i obrazloženje koje sadrži injenice i dokaze o izvršenoj radnji nasilja iz lana 6. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, s podacima o žrtvi nasilja.

U praksi se esto doga a da su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka nepotpuni i da ne sadrže sve one podatke koje moraju sadržavati po

52Pravilnik o na inu sprovo enja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije („ Službene novine FBiH“ br. 9/06)

53Pravilnik o na inu sprovo enja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova („ Službeni glasnik RS“ br. 26/06)

54Pod nadležnom policijskom upravo smatra se ona policijska uprava na ijem je podru ju po injen prekršaj nasilja.

55Stav 2. lana 5. Zakona o prekršajima u FBiH

(2) Sud na ijem je podru ju po injen prekršaj je mjesno nadležan za vo enje prekršajnog postupka.

84

Zakonu o prekršajima, tako da su sudovi primorani da traže dopunu istih a neke i odbace tako da se nepotrebno odugovla i prekršajni postupak koji je u ovim predmetima hitan.

Preciziranje da zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka moraju sadržavati kako prijedlog zaštitne mjere tako i radnju izvršenja sa podatcima žrtve i obrazloženje u praksi e olakšati vo enje postupka protiv nasilnika a time i donošenje odluke o sankciji odnosno zaštitnoj mjeri na jednom usmenom pretresu u reletivno najkra em mogu em postupku. Samo dobro sa injenizahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka su garancija za efikasno postupanje sudova u predmetima zaštite od nasilja uporodici a time i donošenja rješenja o sankcijama odnosno zaštitnim mjerama prema nasilnicima.

Naprijed izloženo se odnosi prije svega na postupak do izricanja zaštitne mjere a koji se odnosi na policijske uprave što je dobro i detaljno propisano mada po svojoj tematici ne spada u ovaj pravilnik koji je prije svega pravilnik za sprovo enje ve izre ene zaštitne mjere (ova konstatacija važi i za Pravilnik u RS).

Slede e odredbe na koje emo obratit pažnju su u suštini opšte odredbe koje se direktno ti u sprovo enja ve izre ene zaštitne mjere od strane suda, tako da u stavu 2. lana 2. Pravilnika je propisano da je za pripremanje, planiranje i sprovo enje izre enih zaštitnih mjera nadležna policijska uprava na ijem podru ju žrtva nasilja ima prebivalište ili boravište.

U slu aju da žrtva u toku sprovo enja zaštitne mjere promjeni mjesto prebivališta ili boravišta jednom ili više puta sprovo enje zaštitne mjere vrši epolicijska uprava na ijem podru ju žrtva ima novo prebivalište ili boravište.

U lanu 3. se navodi da policijski službenici u sprovo enju zaštitnih mjera moraju postupati na na in koji e doprinjeti o uvanju zdravog i harmoni nogživota unutar porodice te profesionalnim odnosom doprinjeti opštedruštvenoj osudi nasilja u porodici.

U odredbama Pravilnika RS situacije je nešto druga ija što se ti eosnovnih odredbi. Ta nije u lanu 2. stav 1. propisano je:

,, Za podnošenje zahtjeva za izricanje zaštitne mjere na osnovu lana 18.

Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i za sprovo enje zaštitnih mjera nadležna

je policijska stanica na ijem podru ju žrtva ima prebivalište ili boravište.,,

85

Iz citirane odredbe proizilazi da je za podnošenje zahtjeva za izricanje zaštitne

mjere nadležna policijska stanica na ijem podru ju žrtva ima prebivalište ili boravište što nije dobro rješenje. Ako se ima u vidu da je pravilo da policijska stanica podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje koji su po injeni na podru ju te policijske stanice ne vidimo niti jedan razlog koji bi opravdao ovakvo rješenje ve naprotiv. Nelogi no je da policijska stanica na ijem podru ju nije po injen prekršaj podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog

postupka a izvršenje se prekršaja desilo na podru ju druge policijske stanice koja e biti u obavezi izvesti neophodnu policijsku proceduru u vezi nasilja i gdje se npr. nalazi ve ina dokaza.

Kada se još ima u vidu da je nadležan sud za vo enje prekršajnog postupka sud na ijem je podru ju po injen prekršaj nasilja56 onda se rješenje o kojem je rije smatra još nelogi nijim.

Mišljenja smo da navedena odredba Pravilnika u praksi na e imati va izna aj i otežavati primjenu relevantnih propisa, obzirom da se u ve ini slu ajevaprilikom injenja nasilja u porodici poklapaju mjesto izvršenja prekršaja i mjesto gdje žrtva ima prebivalište ili boravište.

Za razliku od pomenutog Pravilnika u FBiH, Pravilnik u RS, u istom lanu 2. stav 1. ne propisuje šta sve treba da sadrži zahtjev za pokretanje

prekršajnog postupka kojim se traži izricanje zaštitne mjere tako da bi bilo dobro da je i to navedeno u ovom lanu.

