,,PRAVNI ASPEKT ,,PRAVNI ASPEKT PROBLEMATIPROBLEMATIČČNIH KREDITA U NIH KREDITA U
NJIHOVO RJENJIHOVO RJEŠŠAVANJE U PRAKSIAVANJE U PRAKSI’’’’ SEMINAR, 29.SEMINAR, 29.--30.2011.GOD.30.2011.GOD.
PODGORICAPODGORICA
Doc. dr Halil KalaDoc. dr Halil Kalačč
MORITORING KREDITNOG PORTFOLIJA MORITORING KREDITNOG PORTFOLIJA
29. 09.2011. GOD. PODGORICA29. 09.2011. GOD. PODGORICA
SadrSadržžajaj
Uvod Uvod
ŠŠta je lota je lošš
kreditkredit, kako ga izbje, kako ga izbjeććii
Upravljanje kreditnim rizikomUpravljanje kreditnim rizikom
Moritoring kreditnog portfolijaMoritoring kreditnog portfolija
LoLošši krediti u CG i okrui krediti u CG i okružženjuenju
Modeli rjeModeli rješšavanja loavanja lošših kreditaih kredita
UVODUVOD
Bankarski sektor, nakon globalne ekonomske krize, Bankarski sektor, nakon globalne ekonomske krize, bremenit je, pored ostalog i problematibremenit je, pored ostalog i problematiččnim kreditima nim kreditima koje radi svog opstanka mora rjekoje radi svog opstanka mora rješšavati.avati.
Bankarski sektor se mora osposobiti da se ne nađe viBankarski sektor se mora osposobiti da se ne nađe višše u e u takvoj situaciji. To se motakvoj situaciji. To se možže postie postićći primjenom i primjenom najnovijih rjenajnovijih rješšenje koja omoguenje koja omoguććavaju svođenje ovih avaju svođenje ovih problema na minimum.problema na minimum.
Ova reprezentacija pod nazivom ,,Moritoring kreditnog Ova reprezentacija pod nazivom ,,Moritoring kreditnog portfolijaportfolija’’’’
sadrsadržži i prikaz kako se moritoringom i i prikaz kako se moritoringom
kreditnog portfolija problematikreditnog portfolija problematiččni krediti mogu svesti ni krediti mogu svesti na minimum u svakoj banci.na minimum u svakoj banci.
Rad sadrRad sadržži i sagledavanje rizika u bankarstvu, a naroi i sagledavanje rizika u bankarstvu, a naroččito ito kreditnog i upravljanje kreditnim rizikom.kreditnog i upravljanje kreditnim rizikom.
U radu je dat prikaz, osnovnih podataka, problematiU radu je dat prikaz, osnovnih podataka, problematiččnih nih kredita u Crnoj Gori i zemljama u okrukredita u Crnoj Gori i zemljama u okružženju.enju.
Dat je prikaz naDat je prikaz naččina rjeina rješšavanja problematiavanja problematiččnih kredita u nih kredita u bankarstvu Crne Gore.bankarstvu Crne Gore.
DaDa
lili
se u tome se u tome uspijevauspijeva??
ŠŠta je lota je lošš
kreditkredit
??
OdluOdlukomkom
o o minimalnimminimalnim
standardimastandardima
zaza
upravljanjeupravljanje kreditnimkreditnim
rizikomrizikom
CentralneCentralne
bankebanke
CrneCrne
Gore,Gore,definisano je da sedefinisano je da se
pod pod nekvalitetnomnekvalitetnom
aktivomaktivom smatrajusmatraju
se se stavkestavke
aktiveaktive
(nekvalitetni krediti)(nekvalitetni krediti)
kojekoje
susu
klasifikovaneklasifikovane
u u kategorijukategoriju
C i C i ninižžee..KKriterijumiriterijumi
zaza
klasifikacijuklasifikaciju
zasnivajuzasnivaju
nana
analizianalizi
pokazateljapokazatelja::
profitabilnostiprofitabilnosti
i i ekonomiekonomiččnostinosti, , likvidnostilikvidnosti, , kapitalizovanostikapitalizovanosti
i i zaduzadužženostienosti, , novnovččanimanim
tokovimatokovima
u u
prethodnomprethodnom
i i budubuduććemem
perioduperiodu
i i drugimdrugim
relevantnimrelevantnim pokazateljimapokazateljima..
NekvalitetniNekvalitetni
kreditikrediti
Posljedice nPosljedice nekvalitetniekvalitetnihh
kreditkreditaaNNekvalitetniekvalitetni
kreditikrediti, u visokom procentu,, u visokom procentu,
predstavljajupredstavljaju
jedanjedan
odod
glavnihglavnih
uzrokauzroka
pada pada ekonomskog rasta svake ekonomije.ekonomskog rasta svake ekonomije.
AkoAko
su oni visokog procenta ilisu oni visokog procenta ili
konstantnokonstantno
rasturastu, , resursiresursi
susu
neaktivirani,neaktivirani,
ččimeime
je je sprijespriječčenen
ekonomskiekonomski
rastrast, , šštoto
u u krajnjojkrajnjoj
linijiliniji
ugrougrožžavaava ekonomskuekonomsku
efikasnostefikasnost
zemlje.zemlje.
Nakon finansijske krize nNakon finansijske krize nekvalitetniekvalitetni
kreditkreditii
susu
predmetpredmet interesovanjainteresovanja
regulatoraregulatora
i i banakabanaka
u u veveććiniini
bankarskihbankarskih
sistemasistema
zemaljazemalja..NNivoivo
nekvalitetnihnekvalitetnih
kreditakredita, danas,, danas,
povezanpovezan
je je sasa
periodomperiodom
kreditnogkreditnog
bumabuma, , kadakada
je je kreditnikreditni
rastrast
biljebilježžioio
visoke visoke ((dvocifrenedvocifrene
i i trocifrenetrocifrene))
stopestope
i i kadkad
susu
bankebanke
imaleimale
labavelabave
kriterijumekriterijume
zaza
ocjenuocjenu
kreditnogkreditnog
rizikarizika
i i lakolako odobravaleodobravale
kreditekredite
i i riziriziččnijimnijim
kategorijamakategorijama
klijenataklijenata. .
VisokaVisoka
izloizložženostenost
kreditnomkreditnom
rizikuriziku
iziz
tog tog periodaperioda
odrazilaodrazila se se nana
danadanaššnjinji
nivonivo
nekvalitenihnekvalitenih
kreditakredita
i i u u bankarskom bankarskom
sektoru Crne Goresektoru Crne Gore..
KKvalitetvalitet
aktiveaktive, , kreditakredita
kaokao
njenenjene
najvanajvažžnijenije
stavkestavke, , statististatističčkiki
je je znaznaččajanajan
pokazatelj mogupokazatelj moguććee
nesolventnostinesolventnosti
banbanaakkaa. . NNekvaliteniekvaliteni
kreditkreditii
mogu dovestimogu dovesti
banbanku uku u
stesteččajaj,a ,a
takve pojave takve pojave vodvodee
smanjujusmanjuju
efikasnostiefikasnosti bankarskogbankarskog
sistemasistema. .
Zato nZato nagomilavanjeagomilavanje
nekvalitetnihnekvalitetnih
kreditakredita
u u bilansimabilansima
banakabanaka
jedanjedan
je je odod
simptomasimptoma
mogumoguććihih
bankarskihbankarskih
krizakriza..
NNekvalitetniekvalitetni
kreditikrediti
predstavljajupredstavljaju
jedanjedan
odod
glavnihglavnih
uzrokauzroka ne ostvarivanja planiranog GDP i GDP per capitane ostvarivanja planiranog GDP i GDP per capita. .
NNekvalitetanekvalitetan
kreditkredit, , odrazodraz
je je zapravozapravo
lološšegeg
stanjastanja
klijenataklijenata bankebanke
i i indirektnoindirektno
lološšegeg
stanjastanja
kompanijama i kompanijama i
preduzetnikapreduzetnika..AkoAko
nekvalitetninekvalitetni
kreditikrediti
konstantnokonstantno
rasturastu, , resursiresursi
––
ostali ostali
faktori proizvodnje su neiskorifaktori proizvodnje su neiskoriššččenieni, , ččimeime
je je sprijespriječčenen ekonomskiekonomski
rastrast, , šštoto
u u krajnjojkrajnjoj
linijiliniji
ugrougrožžavaava
ekonomskuekonomsku
efikasnostefikasnost
privredeprivrede
i ekonomije i ekonomije ..
NekvalitetniNekvalitetni
kreditikrediti
se se smatrajusmatraju
jednimjednim
odod najvanajvažžnijihnijih
faktorafaktora
kojikoji
utiutiččuu
nana
smanjenjesmanjenje
kreditnekreditne
aktivnostiaktivnosti
bankarskog sektorabankarskog sektora. . UzroUzroččno posledino poslediččno gledano no gledano --
nnemoguemoguććnostnost
kreditiranjakreditiranja
privredeprivrede
uzrokujeuzrokuje
nepovoljnenepovoljne
efekteefekte nana
kvalitetkvalitet
biznisabiznisa
šštoto
povratnopovratno
utiutiččee
nana
bankarskebankarske
kreditekredite. . Tako, kTako, kaoao
posljedicaposljedica
lološšihih
ekonomskihekonomskih
uslovauslova
nivonivo
nekvalitetnihnekvalitetnih
kreditakredita
rasteraste..
Nelikvidan i neprofitabilan Nelikvidan i neprofitabilan korporativnikorporativni
sektorsektor
ne ne stimulistimulišše e bankbankee
dada
odobravajuodobravaju
kreditekredite..
PProizvodniroizvodni
sektorsektor, zbog nedovoljnog kapitala, slabi,, zbog nedovoljnog kapitala, slabi,
smanjujusmanjujuććii agregatnuagregatnu
tratražžnjunju
i i tako tako pogorpogorššavaava
usloveuslove
kreditiranjakreditiranja
i i
pravipravi
jojošš
viviššee
nekvalitetnihnekvalitetnih
kreditakredita..Od nivoa kvaliteta upravljanja kreditnim rizikom zavisi Od nivoa kvaliteta upravljanja kreditnim rizikom zavisi
nnivoivo
nenaplativihnenaplativih
kreditakredita
u u ukupnimukupnim
kreditimakreditima
bankebanke.. KvalitetKvalitet
upravljanjaupravljanja
kreditnim kreditnim rizikomrizikom
zavisizavisi
odod
kvalitetakvaliteta
menadmenadžžmentamenta
bankebanke..
