Download pdf - OŠ ‘’Mehmedalija mak dizdar’’ - osmmdsa.edu.ba 23.pdf · MAK XXIII [OŠ ‘’MEHMEDALIJA MAK DIZDAR’’] - 2 - NAŠI PRVAČIĆI I ove godine u našu su školu doletjeli

Javna ustanova Osnovna škola

„Mehmedalija Mak Dizdar“

Sarajevo

MAK XXIII

Školska, 2016/2017.godina

MAK XXIII [OŠ ‘’MEHMEDALIJA MAK DIZDAR’’]

- 2 -

NAŠI PRVAČIĆI

I ove godine u našu su školu doletjeli novi rojevi vrijednih pčela. Kroz nepregledna polja nauke vodit će

ih njihove učiteljice. No, prije svega one će ih učiti kako da postanu dobri i pošteni ljudi. Želimo im

sretan početak školovanja i da će se brzo naviknuti na školske klupe, drugove i obaveze.

„ Radosno i bez straha uđoše u čarobni svijet: brojeva, slova i svijet znanja.“

Razred: I-1

Učiteljica: Ljevo Aida

Učenici: Ajkunić Daris, Alagić Lamija,

Alibegović Nidal, Batnoga Dijana, Bučan

Rejjan, Čaušević Lejla, Čolpa Nizama,

Čusto Dani, Drakovac Arman, Đonko

Merjem, Ećo Emir, Fetahović Dina,

Kasapović Harun, Klepo Ammar,

Konaković Umihana, Kuldija Nidal,

Mašović Imran, Mujezin Merjem,

Omerbašić Sumeja, Rajković Lamija,

Salčin Vedad, Smajlović Tajra,

Sporišević Lejla, Starogorac Samila,

Šehić Vedad,Vejo Panchali, Žiga Afan.

Razred: I-2

Učiteljica: Enisa Pašić

Učenici:Aruković Tarik, Bačak Igor, Baždar

Amna, Bezdrob Sajra, Čaušević Faruk,

Čaušević Maid, Ćibo Elmedin, Džihanić Edim,

Habibović Dženana, Hadžiaganović Lamija,

Hadžić Aldin, Hodžić Aylin, Hrnjić Naida,

Kamberović Nedim, Karačić Benjamin,

Kurspahić Fatih, Kutlovac Aid, Merdić Amna,

Musić Mirela, Pilić Melina, Sarač Amina,

Smajlović Amina, Šarić Davud, Šljuka Uzeir,

Ukaj Rukajja, Vejo Lamija, Velić Vedad, Zečić

POLAZAK U ŠKOLU

Do sada – lutka i ja,

od sada – dva plus dva.

Do danas – život bez briga,

od sutra – torba puna knjiga.

Do sada – potrči, preskoči, poskoči,

od sutra – "Lijepo piši, otvori oči."

Do danas – mamino i tatino zlato,

Nejra Kazazović i Nudžejma Ramić VIII-1 i sutra ću biti i ne brinem se zato.


- 3 -

Svaka školska godina je specifična na svoj način. Svaka nosi određena obilježja.Neka su izuzetna, neka su prosječna

dok su neka mogla biti i trebala su biti mnogo bolja.Takva je i ova školska godina.Brojna općinska, kantonalna

takmičenja, revije, konkursi... su iza nas.Za neke su bili uspješni, za druge manje.Ipak, ne mogu svi istovremeno biti

najbolji, ponijeti atribut najboljeg. Važno je, kao i svaki put, učestvovati i predstaviti školu na najbolji mogući način.

U nastavku donosimo predstavljanje škole na takmičenjima, revijama, konkursima kao i plasman na istim. Učenici su

pokazali da, kada se volja i trud spoje,sve je moguće.

*Od 17. do 20. septembra 2016. godine realizovan je Turnir -ulične košarke-“Beko Sketch Street Basketball” na

platou BBI Centra, za osnovce i srednjoškolce, pri čemu je košarkaški tim naše škole uzeo učešće.

*Dana, 21.septembra, 2016. Godine održan je Memorijalni turnir u malom nogometu za učenike novogradskih

osnovnih škola povodom obilježavanja godišnjice osnivanja Druge viteške motorizovane brigade, pri čemu je naš

malonogometni tim uzeo učešće.

*Školsko takmičenje iz matematike za učenike VIII razreda održano

15.02.2017.godine. Takmičenju pristupilo 12 takmičara: Omeragić Iman,

Hadžimušović Sibel, Pintol Amna, Dedović Adna, Amidžić Iva, Bihorac

Azra, Šantić Lana, Imamović Lamija, Peljto Amar, Nukić Najda, Obhođaš

Amina i Kruh o Vedad. Najbolje su se pokazali Hadžimušović Sibel, sa 94

boda, Kruho Vedad sa 62 te Amidžić Iva sa 60 bodova.

*Školsko takmičenje iz fizike održano je 24. 02. 2017. godine.

Takmičenju je pristupilo 7 učenika VIII razreda i 5 učenika IX razreda.U kategoriji učenika VIII razreda najbolje

rezultate postigli su: Hadžimušović Sibel,Imamović Lamija I Mušanović Adnan. Od učenika IX razreda, koji su

pristupili takmičenju, najbolje rezultate postigli su: Selimović Nejla, Šuvalija Azra, Džindo Benjamin.

*U toku Sedmice informatičke edukacije održan je i Sat kodiranja. Najuspješnije škole,nastavnici i učenici su

nagrađeni vrijednim nagradama. Objavljena je i rang lista,na kojoj su učenici naše škole zauzeli visoka mjesta: 2.

mjesto Hadžimušović Sibel, koja je nagrađena mobitelom, 12. mjesto Faris Mekić, koji je nagrađen slatkim paketom

i Prestigio PC stand-om i 13. mjesto Rusmir Pašić, koji je, također, nagrađen slatkim paketom i Canyon slušalicama.

SMART Resursni centar će organizovati poseban događaj za preuzimanje nagrada.

*Realizovanjem Programa rada Općinske službe za obrazovanje, kulturu i sport dana, 9.03.2017. godine održano je

takmičenje iz matematike učenika: VII, VIII i IX razreda novogradskih osnovnih škola. Našu školu predstavljala su

po tri učenika iz razreda. Oni su postigli sljedeći uspjeh:

VII razred: Ljuca Aden 5. mjesto, Pašić Rusmir 10. i Lojo Belma 16. mjesto,

VIII razred: Hadžimušović Sibel 1. mjesto, Amidžić Iva 12. i Kruho Vedad 22. mjesto,

IX razred: Kačapor Irfan dijeli 1. mjesto, Salihović Nejla dijeli 2. i Čovčić Tarik 16. mjesto.

Ukupan plasman naših učenika:VII, VIII i IX razreda na takmičenju iz matematike je 5. mjesto. Za Kantonalno

takmičenje iz matematike izborili su se: Hadžimušović Sibel, učenica VIII razreda, Kačapor Irfan i Salihović Nejla,

učenici IX razreda.

*Općinsko takmičenje iz fizike učenika: VIII i IX razreda realizovano je 15.03.2017. godine. Našu školu

predstavljala su po tri učenika iz razreda. Njihov uspjeh je:

VIII razred: Hadžimušović Sibel 2. mjesto, Imamović Lamija 7. i Mušanović Adnan 23. mjesto,

IX razred: Selimović Nejra 7. mjesto, Šuvalija Azra 18. i Džindo Benjamin 21. mjesto.

Ukupan plasman naših učenika: VIII i IX razreda na takmičenju iz fizike je 5. mjesto. Na Kantonalno takmičenje iz

fizike plasirale su se: Hadžimušović Sibel i Imamović Lamija, učenice VIII razreda.


- 4 -

*Kantonalno takmičenje iz vjeronauke za učenike VIII i IX razreda održano je 21. i 23. marta tekuće godine.

Takmičenju su pristupili i učenici iz naše škole. U kategoriji VIII razreda Lamija Imamović osvojila je 25. Mjesto,

dok je u grupi IX razreda Dženisa Pleh uzela 36. mjesto.

*23. 3. 2017. Godine održano je Opštinsko takmičenje iz informatike, kojem su pristupili učenici IX razreda: Irfan

Kačapori Tarik Čovčić te Sibel Hadžimušović,učenica VIII razreda. Naša ekipa plasirala se na 7. mjesto, od 14 škola.

*Opštinsko takmičenje iz geografije za učenike IX razreda održano je

22.03.2017. godine. Našu školu predstavili su i ostvarili zavidan rezultat:

Imamović Anes 18. mjesto /86 bodova, Kačapor Irfan 21. mjesto/84,5 bodova i

Šuvalija Azra 25. mjesto/79 bodova. Ekipno su osvojili 7. mjesto/249,5

bodova.

*Povodom Dana Sarajeva, 06.04.2017. godine, u Domu Oružanih snaga Bosne

i Hercegovine, održan je Šahovski turnir učenika osnovnih škola Kantona

Sarajevo. Šahovski tim naše škole u sastavu: Kačapor Irfan, Mekić Faris, Pašić

Rusmir, Đogić Asija i rezervni takmičar Mekić Omar, izborio se za 13. mjesto.

*U februarskom i martovskom izdanju omiljenog dječijeg časopisa “Vesela sveska”, objavljeni su radovi naših

učenica. U pisanju literarnih radova na temu „Moja učiteljica“, posebno su bile uspješne: Nedžla Muslić, učenica III-

2razreda i Tajra Hasečić, učenica II-1 razreda. Likovni rad Ajše Džanko, učenice III-1 razreda, također, je objavljen u

martovskom izdanju ovog časopisa.

*Kantonalno takmičenje iz matematike održano je 07.04.2017. godine u Drugoj gimnaziji. Hadžimušović Sibel,

učenica VIII razreda, dijeli 15. mjesto sa 15 bodova od maksimalnih 28. I učenici IX razreda Kačapor Irfan i

Salihović Nejla uzeli su učešće u ovom takmičenju. Ekipni plasman naše škole je 20. mjesto od 50 škola.

*Na Kantonalnom takmičenju iz fizike za učenike osnovnih škola Kantona Sarajevo, koje je održano 10.04.2017.

godine u OŠ „Grbavica II“, naše predstavnice su za sebe i za školu osvojile visoko 5. mjesto. Hadžimušovć Sibel i

Imamović Lamija, učenice VIII/1 razreda, zajedno su bile 6, dok je Nejla Selimović, učenica IX razreda, bila je 19. U

pojedinačnoj konkurenciji učenika VIII razreda Hadžimušović Sibel bila je 4. i plasirala se na Federalno takmičenje

iz fizike, dok je Imamović Lamija bila 20.

*Na Općinskom takmičenju iz CIVITAS-a, koje je održano 8.04.2017. godine, učenici IX razreda zauzeli su 4.

mjesto. Temom „Dečko, može pivo, ne treba lična“ ukazali su na problem sukobljavanja mladih sa Zakonom pri

kupovini i konzumiranju alkohola i cigareta.

*Smotra naučno-tehničkog stvaralaštva mladih Opštine Novi Grad-Sarajevo 2017. održana je 11.04.2017. godine u

OŠ „Dobroševići“, na kojoj je učestvovalo 14 škola. Smotra je održana iz

obaveznog dijela, a to su testovi znanja iz nastave za učenike od V do IX

razreda. Tim naše škole u sastavu: Karić Ena, V/1, Bekto Azra, VI/1, Lojo

Belma VII/1, Mašić Merisa, VII/3, i Peljto Ajla, IX/2,izborio se za 2.

mjesto. U pojedinačnoj konkurenciji na testovima znanja iz nastave

Osnova tehnike za učenike VI i IX razreda, Bekto Azra bila je 2. dok je

Peljto Ajla osvojila 3. mjesto. Takmičarski tim naše škole ovim

plasmanom izborio se za Kantonalnu smotru naučno-tehničkog

stvaralaštva.

*Za Kantonalno takmičenje iz engleskog jezika vrijedno su se pripremali : Eterle Džani, Šuvalija Azra, Selimović

Nejla, Imamović Anes, Kačapor Irfan, Mehmedagić Faruk i Repak Faris, učenici IX razreda. Kantonalno takmičenje

iz engleskog jezika održano je 20.04.2017. godine pri čemu je naš Eterle Džani osvojio 4. mjesto i plasman na

Federalno takmičenje. Čestitamo svim našim učenicima i naravno nastavnicima na ostvarenim uspjesima!

*Kantonalno takmičenje u poznavanju saobraćajnih pravila i propisa održano je 29.04.2017. godine pri čemu je naš

tim osvojio visoko 2. mjesto.

*Na Federalnom takmičenju iz fizike naša Hadžimušović Sibel osvojila je visoko 6. mjesto. Čestitamo učenici i

nastavnici Solak Sabini.

Sibel Hadžimušović VIII-1


- 5 -

Naša škola realizovala je mnoge manifestacije i priredbe, članovi mnogih sekcija, ali i ostali učenici mogli su u toku

ove godine prisustvovati brojnim aktivnostima kojima,naravno,moramo posvetiti pažnju.

*Povodom prijema prvačića školske 2016/2017. godine, Opština Novi Grad

priredila je manifestaciju pod nazivom „Prvačići sretno“, koja je realizovana

u četvrtak, 15. 09. 2016. godine sa početkom u 17:00 sati na fudbalskom

terenu Centra za edukaciju, sport i rekreaciju „Safet Zajko“. Manifestaciji

je prisustvovalo 1200 učenika prvog razreda novogradskih osnovnih

škola.Naši novi leptirići su prvi put u svojstvu učenika sa učiteljicama:

Ljevo Aidom i Pašić Enisom, te u pratnji svojih roditelja,prisustvovali

manifestaciji i drugarski uživali u raznovrsnom kulturno-zabavnom

programu.

*Od 3.10. do 14.10.2016. učenici petog razreda, njih 60, pohađali su Školu plivanja na Olimpijskom bazenu.

*Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se svake godine, 4. oktobra, s naglaskom na jedinstven odnos ljudi i

životinja kao i važnost životinja u našem životu. Naši učenici, članovi Ekološke sekcije, sa nastavnicom Aljić

Sabinom posjetili su Pionirsku dolinu.Nadamo se da su im, barem, malo uljepšali dan i učinili toplijim njihove

“domove”.

*Edukaciji Udrženja za pomoć djeci sa disleksijom „Vjetar“ prisustvovala je , 4.10.2016. godine, Pašić Enisa.

*Istog dana realizovan je Seminar „Edukacija i rehabilitacija osoba sa razvojnim teškoćama“, kojem su

prisustvovale Elmedina Hajdarević i Izra Lepić.

*Svjetski dan učitelja /nastavnika obilježili smo 4. bktobra prigodnim programom pri čemu su realizatori istog

naglasili da je rad učitelja i nastavnika jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva, te smo također ispratili u

zasluzenu mirovinu našu Džindo Šerifu, radnicu na odrzavanju čistoće.

*U Sportsko-rekreativnom centru „Safet Zajko“ je 15.10.2016. obavljena podjela školskog pribora učenicima prvog

razreda od strane Općine Novi Grad.

*U subotu, 15. oktobra 2016. godine članovi Ekološke sekcije, njih 30, su sa

nastavnicom Aljić Sabinom posjetili Sajam minerala, stijena, fosila, poludragog i

dragog kamenja u Kreševu. Posjeta je imala edukacijski karakter i značaj, jer

učenici u okviru Nastavnog plana i programa iz hemije uče: o sastavu zemlje, o

mineralima i stijenama, kojih u našoj zemlji najviše ima u Srednjoj Bosni koja je

izuzetno bogata rudnim nalazištima.

*Dana, 17. oktobra 2016. godine, vrijedni članovi Eko sekcije priredili su Sajam

zdrave hrane za učenike i uposlenike škole, kao i za roditelje naših učenika, da

biobilježili Svjetski dan zdrave hrane,16. oktobar, i Dan jabuke, 20. oktobar.Moto Sajma bio je, već, poznata poruka:

„Jabuka na dan tjera doktora iz kuće van“.

*Članovi Historijske sekcije su, 29.10.2016. godine, posjetili Dujmovska brda povodom obilježavanja godišnjice

bitke.


- 6 -

*U organizaciji Save the Children i podršku Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo,

24.10.2016. godine počela je edukacija nastavnika osnovnih škola kroz trening- radionice.

*„Jačanje socijalnog uključivanja-jednako i kvalitetno obrazovanje za podršku uspješnog razvoja djece“ naziv je

trening-radionice, kojoj su prisustvovale Behlulović Selma i Hindić Amra.

*Druga trening- radionica je „Razvoj podrške za inkluzivni odgoj i obrazovanje“, kojoj su prisustvovale Krkušić

Šahza i Lepić Izra. Trening-radionice provodit će se kontinurano u periodu koji slijedi.

