MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO

PAGE 106

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO1.Pravila za ureivanje situcija s me. obiljejem?a) kolizijska pravila = upuuju na primjenu mjerod. str. ili domae pr. Kp su dio unutra. prava svake dr., a utvruju ih propisi i me. ug., pa tako postoje hrv., franc.,maar. kp. Tijelo primjene (sud, arbitraa, upr.org.) rjeava situacije s me. obiljejem na osnovi kp svoje dr. Npr.

1)Opin. sud u Zg rjeava o rastavi, razvodu braka str. dravljana na osnovi primjene kp iz ZRS:l.35: (Za razvod braka mjerod. je pr. dr. iji su dravljani oba bra.druga u vrijeme podnoenja tube. Ako su bra.drugovi dravljani razli.dr. u vrijeme podnoenja tube, za razvod braka mjerod. su kumulativno pr. obiju dr. iji su oni dravljani. Ako se brak ne bi mogao razvesti po pr. obiju dr. iji su oni dravljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH ako je 1 od bra. drugova imao u vrijeme podnoenja tube prebivali. u RH. Ako je 1 od bra.drugova dravlj. RH koji nema prebivali. u RH, a brak se ne bi mogao razvesti po pr. obiju dr. iji su oni dravljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH).

2)Nadleni austrijski org. u Beu, pred kojim dvoje hrv.dravljana ele zakljuiti brak,polazi od primjene austrijskih odgovarajuih kpDa bi se na osnovi kp primijenilo str. pravo, pored:

1. stranog obiljeja

2.treba se raditi o situacijama koje ureuje pravo to se moe primjenjivati eksteritorijalno;to je gra., trg., obitelj., dio pomorskog i radnog prava, grana prava koje su ve po odreenoj rimskopr.podjeli ulazile u privatno pravo. 2. Na primjeru odredaba ZRS-a objasnite primjenu pravila neposredne primjene nadle.hrv.upr.tijela?b) pravila neposredne primjene = uvijek upuuju, iako se radi o privatnopr. situacijama s me. obiljejem, neposredno na primjenu domaeg prava.Uope se ne polazi od primjene domaih kp ve se neposredno utvruje primjena doma.pr. Zakonodavac takve propise donosi radi promicanja svojih osnov.na. ili zatite odre. pr.subjekata. Npr.ZRS: l.32 st.2: ( I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pr. dr. iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadle.org. RH, nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pr. RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuivanje).PZ: l.974 (Primjenjuje se na ug. o iskorit.brodova ovaj zakonik:

a) na odgovor. prijevoznika za oteenje, manjak ili gubitak tereta, predvienu odredbama ovog Zakonika, ija se primjena ne moe iskljuiti sporazumom stranaka, ako se luka odn. pristanite ukrcaja ili odredita nalazi u RH

b)ako bi putnik primjenom 2 pr. bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego prema odredbama ovog Zakonika

U hrv.mpp-u nema ope odredbe o primjeni pravila neposred.primjene, za razliku od vicar. i talijan.pr.

c) posebna materijalna pravila = njome se odreuje unutra. propisima pr. poloaj stranaca , a ta metoda dolazi do primjene pri ujednaavanju mater. prava na osnovi me. konvencija.Primjere takvim mater.pravila nalazimo u:1) Z. o strancima iz 2003. posebo u nj,. odredbama o boravitu i prebiv. te o radu kao i u

2) raznim me. ug. kojima se izmeu dr. ugovornica ujednauje privatno pravo

3.Kako se ureuju situacije mgpp i mpp?Mpp = kao grana unutra.prava analiziranim metodama ureuje privatnopr. situacije s me.obiljejem; to je pr. me. ne po pr. izvoru nego samo po sadraju situacije koje ureuje. Proc. pr. svake dr. pa tako i nj. gra.parni., izvanparni., steajno i ovrno pr. dijelovi su jav. pr., pa se u pravilu ne primjenjuje izvan dr. gdje je doneseno.

Mgpp = budui da sadri pravila o me.nadlenosti sudova i 2-ih tijela, o post. i o priznanju i ovrsi str. sudskih odluka, usko je povezano s mpp, pa se izuava u mnogim dr. pa tako i u RH unutar tog predmeta.

Npr. hipotetska situacija koja ukazuje na bliskost i povezanost mgpp i mpp:potencijalni tuitelj treba rijeiti dilemu je li nj. potraivanje iz trgovin. ug. s me. obiljejem zastarjelo ili ne. Postoji li u tom sluaju nadle. suda u dr. X ili u dr. Y, tj. jesu li me. nadleni sudovi 1 ili 2 (ili neke 3) dr., to zavisi od proces. odredaba tih dr. kojima se odreuje me. sudska nadle. Ako se ustanovi me. nadle. suda u dr. X, pa se tom sudu podnese tuba, tek tada se dolazi do faze primjene pravila mpp-a, i to dr. X, po kojom e se rjeavati i pitanje zastare potraivanja.

Zbog posebno uske veze mgpp i mpp, zakonodavci u svijetu esto ureuju privatnopr. i procesnopr. situacije s me. obiljejem jednim te istim zakonom .4.Ime mpp ?Ime mpp prvi put spominje pod nazivom ( private internacional law ) Joseph Story u svom djelu Komentari o sukobu prava iz 1834 , a u Europu ga uvodi W. Schaeffer 1841 koji tako naziva svoje djelo. Zatim slijedi djelo J.Foelixa 1843. i Stubenraucha u nj. komentaru OGZ iz 1853. U dr. angloameri.pr. kruga danas se upotrebljava navedeno ime, no pretee naziv sukobi zakona.5.Ratio upuivanja na mjerodavno pravo u suvremenom pravu i sudskoj praksi ? Zato se uope primjenjuje metoda koliz. pravila koja upuuje na primjenu mjerodavnog (domaeg ili str.) prava? Moderni odgovor dao je Savigny sredinom 19.st. , navodei da pr. poreci dr. imaju jednake vrijednosti pa stoga treba pod odre.pretp. prijateljski dopustiti primjenu str. prava i to metodom koja se sastoji u tome da se za svaki pr. odnos trai pr.poredak pod koji taj odnos po svojoj prir. potpada ili je podvrgnut tj. u kojem se nalazi nj. sjedite. Moderno zakonod., sud. praksa i doktrina su usvojili navedenu kolizijsku metodu, kao najvaniju pri ureivanju situacija s me. obiljejem; pri tome se polazi od potrebe da se na navedene situacije u pravilu primjenjuje pravo (domae ili strano) koje s njima ima najuu, bitnu vezu. Time se u okviru mpp pridonosi poveanju i produbljivanju me. pr. suradnje te se ostvaruje me.ujednaenost rjeenja.

Iskljuuje se beziznimna primjena pr. dr. foruma, legis fori, koja bi po poredbenopr. ustavnim rje. bila protivna na. jednakosti pred zakonom zabrani rjeavanja razli.pr. situacija na jednaki nain.

Kolizijskopr. rje. dr. se razlikuju u vremenu i prostoru to je posljedica razlika u odreiv. sadraja izraza najue veze.

Postoje odstupanja od navedenog klasi. modela kolizijskopr. rjeavanja.Sve ee se donose koliz.rje. koja1)uzimaju u obzir potrebu zatite odre.pr. subjekata npr. odre.vrsta ugovor.stranaka npr. potroaa, radnika

2)koliz.rje. se zasnivaju na na. primjene povoljnijeg pr.

3)kontroli utvrenih poveznica izbjegavajuom klauzulom ili4)na posebnim pravilima neposredne primjene

6.Odnos mpp i mgpp?Mgpp = pod mgpp podrazumijevaju se pravila unutra.pr. i me.ug. kojima se u vezi s privatnopr. sluajevima s me. obiljejem ureuju razna proc.pitanja i to kako proc. propisima tako i pravilima mpp-a. Najvanija su u praksi pitanja o:1.sudbenosti, 2.me.nadle.,3.poloaju stranca u post.,4.utvrivanju str. prava, 5.priznanju i ovrsi str. sudskih i arbitranih odluka.Me.obiljeje tih pravila izlazi iz predmeta koja ona ureuju kao npr. str. dravlj proces.stranaka, prebivali.stranke u inoz.

Mpp i mgpp meusobno se dopunjuju. Mpp odre.dr. se u pravilu primjenjuje samo ako su npr. sudovi te dr. me. nadleni. Mgpp uz pravila gra.parni. proc. prava u irem smislu obuhvaa i me. izvanparni. pravo, me. steajno pravo i me. arbitrano pravo.

2.POVIJESTRani srednji vijek7.Objasnite znaenje pojma ,,professio iuris'' za odreivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku ?Zbog naela primjene osobnog prava, trebalo je npr. pri sastavljanju isprava ve od poetka 8. st. pa gotovo do kraja 14. st. uvijek navoditi kojem (plemenskom) pravu osoba pripada, tzv. professio iuris. Primjer iz 853. godine: Ja, Warti, koji ivim po alemanskom pravu ... darujem.)

Kasnije razdoblje srednjeg vijeka stvaranje statutarne teorijeITALIJA 11., 12. i 13 st.8.Kako i kada se stvara moderno mpp i statutarna teorija? Moderno se mpp poinje razvijati u gradovima sj. Italije, koji postaju sjedita prouavanja rimskog prava. Veinu pravila mpp stvara prvo doktrina, a tek kasnije ta pravila nastaju na osnovi sudske prakse.Ti gradovi stvaraju vlastito pr., najprije obiajno,a potom ga poevi od sredine 11.st. kodificiraju . Potkraj 12.st. gradovi donose svoje zakone, propise, to su gradski statuti. Rast meugradskih gospodar.veza i meugradska migracija namee razna praktina pr.pitanja. Od 12 st. praktina pitanja ureuju se gradskim statutima. Po njima se odreuje npr. to da su za kazn. djela i delikte stranaca nadle. domai sudovi,ako su takva djela poinjena na podruju tog grada. Isto se odreuje nadle. domaih sudova za sporove o stvarima koje lee na podruju grada o ijim je sudovima rije. Sukobi zakona tj. sukobi izmeu tadanjih statuta gradova doktrina rjeava prouavanjem i glosiranjem odreenih tekstova rimskog prava. Smatra se da na osnovi rimskog prava koje je superiornije lokalnom pravu, a ujedno je i zajedniko svim gradovima, moe obvezivati sudove da primijene statute drugih gradova (tako se djelovanjem glosatora poinje primjenjivati str. pravo i u odreenoj mjeri str. sudske odluke)

9.ije se uenje smatra poetkom modernog mpp-a? Navedi 3 teoretiara i vrijeme njihova djelovanja? / Navedite 4 glosatora koji su djelovali u Italiji u razdoblju od 1200 1250.?Znanost tog vremena ima sjedite u Bologni, te je usko vezana s praksom. Mnogo se glosira Justinijanov Codex 1,1,1. Poetkom modernog mpp-a smatra se uenje glosatora :

1. Cardo de Tocco

2. Accursius

3. Hugolinus

4. magistar Aldricus

Daljni razvoj mpp-a - na poetku 13 st. utvruje se da se parnina spos. odnosi samo na podanike (subditi) , pa su i propisi gradova obvezatni samo za nj. graane.10.Koje je pravo u kasnijem srednjem vijeku mjerodavno za ?Navedeno uenje glosatora smatra se po. moder. mpp. Tako dolazi do toga da se primjenjuje na:

a) ugovore pravo mjesta zakljuenja tj lex loci actus

b) stvari mjesto gdje se nalaze tj. lex rei sitaec) za voenje postupka ( ad litem ordinandam) lex fori tj pravo suda koji rjeava predmet , no to pr. nije nuno mjerod. zad) donoenje odluke o biti spora (ad litem decidendam ) U tom smislu ui i Baldini, koji ivi jednako kao i Azo, Accursius i Hugolinus u 1. polovici 13.st.FRANCUSKA 13. st.11.Objasnite glavne odlike franc. mpp-a. U odgovoru dajte osvrt na izvore i nain razvitka?Na poetku 13. st. nastala je u Parizu na Sorboni, glosa d' Avranches s kojom se povezuje po. franc. uenja o mpp. U njoj se raspravlja o tome treba li suditi o pravima preivjelog branog druga po Coutume de Paris ili po Coutume de Chartes ( Coutume= zapisano obiajno pravo).

12.Kada i gdje se prouava questio anglica? Navedite autore i njihove osnovne teze?Objasnite tzv. questio anglica. O kojem statutu je rije?Od 2. polovice 13. st. mpp se intenzivno prouava u Toulouseu i Orleansu.

U Orleansu je uio de Revigny (de Ravenis) smatra se da je on prvi opirnije pisao o mpp. Neto kasnije u Orleansu i Toulouseu djeluje de Belleperche (de Bellepetrica).

