Transcript
  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    1/16

    1. Posebni vidovi periodinog odrzavanja

    Pored svakodnevnih pregleda vozila (osnovno odrzavanje) i servisa ( periodinog preventivnogodrzavanja vieg nivoa) u praksi postoje i drugi vidovi preventivnog odrzavanja. Vina posebnihvidova preventivnih odrzavanja takodje ima periodini kareina (priprema za prelaz iz jednog

    perioda u drugi, redovni tehniki pregledi). Klendarsko vreme predstavlja pravilo a de!inisanjeperiodinosti kod tih vidova odrzavanja.

    1.1 Priprema vozila za prelazak iz jednog rezima eksploalacije u drugi

    "slovi okoline ili klimatski uslovi (temperatura i vlaznost vazduha, atmos!erski pritisak,padavine i dr.) veoma utiu na samo vozilo, ali i na druge !aktore koji odre#uju njegovooptereenje. $akvi !aktori su% stanje tla po kome se vozilo kree, posebno u pogledu mikro&relje!a, otpori kretanju, uslovi prijanjanja i sl.

    Klimatski uslovi, a naroito promena temperature utiu na pomenu svojstva goriva, maziva idrugih tehnikih tenosti. $o naroito dolazi do izra'aja pri niskim temperaturama, kada sesmanjuje isparljivost to izaziva ote'ano pokretanje motora, a javljaju se i problemi u tokunjegovog zagrevanja. a druge strane, pri visokim spoljnim temperaturama se tako#e mogupojaviti problemi. Kada je temperatura okoline ekstremno visoka, dolazi do ubrzanogisparavanja lakih komponenata benzina jos u rezervoaru, odnosno u vodovima za napajanjemotora gorivom. vo izaziva pojavu **parnih epova** zbog ega se motor snabdeva manjomkoliinom goriva od potrebne. $o dovodi do njegovog otezanog rada, pa ak i gaenja, usledpotpunog isparenja goriva iz karburatora (**presisao** motor). Ponovo pokretanje motora je obinomogue tek nakon izvesnog vremena hla#enja.

    Problemi na niskim temperaturma vezani su za istou goriva. +ko se ima u vidu da neistogorivo vrlo esto sadr'i vodu, onda je jasno da pri niskim spoljanjim temperaturama mo'e dado#e do smrzavanja rezervoara, vodova za napajanje motora gorivom, karburatora, pumpe zagorivo i sl. $ada mo'e da do#e do zapuavanja i oteenja elemenata pumpe za gorivo, preistaagoriva, ventila, brizgaljki i sl.

    Kod motora sa tzv. Vodenim hla#enjem moze da do#e do zamrzavanja na niskim i ubrzanogisparavanja na visokim temperaturama okoline. Kod pneumatinih konih sistema esto se javljakondenzovana voda u evovodima, revima, rezervoarima i drugim komponentama prenosa. Pri

    niskim temperaturama dolazi do njenog zamrzavanja, to mo'e da ima negativne e!ekte kao i usluaju sistema za napajanje motora gorivom.

    -a niske temperature nepovoljno reaguje i akumulaor. olazi do sni'avanja temperatureelektrolita. /to izaziva smanjenje napona i kapaiteta akumulatora. " krajnjem sluaju, mo'e dado#e do zamrzavanja elektrolita. 0asno je da je smanjenje kapaiteta akumulatora stalnospregnuto sa ostalim problemima ote'anog pokretanja i rada motora, to dovodi do ubrzanogpra'njenja akumulatora.

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    2/16

    Posebno je izra'en utiaj temperature na stanje maziva. ni'avanjem temperature poveava seviskozitet maziva to dovodi do poveanja trenja na vozilu. $o se negativno odra'ava napokretanje motora, okretanja obrtnih elemenata menjaa, pokretanje svih kliznih spojeva kodraznih komandi i poluga u sistemu za oslanjanje, upravljanje i sl.

