Primjena obiaja ZOO o primjeni obiaja i uzanci? l.12. Meu trgovcima se primjenjuju obiaji koje su ugovorili i praksa koju su meusobno razvili. Ali i oni trgovaki obiaji koje nisu ugovorili ali se oni redovito primjenjuju u takvim odnosima. to znai da ako ne ele da se primjenjuju moraju ih izriito iskljuiti. Obiaji i praksa koji zadovoljavaju preduvjetima ZOO primjenjuju se ak i ako su u suprotnosti sa dispozitivnim normama. No ipak poslovni obiaji nee se primjenjivati ako su u suprotnosti sa prisilnim propisima i pravilima morala. Za primjenu obiaja postoje dvije teorije o Subjektivna - izriita ili preutna volja stranaka za primjenom obiaja o Objektivna obiaj e se primijeniti ako nije suprotan prisilnim normama ili sporazumu stranaka.

-

Uzance se primjenjuju ako su Sudionici u obveznim odnosima ugovorili njihovu primjenu Ili ako iz okolnosti proizlazi da su njihovu primjenu htjeli. Razlika primjene obiaja RH i po MP??? Beka konvencija o primjeni obiaja? l. 9. Strane su vezane obiajima na koje su pristale i one koji su utvreni praksom izmeu njih. Ako im je obiaj bio poznat ili morao biti poznat smatra se da su preutno podvrgle svoj ugovor obiaju. Dakle mogu ugovoriti primjenu obiaja izriito ili preutno. Opi uvjeti poslovanja? Opi uvjeti poslovanja je skup ugovornih odredbi sastavljenih za vei broj ugovora, a onda njih jedna od ugovornih strana pri sklapanju ugovora predlae drugoj i to tako da ih se unese u ugovor u tipu formularnog ugovora ili da se samo na njih poziva u ugovoru. Ako trgovci imaju neke posebne pogodbe one vrijede jae od opih uvjeta poslovanja. Uvjeti se moraju objaviti na uobiajeni nain. Kada po zakonu obvezuju drugu stranu? A ugovornu stranu obvezuju ako su joj bili poznati ili trebali biti poznati. Da li se moe dogoditi da se neke odredbe ne primjenjuju?

Nitetne su odredbe opih uvjeta poslovanja koje suprotno naelu savjesnosti i potenja, uzrokuju oitu neravnopravnost prema drugom suugovaratelju, ak i kada su odobrene od nadlenog tijela. Ipak to se nee primijeniti na ope uvjete poslovanja ako: - Je njihov sadraj preuzet iz vaeih zakona - Ako se o njima pregovaralo a druga strana je mogla utjecati na njihovu izmjenu - Ako su odredbe o cijeni i o predmetu jasne i lako razumljive. Kontrola opih uvjeta poslovanja? Postoji kontrola u obliku - Preventivne upravne kontrole provode dravni upravni organi - Sudska kontrola povodom tube ili prigovora - Kontrola udruga potroaa tube u ime potroaa Praksa izmeu ugovaratelja? to je potrebno da ne doe do primjene prakse? Potrebno je da jedna strana izjavi da ne eli da se primjenjuje. Fiksni pravni posao? Kada je rok bitan sastojak ugovora? Kad izvrenje treba uslijediti tono u odreeno vrijeme ili u odreenom roku. Bitna je namjera odnosno volja stranaka da zakljue fiksni pravni posao. Rijeima najkasnije do ili neodgodivo. Znai moe biti da su stranke tako ugovorile ili proizlazi iz prirode posla. Da li uvijek dolazi do raskida ex lege? Da, ali vjerovnik moe odrati ugovor na snazi ako pozove dunika na ispunjenje ugovora. Ako ne dobije ispunjenje ni nakon razumnog roka moe izjaviti da raskida ugovor. Ako to moe napraviti i dunik onda to nije fiksni pravno posao. Ako rok nije bitan sastojak ugovora, odnosno ne radi se o fiksnom ugovoru onda mora dati rok za naknadno ispunjenje a tek onda raskid ex lege. Ili ranije ako je vidljivo da ga nee ispuniti. Zakanjenje vjerovnika? Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako odbije ispunjenje dunika ili ga svojim ponaanjem sprijei. Isto tako on moe biti i spreman prihvatiti dunikovo ispunjenje ali ne nudi ispunjenje vlastite obveze. Ne dolazi u zakanjenje ako dokae da dunik u vrijeme ispunjenja nije mogao ispuniti svoju obvezu., Ako doe u zakanjenje na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja, prestaju tei kamate. Duan je naknaditi tetu i trokove oko daljnjeg uvanja stvari. Pravila dvostranog ugovora istovremeno ispunjenje? l.358 U dvostrano obveznim ugovorima ni jedna strana nije obvezna ispuniti svoju obvezu ako druga strane ne ispuni svoju ili barem nije spremna istodobno ispuniti svoju

obvezu. Moe ipak biti ugovorom neto drugo odreeno ili proizlazi iz naravi samog posla. Ispunjenje dunikove obveze? Kada ju moe ispuniti prije roka? Ako se radi o novanoj obvezi onda moe uvijek ispuniti svoju obvezu prije roka. tovie onda ima i pravo na diskontne ili meutomne kamate. Ako se ne radi o novanoj obvezi onda moe ispuniti ranije ako je rok ugovoren u njegovu korist. I tada mora paziti da to ne bude u nevrijeme. I vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano osiguranje ili ako je rok za izvrenje obveze ustanovljen iskljuivo u interesu vjerovnika. Ako rok nije odreen? Onda je duan ispuniti obvezu u roku koji je odreen zakonom. Ako nije odreen ni ugovorom ni zakonom a narav posla ne zahtjeva rok onda se moe ispuniti odmah. Moe li dunik odabrati kada e ispuniti obvezu? Moe ako je ugovorom ostavljeno jednoj strani da odredi vrijeme ispunjenja.

Materijalni nedostaci stvari? Podjela? Dijele se na vidljive i nevidljive nedostatke. Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je stvar imala u trenutku prijelaza rizika na kupca ili je uzrok njenog kasnijeg nedostatka postojao u tom trenutku na stvari bez obzira da li je on to znao ili nije. Taj nedostatak mora se pojaviti u roku od 6 mjeseci od prijelaza rizika da bi se predmnijevalo da je postojao kod prijelaza. Kod vidljivih nedostataka mora se obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana a kod trgovakih ugovora odmah. Kod skrivenih nedostataka postoje subjektivni i objektivni rokovi za prijavu zavisno o tome radi li se o trgovakim ili ostalim ugovorima. Trgovaki ugovori: Subjektivni rok odmah po otkriu Objektivni rok 6 mjeseci Ostali ugovori: Subjektivni rok 2 mjeseca po otkriu Objektivni rok 2 godine Ako proe rok, u kojem sluaju kupac zadrava prava koja mu pripadaju? Ako je prodavatelj znao za nedostatke ili je morao znati za njih. Odgovornost za materijalne nedostatke se moe ugovorno iskljuiti ali ne i ako je prodavatelj znao za nedostatke a nije obavijestio kupca, zatim ako se pri ugovaranju

iskljuenja svoje odgovornosti koristi svojim monopolskim poloajem, te ako se radi o potroakom ugovoru. Kod potroakih ugovora nije mogue ugovorno ograniiti odgovornost za materijalne nedostatke. Tko je glavni mjenini dunik? Trasat Od kada? Od kad se obvee da e ispuniti obvezu iz mjenice. Akceptiranjem mjenice. Ako ne akceptira? Imatelj mjenice mora podii protest. Ugovorna kazna? Ugovornu kaznu mogu ugovoriti strane tako da dunik plati vjerovniku odreeni iznos ako: - Ne ispuni svoju obvezu ili - Zakasni sa ispunjenjem svoje obveze - Neuredno je ispuni Moe biti ugovorena samo za novane obveze. Visina kazne odreuje se prema volji stranaka. Mora biti sklopljena u istom obliku koji je propisan za ugovor iz kojeg dolazi. Razlika kod neispunjenja i zakanjenja? Ako je kazna ugovorena za neispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu. Ako je kazna ugovorena za zakanjenje ispunjenja ili neuredno ispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati i ispunjenje i ugovornu kaznu. Odnos tete i ugovorne kazne? Vjerovnik ima pravo na ugovornu kaznu i kad ona premauje tetu koju je pretrpio. ak ako je teta vea od ugovorne kazne ima pravo na nadoplatu sve do vrijednosti stvarne tete. Opa ponuda? Prema ZOO ponuda je prijedlog za sklapanjem ugovora uinjen odreenoj osobi a koji sadri sve bitne sastojke ugovora tako da bi se prihvaanjem te ponude mogao sklopiti ugovor. Opa ponuda je isti takav prijedlog ali upuen neodreenom broju osoba. Beka konvencija ve u odredbama o ponudi striktno navodi da su roba, koliina, i cijena bitni sastojci ponude. A opu ponudu kao takvu ne poznaje nego je to po njoj tek poziv da se uine ponude. Opi uvjeti poslovanja nemaju karakter ope ponude jer im nedostaju bitni sastojci ugovora, nedostaju osnovni elementi individualizacije potrebni za ugovore. Beka konvencija svaki takav prijedlog upuen neodreenom broju osoba smatra pozivom da se uini ponuda osim ako ponuditelj jasno ukae da se ne radi o pozivu

nego o stvarnoj ponudi. Kod ZOO je mogue da se radi ili o ponudi ili o pozivu a sve zavisno od okolnosti. Obvezno sklapanje ugovora? Kada? Postoje 2 ogranienja autonomije volje stranaka u obveznom pravu. 1. ZOO doputa stranama slobodno ureivanje meusobnih odnosa dok god nisu suprotna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva 2. Ogranienje slobode ugovaranja uvoenjem obveze sklapanja ugovora u odreenim situacijama. To se odnosi na javne slube, organe koji dre monopol. Osoba obvezna sklopiti ugovor moe odbiti sklapanje ugovora ako za to ima opravdan razlog. Osoba koja je odbijena kod sklapanja ugovora moe zahtijevati naknadu tete. Znai kada na tritu postoje subjekti koji su ili u faktinom monopolu ili se radi o javnim slubama. Mogu li se osloboditi dunosti? Mogu ako za to imaju opravdane razloge, kao na primjer ljekarna ne moe dati lijek bez recepta. Pravo na tubu i petit tube? Odbijena osoba ima pravo na tubeni zahtjev usmjeren na sklapanje ugovora. U tubi se trai sklapanje spornog ugovora i navodi se tekst cijelog ugovora. Ako ga ne sklopi zamijenit e ga pravomona presuda. Pravo na naknadu tete? Iako se radi o predugovornoj fazi ovdje se iznimno moe traiti naknada tete po pozitivnom pogodbenom interesu. (stvarna teta + izmakla korist) 3. tree ogranienje u sklapanju ugovora je naelo savjesnosti i potenja. Ne moe se iskljuiti ni ograniiti. Djelomina nitavost? Situacija u kojoj su samo pojedine odredbe ugovora nitetne. To ne povlai nitetnost ugovora ako on moe opstati bez te odredbe odnosno ako ona nije bila uvjet ili odluujua pobuda za sklapanje tog ugovora. Ali ugovor e ostati valjan ak i kad je ta odredba bila odluujua pobuda ako je nitetnost ustanovljena upravo zato da bi ugovor bio osloboen od te odredbe. Skladinica? Skladinica je vrijednosni papir koji skladitar izdaje ostavodavcu robe. Ona je dokaz da je ostavodavac predao robu na uskladitenje ali je isto tako i vrijednosni papir koji ovlauje imatelja skladinice da raspolae robom poloenom kod skladitara. On je duan na zahtjev izdati skladinici ali esto se umjesto nje izdaju potvrde o prijamu robe na uvanje koje nisu vrijednosni papiri. Kakav je skladinica vrijednosni papir? To je vrijednosni papir po naredbi.