Kreditni portfolioKreditni portfolio
KreditniKreditni
portfolio portfolio podrazumpodrazumijijevaeva
skupskup
elemenataelemenata dostupnihdostupnih
menadmenadžžmentumentu
bankebanke
u u vezivezi::
vrstevrste, , roroččnostinosti,,
obezbeđenjaobezbeđenja
kreditakredita, , visinevisine
i i strukturestrukture
kamatnihkamatnih
stopastopa. . ZnaZnaččajanajan
segment segment upravljanjaupravljanja
kreditnimkreditnim
portfoliomportfoliom
se se
odnosiodnosi
nana
njegovnjegov
monitoring.monitoring.MonitoringomMonitoringom
portfoliaportfolia
ostvarujeostvaruje
se se kvalitetkvalitet, , doslednadosledna
primenaprimena bankarskihbankarskih
principaprincipa
i i pronalapronalažženjeenje
„„problematiproblematiččnihnih““
kreditakredita
u u strukturistrukturi
aktivaktivee
poslovneposlovne bankebanke..
KreditniKreditni
rizikrizik
i i kvalitetkvalitet
kreditnogkreditnog
portfoliaportfolia
zavisizavisi
odod
stanjastanja endogenihendogenih
i i egzogenihegzogenih
faktorafaktora. .
Karakteristike strukture kreditnog Karakteristike strukture kreditnog portfolija bankeportfolija banke
KreditniKreditni
portfolio portfolio obuhvataobuhvata
grupugrupu
kreditakredita
kojekoje
je je menadmenadžžmentment bankebanke
struktuiraostruktuirao
premaprema
korisnicimakorisnicima
kreditakredita. .
KljuKljuččnini
ciljeviciljevi
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
se se odnoseodnose
nana: : --
obimobim
portfolijaportfolija,,
--
strukturustrukturu
potrfolijapotrfolija,,--
kreditnekreditne
uslugeusluge
bankebanke, ,
--
naplatunaplatu
kreditakredita, , --
ccijijenuenu
kreditakredita
((kamatukamatu), ),
--
ostvarenuostvarenu
dobitdobit
(profit) (profit) bankebanke..OblikovanjeOblikovanje
strukturestrukture
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
je u je u nadlenadležžnostinosti
„„toptop””
menadmenadžžmentamenta
bankebanke..
PerformansePerformanse
kreditnogkreditnog
portfoliaportfolia
polazepolaze
odod procprocjjeneene
ooččekivanihekivanih
rizikarizika
i proci procjjeneene
ooččekivanihekivanih
prinosaprinosa
popo
odobrenimodobrenim
i i realizovanimrealizovanim
kreditimakreditima..KvalitetKvalitet
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
se se iskazujeiskazuje
koeficijentomkoeficijentom, , kaokao
odnosomodnosom
potencijalnihpotencijalnih gubitakagubitaka
i i ukupnihukupnih
kreditakredita..
Monitoring Monitoring kaokao
procesproces
prapraććenjaenja
kreditakredita
u u kreditnomkreditnom
portfolijuportfoliju,,
odnosiodnosi
se se nana
pojedinapojedinaččnene
i i
ukupneukupne
kreditekredite
u u portfoliuportfoliu
bankebanke. .
NNa a kreditnikreditni
portfolio portfolio bankebanke
uticaj imaju uticaj imaju egzogeniegzogeni ((stanjestanje
ekonomijeekonomije) i ) i endogeniendogeni
faktorfaktorii
((upravljaupravljaččkkaa
poslovnposlovnaa
filozofijfilozofijaa). ). Postoji viPostoji višše me modelodela a analizeanalize
kojkojaa
se se koristikoristi
zaza
monitoring monitoring korisnikakorisnika
kreditakredita..UpotrebomUpotrebom
tih analiza tih analiza mogumoguććee
je je napravitinapraviti
razlikurazliku
izmizmeeđuđu
budubuduććihih
korisnikakorisnika
kreditakredita, , kojimakojima prprijijetieti
i i kojimakojima
ne prne prijijetieti
bankrotbankrot
((likvidacijalikvidacija).).
KreditniKreditni
portfolio portfolio bankebanke
se se momožžee
posmatratiposmatrati
i i sasa
šširegireg aspektaaspekta
((kompleksnikompleksni
portfolio), portfolio), pripri
ččemuemu
onon
obuhvataobuhvata
ne ne samosamo
kreditekredite
vevećć
i i ostaleostale
izvoreizvore
sredstavasredstava
u u pasivipasivi bilansabilansa
stanjastanja
bankebanke. .
Na Na ovajovaj
nanaččinin
sese
uspostavljauspostavlja
ravnoteravnotežžaa
izmeđuizmeđu
kreditakredita ((plasmanaplasmana) i) i
izvoraizvora
sredstavasredstava
bankebanke. . KreditniKreditni
plasmaniplasmani
trebatreba
dada
susu
jednakijednaki
svojimsvojim
izvorimaizvorima. . DakleDakle, , izvoriizvori
sredstavasredstava
susu
titi
kojikoji
diktirajudiktiraju
obimobim
i i strukturustrukturu
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija..
UkolikoUkoliko
bankabanka
imaima
namnamjjerueru
dada
privuprivuččee
novenove klijenteklijente,,
onaona
u u svomsvom
kreditnomkreditnom
portfolijuportfoliju
trebatreba
dada
raspolaraspolažžee
sasa
svimsvim
vrstamavrstama
kreditakredita
kojikoji
susu razlirazliččiteite
namnamjjeneene
i i razlirazliččiteite
roroččnostinosti..
UmUmjjeeššnostnost
““toptop””menadmenadžžmentamenta
bankebanke
jestejeste, , dada drdržžee
u u kreditnomkreditnom
portfolijuportfoliju
one one kreditekredite
kojikoji
se se
najvinajviššee
tratražžee
odod
klijenataklijenata, , kaokao
i one i one kreditekredite
zaza kojekoje
se se ooččekujeekuje
dada
ććee
u u narednomnarednom
perioduperiodu
bitibiti
tratražženieni
odod
klijenataklijenata. .
U U principuprincipu
posmatranoposmatrano, , svakisvaki
kreditnikreditni
portfolioportfolio
trebatreba
dada
raspolaraspolažžee sasa
šširokimirokim
spektromspektrom
kratkorokratkoroččnihnih
i i dugorodugoroččnihnih
kreditakredita
kojikoji
susu
namenjeninamenjeni
pravnimpravnim
i i fizifiziččkimkim
licimalicima
u u privrediprivredi, , stanovnistanovnišštvutvu, , budbudžžetskimetskim
organizacijamaorganizacijama
i sl.. i sl..
PonudaPonuda
kreditakredita
trebatreba
dada
je je kompletiranakompletirana
sasa
visinomvisinom
i i vrstamavrstama kamatnihkamatnih
stopastopa, , određenimodređenim
kolateralomkolateralom, , uuččeeššććemem
iliili
izdvojenimizdvojenim
depozitomdepozitom
odod
stranestrane
korisnikakorisnika
kreditakredita..BankeBanke
sese
obiobiččnono
opredopredjjeljujueljuju
nana
uvođenjeuvođenje
zazašštitnihtitnih
klauzulaklauzula, , jerjer
se se
kreditikrediti
odobravajuodobravaju
nana
osnovuosnovu
prikupljenihprikupljenih
tuđihtuđih
izvoraizvora ((depozitnihdepozitnih
izvoraizvora) ) sredstavasredstava..
ZaZa
laklakššee
upravljanjeupravljanje
kreditnimkreditnim
rizikomrizikom
odod
velikevelike
je je pomopomoććii
bankamabankama
i i regulatoruregulatoru
statistikastatistika
RegistraRegistra
kreditnihkreditnih
zaduzadužženjaenja..ZnaZnaččajaj
oveove
institucijeinstitucije
je u tome je u tome šštoto
omoguomoguććavaava
bankamabankama
dada
se se boljebolje
informiinformiššuu
prilikomprilikom
odobravanjaodobravanja
novihnovih kreditakredita. .
Time se Time se unaprijeđujeunaprijeđuje
procjenaprocjena
bankebanke
o o rizikuriziku
klijentaklijenta, , povepoveććavaava
efikasnostefikasnost
poslovanjaposlovanja
bankebanke
i i smanjujesmanjuje
trotroššakak
kojikoji
bi bi nastaonastao
kadakada
bi bi bankebanke
imaleimale
manjemanje
informacijainformacija
o o bonitetubonitetu
svojihsvojih
klijenataklijenata..
ZaZa
regulatoraregulatora
ova ova statistikastatistika
dajedaje
bitnebitne
podatkepodatke
o o nivounivou
nekvalitenihnekvalitenih
kreditakredita
((popo
nosiocimanosiocima, ,
djelatnostimadjelatnostima
itditd), ), kojikoji
susu
odod
koristikoristi
kreatorimakreatorima ekonomskeekonomske
politikepolitike..
NivoNivo
nenaplativihnenaplativih
kreditakredita
u u bankarskombankarskom
sistemusistemu jednejedne
zemljezemlje
izmeđuizmeđu
ostalogostalog
utiutiččee
i i nana
samsam
kreditnikreditni
rejtingrejting
jednejedne
zemljezemlje
kojikoji
stvarastvara
slikusliku
o o njenomnjenom
investicionominvesticionom
ambijentuambijentu..
Bankarski riziciBankarski rizici
NekiNeki
autoriautori
smatrajusmatraju
dada
postojipostoji
šširaira
skalaskala
rizikarizikakojakoja
je je povezanapovezana
sasa
odobravanjemodobravanjem
kreditakredita. .
PremaPrema
E.E.
I. AltmanI. Altman--u (1995), u (1995), najvanajvažžnijenije
kategorijekategorije
rizikarizika,,
kojekoje
susu
u u vezivezi
sasa
funkcijomfunkcijom
komercijalnogkomercijalnog
kreditiranjakreditiranja
su:su:
--
kreditnikreditni
rizikrizik
iliili
rizikrizik
vravraććanjaanja
kreditakredita,,--
rizikrizik
ulaganjaulaganja
iliili
rizikrizik
kamatnekamatne
stopestope,,
--
rizikrizik
kontribucijekontribucije
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija,,--
operativnioperativni
rizikrizik,,
--
rizikrizik
prevareprevare
i i malverzacijamalverzacija,,--
rizikrizik
sindikacijesindikacije
kreditakredita..
PoPošštoto
bankebanke
nemajunemaju
direktnudirektnu
kontrolukontrolu
nadnadeksternimeksternim
faktorimafaktorima
((drdržžavnaavna
regulativaregulativa
u u
privredi,inflacijaprivredi,inflacija, , uticajuticaj
viviššee
silesile
i sl.) i sl.) kojikoji
utiutiččuu
nana kreditnikreditni
rizikrizik, , tetežžiišštete
menadmenadžžmentment
““timatima””
bankebanke
je je obiobiččnono
usmusmjjerenoereno
nana
interne interne faktorefaktore
((obimobim kreditakredita, , kreditnakreditna
politikapolitika
i sl.).i sl.).