*U organizaciji Doma zdravlja „Kumrovec“ je, u dva termina: 4.11. i 9.11. 2016. godine, na temu -Oralna higijena-,

realizovano predavanje za učenike: prvog, drugog i šestog razreda, kao i stomatološki pregled.

*Dana, 10.11.2016. za učenike od I do V razreda upriličena je i prikazana pozorišna predstava „Titiz i džomet“.

*U četvrtak, 10. 11. 2016. Učenici i director naše škole Munib Kukavica su

uz delegacije Kantona i Grada Sarajevo, predstavnike Općine Novi Grad,

članove Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995.i

predstavnike Mjesne zajednice Otoka položili cvijeće na mjesto masakra u

ulici Žrtava fašizma kod broja 12. Na tom mjestu su prije 23 godine s

položaja agresorske vojske iz Nedžarića ispaljene tri granate od čijeg djejstva

je smrtno stradalo devet osoba od kojih je bilo petero djece: Elma Geko (dvije

godine), Semir Haseta (četiri), Ibrahim Huskić (šest), Amina Hećo (osam) i

Ajdin Hodžić (devet godina), dok je 38 osoba ranjeno. Polaganju cvijeća

prisustvovale su porodice i prijatelji nastradalih.

*Seminaru „Zumiraj prava u školi“ su, 11.11.2016. godine, prisustvovale: Hajdrević Elmedina, Džubur Silvana i

Krkušić Šahza.

*U okviru realizacije projekta „Sigurnost djece u saobraćaju“ , 11.11.2016. godine, učenici I razreda su, u saradnji sa

policijom, obišli raskrsnice na Otoci i posjetili Policijsku stanicu Novi Grad

*U sali Opštine Novi Grad Sarajevo, 28.12.2016.g, upriličeno je predavanje

za učenike i sastanak na temu: Akcioni plan za djecu Opštine Novi Grad

Sarajevo 2017-2018.g. Realizator aktivnosti je Dječiji parlament Opštine

Novi Grad. Sastanku su prisustvovali članovi Dječijeg parlamenta,

predstavnici Opštine Novi Grad kao i predstavnici osnovnih škola s područja

Opstine. Predstavnice naše škole bile su dvije učenice osmog razreda i

psiholog škole Aida Džaferović.

*Dana, 8. februara 2017. godine počela je Škola skijanja, projekat Općine Novi

Grad, za učenike osnovnih škola sa područja naše općine. Brojnim učenicima

pridružili su se i Školu skijanja uspješno pohađali naši odlikaši VI razreda. Škola

skijanja trajala je 5 dana, do 12. februara, na Malom polju, na Igmanu. Svaki dan

u pratnji učenika bio je i po jedan nastavnik iz škole: Zvizdić Edhem, Jasenčić

Mirza, Ožegović Rizah, Hadžić Advija i Đogić Ibrahim.

*Dana, 28. februara 2017. godine prigodnim programom obilježili smo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kojiu

našoj novijoj historiji ima posebno mjesto još od 1992. godine, kada je 29. februara i 1. marta održan Referendum o

nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ.

*Povodom 8.marta, u multimedijalnom kabinetu JU OŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“ 7. marta održan je prigodan

program za naše drage dame. Inicijator događaja je Vijeće učenika škole na čelu sa pedagogicom Elmedinom


- 7 -

Hajdarević. Vijeće je u školskoj 2016/17.godini bilo vrijedno. Nakon dva završena istraživanja: o razlozima

izostanaka učenika i broju učenika koji konzumiraju nargilu, odlučili smo se da i Dan žena, 8.mart obilježimo

druženjem sa našim mamama i nastavnicama. Nakon pozdravnih riječi direktora škole Kukavice Muniba i

pedagogice Hajdarević Elmedine, te uvodne prezentacije pod nazivom „Njeno veličanstvo majka“ gostima su se

predstavili učenici i mamama poklonili najljepši dar, veselu i dirljivu priredbu kojom su od srca svim prisutnim

čestitali 8.mart.

*Dana, 14.03.2017. godine, u Općini Novi Grad održana je Svečana akademija povodom obilježavanja 24. godišnjice

formiranja 101. motorizovane brigade. Tom prigodom izveden je svečani program u kojem su učešće uzeli horovi

naše škole, hor nastavnica i hor učenika.

*Dana, 27.03.2017. godine, u prostorijama Pedagoškog fakulteta u Sarajevu, naša kolegica Nukić Samira, profesor

razredne nastave, branila je i izvrsno odbranila svoj magistarski rad na temu „Pripremljenost nastavnika za inkluzivni

proces u reformiranoj osnovnoj školi“ i stekla zvanje: magistra nauka. Rad naše kolegice kao i odbranu istog

Komisija je ocijenila izvrsnom ocjenom. Čestitamo kolegici i želimo joj puno uspjeha u radu!

*Godišnjim programom rada škole, osim redovne nastave i vannastavnih aktivnosti, planirane su i brojne posjete koje

prate Nastavni plan i program mnogih predmeta. Radi toga su učenici III i IV razreda u pratnji svojih učiteljica,

06.04.2017. godine, posjetili farmu krava u Doglodima, Sinalko i mljekaru „Milkos“, pri čemu su se duržili sa

ljubaznim domaćinima, koji su, osim srdačnog gostoprimstva, odgovarali na pitanja znatiželjnih učenika.

*Dana, 07.04.2017. godine, učenici: I, II, III i IV razreda su u sali Općine Novi Grad prisusutvovali i uživali u

projekciji filma „Štrumpfovi“.

*Članovi Novinarske sekcije su sa nastavnicom Krkušić Šahzom, 14.04.2017. posjetili redakciju novina “Dnevni

avaz” i časopisa “Azre”, pri čemu su se družili sa novinarima navedenih redakcija tražeći odgovore na brojna

pitanja. I hrvatski pjevač Masimo Savić, koji je bio u posjeti ovim novinama, posvetio nam je malo svog dragocjenog

vremena.

*Učenici naše škole, njih 25, u pratnji nastavnica i direktora su dana, 20.4.2017.

godine prisustvovali otvaranju Izložbe o poznatom bosanskohercegovačkom pjesniku

Mehmedaliji Maku Dizdaru, po kojem je i naša škola dobila ime, povodom

stogodišnjice njegovog rođenja. Ova izložba je dio projekta ''Ime moje škole'', kojeg

Bošnjački institut realizuje u saradnji sa Opštinom Novi Grad Sarajevo. Ovom

prigodom vidjeli smo slikovne prikaze dijelova Makovih djela, te nam je tako

približena njegova poezija. Izložba se sastoji od tri dijela : Slovo o nebu, Slovo o

slovu i Slovo o čovjeku koji, kao cjeline, predstavljaju dijelove Makove zbirke poezije „Kameni spavač“. Posebnu

pažnju učenika privukla je bista Maka Dizdara, koju je Majo Dizdar, Makov sin, poklonio Bošnjačkom institutu.

Osim biste, eksponati ove izložbe bit će poklonjeni našoj školi. Hvala Bošnjačkom institutu na ovom neizmjerno

vrijednom poklonu.

*Seminaru „Pričamo uspješne inkluzivne priče“ ,koji je realizovan 10. i 11. maja 2017. godine, prisustvovali su:

direktor Munib Kukavica, pedagogica Elmedina Hajdarević i učiteljica Samira Nukić.

*Godišnjim programo rada škole planirana ekskurzija učenika IX razreda realizovana je u Neumu u trajanju od 4

dana. Realizovana je i Škola u prirodi za učenike IV razreda u Ajdinovićima.

*Po prvi put od osnivanja JU OŠ “Mehmedalija Mak Dizdar” ima opremljen prostor za produženi boravak. Učenici

će ovdje biti pod stalnim stručnim nadzorom, tu će odmarati, imati osiguran obrok, rješavati zadaću i igrati se sa

vršnjacima. Prostorije, koje su već opremeljene, čekaju spremne da prime svoje prve korisnike u školskoj

2017/18.godini.



- 8 -

STOGODIŠNJICA ROĐENJA MAKA DIZDARA

"Ovdje se ne živi samo da bi se živjelo.

Ovdje se ne živi samo da bi se umiralo.

Ovdje se i umire da bi se živjelo."

Ove godine obilježava se stoljeće od rođenja Maka Dizdara – jednog od naših najpoznatijih i najcjenjenijih pisaca,

čija su djela obogatila i protkala bosanskohercegovačku književnost potpuno novim načinom pisanja. Zbog svog

specifičnog pristupa u pjesništvu, prvenstveno misleći na stil koji je Mehmedalija razvio kao neovisan i po sve novi,

njegove su stihove interpretirali iz različitih uglova kako bi dotaknuli dubinu njegovog književno-umjetničkog bića.

Susreti kultura u Bosni i Hercegovini znali su dovesti do vrhunskih umjetničkih dostignuća, kao što je, pogotovo

nepodijeljenim ocjenama, i poetsko djelo Maka Dizdara. Za Makom Dizdarom ostalo je pjesničko i tragalačko djelo

čudesne ljepote i neiscrpne mudrosti i istinitosti, poetsko čudo na čijim se tragovima i odrednicama trajno i beskrajno

može graditi jedan sasvim novi, dobri, do kraja oljuđeni život

i svijet…

Mak Dizdar je, zaista, bio poseban. Poseban u svakom smislu

te riječi, posebnog jezika, stasa, misli. Trudio se vidjeti priču

u kamenu, u bilo čemu. Jednom prilikom, izjavio je: “Stećak

je za mene ono što nije za druge, ono što na njemu i u

njemu nisu drugi umjeli ni znali da vide. Jest kamen, ali

jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jest materija, ali

jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i

život, jest prošlost, ali jeste i budućnost. To je spavač koji

je nespina. Stećak sam vidio u Radimljii Zgošći, ali sam

njegovu istinu mogao da odgonetnem samo u sebi…’’ Trudio se održati čar izvornog,bosanskog jezika. Bio je,čak u to vrijeme, svjestan da se bosanski jezik polako mijenja,

što je danas i najizraženije. Rekao je: ‘’ U jezik savremene poezije ušao je na široka vrata jezik ulice i štampe. To

je dobro – ukoliko on treba da izrazi ideje i osjećanja savremenog čovjeka. Savremeni čovjek je obogaćen

mehanizacijom razne vrste, ali je uskom specijalizacijom osiromašen u svom ljudskom kvalitetu. Njegov jezik

pripada vrsti, praktičan je, ali veoma uzak i olinjao već, mada se njegov vokabular svakodnevno proširuje

leksikom njegove profesije. Ja sam se okrenuo ka riznici starog jezika ne samo da bih dao boju i miris

potonulog svijeta nego i da bih vratio vrijednosti riječima koje su izgubljene u tami vremena. Takve riječi

sačuvala je moja majka za mene i one su najdragocjenija baština koju sam naslijedio.One su mi pomogle da

shvatim i poruke urezane u kamenu.’’Dizdar se, također, borio protiv sve jačeg utjecaja srpskog na bosanski jezik,

kako je naveo u svom članku "Marginalije o jeziku i oko njega".

Osvojio je brojne nagrade i priznanja. Kada bi ga pitali šta misli o njima, rekao bi da je pisanje njegova ljubav, ali da

je svako priznanje znak čitaoca i kritika da je on dobar u svom poslu, što mu je davalo dalju motivaciju. ‘’Kada

pišem – pišem za sebe. Ali, kada je stvaralački čin završen, onda pisac u svakom slučaju očekuje glas čitaoca i

kritike.Nagrade kao najjavnija priznanja posljedica su takve javne ocjene, priznanje javnosti i društva, i

stvaralac ne može biti ravnodušan prema takvom aktu, prema javnom i jasnom priznanju. On uviđa da je to

njegovo nježno i krhko sjeme koje se zove stih – palo na plodno tle, u duboku brazdu iz koje je nikao plod za

sve one koji pruže ruku za njim. Pjesnik za to čini ogromne napore da stvori svoju, jednu sasvim novu riječ,

koju će pokloniti sutrašnjem danu. To i ja pokušavam, sa manje ili više uspjeha. Proces je mučan i sladak, kao

kad se u pijesku rijeke traži zrnce zlata. Samo, kao što se zbog zlata lako gine, umire se često i zbog riječi. U

pjesmi Slovo o slovu pokušao sam dati svoj odnos prema riječi – upućujem za to čitaoca na nju kao na moj

najautentičniji tekst…’’


- 9 -

U emisiji ‘’Ime moje škole’’, koju je uređivao Mirsad Bećirbašić,

čiji je cilj bio isticanje bitnih pojedinosti kojima se škole krase,

učenici naše škole imali su i veliku čast da se druže sa najmlađim

sinom bosanskohercegovačkog velikana Maka Dizdara. Majo Dizdar

je tom prilikom predstavio pravi lik svoga oca,te nam približio kako

je imati pjesnika kao roditelja. Majo nam je tom prigodom rekao:

“Prvenstveno bih

želio da kažem da je

cilj ove emisije

izuzetno

perspektivan, jer želi

približiti djeci sami

naziv škole koju oni pohađaju i smatraju možda i drugom kućom. Žao

mi je što Mak nije ovdje sa nama da vidite koliko je on bio

druželjubiv i koliko je volio djecu. Zaista svakog pisca koji nije bio

dječiji smatramo kao nekog strašnog, proračunatog i ozbiljnog, ali

moj otac je djecu tretirao kao sebi ravne, čak je nekada govorio da su

djeca veći ljudi od nas. O Maku je sve mahom rečeno ono što je

ozbiljno. Njegova poezija je bila duboka, teška i mračna, ali njegova

ličnost je bila potpuno u suprotnosti tog opisa i te slike koju ljudi imaju u svojoj glavi. On je veoma mlad došao u

Sarajavo. Izgubio je oca sa 6 godina tako da ga nije ni upamtio. Upravo, pošto je živio sam, čovjek bi pomislio da se

on znao snaći, skuhati nešto, ali sticajem okolnosti on to nikad nije naučio. Kada bi nam majka bila u bolnici (a to se

često dešavalo zbog njenih srčanih problema), pokušao bi nešto skuhati, ali to bi se uvijek nesretno završilo, jer, ako

je nešto trebalo pošećeriti, on bi posolio i obratno. Ispričat ću vam i možda njegov najveći biser. Naime, kao što sam

već spomenuo, majka nam je često bila u bolnici.Tata je dobio ideju da se preselimo sa Grbavice bliže bolnici kako

bismo je mogli češće i lakše posjećivati. Također, dosjetio se da zamijeni stan za neki bliži bolnici. To je tako vješto

izveo da smo dobili stan koji je bio otprilike 10 kvadrata manji, što bi danas značilo da je tim jednim potezom izgubio

oko 20 000 maraka. Eto, to vam je prikaz Maka u praktičnom životu.’’

‘’Postoji li književna nagrada koja nosi naziv Maka Dizdara?’’

‘’Veliki književnici imaju velike nagrade, sve je to onako megalomanski zamišljeno, što daje određeno manifestaciji

,ali i samu reklamu piscu. Kako je Mak bio skroman, tako je bilo i sa nagradom koja nosi njegovo ime. Utemeljena je

nagrada ‘’Slovo Gorčina’’, koja se svake godine dodjeljuje najboljem mladom pjesniku Bosne i Hercegovine, za

neobjavljenu knjigu što i ne donosi neku veliku reklamu, ali

ipak puno stimulira mlade stvaraoce. U stvari danas postoji

mnogo pisaca i pjesnika koji su dosta cijenjeni i afirmisani, a

upravo njima je dodijeljena ta nagrada u prošlosti.’’

Kao uspomenu na ovog bezvremenskog pisca, ali prvenstveno

i čovjeka, Udruženje Maka Dizdara je konceptiralo Dan

otvorenih vrata Makove hiže, koja, po riječima Gorčina

Dizdara, nije ni rodna kuća niti grob Maka Dizdara, nego je

zamišljena kao nešto mnogo suptilnije; mjesto u kojem živi

Makov duh, živi u njegovim rukopisima, njegovim knjigama i

bilješkama, ali i u svakoj riječi i stihu koji je napisao.

Fondacija Mak Dizdar bavi se različitim aktivnostima. U Stocu, rodnom mjestu ovog istaknutog

bosanskohercegovačkog pjesnika, otvorena je galerija “Makova hiža”, u kojoj izlažu domaći i inostrani, afirmisani i

mladi umjetnici. Član ove fondacije je i pjesnikov unuk Gorčin Dizdar.