Podjela vrijednosnih papira po sadraju prava? Dijele se na stvarnopravne, obveznopravne i korporacijske. Skladinica je stvarnopravni. Priznanica je obveznopravni vrijednosni papir. Odgovornost skladitara po naelu krivnje? Skladitar e odgovarati za propast robe osim ako dokae da je teta nastala zbog 1. Vie sile 2. Krivnje ostavodavca 3. Mana robe 4. Neispravne ambalae Gospodarska svrha mjenice? Prvotna svrha bila je plateno sredstvo pomou kojega su trgovci srednjeg vijeka pribavljali stranu valutu na sajmovima izvan svoje zemlje. Uskoro pojavom indosamenta tu funkciju zamjenjuju funkcija kreditiranja i osiguranja. Kreditiranje se obavlja tako da imatelj mjenice prodaje nedospjelu mjenicu banki a banka je kupuje po cijeni umanjenoj za kamate od dana kupnje do dospijea. To je eskontni kredit. Banka zarauje na razlici izmeu cijene po kojoj je kupila mjenicu i cijene obaveze na mjenici. Isto tako banka moe prodati jo nedospjelu mjenicu i tako napraviti reeskont. Banka zarauje razliku izmeu eskontne i reeskontne kamate Pokrie kod mjenice i kod eka? Mjenica ne mora imati pokrie, dok ek mora. Bjanko mjenica? To je mjenica kojoj nedostaju neki bitni dijelovi ali nije nevaljana zbog toga jer je namjera trasanta i bila da te nedostatke popuni netko drugi. Popunjava ju remitent ili onaj koga remitent ovlasti. Bjanko mjenica je sposobna za opticaj pa popunjavanje moe izvriti i neki kasniji imatelj mjenice. Ali mora se popuniti unutar okvira ovlatenja, jer ako ne bude dunik moe podnijeti prigovor protuugovornog popunjavanja. Minimalan sadraj koji mora imati je potpis trasanta ili akceptanta. esto trasat akceptira takvu mjenicu (bjanko akcept). Takva se mjenica koristi kod kreditiranja. Banka osigurava naplatu svog kredita tako da u ugovoru o kreditu odredi da e se ako stranka ne vrati kredit na vrijeme naplatiti iz mjenice. Ponuda? Osnovna razlika izmeu ponude i opih uvjeta poslovanja? Opi uvjeti poslovanja nemaju osnovne elemente individualizacije koji su potrebni za ugovor. Prihvat ponude po ZOO? Po ZOO ponuda je naelno neopoziva, no postoji mogunost da se povue ako ponuenik primi izjavu o povlaenju prije ili istodobno sa samom ponudom. Isto tako ponuditelj ne smije u samoj ponudi navesti da ga ona ne obvezuje jer se u tom sluaju ne bi ni radilo o ponudi jer nedostaje volja za sklapanjem ugovora. No ipak

moe svoju obvezu odranja ponude iskljuiti ako to proizlazi iz okolnosti posla. Na primjer da zadrava pravo na promjenu cijene. U zemljama common lawa ali i u Bekoj konvenciji prihvaeno je drugaije vrijeme vezanosti. Ponuda moe biti opozvana sve do trenutka dok je ponueni prihvati. Vrijeme vezanosti ponudom? Tu se spominje od kad ponuda obvezuje i dok kad ponuda obvezuje. ZOO ne sadri odredbe od kad ponuda obvezuje ali se smatra da obvezuje od kad ponuda stigne ponuenome. Tako to propisuje i Beka konvencija. Do kad ponuda obvezuje ovisi o tome da li je odreen rok vezanosti ili nije. Ako je odreen onda obvezuje do isteka roka. Ako nije odreen onda postoje dvije situacije. 1. Ako je sklapanje ugovora meu nazonim osobama onda se ponuda smatra odbijenom ako nije prihvaena odmah bez odgaanja. 2. Ako se ugovor sklapa meu odsutnima onda je ponuditelj vezan ponudom toliko vremena koliko je potrebno ponudi da stigne ponuenom, on ju razmotri, odlui i vrati ponuditelju. Zakanjeli prihvat ponude? Zakanjeli prihvat ponude smatra se novom ponudom. No ako ponueni ipak prihvati ponudu na vrijeme ali ona zbog nekih okolnosti doe ponuditelju kasnije a ponuditelj je znao da je ponuda prihvaena na vrijeme ugovor e biti sklopljen. U toj situaciji ponuditelj moe najkasnije prvog radnog dana nakon primitka izjave o prihvatu ili nakon proteka roka za prihvat ponude izjaviti da se zbog zakanjenja ne smatra vezan ponudom. utnja ponuenika? utnja ponuenika naelno se ne smatra prihvatom ponude i bilo kakva odredba u ponudi da utnja obvezuje ponuenika nee vrijediti. No ako je ponuenik u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuditeljem i to glede te odreene robe smatra se da je ponuenik prihvatio ponudu ako odmah ili u ostavljenom roku ne odbije ponudu. Osobe koje kao poslovnu djelatnost obavljaju naloge a to su i naveli u svojoj ponudi, isto tako moraju odmah odbiti dobiveni nalog inae e se smatrati da je ugovor sklopljen. Nitavost (nitetnost)? Definicija? Nitetnost je situacija kada je ugovor protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu drutva. Takvi ugovori ipak nee biti nitavni ako: 1. Ako povreda konkretnog pravnog pravila ne upuuje na neku drugu posljedicu a ne nitavost 2. Ako je to drugo propisano zakonom Posljedice? Posljedice nitetnosti su dakle prekid svih do tada provedenih odnosa i povrat stvari koje su predane ako je to mogue. Ako nije mogue onda se mora naknaditi teta prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Strana koja je kriva zbog sklapanja nitetnog ugovora duna je naknaditi tetu koju zbog toga trpi druga strana, ako ta druga strana nije znala niti je morala znati za nitetnost.

Ako je jednoj strani zabranjeno sklapanje ugovora, to se dogaa sa ugovorom? Ugovor je valjan ako zakonom nije to drugo predvieno sa neki konkretni sluaj. Strana koja je povrijedila zakonsku zabranu sklapanja ugovora snosit e odgovarajue posljedice. l.322. Kada se nee vratiti ono to su stranke dale u ime ugovora? Kada to nije mogue odnosno kada je po samoj prirodi stvari protivno vraanju. Tada se daje odreena naknada u novcu i to po cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Davanje u korist opine? Konvalidacija? Nitetni ugovori u naelu ne konvalidiraju nakon to uzrok nitetnosti nestane. Ali ako je uzrok nitetnosti bio manjeg znaaja a ugovor je u cijelosti ispunjen, tada nitetnost i dalje postoji ali se ne moe isticati. Obveze peditera? - pediter u svoje ime a za raun nalogodavca sklapa ugovore o prijevozu i druge ugovore potrebne da bi se ostvario prijevoz stvari koje mu nalae nalogodavac. - pediter mora upozoriti nalogodavca o nedostacima njegovog naloga koji ga izlau nepotrebnim trokovima, kao i o nedostacima u pakiranju. - Sa stvarima postupa kao dobar gospodarstvenik, znai u svakom trenutku postupa kako to zahtijevaju interesi nalogodavca. - Obavjetava nalogodavca o oteenju stvari. - Postupa po uputama nalogodavca i to o pravcu puta, sredstvima prijevoza, nainu prijevoza itd. Ako ne moe tako duan je traiti nove upute ili ako nema vremena za nove upute mora postupiti po interesima nalogodavca. Ako je odstupio od uputa onda odgovara za svu tetu na stvarima pa ak i za viu silu. Ali moe se osloboditi tako da dokae da bi se teta dogodila svejedno i da je potivao upute. Ako nema uputa prijevoznik mora postupiti po interesima nalogodavca. - Odgovara za izbor prijevoznika, ali ne i za njihov rad. - Mora platiti carinske pristojbe. - Ako je sam obavio dio prijevoza ima prava i obveze prijevoznika. - Duan je osigurati poiljku samo ako je tako ugovoreno, a nakon zavrenog posla mora poloiti raun. Ugovor o kontroli robe? Dunosti? Kod ugovora o kontroli robe strana koja vri kontrolu obvezuje se izvriti nepristrano ispitivanje robe te o tom ispitivanju izdati certifikat. A druga strana odnosno naruitelj kontrole odnosno ispitivana se obvezuje za to isplatiti naknadu. Lex mercatoria? ta je danas? Lex mercatoria se danas definira u uem i irem smislu.

U uem smislu to su pravila koja nastaju u meunarodnoj praksi privrednika odnosno trgovaca. To su pravila koja ne stvara drava kao zakonodavac. U irem smislu lex mercatoria sastoji se od meunarodnih konvencija i trgovakih obiaja. Skup trgovakih pravila koji je autonoman prema nacionalnom dravnom pravu. Polje primjene Beke konvencije? l. 1. Konvencije UN-a o ugovorima u meunarodnoj prodaji robe Beka konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe ako stranke koje sklapaju ugovor imaju sjedite u razliitim dravama. 1. Drave ugovornice moraju biti potpisnice beke konvencije 2. Ili ako kolizijska pravila upuuju na primjenu prava jedne od drava ugovornica Da li se moe iskljuiti primjena? Kako? Moe se iskljuiti primjena cijele konvencije ili nekih pojedinih odredbi. Cijela se konvencija moe iskljuiti izriito u ugovoru ili preutno tako da se dogovori mjerodavno pravo koje je iskljuivo mjerodavno za konkretni ugovor, ili je to pravo zemlje koja nije potpisala konvenciju. Moe se u ugovor unijeti odredba koja se po sadraju razlikuje od onoga to propisuje konvencija. Moe se pozivati na ope uvijete poslovanja ili trgovake obiaje koji se razlikuju od konvencije. Ili posebnim uglavcima u ugovor kojim se iskljuuju od primjene pojedine odredbe konvencije. Kada je po Bekoj konvenciji sklopljen ugovor kad je u pitanju ponuda? I ZOO i Beka konvencija ovdje prihvaaju teoriju prijema a to znai da je ugovor sklopljen kad ponuditelj primi izjavu ponuenoga da prihvaa ponudu. Razlika izmeu ZOO i Beke konvencije po pitanju opoziva ponude. Po ZOO ponuda je naelno neopoziva, no postoji mogunost da se povue ako ponuenik primi izjavu o povlaenju prije ili istodobno sa samom ponudom. Isto tako ponuditelj ne smije u samoj ponudi navesti da ga ona ne obvezuje jer se u tom sluaju ne bi ni radilo o ponudi jer nedostaje volja za sklapanjem ugovora. No ipak moe svoju obvezu odranja ponude iskljuiti ako to proizlazi iz okolnosti posla. Na primjer da zadrava pravo na promjenu cijene. U zemljama common lawa ali i u Bekoj konvenciji prihvaeno je drugaije vrijeme vezanosti. Ponuda moe biti opozvana sve do trenutka dok je ponueni prihvati. Kada je ugovor sklopljen po ZOO a kada po BK? U oba sluaja ugovor je sklopljen kada se stranke suglase oko bitnih sastojaka ugovora. Bitni sastojci ugovora po BK i ZOO? Po ZOO kod kupoprodaje bitni sastojci su i stvar i cijena. No kod trgovakih ugovora bitna je samo stvar odnosno koliina. Ako cijena nije utvrena ugovorom tada se primjenjuju pravila po kojima se ona odreuje.