    1ere koje preduzima proizvo#a vozila radi spreavanja negativnog utiaja promene klimatskihuslova na osobine i stanje vozila odnose se na%

    pei!iiranje kvaliteta goriva, maziva i drugih tehnikih tenosti u skladu sa oekivanim

    uslovima rada s obzirom na klimatske uiaje (primena miltigradnih ulja za motor, tenostiza zatvorene sisteme za hla#enje koje sadr'e aditive protiv zamrzavanja, speijalnih mastikoje su otporne na dejstvo niskih temperatura i sl2

    Propisivanje posebnih zahteva za pojedine komponente vozila u pogledu obezbe#enja

    tra'enih izlaznih karakteristika za propisane temperaturske re'ime (najee se radi otemperaturama od 3 45o6 i 7 85o6, mada ima sluajeva da se propisuju i otriji zahtevi,

    pa ak i do &45o6)2 "gradnja posebnih delova ure#aja i materijala, koji omoguavaju normalan rad sistema u

    svim klimatskim uslovima ( automatski drena'ni ventili i tzv. **anti!rizeri** za pneumatikekone sisteme, speijalni materijali od gume ili plastike za zaptivke, prahobrane, evi,sreva sa poveanom otpornou na dejstvo niskih temperatura).

    1ere koje mogu da se preduzimaju u odr'avanju vozila obuhvataju striktnu primnu preporukaproizvo#aa o kojima je gore bilo rei. $ako#e ove mere se odnose na pimenu speijalnihpostupaka pomou kojih se vozilo priprema za nastupajui klimatski period, obino, u aprilu i uoktobru. $o znai da se svako vozilo jednom godinje, tj. u toku mesea sprila, priprema za

    prelaz iz zimskog u letnji re'im korienja. 9atim se u oktobru, priprema za prelaz iz letnjeg uzimski period korienja.

    1.2 Tehniki pregledi

    $ehniki pregledi predstavljaju izuzetno vazan vid periodino&preventivnog od'avanja. :e je oposebnoj vrsti prgleda vozila, odnosno kontrole stanja, koja se moze vriti iz !ormalnih isutinskih razloga. Pod !ormalnim razlozima se podrazumeva da je zakonski popisana obavezavrenja tehnikih pregleda u propisanom roku i na propisani nain. $ehniki pregled motornih iprikljunih vozila vi se najmanje jedanput godinje, o emu se vodi odgovarajua evidenija, a

    o utvr#rnoj ispravnosti vozila se izdaje potvrda. Posebnim propisom odre#enoj da se, u iljupoveanja bezbednosti, tehniki pregled vozila kojia se vri javni prevoz putnika, kao i vozila zaobuku kandidata za vozaa, vri svakih est mesei.

    $ehniki pregled mogu da vre samo one organizaije koje su za to ovlaene i koje suosposobjene i opremljene za uspesno izvravanje tog posla."slovi za to se utvr#uju posebnimpropisima.

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    3/16

    -a tehnikom pregledu se proverava opte stanje i izgled vozila, posotjanje i ispravnost ure#aja i

    sklopova koji su od znaaja za bezbednu vo'nju i drugi propisani ure#aji, oprema i oznake, autvr#uje se sastav izduvnih gasova, jaina buke koju vozilo stvara, kao i da li vozilo ispunjavasve ostale uslove propisane za vozila u sobraaju.

    $ehnikim pregledom je obuhvaena kontrola ispravnosti sledeih sistema na vozilu%

    istema za upravljanje istema za koenje "re#aja za osvetljavanje puta i vozila i davanje svetlosnih znakova "re#aji koji omoguavaju normalnu vidljivost ( vetrobran, brisai i perai vetrobrana) "re#aji za davanje zvunih signala "re#aji za odvo#enje i isputanje izduvnih gasova snovnih dimenzija vozila istem za oslanjanje Karoserije 1otora $okova i pneumatika

    1.3 Konzervacija i dekonzervacija vozila

    Postoje mnogi sistemi korienja vozila kod kojih se naizmenino smenjuju periodi intenzivne

    eksploataije vozila i potpunog izostanka potrebe za bilo kakvom upotrebom vozila. vo jetipian re'im za sva vozila koja se koriste u senzorskim uslovima (poljoprivredna mehanizaija),uslovima intenzivnih radova na bazi posebno izra'ene pojedinane potrebe ( gra#evinskamehanizaija), kao i za rdovni sastav vojnih voznih parkova.