Ovom prilikom se mora još jednom napomenuti da zahtjevi pored naprijed navedenih podataka, koji su specifi ni za prekršaje iz oblasti nasilja o porodici, moraju sadržavati i sve one podatke iz lana 39. odnosno 40. Zakona o prekršajima RS i BiH57, kao i to da bez obzira što Pravilnik u RS ne navodi u svojim odredbama naprijed navedene specifi nosti/podatke vezane za prekršaje iz oblasti nasilja o porodici, obavezno se i ti podatci moraju nalaziti u zahtjevima za pokretanje prekršajnih postupaka podnešenih od strane policijskih stanica u RS.

U glavi drugoj Pravilnika u FBiH i RS propisano je postupanje policijske uprave/stanice u direktnom sprovo enju ve izre enih zaštitnih mjera koje je izrekao sud u svojim pravosnažnim rješenjima a koje se prvenstveno odnosi na pripremanje i planiranje sprovo enja zaštitnih mjera.

56Stav 2. lana 4. Zakona o prekršajima RS (2) Sud na ijem je podru ju po injen prekršaj je mjesno nadležan za vo enje prekršajnog postupka.

57Ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, sud e pozvati podnosioca ( policijsku upravu/stanicu ) da ga u odre enom roku ispravi ili

dopuni a ako to ne u ini sud e zahtjev odbaciti..

86

Na elnici odnosno komandiri policijski uprava/stanica e neposredno zadužiti posebno lice (nadležnog rukovodioca) koji e biti odgovoran za pripremanje i planiranje sprovo enja zaštitnih mjera i što je po nama jako bitno, isti je obavezan, ukoliko je u rješenju suda zaštitna mjera nerazumljiva ili nejasna, da uloži žalbu kako bi navedeni nedostaci bili oktklonjeni.

,, Ako rješenje kojim je izre ena zaštitna mjera ne sadrži jasne podatke o

vremenskom razdoblju sprovo enja, podru ju, mjestu i udaljenosti u ijim

granicama se nasilnik ne smije kretati, boraviti ili približavati žrtvi ili o drugim

okolnostima neophodnim za njeno sprovo enje ili policiji nisu naložene druge

mjere neophodne za djelotvorno sprovo enje izre ene zaštitne mjere, nadležni

rukovodilac iz stava 1. ovog lana e, u skladu sa s odredbama ( Zakona i

zakona kojim se ure uju prekršaji, uložiti žalbu radi ispravke, preina enja ili

ukidanja rješenja a sve radi otklanjanja uo enih nedostataka - u Pravilniku

FBiH) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Zakona o prekršajima odmah

uložiti žalbu nadležnom sud radi otklanjanja uo enih nedostataka.,,58

Iako se ovaj lan razlikuje u Pravilniku FBiH od Pravilnika RS kao što se vidi iz citiranog lana59 suštinske razlika izme u istih nema a i ovom prilikom bi naglasili da je jako bitno da sudovi prilikom izricanja zaštitnih mjera moraju biti jako pažljivi i precizni u smislu da se iz izre ene zaštitne mjere rješenja može vidjeti o kojoj se zaštitnoj mjeri radi, u kom je vremenskom trajanju izre ena, ko je dužan da je izvršava, na koga se odnosi itd. a uvijek imaju i u vidu karakteristike svake pojedine zaštitne mjere i njenu svrhu.

Ostale odredbe Pravilnika u glavi drugoj se odnose isklju ivo na pripremanje i planiranje sprovo enja za sve zaštitne mjere na koje se odnosi ovaj pravilnik, dok su u glavi tre oj odredbe koje se odnose na direktno sprovo enje zaštitnih mjera i to u lanovima od 7. do 12. gdje su tako e na elne odredbe o sprovo enju.

Odredbe od lana 13. do 17. se odnose na sprovo enje pojedinih zaštitnih mjera dok se odredbe od lana 18. do 21. odnose na evidenciju zaštitnih mjera i izvještavanje o njihovom sprovo enju.

Smatramo da je važno ovdje istaknuti i to da sastavni dio Pravilnika ini i evidencija o izre enim zaštitnim mjerama i njihovom izvršenju.60

Evidencija o izre enim zaštitnim mjerama sadrži podatke:

58Stav 2. lana 4. Pravilnika.

59U zagradi su odredbe iz Pravilnika FBiH koje se razlikuju od odredbi Pravilnika u RS

60Vidi lan 18. stav 2. Pravilnika

87

- o odluci suda (broj i datum odluke, trajanje mjere, da li je prvi put mjera izre ena ili ne, ranije mjere, predložen prekid ili produženje mjere, trajanje mjere, predložena zamjena mjere drugom mjerom, nova mjera, kršenje mjere, podnešen zahtjev zbog kršenja zaštitne mjere i datum podnošenja zahtjeva),

- o nasilniku ( prezime i ime, ime oca i djevoja ko ime majke, spol, datum i mjesto ro enja, država ro enja, zanimanje i školska sprema, adresa stanovanja ),

- o žrtvi ( isti kao za nasilnika )