1. Prvo cijena koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora 2. Ako takve cijene nema onda se naplauje tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora (aka. Razumna cijena) a. Tekua cijena je odreena slubenom evidencijom na tritu kojemu pripada prodavatelj u vrijeme kad je trebalo doi do kupoprodaje. b. Ako takve evidencije nema tekua se cijena odreuje uz pomo elemenata s kojima se prema obiajima trita odreuje cijena. 3. Ili ako sve to propadne onda cijenu utvruje sud prema okolnostima sluaja. ta je to onda tekua cijena? Tekua cijena je cijena koja je utvrena slubenom evidencijom na tritu kojemu pripada prodavatelj a u vrijeme ispunjenja ugovorne obveze. Ako nema slubene evidencije onda se tekua cijena odreuje uz pomo nekih elemenata konkretnog trita. Razumna cijena je dakle tekua ali u vrijeme sklapanja ugovora. Kod BK i stvar odnosno koliina i cijena su bitni sastojci ugovora. Oblik ugovora? Ugovor je mogue sklopiti u bilo kojem obliku. Osim ako je zakonom za pojedinu vrstu ugovora propisan nekakav oblik. Ako je odreeni oblik propisan zakonom to onda vrijedi i za sve kasnije izmjene. Mogue je kasnije donijeti usmene dopune ako se ne protive cilju radi kojeg je propisan. Takoer se mogu donijeti i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuje obveza jedne ili druge strane. Ista stvar vrijedi i za istodobne usmene pogodbe. Ugovor o trgovinskom zastupanju? Ima li zastupnik pravo na naknadu trokova? Nema pravo na naknadu trokova koji proizlaze iz redovitog obavljanja poslova iako se moe ugovoriti da ima. Takoer ima pravo na neke posebne trokove ako ih je napravio u korist nalogodavca ili po njegovoj naredbi. Puni indosament? Puni indosament je vrsta indosamenta u kojemu je navedena izjava o prijenosu vrijednosnog papira ali i naziv tvrtke odnosno ime indosatara te ime i potpis indosanta. Moe jo sadravati i druge podatke kao datum i mjesto. Protupravno popunjavanje mjenice? Naknadno popunjavanje mjenice dogaa se kod bjanko ili nepotpune mjenice. Takva mjenica nije nevaljana jer postoji namjera trasanta da sastojke naknadno popuni netko drugi. No popunjavanje se mora izvriti u granicama ovlatenja. Da li moe ostvariti svoja prava? Da li moe staviti prigovor? U sluaju prvog imatelja vrijednosnog papira kojeg je indosant ovlastio da popuni indosament, postoji mogunost podizanja PRIGOVORA PROTUUGOVORNOG POPUNJAVANJA pa prema tome on nee moi ostvarivati prava iz papira. to ako ga prenese na drugoga? Takvi vrijednosni papiri su sposobni za opticaj i ako bi doao u ruke savjesnog indosatara dunik bi mu morao odgovarati za upisana prava.

Ponuda po Bekoj konvenciji? Beka konvencija ve u odredbama o ponudi striktno navodi da su roba, koliina, i cijena bitni sastojci ponude. A opu ponudu kao takvu ne poznaje nego je to po njoj tek poziv da se uine ponude. Beka konvencija svaki takav prijedlog upuen neodreenom broju osoba smatra pozivom da se uini ponuda osima ako ponuditelj jasno ukae da se ne radi o pozivu nego o stvarnoj ponudi. U zemljama common lawa ali i u Bekoj konvenciji prihvaeno je drugaije vrijeme vezanosti. Ponuda moe biti opozvana sve do trenutka dok je ponueni prihvati. ZOO ne sadri odredbe od kad ponuda obvezuje ali se smatra da obvezuje od kad ponuda stigne ponuenome. Tako to propisuje i Beka konvencija. Beka konvencija ne poznaje opu ponudu osim u sluaju da ponuditelj jasno ukae na to da se radi o opoj ponudi. U suprotnom znai takav prijedlog upuen neodreenom broju ljudi smatrat e se tek pozivom da se uine ponude. Incoterms? Incoterms su meunarodne transportne klauzule koje je izradila Meunarodna trgovaka komora u Parizu. Takve klauzule postaju sastavnim dijelom ugovora nakon to ih stranke uvrste u ugovore odnosno na njih se u njima pozivaju. Imaju znaenje koje je poznato ali stranke se mogu dogovoriti i da imaju drugo znaenje iako to nije preporuljivo. Kada obvezuju? Potrebno je da se stranke na njih izriito pozovu jer se njihova primjena ne pretpostavlja. Kad prestaje odnosno poinje odgovornost odnosno rizik propasti stvari? Naelno rizik za propast ili oteenje robe prelazi na kupca u trenutku kad je primio isporuku robe ili kad je pao u zakanjenje. Poseban je sluaj kod distancione prodaje gdje kupac zahtjeva da mu se roba preda u mjestu koje nije mjesto ispunjenja ugovora. Tu prodavatelj ne mora snositi dodatni rizik transporta pa rizik prelazi u trenutku kad on preda stvar prijevozniku ili pediteru. Ako je kupac dopustio prodavatelju da on odredi prijevoznika prodavatelj odgovara za izbor prijevoznika a to znai da mora pristupiti izboru kao dobar gospodarstvenik pazei na interese kupca. Kod incotermsa stranke se izriito pozivaju na pojedinu klauzulu a trenutak prelaska rizika ocjenjuje se prema znaenju tih primijenjenih klauzula. Da li su to obiaji? Incoterms se ograniavaju na tipina pitanja koja se pojavljuju u ugovornoj praksi. Ne sadravaju rjeenja u pogledu mana volje, smetnji u isporuci ili nainu plaanja. Od pravila incotermsa najstarija je klauzula FOB koja se pojavila u prekomorskoj trgovini i postala uobiajenom u pomorskoj prodaji od 1800. g. Najznaajniji: FAS (free alongside ship): franko uz bok broda uz naznaku luke otpreme (znai da je prodavatelj duan da ugovorenog dana ili u ugovorenom roku postavi uz bok broda nadohvat brodske ili kopnene dizalice u toj luci.

Prodavatelj snosi sve trokove u vezi s robom, kao i rizik do trenutka postavljanja robe uz bok broda) FOB (free and board): franko brod uz naznaku luke otpreme (znai da je prodavatelj duan da ugovorenog dana ili u ugovorenom roku isporui robu na palubu broda u ugovorenoj luci ukrcaja. On snosi sve trokove u svezi s robom kao i rizik do trenutka prijelaza robe preko brodske ograde u luci ukrcaja) FCA (free carrier) franko prijevoznik CIF (cost, insurance and freigh) cijena, osiguranje i vozarina uz naznaku luke opredjeljenja Culpa in contrahendo? Razlika izmeu ZOO i BK? To je odgovornost za tetu nastalu u predugovornoj fazi. U raznim podrujima trgovakog prava se primjenjuje. Kod pregovora, kod obveznog sklapanja ugovora itd. Clausula rebus sic stantibus? Koje su pretpostavke radi kojih se stranke mogu pozvati na nju? Kod predugovora vrijedi ovo: Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti toliko izmijenile od njegova sklapanja da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme. (clausula rebus sic stantibus) Postoji slinost sa viom silom. Uzance ne poznaju pojam vie sile nego doputaju da se trai izmjena ili raskid ugovora ako su se okolnosti u tolikoj mjeri izmijenile. Trai se da dogaaj bude: 1. Izvanredan odnosno nesvakidanji 2. Da se nije mogao predvidjeti u vrijeme zakljuenja ugovora 3. Da bi ispunjenje obveze za jednu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanosilo preveliki gubitak. Naravno stranka se ne moe koristiti ovom klauzulom ako je ve pala u zakanjenje. I ZOO predvia raskid ili izmjenu ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Postoji li obaveza obavjetavanja? Strana koja koristi klauzulu rebus sic stantibus mora obavijestiti drugu stranu o smetnji i utjecaju smetnje na njeno izvravanje svog dijela obaveze. Ta strana odgovara ako doe do ne prijema obavijesti. Odgovara za tetu ali za tetu nastalu neobavjetavanjem odnosno zbog ne prijema obavijesti a ne zbog neispunjenja ugovorne obveze. Tko raskida ugovor? Sud. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti Pretpostavke za raskid lanak 369. (1) Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak i raskine.

