Transcript
Page 1: n06jEflA I Drustvo tinike · 2019. 12. 5. · rna .pomocnog kvacila i fo je zajos poJa sat~ produzilo ago niju putnika. Svakak'o cerno utvrditi cijaje to bilagreska kazila;jel?avicevic

n06jEflA I Cetvrtak,5.decembar2019.

tinike

eura, Bojan Paunovic iz Mini­starstva finansijaje kazao da su stvoreni uslovi za povecanje tekuce budzetske potrosnje dominantno u domenu pave­callja standarda zaposlenih u sektoru prosvjete i zdravstva i povecanju izdvajanja za pru-

zanje usluga jayne zdravstvc­ne zastite.

PENZIJE - Prijedlogom budzeta za 2020. godinuMinistarstvu zdravlja opredijeljeno 3,39 mi­liona eura, Ministarstvu rada i­socijalnog staranja 102 milia­na, za Socijalni savjet 103,7 hi­ljada eura, Zavod za djeciju i socijalnu zastitu 316,5 miliona eura, Fond PIO 448,6 miliona e ura, Fondu za zd ravstveno osiguranje 281,23 miliona eu­ra, Zavod u za zaposljavallje 34,76 miliona eu ra - bzao je Pau llovic. Ministar rada j socijainog sta­ranja Kemal Purisic je kazao da je budiet tog resora za na­rednll god inu veCi za 4,3 odsto u odnosll na ovogodisnji i izno­s i vise od 102 miliona eura. Za socija lnu, boracku i invalid­sku zastitu, kako je kazao, bice izdvojeno 88,4 miliona eura, odnosno 4,5 odsto vise nego prethodne godine, dok ce cen­tri za socijailli rad dobiti oko 10 miliona. Purisicje rekao da ce s redstva za materijalno obe­zbjedenje porod ice (MOP) u narednoj godini biti 15,5 milio­na, odnosno 6,2 odsto viSe ne­gouovoj. Persa KaZic iz Fonda PiO re­klaje daje budzette institucije 448 miliona, istakavsi da pen­zije prima 124.000 penzione­ra, a oko 6.000 neko drugo penzijsko pravo. Istaklaje da ce I?rimanja ove kategorije sta­novnistva u s lj edecoj god ini biti redovna. I.Kr.

Deiegacija UCG u Ljubijani

Nikolic llcestvuje na rektorskom forumu PODGORICA- Delegacija Univerziteta Crne Gore, na celu sa.rektorom prof. dr Danilom Nikolicem, bilaje na svecanoj prosIavi povodom stogodisnjice t:ada Univerziteta u Ljublja­ni, oddanoj u Cankrujevom domu. Sa Univerziteta erne Gore saopsteno je daje drllgi povod posje­te Univerzitetll u Ljubljani oddavanje Petogrektorskogforuma J ugoistocne Evrope i Zapadnog Balkana, na kojem ucestvuju rektori i pr.edstavnici oko 30 univerziteta regiona. Na forumu ce segovoriti 0 aktivnostima vezanim za pri}ave za projekteEvrop­ske unije, ali i 0 lInapreaenju medunarodne saradnje i razvojne perspe~ti ve regiona. N.£).

Operativni tim partnerstva za otvorenu upravu

Zadovoljni postignuthn POD GO RICA - Cern-to sjednica operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu, odrzanaje juce u Ministarstvujavne upl'ave, au fokusuje bio status rea­lizacije aktivnosti iz Nacio­nalnog akcionog plana za sprovodenje ove inicijative.

Sjednicim j e predsjedavala ministarkajavne uprave Su­zana Pribilovic, kao koordi­natol'ka operativnog tima, a zakljllceno je daje nakon go­dinu kontinuiranog i posve­cenog I'ada uspjesno realizo­van veliki broj a ktivnost i iz akcionogplana. Operativni tim Cine predstav­nic i Vlade l1 a nivoll visokorll­kovodnog kadra i savjetnika premijera i potpl'edsjednjci Vlnde, kao i pet predstavnika NVO sektora. Crna Cora ponovo je stekla aktivni statlls u Pa rtn erstvu za otvorenu upnwlI - OGP (Ope n Gove rnm ent: Par­tnership) 20. novcmbra 2018. god inc, nakon sto j e V)ada llsvojila novi Nacionall1i akci-