Pored Pored opopšštegteg
izrazaizraza
zaza
modeliranjemodeliranje
kreditnogkreditnogrizikarizika, , kojikoji
se se koristikoristi
zaza
izraizražžavanjeavanje
agregatnogagregatnog
kvalitetakvaliteta
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
bankebanke, , koristekoriste
se ise imodelimodeli
zaza
predviđanjepredviđanje
kvalitetakvaliteta
poslovanjaposlovanja
pojedinihpojedinih
klijenataklijenata
bankebanke**--------------------------------------* M* Međueđu
takvetakve
modelemodele
spadaspada
i i tzvtzv..
ZETA ZETA analizaanaliza, , odnosnoodnosno
model model kojikoji
se se koristikoristi
zaza
monitoring monitoring korisnikakorisnika
kreditakredita
((dudužžnikanika
bankebanke).).ZETA ZETA analizaanaliza
((‘‘Zeta analysisZeta analysis’’) ) predstavljapredstavlja
izrazizraz
kojikoji
definidefiniššee
model model zaza
identifikovanjeidentifikovanje
rizikarizika
bankrotabankrota
korporacijekorporacije..
E. I. Altman i E. I. Altman i njegovinjegovi
saradnicisaradnici
susu
pronapronaššlili
sedamsedam
varijablivarijabli, , prekopreko
kojihkojih
je je mogumoguććee
razlikovatirazlikovati
firmefirme
kojimakojima
pretipreti, i , i kojimakojima
ne ne pretipreti
bankrotbankrot. . VarijableVarijable
obuhvatajuobuhvataju
(Altman, (Altman, HaldemanHaldeman
and Narayanan: 1977, pp. 29and Narayanan: 1977, pp. 29--54):54):
ZZadradržžaaćću se u se nana
analizianalizi
kreditnogkreditnog
rizikarizika
bankebanke. . KreditniKreditni
rizikrizik
je je izraizražženen
krozkroz
kvalitetkvalitet
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
bankebanke..PonaPonaššanjeanje
kreditorakreditora
u u pravcupravcu
preduzimanjapreduzimanja
nivoanivoa
kreditnogkreditnog
rizikarizika, , kojikoji
nijenije
direktnodirektno
vidljivvidljiv, , reflektujereflektuje
se se izmeđuizmeđu
ostalogostalog
u: u:
--
kreditnojkreditnoj
politicipolitici
bankebanke,,
--
kkvalitetuvalitetu
kreditnekreditne
analizeanalize
bankebanke,,
--
kreditnomkreditnom
nadzorunadzoru
ii
ekspertizamaekspertizama
kreditnihkreditnih
referenatareferenata
bankebanke..EEkspertizekspertize
kreditnihkreditnih
referenatareferenata
predstavljajupredstavljaju
izrazizraz
njihovenjihove
sposobnostisposobnosti,,
obuobuččenostienosti
i i iskustvaiskustva
u u ovimovim
bankarskimbankarskim
poslovimaposlovima..
Kreditni rizikKreditni rizik
GeneralnoGeneralno
posmatranoposmatrano, , postojepostoje
dvdvijije e vrstevrste
kreditnogkreditnog rizikarizika..
JednaJedna
vrstavrsta
je je vezanavezana
zaza
povratpovrat
glavniceglavnice
iliili
rate rate glavnogglavnog dugaduga, a , a drugadruga
vrstavrsta
je je povezanapovezana
sasa
plaplaććanjemanjem
kamatekamate
kaokao
prinosaprinosa
nana
plasiranaplasirana
kreditnakreditna
sredstvasredstva. . U U okviruokviru
prveprve
vrstevrste
rizikarizika, , kojakoja
je je vezanavezana
zaza
povrapovraććajaj
glavniceglavnice, , momožžee
nastatinastati
takvatakva
situacijasituacija, , dada
dudužžniknik
neneććee
dada platiplati
dospeludospelu
raturatu
kreditakredita, , iliili
žželieli
dada
platiplati
aliali
ne ne momožžee
usledusled
raznihraznih
finansijskihfinansijskih
tetešškokoććaa
uu
kojekoje
je je trenutnotrenutno
iliili trajnijetrajnije
zapaozapao. .
ŠŠtoto
se se kamatekamate
titiččee,,
situacijasituacija
momožžee
bitibiti
istaista
kaokao
šštoto je je navedenanavedena
i i zaza
plaplaććanjeanje
otplateotplate
iliili
rate rate glavnogglavnog
dugaduga
((kreditakredita).).MeđutimMeđutim, , situacijasituacija
i ne i ne moramora
bitibiti
istaista. . NaimeNaime, , svesve
zavisizavisi
odod
toga toga kakokako
je je ugovorenaugovorena
kamatnakamatna
sstopatopa, , dada
lili
je je kamatnakamatna
stopastopa
fiksnafiksna
iliili
je promje promjjenljivaenljiva
i i
kakvokakvo
jeje
kretanjekretanje
kamatnihkamatnih
stopastopa
nana finansijskomfinansijskom
trtržžiišštutu..
Upravljanje kreditnim rizikomUpravljanje kreditnim rizikom
UpravljanjUpravljanjee
kreditnimkreditnim
rizikomrizikom
predstavljapredstavlja
bitanbitan
element element postojanjapostojanja
veveććineine
banakabanaka..
KreditniKreditni
rizikrizik
najznanajznaččajnijiajniji
je je pojedinapojedinaččnini
uzrokuzrok
stesteččajevaajeva banakabanaka..
KlasifikacijaKlasifikacija
aktiveaktive
i i rezervisanjerezervisanje
odod
potencijalnihpotencijalnih gubitakagubitaka
utiutiččee
kakokako
nana
vrvrijijednostednost
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
takotako
i i nana
stvarnustvarnu
vrvrijijednostednost
kapitalakapitala
bankebanke..ZbogZbog
potencijalnopotencijalno
znaznaččajnogajnog
uticajauticaja
kreditnogkreditnog
rizikarizika
vavažžnono
je je sprovoditisprovoditi
obuhvatnuobuhvatnu
provprovjjerueru
sposobnostisposobnosti bankebanke
zaza
procprocjjenomenom, , vođenjemvođenjem, , nadzoromnadzorom, ,
odobravanjemodobravanjem
i i naplatomnaplatom
kreditakredita. .
Upravljanje kreditnim rizikom Upravljanje kreditnim rizikom
UkupnaUkupna
provprovjjera era upravljanjaupravljanja
kreditnimkreditnim
rizikomrizikom
ukljuuključčujeuje procprocjjenuenu
politikapolitika
i i prakseprakse
upravljanjaupravljanja
kreditnimkreditnim
rizikomrizikom
banakabanaka..RaspravaRasprava
o o uloziulozi
upravljanjaupravljanja
kreditnimkreditnim
rizikomrizikom
odnosiodnosi
se se
nana
kreditnikreditni
portfolio. portfolio. AnalizaAnaliza
ukupnogukupnog
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
prupružžaa
menadmenadžžmentumentu
bankebanke
slikusliku
poslovnogposlovnog
profilaprofila
i i poslovnihposlovnih
prioritetaprioriteta bankebanke
kaokao
i i vrstuvrstu
kreditnogkreditnog
rizikarizika
kojikoji
je je bankabanka
voljnavoljna
dada
preuzmepreuzme..
Modeliranje, definisanje i mjerenje Modeliranje, definisanje i mjerenje kreditnog rizikakreditnog rizika
MModeliranjeodeliranje
kreditnogkreditnog
rizikarizika, , odnosnoodnosnonjegovenjegove
funkcijefunkcije,,
relativnorelativno
jeje
lakolako
postaviti postaviti u u opopšštemtem
oblikuobliku..VVeomaeoma
je je slosložženen
procesproces
njegovognjegovog
konkretnogkonkretnog
definisanjadefinisanja
i i merenjamerenja. . KljuKljuččnunu
uloguulogu
u tomu tom
procesuprocesu
pripadapripada
analizianalizi
i i ococjjenieni
kreditnekreditne
sposobnostisposobnosti
tratražžiocaioca
kreditakredita. . PraksaPraksa
bankabanka
uu
ovomovom
segmentusegmentu
bankarskogbankarskog
poslovanjaposlovanja
je je
veomaveoma
razuđenarazuđena, , stogastoga
susu
prisutneprisutne
raznerazne
koncepcijekoncepcije vezanevezane
zaza
analizuanalizu
i i ococjjenuenu
kreditnekreditne
sposobnostisposobnosti
tratražžiocaioca
kreditakredita..
KljuKljuččnana
ulogauloga
analizeanalize
i i ococjjeneene
kreditnekreditne
sposobnostisposobnosti tratražžiocaioca
kreditakredita, , bezbez
obziraobzira
dada
lili
je rje rijeiječč
oo
pojedincupojedincu
kaokao
vlasnikuvlasniku
firmefirme
iliili
domadomaććinstvuinstvu
iliili
je rje rijijeečč
o o korporacijikorporaciji
iliili kompanijikompaniji, , jestejeste
u tome,u tome,
dada
se se unaprunaprijijed, ed, odnosnoodnosno
prprijije e
zakljuzaključčenjaenja
ugovoraugovora
oo
kreditukreditu
preciznoprecizno
utvrdiutvrdi: : a) a) dada
lili
je je tratražžilacilac
kreditakredita
sposobansposoban
dada
vrativrati
kreditkredit
kojikoji
namnamjjeravaerava
dada
uzmeuzme,,
odnosnoodnosno
dada
lili
ććee
bitibiti
sposobansposoban
dada vrativrati
kreditkredit
kadakada
istiisti
dospdospijijevaeva
nana
naplatunaplatu,,
b) b) dada
lili
je je tratražžilacilac
kreditakredita
spremanspreman
dada
vrativrati
kreditkredit kojikoji
namnamjjeravaerava
dada
uzmeuzme,,
odnosnoodnosno
dada
lili
ććee
bitibiti
spremanspreman
dada
vrativrati
kreditkredit
kadakada
istiisti
dospdospijijevaeva
nana naplatunaplatu. .
UpravoUpravo
nana
osnovuosnovu
ova ova dvadva
elementaelementa, , kojikoji
ččineine centralnecentralne
tataččkeke
analizeanalize
i i ococjjeneene
kreditnekreditne
sposobnostisposobnosti
dudužžnikanika, , bankabanka
trebatreba
šštoto preciznijepreciznije
dada
utvrdiutvrdi
rizikrizik
vravraććanjaanja
kreditakredita. .
SSmatramatra
sese,,
dada
je je sposobnostsposobnost
tratražžiocaioca
kreditakredita njegovanjegova
objektivnaobjektivna
karakteristikakarakteristika, a , a spremnostspremnost
subjektivnosubjektivno
svojstvosvojstvo
njegovognjegovog
menadmenadžžmentamenta. . UU
praksipraksi
je je gotovogotovo
nemogunemoguććee
u u potpunostipotpunosti
izvrizvrššitiiti
tataččnono
merenjemerenje
rizikarizika, , stogastoga
nijenije
mogumoguććee
nini njegovonjegovo
potpunopotpuno
otklanjanjeotklanjanje. .