(2) Izmjenu ili raskid ugovora ne moe zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila duna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati. (3) Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka odreenog za ispunjenje njezine obveze. (4) Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajue odredbe ugovora pravino izmijene. (5) Ako izrekne raskid ugovora, sud e na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravian dio tete koju trpi zbog toga. Dunost obavjetavanja lanak 370. Strana koja je ovlatena zbog promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora duna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu im sazna da su takve okolnosti nastupile, a ako to ne uini, odgovara za tetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme priopen. Okolnosti znaajne za odluku suda lanak 371. Pri odluivanju o izmjeni ugovora, odnosno o njegovu raskidu sud e se rukovoditi naelom savjesnosti i potenja, vodei rauna osobito o svrsi ugovora, o podjeli rizika koja proizlazi iz ugovora ili zakona, o trajanju i djelovanju izvanrednih okolnosti te o interesima obiju strana. Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti lanak 372. Strane se mogu ugovorom unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene okolnosti, osim ako je to u opreci s naelom savjesnosti i potenja. Kamate? Kakve postoje? Ugovorne i zatezne. Kakve su ugovorne? Ugovorne kamate se odreuju kao naknada za koritenje odreenih zamjenjivih stvari ili novca. Ako je jedna od stranaka nije trgovac onda najvia mogua ugovorna kamata moe iznositi kao to iznosi stopa zakonskih zateznih kamata. Zakonske zatezne kamate odreuju se tako da se eksontnoj stopi koju izdaje HNB svakih pola godine dodaje odreeni postotak. Dodaje se 5% ako se radi o ugovorima koji ne spadaju u trgovako pravo i 8% ako se radi o trgovakim ugovorima. Znai ugovorna kamata za netrgovake ugovore moe ii najvie do stope zakonskih zateznih kamata a to je eksontna stopa + 5%. U ugovorima izmeu tgovaca vrijedi da ugovorne kamate mogu biti visoke koliko i zakonske zatezne kamate plus jo jedna polovina stope zakonskih zateznih kamata. to znai eksontna stopa + 8% i onda jo plus pola od toga. Ako su kamate ugovorene ali nisu odreene onda za netrgovake ugovore vrijedi da je ugovorna kamata kao jedna etvrtina zakonskih zateznih kamata a kod trgovaca vrijedi da je kao polovina stope zakonskih zateznih kamata. Zatezne kamate? Zatezne kamate se duguju ako se padne u zakanjenje s nekom novanom obvezom, pa se onda prema tome osim glavnice duguju i zatezne kamate. Ako su

ugovorne kamate vee od zateznih (a to se moe dogoditi samo kod trgovakih ugovora jer se tamo moe dodati jo pola vrijednosti zakonskih zateznih kamata) onda ugovorne kamate teku i poslije dunikova zakanjenja. Trgovci i osobe javnog prava imaju ogranienje kad su u pitanju ugovorne kamate ali mogu ugovoriti razliitu stopu zateznih kamata od one zakonske. Naravno ne smiju biti protivne naelu savjesnosti i potenja. Zakanjenje vjerovnika? Vjerovnik pada u zakanjenje ako neopravdano odbija primiti ispunjenje od strane dunika ili svojim ponaanjem sprjeava dunika u izvrenju njegove obveze. Isto tako dolazi u zakanjenje ako je spreman primiti ispunjenje od strane dunika ali nije spreman ispuniti svoju stranu obveze. Nee biti u zakanjenju ako moe dokazati da u vrijeme kad je dunik nudio da ispuni svoju obvezu on to nije bio u stanju napraviti. Posljedice zakanjenja vjerovnika? Na dan zakanjenja vjerovnika prestaje zakanjenje dunika ako ga je uope bilo. Na vjerovnika prelazi rizik od sluajne propasti ili oteenja stvari. Od tog dana prestaju tei kamate duniku. A vjerovnik je duan naknaditi svu tetu koja je nastala zbog njegovog zakanjenja kao i trokove koji su nastali zbog produenog uvanja stvari. to moe tada napraviti dunik? Moe za vjerovnika poloiti dugovanu stvar kod suda ili kod zakonom ovlatene osobe. O tom polaganju je duan obavijestiti vjerovnika. Vidljivi nedostaci stvari? Koji su to vidljivi nedostaci stvari? To su oni nedostaci koji su vidljivi u trenutku predaje uobiajenim pregledom stvari. Rokovi za obavjetavanje? Ako se radi o graanskom ugovoru onda u roku od 8 dana a kod trgovakih ugovora bez odlaganja. Kod potroakih ugovora kupac ne mora odmah pregledati stvar niti je dati na pregled ali mora obavijestiti prodavatelja o vidljivim nedostacima u roku od 2 mjeseca od kada je uoio nedostatke ili najkasnije 2 godine od prijelaza rizika na kupca. Kod skrivenih nedostataka odnosno nedostataka koji se nisu mogli otkriti uobiajenim pregledom kod predaje stvari kupac kod graanskog ugovora ima 2 mjeseca od kad otkrije nedostatak da obavijesti prodavatelja, a u trgovakom ugovoru mora odmah po otkriu nedostatka. Objektivni rok za prijavu je dvije godine za graanske ugovore i 6 mjeseci za trgovake. Kod prodaje rabljenih stvari moe se ugovoriti rok od jedne godine a za trgovake ugovore i krai, ali isto tako mogu se i produiti. Da li ta pravila vrijede uvijek? (sastojci koje stranke moraju samostalno unijeti u ugovor) Ako ne unesu? (vrijede ako je prodavatelj znao ili morao znati za njih) Trgovaki ugovor? Kada je sklopljen? Trgovaki ugovori su ugovori koje trgovci sklapaju meu sobom i to kao predmet poslovanja barem jednog od njih ili je ugovor na neki nain u vezi s njihovim poslovanjem. Kada je sklopljen? Isto kada i svaki drugi. A to je kad se stranke suglase o bitnim sastojcima ugovora.

Razlika izmeu razumne i tekue cijene? (tekua je aktualna, rade se ankete, razumna je tekua u trenutku sklapanja ugovora.) Dospjelost mjenice? Kako se odreuje? Dospjelost mjenice u mjenicu upisuje izdavatelj mjenice odnosno trasant prilikom izdavanja mjenice. Ako se dospjelost oznai na neki drugaiji nain nego je to predvieno u zakonu o mjenici tada je mjenica nitava. Mogue je ne oznaiti dospjelost mjenice pa se onda presumira da je to mjenica po vienju. Ali to je tako samo ako su to stranke tako htjele, jer ako nisu onda je ipak nitava. Kamata kod mjenice? U trasiranoj mjenici plativoj po vienju (to je mjenica koja dospijeva kad ju imatelj podnese (prezentira) trasatu na isplatu) ili na odreeno vrijeme po vienju (to je mjenica koja je plativa po proteku odreenog roka raunajui od dana podnoenja na akcept trasatu), trasant moe odrediti da svota u njoj oznaena, nosi kamate. U svakoj drugoj trasiranoj mjenici ova odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana. Kamatna stopa mora se naznaiti u mjenici; ako se to ne uini, odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana. Kamate teku od dana izdanja mjenice, ako nije drukije oznaeno. Ugovorna kazna? Ugovorna kazna je dogovor vjerovnika i dunika da e dunik u sluaju da ne ispuni svoju obavezu ili zakasni s ispunjenjem svoje obaveze ili je neuredno ispuni da e da e platiti odreeni novani iznos. Ako se ne ugovori konkretno smatra se da je ugovorna kazna ugovorena za sluaj zakanjenja. Ne moe biti ugovorena za novane obveze. Kada i kod kojih ugovora se ugovara? Ne moe biti ugovorena za novane obveze. Tamo tu funkciju preuzimaju zatezne kamate. Presumpcija krivnje? Kod povrede ugovornog obveznog odnosa krivnja stranke se presumira. To znai da e strana koja bi bila obvezna platiti penal, morati dokazati da nije kriva za neispunjenje odnosno zakanjenje, npr. da nije ispunila obvezu zbog vie sile. Primjena obiaja po Bekoj konvenciji? l. 9. Strane su vezane obiajima na koje su pristale i one koji su utvreni praksom izmeu njih. Ako im je obiaj bio poznat ili morao biti poznat smatra se da su preutno podvrgle svoj ugovor obiaju. Dakle mogu ugovoriti primjenu obiaja izriito ili preutno.

Razlika izmeu ugovora o posredovanju i ugovora o trgovinskom zastupanju. Ugovorom o posredovanju obvezuje se posrednik dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu proviziju, ako ugovor bude sklopljen. Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da e za vrijeme trajanja ugovora pregovarati s treim osobama o sklapanju ugovora u ime i za raun nalogodavca te da e, ako je tako ugovoreno, i sklapati ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavca, a nalogodavac se obvezuje da e zastupniku za svaki ugovor kojega je on sklopio ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem platiti odreenu proviziju. Razlika? U pravu na naknadu. Kod ugovora o posredovanju posrednik ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena. Ako ni na jedan mogui nain nije odreena onda e ju odrediti sud prema posrednikovom trudu. Ako je krivnja na strani treeg, zato nema pravo na naknadu. Odgovor je valjda zato to posrednik stjee pravo na proviziju tek u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao. Praksa izmeu ugovaratelja? Praksa izmeu ugovaratelja je nain postupanja u meusobnom poslovanju koji se ustalio izmeu pojedinih stranaka. Strane kod ugovaranja stvaraju ugovorne klauzule koje se automatski prenose na njihove kasnije ugovore osim ako ne ugovore drugaije. Ta se praksa primjenjuje izmeu stranaka sve dok jedna od njih ne izjavi da ne eli da se primjenjuje. Razlika izmeu prakse i obiaja? Obiaji imaju iru primjenu od prakse. Jer praksa se odnosi na odreene stranke izmeu kojih se stvorila dok obiaji vrijede za sve stranke iz tog podruja poslovanja. Obiaji e se primijeniti ako pri sklapanju ugovora strane nisu ugovorile neto suprotno obiaju, ili ako to pitanje nije rijeeno njihovom meusobnom praksom. To znai da e sud kod popunjavanja praznina u ugovoru primijeniti obiaje prije samih dispozitivnih normi u zakonu. To ne vrijedi za uzance odnosno kodificirane obiaje jer njih stranke moraju izriito ugovoriti. Znai redoslijed za sud pri odreivanju nebitnih sastojaka ugovora su naravno sam ugovor izmeu stranaka, zatim pregovori, zatim praksa izmeu stranaka, zatim obiaji a tek onda dispozitivne norme zakona. Kad se praksa primjenjuje? Praksa izmeu ugovornih strana primjenjuje se tako dugo dok barem jedna strana pri sklapanju ugovora ne izrazi volju da ne eli postupati na dotadanji nain. Mogu li se stranke pozvati na to??? Nain izjave volje kod prihvata Volja se moe izraziti rijeima ili konkludentnim radnjama ili iznimno utnjom. utnja naelno ne moe biti pristanak sama po sebi nego se stranke svojom voljom mogu suglasiti da utnja ima karakter pristanka ZOO taksativno navodi sluajeve u kojima e se utnja ponuenog smatrati prihvatom, pa s obzirom na to razlikujemo 2 sluaja:

A) utnja ponuenoga ako je s ponuditeljem u stalnoj poslovnoj vezi u pogledu odreene robe B) utnja na dobiveni nalog Konkretna i apstraktna teta? Koja je koja? Apstraktna teta je teta koju trpi kupac koji je odustao od ugovora zbog zakanjenja prodavatelja. Osnova izraunavanje te tete je ustvari preprodaja te stvari. Pretpostavlja se da bi kupac mogao tu stvar preprodati da ju je na vrijeme dobio ali pro tome nije samo bitna razlika izmeu cijene po kojoj bi mogao prodati stvar i one cijene koju je ugovorio sa prodavateljem nego i sva mogua dobit na koju je mogao raunati. Konkretna teta je razlika izmeu cijene po kojoj je kupac morao kupiti robu po principu kupnje radi pokria i cijene koja je bila ugovorena. Znai kupac zbog zakanjenja prodavatelja izvrava kupnju radi pokria ali po skupljoj cijeni od one koja je bila ugovorena sa prodavateljem. Kupac e traiti konkretnu tetu ako je ona via od apstraktne s tim da to onda mora i dokazati. Bitno je da kod provoenja kupnje radi pokria na vrijeme obavijesti prodavatelja namjeri obavljanja takve kupnje te ne smije postupati zlonamjerno na tetu prodavatelja. Ako se to ne ispotuje nee znaiti nevaljanost takve kupnje nego e se uzimati u obzir kod izraunavanja tete. Kupnja za pokrie? Koji je to sluaj? Zakanjenje vjerovnika Prelazak rizika sa prodavatelja na kupca? Naelno rizik za propast ili oteenje robe prelazi na kupca u trenutku kad je primio isporuku robe ili kad je pao u zakanjenje. Poseban je sluaj kod distancione prodaje gdje kupac zahtjeva da mu se roba preda u mjestu koje nije mjesto ispunjenja ugovora. Tu prodavatelj ne mora snositi dodatni rizik transporta pa rizik prelazi u trenutku kad on preda stvar prijevozniku ili pediteru. Ako je kupac dopustio prodavatelju da on odredi prijevoznika prodavatelj odgovara za izbor prijevoznika a to znai da mora pristupiti izboru kao dobar gospodarstvenik pazei na interese kupca. Inkotermsi? Kod incotermsa stranke se izriito pozivaju na pojedinu klauzulu a trenutak prelaska rizika ocjenjuje se prema znaenju tih primijenjenih klauzula. Da li rizik uvijek prelazi u trenutku predaje stvari? Dolaskom vjerovnika u zakanjenje: - prestaje zakanjenje dunika, i na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti / oteenja stvari Protuponuda? Prema ZOO odnosno lanku 41. Ako ponueni vrati ponudu sa odreenim izmjenama ili dopunama to se smatra protuponudom. Ne trai se bitnost izmjena da bi se ta izjava smatrala protuponudom. Beka konvencija naelno prihvaa isto pravilo ali ipak doputa mogunost da vraanje izmijenjene ponude ipak znai prihvat ponude i to u 2 sluaja. 1. Ako te izmjene ne mijenjaju bitno uvjete ponude

2. Ako ponueni vraanjem izmijenjene ponude ne ukae na te promjene, odnosno ne obavijesti prvotnog ponuditelja o odbijanju njegove ponude. U tom sluaju ta njegova utnja e se smatrati kao prihvat prvotne ponude. Isto tako prihvaanje ponude sa zakanjenjem se takoer smatra novom ponudom. Polje primjene i tumaenje Beke konvencije? l. 1. Konvencije UN-a o ugovorima u meunarodnoj prodaji robe Beka konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe ako stranke koje sklapaju ugovor imaju sjedite u razliitim dravama. 1. Drave ugovornice moraju biti potpisnice beke konvencije 2. Ili ako kolizijska pravila upuuju na primjenu prava jedne od drava ugovornica Tumaenje l.7 Pri tumaenju ove Konvencije vodit e se rauna o njezinu meunarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedi jednakost njezine primjene i potovanje savjesnosti u meunarodnoj trgovini. (bona fides kao norma, unutar pozitivnog prava, dodana propisima i kriterij za njihovu primjenu) Popunjavanje pravnih praznina: Pitanja koja se tiu materije ureene ovom Konvencijom, a nisu izriito rijeena u njoj rjeavat e se prema opim naelima na kojima se ona temelji ili, bez tih naela, prema nacionalnom pravu mjerodavnom na osnovi MPP. Definicija trgovakog ugovora? Trgovaki ugovori su ugovori koje trgovci sklapaju meu sobom i to kao predmet poslovanja barem jednog od njih ili je ugovor na neki nain u vezi s njihovim poslovanjem. Kada je sklopljen? Isto kada i svaki drugi. A to je kad se stranke suglase o bitnim sastojcima ugovora. Opi uvjeti poslovanja? Opi uvjeti poslovanja je skup ugovornih odredbi sastavljenih za vei broj ugovora, a onda njih jedna od ugovornih strana pri sklapanju ugovora predlae drugoj i to tako da ih se unese u ugovor u tipu formularnog ugovora ili da se samo na njih poziva u ugovoru. Ako trgovci imaju neke posebne pogodbe one vrijede jae od opih uvjeta poslovanja. Uvjeti se moraju objaviti na uobiajeni nain. Solidarno jamstvo? Solidarnost jamaca lanak 112. Vie jamaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to jesu li jamili zajedno ili se svaki od njih obvezao prema vjerovniku odvojeno, osim kad je ugovorom njihova odgovornost ureena drukije.

Praksa meu strankama? Praksa izmeu ugovaratelja je nain postupanja u meusobnom poslovanju koji se ustalio izmeu pojedinih stranaka. Strane kod ugovaranja stvaraju ugovorne klauzule koje se automatski prenose na njihove kasnije ugovore osim ako ne ugovore drugaije. Ta se praksa primjenjuje izmeu stranaka sve dok jedna od njih ne izjavi da ne eli da se primjenjuje. Protest? Protest je javna isprava u kojoj javni biljenik (protestno tijelo) na pravodoban zahtjev imatelja mjenice potvruje da je nastupila jedna od injenica zbog koje zakon daje imatelju mjenice pravo na regres. Protest je dakle, preduvjet regresa, a regresom se trai isplata mjenice. Protest izdaje javni biljenik i tom se ispravom svjedoi da je imatelj mjenice poduzeo prema trasatu propisom naloene radnje. Protest zbog neakceptiranja ili neisplate podie se kod javnog biljenika. IZNIMKA od ovog pravila postoji kada je u pitanju domicilirana mjenica u kojoj je oznaen i domicilijat. U tom je sluaju za protest nadlean opinski sud mjesta plaanja. Ugovor o kontroli robe? Ugovorom o kontroli robe jedna strana odnosno izvritelj ispitivanja se obvezuje provesti nepristrano ispitivanje odreenih svojstava robe i o tome izdati certifikat, a druga se strana obvezuje za to ispitivanje isplatiti naknadu. Opseg ispitivanja je odreen u ugovoru ili ako nije onda se radi prema naravi stvari. Izvritelj ispitivanja ima zalono pravo na robi koja mu je predana radi ispitivanja. Naruitelj moe raskinuti ugovor sve dok se do kraja ne zavri ispitivanje ali je duan naknaditi ispitivau razmjerni dio naknade, trokove i tetu. Pravni nedostaci ugovora? Odnosno odgovornost za pravne nedostatke. Prodavatelj e odgovarati ako na prodanoj stvari postoji neko pravo treega koje u bilo kojoj mjeri umanjuje ili ograniava kupevo pravo. Isto vrijedi i za prodaju prava. Bankarska garancija? Bankarska garancija je svaki pisani poziv na isplatu odreene koliine novca, bez obzira kako se zove, a kojim se banka (odnosno garant) obvezuje korisniku tog pisanog zahtjeva isplatiti odreeni novani iznos ako se ostvare uvjeti iz garancije. Bankarska garancija je samostalna obveza i ne ovisi u nikakvoj mjeri s osnovnim poslom u vezi kojeg je izdana, pa ak i ako se taj posao u njoj spominje. iro? IRO = se upotrebljava umjesto avala i predstavlja vrstu prikrivenog jamstva. iro je jednostavno potpisivanje mjenice u svojstvu trasanta ili indosanta. iro se redovno upotrebljava kod potroakih kredita. Naime, banka zahtijeva od korisnika kredita da joj kao osiguranje na vraanje kredita preda bianco mjenicu s potpisima iranata. Prvi irant potpisuje mjenicu kao trasant i kao prvi indosant na poleini mjenice, a ostali iranti takoer na poleini mjenice ispod potpisa prvog iranta. Poloaj prvog iranta je nezahvalniji nego poloaj ostalih, jer ako isplati mjenicu moe se regresirati samo od akceptanta dok se ostali iranti mogu regresirati od svih potpisnika prije njih. Podlicencija?

Kad se moe dati lanak 717. (1) Stjecatelj iskljuive licencije moe pravo iskoritavanja predmeta licencije ustupiti drugome (podlicencija), ako ugovorom nije drukije odreeno. (2) Stjecatelj licencije ne moe dati drugome podlicenciju bez doputenja davatelja licencije. Kad davatelj moe odbiti doputenje lanak 718. Kad je za davanje podlicencije potrebno doputenje davatelja licencije, ovaj ga moe odbiti stjecatelju iskljuive licencije samo iz ozbiljnih razloga. Otkaz zbog nedoputene podlicencije lanak 719. Davatelj licencije moe otkazati ugovor o licenciji bez otkaznog roka ako je podlicencija dana bez njegova doputenja, kad je to prema zakonu ili prema ugovoru potrebno. Neposredan zahtjev davatelja licencije lanak 720. (1) Ugovorom o podlicenciji ne stvara se poseban pravni odnos izmeu stjecatelja podlicencije i davatelja licencije, ak ni kad je davatelj licencije dao potrebno doputenje. (2) Ali davatelj licencije moe, radi naplate svojih trabina od stjecatelja licencije nastalih iz licencije, zahtijevati neposredno od stjecatelja podlicencije isplatu iznosa koje ovaj duguje davatelju podlicencije po osnovi podlicencije. Fiksni ugovor? Kada je rok bitan sastojak ugovora? Kad izvrenje treba uslijediti tono u odreeno vrijeme ili u odreenom roku. Bitna je namjera odnosno volja stranaka da zakljue fiksni pravni posao. Rijeima najkasnije do ili neodgodivo. Znai moe biti da su stranke tako ugovorile ili proizlazi iz prirode posla. Da li uvijek dolazi do raskida ex lege? Da, ali vjerovnik moe odrati ugovor na snazi ako pozove dunika na ispunjenje ugovora. Ako ne dobije ispunjenje ni nakon razumnog roka moe izjaviti da raskida ugovor. Ako to moe napraviti i dunik onda to nije fiksni pravno posao. Ako rok nije bitan sastojak ugovora, odnosno ne radi se o fiksnom ugovoru onda mora dati rok za naknadno ispunjenje a tek onda raskid ex lege. Ili ranije ako je vidljivo da ga nee ispuniti. Monetarni nominalizam? Naelo monetarnog nominalizma lanak 21. Kad obveza ima za inidbu iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo.