Navedeni znanstvenici ue da:

1.zakoni vrijede samo za podanike

2.razlikuje procesno od materijalnog prava

3.ug. podvrgavaju mjestu njihova zakljuenja

4.prouavaju tzv. questio anglica

Questio anglica - rije je o prostornom polju primjene engl. pravila po kojem nasljeuje samo prvoroeno dijete. Oni tvrde da se pravilo ne protee na nekretnine koje lee u Francuskoj jer uvijek treba gledati na obiajno pr. mjesta gdje se stvar nalazi. Rije je o statutu odiosa.KOMENTATORI (POSTGLOSATORI) 14.st.13.Koje je uloga komentatora i koji je i zato meu njima najvaniji ? / Objasnite uenje Bartolusa de Saxoferata za odreivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku?Prve povezane rasprave o mpp piu komentatori. Najvaniji meu njima je bio Bartolus de Saxoferato, profesor u Bologni koji je komentirao itav Corpus iuris .Bartolus postavlja sljedea 2 pitanja:

1. prostire li se statut (izvan podruja) na nepodanike? 2. prostire li se djelovanje 1 statuta izvan podruja zakonodavca ?Radi se o sljedeim pitanjima: vrijedi li statut za stranca u tuzemstvu i vrijede li statuti za pr.situacije u inozemstvu? Ta pitanja se postavljaju zato jer u naelu statut vee samo podanike .14.Koje gledite zauzima Bartolus de Saxoferato u pogledu ugovornih odnosa ?Bartolus analizira razna pit. vezana uz ug., delikte, oporuke i stvari. Tvrdi da se za:

1. o b l i k i s a d r a j ugovora primjenjuje pravo mjesta zakljuenja , s tim to se2.p o s l j e d i c e ugovornih obveza treba prosuivati po pravu mjesta izvrenja, a podredno po legis fori (teorija karakteristine inidbe)

15.Kako Bartolus de Saxoferato rjeava pitanje vrijedi li statut za pr. situacije u inozemstvu ? / Navedite autora pojmova i obrazloite razliku izmeu statuta favorabile i statuta odiosum?Bartolus de Saxoferato razlikuje propise koji: 1. zabranjuju ( statuta prohibitiva) od onih koje2. dozvoljavaju (statuta permissiva)Kod zabrana se razlikuje da li se odnose na:

*oblik pravnog posla , *stvari ili *osobe kad je o osobama rije valja utvrditi da li je :

a)statut povoljan ( favorabile ) npr. onaj po kojemu se propisuje da mu ne moe eni ostaviti legat, ni obratno, primjenjuje se na osobe ma gdje se one nalazeb)statut nepovoljan ( odiosum ) imaju iskljuivo teritorijalnu primjenu16.Tko razlae questio anglica?Bartolus razlae questio anglica pri emu iznosi i miljenja svojih prethodnika de Revignyja, Cunea i Pistoje.Ovisno o tumaenju teksta, po kojem se statut odnosi ili na stvari ili na osobu, on razlikuje sljedea rjeenja:

1. Ako se statut odnosi na stvari, pa glasi ostavina pripada najstarijem, vrijedi statut legis rei sitae za domae osobe i za strance;

2. Ako se statut odnosi na osobu, pa glasi: najstariji nasljeuje tada se primjenjuje na ostavinu stranca u Engleskoj, ali ne i za ostavinu Engleza koja lei u Italiji.

17.Izloite osnove uenja Baldus de Ubaldia , o kakvom je pravnom teoretiaru rije ?Nakon Bartolusa istie se njegov uenik Baldus de Ubaldi, koji je djelovao u 14.st. i koji je napisao je 2 rasprave o mpp, obje o Codexu 1,1,1. On navodi da se svaki statut odnosi na osobe, stvari ili pr.radnje, dakle zastupa uenje o tropodjeli statuta to je ve razraivao i Bartolus.

Novi vijek

FRANCUSKA 16. i 17. st18.Charles Dumoulin (Karol Moline) , naziv djela , o emu se izjanjava? / Navedite glavne teze Charles Dumoulina? / Kako Carolus Molinaeus tumai i kvalificira lex loci contractus a kako branoimovinski reim? / Kojoj koli pripada i kada je nauavao?Rad komentatora u Francuskoj nastavlja Charles Dumoulin (Carolus Molineaus), 16.st. Za mpp najvanije je nj. djelo Conslusiones de statutis consuetudinibus localibus. Glavne su mu teze da: 1.za oblik pr.posla proglaava mjerodav. pravo mjesta zakljuenja ;to pr. mjerod. je i za ugovor.odnose s tim to se locus contractus katkada smatra mjestom zakljuenja a katkada mjestom izvrenja ug.

2. 1523. god. se izjanjava u 1 predmetu o branoimovinskom reimu o tome je li mogue izbjei primjenu raznih coutumes podruja gdje lei imovina za odreivanje navedenog statuta. Dri da u konkretnom sluaju treba primijeniti samo coutume de Paris, jer je na podruju njegove primjene bilo prvo zajedniko prebivalite branih drugova.Kvalificira branoimovin.reim kao preutni ug. to su ga bra. drugovi podvrgli ba pod pravo svog prvog prebivalita.19.Bertrand d' Argentre gdje i kada djeluje, kako se zove njegovo uenje ili teorija, koju podjelu u mpp preuzima, u koju podjelu ulaze prava iz uobiajenih ugovornih odnosa? Bertrand d' Argentre (Bertrandus Argentraeus) 16.st., komentira Coutumes de Bretagne zastupajui p r a v n i p a r t i k u l a r i z a m. Djelo De stututis personalibus et realibus. Utvruje da se zakoni i obiaji odnose bilo na:1.osobe - statuta personalia slijede osobu i primjenjuju se na nju i izvan njezina prebivalita2.stvari - statuta realia imaju iskljuivo teritorijalnu primjenu i primjenjuju se na sve stvari bez obzira na porijeklo ili prebivalite osoba. D Argentre takvim uenjem nastavlja s prethodnom znanstvenom tradicijom po kojoj se na osnovi sadraja prava odreuje njezino prostorno djelovanje.

Budui da se radi o:

1. sadraju statuta , no i o

2. nepisanom pravu,

3. consuetudines te o

4. kodificiranom franc.pr. coutumes

takvo se uenje naziva statutarnom teorijom koja je prevladala u doktrini mpp sve do oko 1800.god. U sluaju sumnje statuti su realni pa polje primjene personal.statuta treba restriktivno tumaiti.

3.utvruje i postojanje statuta mixta tj. pravila koja se tiu i osoba i stvari -primjenjuju se kao i stvarni statuti , na podruju na kojem lee stvari.NIZOZEMSKA KOLA 17.ST.20.Nizozemska kola? D'Argentre je mnogo utjecao na nizozemsku doktrinu mpp 17.st. koja se razvijala na podruju dananje Nizozemske i sjeverne Belgije. Njegovo su uenje u znatnoj mjeri preuzeli no i dalje razvijali Nikolaus Burgundus i Christian Rodenburg.

Nove ideje iznosi Paul Voet , Ulrich Huber i Johannes Voet . Oni ispituju razloge primjene stranog prava. Smatraju, pod utjecajem uenja o suverenosti koje je razvio Bodin u djelu Six livres de la Republique 1576., da ne postoji pravna obveza primjene stranog prava, nego se ono primjenjuje zbog meunarodne utivosti; prvi tako ui P. Voet u djelu De statutis et mobilium nature.

21.U. Huber? / Navedite 3 aksioma oca modernog mpp-a? BOUEK!Smatra se ocem modernog mpp koji je mnogo utjecao na razvoj tog predmeta u drugim dravama , posebno engleskog. U svom djelu Praelectiones iuris civilis od 1689. obrauje i sukobe prava pa postavlja 3 sljedea naela (axiomata):a) z a k o n i svake dr. vrijede unutar njezinih granica i obvezuju sve njene podanike, ali ne djeluju izvan njenih granica b) p o d a n i c i dr. su sve osobe koje se nalaze unutar njenih granica , bez obzira da li se tamo nalaze trajno ili privremeno c) v l a d a r i d r . dozvoljavaju iz utivosti da pravo koje se primjenjuje u dr. gdje je doneseno, zadrava svugdje pr. djelovanje , ako ne teti dr. vlasti ili pravu drugih vladara ili njihovih graana 22.O emu govori teorija comitas gentium i tko je njen autor?Urlich Huber. Uvodi se novo naelo, uenje o comitas gentium kojim se ublaava navedeni teritorijalitet; strano pr. se primjenjuje iz me. utivosti, to je preutno dogovorena izmeu naroda.

NJEMAKA KOLA 16. i 17.st.23.Objasnite uenje njemake kole i njen doprinos?U Njemakoj se od 16. st. pa nadalje mnogo raspravlja o sukobu prava. U 16. st. najpoznatiji su bili sljedei znanstvenici: Andreas Gaill ,Bendikt Carpzov ,Heinrich von Cocceji ,Nikolaus Hert . Oni teoretski produbljuju postojee uenje, s tim da su vie pod utjecajem francuske nego nizozemske kole.

24.Objasnite Hertovo uenje o mpp? / Odredite mjesto i vrijeme nj. uenja? / Kojoj koli je pripadao, kada je ivio i koje djelo je posvetio mpp-u? / Tko u djelu De collisione legum osporava i kojim argumentima teoriju o comitas gentium? BOUEK!U djelu De collisione legum Hert iznosi argumente protiv teorije o comitas gentium, tako tvrdi sljedee:a) ako se zakon odnosi na o s o b u treba uzeti u obzir propise dr. kojoj osoba pripada , a to je pr. dr. prebivalita osobeb) ako se zakon neposredno odnosi na s t v a r vrijedi pravo mjesta ,bez obzira na to tko i kada poduzima pravni posao

c) ako je zakonom propisan o b l i k p r. p o s l a - treba uzeti u obzir mjesto poduzimanja pr. posla, a ne prebivalite ili mjesto gdje stvar lei

PRVE KODIFIKACIJE 2.pol.18.st.25.Prve kodifikacije , toan naziv i godine donoenja? / Kronoloki navedite 3 kodifikacije mpp iz 18.st.? / Navedite toan naziv i godinu donoenja prvih gra.kodif. te izloite bitan sadraj kolizijskih normi u istim povijesnopr.izvorima?Prve kodif. mpp poevi od 2.pol.18.st. preuzimaju uenje statutarne teorije.

1. Codex Maximilianeus Bavaricus Civilis iz 1756. odreuje se za:osobni statut : primjena prava prebivalitaa za stvarni i mikstni :pravo mjesta gdje stvar lei, bez obzira na to radi li se o pokretnini ili nekretnini, tjelesnoj ili netjelesnoj stvari.26.Navedite za koje statute i na koji nain odreuje mjerod.pr. Prusko ope zemaljsko pr. u svom uvodu?2. Prusko ope zemaljsko pravo iz 1794za osobna prava i obveze te pokretnine : mjerod. je pravo prebivalita , podredno porijekla osobezemljita : su podvrgnuta pod lex rei sitaeoblik pravnog posla : mjestu njegovog zakljuenja

3. Graanski zakonik za zapadnu i istonu Galiciju iz 1797.za osobni statut domaih osoba : primjena samog zakonika , ak i za njihove poslove u inozemstvu , mjerodavna je lex patriaepravni poslovi stranaca, bilo da se zakljuuju u tuzemstvu ili u inozemstvu : lex fori, ako se ne dokae uzimanjem u obzir vrijeme i mjesto radnje neko 2 pravo.za stvarna pr. postoji dvojako rje.: na pokretnine osobni statut njihova vlasnika, a na nekretnine lex rei sitae27.Navedite za koje statute i na koji nain odreuje mjerod.pr. l.3 Franc.GZ iz 1804.Toan naziv i god.kodif? / Navedite toan naziv i god.donoenja 1.franc.kodif. koje su sadravale odredbe mpp i koliz.pr. iz tih kodif.?4.Francuski Graanski zakonik ( Code civil) iz 1804

a) policijski zakoni i zakoni o sigurnosti (javno pravo) obvezuju sve one koji borave na dr. podruju b)na nekretnine (statuta realia), ak ako ih posjeduju i inozemci , primjenjuje se franc. pravo

c)zakoni o osobnom stanju i poslovnoj sposobnosti (stauta personalia) primjenjuju se na Francuze ak i kad borave u inozemstvu

Utvruje se primjena francuskog prava s time da se za osobna prava uvodi poveznica dravljanstvo umjesto prebivalita.28.Navedite za koje statute i na koji nain odreuje mjerod.pr. Austrijski opi gra.zakonik iz 1811. toan naziv i god.kodif.? / Za koje kategorije vezivanja i kako odreuje mjerod.pr. Austrijski OGZ? Navedite nj.god.donoenja i od kada se primjenjivao na podruju RH? / Navedite toan naziv i god. donoenja 1.austrijske kodif. koje su sadravale odredbe mpp i koliz.pravila iz te kodif.? / Kako Austrijski zakon o mpp-u odreuje mjerod.pr. za ug.?5. Austrijski opi graanski zakonik iz 1811 odreuje mjerod. pr. za osobni statut : primjena domovinskog prava

stvarni statut , za stvarna pr. na nekretninama legis rei sitae, na pokretninama osobni statut njihova vlasnika

ugovorni statut : razna rjeenja zavisno od toga da li ug. zakljuuju domai ili strani dravljani ili domai sa str. dravljanima i zakljuuje li se ug. u tuzemstvu ili inozemstvu .Tako se upuuje na lex fori, lex loci contractus ili na lex autonomiae ovo posljednje samo ako se u tuzemstvu zakljuuje ug. izmeu inozemaca ili u inozemstvu izmeu stranca i domaeg dravljanina.AOGZ bio je uveden u hrvatske krajeve ve sredinom 19.st, a primjenjivao se to se tie navedenih odredaba mpp, sve dok u bivoj Jugoslaviji nisu bila donesena drugaija meunarodnoprivatnopravna zakonska rjeenja.