KKreditnareditna
sposobnostsposobnost
tratražžiocaioca
kreditakredita
je je mogumoguććnostnost uzimanjauzimanja, , korikoriššććenjaenja
i i vravraććanjaanja
kreditakredita
pod pod
određenimodređenim
((ugovorenimugovorenim))
uslovimauslovima
kreditiranjakreditiranja..TTadaada
se se kaokao
osnovniosnovni
problemproblem
postavljapostavlja
pouzdanopouzdano
mmjjerenjeerenje::
uzimanjauzimanja, , korikoriššććenjaenja
i i vravraććanjaanja
kreditakredita..
ProcProcjjenaena
u u vezivezi
uzimanjauzimanja, , korikoriššććenjaenja
i i vravraććanjaanjakreditakredita
((kreditnakreditna
sposobnostsposobnost
tratražžiocaioca) ) obavljalaobavljala
se se tradicionalnimtradicionalnim
merenjemmerenjem
imovineimovine
tratražžiocaioca,,šštoto
predstavljapredstavlja
relativnorelativno
sigurnusigurnu
osnovuosnovu
povpovjjerenjaerenja
bankebanke
u u tratražžiocaioca
kreditakredita..Banka Banka imaima
obavezuobavezu
dada
se prse prijije e odobravanjaodobravanja
kreditakredita, ,
kolikokoliko
god jegod je
to to mogumoguććee, , uvuvjjerieri
dada
je je maksimalnomaksimalno zazašštitiććenaena
odod
viviššee
vrstavrsta
rizikarizika..
Tri Tri rizikarizika
se se izdvajajuizdvajaju
kaokao
najznanajznaččajnijaajnija
iiproizilazeproizilaze
iziz
sagledavanjasagledavanja
relacijarelacija::
karakterakaraktera
((““charactercharacter””) = ) = moralnimoralni
rizikrizik
((““moral moral
riskrisk””),),
kapacitetakapaciteta
((““capacitycapacity””) = ) = poslovniposlovni
rizikrizik
((““businessbusiness
riskrisk””))
kapitalakapitala
((““capitalcapital””) = ) = rizikrizik
vlasnivlasnišštvatva
((““propertyproperty
riskrisk””).).
MoralniMoralni
rizikrizik
se se vezujevezuje
zaza
liliččnene
osobineosobine
tratražžiocaioca kreditakredita, , njegovnjegov
poslovniposlovni
ugledugled
i i karakteristikekarakteristike
menadmenadžžmentamenta
preduzepreduzeććaa
ččijiiji
je on je on vlasnikvlasnik
iliili
sasa kojimkojim
on on upravljaupravlja..
PoslovniPoslovni
rizikrizik
se se vezujevezuje
zaza
kapacitetkapacitet
preduzepreduzeććaa, , shvashvaććenen
u u dvostrukomdvostrukom
smislusmislu: : --
kaokao
stvarnistvarni
proizvodnoproizvodno--tehnitehniččkiki
kapacitetkapacitet
--
kaokao
finansijskifinansijski kapacitetkapacitet
((izvorizvor
prihodaprihoda
zaza
vravraććanjeanje
kreditakredita).).
PoslovniPoslovni
rizikrizik
se se ččestoesto
““pokrivapokriva””
kolateralomkolateralom, , šštotoomoguomoguććavaava
smanjenjesmanjenje
poslovnogposlovnog
rizikarizika
nana
kritikritiččnimnim
tataččkamakama..RizikRizik
vlasnivlasnišštvatva
se se vezujevezuje
zaza
kapitalkapital
tratražžiocaioca
kreditakredita..
OvajOvaj
elmenelmenaat t imaima
posebnuposebnu
uloguulogu
uu
odobravanjuodobravanju hipotekarnihhipotekarnih
kreditakredita, a u , a u savremenimsavremenim
uslovimauslovima
viviššee
oznaoznaččavaava
odgovarajuodgovarajuććuu
strukturustrukturu
sredstavasredstava
i i izvoraizvora sredstavasredstava
tratražžiocaioca
kreditakredita..
Kreditni portfolioKreditni portfolio
KKreditnireditni
portfolio portfolio podrazumpodrazumijijevaeva
skupskup
elemenataelemenata dostupnihdostupnih
menadmenadžžmentumentu
bankebanke
u u vezivezi::
vrstevrste, ,
roroččnostinosti,,
obezbeđenjaobezbeđenja
kreditakredita, , visinevisine
i i strukturestrukture kamatnihkamatnih
stopastopa. .
ZnaZnaččajanajan
segment segment upravljanjaupravljanja
kreditnimkreditnim portfoliomportfoliom
se se odnosiodnosi
nana
njegovnjegov
monitoringmonitoring
OblikovanjeOblikovanje
strukturestrukture
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
bankebanke
jeje
u u nadlenadležžnostinosti
„„toptop““
menadmenadžžmentamenta
bankebanke..
MenadMenadžžmentment
bankebanke
je je pripri
kreiranjukreiranju
kreditnogkreditnog portfolijaportfolija
veveććimim
ddijijelomelom
ograniograniččenen
kreditnomkreditnom
politikompolitikom
bankebanke..KvalitetKvalitet
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
zavisizavisi
odod
tri tri kljuključčnana
faktorafaktora,,
a to a to susu: (1) : (1) kapitalkapital, (2) , (2) zaradezarade, (3) , (3) kreditnakreditna
disciplinadisciplina..
VeliVeliččinaina
kapitalakapitala
bankebanke
direktnodirektno
utiutiččee
nana
prihodeprihodebankebanke, a , a prihodiprihodi
susu
kljuključčnijiniji
izvorizvor
zaradazarada
u u bancibanci..
StogaStoga
je je neophodnoneophodno
voditivoditi
raraččunauna
i o i o kapitalukapitalu
i oi ozaradamazaradama
radnikaradnika
bankebanke
kaokao
motivacionommotivacionom
faktorufaktoru
profitabilnijegprofitabilnijeg
i i sigurnijegsigurnijeg
ulaganjaulaganja
bankebanke. . KreditnaKreditna
disciplinadisciplina
se se odnosiodnosi
nana
kontrolukontrolu
kreditnihkreditnih
trotrošškovakova,,
kreditnikreditni
gubitakgubitak
i i rastrast
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija..
Kvalitetan kreditni portfolioKvalitetan kreditni portfolio
ZaZa
kreditnikreditni
portfolio se portfolio se kakažžee
dada
imaima
kvalitetkvalitet
ukolikoukolikopostojipostoji
potpunapotpuna
usaglausaglaššenostenost
sasa
kreditnomkreditnom
strategijomstrategijom
i i
politikompolitikom
bankebanke, , ukolikoukoliko
susu
preciznoprecizno
definisanidefinisani
svisvi elementielementi
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija, i , i ukolikoukoliko
susu
mmjjerljiveerljive
performanseperformanse
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija. . AnalizaAnaliza
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
bankebanke
pokazujepokazuje, , dada
se se kreditikrediti
mogumogu
podpodijijelitieliti
u u dvedve
grupegrupe: : --
problemskeproblemske
kreditekredite, i, i--
standardnestandardne
kreditekredite. .
ProblemskiProblemski
kreditikrediti
se se obiobiččnono
daljedalje
klasifikujuklasifikuju
kaokao::a) a) substandardnisubstandardni
kreditikrediti, ,
b)b)
sumnjivisumnjivi
kreditikrediti
i i c) c) kreditikrediti
sasa
gubitkomgubitkom. .
SubstandardniSubstandardni
kreditikrediti
obuhvatajuobuhvataju
svesve
one one kreditekredite
kojikoji pokazujupokazuju
lološšijeije
performanseperformanse
odod
ooččekivanihekivanih
((projektovanihprojektovanih))
performansiperformansi. . SumnjiviSumnjivi
kreditikrediti
obuhvatajuobuhvataju
svesve
one one kreditekredite
kojikoji
imajuimaju
povepoveććaniani
rizikrizik
naplatenaplate. .
KreditiKrediti
sasa
gubitkomgubitkom
obuhvatajuobuhvataju
one one kreditekredite
kojikoji
susu otpisaniotpisani
kodkod
bankebanke. .
ProblemskiProblemski
kreditikrediti
obiobiččnono
zavrzavrššavajuavaju
iliili
uu likvidacijilikvidaciji
iliili
u u sanacijisanaciji
((konsolidacijikonsolidaciji) ) korisnikakorisnika
kreditakredita
((dudužžnikanika). ). StandardniStandardni
kreditikrediti
pokazujupokazuju
nepromnepromijijenjeneenjene
performanseperformanse
u u odnosuodnosu
nana
projektovanoprojektovano
stanjestanje kreditakredita..
Monitoring Monitoring strategijestrategije
kreditnogkreditnog portfolijaportfolija
bankebanke
PerformansePerformanse
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
polazepolaze
odod
procprocjjeneene ooččekivanihekivanih
rizikarizika
i proci procjjeneene
ooččekivanihekivanih
prinosaprinosa
popo
odobrenimodobrenim
i i realizovanimrealizovanim
kreditimakreditima..ElemenatElemenat
procprocjjeneene
ooččekivanogekivanog
rizikarizika
u u kreditnomkreditnom
portfolijuportfoliju
polazipolazi
odod
procprocjjeneene
ooččekivanogekivanog
povratapovrata odobrenihodobrenih
kreditakredita. .
NiNižžii
nivonivo
povratapovrata
kreditakredita
nosinosi
sasa
sobomsobom
viviššiinivonivo
rizikarizika..
StogaStoga
je je neophodnoneophodno
prprijije e odobravanjaodobravanja
kreditakredita
analiziratianalizirati kreditnukreditnu
sposobnostsposobnost
budubuduććegeg
dudužžnikanika
i i njegovunjegovu
potencijalnupotencijalnu
mogumoguććnostnost
dada
o o rokuroku
dospdospijijeeććaa
vrativrati
kreditkredit i i platiplati
kamatukamatu
nana
korikoriššććenieni
kreditkredit..
ObziromObzirom
dada
susu
i i obraobraččunateunate
kamatekamate
elemenatelemenatkreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
kojikoji
utiutiččee
nana
povepoveććanjeanje
iliili
smanjenjesmanjenje
rizikarizika, , neophodnoneophodno
je je rizikrizik
ugraditiugraditi
u cu cijijenuenu
kreditakredita..
Analiza performansi kreditnog Analiza performansi kreditnog portfolijaportfolija
MenadMenadžžmentment
bankebanke
trebatreba
dada
pratiprati
kreditnikreditniportfolio portfolio popo
pitanjupitanju
rizikarizika
i i rejtingarejtinga
odobrenihodobrenih
kreditakredita..AnalizaAnaliza
kreditnogkreditnog
rejtingarejtinga
se se obiobiččnono
u u praksipraksi
banakabanaka
povpovjjeravaerava
kreditnimkreditnim
analitianalitiččarimaarima, , odnosnoodnosno
kreditnimkreditnim
referentimareferentima, , jerjer
on on najboljenajbolje
poznajepoznaje
klijentaklijenta
((„„žživiivi
sasa
problemimaproblemima
i i uspuspjjesimaesima klijentaklijenta““).).