oni plan (NAl» za sprovode­nje inicijatve. - UCeScern II OGP inicijativi, Crna Gora se usmjel'ila na pet kljucnih obavcza: poboljsa­ojejavllih usluga, llcesce gra­dana, pristup illformacijama - otvol'enost organa drzavne tl prave, e n kasn ije upravljanje javnim I'esul'sima i povecanje javnog integriteta - istice se u saopstenju. Partnel'stvo za otvo renu upravu (OGP) je dobrovoljna meaunarodna inicijativa, po­kren uta 2011. godine, koja promovise muitilateralnu sa­radnjll, podrZava i pomaze razvoj otvorenosti, transpa­I'entnosti i odgovor n osti uprave kroz otvorenll sara9-nju predstavnika d rZav ne uprave, pl'yenstveno sa civil­nim drll stvo m, ali i drugim seglnentil11a dl'ustva s ci ljem promocije i povecanja t ran­s parentnosti, borbe protiv korupcije i aktivnogukljuci­vanja i os naz ivanja ucesca graclana i civilnog sektora u kreiranje javnih politika.

N>K.

Drustvo 7

Sa0bracaj -n.a pruz.i Podgorica - NikSiC miG ohmstavljen ztlog kvara na konta:ktmoj mreZi.

PODGORIGA- Putnici vo' za,kojijejl1ce ujutro 01<0

sestsati krenuolz NikSica ka Podgorici ostali Sll "zaro­I:Hjeni"u vagonima u kojima nije rarulogrijanje nekoliko sati nedaleko od stanice Ostrog, dok nijesupreveze­ni do DanilovgradaJ a onda 3utobusom doF odgorice.

Kako je Pobjedi zvanicno sa­op5~eno, zeljeznicki saobracaj, na pr:u~i Podgorica - Niksic zbog k·vara koji je nastae na kontaKtnoj mrezi bio je obu­s(avljen ed 6.30 do 13 sati, ka­dajesaobracajnormalizovan.

J!)ire'ktor:icasektorazalokalni prev.o.z ~nka~avicevjc ka­ziilajePb.bjedi dase vez zau.­staviona300metaraod stani-0e Ostrog1 na "iz,uzeno neprjstupacnolTl; mjestu, sto je onemogucilo dasHe leka­d je putnici budu.prevezeni autobusima", vecjekompozi­dju, zbog prekida na kontak~ tnoj mrezi, moralada povl..Ice dizellokomotiva. - Napon je bio isldjucen, nije biJo napona u mrezi i morali s mo da angazlljemo· mane­varku, odnosno d izelloko­motivu.Dizellokomotivanije nasa vee Monte karga. Lako-

motiva je,t:norala oiti u serwi­snom pregledu, sto jedio pro­pisa. 'liu.je izgubljenovrijeme, paje lokomet\v"oko 8.20 sati otis la jz Podg01~ice. Osim to­ga, naSo)l1 kr.ivicom .... jer smo nal?raviJj previd, uaknadno je utvraeno da u lokomofivi ne­rna .pomocnog kvacila i fo je zajos poJa sat~ produzilo ago­niju putnika. Svakak'o cerno utvrditi cijaje to bilagreska­kazila;jel?avicevic. Putnici koji su se ohratili na­soj redakciji bili su revoltirani zbeg dugog cekanja, a pogo­tovo zbog cinjenice da je 10-komotiva kojaje trebalo da ih

preveze.do Danilovgnid",l<a. ko se ispostavilo, bila nepot- . guno·opremljena, zbog cega seponovo moralo cekali dase iz P.odgorice dopremi dio koji je nedostajao. lsticu daje u VOZli bilo starih i djece, ali i bolesnihkoji su se zaputili u.K1inicki centar na zakazanespecijaJisticke pre­gJede. - Svimaje bilo izuzeto nepri­jatno. Upla.sili smo se, ai dugo cekanje, osirn togasto smo se "s rnrzliu, znatHo jei dasmo sve planirane obaveze morali da otkazemo - kazala je naSa Citateljka. I.Kr_

U SkupStini raspravljali 0 izmjenarna Zakona 0 sprecavanju pranja novca

Pristup policijskim bazama omogucice efikasnije istrage Ministar unutrasnjih poslova juee je u parlamentu kazao da Cma Gora izmjenama, umjesto administrativnog, uvodi policijski model finansijsko­obavjestajne jedinice koji postoji u velikom broju drzava Evropske unije PQDGORICA - Usvajanjem izmjena Zakona 0 sprecava­nju pranja novca i finansira­nja terorizrna, koje predvi­daju nezavisnosti samostalnost finansijsko­obavjestajnejedIDice, bice stvoreni uslovi da Crna Gora aplicira za ponovno CIanstvo . u EgmontgnIpi (Svjetska asocijacija finansijsko-oba­vjestajnih sluzbi) - kazaoje juce u Slmpstirii rninistar unutrasnjihposlovaMevlu­din NuhodZic.

Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranja terorizma je iz mjenarna ovog zakona prestala da postoji kao organ uprave, a njene nadleznosti su povjerene Sektoru za spreea­vanje pranja novca i finansira­nja terorizma Uprave policije.

OBRAZLOZENJE Prestankom postojanja Upra­ve, ema Goraje po automatiz­mu iskljucena izSvjetskeasoci­jacije finansijsko-obavjestajnih sluzbi,Egmontgrupe. Ministar unutrasnjih poslova juce je u parlamentll kazao da Crna Gora izrnjenama, nmje­sto adm in istrativnog, uvodi policijski model finansijsko­obavjestajnejedinice koji po­stoji u yelikom broju drZava Evropske unije. Prema njegovim rijecima, ci lj koji je zacrta n pl'ilikom pro­mje ne mod e l a finans ijsko­obavjestajnejediniceje ispu­njenje obaveza i p,~eporuka 11

procesll pridnlzivanja ED. - Ovim modelom finansijsko­obavjestajnoj jedinici se daju znacajno veca ovlascenja, pri­stup policijskirn bazama po­dataka, sto predstavlja kljucni l'esurs za pravilno odilicivanje pri likom otvaranja predmeta vezanih za pranje novca i fl­nansi l'anje terorizma - preci­zirao je Nuhodzic. I Zll1j enall1a, kako je naveo, pl'opisano je daje fimmsijsko­obavjestajnajedinica opera­tivno nez.avisna od drugih dr­zavnih orh'1lna. sto da-znaei da ima ovlascenja i knpacitete da sa1110stalno radi i odlucuje. Nuhodz ic je poj asn io da je pl'edviCieno da rukovodi lac fl-

nansijsko-obavjestajnejedini­ce bude nezavjsan i sainosta­Ian II radu i propisan je drugaCiji nacin zapos ljavanja sluzbenika te jedinice u odno­su na po!icijske sluzbenike. - Rukovodioca jedinice ce oa prijedlog direktora Uprave polidje postavljati Viada. a na osnovu prethodno dobijenog misljenja nadleznogskupstin­skog tijela - pojasnio je mini­star. Onje kazao da ce, nakon lISva­janja izmjena Zakona, koji predvida operat ivnu nezavi­snostfinans ijsko-obmrjestajne jedinice, Crna Cora forll1alno aplicirati za ponovno Clanstvo u Egmont grupi, :.1 ministar se nada da ce pristup biti mogllc uju lu. Poslanica Demokratske parti­je socijalista Sanja Pavicevic kazalaje daje vuzno adel.. .. vat­no zastititi podatke i informa-

dje koje vodi finansijsko-ob:.1-vjestajna jedinka i dodala da

- vjenlje da ce u njoj biti anga­zovani najbolji kadrovi. Poslanica DPS-a Marta Sce­panovic reklajedaje povecan broj privaOlih sumnjivih tran­sakcija za vise od dva puta, a vrijednost blokiranih sredsta­vaje oko dva miliona eum.

KRITIKE Poslanik DelUokratskog fron­taPredragBulatovic rekao je da pristup Crne Gore Egmont grupi moze trajad dvije godi­ne i istakao kako nasa zemlja sada nema pristup kljucnim medunarodnim podacima 0

sumnjivim transakcijama koje pro laze kroz njen finansijski i nefinansijski sektor. - Ovo je sknndal i nezabiljezeno. Zastose ovo radi? avo jenamje­rajednogklana unutar DPS koji predvodi premijer da vrSi poli-

P6sianica DPS Sanja Pavicevic kazala je da vjeruje da ce u speci­jalnoj jedinid biti angaZovaninajbolj~

kadrovi

tiau kona-olu pranja novca na naan kako oni smatraju da tre­ba - smatra Bulatovic. Prema rijecima nezavisnog poslanika Aleksandra Da­mjanovica, Crna Gora, kao clanica NATO-a, ne bi smjela da dozvoli sebi "veliko institu­donalno lutanje" vezano za nacin kako seboriti protiv pra­Ilja novca i finansiranja tero­rizma. On je llkazao da je Evropska komisija u izvjestaju 0 Crnoj Gori zaproSlu godinll dala is­pod prosjecl1e ocjene za stanje u toj oblasti. - EvropskiprijateIji porucuju da Crna Gora im3 vel ike pro­bleme u smislu finansijskih istl'aca-a i ukazuju da ddavane­ma novu blagovremeno done­senu strategiju prori\' pranja novea i finansiranja terorizma - rekao je Damjanovic.

K.JANKOVK

Recommended