Download pdf - Natrix Natrix Interspecijska Kompeticija VU KA, Struna

5/6/2018 Natrix Natrix Interspecijska Kompeticija VU KA, Struna - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/natrix-natrix-interspecijska-kompeticija-vu-ka-struna 1/3

Ime i prezime : Slavko Struna Datum : 09. 06. 2004.Veleučilište u KarlovcuStudij lovstva i zaštite prirode

OPĆA EKOLOGIJA I ZOOEKOLOGIJA

Na određenom prostoru susreću se populacije koje pripadaju različitim biljnim i životinjskimvrstama povezanim u složeniju zajednicu , nazvanu životna zajednica ili biocenoza (Matoničkin1994 ) . Prisutnost i brojnost neke vrste na određenom staništu uvjetovana je biotičkim iabiotičkim čimbenicima uz stalno stvaranje , kruženje i izmjenu tvari i energije , koje sačinjavatemeljnu funkcionalnu jedinicu ekologije – ekosistem (Klepac 1988.) i (Bernstein and Bernstein1996.) . Unutar ekosistema u cjelosti , kao i životne zajednice , razvili su se između članovanajrazličitiji odnosi koje općenito nazivamo interspecijski (Matoničkin 1994.) . a to su :neutralizam , kompeticija , amenzalizam , parazitizam , predacija , komenzalizam , protokooperacija i simbioza . Budući da se u svakodnevnom radu na području Parka prirode„Žumberak – Samoborsko gorje“ (PP ŽSG) susrećem sa životinjama , želio sam usporeditikompeticiju između bjelouške (Natrix natrix , Linnaeus 1758) i ribarice (Natrix tessellata ,Laurenti 1768) , uzevši za primjer Baćinska jezera i Park prirode ŽSG .

Kompeticija je odnos dvaju organizama koji djeluju jedan na drugi aktivnom i pasivnomkonkurencijom , zato što imaju slične uvjete kao što su hrana i stanište , a ako taj odnos traje duljevrijeme , obično isključuje jednog kompetitora sa zajedničkog mjesta (Klepac 1988.) .

Kompeticija nastaje kad se niše dvije vrste međusobno preklapaju . Preklapanje se javlja gotovo usvim zajednicama , ali različite vrste radije koriste različite izvore nego da se bore za njih . Što je preklapanje niša manje to je zajednica stabilnija . Bjelouška i ribarica su široko rasprostranjenevrste u Evropi i njihove populacije se često nalaze na istim staništima . Jedan od glavnihčimbenika smanjivanja njihove kompeticije je razlika u prehrani , odnosno u vrsti i veličini plijena . Ribarica se hrani gotovo isključivo ribama , dok su kod bjelouške u prehrani uglavnomzastupljeni vodozemci . Razlika je ustanovljena čak i u izboru vrsta riba , pri čemu bjelouškanajčešće jede slobodno plivajuće (nektonske) ribe , dok su kod ribarice većinom zastupljene pridnene (bentoske) ribe , što je u skladu s položajem u vodi u kojem su te vrste uhvaćene .Bjelouška je uglavnom uhvaćena na površini vode , a ribarica više koristi dno i sredinu stupcavode . Istraživanja prehrambene niše na Baćinskim jezerima su pokazala da je plijen ribarice100% riba , a kod bjelouške su ribe zastupljene sa 40,8 % , a vodozemci sa 59,2 % . Piankinamjera preklapanja prehrambenih niša s obzirom na taksonomsku pripadnost plijena (vodozemci – ribe) iznosi O jk =0,471 ,dok je postotak preklapanja P jk =34,8 % . Razlika je i u izboru vrste riba ,tako je 64,1 % bentoskih riba pojela ribarica , a taj je udio kod bjelouške 18,18 % , dok ostatak čine slobodno plivajuće ribe (Janev- Hutinec 2001.) . Istraživanje prehrambene niše za Park prirode nije rađeno . Prilikom istraživanja prostorne niše na Baćinskim jezerima dobivene suznačajne razlike u korištenju mikrostaništa kod bjelouške i ribarice . Plitko jezero , trska i kanal