AnalizaAnaliza
performansiperformansi
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolijapodrazumpodrazumijijevaeva
::
--
identifikovanjeidentifikovanje
svakogsvakog
elementaelementa
kreditnogkreditnog
procesaprocesa,,--
preciznoprecizno
definisanjedefinisanje
analitianalitiččkihkih
mmjjera,era,
--
uticajuticaj
strategijestrategije
nana
performanseperformanse
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija,,--
procprocjjenuenu
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
popo
kategorijamakategorijama
kreditakredita,,��
--
procprocjjenuenu
naplatenaplate
kreditakredita
i i kamatakamata
((procenatprocenat otpisaotpisa
kreditakredita),),
--
profitabilnostprofitabilnost
pojedinapojedinaččnihnih
kreditnihkreditnih
izvrizvrššilacailaca,, odnosnoodnosno
sluslužžbibi,,
--
definisanjedefinisanje
vremenavremena
kojekoje
je je posveposveććenoeno
klijentimaklijentima i i žžalbamaalbama
klijenataklijenata
i sl.i sl.
Monitoring kreditnog portfolijaMonitoring kreditnog portfolija
ZaZa
svakusvaku
dobrodobro
organizovanuorganizovanu
bankubanku
jeje karakteristikarakterističčnono, , dada
postupakpostupak
saradnjesaradnje
sasa
klijentomklijentom
bankebanke
ne ne prestajeprestaje
kadakada
se se odobriodobri kreditkredit..
NNaprotivaprotiv, , postupakpostupak
saradnjesaradnje
tutu
popoččinjeinje,,
a a zavrzavrššavaava sese
momentommomentom
povratapovrata
dospdospjjelogelog
kreditakredita. .
ProcesProces
prapraććenjaenja
kreditakredita
u u kreditnomkreditnom
portfolijuportfoliju nazivanaziva
se se monitoringommonitoringom..
ZadatakZadatak
monitoringamonitoringa
se se odnosiodnosi
dada
neprekidnoneprekidno pratiprati
performanseperformanse
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija, , kaokao
ii
performanseperformanse
pojedinapojedinaččnihnih
kreditakredita
u u kreditnomkreditnom portfolijuportfoliju..
PrekoPreko
monitoringamonitoringa
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija, , mmenadenadžžmentment bankebanke
ostvarujeostvaruje::
--
kvalitetankvalitetan
kreditnikreditni
portfolio,portfolio,--
doslednudoslednu
primenuprimenu
kreditnekreditne
politikepolitike,,
--
pronalapronalažženjeenje
problematiproblematiččnihnih
kreditakredita,,--
propustepropuste
pripri
pupušštanjutanju
kreditakredita
u u teteččajaj
((suvisuviššee
dugodugo
ččekanjeekanje
nana
kreditkredit),),--
objektivnoobjektivno
formiranjeformiranje
rezervirezervi
kojekoje
susu
u u funkcijifunkciji
pokrivanjapokrivanja
kreditnihkreditnih
gubitakagubitaka..
SluSlužžba moritoringa kreditnog ba moritoringa kreditnog portfolijaportfolija
ZbogZbog
izuzetneizuzetne
vavažžnostinosti
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija,, menadmenadžžmentment
bankebanke
trebatreba
dada
je je kontinukontinuiranoirano
obavobavijijeešštenten
o o stanjustanju
portfolijaportfolija, , kvalitetukvalitetu
portfolijaportfolija
i o i o nekvalitetnimnekvalitetnim
kreditimakreditima
u u strukturistrukturi
portfolijaportfolija. .
DaDa
bi se bi se izveleizvele
nezavisnenezavisne
ococjjeneene
o o kreditnomkreditnom
portfolijuportfoliju, , neophodnoneophodno
je je formiratiformirati
posebnuposebnu
sluslužžbubu
u u okviruokviru
kreditnogkreditnog
odeljenjaodeljenja
kojakoja
ććee
se se svakodnevnosvakodnevno
bavitibaviti problematikomproblematikom
mmonitoringaonitoringa
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
((pregledpregled
kreditakredita, , prapraććenjeenje
kreditakredita, , ococjjenaena
kvalitetakvaliteta kreditakredita,,
prprijijedlogedlog
mmjjera i era i slsl).).
Monitoring Monitoring kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
momožžee
se se izraizraččunatiunati
prprijije e odobravanjaodobravanja
kreditakredita, i , i posleposle
odobravanjaodobravanja
kreditakredita,,
a a
samosamo
u u izuzetnimizuzetnim
slusluččajevimaajevima
popo
odobrenimodobrenim
kreditimakreditima..Na Na prviprvi
pogledpogled
ispadaispada
neloginelogiččnono, , dada
se se sprovodisprovodi
monitoring (monitoring (upravljanjeupravljanje
kreditimakreditima) pr) prijije e dobravanjadobravanja kreditakredita, , odnosnoodnosno
odlukeodluke
kreditnogkreditnog
odboraodbora
ii
pupušštanjatanja
kreditakredita
u u opticajopticaj. .
MeđutimMeđutim, , objektivnoobjektivno
postojipostoji
potrebapotreba
dada
sluslužžbaba
zaza monitoring monitoring pomognepomogne
kreditnomkreditnom
referentureferentu
((zaduzadužženimenim
zaza
izraduizradu
kreditnogkreditnog
referatareferata) ) dada sagledasagleda
kreditnikreditni
zahtevzahtev
objektivnoobjektivno,,
kakokako
se ne bi se ne bi
narunaruššilaila
strukturastruktura
i i kvalitetkvalitet
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija pogrepogreššnono
dondonijijetimetim
odlukamaodlukama
oo
odobravanjuodobravanju
kreditakredita..
SluSlužžba za ba za monitoring monitoring kreditnog portfolija kreditnog portfolija je u je u funkcijifunkciji kreditnogkreditnog
referentareferenta
iliili
kreditnogkreditnog
analitianalitiččaraara
i i
obezbobezbjjeđivanjaeđivanja
informacijainformacija
u u vezivezi: : a) a) analizeanalize
slisliččnihnih
finansijskihfinansijskih
izveizvešštajataja,,
b) b) analizeanalize
izvoraizvora
povratapovrata
kreditakredita, , c) c) metodametoda
otplateotplate
kreditakredita, ,
d) d) analizeanalize
kreditnekreditne
dokumentacijedokumentacije
iie)postavljanjae)postavljanja
pitanjapitanja
klijentuklijentu
pripri
vođenjuvođenju
intervjuaintervjua
sasa
klijentomklijentom. .
ČČinjenicainjenica
je, je, dada
se se sasa
ukljuuključčivanjemivanjem
monitoringamonitoringa
u u kreditnekreditne
aktivnostiaktivnosti
prprijije e odobravanjaodobravanja
kreditakredita,,
stvarajustvaraju
usloviuslovi
zaza
eliminisanjeeliminisanje
potencijalnihpotencijalnih propustapropusta
kojikoji
susu
nevidljivinevidljivi
i i nedostupninedostupni
kreditnomkreditnom
referentureferentu,,
odnosnoodnosno
kreditnomkreditnom analitianalitiččaruaru..
Monitoring poslije odobravanja Monitoring poslije odobravanja kreditakredita
Monitoring Monitoring posleposle
odobravanjaodobravanja
kreditakredita
predstavljapredstavljastalnostalno
prapraććenjeenje
kreditakredita
odod
stranestrane
kreditnogkreditnog
referentareferenta
zaduzadužženogenog
zaza
kreditnukreditnu
partijupartiju
klijentaklijenta
i i menadmenadžžeraera
u u sluslužžbibi
monitoringamonitoringa. .
ZadatakZadatak
je je monitoringamonitoringa
dada
skreneskrene
papažžnjunju
kreditnomkreditnom referentureferentu
o o nedostatkunedostatku
kreditnekreditne
dokumentacijedokumentacije
pripri
odobravanjuodobravanju
kreditakredita, , neponepošštovanjutovanju
kreditnihkreditnih
propisapropisa ((pripri
odobravanjuodobravanju
kreditakredita) ) definisanihdefinisanih
kreditnomkreditnom
politikompolitikom, , dada
dostavidostavi
listulistu
klasifikacijeklasifikacije
kreditakredita
premaprema naplativostinaplativosti
i sl. i sl.
KreditniKreditni
referent je referent je tajtaj
kojikoji
odrodržžavaava
saradnjusaradnju
sasa
klijentomklijentom,, pa je pa je iziz
tihtih
razlogarazloga
monitoring monitoring analizaanaliza
odod
izuzetneizuzetne
vavažžnostinosti
u u vođenjuvođenju
razgovorarazgovora
sasa
kreditnimkreditnim
dudužžnikomnikom..Monitoring Monitoring analizaanaliza
sprespreččavaava
potencijalnepotencijalne
kreditnekreditne
rizikerizike
i i omoguomoguććavaava
odrodržžavanjeavanje
kvalitetnekvalitetne
strukturestrukturekreditnogkreditnog
portfolijaportfolija..
IzuzetanIzuzetan
pregledpregled
kreditakredita
predstavljapredstavlja
specifispecifiččanan monitoring, monitoring, kojikoji
se se obavljaobavlja
uu
slusluččajevimaajevima
kadakada
kreditnikreditni
referent referent uouoččii
potepotešškokoććee
uu
vravraććanjuanju glavniceglavnice
kreditakredita
i i plaplaććanjuanju
dospdospjjeleele
kamatekamate..
PotePotešškokoććee
povratapovrata
kreditakredita
mogumogu
nastatinastati
popo
osnovuosnovu objektivnihobjektivnih
faktorafaktora
((problemiproblemi
u monitoring u monitoring
kreditnojkreditnoj
i i fiskalnojfiskalnoj
politicipolitici) i ) i subjektivnihsubjektivnih faktorafaktora
((prezaduprezadužženostenost
i i nelikvidnostnelikvidnost
korisnikakorisnika
kreditakredita).).
Monitoring funkcijaMonitoring funkcija
ZaZa
monitoring monitoring funkcijufunkciju
je je vavažžnono, , dada
je je nezavisnanezavisna odod
ostalihostalih
poslovnihposlovnih
funkcijafunkcija, , dada
je je objektivnaobjektivna
u u
sagledavanjusagledavanju
otvorenihotvorenih
problemaproblema
i i dada
bavebavešštavatava oo
svimsvim
pitanjimapitanjima
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolija
((pismenimpismenim
putemputem))„„toptop““
menadmenadžžmentment
bankebanke
i i upravneupravne
organeorgane
bankebanke. .