29. Koja vrsta kp u prvim kodifik. prevladava?= Nepotpuna kp

ENGLESKA I SAD30.Objasnite Storyev doprinos mpp-u ? / Objasnite osnovne stavove amerikog teoretiara Storya? Navedite Storyjeve najvanije postavke?Story se poziva na Huberovo uenje o comitas, ve kao sudac, a kasnije, postavi profesor prava na Harvardskom sveuilitu, naklonjeno analizira Huberove postavke.To osobito dolazi do izraaja u nj. djelu Komentari o mpp, stranom i domaem od 1834 gdje iznosi tri Huberova aksioma i brani ih od kritiara . Navodi da:1) treba primjenjivati str. pravo jer je to od uzajamnog interesa i jer je to uinkovito te da za to postoje i moralne potrebe

2) kvalificira takav pristup kao pravedan, jer dovodi do toga da se u drugim dr.,ije se pr. primjenjuje, zauzvrat jednako postupa

3) Story smatra da Huberova doktrina stoji na ispravnim naelima, iako zbog openitosti ostavlja mnoga pitanja otvorenim.4) Ostale Storyeve vanije postavke su :zbog iskljuive suverenosti i zakonodavne nadlenosti dr. na svom podruju svaka dr. ureuje cjelokupno imovinsko pravo unutar svog podruja i njezino pr. primjenjuje se na sve osobe koje se nalaze na tom podruju te na sve ugovore i ondje poduzete druge pr. ine (meutim propisi drava ne primjenjuju se na imovinu osoba koje su izvan njezina podruja).31.Kritika uenja o comitas ? BOUEK!Huberovo uenje o comitas, i uz svoje vlastite snage argumenata i navedene Storvjeve razrade njezine sutine, s vremenom gube privlanost za ameri. sudsku praksu i doktrinu. Tako se potkraj prolog stoljea poinje u doktrini kritizirati navedeno uenje, a kao razlog primjene str. prava navodi se zahtjev pravednosti. Smatra se da je polazite takva gledita engl. sudska odluka u predmetu Warrender v. Warrender iz 1835. godine, u kojoj se navodi da se strano pravo primjenjuje ne ex comitate, ve ex debito iustitiae. Istodobno se u ameri. mpp javlja tzv. teorija steenih prava .

32.Objasnite ameriko uenje o steenim pravima ? Vrijeme i autori?1)Ameri. uenje o steenim pravima razvilo se pod utjecajem engl. doktrine, u kojoj se tim pitanjima prvi poeo baviti Holland. U svom djelu Elementi filozofije prava iz 1880. god. Holland se kritiki osvre na Harrisonovo pitanje o neplodnosti traenja ope teorije o mpp, pa brani - uz odreena ogranienja - teoriju o comitas. Zalae se za upotrebu izraza primjena stranog prava odn. eksteritorijalno priznanje, smatrajui da eksteritorijalno priznanje skree pozornost na inj. da ono to se stvarno dogaa kad se trai ekstraterit. uinak jest to da prava stvorena i odre. po str. pravu dobiju priznanje od domaih sudova.

2)Navedeno gledite o steenim pravima utjecalo je na Hollandove kolege, a posebno u Engleskoj na A. V. Diceya, koji je 1885. godine prikaz Piggottova djela o pravu i praksi sudova u VB o str. odlukama, iz 1884. godine, zavrio tvrdnjom da se pravila o mpp temelje na priznanju stvarno steenih prava. Kad su prava steena, suverena dr. njihova porijekla moe ih ostvarivati.

Utvruje da engl. sudovi priznaju uinak svakom subjekt. pravu koje je pravilno steeno po pr. neke uljuene zemlje, a ne daju uinak i ne priznaju subjekt. pr. koje nije bilo pravilno steeno to gledite proglaava osnovnim naelom br. 1 .3)U SAD je navedeno djelo prikazao J. H. Beale, profesor prava na Harvardskom sveuilitu. Beale pritom iznosi originalnost Diceyovog uenja o tome da engl. sudovi nikada ne primjenjuju str. pravo, nego daju samo uinak steenim pravima po str. pravu.

Tako u djelu Izbor sudskih predmeta o mpp iz 1902. god., iznosi da se predmet mpp odnosi na priznanje i ostvarenje stvorenih prava u inozemstvu. Za ug. odnose predlae primjenu legis loci contractus, a za delikte, legis loci delicti commissi.

Izuzima steena prava u inozemstvu od nadle. dr. suverena, da bi ih pozivanjem na na. teritorijalnosti proglasio inj. Ui da treba odrediti granice dr. zakonod. nadlenosti. Priznanje str. prava ne znai i njegovu primjenu, pa str. pravo prema tome nema zakon. snagu, ve je samo inj. u pr. odnosu .

Bealeovo uenje o steenim pravima dolo je do izraaja u sudskoj praksi i u Restatementu o mpp, to ga je godine 1934. (Restatement I.) prihvatio Ameri. pr. institut, a Beale mu je bio gl. tvorac. Restatement I. odreuje da jurisdikcija znai ovlat. dr. da stvara interese koji se na temelju naela common lawa priznaju valjanim u 2-im dr.

33.Stajalita engleske sudske prakse o mpp nakon naputanja teorije steenih prava (i trenutak zapoinjanja) ?Teorija steenih prava nije se u SAD dugo zadrala. Nju su kritizirali i oborili:Cook, Lorenzen i

Yntema.Teorija je odbaena i u Engleskoj sa 6. izdanjem Diceyeva djela 1949. gdje se utvruje da engl. sudovi priznaju i openito daju uinak svakom subjekt. pravu koje je steeno po pravu neke uljuene zemlje, a koje se primjenjuje na osnovi engl. koliz. pravila tj. str. se pravo primjenjuje samo ako to izlazi iz engl. koliz. pravila koje upuuje na primjenu toga str. prava

Kraj statutarne teorije i novija uenjaNJEMAKA 18. i 19. st.34.Kraj statutarne teorije?/ Tko je najvaniji teoretiar mpp-a u 19.st.?Koje su nj. najznaajnije postavke?/ Kada je djelovao von Waechter i koje su osnovne teze u njegovom uenju? Tko i kada u Njemakoj zagovara neostatutarnu teoriju. Koja 3 pravila navodi? / Izloite osnove uenja Waechtera? Navedite kritiku istog uenja. Preciziraj mjesto i vrijeme? BOUEK!Novi znanstvenici uoavaju nedostatke statutar. uenja, kritiziraju ga te predlau svoja rje.U Njemakoj to su bili:C. G. von Waechter i F. C. von Savigny .

Waechter u svom radu o kolizijama privatnopr. zakona razli. dr., opisuje njema. statutarnu teoriju pa je odbacuje. Polazi od toga da sudac odluuje samo na temelju pr. svoje dr. U svezi s tim postavlja sljedea 3 pravila:1) sudac u p r v o m r e d u treba primjenjivati izriita pravila mpp svoje zemlje

2) p o m o n o, sudac treba donositi odluku prvenstveno u smislu i duhu zakona svoje zemlje koji ureuje konkretni odnos.Time Waechter predlae primjenu metode statutarne teorije, jer eli iz mater.pr. deducirati mpp.3) ako sud n e m o e sa sigurnou izvesti rjeenje iz materijalnih pravila svoje zemlje treba u sumnji primijeniti materijalno pravo svoje vlastite zemlje tj lex fori

35.Kritika uenja C.G. Watchera? / Osnove Savignyeva uenja o primjeni stranog prava? / Navedite 3 autora koja se u svom uenju o mpp pozivaju na prijateljsko doputanje? BOUEK!Drugaiji pristup rjeavanju mpp problematike iznosi Savigny i to u svom djelu Dananji sustav rimskog prava iz 1849. Po Savignyju, primjena str. pr. moe se oznaiti kao prijateljsko doputanje meu suvremenim dr. Pri tome se poziva na Hubera, J. Voeta i Storyja. Koje e se pravo primijeniti domae ili str.ovisi o traenju za svaki pr. odnos onog pr. podruja kojem taj odnos prema svojoj uroenoj prir. pripada ili je podvrgnut, gdje taj odnos ima svoje sjedite. To sjedite je, ovisno o konkretnom odnosu:

1.prebivalite osobe,

2.mjesto gdje lei nekretnina,

3.mjesto ispunjenja pr. posla. Time su udareni temelji upuivanja na pr. s kojim situacije imaju najuu, bitnu vezu.

Tim uenjem nisu postavljena apstraktna na., nego se trai individualizirana obrada ivot. odnosa koji se trebaju podvrgnuti odreenom pr. sustavu. Za svaki odnos prema nj. prir. i pr. osobitostima treba traiti nj. teite, sredite i to u pr. poretku koji mu najbolje odgovara.

36.U emu je razlika Savignyeva uenje od statutarne teorije o mpp? / U emu je ,,kopernikanska promjena'' u odnosu na statutarnu teoriju ? / 2 znaenja statuta?Dok statutarna teorija polazi od pr. propisa te se pita na koje se pr.relev. inj. ti propisi primjenjuju, Savigny polazi od pr. odnosa te trai odgovor na pitanje pod koje propise su ti odnosi podvrgnuti.Logiki je to isto, kao to je i Savigny naveo, no psiholoki je vrlo razliito. Ako se polazi od pr.odnosa, postoji slob. od prisile rjeav. samo u okvirima tropodjele -statuta realia, personalia, mixta - statutarne teorije. Na temelju takve kopernikanske promjene, dolazi do promjene znaenja rijei statut.

Do tada taj izraz oznauje pojedine zakone, koji su polazite kolizijskopr. razmatranja, a na osnovi Savignyjevog uenja taj izraz postaje sinonim za mjerodavno pr. Tako se govori npr. o ugovor. ili stvarnom statutu, a to znai mjerodavno pr. za ugovor. odnose odn. mjerodavno pr. za stvarna pr.37.Koje konkretne promjene i u kojim dravama je izazvalo Savignyevo uenje ?Savignyjev utjecaj u Njemakoj i inozemstvu bio je vrlo znaajan. U Njemakoj, koja u nj. vrijeme jo nije bila ujedinjena i u kojoj je postajalo mnoga razli. pr. podruja, uspio je postii: 1)povezivanje za stvar. prava na pokretninama na lex rei sitae te 2)utvrivanje mjerodavnosti jedinstvenog statuta za nasljeivanje pr. prebivalite ostavitelja

38.Navedite pune nazive djela i njihovo vrijeme nastanka u kojima su svoje temeljno uenje o mpp-u dali:a.Story Komentar o mpp, stranom i domaem iz 1834

b.Huber - Prealectiones iuris civilis iz 1689

c.Savigny Dananji sustav rimskog prava iz 1849

39.Objasnite na primjeru lanaka konv. Europ.zajed. o pr.mjerod. za ugovorne obveze (Rim,1980) primjenu Savignyevog uenja o upuiv. na pr.poredak koji s pr.odnosom ima najuu vezu?

RK, l.4.:(1) Ako mjerodavno pravo za ugovor nije sporazumno odreeno , ugovor je podvrgnut pod pravo drave s kojom je najue povezan. Ako se dio ugovora moe odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bliu vezu s nekom drugom dravom, tada se na taj dio ugovora iznimno moe, primijeniti pravo te druge drave.

(2) Uz rezervu (ako se karakter.radnja ne moe odrediti te ako iz svih okol.izlazi da ug. ima bliu vezu s nekom 2 dr.) smatra se da ugovor ima najbliu vezu s:

1. dravom u kojoj u vrijeme zakljuenja ugovora stranka koja obavlja karakteristinu radnju ima redovno boravite ili,

2. ako se radi o trgovakom drutvu, udruenju ili pravnoj osobi, glavnu upravu .

3. Ako je pak ugovor zakljuen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili 4. u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvriti putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta .

Dvije iznimke:(3) Ako je predmet ugovora stvarno pravo na nekretnini ili pravo koritenja nekretnine, smatra se da je ugovor u najblioj vezi s dravom u kojoj nekretnina lei.

(4) Za ugovore o prijevozu robe se pretpostavlja da imaju najbliu vezu s dravom u kojoj prijevoznik u vrijeme zakljuenja ugovora ima glavno poslovno mjesto ako se u toj dravi nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili glavno poslovno mjesto poiljaoca. Ugovorima o prijevozu robe smatraju se zajedno putovanje kao i drugi ugovori iji je glavni predmet prijevoz robe.