- sprovo ena mjera ( koja i ko je provodi, da li je sa injen plan za sprovo enje,nadležna policijska stanica,

Tako e federalni ministar rada i socijalne politike u FBiH kao i ministar

zdravlja i socijalne zaštite u RS donijeli su pravilnike iz svoje nadležnosti a u skladu sa pojedinim odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

To su pravilnici o na inu i mjestu sprovo enja zaštitne mjere obezbje enja zaštite žrtve nasilja u porodici; o na inu i mjestu sprovo enjazaštitne mjere obaveznog lije enja zavisnosti od alkohola i opojnih droga i pravilnik o na inu i mjestu sprovo enja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana.61

Sastavni dio i ovih pravilnika ine odgovaraju e evidencije u koje se unose odgovaraju i podaci vezani za izre ene zaštitne mjere i njihovo sprovo enje.

9.9.3. PRILOG: OBRASCI

9.9.3.1. Primjer (obrazac) prekršajne prijave

....................................................................(naziv organa ili lica koje podnosi prijavu)

................................................ (adresa i broj telefona)

................................................

61U RS pravilnici su objavljeni u ,, Službenom glasniku RS ,, broj 97/06

88

(broj protokola)

Dana,.......................................

...............................................................................................................................(naziv nadležnog policijskog organa kome se podnosi prijava)

Na osnovu lana 7. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, podnosimo sljede u

PREKRŠAJNU PRIJAVU

Protiv,................................................................................................................................ ( navesti obavezno ime i prezime i adresu nasilnika a po mogu nosti što

više i ostalih li nih podataka, kao

što su jmb, ime jednog od roditelja, mjesto zaposlenja ukoliko je zaposlen, ranije kažnjavanje i dr.)

što je dana ...................u ...........sati u ....................................................................................

(navesti mjesto gdje se nasilje desilo-

ku a,ulica itd.)

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

..................................................................( injeni ni opis - navesti na in na koji se nasilje dogodilo i prema kome)

Dokazi:........................................................................................................................................................................( navesti imena i adrese svjedoka ako ih ima, medicinska dokumentacija o

zadobijenim povredama i dr.)

89

Podnosilac prijave

......................................................... (potpis podnosioca prijave i pe at

ako je podnosilac nadležni

organ)

9.9.3.2. Primjer (obrazac) zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka

BOSNA I HERCEGOVINA POLICIJSKA STANICA ........................................Broj: ...............................Dana: ..............................

OSNOVNI SUD U

...............................................................

Na osnovu lana ....................................................................................................................

(- lana 40. i 41. Zakona o prekršajima Federacije BiH

(,,Službene novine FBiH,, br. 31/06)

- lana 39. i 40. Zakona o prekršajima Republike Srpske

(,,Službeni glasnik RS,, br. 34/06)p o d n o s i

Z A H T J E V ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

Protiv .................................................sina........................., ro enog dana ............................. ( ime i prezime nasilnika ) (ime roditelja)

90

u........................., jmb.............................. nastanjenog u mjestu................................................. (mjesto ro enja) ( adresa stanovanja ) ulica..................... br....., po zanimanju................................., zaposlenog u................................,

državljanin................................., prekršajno ne/kažnjavan,

zbog toga

što je dana ...................u ...........sati u ....................................................................................

(navesti mjesto izvršenja

prekršaja)

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

.................................................................................................................................

..................................................................( injeni ni opis - navesti jednu ili više radnji nasilja iz lana 6. Zakona o

zaštiti od nasilja u porodici- na in na koji s nasilje dogodilo i prema kom lanuporodice)

ime je po inio prekršaj iz lana ................. stav............. ta ka............... Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Dokazi: 1. Saslušanje svjedoka-ošte ene ............................................... ( ime i prezime žrtve i adresa)

2. Saslušanje svjedoka, .............................................................

3. Ljekarsko uvjerenje izdato od ......................... dana............

PREDLAŽEMO DA SUD NAKON PROVEDENOG USMENOG PRETRESA OKRIVLJENOME IZREKNE ODGOVARAJU U KAZNU KAO I ZAŠTITNU MJERU .......................................................................................................................................................................................................................................................................

( navesti koju zaštitnu mjeru i obrazložiti iz kojih se razloga predlaže ista)

OBZIROM DA SU ISPUNJENI USLOVI ZA IZRICANJE ISTE.

91

....................................................... ( potpis i pe at ovlaštenog

organa )

9.9.3.3. Primjer (obrazac) sporazuma o sankciji

BOSNA I HERCEGOVINA POLICIJSKA STANICA ........................................Broj: ...............................Dana: ..............................

Na osnovu lana 41. Zakona o prekršajima Republike Srpske ( lana 42.

Zakona o prekršajima Federacije BiH), komandir policijske stanice (na elnik

policijske uprave u FBiH)........................................... i okrivljeni ................................sin .....................jmb.............nastanjen u .................................,dana ............................z a k lj u i l i s u

SPORAZUM O SANKCIJI

lan 1. Okrivljeni prihvata odgovornost za prekršaj iz lana .........................

