1

Nepotopivost broda

Osnove brodogradnje 3.B.

2

Podjela brodskog prostora

Brodski prostor se dijeli na sljedeći način:→ Krma (1) – obuhvaća prostor između kraja krme i krmene

kolizione pregrade, od dna krme do palube koja omeđuje taj prostor (gornja palube), od boka do boka broda.

→ Strojarnica (2) – između krmene i pramčane pregrade strojarnice, od dna strojarnice do palube koja omeđuje taj prostor (gornja palube), od boka do boka broda.

→ Prostor za teret (3) – između pramčane pregrade strojarnice i pramčane kolizione pregrade, a kod brodova koji imaju strojarnicu pomaknutu prema sredini broda, ovaj prostor obuhvaćaju i prostor između krmene kolizione pregrade i krmene pregrade strojarnice, od dna teretnog prostora do palube koja omeđuje taj prostor (gornja paluba), od boka do boka broda.

→ Pramac (4) – između pramčane kolizione pregrade do kraja pramca, od dna pramca do palube koja omeđuje taj prostor (gornja paluba), kaštel i opremu iznad, od boka do boka broda.

→ Nadgrađe (5) – prostori iznad gornje palube.

3

Nepropusno pregrađivanje broda, minimalni broj pregrada→ bulkheads→ podjela unutrašnjosti broda u nekoliko

odjeljenja radi očuvanja plovnosti i stabilnosti;

→ sprečavaju potonuće u slučaju prodora vode u neki prostor, kao i širenje vatre u slučaju požara

→ smanjuju zagađenje u slučajevima oštećenja stijeni tankova

→ služe kao elementi poprečne i uzdužne čvrstoće:

→ oslonci za potpalubne nosače, nosače dna i nosače boka;

→ poprečne pregrade posredno sudjeluju u uzdužnoj čvrstoči broda jer održavaju oblik trupa broda kao kutijastog nosača;

→ podupiru nadgrađa, palubne kućice i opremu na palubi;

→ važan oslonac kod dokovanja;→ mogućnost naplavljivanja više odjeljaka

(Titanic);→ propisi o pregrađivanju ovise o vrsti tereta

– namjeni broda;→ u nekim slučajevima se koriste privremene

pregrade (teški tereti, sipki tereti i sl.);Nepropusno pregrađivanje (e:watertight subdivision)

→ svi brodovi moraju imati: → sudarnu pregradu na pramcu, → pregradu na krmi→ pregrade na oba kraja strojarnice.

→ broj poprečnih nepropusnih pregrada u skladišnom prostoru na brodovima bez uzdužnih pregrada određuje se prema dužini broda (vidi tablicu).

→ ako je poprečna čvrstoća brodskog trupa zadovoljavajuća, jedna ili više nepropusnih pregrada može se izostaviti.

→ na slici: nepropusna pregrada kontejneraša i pregrađivanje Titanica

Dužina broda (L)

Strojarnica na krmi

Strojarnica

drugdje

L<65 3 4

65 < L < 85

4 4

85 < L < 105

4 5

105 < L < 125

5 6

125 < L < 145

6 7

145 < L < 165

7 8

165 < L < 185

8 9

L > 185Posebno se

preračunava

4

Sudarna pregrada (collision bulkhead)

→ njome završava tzv. pramčani pik (forepeak), a nastali tank pramčanog pika koristi se za balast

→ postavlja se na pramčanom djelu broda kako bi u slučaju sudara brod zadržao plovnost;

→ na teretnim brodovima duljine Lc<200 m, mora se nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 0.05 Lc od pramčane okomice;

→ na brodovima duljine Lc>200 m, sudarna pregrada se mora nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 10m od pramčane okomice

→ ne smije biti na udaljenosti većoj od 0.08 Lc od pramčane okomice. → Lc se određuje prema LOADLINE66, MARPOL 73/78, IBC-code i

IGC-code. → ako se bilo koji dio podvodnog trupa nalazi ispred pramčanog

perpendikulara, kao na primjer pramčani bulb, mjeri od okomice koja se nalazi na udaljenosti x od pramčanog perpendikulara, ( x=a/2 2 = 0.015 Lc = 3m)

→ mora se protezati do palube nadvođa → na brodovima s neprekinutim ili dugim nadgrađem sudarna

pregrada se mora prostirati do prve palube iznad palube nadvođa → otvori s nepropusnim zatvaranjem mogu se nalaziti na sudarnoj

pregradi iznad palube nadvođa→ na sudarnoj pregradi između palube nadvođa i pokrova dvodna ne

smiju se postaviti vrata, provlake, prilazni otvori ili ventilacijski kanali.