ITALIJA I TALIJANSKA KOLA 19.ST.40.Izloite bitne postavke Mancinijeva uenja o mpp i njegovo vremensko djelovanje?U doktrini mpp 19.st. znaajno mjesto mu pripada.

1. 1851. god.dri u Torinu predavanje o nacionalnosti kao temelju me. pr . Nj. je teza da me. pravo trebaju stvarati narodi, a ne dr., te da se po tom pr. namee primjena str. prava koje treba primjenjivati bez obzira na postojanje uzajam. 2. Svaka je dr. obvezna respektirati i primjenjivati domovinsko pravo stranaca, ime se utvruje ujedno i uenje o dravljanstvu kao temelju me. prava41.U emu se sastoji Mancinijev utjecaj ? / Koje konkretne promjene je izazvalo Mancinijevo uenje u europskom mpp?Mancini je svojim uenjem o koristi obvezatnih opih pravila o mpp u znatnoj mjeri utjecao na: 1) prvu kodifikaciju talijanskog mpp sadranu u tal. GZ 1865, 2) uenje talijanske kole, 3) unifikaciju mpp putem me. ugovora

42.Mancinijevo uenje o mpp-u ? / Objasnite osnove uenja predstavnika neostatutarne teorije u mpp-u? 1. Mancini navodi da je naelo nacionalnosti ogranieno na dva naina : 1)svaka dr. na temelju svoje suverenosti moe na svom podruju zahtijevati pridravanje onih pravila koja se tiu politi. ustrojstva dr. ili jav. morala i poretka. Ta pravila, koja obvezuju sve osobe na podruju odre. dr., Mancini naziva javnim poretkom (ordino publico). Osim tih pravila postoje 2)zakoni privatnopr. poretka (ordino privato) koji se tiu pojedinaca, a dijele se u parte volontaria.2. Na.dravlj. vrijedi u strogom smislu samo za prisilna pravila, meu koja Mancini navodi 2 grupe i to :1)propise prisilnog prava (parte necessaria) i

2)dispozit.pr. pripadaju osobna pr., obiteljski i nasljednopr. propisi.. to se tie dispozit.pr., vrijedi na. slobode tj. autonomije stranaka, jer te odnose stranke sporazumno mogu podvrgnuti pod odre. mjerod.pr.

Opisana podjela pravila prema: 1. predmetu i 2. obiljeavanje tih pravila uzimanjem u obzir njihovih osobnih ili 3. teritor. znaajki dovodi do toga da se Mancinijevo uenje naziva i neostatutarnim uenjem.43.Objasnite uenje '' talijanske kole '' i njezin znaaj za mpp ? / Navedite autore neostatutarnog uenja i objasnite njihove teze?Talijanska kola mpp, iji su glavni predstavnici:

Esperson i Fiore u ItalijiWeiss u Francuskoj i

Laurent u Belgiji, uglavnom slijedi Mancinijevo uenje. Ta kola naputa poveznicu prebivalita, a umjesto nje uzima dravljanstvo. Razlikuje:

1.)propise koji slue privat. interesima vrijede za osobe koje su dravljani dotine dr., bez obzira na to gdje se nalaze. Npr. za nasljeiv. nekretnina i pokretnina vrijedi pr. dr. kojoj pripada ostavitelj.

2.)propise od jav. interesa primjenjuju se teritorijalno, tj. samo u dr. gdje su doneseni; tvrdi se da se pritom radi o odreiv. jav. poretka na pozit. nain.

FRANCUSKA44.Dvije teze Pilleta (polje primjene legis fori) ?Pod utjecajem tal. kole ui u Francuskoj Antoine Pillet. Postavlja 2 teze i to o:1) teza o permanentnosti propisi vrijede permanentno tj slijede podanike bilo gdje se nalaze2) teza o openitosti polja primjene propisa - primjenjuju se generalno na sve osobe koje se nalaze na dr. podruju

Npr. kad se osoba nalazi u inozemstvu, dolazi do sukoba izmeu pr. dr. tog podruja, ije se pr. treba primijeniti na temelju na. openitosti, te pr. dr. ije dravljanstvo ima ta osoba. pri emu dolazi do primjene na. permanentnosti. Taj se sukob rjeava primjenom naela manje rtve; treba dati prednost pr. dr. koja ima jai interes za ostvarenje drutv. svrhe propisa. Propisi, pa i oni koji ureuju privatnopr. odnose, slue jav. dobru. Propisi uz to ili :

1)tite pojedinca = propisi o zatiti pojedinca mogu ostvarivati svoju svrhu ako se uvijek na nj. primjenjuju. Oni su permanentni i imaju eksteritorijalnu primjenu. Za nj. primjenu najvie je zainteresirana dr. kojoj osoba pripada, pa zato - pri odreiv. osobnog statuta osoba - poveznica dravljanstvo ima prednost pred poveznicom prebivalita.

2)tite drutvo protiv ekscesa pojedinaca = propisi o zatiti drutva, jer imaju openito i teritorijalno znaenje, oni ostvaruju svoju svrhu ako se na dr. podruju primjenjuje na sve osobe.

45.Kad je djelovao Batiffol i koje su osnovne teze u njegovom uenju ? / Objasniti doprinos mpp-u Francuza iz 2. pol. 20.st.?U novijoj franc. doktrini znaajno mjesto pripada H. Batiffolu -20.st.

Nj. uenje temelji se na rezultatima analize unutra. pr. i sudske prakse, pri emu se slui komparativnopr. metodom, uvaavajui podjednako franc. interese i interese me. trgovine.

Batiffol tvrdi da je zadaa mpp koordiniranje nacion. mater. prava. Treba nastojati ostvariti svrhu mpp, pa stoga predlae :1) rje. trebaju traiti pravednost i korisnost;2) rje. trebaju voditi brigu o opim interesima zajed. u ije se ime izjanjava zakonodavac ili sudac;3) treba imati na umu i posebne interese me. zajednice, ma kako ona bila embrionalna.

HRVATSKA46.Hrv. znanstvenici koji su bili autori ZRS a SFRJ i koji su naziv predlagali? Biti e rijei o dvojici pokojnih znanstvenika B. Eisneru i N. Katiiu , obojica su bili prof. Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.

Prof. Eisner se svojim djelom Mpp u 2 dijela uvrstio u svjetski vrh znanstvenika mpp-a. Prvi je svezak obavljen u Zg 1953., a drugi, neposredno nakon pieve smrti, 1956. Eisnerov opus magnum i nj. metode i sadraj ureivanja privatnopr. situacija s me.obiljejem u znatnoj mjeri je utjecalo na izvore i doktrinu hrv.mpp.Hrv. doktrina jednako kao Eisner, blisko povezuje mpp s me.proc.pr. to se tie ureiv. privatnopr. situacija s me. obiljejem, dana. hrv. znanost, utvruje da se takve situacije ureuju ne samo koliz. pravilima, ve i pravilima neposred. primjene i poseb.mater. pravilima 47.Objasnite doprinos Katiia u hrvatskom mpp-u?Prof. Katii iznosi tvrdnje o tome da se privatnopr. situacije s me.obiljejem ne rjeavaju samo metodom koliz. pravila, ve i posebnim mater. pravilima kao i supstancijalnim pravilima, Katii je bio pokreta kodif. tadanjeg yu mpp. Pod nj. vodstvom zapoela je grupa strunjaka ve u 60-im god. prolog st. pripremati taj znaajni poduhvat. Tako su ve 1967. objavljene u okviru zg Instituta za me. pravo i me. odnose teze zakona o mpp.Nakon toga je Katii, zajedno sa suradnicima godine 1970. i 1971. objavio Nacrt prijedloga zakona za kodifikaciju me. obiteljskog prava. Te teze bile su gotovo u potpunosti prihvaene i veim dijelom pretoene, nakon provedene ope znanstvene i zakonodavne rasprave, u zakon o mpp iz 1982. ija su rjeenja 1991. gotovo u potpunosti postala hrvatski mpp.MODERNE TENDENCIJE U EUROPSKOM I AMERIKOM MPP48.U emu je temeljna razlika u odreivanju mjerodav. prava izmeu kontinentalnog mpp-a i engleskog mpp-a? Objasnite razliku na pr. upuivanje na pr. mjerodavno za posl. spos.? / U emu se oituju moder. tendencije u eu mpp? Navedite i objasnite suvremene tendencije u europ.mpp-u? Dananji mpp europskih dr.: 1.zakonodavstvo, 2.sudska praksa i 3.doktrina jo uvijek polazi od Savignyjevog uenja o upuivanju na pr. poredak koji s pr. odnosom ima najuu vezu, no odbacuje ravnodunost prema vrijednostima koje se ostvaruju primjenom mater. prava. Te se tendencije oituju u sljedeem:1.zatiti slabije stranke (npr. potroaa ili radnika), 2.proirenju polja primjene autonomije stranaka ne samo u okviru ugovor., ve u odre. mjeri i deliktnog i nasljednog statuta 3.primjeni povoljnijeg prava i alternativ. poveznica, 4.estom primjenom tzv. pravila neposredne primjene, 49.Pojam izbjegavajua klauzula?5.kao i tzv. izbjegavajuih klauzula koja omoguuju neprimjenu mjerodav. prava, ako takvo pravo u konkretnom sluaju nije najblie. U engl. mpp smatra se da ono nije egzaktna znanost, ve nastaje na osnovi prakse. Pitanje o tome koje e se str. pravo primijeniti zavisi od razli. okolnosti za svaku vrstu pr. odnosa.Tako npr. za posl. sposob. ne postoji samo 1 vrsta upuivanja na mjerodavno pravo; upuivanje zavisi npr. od toga:

1.da li se radi o trgovakim ugovorima, 2.zakljuenju braka ili 3.ugovoru o prijenosu vlasnitva

3. IZVORI HRV. ME. PRIVATNOG I ME.GRA.PROCESNOG PRAVA50.Opa ( dvovrsna) podjela izvora mpp?Izvori mpp-a su dvovrsni: Jedni potjeu iz iz unutranjeg prava, a drugi potjeu iz me. ug.Unutranji mpp ine zakoni i obiajno pravo.Unutranje pravo51. Navedite sve unutarnje formalne izvore hrv. mpp-a i oznaite godinu njihova donoenja? / Uz naznaku donoenja navedi sve unut.form. i pozitivnopr. izvore hrv. mpp-a?Objasnite nastanak unutra. izvora hrv. mpp-a i navedite sve te izvore?/ Navedite i komentirajte sadanji puni naziv hrv. supsidijarnog izvora hrv.mpp-a kojim je izvrena gotovo potpuna kodif. te grane pr. Od kada je taj izvor na snazi u RH? Navedite imena bar 3-ice autora koji su radili na kodif. domaeg mpp-a?1.Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima iz 1991. (ZRS); to je bio bivi savezni ZRS iz 1982. koji je hrvatskim Zakonom o preuzimanju ZRS od 26. lipnja 1991. pretoen u hrv. zakonodavstvo.

O donoenju ZRS iz 1982. kojim je kodificiran mpp bive Yu te ulozi hrv.znanstvenika prof. Katii, Matia i Sajka pri izradi te kodif. Interesantno je pit. zato taj z. nosi navedeni nezgrapni i neprimjeren naziv umjesto da naziv upuuje na zakonski sadraj.Razlog lei u tadanjem socijalistikom yu ustavnom ureenju, ideologiji i terminologiji. Nije se priznala podjela pr. na privatno i javno, pa se po ustavnoj terminologiji mpp, samo radi izbegavanja rijei privatno, naziva sukob zakona s me. obiljejem.2.Zakon o mjenici (ZM) iz 1946. godine 1994. donesen je hrv. Zakon o mjenici 3.Zakon o eku iz 1946. godine 1994. donesen je hrv. Zakon o eku 4.Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi iz 1977. prestao je vaiti stupanjem na snagu Pomorskog zakonika iz 1994. Nova verzija PZ donesena je 2004. 5.Zakon o obveznim i osnovnim materijalnopravnim odnosima u zranoj plovidbi (ZOMZP) iz 1977. - Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranoj plovidbi donesen je 1998. 6.Zakon o Parninom Postupku iz 1976. Zakon o preuzimanju ZPP iz 1991. i 7.Zakon o prisilnoj nagodbi, steaju i likvidaciji iz 1989. Zakon o preuzimanju tog zakona iz 1991. i njegov proieni tekst iz 1994. 8.Novi Steajni zakon iz 1996. 9.Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. 10.Zakon o zatiti trinog natjecanja iz 2003. 11.Zakon o arbitrai iz 2001. 12.Zakon o zatiti potroaa iz 2003. 13.Zakon o strancima iz 2003. 14.Zakon o hrvatskom dravljanstvu iz 1991. 52.Odredite hijerarhijsku ljestvicu sljedeih izvora: unutra.zakon, ZRS, dvostrani me.ug., viestrani?1.dvostrani me.ug.2.viestrani me.ug.