SibelHadžimušović VIII- 1


- 10 -

Posjeta Dnevnom avazu

Dana, 14.04.2017. godine članovi Novinarske sekcije naše škole su sa nastavnicom

Krkušić Šahzom posjetili redakciju dnevnog lista “Dnevni avaz” kao i redakciju časopisa

“Azra”. Naš domaćin bila je Indira Bešić Pindžo, lektor časopisa “Azra”. Impresije koje

smo imali ulaskom u najvišu i najljepšu zgradu u Sarajevu zadržale su se i tokom boravka

u uredništvu i prijatnom razgovoru sa Dženanom Burek, glavnom urednicom, koja nas je

ljubazno ugostila i odgovarala na naša pitanja. Sve je odisalo ugodnom i lijepom radnom

atmosferom. Naša domaćica gospođa Bešić-Pindžo objasnila nam je proces stvaranja novina i pisanja članaka.

Upoznala nas je sa urednicima i radnicima ovih dnevnih novina. U

međuvremenu je došao i poznati hrvatski estradni umjetnik- kantautor

Masimo Savić sa kojim smo se fotografisali. Zatim smo posjetili marljive

radnike časopisa “Azra” gdje nas je dočekala glavna i odgovorna urednica

Amela Keserović sa svojim

timom: Samila Ivković, Fatima

Šehović, Milica Brčkalo, Selma

Hodo i Kenan Bešlija. Objasnili su

nam način izdavanja ženskog

sedmičnog časopisa i sve

odgovornosti koje zvanje novinar nose. Podijelili su svoje dugogodišnje

iskustvo sa nama i šta nas sve čeka ukoliko želimo postati novinari. Sa njima

smo se dugo družili, a oni su se trudili da odgovore na sva naša pitanja.

Vratili smo se puni samopouzdanja i pozitivne energije.

Gospođa Indira Bešić Pindžo objasnila nam je i približila posao lektora odgovarajući na pitanja naših učenica “Nedugo nakon diplomiranja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1985. godine, dobila sam priliku da se usavršavam

u lektorskom poslu u redakciji „Oslobođenja“ i zavoljela taj posao,

tako da se lektorisanjem bavim više od 30 godina.

Mi lektori kažemo da je naš posao „umivanje“ tekstova. Ustvari, to

je ispravljanje gramatičkih, pravopisnih, stilskih, pa vrlo često i

materijalnih grešaka u tekstovima. Cilj je da tekst bude jezički

ispravan, poučan i jasan svakom čitatelju.Prezadovoljna sam

svojim poslom. Na mojoj diplomi piše da sam profesorica, te sam

jednu godinu predavala maternji jezik u jednoj od sarajevskih

srednjih škola, ali sam se vratila lektorskom pozivu, jer je mnogo

inventivniji, interesantniji i uz rad na tekstovima raznovrsnog

sadržaja uvijek nešto novo saznam. Ja mnogo volim svoj posao i

uopće mi nije težak. Lektorisala nekoliko hiljada tekstova, knjiga, časopisa, radila s najvećim imenima naše

književnosti ( Sidran, Ibrišimović, Kulenović, Ključanin itd.), potom za mnoga ministarstva, Sarajevski univerzitet, u

gotovo svim medijima,elektronskim i printanim, za službene listove BiH, FBiH …Svaki posao je stresan, samo je

pitanje koliko smo mi individualno sposobni izboriti se sa stresom, ne samo u poslu, nego u životu uopće. Ljubav

prema poslu koji radim stres svodi na najmanju mjeru. Tokom studija sam više željela da se bavim lektorisanjem nego

profesorskim poslom i sticanjem okolnosti ta mi se želja ispunila. Sarađivala sam s prvim imenima

bosanskohercegovačke književnosti. Neka od njih sam već spomenula. To su posebni ljudi, emotivci dobre duše, a

mnogi od njih su mi postali veliki i dragi prijatelji. Mislim da ste mogli shvatiti iz svih mojih odgovora koliko volim

ovaj posao i koliko uživam u njemu i svemu što on sa sobom nosi. Kao što je u životu ljubav pokretač mnogih stvari,

tako je i u poslu. Kad volimo to što radimo, sretni idemo u redakciju/kancelariju, volimo svoje okruženje, radne

kolege i uživamo u poslu. Radit ću dok god budem mogla gledati i dobro razmišljati, a nadam se da će to trajati skoro

do kraja svoga života. Bešić Ejla i Vejo Arnela, VI/2

Lamija Imamović VIII-1


- 11 -

Intervju sa psihologinjom

Izraz "psihologija" je sastavnica koja potječe iz grčkog psiha = duh, duša, život, um,

dah i logos = govor, riječ, promišljanje, rasuđivanje. Doslovno tako psihologija znači

promišljanje ili rasuđivanje o duhu ili duši. Psihologija je skup akademskih, kliničkih i

industrijskih disciplina koje se bave proučavanjem, objašnjavanjem i predviđanjem ponašanja,

razmišljanja, osjećaja (emocija), motivacije, ljudskih međuodnosa i njihovih

potencijala.Moderna psihologija je prirodna i društvena znanost koja se bavi moždanim

procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju. Psihologija nastoji sustavnim empirijskim

istraživanjima steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja pojedinca, te o tome na koji način

ljudi doživljavaju svijet u kojem žive. Među psihičke procese ubrajamo razmišljanja, osjećaje

(emocije), i motivacije. Odgovore na svoja pitanja potražila sam od Karkelja Amele,magistre

psihologinje i stručnim saradnikom za rad sa mladima.

Mak:Kakav je vaš posao?

*Moj posao obuhvata rad sa korisnicima u Terapijskoj zajednici, rad sa njihovim

porodicama i privatni rad sa klijentima. Ne postoji pravilo prema kojem radim sa

klijentima. Odnos koji imamo ovisi o tome ko je klijent i koja je njegova

motivacija za rad.

Mak:U kojoj ustanovi radite?

*Radim u JU „Terapijska zajednica Kampus“Kantona Sarajevo.

Mak: Koliko dugo radite ovaj posao?

*U ovoj ustanovi radim već dvije godine, a privatno godinu dana.

Mak: Da li klijenti sa Vama vode otvoren razgovor, to jest da li sve sami

ispričaju i daju odgovore na vaša pitanja?

*Da li će sami ispričati ili ne, ovisi od toga o čemu govorimo.

Mak: Da li je teško razgovarati sa klijentom koji je neželi u potpunosti

sarađivati?

*Ako ne želi da odgovori, tražim razlog tome. Nekada se radi da trenutno ne želi razgovarati, i poštujem to. Tad

kažem da ćemo razgovarati o tome kad njemu to bude odgovaralo. Terapija teče tako što različitim tehnikama zajedno

dolazimo do rješenja problema i poteškoća.

Mak:Koji su razlozi zbog kojih klijenti ne žele da odgovore na vaša pitanja ili ne žele da vode otvoren razgovor?

*Najčešći razlog neodgovaranja na pitanja je takozvani otpor u terapiji, koji je uvijek znak za detaljan rad na tom

problemu.

Mak:Da li klijenti kod vas dolaze sami (svojom željom/voljom) ili ih neko pošalje kod vas (po nečijoj naredbi)?

*Klijenti moraju uvijek doći svojom voljom. Ako ne postoji želja i volja, ne postoji ni način.Kažu:"Koliko psihologa

je potrebno da zamijenimo sijalicu"? "Jedan, ali sijalica mora htjeti".

Mak:Da li se nekad naljute na vas kad im postavite pitanje?

*Ne ljute se. Ja znam način na koji im treba pristupiti. Dok ne nađem način, ne postavljam "škakljiva" pitanja. Nekad

je ljutnja dobar pokazatelj i uvod za rad na emocijama.

Mak:Da li vas je nekad strah klijentove reakcije na vaše pitanje (to jest da će se naljutiti iz nekog razloga)?

*Nije me nikada strah. Svaka reakcija je dobra i šalje neku poruku.

Mak:Ljudi dolaze kod Vas kada imaju ozbiljnih problema ili dolaze kad žele čuti savjet stručnjaka?

*Dolaze u oba slučaja. Nekada im je samo potrebna edukacija, a nekada neko ko će im pomoći da riješe neki problem.

Mak:I za kraj! Da li je ponekad teško naći odgovor na klijentove priče i pitanja i šta mu reći, dati pravi savjet?

*Psiholozi/terapeuti nikada ne daju savjete. Mi pomažemo klijentima da sami nađu rješenje. Ako bismo davali savjete

to bi značilo da klijent ne može sam riješiti svoj problem, tako da mi samo pomažemo.

Sara Lekić VIII/3

https://hr.wikipedia.org/wiki/Psiha_(psihologija)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Logos

https://sh.wikipedia.org/wiki/Osje%C4%87aji

https://hr.wikipedia.org/wiki/Motivacija


- 12 -

Dana, 03. 10. 2016. godine našu školu posjetio je cijenjeni francuski ekspert za pedagogiju te interaktivne metode

učenja Pierre Yves Roux. Imala sam priliku razgovarati sa njim. Njegov pristup, koji je rezultat dugogodišnjeg rada

sa djecom, me iznenadio i oduševio. Postavljala sam raznovrsna pitanja, a koje i kakve odgovore je dao i ponudio

ovaj francuski ekspert pročitajte u nastavku.

- Dobar dan! Dobro došli u Sarajevo i našu Osnovnu školu

‘’Mehmedalija Mak Dizdar’’. Ja se zovem Sibel Hadžimušović,

učenica VIII razreda i urednica sam školskih novina. Ukoliko imate

vremena, željela bih da odgovorite na neka pitanja?

- Naravno, gospođice.

- Znam da ste prvi put u Sarajevu i interesuju me Vaši trenutni

utisci o našem gradu. Godinama putujete svijetom i posjećujete različite škole,

da li Vam se sviđa naša? Da li se ona razlikuje od onih u Francuskoj i po čemu?

- Sarajevo je jako lijep grad. Ima puno boja i jednostavno odiše tim posebnim duhom vas, Sarajlija, koji ga

uljepšavate i dajete mu poseban čar. Što se tiče škole, meni su sve škole iste, sve postoje kako bi ostvarile jednu svrhu

– učenje i edukacija. Vaša je jako lijepa, osjećam se kao da sam se vratio u svoje školske klupe.

- Vi ste, ustvari, rukovodilac odjela, odgovoran za projekte unutar CIEP-a, kao i autor nekoliko knjiga

koje se baziraju na različitim metodama učenja i ocjenjivanja francuskog jezika. Iz Vaših godina iskustva, da

li ste stekli mišljenje da je efikasnija nastava koja obuhvata interaktivne metode učenja i koliko se ustvari

ovakav tip nastave praktikuje?

- Ja mislim da je interaktivna metoda učenja jako korisna,jer je interesantna učenicima i učenici bolje rade i uče

prilikom primjenjivanja ove metode. Naravno, da bi se ona primjenjivala, mora se imati i strukturna,teoretska osnova.

- I sami ste bili dijete. Da li ste voljeli učiti strane jezike? KolikoVas je Vaše prijašnje obrazovanje

podstaklo da danas radite sa djecom, izučavate

različite pedagoške principe i putujete svijetom?

- U moje vrijeme nisu se toliko učili strani

jezici,nažalost. Žao mi je što nisam imao mogućnost da i

ja budem na istom nivou kao i vi,ali svijet se tako brzo

razvija,da čak nekada ne možemo ni znati gdje se

nalazimo. Smatram da ste vi,djeca današnjice, dosta

razvijeniji i mentalno i fizički od nas kada smo bili vaši

vršnjaci. Ja sam profesor i da ne volim ovaj svoj

posao,ne bih izabrao da radim s djecom. Dosta volim rad

s djecom i to me inspiriše da izučavam različite

pedagoške principe.


- 13 -

- Da li ste kroz Vaše iskustvo stekli utisak da djeca vole da uče strane jezike ili to smatraju samo kao

obavezu? Koju oblast stranog jezika je djeci najteže savladati? Šta svaki nastavnik kako francuskog jezika

tako i ostalih predmeta treba uzeti u obzir kada su djeca u pitanju?

- Učenici vole učiti strane jezike jer su im zanimljivi i mogu ih koristiti tokom cijelog života. Smatram da nema

teškog jezika i da nema oblasti koju djeca ne mogu savladati jer sve zavisi od profesora kako im taj jezik predstavi.

Potrebno je da djecu zainteresuje i animira za učenje stranog jezika,pa kao ekspert za interaktivnu metodu,u kojoj

djeca sama uče i istražuju, smatram da je najbolje svo to znanje

primijeniti,jer tek tako djeca uče.

Mislite li da je francuski jezik još uvijek nezasluženo u sjeni drugih

jezika? Koliko se radi na njegovoj rasprostranjenosti?

- Smatram da je u Bosni francuski dosta rasprostranjen, ali

njemački privlači djecu jer je traženiji, ali i lakši. Naravno, radi se na

njegovom rasprostranjivanju, u Sarajevu posnosno stoji i Institut

francuskog jezika koji pokušava da zainteresuje kako odrasle tako i

djecu i mlade za učenje jezika. Francuski je, ustvari, dosta zanimljiv i

jako lijep jezik, ali kako bi to drugi vidjeli, moraju srušiti predrasude

koje su neki postavili, tipa : ‘’Francuski je težak ‘’ ili ‘’Francuski se ne

primjenjuje i nije rasprostranjen.’’

- Živimo u svijetu moderne tehnologije. Da li smatrate da

djeca koriste Internet za učenje stranih jezika i istraživanje ili samo

provode sate igrajući video-igrice i pretražujući socijalne medije? Koliko se način učenja mijenja sa razvojem

tehnologije?

- Najbolje bi bilo da vi,učenici, odgovorite na ovo pitanje. Internet je jako dobro mjesto ne samo za igru nego i

za učenje kako ostalih nauka tako i jezika. Međutim, sve treba koristiti umjereno, naravno. Tehnologije mogu čak

ponekad predstavljati i prepreku, ako se ne znaju granice njihovog korištenja.

- Kada izađete iz naše škole i otputujete iz Sarajeva, da li ćete nas pamtiti i po čemu?

- Zapamtit ću vas po tome što vi jako lijepo govorite

francuski, po vašem gostoprimstvu i divnom razgovoru.

- I za kraj, koja je Vaša poruka djeci Bosne i

Hercegovine?

- Moja poruka djeci jeste da je obrazovanje jako važno,ne

samo učenje stranih jezika nego i općenito obrazovanje. Čijeli

život učite i nikada ne treba prestati jer je život zaista samo jedna

velika lekcija.

- Hvala Vam što ste odvojili vrijeme za naš školski časopis ‘’Mak’’. Prijatno!

- Hvala vama na ugodnom razgovoru. Prijatno ! Sibel Hadžimušović VIII-1


- 14 -

I ove, kao i prethodnih godina, u našoj školi obilježen je Međunarodni dan maternjeg jezika. Kako bi sve bilo na

nivou i dosljedno ovom danu osmislili smo i kreirali pano čija je osnovna zamisao bila kako promocija našeg, tako i

stranih jezika. Tim povodom, razgovarala sam sa nastavnicom Selmom Behlulović, koja predaje Bosanski, hrvatski,

srpski jezik i književnost u našoj školi. Njeni nesebični odgovori, kao i mudra poruka djeci i mladima svakako

zaslužuju da i sami pročitate ovaj intervju.

Prije svega, želim da Vam zahvalim što ste odvojili vrijeme i pristali

razgovarati povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika.

*Dobar dan! I ja bih najprije zahvalila Noninarskoj sekciji na ukazanoj

prilici da govorim za naš cijenjeni školski list „Mak“, čijem se svakom

izdanju istinski radujem!

Obzirom da ste nastavnica bosanskog jezika i time krunisali ljubav

prema našem maternjem jeziku, neću Vas pitati za njegovo

značenje u Vašem životu, ali Vam postavljam pitanje, šta Vas je to

potaklo da u profesionalnom smislu postanete to što jeste?

*To je prilično duga priča, ali pokušat ću da je kažem ukratko. Naime,

pripadam generaciji ljudi koji su, htjeli to oni ili ne, snažno obilježeni

ratom u BiH (1992 – 1996), pa se kod nas uglavnom sve dijeli na

„prijeratno“ i „poslijeratno“. Moj prijeratni maternji jezik zvao se srpsko

– hrvatski ili hrvatsko - srpski, iako je to isti jezik kojim i danas govorim

i kojem poučavam mlade generacije – bosanski jezik. Tek ratna

dešavanja doprinijela su njegovom pravom imenovanju. Ali, kod mene

su se od tada, pored urođene sklonosti ka jezicima, probudili i patriotska

osjećanja i ogromna želja da svoj maternji jezik štitim i čuvam od bilo

čega. Naravno, ključnu ulogu u svemu tome imale su još dvije osobe –

moja ratna nastavnica bosanskog jezika, pokojna Dragica Primorac, a

posebno moja profesorica i razrednica u Učiteljskoj srednjoj školi, Rada

Hadžiselimović. One su mi zaista sa mnogo ljubavi i predanosti, ali i s

posebnim pristupom nama, ratnim generacijama, prenosile svoja znanja. I kao osobe sam ih voljela, a to je sigurno

razlog zašto sam još više zavoljela i maternji jezik i na kraju odlučila da se bavim ovim poslom.