    Kod ovakvih istema eksploataije se vozilo ili koristi intenzivno, na bazi visoko postavljenihzahteva u pogledu raspolo'ivosti, odnosno gotovosti i pouzdanosti, ili se nalazi na skladitu.Vozilo mo'e da bude uskladiteno za du'i ili krai vremenski period. +ko se proenjuje dadu'ina skladitenja mo'e da ima negativan utiaj na stanje vozila, pristupa se njegovojkonzervaiji.

    obzirom na napred izlo'eni ilj, konzervaiji predhodi detaljan pregled stanja vozila, kao idrugi radovi preventivnog karaktera ( pranje, ienje, podmazivanje i sl.).Pri tome se, poredostalih, primenjuju i sledei postupi%

    Voda (ili rashladna tenost) se isputa iz sistema za hla#enje motora, u koji se do vrha

    naliva speijalno antikorozivno sredstvo2

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    4/16

    "lje za podmazivanje motora se isputa iz korita motora, a u sistem se naliva speijalna

    antikorozivna tenost2 " ilindre motora se naliva toplo motorno ulje ;z rezervoara za gorivo se potpuno isputa gorivo, a rezervoar se ispira od ostatka taloga i

    dobro se zatvori2 +kumulator se skida sa vozila i posebno se konzervira i skladiti u prikladnom

    zatvorenom prostoru2 ve spoljne povrine pneumatika premazuju se posebnim sredstvima za zatitu od utiaja

    starenja itd.

    2. Dijagnostika motornih vozila

    " sluaju analize dijagnostike u proesu odr'avanja transportnih sredstava u literaturi se mo'enai pravilo pod nazivom

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    5/16

    2.1 Tehnicki preduslovi za obavljanje dijagnostke motornih vozaila primenomsavremenih dijagnostickih sistema

    "spena primena savremenog dijagnostikog sistema zahteva zadovoljenje odre#enih tehnikihuslova koji se baziraju na tehnikim karakteristikama koriene opreme i tehnikojobrazovanosti radnika. Prethodni uslovi se mogu grupisati u svoje tri osnovne grupe%

    & $ransportno sredstvo je neophodno da bude opremljeno sa svim potrebnim elektronskimelementima neophodnim za obavljanje dijagnostike (davai, senzori) i entralnim raunarom kojise nalazi na vozilu i koji je na direktan ili indirektan nain spojen sa svim elektronskimelementima,

    &-eophodno je posedovati dijagnostiki aparat koji se speijalnim kablovima spaja satransportnim sredstvom,

    &Potrebno je da radnik koji radi na poslovima dijagnostike bude kvalitetno obuen za obavljanjedijagnostike transportnog sredstva primenom raspolo'ivog savremenog dijagnostikog sistema.

    Pore#enjem dijagnostikih sistema razliitih proizvo#aa transportnih sredstava mo'e se uoitistrogo potovanje prethodno de!inisanih uslova. no to pravi razliku izme#u proizvo#aa jetehniko reenje dijagnostikog sistema, kao i so!tver koji se koristi za njegovo upravljanje.etalji prethodnih reenja su poznati samo proizvo#au i ovlaenim servisima.