3.ZM,Z,PZ ( domai lex specialis)

4.ZRS

53.Odnos odredaba / uredaba u unutranjem pravu prema meunarodnim ugovorima? / Kako ZRS ureuje pr.poloaj prema me.ug.?Odnos unutra. pr. prema me. ug., to se tie hijerarhijske snage, ureuje :1.Ustav RH iz 1990.,

2.Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina u RH iz 1992.

3.ZRS. - O tome ZRS: l.3 odreuje:Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na statusne, porodine i imovinske odn.stvarnopr.odnose s me.elementom, ako su oni regulirani 2-im zakonom RH ili me. ug.

Meunarodni ugovori54.Objasnite odnos unutarnjih izvora hrvatskog mpp-a i pravila mpp-a sadranih u dvostranim ili viestranim ugovorima? Vae obrazloenje utemeljite na pozitivnopravnim odredbama hrvatskog pravnog sustava!Po Ustavu RH iz 1990. (22.prosinac Boini Ustav) me. ug., pa tako i oni to ureuju materiju mpp, po pr. su snazi iznad zakona.

lanak 140. Ustava RH glasi:Me. ug. koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, ine dio unutar. pr. poretka Republike, a po pr. su snazi iznad zakona. Nj. se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima me. pr. Navedeni odnos prema me. ug. vrijedi samo pro futuro, tek nakon stupanja Ustava na snagu.

55.Kako se primjenjuju me. ugovori koje je sklopila SFRJ prije nego je RH postala suverena ?/Pr. tumaenje za me.ug. kao izvore mpp-a zakljueni prije donoenja Ustava.Toan datum / Navedi toan datum sukcesije RH i objasni vrijede li u RH me.ug. kojih je bila stranka ex Yu? / Objasni sadraj odluke Sabora kojom se odreuje sudbina me.ug. kojih je bila stranka SFRJ? Naziv i datum donoenja ustav.odluke?/ Jesu li ug. koje je sklopila dr.prednica (SFRJ) na snazi u dr.sljednici (RH) i na temelju ega)?Postavlja se pit. to je s me. ug. koji su zakljueni izmeu bive SFRJ i mnogih str. dr. ili 2-ih subjekata me. prava, prije nego to je RH postala suverena i samostalna dr., a to je bilo 8. listopada 1991. Vrijede li ti me. ug. i danas u RH? BOUEK! Izriiti odgovor daje Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH od 25.lipnja 1991.Njome se odreuje da e se me. ug., koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ, primjenjivati u RH ako :

1)nisu u suprotnosti s Ustavom i

2)pr. poretkom RH,

3)na temelju odredaba me. pr. o sukcesiji dr. u pogledu ug.

Sve dok se materija sukcesije bive Yu u pogledu me. ug. ne rijei openito ili za pojedine me. ug., treba primjenjivati

1.me. konvencije koje je zakljuila biva Yu, uz ograde utvrene u Ustav. odluci ako str. dr. ugovornice takvo rje. izriito ili preutno prihvaaju. 2.to se tie odreenih viestranih konvencija, Hrvatska se obraa njihovim depozitarima notificirajui im svoje stanovite o primjeni konvencije na temelju naela o sukcesiji dr. u odnosu na me. ug., poevi od stjecanja nezavisnosti, od 8. listopada 1991.3.to se tie dvostranih me. ug., RH ima s 2 dr. ugovornicom potvrenu tzv. generalnu sukcesiju; to se odnosi npr. na Australiju, Belgiju, eku a pregovorima s odre. 2-im dr. utvreno je koje takve konvencije veu te dr. i Hrvatsku. Sve to se odnosi u znatnoj mjeri na: 1)me. ug. zakljuene poslije 1945., no

2)dijelom i na takve koji su bili doneseni u prethodnom razdoblju, a u bivoj su Jugoslaviji vrijedili na osnovi me. kontinuiteta te dr.56.Navedite i objasnite dva vana datuma iz suvremene hrvatske povijesti kao vremenske razdjelnice za primjenu meunarodnih ugovora u hrvatskom mpp-u?1)22.prosinca 1990.-donoenje Ustava kojom su me. ugovori stavljeni po ustavnoj snazi iznad zakona 2)25.lipnja 1991.Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH kojom se rjeava pitanje me. ugovora koje je sklopila SFRJ prije suverenosti RH

57.Koja 2 datuma su vana za hrv. Zakon o mpp-u?1)26.lipnja 1991. Z. o preuzimanju ZRS-a iz 1982.

2)8.listopad 1991. datum sukcesije

58.Navedite i obrazloite 3 relevantna datuma za izvore hrv.mpp-a?1)22.prosinca 1990. Ustav RH

2)25.lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH

3)26.lipnja 1991. Z. o preuzimanju ZRS-a iz 1982.

Viestrani meunarodni ugovori59.Naziv i god. donoenja svih HK o mpp koje su na snazi u RH?RH notifikacijama depozitarima viestranih me. ug. izraava elju da od stjecanja nezavisnosti, 8. listopada 1991., postaje na osnovi sukcesije SFRJ stranka konvencija, pa je tako i s haakim konvencijama, iji je depozitar nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Na taj nain RH je postala lanica sljedeih haakih konvencija:1.Haaka konvencija o graanskom postupku iz 1954. 2.Haaka konvencija o sukobu zakona u pogledu oblika oporunih raspolaganja iz 1961.

3.Haaka konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. 4.Haaka konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode iz 1971. 5.Haaka konvencija o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode iz 1973. 6.Haaka konvencija o olakanju meunarodnog pristupa sudovima iz 1980.

7.Haaka konvencija o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece iz 1980. 60.Viestrani me. ugovori u vezi s arbitranom materijom na snazi u RH / Koji viestrani ug. o me. trg.arbitrai su na snazi u RH? Navedite toan naziv i godinu njihova donoenja te datum poetka njihove primjene u RH? BOUEK!1.Protokol o arbitranim klauzulama od 1923 Rh postala strankom 1991.2.enevska konvencija o izvrenju inozemnih arbitranih odluka od 1927 1991.3. Newyorka konvencija o priznanju i izvrenju inozemnih arbitranih odluka od 1958 1991.4.Europska konvencija o me. trgovakoj arbitrai od 1961 1991.5.Washingtonska konvenc. o rjeavanju ulagakih sporova izmeu dr. i dravljana drugih dr. iz 1965. RH 1998.6.Stockholmska konvenc. o mirenju i arbitrai u okviru KESS iz 1992.O polju primjene me.ug.61.Objasnite polje djelovanja me. ugovora kao izvora domaeg prava ( i primjeri) ?/ Objasni i primjerima ilustriraj polje djelov. me.viestranih ug.? / Navodei 3 vaea izvora objasnite djelov.me.ug. erga omnes?Njihovo polje primjene moe se odreivati na razne naine, no uvijek se iskljuivo zasniva na sporazumu drava ugovornica one suvereno odluuju o sadraju me. ug., pa tako i navedenom polju djelovanja.62.Objasnite to znai djelovanje me.ug. erga omnes? Navedite 2 me.ug. koja imaju takovo polje primjene?1) erga omnes tj bez obzira na dravljanstvo ili dr. pripadnost osobe,djeluju neke novije HK:

1.HK o mjerodavnom pravu za oporuna raspolaganja iz 1961. na snazi u RH2.HK o mjerodavnom pravu za prometne nesree iz 1971. na snazi u RH3.HK o mjerodavnom pravu za uzdravanje iz 1973. kojih RH jo nije postala strankom4.HK o mjerodavnom pravu za prodaju tjelesnih pokretnih stvari iz 1955. kojih RH jo nije postala strankom.

Kolizijske norme takvih konvencija, djeluju u okviru svog polja primjene ratione materiae bez ikakva ogranienja, jednako kao autohtona kolizijska pravila unutranjeg prava ija se primjena ne uvjetuje postojanjem uzajamnosti.2)inter partes - na naelu uzajamnosti , primjenjuju se samo prema dravi koja je takoer stranka te konvencije. Tako nastaje sljedea pr. situacija:

Dvostrani ug.o pr. pomoi koji sadre koliz. norme ili pravila me. proc. prava, primjenjuju se izmeu dr. ugovornica, dakle inter partes, dok odnose prema treim dr. ureuje unutranji mpp. Takvi me. ug. i njihova pravila predstavljaju dakle lex specialis s ogranienim poljem primjene unutar kojeg je iskljuena primjena unutranjeg mpp odnosno me. proces. pr.

3) Kao primjer kombinacije djelovanja konvencije erga omnes i inter partes navodimo Newyorku konvenc. o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka iz 1958.; ona se primjenjuje bez obzira na to je li str. arbitra. odluka donesena u 2 dr. ugovornici, no ugovorna dr. moe izjaviti da ograniava konvenc. primjenu samo na arbitra. odluke donesene u 2 dr. ugovornici 4)me. ug. koji ujednauju materijalno privatno pravo izmeu dr. ugovornica, najee ne utvruju mogunost da potencijalne dr. ugovornice pristupe samo dijelu konvencije. Npr. UNIDROIT konv. o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima iz 1995.

Ako postoji elja da se odre.pr. materija ujednai izmeu to vie dr., a potencijalne dr. ugovornice imaju o predloenom konvenc.polju primjene razli.gledita, tada im se raznim rezervama koje mogu izjaviti u relevantnom trenutku omoguava da iskljue konvenc.dijelove koje smatraju neprihvatljivim.Takvu metodu djelominog usvajanja konvencijskog polja primjene utvruje npr. Beka konvencija o me. prodaji robe iz 1980. koja svojim odredbama o rezervama omoguuje dr. ugovornicama da samo djelomino preuzmu njezina rje .Na takve konvencije, kao i na sve druge me. ug., ako im je Hrvatska stranka i ako su one na snazi, primjenjuje se l. 140. Ustava i l. 3. ZRS - u sluaju da su neka pitanja nejednako rijeena konvencijama i unutarnjim pravom, treba primijeniti konvencijske odredbe.Ako se utvrdi da konvencijska rje., zbog nepotpunosti i svog ogranienog polja primjene ratione materiae ili personae, ne mogu dati traeni rezultat odnosno ne ureuju pravna pitanja koja treba rijeiti, pribjegava se podredno kolizijskopravnoj metodi radi iznalaenja i primjene mjerodavnog materijalnog prava.

4.INOZEMNO I UNIFICIRANO MPPAutonomno pravo63.U kojim sve vrstama propisa moemo nai odredbe mpp-a (ilustrirajte poredbenopravnim rjeenjima )?Danas su na snazi :

1) posebni zakoni o mpp : Albanija, Austrija ; Belgija, eka i Slovaka2) u nekim dr. odredbe mpp sadre propisi graanskih zakonika, uvodnih zakona za graanski zakonik ili drugih zakona : Alir, Argentina, Brazil, Burkina Faso

3) odre.pravila mpp sadre u okviru svoje primjene druge zakone : finski zakon o registriranim partnerima iz 2002.4) u dr.common lawa, izvori mpp su zakoni, sudska praksa i u odre.mjeri miljenja pravnika5) U Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, postoji vie pravnih podruja. Unutra.mpp Velike Britanije - ono ne postoji; moe se govoriti samo o npr. engleskom i kotskom mpp.6)U engleskom pravu, pa tako i u engleskom mpp, vezanost sudova na presedane, po kojoj su sudske odluke presedani za sluajeve o kojima se odluuje u budunosti. Razlozi na kojima se odluka zasniva, viih sudova veu nie sudove. House of Lords, kao vrhovni britanski sud moe odstupiti od svojih ranijih odluka, no Court of Appeal je vezan vlastitim odlukama. Navedena vezanost ne odnosi se na dio odluke u kojoj sud iznosi miljenje koje nuno ne podupire odluku, kao npr. o pitanjima koja nisu predmet spora .7)U SAD, to se tie propisa privatnog prava, veim dijelom je njegovo donoenje u zakonodavnoj nadlenosti pojedinih drava .

U pravu SAD ne postoji jedan sistem meunarodnog privatnog prava, ve svaka drava ima svoje meunarodno privatno pravo, osim ako se ne radi o materiji koja je ureena federalnim pravom i meunarodnim ugovorima.

64.Prema vrstama izvora navesti hijerarhijsku ljestvicu svih izvora mpp-a koja je na snazi u Europskoj uniji?1. NACIONALNO (AUTONOMNO) MPP DRAVE LANICE EU

- to su nacion.zakoni o mpp-u dr. lanica EU (njemaki, austrijski, panjolski z. o mpp-u)

2. KOLIZIJSKA PRAVNA PRAVILA SADRANA U ME.UGOVORIMA NA SNAZI U DRAVAMA EU

1) Konvenc. o pr.poloaju osoba bez dravljanstva 1954.

2) HK o mjerod.pr. za oblik oporu.raspolag. 1961.

3) HK o mjerod.pr. za promet.nesree na cestama 1971.