Da li je teško istovremeno prenositi tu ljubav i znanje nama, djeci? *Apsolutno ne! Moj posao jeste upravo to – prenijeti vam znanja o jeziku i razvijati ljubav prema njemu. U tom poslu

uživam od prvog dana do danas i najljepše mi je kad sam u svome kabinetu i kada radim sa djecom, van tog rada

uvijek su u poslu prisutni neki stresovi.

Šta je to maternji jezik? *Ne bih ovdje navodila uobičajene definicije, ali ako pogledamo sam naziv „maternji“, on je nastao od lat. mater

(majka) pa možemo najjednostavnije kazati da je to jezik kojim govore naše majke, jezik kojeg smo prvog čuli i učili

od naše majke tj. u porodici. Maternji jezik najbolje poznajemo i koristimo, a najlakše i upoznajemo, pa šta više reći o

njegovoj vrijednosti za svakog pojedinca? Ipak, od onih najčešće korištenih definicija maternjeg jezika, izdvojila bih

da je jezik naš identitet!

Smatrate li da smo zaista, svjesni njegove važnosti i ljepote te dužnosti koju imamo prema njemu?

*Malo je jezika koji imaju ovako bogat rječnik i ljepotu kao što ih ima naš jezik. Da, toga smo sigurno svjesni mi

koji se jezikom bavimo i proučavamo ga, ali ne bih rekla da su toga svjesni svi njegovi korisnici, nažalost. Ako se

pitanje odnosilo konkretno i na vas, učenike, ima onih koji su zaista svjesni važnosti maternjeg jezika, predano i

vrijedno uče o njemu i vole ga, ali moram priznati da bih voljela da je broj tih učenika mnogo veći.


- 15 -

Jedan od tri osnovna pojma koji obilježavaju pojam jezika, jeste da je on

sredstvo za izražavanje misli unutar. Mislite li da se danas dovoljno koristimo

tim „sredstvom“ kako u pogledu odnosa među vršnjacima, tako i u pogledu

ponašanja,općenito?

*Ah, na ovo mi je pitanje teško odgovoriti, jer je diskutabilno funkcionisanje

mišljenja i razmišljanja danas, pogotovo kod mladih. Naravno, ne mislim na njihovu

sposobnost da misle, djeca su napredna i pametna, ali su toliko izložena „gotovim

proizvodima“ da mi se često čini da ne osjećaju potrebu da misle, a samim tim ni da

se izražavaju jezikom kao sredstvom komunikacije.

U stalnom ste kontaktu sa djecom. Ono što me interesuje jeste,koliko danas sami roditelji posvećuju pažnje i

vremena za razgovor sa djecom iz kojeg bi zaključili način njihovog razmišljanja, njihove potrebe, želje, pa i

sama osjećanja?

*Nažalost, mislim da ima mnogo djece koja svoje vrijeme ne provode kvalitetno, a to znači da su razgovore i druženje

sa roditeljima, izlaske, učenje, čitanje i sve ostale potrebne aktivnosti zamijenili telefonima, igricama, društvenim

mrežama i svim ostalim sadržajima koji su gubljenje dragocjenog vremena, a imaju često i negativne posljedice. Za to

su krivi isključivo roditelji koji to ne vide i ne reaguju, ali moram reći da mi je takvih roditelja i žao, jer oni zapravo i

ne poznaju svoju djecu i ne znaju koliko propuštaju! Djeca prebrzo odrastaju! Moram napomenuti da škola pokušava

da pomogne koliko može u ovim slučajevima, ali uzalud, porodica je ključ uspjeha ili neuspjeha svakog djeteta.

Sigurna sam da ste kao nastavnica primijetili određeni broj učenika koji imaju potencijal i želju za odabir

Vašeg zanimanja. Da li ste zadovoljni zbog toga?

*Da, naravno, nastavnici su uvijek neizmjerno sretni kada otkriju takav potencijal ima u učenicima, a naročito kad

učenici izravno iskazuju svoje želje da se u budućnosti bave našim poslom. Ali, opet moram biti iskrena, nije veliki

broj takvih učenika kad je u pitanju maternji jezik.

Moram da se osvrnem i na vrijeme u kojem živimo. Da li su nas pristup Internetu i modernim tehnologijama

učinili manje načitanim, manje rječitim?

*Mladi ljudi danas često od strane odraslih slušaju takve prigovore, ali to jeste tačno. Korištenje Interneta i modernih

tehnologija odvlači mnogo pažnje i energije djeci pa je onda sve manje onih aktivnosti koje mi očekujemo od njih –

da pročitaju dobru knjigu, časopis, da odu pogledati pozorišnu predstavu, i sl. A sve se to osjeti najviše u usmenom i

pismenom izražavanju učenika u školi, koje slabi, siromaši sve više iz godine u godinu.

Da li su one, mislim na moderne tehnologije, učinile da djeca riječi maternjeg jezika sve više mijenjaju

riječima stranog jezika, konkretno, recimo engleskog?

*Moram priznati da to ne primjećujem u radu sa djecom. Razlog je sigurno priroda predmeta kojim se bavim i kojem

ih poučavam, jer stalno insistiram na njegovanju domaćih riječi. Jezik jeste živi organizam i trebamo ga bogatiti

novim riječima, ali ako vam on nudi izvornu riječ pored novonastale, odaberite uvijek nju.

Od sljedeće školske godine u Turskoj će se, kao izborni strani jezik, učiti bosanski. Šta mislite o tome i šta će

to značiti za promociju našeg jezika i nas općenito?

*Znam za tu novinu, kao i za to da se priručnici o bosanskome jeziku koriste kao stručna literatura na pojedinim

evropskim univerzitetima. To je odlično promovisanje i nas i našeg jezika, svakako pozitivna priča koja je tek počela,

a tek će, nadam se, dati svoj vrhunac u budućnosti.

Da li se moramo i trebamo više zalagati na njegovom rasprostranjivanju i izučavanju?

*Naravno, trebamo i možemo uvijek više, nikad nije dovoljno i ne treba stati kada je u pitanju učenje i napredovanje.

Da li zaista, svaki čovjek vrijedi onoliko koliko govori jezika? *Vrijednosti čovjeka za mene su nešto sasvim drugo, pa se ne bih složila sa ovom tvrdnjom. Mogu samo reći da se

čovjek učenjem i znanjem bogati, i svakako je lijepo kad zna i više jezika.

I na kraju, neizostavno pitanje koje se odnosi na Vašu poruku nama djeci i mladima. Želim Vam ugodan

ostatak dana i hvala još jednom! *Mladi ljudi sa kojima radim imaju priliku često da slušaju moje poruke. Od mnoštva njih, neću poručiti ništa vezano

za maternji jezik, već bih izdvojila onu najvažniju, životnu: postavite sebi životni cilj i svojim trudom i upornošću

koračajte ka njemu, ali na tom putu postanite i ostanite prije svega dobri ljudi! Sibel Hadžimušović VIII-1


- 16 -

PREDSTAVLJAMO KNJIŽEVNIKA

Idriz Hodžić rođen je 15.11.1948.godine, u Obodnici Donjoj, općina Tuzla, kao

sedmo dijete u porodici hadži Avde i majke Fatime-Time, djevojačko Saletović.

Završio je osmogodišnju školu u Breškama, a zatim se upisao u Učiteljsku školu

u Tuzli, koju je završio školske 1966/67. godine. Radio je kao učitelj u OŠ „Ivan

Marković Irac “ Breška - područna četverorazredna škola u Obodnici Donjoj, od

15.08.1967.godine. Prvo djelo koje je napisao je “Obodnica u zagrljaju

Majevice“.

MAK: Sjećate li se školskih dana?

Gospodin Idriz: Da, vrlo rado se sjećam školskih dana i to su, možda, najljepše

uspomene koje pamtim i nosim iz svoga djetinjstva.

MAK: Koji je vaš hobi?

Gospodin Idriz: Moj hobi je isključivo pisanje i čitanje.

MAK: Kada ste prvi put napisali nešto što je obilježilo Vaš život?

Gospodin Idriz: Prvi put sam napisao nešto što je obilježilo moj život u osmom razredu osnovne škole. To je bila

jedna pjesma koja se zove „Oprosti“, koja je objavljena u Književnom listu 1967/68.godine i ona je prekretnica mog

spisateljskog rada i života kao čovjeka koji se bavi pisanjem i tako poezijom.

MAK: U čemu najčešće nalazite inspiraciju ili motive za pisanje?

Gospodin Idriz:Vi trebate da znate da je majka najveća inspiracija djeci. Kako kažu: “Džennet se nalazi pod nogama

svake majke”. Zato je moja inspiracija bila moja majka.

MAK: Da li ste imali svog uzora i, ako jeste, ko je to bio?

Gospodin Idriz: Često me inspirisao svojim pjesmama Pablo Neruda jer je on pisao i ima krasne ljubavne pjesme.

MAK: Prvu knjigu ste izdali koje godine?

Gospodin Idriz: Prvu knjigu sam izdao 2009. godine. Svjetlost dana ugledala je u aprilu mjesecu , tačnije 10. aprila .

MAK: Koje je Vaše omiljeno djelo od drugog autora?

Gospodin Idriz: Ima ih viseše.Izdvojit ću „Zeleno busenje“Edhema Mulabdića. Jako lijep za mene inspiritivan

roman.

MAK: Koje je Vaše omiljeno djelo koje ste napisali ?

Gospodin Idriz: Svakom roditelju su sva djeca draga pa tako i meni moje knjige.

MAK: Uz koju knjigu ste se najviše smijali?

Gospodin Idriz: Ima jedna knjiga uz koju se čovjek stvarno mora

nasmijati. To je „Žaoka usred oka“, knjiga Tarika Jakupovića, i jako je

zanimljiva .

MAK: Šta danas radite i čime se bavite?

Gospodin Idriz: Danas sam penzioner i to ću nadam se još dugo biti.

MAK: Šta Vam je najvažnije u životu?

Gospodin Idriz: Najvažnije je zdravlje i porodica, zatim ljubav pa tek

onda ostalo.

MAK: Preporučite djeci kako da počnu pisati?

Gospodin Idriz: To se dogodi, za početak vama djeci koji se želite

baviti time, predlažem da se najprije iskušate u tome i napišete nešto o sebi i svojoj porodici i polako uđete u poetski

svijet.

MAK: Poruka ili savjet učenicima Novinarske sekcije OŠ “Mehmedalija Mak Dizdar”?

Gospodin Idriz: Eh, ta mi je škola veoma draga. Poznajem direktora škole. Munib Kukavica veoma je dobar čovjek i

direktor. Vama djeci preporučujem da dobro učite , da se više trudite, lijepo se ponašate i ne upadate u loše društvo.

MAK: Hvala Vam na izdvojenom vremenu koje je nama u Vašem društvu bilo vrlo ugodno.

Gospodin Idriz: Hvala i vama! I meni je bilo prijatno i zanimljivo razgovarati sa vama.

Bešić Ejla i Vejo Arnela


- 17 -

Pjesma o mami

Mama nas uvijek kao bebu mazi,

a to je znak da nas brižno pazi.

Zagrljaj majke najsigurnije je

mjesto,

zato nas grli često.

Majke su naše dobre vile,

nježne i mile kao svile.

Majčine oči su prozor u svijet,

a kosa joj miriše na najljepši cvijet.

Majke su naše najljepše cvijeće,

uvijek sijaju od sreće.

Za 8. mart cvijet ću joj dati,

jerr ona je moja jedina mati.

Sretan ti, mama, ovaj dan!

Osjećaj se kao da ti je rođendan.

Nadam se da sve ovo štima,

jer ovo je o majci mala rima.

Berina Medošević VII-1

Rođendan škole

Čestitat ću danas od sveg srca

rođendan svojoj školi.

Zaželjeti joj da je djeca vole

i ona da voli njih.

Da svakom đaku pokaže put

do nekog novog znanja,

da u njoj djeca budu sretna

i puna novih znanja.

Da se po glavi djetetu svakom

što manje briga mota,

da dijete svako odmah shvati

da je škola učiteljica života.

Sretan ti zato rođendan ovaj,

školo moja draga.

U tebi marljivo rade učitelji

I djeca, najveća snaga.

Tarik Okerić VII-1

Proljeće

Na ovaj divan dan

Sunce sija i miriše cvijeće.

Čini mi se kao da je san,

zaista je došlo proljeće.

Ptice kruže nebom,

livade se šarene,

vjetar se njiše nad vrbom

oblaci na nebu su kao sirene.

A kad Sunce zađe,

toplota se ne gubi.

Nebo boje zlatne,

a onda mjesec nebo ljubi.

Cvijeće onda spava,

a Sunce se izgubi.

Svako svoje snove sanja

dok sviju vjetar nježno ljubi.

Irma Ibrović VII-1

Učiteljica

U mom životu slatkom,

čari,ljubavi ima.

I ja kao dijete sreće,

tu ljubav pružam svima.

I šta tu ima slađe?

A kad kažem UČITELJICA, to je baš divota.

Tajra Hasečić II-1


- 18 -

Ljubomoran

Dolazim u školu i pitam se

da li će me onaj dječak opet izazivati,

govoriti, vrijeđati i lagati?

Govori da dobijam ocjene bez

pravde,

kako ništa ne učim, a imam sreće

i da nije pravedno što mene svi vole,

a njega ni pogledat neće.

On ne zna koliko se ja trudim.

Da bih naučila, rano se budim.

On je samo ljubomoran,

što nema dobre ocjene.

Što ga ništa ne zanima,

a voli da izaziva.

Samo bi trebao više da radi,

da ima ciljeve i nada se pravdi.

Nije moj problem što neće da uči,

da zagrije stolicu, pa da i nauči.

Đogić Asja VII-2

Moja škola

Otvoriše se vrata škole.

Bilo me je strah

u kakav ću novi svijet ući,

to ja ne znah.

Puna učionica djece,

blistale im oči od sreće.

A onda uđe učiteljica,

naša druga majka, starateljica.

Škola je naš drugi dom,

u njoj smo rasli,

zbog nje smo mi sada

u dobre ljude izrasli.

Naučili smo brojati

i slova pisati,

nove riječi izgovarati,

sabirati i oduzimati.

Svi ćemo se mi jednom

od naše škole rastaviti,

ali naše djetinjstvo i uspomene

nikada ne trebamo zaboraviti.

Irma Ibrović VII-1

Škola

Moja je škola kuća

druga. uvijek radost,

nikad tuga.

U prvoj klupi

sada sjedim

vrijedno učim, slušam i pišem,

ponekad nešto i obrišem.

Drugove imam i

s njima se družim.

Neki su dobri,

a neke nastavnica ruži.

Škola za svakog

đaka je sreća,

a za mene radost

je najveća.

Ajna Šogolj V-1

Škola

To mi je drugi dom, Ona mi je kao majka, Zagrljaje tople mi daje, Sedmi, osmi pa deveti,

osjećam se k'o u svom. čarobna je to bajka tu stječem svoje znanje. uskoro ja ću biti.

Inspiracija to je moja, Biti ne može savršenija

ali obaveza treba da bude tvoja. i ja sam na nju svaki dan ponosnija.

Drnda Medina VII-2


- 19 -

Moja domovina

Naši su nam preci,

davno svoje rekli:

u Bosni su prava,

svi narodi stekli.

Živite svi u njoj ,

kazali su tada,

ne činite nered,

mir neka vam vlada!

Uvijek ćeš biti

dobra prema svima,

Bosno i Hercegovino,

domovino moja mila!

Ja te, Bosno moja,

cijelim bićem volim,

ne želim da odem,

čvrsto uz te stojim.

Domovino moja,

Najljepši si dar,

Sretan neka ti je

dvadeset i peti novembar!

Pleh Dženisa IX-3

Dobro nam došli

Žedan ili gladan, umoran il' čio,

zemlji Bosni uvijek drag gost bi bio.

Bosna ima srce i ruke ti širi,

zagrljaj ti daje i sve narode miri.

Svaki potok, šuma, k'o da dušu ima,

domovina Bosna u srcu je svima.

Možeš grdit', radit' i sve što poželiš,

dođi nam u Bosnu da se proveseliš.

Čiste duše, uma čista,

ljepotom nam Bosna blista.

Prijatelji, gosti, ma od kuda pošli,

u najljepšu zemlju, svi nam dobro došli!

Mehmedagić Faruk IX-1

Dan Nezavisnosti BiH

1. mart, divan dan,

našoj Bosni rođendan.

Prvi mart slavimo svi,

veseli i ponosni!

Bosna je utočište,

Bosna je naš dom.

Bosna je kao lijep san,

beskonačan.

Svi zajedno,

družina smo prava,

gdje ljubav i prijateljstvo

sve rješava.