    Proes dijagnostike podrazumeva posedovanje transportnog sredstva koje je opremljeno sa svim

    potrebnim elektronskim elementima neophodnim za obavljanje dijagnostike. ijagnostiarprilazi vozilu sa dijagnostikim aparatom kojeg povezuje sa entralnim raunarom vozila.Povezivanje se vri se vri speijalnim kablom.

    ijagnostiki aparat je najee izra#en kao laptop. o!tver koji je instaliran u raunarudozvoljava a'uriranje, koje se mo'e vriti putem mre'e ili instalaijom sa zatienog d&a kojisti'e od proizvo#aa. +'uriranje je najee meseno ukoliko se radi putem d&a, a ukoliko seradi putem mre'e mo'e biti i ee. +'uriranje sadr'i sve nove in!ormaije vezane zaeksploataiju vozila (karakteristike odre#enih sistema, preporuke, dosadanja iskustva...), a sve uilju pru'anja veih mogunosti korisniku. Prethodni podai su opti i kao takvi se odnose na

    grupu vozila istih karakteristika jednog proizvo#aa. sim njih tokom dijagnostike neophodno jekoristiti i podatke koji su nastali kao rezultat ranijih operaija u proesu odr'avanja posmatranogtransportnog sredstva. " tom ilju potrebno je ostvariti a'uriranje sistema tokom odr'avanjavozila. $o znai da je neophodno zabele'iti bilo koju zamenu, opravku ili interveniju na vozilu.

    :adnik koji radi na poslovima dijagnostike (dijagnostiar) potrebno je da poseduje znatno veaznanja od radnika koji rade u klasinim radioniama. Kao i do sada neophodno je da posedujeodgovarajua znanja o karakteristikama sistema koji ine posmatrano transportno sredstvo. sim

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    6/16

    toga potrebno je i da poseduje sposobnost korienja raunara. $ako#e ne treba zaboraviti ipotrebu osnovnog znanja najmanje engleskog jezika. $a potreba je uslovljena injeniom da sumeniji dijagnostikih so!tvera pisani na engleskom jeziku. 9avisno od proizvo#aa u ponudi su idrugi jezii.

    2.2 naliza procesa pracenja tehnickog stanja i dijagnostike kod vozila sasavremenim dijagnostickim sistemima

    1eredes je za svoja vozila razvio program + (iagnosis +ssistane stem). Prilikomnabavke mo'e se kupiti kao so!tver koji se instalira na laptop ure#aj ili kao dijagnostiki ure#aj."z sam so!tver ide i dijagnostiki kabal koji slu'i za povezivanje vozila i dijagnostikog ure#aja.Veza izme#u vozila i dijagnostikog ure#aja mo'e biti preko kabla ili preko bluetooth&a.

    Proes dijagnostike zapoinje prikljuivanjem raunara sa entralnim raunarom vozila. Kakomeredes poseduje irok proizvodni program, to se na poetku rada de!inie vrsta (slika A), azatim i tip (slika ?) i model (slika 8) vozila.

    Slika 1.Izbor vrste vozila

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    7/16

    Slika 2. Izbor tipa vozila

    Slika 3. Izbor modela vozila

    -akon izbora modela vozila postoji obaveza da se unese V;- kod vozila (slika @). "koliko seunese pogrean kod program nee nastaviti sa dijagnostikom.

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    8/16

    Slika 4. Unosenje VIN koda

    Postoji mogunost i da se prvo unese V;- kod a kompijuter e na osnovu njega sam odrediti tip imodel vozila. ledea !aza predstavlja zadavanje naredbe testiranja vozila, mo'e se izabratikratak test(slika B) ili testiranje odr#enog sistema(slika 4). ;zborom kratkog testa dijagnostikiure#aj zahteva da se svaka od upravljakih jedinia odazove i =ka'eC svoj status. okaz da sekompijuter odazvao je kataloki broj njegove upravljake jedinie. tatus mo'e biti to znai daje sa sistemom sve uredu, ili D to znai da sa tim sistemom neto nije uredu, mada mo'e i daznai da tog sistema nema na vozilu. ;zborom svakog sistema, otvara se prozor sa svimpodsistemima koji se u njemu nalaze (slika E).

    dabirom podsistema(slika A5) mogu se itati kodovi greaka, pratiti trenutne vrednosti

    aktuatora i senzora, videti servisne in!ormaije, kontrolisati rad sistema, pratiti planiraneaktivnosti vezane za sistem "koliko postoji kod greke dijagnostiki ure#aj pru'a mogunost dakorisniku predoi listu radnih operaija koje je potrebno izvriti u ilju otklanjanja greke (slikaAA).