Zakona o zaštiti od nasilja u porodici pobliže opisanog u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka podnešenog od strane Policijske stanice ............................,broj.................od dana....................

lan 2. Komandir policijske stanice saglasan je da Osnovni sud u

.........................okrivljenom za po injeni prekršaj iz alna 1. ovog sporazuma izrekne nov anu kaznu u iznosu od ......................KM ( slovima:..............) i zaštitna mjeru udaljenja iz stana broj ..........., sprat..............., u ulici ......................., broj ..........., mjesto ............, opština,............... kao i zabrana vra anja u navedeni stan u vremenskom trajanju od .................... ( slovima:..............)

lan 3. Okrivljeni je saglasan da mu se za po injeni prekršaj iz alana 1. ovog sporazuma izrekne nov ana kazna u iznosu od ......................KM ( slovima:..............) i zaštitna mjeru udaljenja iz stana broj ..........., sprat..............., u ulici ......................., broj ..........., mjesto ............, opština,............... kao i zabrana vra anja u navedeni stan u vremenskom trajanju od .....................

92

Okrivljeni kome je izre ena mjera iz stava 1. ovog lana se obavezuje da e bez odlaganja napustiti stan u prisustvu radnika policije.

Okrivljeni je saglasan sa troškovima prekršajnog postupka koji iznose...................KM ( slovima:..............)

lan 4. Zaklju uju i ovaj sporazum okrivljeni potvr uje da je nakon što je upoznat sa navodima zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, izjavu o prihvatanju odgovornosti iz lana 1. ovog sporazuma, dao svjesno, dobrovoljno i sa razumjevanjem.

lan 5. Okrivljeni potvr uje da je upoznat da se zaklju enjem ovog sporazuma o sankciji i prihvatanjem odgovornosti odri e prava na su enje i da ne može uložiti žalbu na sankcije iz lana 3. ovoga sporazuma, koje e izre i sud.

lan 6. Ovaj sporazum je sa injen u 5(pet) istovjetnih primjeraka, po jedan za okrivljenoga i policijsku stanicu, a ostali se primjerci uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka iz lana 1. ovoga sporazuma dostavljaju Osnovnom sudu u............... na odobrenje.

OKRIVLJENIKOMANDIR

.. ............................................

.......................................

9.9.3.4. Primjer(obrazac) dopune zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupaka

OSNOVNI SUD U..........................

Broj:.................................................

Dana, .....................................god.

POLICIJSKA STANICA/UPRAVA

............................................

93

PREDMET: Dopuna zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, traži se .

Dana, ..........................god. podnijeli ste ovom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka broj .................................... od .................................... godine, a protiv okrivljenog.................................................., sina ................., iz ...........................,zbog prekršaja iz lana ..............stav..................Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Razmatraju i podneseni zahtjev sud je utvrdio da isti ne sadrži sve podatke propisane lanom 41. Zakona o prekršajima Federacije BiH/ lanom 40. stav. l. Zakona o prekršajima Republike Srpske.

Naime isti ne sadrži podatke ne sadrži podatke iz stava 1.ta ke ......... lana.41/40.Zakona o prekršajima i to

.................................................................................................................................

................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... ( ukratko navesti koji podaci nedostaju u zahtjevu)

Kako ovaj sud, radi nedostatka gore navedenih podataka, nije u objektivnoj mogu nosti voditi prekršajni postupak, pozivate se da u roku od ................... dana, u smislu odredbi lana 39.stav 4. Zakona o prekršajima Federacije BiH/ lana 40.stav 4. Zakona o prekršajima, Republike Srpske, otklonite navedene nedostatke ispravkom ili dopunom zahtjeva.

Ukoliko isto ne u inite u datom roku, zahtjev e se odbaciti. Sudija

N a p o m e n a: ..............................

Sadržaj zahtjeva l.38/40 ZOP-a

Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sadrži:

a) naziv ovlaš enog organa koji podnosi zahtjev

b) prekršaj koji se okrivljenome stavlja na teret i naziv i lan propisa koji

propisuje prekršaj

c) u slu aju da se radi o fizi kom licu, ime i prezime okrivljenog i, ukoliko je

poznata, njegova stalna adresa, jedinstveni mati ni broj a za strance broj

pasoša kao i mjesto i zaposlenja

d) u slu aju da se radi o pravnom licu njegov naziv i sjedište kao i registarski

broj,

94

e) injeni ni opis radnji koji koji odre uju pravnu kvalifikaciju prekršaja,

vrijeme i mjesto po injenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za

odre ivanje prekršaja,

f) procijenjenu visinu naknade štete i druge troškove,

g) prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti, i

h) potpis ovlaš enog prestavnika ovlaš enog organa

9.9.3.5. Primjer(obrazac) poziva okrivljenome

OSNOVNI SUD U ...................Broj: ...........................................Dana ..........................................