Zbog toga ti kažem,

prijatelju moj,

neka Bosna bude

život tvoj!

Muminović Neila VII-2

Moja učiteljica

U- učiteljica me uči da pišem, čitam, računam i mnogo više...

Č – čitam, pišem, sve uz pomoć učiteljice Amre, moje drage, lijepe i mudre.

I – i meni je bitno da smo svi u našem razredu sretni i zadovoljni učiteljicom.

T – tim smo svi mi zajedno postigli veliki uspjeh sa našom učiteljicom Amrom.

E – eh meni je u životu bitno da svi mi dobijamo odlične ocjene i da smo zdravi.

Lj – ljubav da osjećamo prema učiteljici, a nadam se da ona isto osjeća prema nama.

I – i nadam se da učiteljica misli da se prema njoj ponašamo lijepo, kao što se ona

ponaša prema nama.

C – ocjena nije nikad cijena znanja i važno je da smo zdravi sa našom Amrom.

A – a ja se nadam da imam dobre ocjene, a kako ne bih imala uz pomoć naše učiteljice

Amre. Nedžla Muslić III-2


- 20 -

BIBLIOTEKA Biblioteka je sređena zbirka knjiga po autorskom, predmetnom rasporedu ili

katalogu, koja pripada privatnim licima ili državnim institucijama, ili

ustanovama u kojima se čuvaju zbirke knjiga. Za najstariju biblioteku

smatra se biblioteka egipatskog faraona Ramzesa Velikog, koja se nalazila,

po mišljenju jednih, u Memnoniumu, ili drugih - u Rameziumu, u Memfisu.

Najpoznatija egipatska biblioteka je čuvena Aleksandrijska biblioteka.

Bibliotekarstvo je nauka koja se bavi potrebama biblioteka. U današnje

vrijeme raširena je upotreba računara u bibliotekama, a knjige se klasifikuju

koristeći neki od raspoloživih decimalnih sistema klasifikacije. Prve biblioteke nastale su prije više hiljada godina. Pri

iskopavanju starog grada Ura, u Mesopotamiji, naučnici su otkrili glineni pečat. Bio je cilindričnog oblika s natpisima

i pripadao je prvoj biblioteci. Američka Kongresna biblioteka u Vašingtonu je po svim standardima najveća biblioteka

na svijetu. Naime, pored veoma velike prostorne veličine, ova biblioteka sadrži nevjerovatnih 150 miliona izdanja, a u

prosjeku je godišnje posjećuje 1 750 000 ljudi. Uređena je na elegantan i luksuzan način. Najveće biblioteke u

Sarajevu su: lanac Biblioteka grada Sarajeva, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Gazi

Husrev- begova biblioteka… Nekada se na ovom spisku nalazila i Vijećnica. Na naša pitanja o organizaciji rada

biblioteke dala nam je bibliotekarka iz Biblioteke na Otoci. Predstavile smo se: Mi smo učenice osmog razreda i

članice Novinarske sekcije OŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“. Dobile smo zadatak da napravimo intervju sa

bibliotekarkom povodom obilježavanja Međunarodnog dnana dječije knjige.i Mi smo odabrale Vas. Ukoliko nam

dozvolite i imate vremena za razgovor, postavit ćemo vam nekoliko pitanja.

Gospođa bibliotekarka srdačno nas je dočekala i prihvatila poziv za razgovor. MAK: Koliko dugo se bavite ovim poslom ivolite li ga? B:Ovim poslom se bavim već 22 godine. Ljubav prema bibliotekarstvu se pojavila u

djetinjstvu, kroz ljubav prema knjizi. Završila sam gimnaziju i Filozofski fakultet

(odjel za komparativnu književnost bibliotekarstvo). Meni lično, rad u biblioteci

pričinjava pravo zadovoljstvo.

MAK: Možete li opisati način dolaska knjiga u biblioteku?

B: Knjige se kupe u knjižari i kada stignu u biblioteku idu u službu za obradu knjiga. Sve knjige moraju doći u tu

službu i tu se pregledaju, stave se pečati na knjige. Onda se vrši inventarisanje knjiga. To se nekada radilo ručno u

velikim knjigama. Danas se to u ovoj biblioteci radi pomoću naljepnica na kojima piše UDK broj knjige i po tom

broju možemo pronaći knjigu i tačno znamo na kojoj se polici ta knjiga nalazi.

MAK: Ima li ova biblioteka knjižni katalog i kako vam on pomaže?

B: Ima, ali on više nije u upotrebi. Kako se tehnologija, razvila tako se razvio i sistem

knjižnog kataloga. Mi sada koristimo aplikaciju koja se zove Cobis i tamo imamo

elektronske kataloge. Ručni se više ne rade, ali mi smo ih ostavili kao ukras. Katalozi

pomažu, bilo da su oni ručni ili elektronski.

MAK: Koliko knjiga broji ova biblioteka?

B: Ova biblioteka broji preko 9 hiljada različitih knjiga.

MAK: Koliko učenici osnovnih i srednjih škola posjećuju biblioteku?

B: Ponekd pomislim nedovoljno, ali se tješim time što u školama postoje školske

biblioteke pa učenici tamo radije traže knjige. Dolaze i ovdje, ali mislim da bi trebali biti aktivniji.

Imamović Lamija, Ramić Nudžejma i Kazazović Nejra, VIII-1


- 21 -

U svijetu sveprisutnih ekrana i monitora, lako se zaboravlja kakav jednostavan užitak pruža listanje dobre knjige. Kada ste vi

pročitali neku dobru knjigu? Znate li da vas čitanje knjige zapravo može učiniti zdravijim i vaš život poboljšati? Evo i kako....

Čitanje jača disciplinu

Ako polovica ljudi ne čita, očito je riječ o problemu discipline. Moguća su mnoga

opravdanja, primjerice činjenica da ljudi pronalaze mnogo informacija na internetu.

Televizija također uzima veliki dio pozornosti. Većina nas smatra da bi trebala odvojiti

vrijeme za čitanje, ali ko ima u svom dnevnom rasporedu vrijeme za čitanje? Malo ko. Stoga

oni koji se odluče dodati dnevnom rasporedu čitanje, i drže se toga, jačaju samodisciplinu.

Knjige jačaju kreativnost

Čitanjem knjiga izlažete se većim količinama informacija, pa ćete moći osmisliti kreativnije ideje. Čitate li mnogo knjiga o

području posla kojim se bavite, počet ćete kombinirati znanje iz njih i osmišljavati rješenja koja nisu nigdje zapisana.

Izgubiti se u dobroj knjizi znači biti empatičan

Prema istraživanju žurnala PLOS ONE iz januara, kada ste “izgubljeni” u fikciji

knjige, time zapravo možete povećati vašu saosjećajnost. Istraživači u Holandiji su

napravili dva eksperimenta, koja su pokazala da su ljudi koji su bili “emocionalno

transportovani” u fikciju, doživjeli pojačanje osjećaja saosjećanja. " U dvije

eksperimantalne studije, bili smo u stanju pokazati kako se vještine empatije značajno

mijenjaju za vrijeme trajanja kursa čitanja priča od Artura Konana Dojla ili Žozea

Saramaga," napisano je u zaključcima. " Čitaoci koji su se uživili u Dojlove priče su

bili empatičniji, dok su oni koji se nisu dovoljno uživili, postali manje empatični”

Čitanje pomaže razvijanju vašeg mozga

Prema istraživanju objavljenom u žurnalu Neurologija, dugogodišnje čitanje

može pomoći da vam mozak ostane u formi kada ostarite. Studija, koja je

uključila 294 učesnika koja su umrla u prosječnoj dobi od 89 godina, je otkrila

kako su oni koji su ranije bili mentalno aktivni (i koji su čitali ), u starosti imali

slabiji pad memorije od onih koji nisu čitali. "Prema ovom istraživanju , ne

bismo trebali potcijeniti efekte svakodnevnih aktivnosti, kao što su čitanje i

pisanje, na našu djecu, nas i na naše roditelje ili praroditelj” rekao je autor

istraživanja Robert. S. Vilson sa Raš univerziteta u Čikagu.

Djeca koja žive okružena knjigama će u budućnosti zarađivati više

Navodno, istraživanje koje je objavljeno u časopisu oficijalnog Oxforda, tvrdi da od proučavanih 57-ero djece, 30 onih koji su

bili okruženi knjigama te su ih roditelji i okolina podsticali na čitanje,su u budućnosti zarađivali više. Istraživanje je počelo

1998. – a završilo se u oktobru ove godine.



- 22 -

CITATI O KNJIGAMA I ČITANJU

Ljuca Adnan,

Kruho Nermin,

Šuvalija Kenan, VI-2


- 23 -

Od 28. januara 2017. godine, naš grad je bogatiji za još jedan

muzej. Naime, Muzej ratnog djetinjstva, koji je utočište našao u

jezgri starog grada, vrata je otvorio i svojim pričama,

fotografijama, ali i samim predmetima odlučio vratiti starije

generacije u prošlost ratnih dešavanja, a nas, djecu, učiti kako je

bilo odrastati pod krilima rata.

Muzej se prostire na oko 300 kvadratnih metara i čuva oko 3 000

eksponata. Predstavljena je kolekcija ličnih predmeta poput

zapaljene knjige spašene iz Vijećnice, konzervi ikara, različitih

omota od hrane, lutaka, pećice napravljene od oluka, ljuljačke na

kojoj su se djeca ljuljala sakrivena u podrumima, prvih bicikala

itd, a posebnu pažnju privlači odjeća postavljena u centru glavne

izložbene prostorije. Međutim, kako i sama voditeljica istraživanja te

prikupljanja eksponata kaže, cilj ovog muzeja nije da pokaže

traumatizirana dječija iskustva, nego da naglasi činjenicu da ta djeca

nisu dopustila ratu da im uzme djetinjstvo, nego su uprkos njemu

odrastala i danas izrasla u dobre ljude, funkcionalne članove društva,

uspješne profesionalce.

Put od sna i vizije do konkretne realizacije je bio dug i trnovit, ali u

ime djece, koja nisu imala nikakav uticaj na početak rata, a svejedno

trpila udarce njegove teške ruke, sve prepreke su uspješno savladane. Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu bit će

najveći svjetski arhiv posvećen iskustvu odrastanja u ratu, a

plan je da postavku mijenjaju svakih 2-3 mjeseca kako bi

posjetioci mogli vidjeti sve predmete koje su prikupili u

proteklih godinu dana.

Sigurno je da će ovaj muzej plijeniti poglede mnogih, jer je

jedini u svijetu koji je odvojio vrijeme, prostor i trud kako bi

odao priznanje djeci s ratnim djetinjstvom.

Hadžimušović Sibel VIII-1


- 24 -

Mostovi su ruke koje

spajaju ljude

ŽELJELI BISMO STEĆI HRABROST DA GRADIMO MOSTOVE IZMEĐU NAS I ONIH

KOJE NE USPIJEVAMO I NE ZNAMO RAZUMJETI, KOJI NAM NE VJERUJU I KOJI

NAS IZNEVJERIŠE

Mostovi nisu samo obične građevine od kamena, betona ili željeza

kojim se premošćuje neka rijeka. Oni su ruke koje spajaju obale i

ljude i predstavljaju simbol života, ljubavi i prijateljstva. Svi mostovi na svijetu su različiti. Neki su dugački i visoki, sa

širokim stubovima i prelijepim lukovima, a neki su mali, ravni i ne

tako lijepi. Svima im je zajedničko to da spajaju dvije suprotne obale

i ljude koji na njima žive. Izgraditi most znači pružiti ruku

prijateljstva i spojiti ono što priroda sama nije mogla da spoji.

Mostovi ruše sve prepreke, brišu sve granice i otklanjaju nesuglasice među ljudima.

Lijeva i desna obala rijeke, jedna nasuprot druge, bez mosta koji ih povevezuje su tako daleke i strane.

Bez obzira da li su čitavi ili porušeni, mostovi svjedoče o nekim prošlim

vremenima, ljudima i njihovim sudbinama i događajima koji se ne smiju

zaboraviti.

Od svega što je čovjek do sada izgradio ništa nije vrijednije od mostova. Osim što spajaju obale i ljude, oni stvaraju

trajna prijateljstva i ljubav među ljudima, povjerenje i želju da se živi zajedno. Mostovi nisu živa bića i ne govore, ali

ipak imaju svoju dušu. Njihova duša živi sve dok se preko njih može preći.

Neki mostovi su ipak srušeni, neki ostarili jer ih je vrijeme pregazilo, a neke su srušili drugi ljudi i na taj način

razdvojili dvije obale, dva naroda, dva svijeta.

Jedan obični crni most do sada je spojio mnoge puteve koji su do tada bili razdvojeni. Vrijednost njihovog postojanja

čovjek nikada neće otkriti, jer je ona neograničena. U svakom čovjeku se kuje jedan mali most života koji ga u

njegovom srcu povezuje sa onima koje on voli, sa svojim najbližim, sa prilateljima i velikim ljubavima. Mostovi su

kao ljudi koje sebe nesebično daju za druge.

Čovjek nikada neće shvatiti značaj mosta, ne samo onog mosta koji spaja obale, već i mosta koji spaja duše.

Mostovi prijateljstva i ljubavi su do sada nevidljivo spojili i do bezbrižne

i mirne obale doveli mnoge tužne i nesrećne duše.

“Od svega što čovjek u životnom nagonu

podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje

i vrednije od mostova. Oni su važniji od

kuća, svetiji, opštiji od hramova.

Svačiji i prema svakom jednaki, korisni,

podignuti uvijek smisleno, na mjestu na

kome se ukršta najveći broj ljudskih potreba,

istrajniji su od drugih građevina i ne služe

ničem što je tajno i zlo.” Ivo Andrić Ramić Nudzejma i Kazazović Nejra,VIII-1

https://www.google.ba/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwj66KrcidrPAhVEOBQKHbGoAIkQjRwIBw&url=http://citati-aforizmi.com/mostovi-u-zivotu/&psig=AFQjCNHtefjf-tI6U7EpxQmpWXMYQylksQ&ust=1476526962885047

https://www.google.ba/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjQ1srNqv3PAhVH0xQKHWr5AaMQjRwIBw&url=https://www.pinterest.com/afrikanka/word/&psig=AFQjCNFdzrMccChLzyBCWEv3RuPq9mT9qw&ust=1477738341458046


- 25 -

Čovjek nije toliko nesretan kao što misli, ni tako sretan kao što se nadao da će biti.

Stvari koje ne možete kupiti novcem. Ove su mnogo vrednije od novca.

Svima nam je dobro poznato da u životu postoje stvari koje ne možemo

kupiti novcem i za koje svi jako dobro znamo, ali nažalost često ih

zaboravljamo. Ljudi su postali opsjednuti novcem i pohlepom pa su

zaboravili koje su prave životne vrijednosti i bez kojih novac ne vrijedi

ništa.

Ne želimo reći da je novac loš, on je svima potreban za normalan život

no postoje stvari koje su mnogo važnije od novca i to ne smijemo

zaboraviti.

Ovdje ćemo se prisjetiti stvari za koje vrijedi živjeti, a u potpunosti su

besplatne i bez njih život zapravo i nema puno smisla.

1. Ljubav Ljubav se javlja u mnogim oblicima i jedna je od najvećih stvari u

životu i dakako da ju ne možete kupiti novcem. Odgovor je na sva životna pitanja i smisao života uopće, a najbolje od

svega je što je u potpunosti besplatna. Dakle, volite sebe i ljude oko sebe. Onako strastveno, do kraja jer prava ljubav

nema granica i raste iz dana u dan. Živjeti bez ljubavi je kao da uopće i nismo živjeli.

2. Sreća Smisao ljudskog života je biti sretan, a sreću ne možete kupiti novcem. Materijalne će vam stvari pružiti samo

kratkotrajno zadovoljstvo, ali istinski će vas usrećiti samo one nematerijalne i oku nevidljive vrijednosti. Istinska

sreća ne proizlazi iz novca niti materijalnih stvari, ona je mnogo dublja.

3. Prijateljstvo Pravi su prijatelji rijetki i nemaju nikakve veze s vašim financijskim stanjem. Obratite pažnju na ljude oko vas i

uvjerite se tko vam je pravi prijatelj a tko je s vama samo zbog koristoljublja. Prijateljstvo se treba temeljiti na

druženju i zajedničkim interesima. Ono pravo nema cijene pa se stoga niti ne može kupiti novcem.

4. Vaša životna priča Priča o vašem životu pripada samo vama. Ono što se dogodilo u prošlosti te vaši obiteljski odnosi i veze uvijek će biti

dio vas, i bez obzira na to ako ste danas drugačija osoba nego prije, to je nešto što ne možete kupiti novcem.