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    9/16

    Slika 7. Kratak test

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    10/16

    Slika 8.Sistemi vozila koje mozemo ispitivati

    -aprimer da bi odredio datum za zamenu motornog ulja kompjuter vozila prati pre#eni put,vreme rada pri povienoj temperaturi, iskorienost ulja, srednju vrednost izmene temperature,broj hladnih startova itd. sim toga potrebno mu je da zna proenat sumpora u gorivu, viskozitetulja i kvalitet ulja. -a osnovu

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    11/16

    Slika . !odsistem karoserije

    Slika 1".#adne opera$ije % posisitem% &irba'(a

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    12/16

    Slika 11. !arametri koji se mo'% meriti %)ivo*

    1( temperat%ra ras+ladne te,nosti- 2( temperat%ra 'oriva- 3 ( koli,ina %briz'ano' 'oriva 4 (broj obrtaja motora / ( napon baterije 0 ( pozi$ija pap%,i$e 'asa ( brzina vozila 1" (

    !ritisak na %sisnoj 'rani

    svega toga on odre#uje datum ili broj kilometara do servisa. n&board sistem vozila imamogunost servisnih !unkaija, tj. omoguuje odre#ivanje prognoziranog termina za servisodre#enog sistema(motorno ulje, konie, ulje retardera, katalizator estia...). Kompjuter vozilana osnovu uslova eksploataije, naina vo'nje, parametra koje meri u toku vo'nje odre#ujedatum servisne intervenije ili broj kilometara koje jo mo'e vozilo da pre#e nakon ega se moraobaviti servis.

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    13/16

    Slika 12.estovi koji se mo'% sprovesti na motor%

    atum ili kilomtra'a servisiranja ne mora biti !iksan, ukoliko se promeni neki od parametara

    menjae se i datum ili kolometra'a. -ajee na ?555 km pre servisnog termina na instrumenttabli vozila se pojavljuje simbol servisa (F ). "koliko vozilo poseduje telematske sisteme uvozilu korisnik mo'e videti koji je sistem u pitanju, a ako nema za vie in!ormaija mora otii uservis i uz pomo dijagnostikog ure#aja utvrditi o kom se sistemu radi.

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    14/16

    !K"#$%K

    " okviru rada dati su neki elementi razvoja i primene n Goard dijagnostike u proesu

    odr'avanja vozila. 6iljevi koje se 'ele postii HG i G&;; sistemima kod dizel motora upotpunosti su jednaki iljevima kojima se te'i kod benzinskih motora. aglasno razilikama uprimnipima rada benzinskih i dizel motora postoje i razlike u tehnologiji samodijagnostike.-aprimer nadziranje rada katalizatora kako je to predvi#eno za benzine, nije primenljivo zadizel motore jer sadanje tehnologije kod dizel motora podrazumevaju oksidaione, 6:katalizatore i !iltere estia iji rad nije mogue nadzirati trenutno poznatim lambda sondama,slino je i sa sistemom za sekundarni vazduh. +li je za dizel motore dodat program koji nadzireispravnost !iltera estia, 6: katalizatora. Kada se govori o G&u, misli se na G&;, G&;;, HG i G&;;;.

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    15/16

    VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA UROEVACSA PRIVREMENIM SEDITEM U LEPOSAVIU

    SEMINARSKI RAD

    Predmet: Odravanje saobraajnih itransportnih sredstava

    Tema: Posebni vidovi periodino! odr"avanja i dija!nosti#a

    motornih vo"i$a

    Profesor:Studet:

  • 7/26/2019 Odravanje Saobracajnih i Transportnih Sredstava-Simic Petar

    16/16

    Dr S$obodan Mi$adinovi Simi

    Petar S%&'