PoslovePoslove
monitoringamonitoringa
momožžee
savsavjjesnoesno
obavljatiobavljatinekoneko
koko
je: je:
--
dobardobar
poznavalacpoznavalac
bankarskogbankarskog
poslovanjaposlovanja,,--
dobardobar
poznavalacpoznavalac
kreditnekreditne
funkcijefunkcije, ,
--
dobardobar
finansijskifinansijski
analitianalitiččarar, , objektivanobjektivan
i i nepristrasannepristrasan
u u sagledavanjusagledavanju
poslovanjaposlovanja
bankebanke. .
ObiObiččnono
se u se u bankamabankama, , sasa
poslovimaposlovima
monitoringamonitoringa, , bavibavi odeljenjeodeljenje
revizijerevizije
iliili
odeljenjeodeljenje
ococjjeneene
kreditakredita, , jerjer
onioni
i i popo
drugimdrugim
pitanjimapitanjima
poslovanjaposlovanja
bankebanke
izveizvešštavajutavaju
„„bordbord““ direktoradirektora
((upravniupravni
odborodbor
bankebanke) i ) i menadmenadžžmentment
bankebanke..
RjeRješšavanje nekvalitetnih kreditaavanje nekvalitetnih kredita
UU
uslovimauslovima
visokvisokog procentaog procenta
nekvalitenihnekvalitenih
kreditakredita
u u svomsvom portfolijuportfoliju, , kkaoao
posljedicaposljedica
lološšegeg
upravljanjaupravljanja
kreditnimkreditnim
rizikomrizikom, , bankabanka
je je prinuđenaprinuđena
dada
vodivodi
brigubrigu
o o unutraunutraššnjojnjoj konsolidacijikonsolidaciji
kakokako
bi bi povepoveććalaala
kvalitetkvalitet
aktiveaktive
prijeprije
negonego
dada
odobravaodobrava
kreditekredite..RRezervacijeezervacije
zaza
kreditnekreditne
gubitkegubitke, kao posledica v, kao posledica visokisokogog
nivonivoaa
nekvalitenihnekvalitenih
kreditakredita,,
smanjujesmanjuje
bankarskebankarske
prihodeprihode i i izvoreizvore
zaza
nova nova kreditiranjakreditiranja
i i utiutiččee
nana
njennjen
finansijskifinansijski
rezultatrezultat. .
BBankaanka
je je najnajččeeššććee
primoranaprimorana
dada
se se dodokapitalizujekapitalizuje kaokao
bi bi „„pokrilapokrila““
naraslenarasle
rizikerizike
poslovanjaposlovanja..
SSveve
ovoovo
poskupljujeposkupljuje
poslovanjeposlovanje
bankebanke, , zbog zbog najnajččeeššććee, , visokivisokihh
operativnioperativnihh
trotrošškovkova, a, šštoto
se, u se, u
krajnjemkrajnjem, , prenosiprenosi
nana
korisnikakorisnika
bankarskihbankarskih
uslugausluga --
klijentaklijenta
u u viduvidu
viviššihih
kamatnihkamatnih
stopastopa
nana
kreditekredite..
KodKod
rjerješšavanjavanjaa
problemaproblema
nekvalitetnihnekvalitetnih
kreditakredita
bankebanke
se se opredjeljujuopredjeljuju::
--
zaza
refinansiranjarefinansiranja
klijenataklijenata, i , i reprogramereprograme
njihovihnjihovih
kreditakredita, , iliili
--
zaza
prodajprodajuu
lološšihih
djelovadjelova
kreditnogkreditnog
portfolijaportfolijaTako banke Tako banke smanjujusmanjuju
nivonivo
izloizložženostienosti
kreditnomkreditnom
rizikuriziku, ,
smanjujusmanjuju
potrebnepotrebne
rezervacijerezervacije, i , i stvarajustvaraju
zdravijezdravije osnoveosnove
zaza
daljedalje
poslovanjeposlovanje. .
Ovo Ovo se i se i događadogađa
u u veveććiniini
bankarskihbankarskih
praksipraksi
danasdanas, , kakokako
bi bi se se pomoglopomoglo
privredamaprivredama
i i bankarskimbankarskim
sistemimasistemima,,
u u
oporavkuoporavku..
Kriteriji za definiciju i izraKriteriji za definiciju i izraččunavanje nekvalitetnih kredita unavanje nekvalitetnih kredita su razlisu različčiti od zemlje do zemlje.iti od zemlje do zemlje.
Zato uZato uporedivostporedivost
podatakapodataka
o o nekvalitenimnekvalitenim
kreditimakreditima
popo zemljamazemljama
je je oteotežžanaana
jerjer
svesve
zemljezemlje
ne ne koristekoriste
istuistu
definicujudefinicuju
zaza
izraizraččunavanjeunavanje
nekvalitnihnekvalitnih
kreditakredita. . KKaoao
kriterijumikriterijumi
se se koristekoriste::
--
kakaššnjenjenjenje
u u plaplaććanjuanju
obavezaobaveza, , aliali
i i usklađenostusklađenost novnovččanihanih
tokovatokova
dudužžnikanika, ,
--
finansijskefinansijske
performanseperformanse
preduzepreduzeććaa, , --
kvalitetkvalitet
obezbjeđenjaobezbjeđenja..
U U praksipraksi, , veveććinaina
zemaljazemalja
primjenjujeprimjenjuje
klasifikacijuklasifikaciju potrapotražživanjaivanja
u u skladuskladu
sasa
MRS, MRS, ččijaija
primjenaprimjena
podrazumijevapodrazumijeva
procjenuprocjenu
ostvarenihostvarenih
kreditnihkreditnih gubitakagubitaka
nana
osnovuosnovu
istorijskihistorijskih
danadana
u u kakaššnjenjanjenja
u u
izmirivanjuizmirivanju
obavezaobaveza
bezbez
uzimanjauzimanja
u u obzirobzir
analizeanalize finansijskogfinansijskog
stanjastanja
klijentaklijenta. .
Po Po tojtoj
metodologijimetodologiji, , nenaplativinenaplativi
kreditikrediti
susu
onioni
kojikoji kasnekasne
prekopreko
90 90 danadana..
U U zemljamazemljama
kodkod
kojihkojih
se se zaza
procjenuprocjenu
rizikarizika
i i klasifikacijuklasifikaciju
aktiveaktive osimosim
danadana
kakaššnjenjanjenja
uzimauzima
i i finansijskofinansijsko
stanjestanje
zajmoprimcazajmoprimca, , vrvrššii
se se procjenaprocjena
ne ne samosamo
ostvarenihostvarenih, , negonego
i i potencijalnihpotencijalnih
gubitakagubitaka. .
U tom U tom slusluččajuaju, , kreditikrediti
se se klasifikujuklasifikuju
popo
kategorijamakategorijama::A A --
dobridobri, ,
B B --
sasa
posebnomposebnom
napomenomnapomenom, , C C --
substandardnisubstandardni, ,
D D --
sumnjivisumnjivi
i i E E --
gubitakgubitak), ), dokdok
pod pod nekvalitenimnekvalitenim
kreditimakreditima
podrazumijevamopodrazumijevamo
svesve
kreditekredite
klasifikovameklasifikovame
u C, D i E u C, D i E popo
bilobilo
komkom
odod
ova ova dvadva osnovaosnova..
LoLošši krediti CG i i krediti CG i regionuregionu
PremaPrema
posljednjimposljednjim
raspoloraspoložživimivim
podacimapodacima, , uuččeeššććee nekvalitenihnekvalitenih
u u ukupnimukupnim
kreditimakreditima, , popo
zemljamazemljama
regionaregiona, , iznosiloiznosilo
je:je:SrbijiSrbiji
17,1%, BIH 9,6%, 17,1%, BIH 9,6%, AlbanijiAlbaniji
14,4%, 14,4%,
HrvatskojHrvatskoj
11%11%. . KodKod
nasnas
susu
nana
krajukraju
martamarta
2011. 2011. godinegodine
iznosiliiznosili
23,2%.23,2%.
Srbija Srbija Srbija je zemlja u kojoj su problematiSrbija je zemlja u kojoj su problematiččni krediti na ni krediti na
visokom nivou. visokom nivou. ProseProseččni nivo problematini nivo problematiččnih kredita u Srbiji je 17,1 nih kredita u Srbiji je 17,1
posto. posto. U stanovniU stanovnišštvu oni su znatno nitvu oni su znatno nižži, u korporativnom i, u korporativnom
sektoru je nesektoru je neššto vito višši. i. Ono Ono ššto treba da se istakne je to da su uzroci pojave to treba da se istakne je to da su uzroci pojave
rasta i razvoja ove kategorije problematirasta i razvoja ove kategorije problematiččnih kredita nih kredita najnajččeeššćće vezani za recesiju. e vezani za recesiju.
U svakoj recesiji, po pravilu, broj ovakvih kredita U svakoj recesiji, po pravilu, broj ovakvih kredita raste u finansijskom sistemu. raste u finansijskom sistemu.
Ono Ono ššto za Srbiju i druge zemlje u regionu to za Srbiju i druge zemlje u regionu predstavlja specifipredstavlja specifiččnost, je da je veliki broj nost, je da je veliki broj kredita odobren sa valutnom klauzulom, kredita odobren sa valutnom klauzulom, ššto to odgovarajuodgovarajućća nestabilnost deviznog tra nestabilnost deviznog tržžiiššta mota možže e da se odrazi i na nivo ovih kredita.da se odrazi i na nivo ovih kredita.
ProblematiProblematiččnini
kreditikrediti
ččineine
17,1 17,1 odstoodsto
ukupneukupne
sumesume
kreditakredita
u Srbijiu SrbijiUkupniUkupni
((brutobruto) ) kreditikrediti
bankarskogbankarskog
sektorasektora, , sasa
kakaššnjenjemnjenjem
u u otplatiotplati
dudužžimim
odod
90 90 danadana, , nana
krajukraju
prvogprvog
tromesetromeseččjaja
2011. 2011. godinegodine
ččiniliinili
su su 17,1 17,1 odstoodsto
ukupnoukupno
odobrenihodobrenih
((brutobruto) ) kreditakredita, , objavilaobjavila
je je NarodnaNarodna
bankabanka
SrbijeSrbije..ApsolutnoApsolutno
i i relativnorelativno
povepoveććanjeanje
problematiproblematiččnihnih
kreditakredita
je je nastavljenonastavljeno
tokomtokom
prvogprvog
tromesetromeseččjaja, , rezultirajurezultirajuććii
povepoveććanjemanjem
uuččeeššććaa
u u ukupnimukupnim
kreditimakreditima
u u poređenjupoređenju
sasa
16,9 16,9 odstoodsto
nana
krajukraju
2010. 2010. godinegodine**. . ((TanjugTanjug
--
22. 06. 2011.22. 06. 2011.))----------------------------------------------------------------------------------------------* * StrukturaStruktura
kategorijakategorija
plasmanaplasmana
kojikoji
ččineine
ukupneukupne
problematiproblematiččnene
kreditekredite
je je znaznaččajnoajno
promenjenapromenjena
u u odnosuodnosu
nana
prethodnoprethodno
tromesetromeseččjeje. .