POZIV ZA OKRIVLJENOG

..................................iz .........................poziva se na usmeni pretres dana ........................ godine u ................... asova u sobi broj ...............u zgradi Suda, ulica ................ u ...................., zbog prekršaja iz lana ..................... Zakona o zaštiti od nasilja u porodci .

Ako se uredno pozvani okrivljeni ne pojavi u vrijeme odre eno za usmeni pretres, smatra e se da je prihvatio odgovornost za prekršaj propuštanjem ( l.44.Zakona o prekršajima RS/ l.45.Zakona o prekršajima FBiH).

Ako okrivljeni pristupi na usmeni pretres, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud e donijeti Odluku o obustavljanju prekršajnog postupka ( l.45.Zakona o prekršajima RS/ l.46.Zakona o prekršajima FBiH).

Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaš enog organa, ni okrivljeni, sud e obustaviti prekršajni postupak ( l.46. Zakona o prekršajima RS/ l.47.Zakona o prekršajima FBiH).

Ukoliko okrivljeni ili ovlašteni organ namjeravaju pozvati svjedoke ili sudu podnijeti ispravu kao dokaz, oni moraju obezbjediti pojavljivanje svjedoka na usmenom pretresu, odnosno donijeti ispravu na usmeni pretres. ( l.47. Zakona o prekršajima RS/ l.48.Zakona o prekršajima FBiH).

Okrivljeni ima pravo da uzme branioca po vlastitom izboru, te sva prava iz lana 6. Zakona o prekršajima.

95

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

l.6. Zakona o prekršajima RS / l.7 Zakona o prekršajima FBiH

Svako ko je okrivljen da je po inio prekršaj ima pravo da zahtijeva da o

njegovoj odgovornosti za po injeni prekršaj odlu i sud ukoliko on to zahtijeva

u roku koji je propisan Zakonom. Takva lica imaju pravo:

a) da se smatraju nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sa

zakonom;

b) da u najkra em roku budu obaviještena, detaljno i na jeziku koji

razumiju o prirodi i razlogu optužbi protiv njih;

c) da im se da odgovaraju e vrijeme i mogu nost za pripremu odbrane;

d) da se brane li no ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukoliko

nemaju dovoljno sredstava da im se on obezbjedi besplatno kada to

zahtjevaju interesi pravde;

e) da ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se

obezbjedi prisustvo i saslušanje svjedoka u

f) njihovu korist pod istim uslovima kao i svjedoka koji ih terete;

g) da dobiju besplatnu pomo prevodioca ako ne razumiju jezik koji se

upotrebljava u sudu; Prilog: Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

M.P SUDIJA,

..................................

9.9.3.6. primjer (obrazac) predstavniku ovlaštenog organa

OSNOVNI SUD U .........................Broj:.................................................Dana:...............................................

96

POZIV ZA PREDSTAVNIKA OVLAŠTENOG ORGANA

Policijsku stanicu/upravu.................................

Predstavnik Policijske stanice/uprave .................... poziva se na usmeni pretres dana ............... godine u .................... asova u sobi broj ...............u zgradi Suda, ulica ................. u ..............., protiv okrivljenog,......................... zbog prekršaja iz lana ............ Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a po Vašem zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka broj .............. od............ godine.

Ako predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, a na pretres pristupi okrivljeni, sud e donijeti Odluku o obustavljanju prekršajnog postupka. ( l.45.Zakona o prekršajima RS/ l.46.Zakona o prekršajima FBiH).

Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaš enog organa, ni okrivljeni sud e obustaviti prekršajni postupak.( l.46. Zakona o prekršajima RS/ l.47.Zakona o prekršajima BiH).

Ukoliko ovlašteni organ namjerava pozvati svjedoke ili sudu podnijeti ispravu kao dokaz, isti mora obezbjediti pojavljivanje svjedoka na usmenom pretresu, odnosno donijeti ispravu na usmeni pretres.

Ukoliko na usmeni pretres u ime ovlašenog organa pristupi lice koje nema uredno ovlaštenje za predstavljanje, smatra e se da se predstavnik ovlaštenog organa nije pristupio i u tom slu aju postupi e se u smislu lana 45. i 46. Zakona o prekršajima RS/ l.46.i 47. Zakona o prekršajima FBiH).. SUDIJA,........................

9.9.3.7. Primjer(obrazac) zapisnika o usmenom pretresu

OSNOVNI SUD U ................Broj: .......................................

97

ZAPISNIK O USMENOM PRETRESU

Sastavljen u Osnovnom sudu u .................., dana..........................., sa po etkom u ......... asova, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ........................................., zbog prekršaja iz l. .............Zakona ....................................................................................................................

Sud konstauje da su prisutni: Sudija:Zapisni ar:

Otvaram usmeni pretres u prekršajnom postupku protiv okrivljenog...................,a po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka...............................,broj..........., od........, zbog prekršaja iz l...........Zakona............................................................................................................................

Nakon prozivke sudija konstatuje da su na današnji usmeni pretres pristupili: - okrivljeni....................., li no ( u prisustvu branioca, advokata...................... iz Prijedora), - predstavnik ovlaštenog organa................, - ošte eni.................... (njegov zakonski zastupnik..................), - svjedoci:......................, - vještak.......................- tuma .......................