Kao na primjer calusula rebus sic stantibus, restitutio in integrum kad se daje novana naknada prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, zatim kod odreivanja materijalne tete prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke itd Forma (oblik) ugovora? Neobvezatnost oblika lanak 286. (1) Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukije odreeno. (2) Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u odreenom obliku vai i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora. (3) Ali su pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim tokama o kojima u ugovoru nije nita reeno ako to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan. (4) Pravovaljane su i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane, ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana. Znai kasnije izmjene i dopune ugovora moraju slijediti formu samog ugovora, ali doputene su usmene izmjene o sporednim tokama ugovora ako se one ne protive razlogu radi kojeg je oblik propisan, isto tako usmene dopune kojima se olakavaju obveze jedne od strana ako je oblik propisan samo u njihovom interesu. Akcept? Da bi trasat postao glavnim dunikom potrebno je da primi obvezu, odnosno akceptira mjenicu. Prihvatom, akceptom mjenice trasat postaje AKCEPTANT tj. glavni dunik. AKCEPT (PRIHVAT) = je izjava trasata kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti mjeninu svotu Mjenica je valjana ako ima sve bitne sastojke, bez obzira da li ju je trasat akceptirao. Ali, akceptirana mjenica daje vjerovniku veu sigurnost u pogledu naplativosti mjenine trabine, nego to mu daje neakceptirana. REMITENT se moe zadovoljiti i time da od izdavatelja primi neakceptiranu mjenicu. U tom se sluaju moe sam obratiti trasatu radi akcepta. Ali ako mu ga trasat uskrati, vjerovnik nema mjeninopravne mogunosti da sudskim putem iznudi akcept od trasata. U tom sluaju on moe pribjei mjeninom regresu. TRASATA koji je akceptirao mjenicu, a odbije je isplatiti o dospjelosti, mjenini vjerovnik moe sudskim putem siliti na isplatu. Osim trasata-akceptanta mjeniom vjerovniku za isplatu mjenice odgovaraju i ostali mjenini obveznici i to solidarno pa on moe odluiti da isplatu zahtijeva i od njih. pedicija? Ili ugovor o otpremi 1) Ugovorom o otpremi obvezuje se otpremnik radi prijevoza stvari sklopiti, u svoje ime a za raun nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza te obaviti ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu naknadu.

(2) Ako je ugovorom predvieno, otpremnik moe sklopiti ugovor o prijevozu i poduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca. Skladinica? Skladinica je isprava koju izdaje skladitar na temelju ostavodavevog zahtjeva. Skladitar koji je na temelju zakona ovlaten za robu primljenu na uskladitenje izdati skladinicu duan ju je izdati ostavodavcu na njegov zahtjev. (1) Skladinica se sastoji od priznanice i zalonice. (2) Priznanica i zalonica sadre: tvrtku, naziv, odnosno ime ostavodavca, njegovo sjedite, odnosno prebivalite, tvrtku, naziv i sjedite skladitara, nadnevak i broj skladinice, mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, navod o iznosu do kojega je roba osigurana te ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njezine vrijednosti. (3) Priznanica i zalonica moraju se pozivati jedna na drugu. (1) Imatelj skladinice ima pravo zahtijevati da mu se preda roba oznaena u njoj. (2) On moe raspolagati robom oznaenom u skladinici prenoenjem skladinice. Bona fides? Ili naelo savjesnosti i potenja Naelo savjesnosti i potenja jedno je od temeljnih naela obveznog prava, a svoje korijene vue jo iz rimskog prava. Usko je povezano s jo jednim, jednako vanim naelom obveznog prava, a to je obveza izvrenja ugovornih dunosti (obveza) - pacta sunt servanda, tj. ugovore treba izvravati. To bi ,ukratko, znailo da ako si preuzeo na sebe neku ugovornu obvezu, da treba poduzeti sve to je u tvojoj moi da tu obvezu i izvri (osim ako se ne radi o vioj sili, tj. o dogaaju koji nikako nisi mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora, a da si mogao, ugovor ne bi ni zakljuio). Meutim, ako je jedna stranka u dobroj vjeri prihvatila ugovornu obvezu, vjerujui drugoj ugovornoj strani, a ova je prema njoj postupila prijevarno (dakle, volja koju je izrazila pri sklapanju ugovora bila je izraena s namjerom da drugu stranu prevari navodei je na pogrenu predodbu o stvarnom smislu ugovora) ili je iskoristila svoj privilegirani poloaj da drugoga navede na sklapanje ugovora u kojem nema srazmjera izmeu inidbe i protuinidbe (tzv. zelenaki ugovor), ili je pak sklopila ugovor s namjerom da drugoga dovede u nepovoljan ekonomski ili drugi poloaj ( ikana) tada u pravu govorimo o povredi naela savjesnosti i potenja. Ovo je naelo znatno vano u graanskom obveznom pravu. to se tie uspjeha u parnici, moram konstatirati da, ukoliko ustanete tubom protiv stranke koja je u ugovornom odnosu postupala nesavjesno i nepoteno, Vi morate predoiti sve injenice i dokaze koji jasno utvruju zlu namjeru suprotne stranke. Naime, parnini sud je prije imao obvezu potpuno i tono utvrditi sve injenice i provesti dokaze kako bi utvrdio tzv. materijalnu istinu, tj. odgovaraju li injenini navodi stranaka pravom stanju stvari. Zakon je izmijenjen i teret dokazivanja (ne samo glede injenine osnove, ve i u svezi s izvoenjem dokaza, na tuitelju). Indosament?

INDOSAMENT = izjava napisana na mjenici ili eku kojom onaj koji ima pravo da ih naplauje prenosi to svoje pravo na drugoga, a time ujedno i sam pristupa kao jamac za prenesenu obvezu ZOO razlikuje: 1. PUNI INDOSAMENT sadri: 1) izjavu o prijenosu 2) tvrtku odnosno naziv ili ime osobe na koju se pravo iz vrijednosnog papira prenosi (indosatar) 3) potpis prenositelja (indosant) 4) moe sadravati i druge podatke (mjesto, datum i dr. ) 2. BIANCO INDOSAMENT sadri samo potpis indosanta. Kao bianco indosament tretira se i sluaj kad postoji indosantova KLAUZULA O PRIJENOSU BEZ IMENOVANJA INDOSATARA. Prema ZOM bianco indosament ne mora oznaavati korisnika, a moe se sastojati i iz samog potpisa indosanta, ali samo ako se taj potpis nalazi na poleini mjenice ili na alonu (tu se inae upisuje zabiljeba o indosiranju). Kada potpis ne bi bio na poleini tada bi imao znaenje preuzimanja mjeninog jamstva (avala) za izdatnika. 3. INDOSAMENT NA DONOSITELJA U sluaju prijenosa na donositelja umjesto imena indosatara stavlja se rije donositelju. Indosament na donositelja vrijedi kao bianco indosament. On, dakle, sadri potpis indosanta, a umjesto imena indosatara oznaku donositelju. II. S obzirom na SVRHU INDOSIRANJA razlikuju se: 1. VLASNIKI INDOSAMENT = je najei jer je redovito svrha indosiranja da se na indosatara prenese vlasnitvo na vrijednosnom papiru te da mu se kreira pozicija ovlatenika prava iz papira. Ta se svrha izriito ne istie u zabiljebi o indosiranju i moe se ostvariti bez obzira na to da li se indosament pojavljuje kao puni, bianco ili kao indosament na donositelja. 2. PUNOMONIKI INDOSAMENT = sadri izriitu napomenu o davanju (ili prijenosu) punomoi. Indosant ne gubi dotadanju poziciju u papiru, nego drugoga ovlauje da ga kao vjerovnika iz papira zastupa (napomena je npr. vrijednost u punomoi) Da bi punomonik mogao obavljati radnje potrebno je da dobije papir u ruke. Izdatniku papira mora se osigurati mogunost da uvidom u papir utvrdi ima li podnositelj papira doista pravo zahtijevati od njega ispunjenje. Zato zabiljeba o indosiranju sadrava izriitu napomenu o punomoi indosatara. Time je dunik upozoren da podnositelj papira djeluje kao zastupnik, pa on moe podnositi prigovore koje bi mogao podnositi indosantu da je papir ostao u njegovim rukama. Punomonik indosatar moe prenijeti svoju punomo, ali i opet putem punomonikog indosamenta. On ne moe prenijeti pravo vlasnitva, jer takvo pravo niti nema. Novi indosatar punomonik nema samostalnog poloaja i dijeli poziciju zastupanog.

3. ZALONI INDOSAMENT Imatelj vrijednosnog papira moe pribjei indosiranju sa svrhom ZALAGANJA POTRAIVANJA iz papira u korist odreenog vjerovnika, bilo radi davanja osiguranja za svoj dug ili radi pruanja osiguranja za tuu obvezu. U oba sluaja u odredbu o indosiranju morat e unijeti napomenu da prijenos papira radi zalaganja (obino ta napomena (klauzula) glasi: VRIJEDNOST ZA ZALOG ili VRIJEDNOST ZA OSIGURANJE. Zaloni indosatar moe papir dalje prenijeti, ali samo kao punomoniki indosament radi prijenosa punomoi. Adhezioni i tipski ugovori? Jedan od izvora trgovakog prava je i autonomno trgovako pravo. Ono se dijeli na obiaje i praksu, uzance ili kodificirane obiaje te na formularno pravo. FORMULARNI UGOVORI (pravo) = su unaprijed pismeno formulirani obrasci po kojima poduzee sklapa neodreen broj individualnih ugovora. Unutar njih razlikujemo: 1) ope uvjete poslovanja (general conditions) 2) tipske ugovore 3) adhezione ugovore 4) trgovaki termini (incoterms) Formularni ugovori su prilagoeni potrebama struke te dopunjuju ili nadomjetaju dispozitivne propise ugovornog prava. BK ne sadri odredbe o opim uvjetima poslovanja to se smatra jednim od njenih najveih nedostataka pa e s obzirom na tu pravnu prazninu biti nuno primjeniti odredbe dva pravna izvora (autonomno trgovako ugovorno pravo i prisilni propisi mjerodavnog domaeg prava) Formularni ugovori razlikuju se od trgovakih obiaja. Formularni ugovori su sastavni dio ugovora po jasno izraenoj volji ugovornih strana, dok su trgovaki obiaji objektivna pravila nastala u prometu koja se takoer primjenjuju voljom ugovornih strana, ali je ta volja pretpostavljena (lex contractus). TIPSKI UGOVORI kao potpun tekst ugovornih uvjeta, dok predmet pregovora ostaju pojedinosti (cijena, rok, uvjeti plaanja i dr. ) ADHEZIJSKI UGOVORI se zbog svoje specifine prirode ne ubrajaju u striktno trgovake ugovore u uem smislu niti u model ugovore kakvi su tipski ugovori i opi uvjeti poslovanja. U me. trgovini adhezijski ugovori ne ubrajaju se u model ugovora kakvi su tipski ugovori i opi uvjeti poslovanja. Dok model formularnih ugovora ini uzorak ugovornog formulara, koji se moe mijenjati ili prilagoavati konkretnoj situaciji, adhezijski ugovor = je ugovorni oblik kojim jedna ugovorna strana pristaje na davanje usluga pod uvjetima koje smatra nepromjenjivim. Strana kojoj se nudi sklapanje posla pod tim ugovornim uvjetima moe samo prihvatiti ponueni ugovor u cijelosti, ali ne moe pregovarati o ugovornim uglavcima i uvjetima.