4) HK o mjerod.pr. za odgovor. proizvoaa za svoje proizvode 1973.

5) HK o graanskopr. aspektima me.otmice djece 1980.

6) Rimska konvenc. o mjerod. pr. za ugovorne obveze 1980.7) Briselska konvenc. o sud.nadle. , priznanju i ovrsi sudskih odluka u gra. i trg.predmetima 1968. (vrijedi glede Kraljevine Danske)

3. PRAVO EZ

1)Izvori mpp-a koji se primjenjuju neposredno:

a) primarno pravo EZ

1.Ug. o osnivanju EEZ (Rimski ug. 1957)

2.Ug. o EU (Maastrihtski ug. 1992.)

3.Ug. o izmjeni ug. o EU (Amsterdamski ug. 1997.)

4.Ug. o izmjeni ug. o EU (Ug. iz Nice 2001.)

b)sekundarno pravo EZ

1.Uredba (Briselska Uredba)2)Izvori mpp-a koji se primjenjuju posredno:

1.Smjernice EZ65.Objasnite pr. izrazima to je to Restatement? / Objasnite to je to Restatement II? BOUEK!Ameriki pr. institut donio je, prvu i drugu seriju tzv. Restatementa o sukobu prava, privatnu ameriku kodifikaciju mpp-a. Glavni izvjestitelj i tvorac Restatementa I. o sukobu prava iz 1934., bio je Beale, a Restatementa II. o sukobu prava iz 1971. Reese;Restatement II. bio je revidiran 1989., a objavljena su i 3 Dodatka (1971., 1980. i 1988.), i Dopuna (1995.). Restatement II. ima znatni utjecaj na sudsku praksu te sudovi u mnogim ameri. dr. primjenjuju njegovu metodu rjeavanja .

Unifikacija u okviru Europske unije66.Kojim konvencijama koje su stupile na snagu je unificirano / kodificirano mpp Europske zajednice , navedite i najvanije pojedinosti o konvencijskom polju primjene tih izvora te jesu li i danas na snazi ?1) Europska konvencija o meusobnom priznanju trgovakih drutava i pravnih osoba iz 1968. koja jo nije na snazi

2) Bruxelleska konvencija o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u gra. i trgova. predmetima iz 1968. 3)Luganska konvencija 1988.4) Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. 5)Uredba vijea 44/2001 o sudskoj nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra.i trg.predmetima

67.Objasnite vanost Ugovora iz Amsterdama za unifikaciju europskog mpp-a? Navedeni konvencijski sistem ujednaavanja prava je naputen. Radi stvaranja zajednikog pravnog prostora unutar Europske unije, Ugovorom o Europskoj zajednici u amsterdamskoj verziji od 2. listopada 1997. utvruje se, da i tu materiju ureuje Vijee, dakle da se mpp i meunarodno procesno pravo utvruje europskim sekundarnim pravom.

Na osnovi l. 65. Ugovora, Vijee je nadleno za:

1) donoenje mjera u podruju pravne suradnje u graanskim predmetima s prekograninim odnosima i to 2)promicanje ujednaavanja kolizijskih pravila i pravila o nadlenosti drava ugovornica.

Ug. o Amsterdamu stupio na snagu 1.svibnja 1999. 22. prosinca 2000. donesena je Uredba Vijea br. 44/2001. o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima, koja je stupila na snagu 1. oujka 2002. i zamijenila navedenu Bruxellesku konvenciju.

68.Navedite sve vaee uredbe vijea koje ureuje Europ.gra.proc.pravo?1)Uredba br.1347/2000 od 29.5.2000. o nadle. te priznanju i ovrsi odluka u bra. predmetima i u post. o roditelj. odgovor. za zajedni.djecu bra. drugova tzv. Bruxelles II2)Uredba br.1346/2000 od 29.5.2000. o steaju

3)Uredb a br.1348/2000 od 29.5.2000. o dostavlj, sudskih i izvansudskih pismena u gra. i trgova. predmetima u dr. ugovornicama

4)Uredba br. 1206/2001. od 28.05.2001. o suradnji izmeu sudova dr. ugovornica u predmetu izvoenja dokaza

69.Koji izvori ureuju europ. mpp do amsterdamskog ug.?1)Rimski ug.o osnivanju Europ.zajednice iz 19572)Bruxelleska konvenc. o sud.nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra. i trg. predmetima iz 1968.

3)Ug. iz Maastrichta 1992.

70.Izvori Europ. mpp-a do 1999.?1.Rimski ug. o osnivanju EZ 1957.

2.Bruxelleska konvenc. o sud. nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra. i trg. predmetima 1968.

3.Rimska konvenc. o mjerod. pr. za ugovorne odnose 1980.

4.Ug. iz Maastrichta 1992.

5.Ug. iz Amsterdama 2.10.1997. (Ug. o E. zajednici)

71.Navedite pune nazive i godine donoenja, te stupanja na snagu izvora koji su oznaavali konvenc. sustav ujednaavanja Europ. mpp-a?1.Rimski ug. o osnivanju EZ 1957.

2.Ug. iz Maastrichta 1992.

3.Ug. iz Amsterdama 1997.

4.Ug. iz Nice 2001.

72. Navedite toan naziv Briselske konvencije i datum donoenja i stupanja na snagu? BOUEK!Bruxelleska konvencija o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima donesena je 27. rujna 1968. na osnovi l. 220. Rimskog ug. o osnivanju Europske ekonomske zajednice. Njome se ujednauju unutar polja primjene propisi drava ugovornica.

Stupila je na snagu 1. veljae 1973. izmeu 6 prvotnih lanica navedene zajednice, a kasnije su joj pristupile druge lanice EZ.73. Konvencijski ciljevi?U Preambuli se navode konvenc.ciljevi:

1)pojaanje pravne zatite osoba koje se nalaze unutar EU

2)smatra se me. ugovorom , a ne ni primarnim ni sekundarnim pravom Europ. unije

3) konvenc. ne mogu pristupiti dr. koje nisu lanice EZ, no one mogu zakljuiti tzv.paralelnu konvenc. to je i uinjeno potpisivanjem Luganske konvenc. o istoj materiji 1988.

74. Zato je tzv. convention double dvostruka konvencija? BOUEK!Bruxelleska konvenc. je convention double jer sadri pored

1)odredaba o nadlenosti sudova drave ugovornice i

2)pravila o priznanju me. nadlenosti sudova ostalih drava ugovornica

75.Konvencijsko polje primjene / 3 znaajke Bruxelleske konvenc?Konvencija sadri odredbe o:

1)sudskoj direktnoj me. nadlenosti u imovin. gra. i trg. stvarima, ija primjena u naelu zavisi od prebivali. tuenoga u dr. ugovornici

2)njome se olakava i ubrzava priznanje i izvrenje sudskih odluka donesenih u dr. ugovornicama, bez obzira na to jesu li te odluke donesene na osnovi same konvenc. ili uz primjenu nacion.pr.; pritom se ne ispituje me.nadle. suda odluke

3)uvodi se umjesto kontradiktornog post. eksekvature brzi i jednostavni post. Izvrenja76.Nadlenost i postupak tumaenja konvencije / objasnite 2 vrste post. pri odluiv. tijela u Bruxelleskoj konvenc. / Koje je tijelo nadleno za tumaenje konvencije?Protokolom o tumaenju iz 1971. (Luksemburki protokol) koji je stupio na snagu 1975. za tumaenje Konvenc. nadlean je Sud Europskih zajednica. Predviene su dvije vrste postupka:

1)prethodno odluivanje = odre. nacion. sudovi mogu traiti takvo prethodno odluivanje, ako smatraju da im je to potrebno radi donoenja odluke.

Sud je nadlean prethodno odluivati:

1.o tumaenju ug.

2.o valjanosti i tumaenju djelat. tijela Zajednice i Europ.sistema sredinjih banaka

3.o tumaenju statuta tijela koja osniva Vijee, ako je to predvieno tim statutima

2)institut tube u javnom interesu = postoji u romanskom pr. krugu; predvia se da dr. odvjetnici ili 2-ga tijela koja imenuje dr. ugovornica mogu zahtijevati stanovite Suda, ako su pravomo. odluke sudova nj. dr. protivne tumaenju koje je dao taj Sud ili neki vii sud odre. dr. ugovornice. Tumaenja Suda obvezuju sudove dr. ugovornica.

Uredba br. 44/2001, koja je stupila na snagu 1. oujka 2002., u potpunosti je zamijenila Bruxellesku konvenciju, no ne to se tie Danske.

77. Temeljem kojeg izvora, tko je ovlaten i kako tumaiti Brisselsku uredbu I?Za tumaenje te Uredbe, je nadlean Sud i to na osnovi samog Ug. o Europ. zajednici, Amsterdamska verzija iz 1997., odredbe o preth. odluiv. ostale su nepromijenjene

78. Navedite pravni odnos Briselske i Luganske konvencije / navedite naziv srodne konvencije i zemlje lanice te konvencije?Luganska konvenc.koja ureuje istu materiju potpisana je u Luganu 16. rujna 1988. od strane lanica Europskih zajednica i dr. Europske udruge slobodne trgovine (EFTA), radi daljnjeg ujednaavanja prava dr. te dvije dr. grupacije; primjenjuje se izmeu dr. Europske zajednice i EFTA dr., kao i

izmeu EFTA dr.

Vanost te konv. se znatno smanjila nakon to su Austrija, Finska i vedska pristupile Bruxelleskoj konv., odnosno primjenom Uredbe br. 44/2001. na te drave. Lugan.konvenc. mogu pristupiti i 3-e zemlje pa tako i RH.

79. Kako pojam prebivalita odreuje Luganska konvencija?Prebiv.fizi.o.:

1)za odluiv. o tome da li stranka ima prebiv. na podruju dr.lanice pred ijim sudovima je pokrenut post. sud primjenjuje svoje unutra.pr.

2)ako stranka nema prebiv. u dr.lanici pred ijim sudovima je pokrenut post., tada sud , ako odluuje o tome da li stranka ima prebiv. u 2-oj dr.lanici, primjenjuje pr. te dr.

Prebiv.pr.o.:

3)takvo se prebiv. odreuje po kp suda pred kojim se vodi post.80. Kako je ureeno tumaenje Luganske konvencije?Ovlasti Suda Europskih zajednica o tumaenju, to ih sadri Protokol o tumaenju Bruxelleske konvencije, ne odnosi se na tumaenje Luganske konvencije, jer taj Sud nema nadlenosti u predmetima koji se ne tiu prava i drava Europske unije.

Zato je donesen Protokol br. 2 koji obvezuje sudove drava ugovornica da pri tumaenju konvencije uzimaju u obzir naela koje se utvruju mjerodavnim odlukama donesenim u drugim dravama ugovornicama; radi se o odlukama sudova posljednje instance i drugim vanim odlukama.

81. Prednosti BU u odnosu na BK? BOUEK!1)pojednostavljen je post. donoenja propisa. Umjesto esto kompliciranog donoenja me.ug., post. unutar Europ. zajed. je jednostavniji

2)tumaenje Uredbe koje ini Europ.sud izlazi ve iz ug. , pa nije vie potreban posebni me.ug. kako je to za tuma. Bruxelleske konvenc. bio Luksemburki protokol iz 1971.

3)zakljuenje me.ug. s 3-im subjektima me.pr. preneseno je na Zajednicu82.Znaajke Bruxelleske konvencije garancija uspjeha Uredbe?Osnovne znaajke Bruxelleske konvencije:

1)konvenc. je stvoren u okviru njenog polja primjene, europ.sustav sudske nadle. Odredbama o tzv. neposred.nadle. utvrene su pretp. za priznanje i ovrhu inozem.sudskih odluka

2)zbog neposredne sud.nadle. otklonjeno je utvriv.me. sud.nadle. Iznimke se odnose na me.nadle. u sporovima u osigur., potroakim sporovima, na konvenc. odredbe o iskljuivoj nadle. i na odgovarajua rje. to ih sadre me.ug. s 3-im dr.

Postojanje / nepostojanje me.nadle. prethodno ispituje sud kojem je podnesena tuba i to po slub.du. Sud dr.ugovor. proglaava se po slub.du. nenadlenim, ako je pred njim pokrenut post. radi spora za koji postoji iskljuiva nadle. 2 dr. ugovornice.

Ako tuenik ima prebiv. u 1 dr.ugovor. pa je tuen pred sudom 2 dr.ugovornice te se ne upusti u post. ni ne iznese prigovor nenadle. , taj se sud po slu.du. proglaava nenadle., ako se nj. nadle. ne temelji na konvenc.odredbama; ako taj sud ne utvrdi svoju nenadle. pa donese odluku o meritumu spora, odluka je valjana, iako je dolo do povrede navedenog, i u drugim dr.ugovor. e se priznati i ovriti s tim to u na. ne dolazi do preispitivanja me.nadle.