Današnji usmeni pretres vodi e sudija ................... koji pita prisutne stranke da li ima prigovora u pogledu nadležnosti i sastava suda. STRANKE: Nema prigovora.

Sudija konstatuje da su ispunjeni uslovi za održavanje usmenog pretresa, objavljuje da je isti javan, da se ne e tonski snimati zbog ega e se cijeli tok pretresa doslovno unijeti u zapisnik, koji stranke po završetku pretresa mogu pro itati, odnosno tražiti da se pro ita.

Sudija poziva okrivljenog da ustane i da da svoje li ne podatke, Ime i prezime: Ime i prezime roditelja: Dan, mjesec i godina ro enja:Zanimanje:Adresa stanovanja: Državljanstvo:

98

Bra no stanje i porodi ne prilike: Školska sprema: Imovno stanje: Da li je, kada i zašto prekršajno kažnjavan:

SUDIJA pou ava okrivljenog da je dužan odazvati se na svaki poziv suda, da o svakoj promjeni adrese ili namjeri da promijeni boravište ili prebivalište obavjesti sud. OKRIVLJENI: Razumio upozorenje.

SUDIJA pou ava okrivljenog da ima pravo da iznese svoju odbranu li no ili da angažuje branioca, po svom izboru, te da nije obavezan da govori ili da iznosi dokaze.OKRIVLJENI: Ne treba mi advokat, brani u se sam (brani u se utanjem).

SUDIJA: Razumijete li jezik suda, da li ste zdravi i sposobni da pratite tok pretresa, da li ste pod dejstvom alkohola ili opojnih droga. OKRIVLJENI: Razumijem jezik suda, zdrav sam i sposoban da pratim tok postupka.

SUDIJA: Da li ste primili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ( prekršajni nalog) i da li ste razumjeli šta vam se stavlja na teret? OKRIVLJENI: Jesam, primio sam zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (prekršajni nalog) i razumio sam šta mi se stavlja na teret.

SUDIJA: Da li prihvatate odgovornost za prekršaj koji vam se stavlja na teret? OKRIVLJENI: Prihvatam odgovornost za po injeni prekršaj.

SUDIJA:OKRIVLJENI:

ZAPISNI AR: PREDSTAVNIK ovlaštenog organa:

Sudija se povla i radi donošenja odluke o sankciji.

Pošto okrivljeni prihvata odgovornost za prekršaj, sudija donosi i usmeno objavljuje

R J E Š E N J E

99

Okrivljeni ................,ranije kažnjavan za isti prekršaj, sa podacima kao na zapisniku,

ODGOVORAN JE

što je dana 25.06.2005. godine oko 03,50 asova u Ul. ................. u ..................., u stanu br. 2 drugi sprat, pod uticajem alkohola supruzi............. dva puta zatvorenom pesnicom zadao udarac u predjelu glave, usljed ega je ista zadobila lake tjelesne povrede u predjelu ela u vidu krvnog podliva,

ime je po inio prekršaj iz lana. 6. stav. 1. i 2. ta ke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (,, Službeni glasnik RS,, br. 118/05), pa se radi toga, a na osnovu lana 20.stav 1. istog Zakona

K A Ž NJ A V A

NOV ANOM KAZNOM u iznosu od 250 (dvijestotineipedeset) KM.

Na osnovu lana 16.. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, okrivljenom se uz nov anu kaznu izri e i zaštitna mjera OBAVEZNOG LIJE ENJAZAVISNOSTI OD ALKOHOLA u vremenskom trajanju od 6 (šest ) mjeseci koja mjera e se izvršiti u Psihijatrijskom odjeljenju Opšte bolnice u ___________, odmah po pravosnažnosti ovog rješenja a koja te e od dana dolaska ili dovo enja okrivljenoga u imenovanu ustanovu, koja e o izvršenju zaštitne mjere pismenim putem obavijestiti ovaj sud.

Nov ana kazna ima se platiti u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenja u protivnom e se postupiti u smislu l. 79 do 8l. Zakona o prekršajima Republike Srpske.

Okrivljeni je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30 (trideset) KM u istom roku kao i nov anu kaznu, a u protivnom e se postupiti u smislu l. 79. do 8l. Zakona o prekršajima Republike Srpske.

Sudija ukratko obrazlaže odluku, navode i okolnosti kojima se rukovodio prilikom izbora sankcija, nov ane kazne i zaštitne mjere.

SUDIJA:ZAPISNI AR:

100

Okrivljeni pou en da protiv ovog rješenja može izjaviti žalbu Okružnom sudu .................., u roku od 8 dana i to samo u pogledu vrste i visine izre enesankcije.

OKRIVLJENI: Ne u se žaliti na izre enu sankciju. PREDSTAVNIK ovlaštenog organa: Ne u se žaliti na odluku suda.