ProblematiProblematiččnini
plasmaniplasmani
privrediprivredi
--
javnijavni
i i privatniprivatni
sektorsektor, , sasa
nivoomnivoom
odod
196 196 milijardimilijardi
dinaradinara, , sadasada
ččineine
69 69 odstoodsto
ukupnihukupnih
problematiproblematiččnihnih
plasmanaplasmana, , dokdok
susu
u u prethodnomprethodnom
tromesetromeseččjuju
bilibili
72 72 odstoodsto. .
StanovniStanovnišštvotvo
sasa
nivoomnivoom
odod
40 40 milijardimilijardi
dinaradinara
ččiniini
14 14 odstoodsto, , dokdok
svesve
ostaleostale
kategorijekategorije
belebeležžee
povepoveććanjeanje
odod
11 11 milijardimilijardi, , dostidostižžuuććii
nivonivo
odod
47 47 milijardimilijardi, i , i ččineineććii
nana
krajukraju
prvogprvog
tromesetromeseččjaja
17 17 odstoodsto
ukupnihukupnih
problematiproblematiččnihnih
kreditakredita. .
UkupniUkupni
problematiproblematiččnini
kreditikrediti
privredeprivrede, , iskljuisključčujuujuććii
javnajavna
preduzepreduzeććaa, , nana
krajukraju
prvogprvog
tromesetromeseččjaja
2011. 2011. godinegodine
iznosiliiznosili
susu
196 196 milijardimilijardi
dinaradinara..
NjihovoNjihovo
uuččeeššććee
u u ukupnoukupno
odobrenimodobrenim
kreditimakreditima
tojtoj
kategorijikategoriji
iznosiloiznosilo
je 22,1 je 22,1 odstoodsto, , šštoto
predstavljapredstavlja
povepoveććanjeanje
nana
nivounivou
odod
0,3 0,3 procentnaprocentna
poenapoena, u , u odnosuodnosu
nana
krajkraj
proproššlele
godinegodine. .
SektoriSektori
sasa
najvenajveććimim
nivoomnivoom
pokazateljapokazatelja
uuččeeššććaa
problematiproblematiččnihnih
kreditakredita
susu
poljoprivredapoljoprivreda
sasa
35,8 35,8 odstoodsto, , prerađivaprerađivaččkaka
industrijaindustrija
--
24,3 24,3 odstoodsto, , obrazovanjeobrazovanje
i i poslovanjeposlovanje
nekretninamanekretninama
--
24 24 odstoodsto, , građevinarstvograđevinarstvo
--
20,3 20,3 odstoodsto, , trgovinatrgovina
--
19,5 19,5 odstoodsto
i i saobrasaobraććajaj, , hotelihoteli
i i restoranirestorani, , komunikacijekomunikacije
--
15,6 15,6 odstoodsto. .
UkupanUkupan
iznosiznos
problematiproblematiččnihnih
kreditakredita
fizifiziččkihkih
licalica
nana
krajukraju
prvogprvog
tromesetromeseččjaja
2011. 2011. godinegodine
iznosioiznosio
je 49,6 je 49,6 milijardimilijardi
dinaradinara. U . U odnosuodnosu
nana
prethodnoprethodno
tromesetromeseččjeje
problematiproblematiččnini
plasmaniplasmani
fizifiziččkimkim
licimalicima
susu
neznatnoneznatno
povepoveććaniani
zaza
0,7 0,7 milijardimilijardi
dinaradinara..
UUččeeššććee
problematiproblematiččnihnih
plasmanaplasmana
fizifiziččkimkim
licimalicima
u u ukupnoukupno
odobrenimodobrenim
((brutobruto) ) plasmanimaplasmanima
fizifiziččkimkim
licimalicima
iznosiloiznosilo
je 9,1 je 9,1 odstoodsto. .
PovePoveććanjeanje
uuččeeššććaa
plasmanaplasmana
sasa
docnjomdocnjom
prekopreko
90 90 danadana
je je registrovanoregistrovano
kodkod
kategorijakategorija
plasmanaplasmana
kojikoji
se se odnoseodnose
nana
zaduzadužženjaenja
popo
kreditnimkreditnim
karticamakarticama
i i stambenestambene
izgradnjeizgradnje..
ZaZa
kategorijukategoriju
plasmanaplasmana
odobrenihodobrenih
pozajmicapozajmica
popo
tekutekuććimim
raraččunimaunima, , kaokao
i i kategorijekategorije
gotovinskihgotovinskih
i i potropotroššaaččkihkih
kreditakredita
uuččeeššććee
je je smanjenosmanjeno. .
Crna Gora Crna Gora Bankarski sektorBankarski sektorSveSve
susu
bankebanke
privatneprivatne, , drdržžavaava
imaima
zanemarljivozanemarljivo
uuččeeššććee
u u vlasnivlasnišštvutvu
bankarskogbankarskog
sektorasektora. . OdOd
ččetirietiri
sistemskesistemske
bankebanke
dvijedvije
susu
u u potpunostipotpunosti
sasa
stranimstranim
kapitalomkapitalom. . OdOd
sedamsedam
manjihmanjih
banakabanaka
jednajedna
je u je u vlasnivlasnišštvutvu
domadomaććegeg
kapitalakapitala, a , a
svesve
susu
ostaleostale
sasa
stranimstranim
kapitalomkapitalom..AgregatnoAgregatno, 83 , 83 postoposto
kapitalakapitala
u u bankarskombankarskom
sektorusektoru
potipotiččee
iziz
inoino
izvoraizvora, 14,73 je , 14,73 je privatniprivatni
domadomaććii
kapitalkapital, , dokdok
se se nana
drdržžavuavu
odnosiodnosi svegasvega
2,22 2,22 postoposto..
Stanje problematiStanje problematiččnih kredita u CGnih kredita u CG
OdOd
ukupnihukupnih
kreditakredita, , nana
krajukraju
prvogprvog
kvartalakvartala
2011. 2011. godinegodine
7,9% se 7,9% se odnosiloodnosilo
nana
otpisaneotpisane
kreditekredite
(5,5% (5,5% nana
krajukraju
2010. 2010. godinegodine, , odnosnoodnosno
2,6% 2,6% nana
krajukraju
martamarta
2010. 2010. godinegodine), a 12,4% ), a 12,4% nana
restrukturiranerestrukturirane
kreditekredite..RezervacijeRezervacije
zaza
kreditnekreditne
gubitkegubitke
susu
ččinileinile
5,5% 5,5% ukupnoukupno
odobrenihodobrenih
kreditakredita
nana
krajukraju
martamarta
i u i u odnosuodnosu
nana
krajkraj
2010. 2010. godinegodine
smanjenesmanjene
susu
zaza
18,6%, 18,6%, dokdok
susu
u u odnosuodnosu
nana
istiisti
period period prethodneprethodne
godinegodine
ninižžee
zaza
27,9%. 27,9%. NajveNajveććii
diodio
rezervisanjarezervisanja
izdvojenizdvojen
je je zaza
potencijalnepotencijalne
gubitkegubitke
nana
kreditekredite
odobreneodobrene
privatnimprivatnim
privrednimprivrednim
drudrušštvimatvima
(47,7%), (47,7%), zatimzatim
privrednimprivrednim
drudrušštvimatvima
u u drdržžavnomavnom
vlasnivlasnišštvutvu
i i javnimjavnim
organizacijamaorganizacijama**
(28,2%), (28,2%), dokdok
se se nana
kreditekredite
odobrenimodobrenim
fizifiziččkimkim
licimalicima
i i zaposlenimazaposlenima
odnosiloodnosilo
20,4% 20,4% ukupnoukupno
izdvojenihizdvojenih
rezervacijarezervacija
zaza
kreditnekreditne
gubitkegubitke..((podacipodaci
CBCG)CBCG)--------------------------------------* * U U CentralnomCentralnom
registruregistru
raraččunauna
je je nana
krajukraju
martamarta
2011. 2011. godinegodine
evidentiranoevidentirano
54.919 54.919 pravnihpravnih
i i fizifiziččkihkih
licalica
kojakoja
obavljajuobavljaju
djelatnostdjelatnost. . OdOd
ukupnogukupnog
brojabroja
evidentiranihevidentiranih
raraččunauna, 26,6% , 26,6% iliili
14.581 14.581 raraččunauna
bilobilo
je u je u blokadiblokadi, , šštoto
je je zaza
468 468 viviššee
negonego
nana
krajukraju
prethodneprethodne
godinegodine. . UkupnaUkupna
vrijednostvrijednost
dugaduga
popo
osnovuosnovu
kojegakojega
je je izvrizvrššenaena
blokadablokada
raraččunauna
iznosilaiznosila
je 301,6 je 301,6 milionamiliona
euraeura
nana
krajukraju
martamarta
2011. 2011. godinegodine, , šštoto
je je zaza
18,8% 18,8% viviššee
negonego
nana
krajukraju
2010. 2010. godinegodine. . KoncentracijaKoncentracija
dugaduga
je je relativnorelativno
velikavelika, s , s obziromobzirom
nana
to to dada
10 10 najvenajveććihih
dudužžnikanika, , iliili
0,07% 0,07% ukupnoukupno
evidentiranihevidentiranih
dudužžnikanika, , uuččestvujeestvuje
sasa
20,3% u 20,3% u ukupnomukupnom
dugudugu..
((podacipodaci
CBCG)CBCG)
SektorSektor
privredeprivrede
predstavljapredstavlja
najznanajznaččajnijegajnijeg
netoneto
dudužžnikanika
crnogorskogcrnogorskog bankarskogbankarskog
sistemasistema..
KreditiKrediti
banakabanaka
odobreniodobreni
sektorusektoru
privredeprivrede
susu
prekopreko
dvadva
putaputa
viviššii
odod sredstavasredstava
deponovanihdeponovanih
u u bankamabankama
odod
stranestrane
ovogovog
sektorasektora, , takotako
dada
je je koeficijentkoeficijent
kkrediti/depozitirediti/depoziti
zaza
ovajovaj
sektorsektor
iznosioiznosio
2,51 2,51 nana krajukraju
posmatranogposmatranog
periodaperioda**..
--------------------------------**Kao Kao rezultatrezultat
prvenstvenoprvenstveno
padapada
odobrenihodobrenih
kreditakredita
ovomovom
sektorusektoru, , koeficijentkoeficijent
krediti/depozitikrediti/depoziti
poboljpoboljššanan
je u je u odnosuodnosu
nana
krajkraj
2010. 2010. godinegodine
(2,75), (2,75), kaokao
i u i u odnosuodnosu
nana
krajkraj
martamarta
2010. 2010. godinegodine
(2,73). (2,73).