5. Ispunjenje Doprinos društvu je ključ prema ispunjenju. Samo život pun ljubavi, sreće i

veselja može vas ispuniti kao osobu. Znate li zašto se mnogi bogataši osjećaju

prazno? Zato jer su svoj novac koristili na pogrešan način. Umjesto da učine

nešto i za zajednicu, novac su koristili sebično i za vlastite užitke, ali to nije ono

što ispunjava čovjeka. Volontirajte. Uložite svoju energiju i vrijeme u aktivnosti

do kojih vam je stalo i kojima ćete moći nešto učiniti za druge, bez potrebe da

zaradite ili naplatite svoje usluge.

6. Zdravlje Novcem možete kupiti liječničku njegu i tretmane, ali fizičko i mentalno

zdravlje je dar kojeg ne može kupiti ni najbogatiji čovjek na svijetu. Novac igra

važnu ulogu kad je riječ o skupim operacijama i lijekovima, ali prevencija i

dobro zdravlje su nešto za što nije potreban novac. Imajte to na umu.

7. Uspomene Uspomene su nešto što imamo u svom srcu i umu i nitko nam ih ne može ukrasti. Nikakav novac ne može kupiti

sjećanja i doživljaje koje smo proživjeli tijekom života. Imajte ih što više i čuvajte ih jer vrijede uistinu mnogo.

Svi bismo mi voljeli imati puno novaca kako bismo si mogli priuštiti dostojan život, ali nemojte zaboraviti osjećaje i

stvari koji vrijede mnogo više a potpuno su besplatni. Sara Lekić VIII/3


- 26 -

Fenomen korištenja nargile

Aromatični duhan posebno je štetan za maloljetnike, a u Bosni i Hercegovini ne

postoje zakonski propisi za sve popularnije nargile. Posljednjih godina mladi su

odlazak u kafane zamijenili sjedenjem u kafićima u kojima se konzumira

nargila, tvrde vlasnici ugostiteljskih objekata u Sarajevu, koji, prateći ovaj

popularni trend, sve više nude aromatični duhan, dok stručnjaci sve glasnije

upozoravaju da je jedna doza nargile srazmjerna istovremenom pušenju čak 20

cigareta, odnosno jedne kutije. Ipak, kafići na sarajevskoj Baščaršiji, pogotovo

njihove bašte u ljetnim mjesecima, prepune su mladih kojima je ovo postao

svakodnevni ritual. U jednom od njih zatičemo nekoliko njih, koji nam

objašnjavaju da već odavno "uživaju" u ovoj navici. "Kupujem najmanje jednu

nargilu dnevno. Jače su od cigara, definitivno, a jednu nargilu pušim sat

vremena. Znam da je to štetno, ali nekako uživam kada sjednem u kafić i naručim nargilu, poseban je to merak", kaže

nam jedan mladić obavijen aromatičnim dimom u kafiću u sarajevskom Starom gradu. Pokazuje na nekoliko nargila

koje stoje pored šanka, čija se cijena kreće od tri do 12 eura, u zavisnosti od duhana i arome, dok nam konobar

objašnjava da su korištene i spremne za pranje. "U prosjeku prodamo 80 nargila dnevno. Naravno, ne dajemo ih

maloljetnicima i obavezno tražimo ličnu kartu", tvrdi on, dajući nam cjenovnik u kojem piše da se nargila ne služi

maloljetnim osobama.

Ipak, nedavni slučaj kada se na Baščaršiji onesvijestila maloljetna djevojčica nakon pušenja nargile ponovo je

pokrenuo priču o štetnosti ove navike, a dodatno zabrinjava da u Bosni i Hercegovini ne postoje zakonski propisi

kojima bi se odredila starosna dob onih koji kupuju nargilu, ali i deklaracijom utvrdio njen sadržaj.

"Imamo svi razloga za zabrinutost, jer nargila jeste štetna po zdravlje, posebno za

mlade ljude u razvojnom dobu, a može dovesti do ovisnosti, ako se uzima

intenzivno i kontiunirano. Zakonski propisi još nisu doneseni i predstoji puno posla

za reguliranje ove oblasti", upozorava Nermana Mehić-Basara, direktorica Zavoda

za alkoholizam i druge toksikomanije

Kantona Sarajevo i specijalista za bolesti

ovisnosti.

Štetni utjecaj na pluća i mozak

Dodaje da dosadašnja istraživanja pokazuju štetni utjecaj nargile po

zdravlje ljudi, a najviše na pluća i mozak, pogotovo ako se uzima često ili

redovno. Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog

duhana i karbon-monoksida, koji je prisutan kod pušenja nargile u

značajno većoj količini od one koja se apsorbira pušenjem obične

cigarete.

S druge strane, prestanak djelovanja ove supstance izaziva glavobolju, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost,

koja može preći u agresivnost, neraspoloženje, koje može ići do depresivnih reakcija, te gubitak volje i smanjenje

opće funkcionalnosti.

„Talenat se stvara u samoći, karakter u društvu.” Johan Volfgang Gete

http://knjige.pravac.com/biografije/johan-volfgang-gete-49/


- 27 -

Posebno zabrinjava, kaže Mehić-Basara, to što djeca i mladi u dobi od samo 12 pa

do 15 godina počinju koristiti duhan, marihuanu, a u posljednje vrijeme nargile, pa

i alkohol, kako se navodi u izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije.

"Štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, s obzirom da se

radi o osobama koje su u razvojnom dobu. Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe

nargile može biti hronični bronhitis, ili ponavljane upale pluća, uz neminovni

gubitak imuniteta, što je odlična 'podloga' za različite mikroorganizme."

Zbog svega toga, potrebno je što prije pravno regulirati oblast primjene nargile, pa

tako i odrediti starosnu dob osoba koje je mogu konzumirati, utvrditi sadržaj

nargile, ali i sankcije za one koje prekrše takve propise, smatra Mehić-Basara.

Upitna kvaliteta smjese za nargilu

Sanitarni inspektori u Kantonu Sarajevo na to su već ranije upozoravali te Ministarstvu zdravstva nekoliko puta

sugerirali da se donesu propisi za upotrebu nargile, kako bi se posebno zaštitili maloljetnici. Međutim, kako ne postoji

nikakva zakonska regulativa, inspektori ne mogu izdati rješenje za otklanjanje nedostataka u ugostiteljskim

objektima, ili izricati bilo kakve sankcije, te se moraju pozivati na drugepostojeće zakone - one o zaštiti od zaraznih

bolesti, zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica, upotrebi duhanskih prerađevina...

"Sanitarna inspekcija vrši nadzor objekta gdje se konzumira nargila i u zadnje vrijeme su učestale prijave na ove

objekte. U septembru 2014. godine izvršili smo pregled u 15 objekata u Kantonu Sarajevo", kaže Senada

Hadžijusufović, glavna inspektorica Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Dodaje da prilikom ovog nadzora nije postojala nikakva obavijest o zabrani korištenja nargile osobama mlađim od 18

godina, međutim, kako kaže, naknadnim kontrolama utvrdili su da je ipak većina ugostiteljskih objekata istaknula

ovakvu zabranu. "Na masi za nargilu nije ni postojala ispravna deklaracija, a nema je ni u sadašnjim nadzorima.

Uglavnom se kupuje na crnom tržištu, gdje se nudi smjesa u originalnom pakovanju. Proizvođačka deklaracija nije

pravilno prevedena na jezike naroda u Bosni i Hercegovini, na kojoj je navedeno da smjesa sadrži duhan, da je opasna

za zdravlje i namijenjena samo za odrasle osobe i porijeklo proizvoda", tvrdi Hadžijusufović.

Međutim, vlasnici kafića koji nude nargilu uvjeravaju u suprotno. Jedan od njih, koji je otvorio kafić na Baščaršiji,

kaže da je duhan koji nabavljaju kvalitetan i u skladu s propisima.

"Stavljamo 60 posto meda, aromu i 0,2 posto duhana, nema nikotina i katrana. Sada ih mogu poslati na analizu, pa da

se potvrdi ovaj sastav koji sam naveo. Duhan dobavljamo od jedne firme u Bosni i Hercegovini. Obično se koristi

onaj iz Dubaija. Ne koristimo ćumur [drveni ugalj] ili nešto slično, već kokosovo drvo, koje je najmanje štetno. Treba

ispoštovati sva pravila, higijenu, čišćenje, da je duhan legalno nabavljen", tvrdi ovaj vlasnik.

'Svaki dan se truju alkoholom...'

Posebno ističe da nikada ne bi dozvolio da maloljetnici puše nargilu u njegovom objektu, zbog čega konobari, kaže,

obavezno traže ličnu kartu od mladih osoba. Na cjenovnicima s ponudom nargile piše da je zabranjena prodaja

maloljetnicima.

"Ne znam zašto su sada svi protiv nargila, pa svaki dan maloljetnici završavaju u hitnoj zbog alkohola i droga, a na

prste mogu izbrojati kada je neko imao posljedica od nargila. Putovao sam po Njemačkoj i Turskoj, tamo svi puše

nargile, niko ne pravi problem", zaključuje dok pokazuje jednokratne "nastavke za pušenje" koji se koriste te

objašnjava da nakon svake upotrebe obavezno peru nargile. Međutim, sanitarni inspektori tvrde da higijenski uvjeti za

korištenje nargila, prilikom pregleda 15 objekata u Sarajevu, nisu bili ispoštovani, kao ni sada. Bez obzira na

upozorenja o velikoj štetnosti, čini se da popularnost nargile raste, a sve više vlasnika sarajevskih kafića proširuje

svoju ponudu ovim aromatičnim duhanom, dok se i u mnogim turističkim prospektima pušenje nargile opisuje kao

"poseban ugođaj koji nudi Sarajevo" Imamović Lamija VIII-1, Kruho Nermin i Ljuca Adnan, VI-2


- 28 -

OVISNOST O INTERNETU

Mladi sve više pokazuju znakove opsesivnosti prilikom

korištenja tablet računala i pametnih telefona. U nekim

slučajevima ih nose sa sobom u krevet i smatraju da im je

bolje u društvu s gadgetima nego s ljudima. To je otkriće

potaklo dobrotvorno udruženje Tablets for School, koje je

provelo istraživanje, na objavljivanje uputa kako obitelji mogu

postaviti granice ne bi li stvorile uvjete za zdrav odnos s

internetom. Preporuke uključuju zabranu nošenja uređaja u

krevet i korištenje budilica za buđenje umjesto pametnih

telefona i tableta te određivanje dijelova dana kad djeca nisu

na internetu, kao i pronalaženje drugih aktivnosti kojima će razbijati dosadu. Istraživanje je obuhvatilo više od dvije

hiljade učenica i učenika starih od 11 do 17 godina. Pokazalo je kako njih 39 posto vjeruje kako su ovisni o internetu.

To je uvjerenje izrazilo 46 posto djevojčica i 36 posto dječaka. Djevojke

provode više vremena brbljajući s prijateljima i prijateljicama na društvenim

mrežama, dok se dečki više posvećuju računalnim igrama. Gotovo dvije

trećine (64 posto) reklo je kako uređaje nosi u krevet sa sobom. Među njima,

najviše je onih koji koriste mobitel ili računalo za razgovor s prijateljima na

društvenim mrežama, gledanje filmova i igranje igara, piše Daily Mail. Koliko

vremena provedeno na internetu već označava ovisnost? Za odrasle je

uobičajeno navođena granica od pet do šest sati, dok se za adolescente

najčešće navodi granica od dva do tri sata, ovisno o uzrastu. No vrijeme nije

jedini čimbenik, najveću ulogu u razvoju ovisnosti ima osobnost vašeg

adolescenta - ovisnost će se lakše razviti kod onih povučenih, sramežljivih, usamljenih, nesigurnih, depresivnih,

tjeskobnih i hiperaktivnih. Najčešće se radi o djeci i mladima koji se ne mogu dokazati i steći željeni status među

vršnjacima i drugim osobama u stvarnom svijetu. Gubljenjem kontakta sa stvarnošću tijekom igranja računalnih igara

u svojim glavama lako i brzo od gubitnika postaju veliki heroji i pobjednici. Ovisnosti o internetskoj komunikaciji i

socijalnim mrežama također su podložni djeca i mladi nesigurni u sebe, smanjenog samopouzdanja te slabije

razvijenih socijalnih i emocionalnih vještina, koji zbog anksioznosti i stresa koje im stvaraju neposredne interakcije

kontakte i stvarno upoznavanje novih ljudi zamjenjuju internetskim interakcijama koje im pružaju lažan osjećaj

sigurnosti i socijalne uspješnosti. Posljedice ovisnosti o internetu najčešće se očituju u zanemarivanju prijatelja i

obaveza, problemima u školi, poremećaju spavanja i prehrane te narušenim obiteljskim odnosima. Moguće su i

tjelesne posljedice - pretjerano naprezanje očiju, zamagljenje, slabljenje i

slični problemi vida, a može doći i do oštećenja kralješnice te zgloba šake.

Roditeljima je danas sve veći izazov u dnevnoj rutini njihove djece

uspostaviti zdravu ravnotežu između vremena provedenog za igru i zabavu

te vremena iskorištenog za ostale aspekte njihovog života. Pojava interneta

taj je zadatak dodatno otežala, kao i činjenica da djeca boraveći na

internetu često u potpunosti gube pojam o vremenu. Problem razvoja

ovisničkog ponašanja najčešće se ne primjećuje sve dok ne poprimi veće

razmjere i vidljive opisane posljedice. Zato je važno da se roditelji informiraju i steknu znanja o tome kako će njihova

djeca ispravno koristiti internet, te ih u tome poduče i usmjere. Azel Kuldija VIII-1


- 29 -

Kada je u pitanju dječja inteligencija, pedagozi i roditelji trebali bi uvijek promatrati

dijete u cijelosti. Prema teoriji višestruke inteligencije koju je razvio psiholog Howard

Gardner, djeca mogu biti inteligentna na različite načine. Zato umjesto pitanja: "Koliko

je pametno moje dijete?", postavite si pitanje "Na koji način je pametno?".

Teorija višestruke inteligencije smatra da svatko od nas posjeduje sedam vrsta

inteligencije. Neki od nas su vještiji pri upotrebi ruku i prstiju, nekima dobro ide

pjevanje ili imaju dobar osjećaj za ritam... Ono što nas čini posebnima od drugih je

kako se svaka vrsta inteligencije izražava na drugačiji način od osobe do osobe.

Evo kako prepoznati sedam vrsta inteligencije, a kod svakog od nas neke od

njih su razvijene više, a neke manje:

RIJEČI – novinari, odvjetnici i pisci predstavljaju ono što se naziva

lingvistička ili jezična inteligencija. Ovim ljudima jača strana je pisana ili

izgovorena riječ.

LOGIKA – osobe s dobro razvijenom logičko-matematičkom inteligencijom

dobre su u uzročno-posljedičnom mišljenju i razumijevanju. Znanstvenici,

istraživači, računovođe i kompjuterski programeri imaju razvijenu ovu vrstu inteligencije.

SLIKA – prostorna inteligencija uključuje razmišljanje i razumijevanje u

slikama. Osobe koje imaju razvijenu ovu vrstu inteligencije najčešće će se

dobro snalaziti u prostoru te moći dobro vizualizirati i nacrtati predmete u

prostoru.

TIJELO – pojedinci s tjelesnom inteligencijom dobri su u kontroliranju

vlastitih pokreta – ovo ne uključuje samo bavljenje sportom, već i vještine

poput šivanja i stolarstva.

MUZIKA – glazbena inteligencija je sposobnost hvatanja određenog ritma, pjevanja i razlikovanja različitih melodija

i tonova. Ove osobe imaju sposobnost procjene i zamjećivanja melodija.

DRUGI – osobe koje posjeduju inteligenciju odnosa s drugima u stanju su razumjeti i raditi s drugim ljudima.

Ovakva vrsta inteligencije dar je koji nam omogućuje da se lako premjestimo u "tuđu kožu" i vidimo stvari i iz tuđe

perspektive.

JA – osobe s razvijenom unutarnjom inteligencijom sklone su razmišljanju i samopromatranju. Većinom su zatvorene

i uživaju u meditaciji.

Istražujući i prolazeći kroz svih sedam vrsta inteligencije, djeca postaju oblikovane individue, uspješne u mnogim

životnim područjima. Neka djeca će bolje reagirati na pisanu ili izgovorenu riječ, druga na muziku, a zadatak odraslih

je da omoguće i puste djeci da istražuju i slobodno se izražavaju.