3)konvenc. je kategoriki iskljuila dravlj. kao poveznicu za utvriv. me.nadle.4)utvrivanjem Protokola iz 1971 dovodi do ujednaenosti primjene tog me.ug. u svim dr.ugovornicama83.Koji je naziv i kada je donesena konvenc. koja ureuje istu materiju kao i Bruxelleska konv. te kada je stupila na snagu? BOUEK!Uredba Vijea br. 44/2001. od 22.prosinca 2000. o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima.Stupila je na snagu 1.oujka 2002. u svim tadanjim dr. EU osim u Danskoj. U novih 10 dr.lanica koje su to postale 1.svibnja 2004. Uredba se primjenjuje od tog dana.84. Polje primjene i predmeti koji su iskljueni iz polja primjene ratione materiae? / Navedite na to se uredba ne primjenjuje?/ Navedite pretp. od koje se polazi to se tie konvenc.polja primjene ratione personae?1. Uredba se primjenjuje u gra. i trgovakim predmetima, bez obzira na prirodu i vrstu suda.

2.Ona se ne odnosi posebno na

1. porezne,

2. carinske i

3. upravne predmete.

4. Uredba se ne primjenjuje na osobna stanja i pravnu sposobnost fizikih osoba, vlasnika prava iz branih odnosa, oporuke i nasljeivanje;

5. steajeve, prinudne nagodbe i sline postupke;

6. socijalno osiguranje;

7. arbitrau.

3. U ovoj Uredbi izraz drava lanica znai drava lanica, osim to se tie Danske.

85. Primjenjuje li se Uredba na arbitrau?Ne primjenjuje se jer je arb. iskljuena iz primjene, a i utvrena je drugim me.ug. (NYK, EK)86. Opa odredba o nadlenosti? / Koje je temeljno pravilo o odreiv. nadle. po Uredbi? / Navedite konvencijsko rje. o pravu mjerodavnom za prebivalite?/ Objasnite pr.vanost odredaba o izravnoj (direktnoj) nadle. u BU I?

1.Osobe s prebivalitem u jednoj od drava lanica, utuuju se bez obzira na njihovo dravljanstvo, pred sudovima te drave.

2. Na osobe koje nisu dravljani drave u kojoj imaju prebivalite, primjenjuju se propisi o nadlenosti to vae za tuzemce.

87. Moe li hrvatski dravljanin biti stranka u postupku u kojem se primjenjuje BU I?Moe, ako ima prebiv. u nekoj od dr.lanica EU88. Po kojem se pr. odreuje nadle. sudova ako tuenik nema prebiv. u 1 od dr. u kojoj je Uredba na snazi?Ako tuenik nema prebivalite u jednoj dravi lanici, nadlenost sudova svake drave lanice, utvruju se po pravu te drave lanice.

Protiv takvog tuenika, moe se svaka osoba s prebivalitem u bilo kojoj dravi lanici, bez obzira na njezino dravljanstvo, pozvati na propise o nadlenosti drave svog prebivalita jednako kao dravljani te drave.89. Navedite sluajeve alternativne nadlenosti predviene u l.5 konvencije? / Dva primjera kad osoba s prebivalitem u jednoj dravi ugovornici moe biti tuena u drugoj dravi ugovornici? / Po emu su odredbe o izberivoj nadle. u BK iz 1968. specifine? / Posebne nadle. po BU? / Na koji je nain u BU izraeno na. in favorem laboritoris? / Uredba vijea posebne nadle. ako je predmet post.ug.?Osoba s prebivalitem u dravi lanici moe biti tuena u drugoj dravi lanici:1. ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora, pred sudom mjesta gdje je obveza izvrena ili treba biti izvrena. Mjesto je izvrenja obveze:

- u sluaju prodaje robe, mjesto u dravi lanici, u kojem je po ugovoru roba isporuena ili treba biti isporuena,

- u sluaju pruanja usluga, mjesto u dravi lanici, u kojem je po ugovoru usluga izvrena ili treba biti izvrena.

2. ako se radi o predmetu uzdravanja, pred sudom mjesta gdje ovlatenik uzdravanja ima prebivalite ili redovno boravite, ili u sluaju uzdravanja o kojem se odluuje u vezi postupka o osobnom stanju, pred sudom koji je po svom pravu nadlean za takav postupak, osim ako se ta nadlenost zasniva samo na dravljanstvu jedne od stranaka;90.Navedite posebnu odredbu o nadlenosti za graanskopravne delikte iz Uredbe 44/2001?3. ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti ili slinim predmetima, ili ako su zahtjevi iz takvih radnji predmet postupka , pred sudom mjesta gdje je tetna radnja uinjena ili moe biti uinjena 91.O kakvoj nadlenosti je u hrv.pravu rije u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu?Posebna, izberiva = postoji mogunost izbora 1 od nadlenih sudova

4. ako se radi o tubi radi naknade tete ili za uspostavljanje prvotnog stanja koja se temelji na djelovanjima koja podlijeu kaznenom postupku, pred kaznenim sudom pred kojim je takav postupak pokrenut, ukoliko je taj sud po svom pravu nadlean za gradanskopravne predmete

5. ako se radi o sporovima nastalim iz djelovanja podrunice, agenture ili drugih poslovnih mjesta pred sudom mjesta gdje se one nalaze;

6. ako je ta osoba u svojstvu osnivaa, trustee ili korisnika trusta koji je osnovan po zakonu ili na osnovi pravnog posla u pismenom obliku ili usmeno uz pismeno uvjerenje, pred sudom drave lanice gdje trust ima sjedite;

7. ako se radi o sporu o plaanju spaavanja tereta i pruanja pomoi, koje se trai za takve poslove pred sudom u ijoj nadlenosti je teret ili odgovarajue potraivanje vezano uz teret:

(a) bilo zaplijenjeno radi osiguranja plaanja, ili

(b) moglo biti zaplijenjeno ali je za to dato jamstvo ili 2 osiguranje ta se odredba primjenjuje samo ako se tvrdi da tueni ima pravo na teretu ili ima potraivanja na teretu ili da je imao takva prava u asu spaavanja ili pruanja pomoi

92. Navedite sporove za koje konvenc. predvia iskljuivu nadlenost? / Navedite barem 3 vrste sporova za koje Briselska konvenc. predvia iskljuivu nadle.?

Bez obzira na prebivalite, iskljuivo su nadleni:1. za tube kojima su predmet stvarna prava na nekretninama, kao i najam i zakup nekretnina sudovi drave lanice gdje lee nekretnine.

Za tube kojima je predmet najam ili zakup nekretnina to je zakljuen za privremeno koritenje najvie za neprekinutih est mjeseci, sudovi drave lanice u kojoj tuenik prebiva takoer su nadleni, ako je najmoprimac/zakupnik fizika osoba te najmodavac/zakupodavac i najmoprimac/zakupoprimac prebivaju u istoj dravi lanici;

2. za tube kojima je predmet valjanost, nitavost ili prestanak trgovakog drutva ili druge pravne osobe ili udruenja fizikih ili pravnih osoba, ili valjanosti odluka njihovih tijela, sudovi drave lanice na ijem podruju trgovako drutvo, pravna osoba ili udruenje ima sjedite. Radi utvrenja tog sjedita, sud primjenjuje svoja pravila meunarodnog privatnog prava;

3. za tube kojima je predmet valjanost upisa u javne registre, sudovi drave lanice na ijem podruju se vode ti registri;

4. za tube kojima je predmet valjanost patenata, igova, uzoraka i modela ili slinih prava koja treba poloiti ili registrirati, sudovi drave lanice na ijem je podruju zatraeno ili izvreno polaganje ili registriranje ili se smatra da je izvreno na osnovi instrumenta Zajednice ili meunarodnog ugovora;

5. za tube vezane uz prisilno izvrenje odluka, sudovi drave lanice na ijem se podruju ovrha treba provesti ili gdje je ovrha provedena.93. Navedite rjeenje uredbe o obliku u kojem moe biti zakljuen sporazum o nadlenosti? Naini na koje treba biti zakljuen sporazum o nadlenosti? Prorogacija stranog suda?1. Ako su se stranke, od kojih barem jedna ima prebivalite na podruju jedne drave lanice, sporazumjele da e sud ili sudovi jedne drave lanice biti nadleni za rjeavanje ve nastalog spora ili budueg spora koji e nastati iz odreenog pravnog odnosa, tada je taj sud ili ti sudovi nadleni. Ta nadlenost je iskljuiva, osim ako se stranke nisu drugaije sporazumjele. Takav sporazum o sudskoj nadlenosti treba biti zakljuen:(a) pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili(b) u obliku koji odgovara praksi to su je stranke meusobno uspostavile, ili(c) u meunarodnoj trgovini, u obliku to odgovara trgovakom obiaju (uzanci) kojeg su stranke poznavale ili trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta ugovora openito poznaju i redovito primjenjuju.2. Svako priopenje elektronskim putem koje omoguuje trajno biljeenje sporazuma izjednauje se s pismenim.3. Ako su takav sporazum zakljuile stranke od kojih nijedna nema prebivalite na podruju jedne drave lanice, sudovi drugih drava lanica nisu nadleni za rjeavanje njihovih sporova, osim ako se sporazumno odreeni sud ili sudovi proglase nenadlenim

4. Sud ili sudovi drave ugovornice kojima je pismenim dokumentom o osnivanju trusta odreena nadlenost, iskljuivo su nadleni za tube protiv osnivaa, trustee ili korisnika , ako se radi o odnosima izmeu tih osoba ili o njihovim pravima i obvezama u okviru trusta .5. Sporazum o sudskoj nadlenosti i odgovarajue odredbe u pismenom dokumentu o osnivanju trusta nemaju pravni uinak, ako su protivne odredbama ili ako se njima iskljuuje nadlenost sudova koji su iskljuivo nadleni.

94. Ispitivanje nadlenosti i njene doputenosti?

Sud drave lanice proglaava se po slubenoj dunosti nenadlenim, ako je pred njim pokrenut postupak radi spora za koji su iskljuivo nadleni sudovi druge drave lanice.

1. Ako je tueni koji ima prebivalite u jednoj dravi lanici tuen pred sudom druge drave lanice pa se ne upusti u postupak ,sud se treba po slubenoj dunosti proglasiti nenadlenim, osim ako se njegova nadlenost temelji na odredbama ove Uredbe.

2. Sud prekida postupak tako dugo dok ne utvrdi da je tuenome bilo mogue podnesak kojim se pokree postupak odnosno ekvivalentni podnesak tako pravovremeno primiti da je mogao pripremiti obranu , ili da su u tu svrhu poduzete sve potrebne mjere.

3. lanak 19. Uredbe Vijea br. 1348/2000. od 29. svibnja 2000. o dostavi u dravama lanicama sudskih i izvansudskih podnesaka u graanskim i trgovakim stvarima primjenjuje se umjesto navedenog stavka ako podnesak kojim se pokree postupak ili ekvivalentni podnesak treba poslati na osnovi ove Uredbe iz jedne drave lanice u drugu dravu lanicu.

4. Ako se ne primjenjuju odredbe Uredbe br. 1348/2000.. primjenjuje se lanak 15. Haake konvencije iz 1965. o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih podnesaka u graanskim i trgovakim predmetima, ako podnesak kojim se pokree postupak ili ekvivalentni podnesak treba biti poslan na osnovi te Konvencije.

95. Litispendencija?

1. Ako su pred sudovima raznih drava lanica podnesene tube o istom zahtjevu izmeu istih stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tuba prekida postupak po slubenoj dunosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadlenost suda pred kojim je prethodno podnesena tuba

2. im se utvrdi nadlenost suda kojem je prethodno podnesena tuba, sud kojem je kasnije podnesena tuba proglaava se nenadlenim u korist navedenog suda.

96. Litispendencija; usporedite odredbe ZRS-a i BU?BU = 1. Ako su pred sudovima raznih drava lanica podnesene tube o istom zahtjevu izmeu istih stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tuba prekida postupak po slubenoj dunosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadlenost suda pred kojim je prethodno podnesena tuba

2. im se utvrdi nadlenost suda kojem je prethodno podnesena tuba, sud kojem je kasnije podnesena tuba proglaava se nenadlenim u korist navedenog suda.

ZRS = Sud RH prekinut e post. na zahtjev stranke ako je u toku spor pred str.sudom u istoj pr.stvari i izmeu istih stranaka i to:

1)ako je prvo pred str.sudom pokrenut post. u vezi s tim sporom

2)ako je rije o sporu za ije suenje ne postoji iskljuiva nadle. suda Rh

3)ako postoji uzajamnost

ZPP = Dok parnica tee ne moe se u pogledu istog zahtj. pokrenuti nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta sud e tubu odbaciti po slu.du.97. Kako BU I definira pojam pokretanja postupka? to je time postignuto?Smatra se da je pred sudom pokrenut postupak

1)u asu kad je podnesak kojim se pokree post. ili ekvivalentni podnesak podnesen sudu, pod pretp. da tuitelj nije kasnije propustio poduzeti to je trebao da se izvri dostava tuenome ili

2)ako se podesak treba dostaviti prije podnoenja sudu, u asu kad ga je primio org. odgovoran za dostavljanje, pod pretp. da tuitelj nije kasnije propustio poduzeti to je trebalo da se podnesak dostavi sudu.