SamimSamim
timtim
je i je i netoneto
dug dug privredeprivrede
nana
krajukraju
prvogprvog
kvartalakvartala
smanjensmanjen, i , i iznosioiznosio
je 677,3 je 677,3 milionamiliona
euraeura. U . U odnosuodnosu
nana
krajkraj
2010. 2010. godinegodine
ninižžii
je je zaza
11,8%, 11,8%, odnosnoodnosno
zaza
19,3% u 19,3% u odnosuodnosu
nana
istiisti
mjesecmjesec
prethodneprethodne
godinegodine
((podacipodaci
CBCG)CBCG)
BosnaBosna
i i HercegovinaHercegovina
U regionu, iako su ekonomije razliU regionu, iako su ekonomije različčite, finansijski sektor dijeli iste ite, finansijski sektor dijeli iste probleme.probleme.
PrisutanPrisutan
je i problemje i problem
nezaposlenosti, nezaposlenosti, ččija je najveija je najvećća stopa u BiHa stopa u BiH kojakoja
iznosiiznosi
27,2 posto,27,2 posto,
za Crnu Goru 12,1, za Srbiju 20 posto.za Crnu Goru 12,1, za Srbiju 20 posto.
Javni dug, je najveJavni dug, je najvećći u Hrvatskoj, inflacija, je najvei u Hrvatskoj, inflacija, je najvećća u Srbiji.a u Srbiji.Stoga su centralne banke BiH i Crne Gore, te Narodna banka Stoga su centralne banke BiH i Crne Gore, te Narodna banka
Srbije dogovorile tjeSrbije dogovorile tješšnju saradnju kako bi usaglasili mjere kojima nju saradnju kako bi usaglasili mjere kojima bi finansijski sektor odrbi finansijski sektor održžali ali ššto stabilnijim. (Dnevi Avaz, to stabilnijim. (Dnevi Avaz, 08.05.2011. Srarajevo) 08.05.2011. Srarajevo)
NajveNajvećći problem za bankarski sektor i u BiH i Crnoj Gori i Srbiji je i problem za bankarski sektor i u BiH i Crnoj Gori i Srbiji je stopa nekvalitetnih kredita, odnosno plasiranja kreditnih stopa nekvalitetnih kredita, odnosno plasiranja kreditnih sredstava sredstava ččiji povrat je neizvjestan. iji povrat je neizvjestan.
U BiH je bankarski sektor zbog nekvalitetnih kredita iskazao U BiH je bankarski sektor zbog nekvalitetnih kredita iskazao gubitak od 124 miliona KM, napominje guverner Centralne gubitak od 124 miliona KM, napominje guverner Centralne banke BiH.banke BiH.
««Iskreno se nadam da Iskreno se nadam da ćće se ovaj trend zaustavitie se ovaj trend zaustaviti
--
novom novom kreditnom aktivnokreditnom aktivnoššćću i promjenom upravljanja rizicima u u i promjenom upravljanja rizicima u komercijalnim bankama, da bi taj trend trebao da dobije silaznu komercijalnim bankama, da bi taj trend trebao da dobije silaznu putanju i da s te strane ne bude daljeg poveputanju i da s te strane ne bude daljeg poveććanja, ali sigurno da je anja, ali sigurno da je uticao na profitabilnost sektorauticao na profitabilnost sektora»», kazao je Guverner CB BiH. ( , kazao je Guverner CB BiH. ( Dnevni Avaz, BiH, 08.05.2011.god.) Dnevni Avaz, BiH, 08.05.2011.god.)
RjeRješšavanje problematiavanje problematiččnih kreditanih kredita
U U rjerješšavanjuavanju
problemaproblema
nekvalitetnihnekvalitetnih
kreditakredita
bankebanke
se se opredjeljujuopredjeljuju
iliili
zaza
refinansiranjarefinansiranja
klijenataklijenata, i , i reprogramereprograme
njihovihnjihovih
kreditakredita, , iliili
zaza
prodajprodajuu
lološšihih
djelovadjelova
kreditnogkreditnog portfolijaportfolija, , ččimeime
smanjujusmanjuju
nivonivo
izloizložženostienosti
kreditnomkreditnom
rizikuriziku, , smanjujusmanjuju
potrebnepotrebne
rezervacijerezervacije, i , i stvarajustvaraju
zdravijezdravije osnoveosnove
zaza
daljedalje
poslovanjeposlovanje..
UpravoUpravo
to se i to se i događadogađa
u u veveććiniini
bankarskihbankarskih
praksipraksi
danasdanas, , kakokako
bi se bi se pomoglopomoglo
privredamaprivredama
i i bankarskimbankarskim
sistemimasistemima
u u oporavkuoporavku..
Crna Gora dosegla je rekordan nivo stope nekvalitetnih Crna Gora dosegla je rekordan nivo stope nekvalitetnih kredita, 23.2 posto. kredita, 23.2 posto.
VeVeććina tih kredita iz period kreditne ekspanzije.ina tih kredita iz period kreditne ekspanzije. LLooššii
kreditikrediti
susu
problem problem crnogorskogcrnogorskog
bankarstvabankarstva. . To je To je
osnovni razlog zbog osnovni razlog zbog ččega su banke u Crnoj Gori ega su banke u Crnoj Gori iskazale gubitke, koje moiskazale gubitke, koje možžemo ipak tretirati kao emo ipak tretirati kao kalkulativnu kategoriju budukalkulativnu kategoriju budućći da otpis kredita koji ima i da otpis kredita koji ima dobar kolateral ne znadobar kolateral ne značči potpuni gubitak u nekom i potpuni gubitak u nekom narednom vremenu. narednom vremenu.
Bankarski Bankarski sistemsistem
je je uzdrmanuzdrman
ekonomskomekonomskom
krizomkrizom. . Prije Prije krize bilo je krize bilo je nekolikonekoliko
godinagodina
ekspanzijeekspanzije, , posebnoposebno
ekspanzijeekspanzije
kreditakredita, , aliali
i i svihsvih
drugihdrugih
bankarskihbankarskih parametaraparametara, , naronaroččitoito
u 2007. u 2007. godinigodini. .
TajTaj
finansijskifinansijski
balonbalon
je je pukaopukao. . U U istoisto
vrijemevrijeme
dodoššlolo
je i do je i do pucanjapucanja
balonabalona
nana
trtržžiišštutu
nekretninanekretnina
i i trtržžiišštutu
kapitalakapitala, , takotako
dada
je je trebalotrebalo
dostadosta naporanapora
dada
se se ooččuvauva
povjerenjepovjerenje
u u bankebanke, , dada
se bankarski se bankarski
sektorsektor
sanirasanira
i i dada
iskoraiskoraččii. .
IakoIako
susu
bankarski bankarski sektorsektor
i i ukupniukupni
finansijskifinansijski sektorsektor, , prevaziprevaziššlili
najgorenajgore
stanjestanje, , postojepostoje
potrebepotrebe
zaza
dodatnedodatne
korekcijekorekcije..SmatramSmatram
dada
je je procesproces
revitalizacijerevitalizacije
banakabanaka
uznapredovaouznapredovao, , aliali
postojepostoje
jojošš
brojnibrojni
izazoviizazovi
kojkojii moramoraju ju rjerješšavatiavati..
Komercijalne banke su dominantno u stranom Komercijalne banke su dominantno u stranom vlasnivlasnišštvu u Crnoj Gori, imaju vitvu u Crnoj Gori, imaju višše modela po e modela po kojima rjekojima rješšavaju loavaju lošše kredite ili kredite koji e kredite ili kredite koji kasne. kasne.
Banke supsidijari u Crnoj Gori sa svojim matiBanke supsidijari u Crnoj Gori sa svojim matiččnim nim bankama osnivaju faktoring kompanije koje vrbankama osnivaju faktoring kompanije koje vršše e otkup lootkup lošše aktive i po tom osnovu ulae aktive i po tom osnovu ulažžu novi u novi kapital. kapital.
ČČetirietiri
modelamodela
u CGu CG
PProcentrocent
nekvalitetnihnekvalitetnih
kreditnihkreditnih
plasmanaplasmana
u u CrnojCrnoj
GoriGori
iznosi 23,2 posto.iznosi 23,2 posto.
NNa a kojikoji
nanaččinin
bankebanke
pokupokuššavajuavaju
rijeriješšitiiti
ovaj problem.ovaj problem.
BankeBanke
u u CrnojCrnoj
GoriGori
krozkroz
ččetirietiri
modelamodela pokupokuššavajuavaju
rijeriješšitiiti
problem problem lološšihih
kreditakredita. .
PrviPrvi
model je model je dada
supsidijarisupsidijari
bankebanke
u u CrnojCrnoj
GoriGori sasa
svojimsvojim
matimatiččnimnim
bankamabankama
osnivajuosnivaju
faktoringfaktoring
kompanijekompanije
kojekoje
otkupljujuotkupljuju
tutu
lološšuu
aktivuaktivu..
DrugiDrugi
model je model je dada
direktnodirektno
matimatiččnene
bankebanke
otkupljujuotkupljuju
lološšee kreditekredite. .
TreTreććii
je je dada
se se pojapojaččavajuavaju
aktivnostiaktivnosti
nana
naplatinaplati
kreditakredita. . ČČetvrtietvrti
model je model je jajaččanjeanje
kolateralakolaterala, , šštoto
znaznaččii
dada
bankebanke
i i
nakonnakon
određenogodređenog
vremenavremena
tratražžee
dodatnododatno
osiguranjeosiguranje
zaza date date kreditekredite, , ukolikoukoliko
je to je to potrebnopotrebno. .
To To susu
modelimodeli
kojikoji
vevećć
dajudaju
pozitivnepozitivne
efekteefekte. .
UU
CrnojCrnoj
GoriGori
dostigdostignut jenut je
istorijskiistorijski
maksimummaksimum
kadakada
je u je u pitanjupitanju
nivonivo
lološšee
aktiveaktive
i i slijedislijedi
period period smanjivanjasmanjivanja
takvetakve
aktiveaktive..S S ovimovim
problemomproblemom
se se sresreććuu
svesve
ekonomijeekonomije. . RazvijenaRazvijena
EvropaEvropa
imaima
manjemanje
stopestope
lološšihih
kreditakredita..To je To je direktnadirektna
posljedicaposljedica
stanjastanja
u u realnojrealnoj
ekonomijiekonomiji..
AkoAko
imateimate
nelikvidnunelikvidnu
privreduprivredu, , lološšuu
strukturustrukturu
u u privrediprivredi, , smanjenjesmanjenje
aktiveaktive
u u bilansimabilansima
preduzepreduzeććaa, , akoako
imateimate
tehnolotehnološškeke
vivišškovekove, , sasvimsasvim
posljediposljediččnono, , imateimate
i i lološšuu aktivuaktivu
u u bankamabankama. .
HVALA !HVALA !