„Uspješan čovjek je onaj koji može napraviti čvrst temelj od cigla koje su drugi bacili na njega.”David Brinkley

“Da bi uspio, tvoja želja za uspjehom mora biti veća od tvog straha od neuspjeha.”Bill Cosby



- 30 -

Tajne odlikaša: navike odličnih učenika koje trebaju svi steći Neki su rođeni s talentom za učenje dok nekima treba više vremena te se trebaju više potruditi. "Bez muke nema

nauke", kaže stara poslovica, ali neki odlikaši imaju tajne kojima postižu svoj

uspjeh.Zagrijati stolicu vrlo je teško, ali ako stvorimo naviku učenja, to i nije

toliki bauk. Dobivati dobre ocjene može biti naporno, ali i lako. Kakve to

navike i vještine moramo steći kako bismo bili uspješni u školi - više nije

misterija. Učenici trebaju težiti uspjehu u školi, a biti loš učenik zbog vlastite

lijenosti uopće nije cool. Otkrivamo navike dobrih učenika koje trebaju svi

steći:

Dobra organizacija Uspješni učenici su dobro organizirani. Organiziranost je ključ uspjeha bez

obzira na to što drugi rekli. Odlikaši ne traže svoje bilješke u bilježnici par sati

prije ispita i ne zaborave zapisati kada je zadaća i što je za zadaću. Isto tako, dobro upravljaju vlastitim vremenom.

Odlikaši će napraviti još dodatnog posla iako ne moraju

Profesori će uvijek ponuditi dodatne zadatke za napraviti, ali mnogi će ih

prečuti i zanemariti. "Dovoljno mi je i ovo što moram napraviti" pomislit

će većina učenika, ali ne i odlikaši. Oni u dodatnom radu vide priliku da

nauče još nešto i razviju vlastite vještine. Osim toga, dobit će i bolju ocjenu

te će im znanje biti opširnije. Dodatni zadatak nije prijetnja nego prilika.

Ne boje se tražiti pomoć

Odlični učenici se ne plaše profesora, a i često znaju priznati da ne znaju

sve te da im treba pomoć. Kada potraže pomoć profesora odmah znaju da

će stvari bolje shvatiti, a isto tako profesor vidi da se takvi učenici trude više.

Odrede sebi vrijeme za učenje i za zadaću

Dobri učenici ne uče "kada im dođe" nego kada su sebi zadali vrijeme. Oni imaju tačno vrijeme u danu ili u noći kada

uče. Da svi uspostave ovakvu naviku bili bi uspješniji. Nakon nekog vremena svi se naviknu na učenje i pisanje

zadaće u tačno određeno vrijeme.

Zaista čitaju gradivo

Radilo se o lektiri ili o definicijama iz matematike i fizike - odlikaši ih zaista

pročitaju. Osim što pročitaju, oni pokušavaju čitati s razumijevanjem. Važno im je

da shvate o čemu se radi.

Imaju ciljeve u životu koje žele ostvariti

Neki odlikaši kao jedini cilj imaju da usreće svoje roditelje, drugi žele upasti na

željeni fakultet, a treći su odavno prepoznati važnost znanja i učenja. Odlični

učenici imaju ciljeve. Ciljevi mogu biti dugoročni ili kratkoročni, ali to nije važno. Bitno je da su ciljevi orijentir koji

nas tjeraju naprijed i motiviraju.

Prave pauze od učenja

Premda su posvećeni učenju i radu, odlikaši često naprave pauzu od učenja. Pauza služi za odmor, relaksaciju i

hobije. Pauze su bitne.

Sibel Hadžimušović

VIII-1


- 31 -

1. Sjećaš li se svog prvog dolaska na Novinarsku sekciju?

Da, sjećam se. Bilo je to u 6.razredu. Još uvijek se sjećam da me je bilo pomalo stid jer sam bila

jedna od najmlađih članova sekcije.

2. Da li ti je bilo teško uklopiti se?

Na početku sam razmišljala o tome kako će me ostali članovi sekcije prihvatiti, ali ubrzo sam se

uklopila i na narednim časovima sam uživala.

3. Novinarstvo iziskuje mnogo vremena i truda. Koliko imaš obaveza i kako uspijevaš sve

stići?

Istina je da iziskuje mnogo truda i da je potrebno izdvojiti određeno vrijeme, ali ja volim

istraživati i sticati nova znanja, te ovu sekciju smatram kao opuštanje, a ne kao obavezu.

Iskreno, imam dosta obaveza. Osim Novinarske sekcije, član sam još šest sekcija i pohađam

kurseve engleskog i francuskog jezika, te sam član škole za nadarene matematičare, ali ipak uspijevam sve da stignem i još

imam određeno vrijeme za odmaranje. Mislim da je ključ zaista voljeti ono što radiš i biti organizovan, jer se jedino tako mogu

uskladiti obaveze.

4. O čemu najčešće pišeš, koje su tvoje omiljene aktivnosti, sekcije?

Pošto su to školske novine, najviše volim da pišem članke koji bi mogli biti korisni drugim učenicima i na kojim bi im se pogled

zaustavio. Volim da učim strane jezike i to mi predstavlja najveće zadovoljstvo. Što se tiče sekcija, najdraže su mi Matematička,

Informatička te sekcija Mladi fizičari.

5. U kakvim si odnosima sa drugim članovima sekcija?

U odličnim sam odnosima sa svima i upravo sekcije su mi omogućile da proširim svoj krug prijatelja.

6. Da li si ikad poželjela otići iz nekih sekcija?

Ne, nisam jer nemam razloga za to.

7. Znamo da si ove godine učestvovala na mnogim takmičenjima. Možeš li nam reći da li si zadovoljna postignutim

rezultatima?

Da, ove godine sam uzela učešće na takmičenjima iz matematike, fizike i informatike. Na Opštinskom takmičenju iz matematike

sam osvojila prvo mjesto, iz fizike drugo, čime sam se plasirala na Kantonalna takmičenja, dok sam sa osvojenim četvrtim

mjestom na Kantonalnom takmičenju iz fizike obezbjedila učešće za Federalno takmičenje, koje će se održati 13.05.2017.

godine u Sarajevu. Također, sam ponosna i na drugo mjesto koje sam ostvarila na interaktivnom takmičenju pod nazivom “Sat

kodiranja” koje je organizovano od strane “Centra civilnih inicijativa”, na kojem su učestvovali učenici osnovnih i srednjih škola

sa područja Bosne i Hercegovine.

7. Čime se želiš baviti u životu, jer si, kako možemo pretpostaviti, odlična u svemu?

Nisam još potpuno sigurna. Moje želje su se mijenjale tokom godina, ali trenutna želja mi je da postanem neurohirurg.

8. Ko je tvoj uzor? Postoji li neka osoba kojoj se diviš? Da li zbog njega postoji tvoja želja za neurohirurgijom?

Nemam posebnog uzora, ali oduvijek sam bila znatiželjno dijete, voljela sam gledati različite dokumentarce, a najviše su me

privlačili oni o medicini. Mislim da se tako rodila ta želja.

10. Šta te čini sretnom?

Sretna sam kada su oko mene ljudi koje volim, moja porodica i prijatelji. Osjećam se sretno i zadovoljno kada se moj trud i rad

isplate i kada vidim da su drugi ponosni na mene.

11. Hvala puno na izdvojenom vremenu. Imaš li neku poruku za naše čitaoce?

Hvala vama! Poruka našim čitaocima bi bila da slijede svoje snove i budu uporni na njihovom ostvarivanju, ali i da rade sve što

vole i uživaju u djetinjstvu, jer je ono samo jedno. Amina Obhođaš i Najda Nukić, VIII-2


- 32 -

STRAHOVI I ANKSIOZNOST KOD ŠKOLSKE DJECE

Općenito gledajući, strah je razumljiva reakcija na opasnu situaciju.

On je ljudskom rodu omogućio očuvanje života jer nas je u životno opasnim

situacijama tjerao na bijeg i odbranu. Iako je strah kod ljudi sasvim normalna

pojava, on nam ponekad onemogućava da normalno funkcioniramo.

“Neću ići u školu!” “Možeš li ostati sa mnom?” “Boli me stomak!. Mogu li ostati

kod kuće?” To su rečenice koje je barem jednom iz usta svojeg djeteta čula

većina roditelja. Ponekad se iza tih rečenica kriju i dublji problemi.

PREPORUKE ZA RODITELJE KOJI ŽELE POMOĆI DJETETU KOJE

SE PRETJERANO BOJI Poučite dijete koje su opasnosti realne, a samim tim i strahovi, a koje su opasnosti nemoguće.Kad je dijete u strahu,

dobro je pokušati pridobiti njegovu pozornost (pođimo s djetetom u šetnju, čitajmo s njim knjigu ili igrajmo igru,

razgovarajmo…).Učite dijete kako da samo preusmjeri svoju pažnju kad ga je strah nečega što ne može izbjeći

(“Možeš misliti na nešto lijepo“).

*Ohrabrite dijete (“Uskoro ćemo zajedno slaviti tvoj uspjeh.”)

*Razgovarajte s djetetom (razgovor ne bi smio trajati predugo jer dijete stiče dojam da se i roditelj boji, pa postaje još

nervoznije).

*Dijete naučite nekim postupcima svladavanja straha od kojih je najvažnija procjena da će se dogoditi upravo ono

čega se dijete boji (“Koliko si siguran da će se to o čemu misliš dogoditi i zašto?”).

KAKO PREPOZNATI STRAH OD ŠKOLE?

Dijete se boji ići u školu ili ostati samo u školi bez odrasle osobe iz porodice (najčešće roditelja).

Prije polaska u školu dijete se žali na glavobolju, stomačne bolove ili druge bolove koji

nisu tjelesno utemeljeni.Kad ostane kod kuće zbog “bolesti”, odjednom se osjeća puno

bolje.Dijete stalno odlaže odlazak u školu (ne može odlučiti šta obući, dugo se oblači,

zaboravlja stvari i vraća se kući i sl.) pa stalno kasni na nastavu.

KAKO RODITELJI MOGU POMOĆI?

Saznajte postoji li problem zbog kojega vaše dijete ne želi ići u školu. Ako postoji

konkretan problem zbog kojega dijete ne želi ići u školu, zajednički rješavajte taj

problem (npr. ako se dijete boji usmenog odgovaranja, možete zajednički uvježbavati

tu situaciju).Pokušajte s djetetom napraviti listu “Zašto ne volim školu”. Ta lista može

pomoći roditeljima da smanje i spriječe uzroke zbog kojih dijete ne voli ići u školu

*Nikako ne naređujte djetetu da MORA ići u školu. Pokušajte razumjeti njegov strah i

objasniti mu zašto je odlazak u školu važan.

*Provedite što je moguće više vremena s djetetom dok ono nije u školi.

*Ako je dijete sramežljivo i ne uspijeva se sprijateljiti u školi, pomozite mu savjetima i/ili uključivanjem u neke

školske i izvanškolske aktivnosti.

*Pohvalite dijete za svaki njegov trud da svlada strah.

*Traje li ovaj problem dugo i/ili ako je preintenzivan, potražite pomoć stručnjaka (školskog psihologa ili liječnika).

*Neka dijete jede zdravu hranu i dovoljno spava – usvajajte zdrave načine življenja.

*Vježbajte s djetetom različite metode opuštanja (npr. duboko disanje i sl.).

STRAH OD ISPITIVANJA, TESTOVA I OCJENJIVANJA

Dijete postane toliko nervozno kad se nađe pred testom ili pred tablom kod usmenog ispitivanja, da ima osjećaj kako

mu je sve znanje “isparilo”, čak i u slučaju kad se vrlo dobro pripremilo za test ili ispitivanje.


- 33 -

KAKO POMOĆI DJETETU KOJE SE BOJI ISPITA?

Pripremanje Motivirajte dijete da se za test priprema dovoljno unaprijed i da svaki dan ukratko ponovi gradivo iz predmeta u

kojem iskazuje probleme.

Ako dijete ne razumije gradivo, neka pribilježi pitanja koja će drugi dan postaviti nastavniku

Vježbanje Danas su u knjižarama dostupne mnoge vježbanke, radni listovi i sličan materijal koji služi za uvježbavanje

gradiva. Savjetujte se s učiteljem koja bi od tih vježbanki bila najprimjerenija za vaše dijete.

Ako vaše dijete koristi vježbanke, pregledavajte način rješavanja zadataka kako biste mu mogli pomoći u onim

dijelovima koje teže svladava.

Pogledajte u djetetovim sveskama je li učitelj s učenicima radio neke probne testove. Kad vježbate s djetetom,

koristite slične zadatke koje je u svom probnom testu koristio i učitelj.

KAKO POMOĆI DJETETU KOJE SE BOJI ISPITA?

Smanjivanje straha

*Uvježbavajte s djetetom tehnike opuštanja kao što su duboko disanje, polako opuštanje ruku i nogu, opuštanje mišića

lica. Te tehnike dijete može koristiti neposredno prije pisanja testa kako bi smanjilo napetost.

*Djeca koje pate od straha od ispita, često za vrijeme pisanja testa razmišljaju o negativnom ishodu testa («Sigurno ću

dobiti jedan.», «Što će mama reći?» i sl.) Zbog toga se ne mogu usredotočiti na zadatke koje imaju pred sobom. Učite

svoje dijete pozitivnim razmišljanjima o testu (npr. «Učio sam i znat ću riješiti većinu pitanja.», “Ovo je samo test.”,

“Kasnije se mogu uzrujavati, sad idem rješavati test.”).

*Kod djece koja se boje usmenog ispitivanja, potrebno je uvježbavanje (gluma) situacije.

Jutro prije ispita

*Pripremite djetetu “dobar” doručak.

*Budite sigurni da je dijete u školu krenulo na vrijeme i da neće kasniti.

*Ohrabrite dijete i poželite mu sreću (ne spominjite važnost postizanja dobrih rezultata).

Ponašanje na ispitu

*Savjetujte dijete da pažljivo sluša upute učitelja prije testa, kako ne bi nešto preskočilo.

*Savjetujte dijete da na početku testa «preleti» preko svih pitanja, kako bi prepoznalo ona koja su lakša i ona koja su

teža. Kad u testu naiđe na ono pitanje na koje trenutno ne može odgovoriti, treba ga preskočiti i

vratiti se na to pitanje kasnije.

*Upozorite dijete da čita pitanja do kraja, a ne samo djelimično.

*Savjetujte dijete da, ako završi pisanje testa prije predviđenog vremena, treba još jednom

provjeriti

A nakon ispita?

*Izuzetno je važno da dijete nakon testa ili ispitivanja zna rezultate koje je postiglo te u čemu je

eventualno pogriješilo. Ako je test donijelo kući, porazgovarajte o eventualnim pogreškama Dijete treba shvatiti

namjenu testa - provjera naučenog, ali i, što je još važnije, saznanje koje gradivo treba ponoviti ili naučiti. S djetetom

nikad ne razgovarajte samo o ocjeni, broju riješenih zadataka ili broju dobivenih bodova na testu. Razgovarajte o

napretku koje je postiglo u svom znanju i/ili o napretku u savladavanju straha.

“Strah je ubica uma. Strah je mala smrt koja donosi potpuno brisanje. Spremno ću se suočiti sa strahom. Dopustit

ću mu da prođe preko mene i kroz mene. A kada bude minuo, upravit ću svoje unutrašnje oko da osmotrim tragove

koje je ostavio. Ali tamo kuda je strah prostrujao neće ostati ničega. Preostat ću samo ja.”

Ramić Nudžejma VIII/1


- 34 -

Hobi je aktivnost koju uživate raditi, to je nešto po vašem izboru, jedinstveno, po vašem ukusu i odabrano s

obzirom na vaš talent. Hobi može poboljšati blagostanje našeg duha i može imati višestruka pozitivna značenja za

naš život.

Baš kao što je fizička aktivnost važna za tijelo, tako je i opuštanje bitno za

naš um. Kreativna snaga energije koja se nalazi u svima nama ne bi trebala

biti potisnuta. Studije pokazuju da ljudi koji se bave aktivnošću koju vole

imaju manje vjerovatnoće da će patiti od tjeskobe, bijesa, depresije i ostalih

negativnih osjećaja.

Evo nekoliko razloga zašto je hobi važan:

Hobi je najlakši način za

vraćanje pozitivnog duha kada se loše osjećate ili ste pod stresom.

Aktivnost koju sami odaberete za hobi uvijek će vam dati zadovoljstvo i

pomoći vam da se opustite. Čak i ako se opuštate uz svoj hobi kratko

vrijeme, još uvijek možete osjetiti razliku u nivou energije i duha prije i

nakon aktivnosti.

Možda je jedan od najboljih aktivnih načina da ste u kontaktu sa samim sobom taj da se istražite kroz svoj

hobi. To je privatno vrijeme koje imate za sebe. Zanimljivo je što, kada imate hobi, uvijek ćete nastojati

stvoriti vremena za sebe i upravljati svojim rasporedom.

Mnogi ljudi su procvat karijere imali upravo iz svog hobija. Posebno veseli činjenica da su karijera i rad

ujedno i izvor opuštanja pa ako je hobi alternativa za karijeru niko sretniji od vas samih.