98. Odluka prema uredbi, o kakvom je postupku rije? BOUEK!Pod "odlukom" podrazumijeva se:

1.svaka odluka suda drave lanice, bez obzira na njezin naziv kao odluka, ukljuujui

2.rjeenje ili nalog za izvrenje, kao i

3.odluku sudskog slubenika o utvrenju trokova.

Rije je o post. priznanja i izvrenja.

99. Priznanje?

1. Odluke donesene u dravi lanici priznaju se u drugim dravama lanicama; za to se ne trai nikakav posebni postupak.

2. Svaka stranka koja zahtjeva priznanje odluke kao glavno pitanje spora, moe na osnovi postupka traiti priznanje

3. Ako ishod postupka o priznanju pred sudom drave lanice zavisi od utvrenja priznanja incidentalnog pitanja, taj sud moe odluiti o priznanju.

100. Kada e se odbiti priznanje?Odluka se ne priznaje:

1. ako bi priznanje bilo oito protivno javnom poretku drave u kojoj se trai;

2. ako tueniku, koji se nije upustio u postupak, nije pravilno dostavljen podnesak kojim se zapoeo postupak ili ekvivalentni podnesak, ili mu takav podnesak nije tako pravovremeno dostavljen da bi se mogao braniti, osim ako je tuenik propustio zapoeti postupak za podnoenje pravnog lijeka protiv odluke iako mu je to bilo mogue;

3..ako je odluka nespojiva s drugom odlukom koja je donesena izmeu istih stranaka u dravi lanici u kojoj se trai priznanje;

4. ako je odluka nespojiva s prethodnom odlukom koja je donesena u drugoj dravi lanici ili u treoj dravi u sporu o istom zahtjevu i izmeu istih stranaka, ukoliko ta odluka ispunjava potrebne pretpostavke u dravi u kojoj se trai priznanje.

101. Rjeenje uredbe o pravu mjerodavnom za prebivalite? (to se tie fizikih osoba)?/ Kako BU definira pojam prebivalita?1. Za odluivanje o tome da li stranka ima prebivalite na podruju drave lanice pred ijim sudovima je pokrenut postupak sud primjenjuje svoje unutranje pravo.

2.Ako stranka nema prebivalite u dravi lanici pred ijim sudovima je pokrenut postupak, tada sud, ako odluuje o tome da li stranka ima prebivalite u drugoj dravi lanici, primjenjuje pravo te drave.102. Prebivalite pr. osobe po Uredbi?

1.Trgovako drutvo, druga pravna osoba ili udruenja fizikih ili pravnih osoba, imaju prebivalite u mjestu u kojem imaju:

(a)statutarno sjedite, ili

(b)glavnu upravu, ili

(c)glavno poslovno mjesto.

2.to se tie Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, statutarno sjedite znai

a)registrirani ured ili,

b) ako takav ne postoji, mjesto osnivanja ili

c)ako takvo mjesto nigdje ne postoji, mjesto po ijem je pravu osnovano.

3.Za odreivanje da li trust ima prebivalite u dravi lanici pred ijim sudovima je pokrenut postupak, sud primjenjuje pravila svog meunarodnog privatnog prava.103. Datum zakljuenja, datum stupanja na snagu?RK kojom se ujednauje koliz.pravo za ugovorne obveze, zakljuena je 19.lipnja 1980. u Rimu izmeu dr. Europske zajednice.

Stupila je na snagu 1. travnja 1991 , nakon to ju je ratificiralo 7 dr. Njene lanice mogu biti samo drave lanice Europ.zajednice.

104. Nadlenost o tumaenju?Godine 1988. potpisana su dva protokola o njezinom tumaenju i oni su stupili na snagu 2004.

Protokoli omoguuju odreenim sudovima drava ugovornica da trae od Suda Europskih zajednica tumaenje konvencije; to se tie sudova, ako smatraju da im je takva odluka Suda potrebna radi donoenja presude,a drugih tijela, ako su odluke sudova njezinih drava protivne tumaenju Suda ili sudova drava ugovornica koje mogu traiti tumaenje no to se odnosi samo na pravomo. odluke .

105. to znai da konvenc. ima opu primjenu i kako se primjenjuje konvenc. ujednaeno pr.?/ Moe li temeljem konvenc. za ug.biti mjerod.hrv.pr.?Konvencija ima opu primjenu, budui da se primjenjuje bez obzira na to ima li bar jedna ugovorna stranka prebivalite ili sjedite unutar drava ugovornica; za njenu primjenu odluno je samo to to se spor rjeava u jednoj od drava ugovornica.

Pri tome se konvencijsko ujednaeno pravo primjenjuje bez obzira na to je li to pravo drave ugovornice ili neke drave neugovornice. Na osnovi konvenc.odredaba pod odre. okol. moe doi npr. i do upuivanja na hrv. mater.pr.

Osnovno konvencijsko naelo o odreivanju mjerodavnog prava jest naelo autonomije stranaka, po kojem se na ugovor primjenjuje pravo koje stranke izaberu. To treba biti pravo odreene drave.

Konvencija ne predvia mogunost ugovaranja legis mercatoriae. Taj se izbor moe odnositi na cijeli ugovor ili na njegov odreeni dio, s tim to stranke mogu sporazumno podvrgnuti ugovor pod neko drugo pravo nego ono koje su prethodno odredile. U svakom sluaju izbor treba biti izriit ili izlaziti iz ugovornih odredaba odnosno okolnosti sluaja, a postojanje i valjanost takvog stranakog sporazuma ocjenjuje se po izabranom pravu, s tim to je izbor ogranien prinudnim pravilima drave s kojom jedino ugovor ima vezu te javnim poretkom.

BOUEK!Ako stranke ne izaberu mjerodavno pravo, kao podredni statut primjenjuje se pravo koje je u najblioj vezi s ugovorom. Pretpostavlja se da takva veza postoji s dravom u kojoj stranka koja izvrava karakteristinu inidbu ima u asu zakljuenja ugovora redovno boravite odnosno sjedite.

106. Konvencijsko polje primjene rationae materiae, i ugovori koji su iskljueni iz tog polja primjene?1.Odredbe ove Konvencije se primjenjuju na ugovorne obveze na situacije koje imaju vezu s pravima razliitih drava.

2.One se ne primjenjuju:

a) na pitanja statusa ili poslovnu i pravnu sposobnost fizikih osoba

b) na ugovorne obveze koje se odnose:

1)na oporuke i nasljeivanje,

2)na branoimovinske odnose,

3)na prava i obveze koje izlaze iz obiteljskih, rodbinskih, branih ili tazbinskih odnosa, ukljuujui obveze uzdravanja prema izvanbranom djetetu,

4)na obveze iz mjenice, eka, vlastite mjenice kao i drugih vrijednosnih papira, ukoliko obveze iz tih drugih vrijednosnih papira nastaju iz njihove znaajke prenosivosti;

5)na sporazume o arbitrai i na sporazume o sudskoj nadlenosti:

6)na pitanja vezana uz statusna trgovaka prava, prava udruenja i pravnih osoba, kao npr. osnivanje, pravne i djelatne sposobnosti, unutranjeg ustrojstva i prestanka trgovakih drutava, udruenja i pravnih osoba, kao i na osobnu zakonsku odgovornost lanova i tijela za dugove trgovakog drutva, udruenja ili pravne osobe;

7)na pitanja o tome da li zastupnik obvezuje zastupanoga ili organ trgovakog drutva, udruenja ili pravne osobe obvezuje te tvorevine prema treima;

8)na osnivanje "trustova" i na pravne odnose koji nastaju izmeu raspolagatelja , povjerenika i korisnika

9)na dokaze i postupak

10) na ug. o osigur. koji pokrivaju rizike na podruju dr.ugovor. EEZ.Radi odreiv. da li je rizik pokriven na navedenim podrujima, sud primjenjuje svoje unutra.pr.107. Koje je pr. mjerod. za ugovorne obveze koje se odnose na nasljeivanje?Ugovorni odnosi iz podruja nasljednog prava iskljueni su iz primjene konvencije.108. Kako RK iz 1980. o mjerod. pr. za ug. ureuje pitanje primjene pr.dr. neugovornica?Pravo koje je odreeno ovom konvencijom primjenjuje se i kad je to pravo jedne drave neugovornice.

109. Kako Rimska konvencija ureuje autonomiju stranaka?/ Opa pretpostavka za izbor mjerodavnog prava?

BOUEK!(1) Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izriit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti sluaja . Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio.110. Objasnite rje.konv. o mogu. naknadnog izbora mjerod.pr. i ograni. s time u vezi?(2) Stranke se mogu u svako doba sporazumjeti da se ugovor prosuuje prema pravu razliitom od onoga koje je bilo mjerodavno ili na osnovi drugih odredaba ove konvencije. Promjene to se odnose na odreivanja mjerodavnog prava do kojih je dolo nakon zakljuenja ugovora, ne utjeu na valjanost ugovora to se tie njegova oblika kao ni na prava treih.111.Kako RK iz 1980. ureuje pravila neposredne primjene?3)Ako su svi ostali dijelovi injeni.stanja u vrijeme izbora pr. povezani samo s 1 dr., tada stranaki izbor str.pr. ne utjee na primjenu odredaba pr. te dr. koja se ne mogu iskljuiti ug., prinudne odredbe.112.Koje je pravo mjerodavno za postojanje i valjanost stranakog sporazuma?(4) Postojanje i valjanost strana. sporazuma o mjerodavnom pravu, ocjenjuje se po izabranom pravu.113. Objasnite na primjeru lanka Konvenc. EZ o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze primjenu Savignyevog uenja o upuivanju na pr.poredak koji s pr.odnosom ima najuu vezu? / Najua veza navedite pr.poretke za koje RK pretpostavlja da s njima postoji najua veza?/ Na primjeru RK objasnite karakteristini sadraj.Navedite prezime autora tog instituta i vrijeme nastanka tog uenja?BOUEK!

(1) Ako mjerodavno pravo za ugovor nije sporazumno odreeno , ugovor je podvrgnut pod pravo drave s kojom je najue povezan. Ako se dio ugovora moe odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bliu vezu s nekom drugom dravom, tada se na taj dio ugovora iznimno moe, primijeniti pravo te druge drave.

(2) Uz rezervu (ako se karakter.radnja ne moe odrediti i ako iz svih okol. izlazi da ug. ima bliu vezu s nekom 2 dr.) smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj u vrijeme zakljuenja ugovora stranka koja obavlja karakteristinu radnju ima redovno boravite ili, ako se radi o trgovakom drutvu, udruenju ili pravnoj osobi, glavnu upravu .

Ako je ugovor zakljuen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvriti putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta .- Schnitzer 1944.114. Cijepanje ugovornog statuta? BOUEK!Ako se dio ugovora moe odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bliu vezu s nekom drugom dravom, tada se na taj dio ugovora iznimno moe, primijeniti pravo te druge drave.115. Navedite kako glasi i objasnite izbegavajuu klauzulu koju sadri RK?Odredbe RK o odreiv. mjerod.pr. u sluaju neizbora pr. putem najblie veze ne vrijede

1.ako se karakter.radnja ne moe odrediti i

2.ako iz svih okol. izlazi da ug. ima bliu vezu s nekom 2 dr.116. Koje pr. je supsidijarno mjerod. za ugovore prema odredbama RK. Kako RK iz 1980. odreuje podredni ugovorni statut?Usporedite odredbe RK s odredbama ZRS o supsidijarno mjerodavnom pravu za ugovore? BOUEK!RK = Smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj u vrijeme zakljuenja ugovora stranka koja obavlja karakteristinu radnju ima redovno boravite ili,

ako se radi o trgovakom drutvu, udruenju ili pravnoj osobi, glavnu upravu .

Ako je pak ugovor zakljuen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvriti putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta .

ZRS =Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se prebiv. odn. sjedite osobe koja vri karakteristinu radnju.117. Kako RK rjeava pit. ug. koji se odnosi na nekretnine? / Navedite konvec. rje. za ug. iji je predmet stvarno pr. na nekretnini i usporedite ga s rjeenjem ZRS-a?

Koje je pr.mjerod. za ug. koji ima predmet prava vlasnitva?RK = Ako je predmet ugovora stvarno pravo na nekretnini ili pravo koritenja nekretnine, smatra se da je ugovor u najblioj vezi s dravom u kojoj nekretnina lei.

ZRS = Za ug. koji se odnose na nekret. iskljuivo je mjerod. pr.dr. na ijem se teritor. nekretnina nalazi.

I RK i ZRS prihvaaju da je za nekret. iskljuivo mjerod. lex rei sitae.118. Kako RK ureuje problem res in transitu? = ug. o prijevozu robeZa te ugovore se pretpostavlja da imaju najbliu vezu s dravom u kojoj prijevoznik u vrijeme zakljuenja ugovora ima glavno poslovno mjesto ako