Adhezijski ugovori se ne koriste u me. trgovini, ve se javljaju u domaim transakcijama. U toj je sferi nuna kontrola adhezijskih ugovora u cilju zatite potroaa. Mjere kontrole pritom mogu biti: zakonske administrativne ili sudske Adhezioni se ugovori u naem pravu najee upotrebljavaju kod pruanja usluga u javnoj slubi (pota, komunalne slube, osiguranje) Uncitral? (United Nations Commission Of International Trade Law) komisija UN za meunarodno trgovako pravo sa sjeditem u Beu, osnovana 1966. UNCITRAL kao najvanija meunarodna agencija dobio je zadatak pripremanja meunarodnih konvencija, model zakona, unapreenja kodifikacije i ireg prihvaanja meunarodnih trgovakih termina, pravila, obiaja i prakse. Uncitral je u svoje aktivnosti ukljuio sve oblike izgradnje nove lex mercatoria: pripremu meunarodnih konvencija (izmeu ostalih i beka konvencija), izradu pravnih vodia te izobrazbu kadrova, osobito zemljama u razvoju. Ugovor o graenju? (1) Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odre enom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu, odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. (2) Ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Cijena radova moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena). Incoterms? Incoterms su meunarodne transportne klauzule koje je izradila Meunarodna trgovaka komora u Parizu. Takve klauzule postaju sastavnim dijelom ugovora nakon to ih stranke uvrste u ugovore odnosno na njih se u njima pozivaju. Imaju znaenje koje je poznato ali stranke se mogu dogovoriti i da imaju drugo znaenje iako to nije preporuljivo. Pravila incotermsa ograniavaju se na tipina pitanja koja se pojavljuju u ugovornoj praksi i koja se reguliraju klauzulama u isporuci. Ta pravila ne sadravaju rjeenje u pogledu mana volje, smetnji u isporuci ili nainu plaanja. Iako se pravila incotermsa smatraju kao pravila koja se koriste u me. trgovini, ona se mogu javiti i u domaim ugovorima. Od pravila incotermsa najstarija je klauzula FOB koja se pojavila u prekomorskoj trgovini i postala uobiajenom u pomorskoj prodaji od 1800. god. Prva verzija INCOTERMS bila je objavljena 1936. Nova verzija INCOTERMS 1990. god. u primjeni je od 1. 7. 1990. Ta se pravila sastoje od 13 termina od kojih su najznaajniji:

1) FAS (free alongside ship) franko uz bok broda uz naznaku luke otpreme. Ovakav izraz u ugovoru znai da je prodavatelj duan da ugovorenog dana ili u ugovorenom roku postavi uz bok broda nadohvat brodske ili kopnene dizalice u toj luci. Prodavatelj snosi sve trokove u svezi s robom, kao i rizik do trenutka postavljanja robe uz bok broda 2) FOB (free and board) franko brod uz naznaku luke otpreme Izraz u ugovoru franko brod uz naznaku luke ukrcaja znai da je prodavatelj duan da ugovorenog dana ili u ugovorenom roku isporui robu na palubu odreenog broda u ugovorenoj luci ukrcaja. On snosi sve trokove u svezi s robom kao i rizik do trenutka prijelaza robe preko brodske ograde u luci ukrcaja. 3) FCA (free carrier) franko prijevoznik 4) CIF (cost,insurance and freigh) cijena, osiguranje i vozarina uz naznaku luke opredjeljenja Dokumentarni akreditiv? (1) Prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditiva, banka preuzima obvezu prema nalogodavcu da e otvoriti akreditiv korisniku uz uvjete sadrane u prihvaenom nalogu za otvaranje akreditiva. (2) Otvoreni akreditiv je neopoziva i konana obveza banke korisniku akreditiva da e mu isplatiti odreeni novani iznos ako ovaj u roku podnese zahtjev za isplatom u skladu s uvjetima sadranim u akreditivu. Primjena ujednaenih obiaja i prakse. lanak 1029. Ako ugovorne strane nisu predvidjele to drugo, na poslovanje s akreditivima primjenjuju se ujednaeni obiaji i praksa koje objavi Meunarodna trgovaka komora u Parizu koji su na snazi na dan otvaranja akreditiva. Promijenjene okolnosti (rebus sic stantibus) Uzance ne poznaju pojam vie sile ve doputaju da se trai izmjena ili raskid ugovora ako su se promijenile okolnosti i ako su ispunjeni drugi uvjeti. Pritom se trai da dogaaj bude: 1) izvanredan 2) da se nije mogao predvidjeti u vrijeme zakljuenja ugovora 3) da bi ispunjenje ugovora za jednu stranku postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano velik gubitak Po uzancama se za osloboenje od odgovornosti ne trai nemogunost ispunjenja inidbe, jer bi to bila via sila, ve se usvaja kriterij tako nepredvienih i neotklonjivih pretjeranih tereta koji se ne mogu pripisati volji ugovornih strana. Ovdje se zapravo radi o clausuli rebus sic stantibus. Stranka se ne moe koristiti primjenom ove klauzule ako su navedene okolnosti nastupile nakon isteka roka odreenog za ispunjenje, kad je dunik ve u zakanjenju. Dogaaj koji bi opravdao primjenu ove klauzule treba biti tako izvanredan da ispunjenje ugovora ne bude samo teko ve pretjerano teko, ukljuivi pretjerano velike gubitke. Uzima se u obzir rizik konkretnog dunika prema struci kojoj pripada. ZOO predvia raskid ili izmjenu ugovora zbog promijenjenih okolnosti tj. clausulu rebus sic stantibus. Ugovor o licenci?

Ugovorom o licenciji obvezuje se davatelj licencije ustupiti stjecatelju licencije u cjelini ili djelomino pravo iskoritavanja izuma, znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a stjecatelj licencije obvezuje se platiti mu za to odreenu naknadu. Ugovor o licenciji mora biti sklopljen u pisanom obliku. Pregovori? (1) Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju. (2) Ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja odgovorna je za tetu koja je time prouzroena drugoj strani. (3) Suprotno je naelu savjesnosti i potenja, izmeu ostalog, ako strana ue u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor. (6) Ako se drukije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za sklapanjeugovora (npr. svatko svoje odvjetnike), a zajednike trokove snose na jednake dijelove.(npr. zakup sobe u hotelu ili dvorani gdje su pregovarali) Budui da je u pitanju culpa in contrahendo, naknauje se negativni pogodbeni interes samo obina teta nastala voenjem pregovora. Izmakla korist ne dolazi u obzir, jer meu strankama nema ugovora koji bi se morao izvriti pa ne postoji ni povreda ug. obveza koja bi opravdavala naknaivanje pozitivnog pogodbenog interesa. Rekta klauzula? Mjenica je vrijednosni papir u kojemu je ovlatenik osoba poimenino naznaena, ali i ona koju ta osoba svojom naredbom odredi. Mjenica se prenosi cesijom i indosamentom. Ona moe izgubiti kvalifikaciju papira po naredbi ali samo na temelju IZRIITE KLAUZULE NE PO NAREDBI REKTA CLAUSULA ili sl. kojom se ta kvalifikacija oduzima. U tom se sluaju mjenica prenosi samo cesijom. Komision ili ugovor o komisiji? (1) Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju jedan ili vie poslova u svoje ime i za raun komitenta. (2) Komisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena. (1) Komisionar je duan uvati povjerenu mu robu s panjom dobrog gospodarstvenika. (2) On odgovara i za sluajnu propast ili oteenje robe ako je nije osigurao, a prema nalogu je bio duan to uiniti. (1) Komitent je duan isplatiti komisionaru proviziju kad bude ispunjen posao to ga je komisionar poduzeo ili ako ispunjenje posla bude sprijeeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent. (2) U sluaju postupnog ispunjavanja posla komisionar moe zahtijevati razmjeran dio provizije poslije svakoga djelominog ispunjenja. (3) Ako ne doe do ispunjenja sklopljenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za svoj trud. (4) Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na proviziju. Ugovor o alotmanu? (1) Ugovorom o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem ugostitelj se obvezuje u odreenom razdoblju staviti na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja,

odnosno smjetajnih jedinica u odreenom objektu, pruiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i platiti joj odreenu proviziju, a ova se obvezuje popunjavati ih, odnosno obavijestiti u ugovorenim rokovima da to ne moe uiniti te platiti cijenu usluga, ako se koristila ugovorenim smjetajem. (2) Ako ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da su ugostiteljski smjetaji stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. Ugovor o djelu? Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva fizikog ili umnog rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Naruitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i davati upute kad to odgovara naravi posla, a izvoa mu je to duan omoguiti. (1) Izvoa je duan izvriti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke. (2) On je duan izvriti ga za odreeno vrijeme, a ako ono nije odreeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. (3) On ne odgovara za zakanjenje nastalo zbog toga to mu naruitelj nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga to je traio izmjene, ili to mu nije isplatio duni predujam i uope za zakanjenje nastalo ponaanjem naruitelja. Naruitelj je duan primiti djelo obavljeno prema odredbama ugovora i pravilima struke. (1) Naknada se odreuje ugovorom, ako nije odreena obvezatnom tarifom ili kojim drugim obvezatnim aktom. (2) Ako naknada nije odreena, utvrdit e je sud prema vrijednosti djela, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobiajenoj naknadi za tu vrstu posla. (3) Naruitelj nije duan isplatiti naknadu prije nego to je pregledao djelo i odobrio ga, osim ako je drukije odreeno. (4) Isto vrijedi ako je ugovoreno obavljanje i predaja djela u dijelovima. Asignacija? Ili Uputa Jedna osoba, uputitelj (asignant), ovlauje drugu osobu, upuenika (asignata), da za raun uputitelja, asignanta ispuni neto odreenoj treoj osobi, primatelju upute (asignataru) a primatelja upute (asignatara) ovlauje da to ispunjenje primi u svoje ime. (1) Asignatar (primatelj upute) stjee pravo zahtijevati od asignata (upuenika) ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvaa uputu. (2) Prihvat upute ne moe se opozvati. Prigovori asignata (upuenika) lanak 132. (1) Prihvatom upute nastaje izmeu asignatara(primatelja upute) i asignata(upuenika) obvezni odnos nezavisan od odnosa izmeu asignanta (uputitelja) i asignata (upuenika), a i odnosa izmeu asignanta(uputitelja) i asignatara (primatelja upute). (2) Asignat koji je prihvatio uputu moe isticati asignataru samo prigovore: - koji se tiu valjanosti prihvata - koji se temelje na sadraju prihvata ili same upute