Hobi je važan za držanje kontrole nad samim sobom i daje vam osjećaj slobode na način na koji želite

potrošiti svoje dragocjeno vrijeme.

Vaš posao može prepoznati i iskoristiti vaše sposobnosti do određene mjere, ali je potrebno više od toga da bi

saznali gdje leži talent skriven u pojedincu. Bavljenje hobijem možda će vam otkriti da imate talent za nešto

neobično, a za što niste niti znali.

Hobi je svakako prilika za upoznavanje ljudi sličnih ukusa i onih s kojima imate nešto zajedničko.

Uz hobi imate i priliku za dijeljenje. Ono što napravite ili naučite kroz svoj hobi, daje vam nešto što možete

podijeliti s drugima. Hobiji poput muzike i pozorišta omogućuju dijeljenje iskustva u umjetnosti. Ljudi koji

vole fotografiju vole podijeliti svoje fotografije kako bi ih i drugi vidjeli. Ovo su samo neki od razloga zašto

nešto podijeliti s drugim osobama. Ako ga još uvijek nemate, odaberite i vi hobi po vašoj mjeri!

“Problem nije u tome kako da nove ideje zaokupe

vaše misli, već je problem u oslobađanju od starih. Svaki

um predstavlja zgradu ispunjenu starim nameštajem,

oslobodite jedan ugao vašeg uma i kreativnost će

momentalno naići.” Dee Hock



- 35 -

UČIMO NJEMAČKI JEZIK

Početkom 1. polugodišta školske 2016/2017. godine, naša škola uz zahtjeve roditelja i saglasnost MONKS-a je

dobila novi predmet: Njemački jezik. Činjenice o njemačkom jeziku:

Njemačka može da se pohvali stopom pismenosti od 99%.

Njemački spada u tri najčešće učena jezika u svijetu, kao i deset najčešće govorenih jezika u svijetu.

Njemački je među prvih pet najčešće korišćenih jezika na Internetu.

Jedna četvrtina turista u SAD su njemački govornici.

Njemačka je druga najpopularnija evropska destinacija za američke turiste.

Sa 22%, Amerikanci njemačkog porijekla predstavljaju najveću etničku grupu u Americi danas.

Neki istaknuti Nijemci su: Albert Ajnštajn, Levi Štrausa, Henri Kisindžer i Verner fon Braun.

Njemački je zvanični jezik u pet zemalja: Njemačkoj, Švajcarskoj, Austriji, Luksemburgu i Lihtenštajnu.

Najduža riječ objavljena u njemačkom jeziku je

Donaudampfschifffahrtselektrizitatenhauptbetriebsverkbauunterbeamtengesellschaft (cijelih 79 slova).

NAUČIMO POZDRAVE

zdravo – hallo!

dobro večer - guten abend

dobro jutro - guten morgen

laku noć – gute nacht

dobar dan – guten tag

gruß dich – pozdravljam te

auf wiedersehen – doviđenja

NAUČIMO BOJE

NAUČIMO VOĆE I POVRĆE

NAUČIMO ŠKOLSKI PRIBOR

die schultasche – školska torba (ruksak)

der kuli – hemijska olovka

die schere – makaze

der bleistift - olovka

die landkarte – geografska karta

der spitzer – šiljalo

der radiergummi - gumica

das heft – sveska

das lineal – linijar

das mappchen – pernica

das buch – knjiga

Nezović Ajla, Šesto Dalila,

Ćibo Eldina, VI-1


- 36 -

RITMIČKA GIMNASTIKA

Ritmička gimnastika je pojedinačni ili timski sport, podijeljen je po

kategorijama.U ritmičkoj gimnastici ima 5 kategorija. To su: baby, children,

kadetkinje, juniorke i seniorke. Vježba se s rekvizitima (vijača, lopta, obruč, traka,

čunjevi) uz glazbu.Natjecanja su podjeljena u A, B, i C programe. A i B programi

su pojedinačne, a C grupne vježbe. Vrlo je zahtjevan sport, no u Bosni i

Hercegovini usprkos mnogim natjecateljima nije razvijen i popularan. Ritmička je

gimnastika sport koji zahtijeva i obuhvaća mnogo fleksibilnosti, baletnih i plesnih

elemenata. Rekviziti s kojima se natječe moraju zadovoljiti sljedeće uvijete:

Vijača - materijal: konoplja, Dužina:

proporcionalna visini vježbačice koja stane na sredinu vijače. Krajevi joj trebaju

dosezati do pazuha. Oblik: jednakog promjera, na krajevima moraju biti vezani

čvorovi, vijača mora biti bez ručki.

Obruč - materijal: drvo ili plastika (danas više gotovo nema drvenih

obruča,promjer: 80-90cm) težina: najmanje 300 grama, boja: dozvoljeno je da se

obruč omota ukrasnim trakicama u raznim bojama kako bi bio u skladu sa

kostimom vježbačice.

Lopta - materijal: guma ili plastika,

promjer: 16-18cm, težina: 320-400

grama

Čunjevi - materijal: drvo ili plastika,duljina: 40-50 cm,težina 150 grama,

promjer glavice: 3 cm

Traka - duljina: štapića 50-60 cm, duljina trake 6m,materijal: štapić od

plastike, traka od svile ili satena.

Tokom djetinjstva svako dijete privuče barem jedan sport. Izvjesno

vrijeme svi uživaju u treninzima i druženju, ali s vremenom, kada se od

mališana (ali i njihovih roditelja) počne tražiti više vremena, truda,

odricanja, te finansijskog ulaganja, mnogi odustanu.U sportu, u većini slučajeva, ostaju samo najuporniji.Za njih su

rezervisana prva mjesta na takmičenjima, zlatne medalje, pehari i priznanja. Ritmičku gimnastiku treniram od svoje

pete godine. Od prvog dana sam članica Kluba ritmičke gimnastike „Arabesque“ iz Sarajeva. Svojoj trenerici iz

Kluba, Ajlini Dujmović, mogu zahvaliti za sve ovo što sam naučila. U početku sam, kao i većina djevojčica, trenirala

dva puta sedmično. Međutim, moj talent se brzo pokazao i iz grupe za

rekreaciju prešla sam u

takmičarsku grupu.Sada

imamo treninge šest puta

sedmično po tri sata.

Treniramo svakim danom

osim nedjelje. Stekla sam

mnogo novih prijatelja i

ovim putem pozivam sve

djevojčice da se učlane i

da vježbamo kroz igru i

zabavu.

Bešić Ejla i Vejo Arnela, VI/2

https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Rhythmic_gymnasts_posing.jpg


- 37 -

MUZIČKI KUTAK

Današnja omladina sluša pretežno stranu muziku. Mnogi slušaju Selenu Gomez, Justin Biebera , kao i One Direction,

koji se postepeno raspadaju zbog želje za solo karijerama. Mladi reperi sa ovih prostora: Buba Corelli i Jala Brat

postali su popularni zbog učešća na Evroviziji 2016. godine. Različite vrste nazovi muzike i pjevača sa prostora naše i

susjednih država imaju brojne pristalice i među nama. Ono što daje tračak svjetlosti muzičkoj umjetnosti kod nas su

naša djeca koja cijene, njeguju i slušaju pravu muziku, klasičnu muziku. Među njima ističu se: Lana Šantić- klavir,

Azra Bihorac –klavir, Faris Čolpa-harmonika, Demir Kerim-violončelo, Kanita Mekić – violončelo, Samed Kešmer-

harmonika, Faris Mekić-harmonika, Rusmir Pašić-harmonika, Faruk Mehmedagić- gitara, Nukić Najda-flauta, koja je

rado odgovorila na pitanja znatiželjih članova Novinarske sekcije.

Kada si započela svoje muzičko obrazovanje?

Počela sam u 3. razredu osnovne škole, a sa flautom godinu poslije.

Odakle se rodila ljubav prema klasičnoj muzici?

U mojoj porodici je tradicija da se sva djeca muzički obrazuju. Moja sestra svira

violinu, ja flautu, a brat još uvijek nije odlučio, mada razmatra saksofon. Moja majka

također pjeva u horu „Seljo“, tako da mi je muzika suđena.

Sjećaš li se prvog dolaska u Muzičku? Naravno. Bila sam na audiciji sa svojim drugarima,

koji su također u nervozi čekali rezultate. Kada sam

vidjela da sam primljena, mojoj sreći nije bilo kraja.

Od tada moja ljubav prema muzici se samo razvijala.

1. Da li je bilo teško uklopiti se?

Možda u početku, ali poslije smo se svi divno slagali.

U Muzičku idu samo odabrana djeca, tako da nasilja ni problema nema.

2. Školovanje u dvije škole i mnoštvo sekcija iziskuje mnogo truda i vremena.

Koliko imaš obaveza i kako uspijevaš sve stići?

Imam stvarno mnogo obaveza, ali dobro raspoređeno vrijeme. Idem u dvije osnovne

škole i 7 školskih sekcija(Novinarska, Geografska, Engleski jezik, Matematička,

Hor, Orkestar i Planinarska). Moji roditelji i porodica me podržavaju i zbog njihove podrške i svog truda uspijevam.

Navedi nam svoje uspjehe na takmičenjima.

U aprilu, 2016. godine sam bila na Federalnom takmičenju u Livnu, i opet planiram sa svojom profesoricom flaute,

takmičenje u martu u Bugojnu kao i učešće na školskim takmičenjima.

Na takmičenjima uvijek sve treba biti savršeno i bez grešaka. Kako uspijevaš savladati tremu?

Pokušavam ne misliti na to da me se ocjenjuje. Gledam na to kao da sam sama u sobi, kao što moja profesorica flaute

kaže:“ Neka tvoja aura svira. Ne obraćaj pažnju na žiri, publika treba da uživa u tvom stvaranju muzike.“

Ko ti je pomogao da ostvariš mnogobrojne uspjehe?

Pomogla mi je prvenstveno moja porodica, zatim profesori u Muzičkoj školi, koji su me naučli sve ovo što sam stekla

i što ću steći i naučili me da budem bolji čovjek, zatim nastavnici u osnovnoj školi, koji su imali mnogo

razumijevanja prema mom čestom izostanku iz škole zbog druge i obratno.

Zašto si odabrala baš flautu?

Ni sama ne znam. Kad sam trebala birati instrument, čvrsto sam se odlučila za flautu, unatoč nagovaranjima za mnoge

druge instrumente. U početku nisam znala čak ni kako izgleda, ali sad je ne bih mijenjala nizašta.

Da li se želiš nastaviti baviti muzikom i dalje?

Vjerovatno. Dalje sam mislila upisati Bošnjačku gimnaziju i Srednju muzičku školu.

Imaš li neku poruku za naše čitaoce? Uvijek pratite svoje srce i ono što vam ono govori. Ne dozvolite da iko

stane na put između vas i vaših snova.

Obhođaš Amina VIII/2


- 38 -

ŠKOLSKA MODA

Moda je širok pojam i može se dijeliti na više pojmova.

Može biti školska, tinejdžerska i slično,ali se školska

odvaja. Neke škole imaju određena pravila u vezi sa

odjećom i obućom. Dosta stranih škola imaju uniforme.

Djevojčice nose karirane košulje i haljine ili karirane

košulje i džempere i karirane suknje i slično dok dječaci

nose hlače na peglu i karirane košulje sa i bez džempera.

Ima škola u kojima se nose samo kecelje kao što je moja.

škola. Djevojčice nose ljubičaste kecelje, a dječaci plave.

Ispod toga nose šta žele.To je super zbog toga što imamo

slobodan izbor odijevanja, a preko toga imamo kecelju

kao zaštitu i ujedno nešto po čemu se zna u koju školu

idemo. U ovom periodu ima mnogo dijelova odjeće koje

sada tinejdžeri nose. Polako se vraća u modu dosta stvari

koje su se prije nosile.Većina počinje ponovo da nosi

karirane košulje raznih boja, većinom djevojčice nose

karirane kosulje. Zatim imamo i kožne jakne koje nose i

dječaci i djevojčice. Široke i uske pantalone, iscijepane na

koljenima, sa raznim naljepnicama (stickerima) i one koje

su ušivene. Od obuće se u modu vraćaju new balans-ice

raznih modela i šarenih boja, kao i zaobljene adidaske

kojih ima u različitim bojama, a ne samo bijele kao prije.

Od nakita su u modi čokeri, takozvane ogrlice koje se

nose skroz uz vrat. Sada ih ima u raznim bojama,

oblicima, sa različitim dodacima i privjescima. Pored toga

se nose i prstenovi u boji, jednostavnog oblika. Tu su i

ogrlice kao i narukvice sa imenima. Takođe se nose i

kožni ruksaci kao dodaci. Nema puno razlike u modi

između tinejdžera,manje djece i odraslih srednjeg doba

dok kod malo starijih osoba ima. Koliko god neke stvari

bile u trendu i modi, treba svakako imati granicu i mjeru,

pogotovo u školi i kod odraslih na poslu jer u školu i na

posao ne možemo doći u nekim neprimjerenim odjevnim

predmetima, kao i neprimjerenoj obući.

Lekić Sara VIII-3


- 39 -

NEKA NAS NE RASTAVE GODINE KOJE DOLAZE

ISPRAĆAJ MATURANATA 2016/17

Iako čini mi se nije bilo davno, od njihovog polaska u osnovnu školu prošlo je već 9 godina. Sve je počelo septembra

2008. godine. Rođena su prva prijateljstva, ljubavi i drugarstva. Njihovom devetogodišnjem druženju uskoro je kraj.

Uskoro će zazvoniti njihovo zadnje osnovnoškolsko zvono i svaki od njih će krenuti svojim putem. Nadamo se da će

se neka prijateljstva nastaviti. Svima želimo puno sreće u daljem školovanju.

IX-1/ razrednik odjeljenja: Mahmutčehajić Senada

Učenici: Alibalić Eman, Ališah Hana, Bečić Lejla, Beha Adin, Deljković

Adin, Durak Minela, Džanko Nejra, Džindo Benjamin, Fatić Ajna,

Hasanspahić Maida, Hurembegović Abdullah, Hurić Erin, Imamović Ajdin,

Karačić Adina, Kršo Ismar, Marić Denis, Mehmedagić Faruk, Miso Amina,

Miso Ensar, Nezović Dženadin, Nukica Anita, Radonja Adna, Repak Faris,

Trako Samina, Tumbul Haris, Velić Jasmin.

IX-2/ Razrednik odjeljenja: Čengić Saima

Učenici: Bičo Fejzullah, Borišić Merisa, Ćatović Enisa, Čerkez Vildana,

Čovčić Tarik, Džaferović Amar, Hodžić Rasim, Hodžić Rijad, Hujdur

Lejla, Ibrišagić Mirza, Imamović Anes, Kačapor Rijad, Kešmer Edis,

Kovač Asmira, Kršo Aldin, Laličić Faid, Mehinagić Damir, Memić

Ahmed, Muhović Haris, Peljto Ajla, Selimović Nejla, Smajović Ernesa,

Šetić Tarik, Šljivo Lamija, Šuvalija Azra, Vranešić Armin.

IX-3/ razrednik odjeljenja: Zuković Meho Učenici:Aganović Rijad, Baždar Kadir, Beriša Timur, Bijedić Belida,

Borančić Edina, Čelik Sara, Dedović Aldin, Dedović Nejra, Demir Hana,

Eterle Džani, Fehrić Zanin, Imamović Hamdija, Koldžić Amra, Kovačević

Benjamin, Kršo Erman, Mekić Kanita, Merdžanić Haris, Nikolinović

Vanja, Pleh Dženisa, Radonja Hamad, Sijamić Anela, Šutrović Nejra, Žuga

Faris.

Vaše klupe čekaju nove generacije.

Obhođaš Amina i Nukić Najda VIII-2


- 40 -

Uspavanka

…

Došao si ovdje

Gdje je najnezahvalnije bilo doći

Ovdje gdje je najluđe bilo stići

Ovdje gdje je ipak najjunačkije bilo nići

Jer ovdje se ne živi samo da bi se živjelo

Ovdje se ne umire samo da bi se umrlo

Ovdje se i umire

Da bi se živjelo

…

Mehmedalija Mak Dizdar

Izdavač: OŠ„Mehmedalija Mak Dizdar“ Sarajevo

Direktor škole: Munib Kukavica, prof.

Voditelj sekcije: Krkušić Šahza

Urednik:Hadžimušović Sibel

Članovi sekcije: Hadžimušović Sibel, Imamović Lamija, Kuldija Azel, Vejo Arnela, Bešić Ejla, Ljuca Adnan, Šuvalija Kenan, Nezović Ajla, Šesto Dalila, Masleša Anes, Ramić Nudžejma,

Kazazović Nejra, Nukić Najda, Kruho Nermin, Obhđaš Amina, Kovačević Farah, Ćibo Eldina, Lekić Sara.