Sud konstatuje da su se stranke odrekle prava na žalbu pa je ovo rješenje postalo pravosnažno danom donošenja, tj. dana.............

OKRIVLJENI: PREDSTAVNIK ovlaštenog organa:

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

(nastavak zapisnika usmenog pretresa kad okrivljeni ne prihvata

odgovornost)

OKRIVLJENI: Ne prihvatam odgovornost za prekršaj koji mi se stavlja na teret u prekršajnom zahtjevu.

Sudija udaljava svjedoke i vještaka iz sudnice, uz upozorenje da o svojim iskazima ne smiju razgovarati sa drugim svjedocima dok ekaju da budu prozvani da svjedo e.

Sudija upoznaje ošte enog da može na usmenom pretresu ista i imovinsko pravni zahtjev.

ODBRANA OKRIVLJENOG:

Okrivljeni u svojoj odbrani izjavi:

Sudija konstatuje da e se na usmenom pretresu izvesti dokazi koje je predložio: PREDSTAVNIK ovlaštenog organa i to: - saslušanjem svjedoka:......................- uvidom u zapisnik o alkotestiranju okrivljenog - itanjem medicinske dokumentacije izdate na ime ošte ene- uvidom u fotografiju lica ošte ene- saslušanjem vještaka medicinske struke

OKRIVLJENI (njegov branilac) i to: - saslušanjem svjedoka: - saslušanjem vještaka.

101

DOKAZNI POSTUPAK

SVJEDOK, ošte ena:..............., ro en.............. u............., po zanimanju..............., stalno nastanjen u..................., nije u srodstvu sa okrivljenim i ošte enim, upozoren da je dužan pred sudom govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti o onom što zna o doga aju izjavi:

SVJEDOK............ ro en.............. u............., po zanimanju..............., stalno nastanjen u..................., nije u srodstvu sa okrivljenim i ošte enim, upozoren kao i prethodni izjavi:

VJEŠTAK........... ro en.............. u............., po zanimanju..............., stalno nastanjen u..................., nije u srodstvu sa okrivljenim i ošte enim, upozoren na posledice davanja lažnog iskaza daje svoj nalaz i mišljenje:

Sudija objavljuje da je dokazni postupak završen i poziva stranke da daju završnu rije .

PREDSTAVNIK OVLAŠTENOG ORGANA izjavi:

BRANILAC OKRIVLJENOG izjavi:

OKRIVLJENI izjavi: Sud konstatuje da je usmeni pretres završen u .......... asova.

OKRIVLJENI: PREDSTAVNIK OVLAŠTENOG ORGANA:

BRANILAC: ZAPISNI AR:

OŠTE ENA: SUDIJA:

Prava koja imate ako ste žrtva nasilja u porodici

Novi zakoni za zaštitu od nasilja u porodici u BiH su usvojeni da bi zaštitili pojedince od zlostavljanja.U BiH nasilje u porodici može uklju ivati:

o Bilo kakav oblik fizi kog ili psihi kog nasilja o Ponašanje koje uzrokuje fizi ku,mentalnu ili ekonomsku štetu o Verbalne uvrede

Vaša prava

- Imate pravo pozvati policiju da do e u vaš dom - Imate pravo da vas ne zlostavljaju

102

- Imate pravo da pred sudom iznesete svoj slu aj- Imate pravo da tražite na sudu zabranu pristupa lica koje vrši nasilje prema

vama,vašem domu ,školi,poslu - Imate pravo tražiti od suda zaštitu kada je zlostavlja u kontaktu sa djecom - Imate pravo tražiti na sudu da vaš partner ide u savjetovalište zbog svog

ponašanja- i bilo kakve zloupotrebe alkohola i droge

Zahtjev za zaštitinim mjerama

Zaštitne mjere se mogu izdati na vaš zahtjev,osoba koje vas predstavljaju,policije,vladinih i nevladinih organizacija Zaštitna mjera može trajati najmanje mjesec dana a najviše dvije godine

Kakva policijska zaštita se može o ekivati

- Policija mora odgovoriti na pozive nasilja u porodici na isti na in na koji odgovaraju na druge pozive

- Policija može uhapsiti nasilno lice na osnovu naloga- Policija može uhapsiti nasilno lice bez naloga na licu mjesta ukoliko je

krivi no djelo po injeno ili pokušano u prisustvu policije- Policija može uhapsiti nasilno lice bez naloga na licu mjesta ukoliko

krivi no djelo nije u injeno u njihovom prisustvu ali je korišteno oružje ili je došlo do nanošenja teških tjelesnih povreda

10. ULOGA NEVLADINIH ORGANIZACIJA U BORBI PROTIV NASILJA U PORODICI

Bez pretjerivanja se može re i da je uloga NVO(nevladine organizacije) u borbi protiv nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini klju na. To zna i da su NVO veoma aktivne u ovoj oblasti podjednako u oba entiteta. One su zapravo na sebe preuzele ulogu koju bi prema važe im zakonima i ratifikovanim me unarodnim konvencijama trebalo da imaju država i njene institucije. NVO iniciraju,predlažu i lobiraju za promjene zakonskih propisa i jedine su koje pružaju zaštitu žrtvama nasilja kroz sigurne ku e.Tako e je važno ista i da je uloga NVO bila posebno zna ajna u definisanju nasilja u porodici. Interesantno je pomenuti da definicije nasilja u porodici koju koriste NVO znatno su šire i obuhvatnije od postoje ihzakonskih definicija pa je bitno ista i neke od tih definicija:

«Nasilje je najvidljiviji i najteži oblik diskriminacije žena i nosi sa sobom

dugotrajne i teško izlje ive posljedice.Nasiljem se ugrožava fizi ki,psihi ki i

103

društveni integritet žene i krše njena osnovna ljudska prava na život i slobodu

od nasilja,kako u privatnom tako i u javnom okruženju»62

«Nasilje u porodici možemo odrediti kao skup ponašanja iji je cilj kontrola nad

drugim osobama upotrebom sile,zastrašivanjem i manipulacijom.Takvo

odre enje nasilja može se primjeniti na naj eš e oblike nasilja u porodici kao

što su fizi ko,emocionalno i seksualno zlostavljanje,materijalno ili radno

iskorištavanje.Nasilje u porodici uvijek predstavlja zloupotrebu mo i u

odnosima i temelji se na nejednakosti.63

«Doma e nasilje je obrazac napada kog i nasilnog ponašanja koji uklju uje

fizi ke,seksualne i psihološke napade,kao i finansijsku manipulaciju koju odrasli

koriste protiv onih sa kojima su u intimnim odnosima.Intimni odnosi

podrazumjevaju dvoje ljudi koji su u braku ili u vezi,dvoje ljudi koje je nekad

bilo u braku ili u vezi,osobe koje žive u istom doma instvu,dvoje ljudi koji su u

vanbra noj zajednici,osobe koje žive zajedno u istoj porodici,par koji ima

zajedni ku djecu.Doma e nasilje se ne doga a kao izolirani incident ili kao

serija izoliranih incidenata.To je kontinuirani ciklus zlostavljanja.To je obrazac

ponašanja iji su postupci ponekad zakonom kažnjivi kao: guranje,nanošenje

udaraca,neispunjavanje odre enih finansijskih obaveza i nekih koji nisu kažnjivi

kao što su nazivanje žene pogrdnim imenima ili uništavanje li ne imovine.Sve

ove radnje predstavljaju obrazac nasilja koji ugrožava sigurnost i blagostanje

žene kao lana bra ne i porodi ne zajednice.64

Nevladine organizacije su inicirale donošenje Zakona o ravnopravnosti polova na državnom nivou.Usvajanjem ovog zakona BiH je postala prva država u regiji koja je donijela takav zakon.Nakon toga inicirano je donošenje zakona o zaštiti od nasilja na entitetskim nivoima,te je potpisana Platforma za akciju ženskih NVO sa ciljem zagovaranja dosljedne implementacije Zakona o ravnopravnosti polova koji se oslanja na me unarodne standarde.Nakon dosljednog i napornog rada NVO, uspostavljeni su Gender centri na entitetskim nivoima kao i Agencija na državnom nivou koji su institucionalizovani te se izme u ostalog bave i problemom nasilja u porodici.

Najvažnije aktivnosti NVO u podru ju regiona se odnose na. podizanje svijesti javnosti u op em smislu (svi slojevi javnosti) i podizanje svijesti stru nih lica koji su uklju eni u problem nasilja u porodici. Podizanje svijesti javnosti uklju uje razli ite aktivnosti kao što su: javni paneli, radionice, pres konferencije, kampanje,edukacija u školama, fakultetima, publikacije,radio i TV programi l. NVO su provodile razli ite aktivnosti u tom pravcu te su uticale na

62 «Knjiga moje prijateljice» Udružene žene Banja Luka 63 Prevencija nasilja u porodici Banja Luka «Pro familia» 64« (ne) živjeti sa nasiljem»-Drugi pogled 2, Medica Zenica 1999.

104

animiranje medija da se zainteresuju za pra enje problema nasilja u porodici. Tako e je zna ajno ista i da su se NVO aktivirale prema vlasti u smislu podizanja svijesti stru nih lica koji se bave ovim problemom po ev od zakonodavne vlasti putem predlaganja izmjena i donošenja novih odgovaraju ih propisa, prema izvršnoj vlasti u smislu organiziranja i nov ane podrške skloništa za žrtve, prema policiji u smislu dodatne edukacije i osnivanje posebnih odjela koji se bave samo problemom nasilja u porodici kao i prema sudskoj vlasti u smislu pra enja edukacija koje organiziraju Centri za edukaciju oba entiteta.

11. PROLOG: ODLUKE DOMA IH SUDOVA U KRIVI NIMPOSTUPCIMA

105

106

107

108

109

110

111

112

113

114

115

116

117

118

119

120

121

122

123

124

125

126

127

128

129

130

131

132

133

134

135

136

137