1



biraju u podjednakim omjerima , mikrostaništa označena kao bara ribarica koristi sa 4,8 % , a bjelouška 32,6 % , a brže , pomalo tekuće vode : ribarica 23,1 % , a bjelouška 4,34 % . Razlika je zabilježena i na mjestu ulova . Jedna i druga vrsta pretežno koriste podlogu sa dosta biljaka(ribarica 53,3 % , bjelouška 81,5 %) , a na kamenitoj podlozi zabilježen je veći broj ribarica (31,4% ribarica , a bjelouška 4,35 %) . Širina niše prema Levinsu za bjeloušku iznosi 0.592 , a za

ribaricu 0.635 , dok je Shannon –Wienerova mjera širine niše za bjeloušku 0.842 , a za ribaricuiznosi 0.870 . Tako je utvrđeno da Piankina mjera preklapanja prostornih niša iznosiO jk =0,302 , dok je postotak preklapanja prostornih niša P jk =31,8 % (Janev-Hutinec 2001.) .

Rezultati kod izbora mikrostaništa u Parku prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“ dokazujuda je u lokvama zabilježeno 73,53 % bjelouški i 25 % ribarica , u potoku 5,88 % bjelouški i33,33 % ribarica , na putu 14,71 % bjelouški i 41,67 % ribarica i na kamenjaru 5,88 % bjelouški .Ribarice locirane na putu su bile u neposrednoj blizini potoka tako da se zbrajaju sa onima iz potoka i zajedno iznose 75 % . Širina niše prema Levinsu za bjeloušku iznosi 0.085 , a zaribaricu 0.359 , dok je Shannon-Wienerova mjera širine niše za bjeloušku 0.312 , a za ribaricuiznosi 0.592 . Piankina mjera preklapanja prostornih niša iznosi O jk =0,627 , dok je postotak preklapanja prostornih niša P jk =43,3 % (Ančić 2004.) . Općenito se smatra da je razlika uizboru staništa najčešći uzrok ekološkog odvajanja vrsta , dok razliku u staništima najčešćesmatraju odgovornom za suživot više vrsta (Schoener 1974.) . Schoener (1974.) i Toft (1985.)navode da je osobitost staništa od najveće važnosti za dijeljenje izvora kod vodozemaca igmazova .

Tijekom terenskih istraživanja Parka prirode „ Žumberak –Samoborsko gorje“ utvrđeno je da

se ribarica i bjelouška razlikuju u izboru staništa (Ančić 2004.) . Iako nije rađena analiza razlikeu prehrani između ove dvije vrste zmija, postoje razlike u izboru staništa , a vezano uz izbor plijena. Naime mojim višegodišnjim obilaskom terena , lokvi i potoka , te pronalaženjem vodozemaca igmazova i njihovog bilježenja pomoću GPS koordinata , zapazio sam da bjelouška najčešće boravi i lovi plijen na lokvama i kaptažama i to na području cijelog parka . Dok sam ribaricu pronalazio na nižim nadmorskim visinama i to na lokalitetima isključivo povezanim sa potocima ,ribnjacima i rječicama u kojima ima riba , te na asfaltnim cestama uz neposrednu vlizinu vode .Ova zapažanja su u skladu sa podacima o prehrani bjelouške (Janev 1995.) i s podacima za ovedvije vrste zmija sa Baćinskih jezera (Janev-Hutinec 2001.) , gdje je dobiveno da je prehrana jedan od najvažnijih čimbenika u isključivanju interspecijske kompeticije .

2



LITERATURA

Ančić ,I (2004.) Rasprostranjenost gmazova na području Parka prirode Žumberak-Samoborskogorje . Diplomski rad , PMF , Zagreb

Bernstein ,R and Bernstein ,S (1996.) Biology . Times Mirror Higher Education Group , Inc. ,Dubuque IaJanev ,B (1995.) Prehrana bjelouške (Natrix natrix L.) u Turopolju . Diplomski rad, PMF, ZagrebJanev-Hutinec ,B (2001.) Inter- i intraspecijska kompeticija zmija (Natrix natrix L. i Natrixtessellata L.) na području Baćinskih jezera . Magistarski rad , PMF , ZagrebKlepac ,R (1988.) Osnove ekologije . Jumena , ZagrebMatoničkin ,I i Erben ,R (1994.) Opća zoologija . Školska knjiga , ZagrebSchoener ,TW (1974.) Resource partitioning in ecological communities . Science 185 :27-39Toft ,CA (1985.) Resource partitioning in amphibians and reptiles. Copeia 1 :1-24Anonymus (2001-04.) Gmazovi . Arhiv Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje , Slani Dol-Samobor

3