- koje ima osobno prema njemu. Kupoprodajni ugovor, ugovor o kupoprodaji? (1) Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasnitvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. (2) Prodavatelj nekog prava obvezuje se pribaviti to pravo kupcu, a kad ostvarivanje njegova sadraja zahtijeva posjed stvari, predati mu i stvar. Oblik ugovora o kupoprodaji nekretnine lanak 377. Ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku. (1) Do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi prodavatelj, a s predajom stvari rizik prelazi na kupca. (2) Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili zahtijevao zamjenu stvari. Prijelaz rizika u sluaju kupeva zakanjenja lanak 379. (1) Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeva zakanjenja, rizik prelazi na kupca u asu kad je doao u zakanjenje. (2) Kad su objekt ugovora stvari odreene po rodu, rizik prelazi na kupca u zakanjenju ako je prodavatelj izdvojio stvari oito namijenjene predaji i o tome odaslao obavijest kupcu. Ali kad su stvari odreene po rodu takve naravi da prodavatelj ne moe izdvojiti jedan njihov dio, dovoljno je da je prodavatelj izvrio sve radnje koje su potrebne da bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome odaslao obavijest kupcu. Nagodba? Ugovorom o nagodbi dogovaraju se stranke izmeu kojih postoji nekakav spor oko nekog pravnog odnosa o meusobnim poputanjima koja e provesti kako bi prekinuli spor i otklonili neizvjesnost. Takoer utvruju meusobna prava i obveze. Poputanje se moe sastojati, meu ostalim: - u djelominom ili potpunom priznavanju nekog od zahtjeva druge strane ili u odricanju od nekoga svog zahtjeva - u uzimanju na sebe neke nove obveze - u smanjenju kamatne stope - u produljenju roka - u pristajanju na djelomine otplate - u davanju prava na odustatninu (2) Poputanje moe biti uvjetno. (3) Kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, onda to nije nagodba, te ne podlijee pravilima o nagodbi. Ponaanje u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava Sudionici u obveznim odnosima duni su svoje obveze ispunjavati onako kako se to zahtijeva i toj vrsti obveznih odnosa. To se jo naziva i panja dobrog gospodarstvenika ili panja dobrog domaina.

Ako sudionik u obveznom odnosu sudjeluje u sferi svoje profesionalne djelatnosti mora postupati sa poveanom panjom kakva se oekuje prema pravilima njegove struke. To se jo naziva i panja dobrog strunjaka. Alternativne obveze? Alternativne obveze postoje ako neki dunik ima obvezu koja se sastoji od dvije ili vie inidaba ali se on moe osloboditi svoje obveze ako ispuni jednu od njih. Ako to drugo nije ugovoreno pretpostavlja se da pravo izbora pripada duniku. Ogranienje u sluaju odgovornosti jedne strane za nemogunost ispunjenja jedne od alternativnih obveza? Ako za nemogunost ispunjenja odgovara dunik onda: - ako je pravo izbora bilo na duniku onda se obveza prebacuje na preostalu inidbu. - Ako je pravo izbora pripadalo vjerovniku on ima pravo ili zahtijevati preostalu inidbu ili zahtijevati naknadu tete Ako za nemogunost ispunjenja odgovara vjerovnik onda: - ako je pravo izbora pripadalo duniku on moe zahtijevati naknadu tete i ispuniti preostalu inidbu. - Ako je pravo izbora pripadalo vjerovniku on moe dati naknadu tete za inidbu koju je onemoguio i zahtijevati preostalu inidbu. A po mom miljenju se moe i zadovoljiti s tim da obveza prestaje. Fakultativne obveze? Fakultativne obveze postoje ako dunik ima jednu inidbu koju mora ispuniti ali mu je doputeno da se oslobodi svoje obveze ako ispuni neku drugu odreenu inidbu. Jamstvo definicija? Ugovorom o jamstvu, jamac se obvezuje vjerovniku da e ispuniti obvezu dunika koja je valjana i dospjela ako je ovaj ne ispuni. Novana obveza kod trgovakih ugovora? Ako samim trgovakim ugovorom nije predvien rok za ispunjenje novane obveze, dunik je duan i to bez da ga vjerovnik na to poziva, ispuniti svoju obvezu i to u roku od 30 dana koji poinje tei od - Dana kad je dunik primio raun - Dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu ako je primio raun prije nego je vjerovnik ispunio svoju obvezu - Dana proteka roka za pregled predmeta obveze, ako je primio raun prije isteka tog roka. Nitetna je odredba takvog ugovora kojom se ugovara dui rok za ispunjenje novane obveze ako proizlazi da je takvim produljenjem toka suprotno naelu savjesnosti i potenja prouzroena oigledna neravnopravnost prema vjerovniku.

Kad je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije ugovorenog roka, ali je duan obavijestiti vjerovnika o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme. (2) U ostalim sluajevima, kad dunik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik moe odbiti ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete, ako o tome bez odgaanja obavijesti dunika. (3) Vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano osiguranje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio osiguranje smanjeno bez njegove krivnje, te kad je rok ugovoren iskljuivo u njegovu interesu. Zakanjenje dunika? Dunik pada u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku koji mu je odreen za ispunjenje. Ako takav rok nije odreen, za zakanjenje je dovoljno da vjerovnik pozove dunika da ispuni svoju obvezu, usmeno ili pismeno. Prijeboj? Dunik moe prebiti trabinu s trabinom vjerovnika, ako su obje trabine novane ili na neke zamjenjive stvari iste kakvoe i ako su obje dospjele. Prijeboj nastaje tek kad se izjavi izjava o prijeboju. A nakon to se ta izjava izjavi onda prijeboj nastupa retroaktivno odnosno od trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to. Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora? lanak 252. (1) Ugovor je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. (2) Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku davanja ponude. Predugovor? (1) Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. (2) Propisi o obliku glavnog ugovora vae i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora. (3) Predugovor obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora. (4) Na zahtjev zainteresirane strane sud e narediti strani koja odbija sklopiti glavni ugovor da to uini u roku koji e joj odrediti. (5) Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. (6) Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme. Tumaenje ugovora? Odredbe ugovora trebaju se primjenjivati onako kako glase, ali pri tumaenju spornih odredaba ne treba se drati doslovnog znaenja nego se treba pokuati dosegnuti zajedniku namjeru ugovaratelja.

Ako postoje nejasne odredbe u formularnim ugovorima onda se te nejasne odredbe tumae u korist druge strane. Kod besplatnog ugovora tumai se u smislu koji je manje otegotan za dunika, a kod naplatnih ugovora tumai se tako da se ostvaruje pravian odnos inidaba. Kad je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora (fiksni ugovor)? (1) Kad je ispunjenje obveze u odreenom roku bitan sastojak ugovora, pa dunik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. (2) Ali vjerovnik moe odrati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. (3) Kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, moe izjaviti da raskida ugovor. (4) Ova pravila vae kako u sluaju kad su ugovorne strane predvidjele da e se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u odreenom roku, tako i onda kad je ispunjenje ugovora u odreenom roku bitan sastojak ugovora po naravi posla. Ugovor o zajmu? (1) Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. (2) Na primljenim stvarima zajmoprimac stjee pravo vlasnitva. Ugovor o djelu? Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva fizikog ili umnog rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ugovor o graenju? (1) Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu, odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. (2) Ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Ugovor o uskladitenju? (1) Ugovorom o uskladitenju obvezuje se skladitar da primi i uva odreenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju te da je preda na zahtjev ostavodavca ili druge ovlatene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu. (2) Pri predaji robe ostavodavac je duan dati sve potrebne obavijesti o njoj i izjaviti kolika je njezina vrijednost. Skladinica? Skladitar koji je na temelju zakona ovlaten za robu primljenu na uskladitenje izdati skladinicu duan ju je izdati ostavodavcu na njegov zahtjev. (1) Skladinica se sastoji od priznanice i zalonice. (2) Priznanica i zalonica sadre: tvrtku, naziv, odnosno ime ostavodavca, njegovo sjedite, odnosno prebivalite, tvrtku, naziv i sjedite skladitara, nadnevak i broj

skladinice, mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, navod o iznosu do kojega je roba osigurana te ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njezine vrijednosti. (3) Priznanica i zalonica moraju se pozivati jedna na drugu. (1) Imatelj skladinice ima pravo zahtijevati da mu se preda roba oznaena u njoj. (2) On moe raspolagati robom oznaenom u skladinici prenoenjem skladinice. Priznanica i zalonica? (1) Priznanica i zalonica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno. (2) Pri svakom prijenosu na njima mora biti ubiljeen nadnevak. (3) Na zahtjev primatelja priznanice ili zalonice, prijenos na njega prepisat e se u registar skladita, gdje e se ubiljeiti i njegovo sjedite, odnosno prebivalite. Pravo imatelja priznanice lanak 759. (1) Prijenos priznanice bez zalonice daje primatelju pravo zahtijevati predaju robe samo ako isplati zalonicu, ili poloi skladitaru za imatelja zalonice iznos koji mu treba biti isplaen na dan dospjelosti trabine. (2) Imatelj priznanice bez zalonice moe zahtijevati da se roba proda, ako se postignutom cijenom moe isplatiti iznos na koji ima pravo imatelj zalonice, s tim da se ostvareni viak preda njemu. (3) Kad je rije o zamjenljivim stvarima, imatelj priznanice bez zalonice moe zahtijevati da mu skladitar preda jedan dio robe pod uvjetom da poloi skladitaru za raun imatelja zalonice odgovarajui iznos u novcu. Pravo imatelja zalonice lanak 760. (1) Prijenos zalonice bez priznanice daje primatelju zalono pravo na robi. (2) Pri prvom prijenosu na zalonici moraju biti ubiljeeni tvrtka, naziv, odnosno ime vjerovnika, njegovo poslovno sjedite, odnosno prebivalite, iznos njegove trabine, raunajui i kamate, i dan dospijevanja. (3) Prvi primatelj zalonice duan je bez odgaanja prijaviti skladitaru da je na njega izvren prijenos zalonice, a skladite je duno prepisati taj prijenos u svoj registar i na samoj zalonici zabiljeiti da je prijepis izvren. (4) Bez obavljanja navedenih radnji zalonica se ne moe dalje prenositi indosamentom. (5) Ako zalonica ne sadri iznos trabine zalonog vjerovnika, smatra se da je trabina osigurana u visini cjelokupne vrijednosti robe navedene u njoj. Ugovor o nalogu? (1) Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlauje nalogoprimac poduzimati za raun nalogodavca odreene poslove. (2) Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukije ugovoreno ili proizlazi iz naravi meusobnog odnosa. Ugovor o organiziranju putovanja? (1) Ugovorom o organiziranju putovanja obvezuje se organizator putovanja pribaviti putniku najmanje dvije usluge koje se sastoje od prijevoza, smjetaja ili drugih turistikih usluga to ine cjelinu i koje se pruaju u vremenu duem od 24 sata ili

ukljuuju barem jedno noenje (paket-aranman), a putnik se obvezuje platiti mu za to jednu ukupnu (paualnu) cijenu. (2) Odredbe ovoga odsjeka primjenjuju se i kad su pojedine usluge iz stavka 1. ovoga lanka odvojeno naplaene. (3) Organizatorom putovanja smatra se i osoba koja prodaje paket-aranman koji je pripremila neka druga osoba.