Osnove ekonomije
- Pitanja i odgovori za pripremu ispita
1. to je ekonomija definicija ekonomije
Ekonomija je prouavanje kako drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih meu razliitim ljudima.
2. to prouava mikroekonomija
Mikroekonomika je grana ekonomike koja prouava ponaanje i funkcioniranje mikroekonomskih subjekata pojedinaca, kudanstava, poduzeda i privrednih grana.
3. to prouava makroekonomije
Makroekonomika je grana ekonomike koja prouava ponaanje i funkcioniranje privrede kao cjeline.
4. Zakon oskudnosti
Dobra su oskudna zato to nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele troiti.
5. to su resursi, inputi, output
Resursi - sve osigurano od strane prirode ili prijanjih generacija koji se direktno ili indirektno koriste za zadovoljenje potreba (zemlja, bakar, pijesak).
Inputi - robe i usluge koje koriste poduzeda u procesima proizvodnje (zemlja, rad i kapital).
Outputi - razliite korisne robe i usluge koje se troe ili upotrebljavaju za daljnju proizvodnju.
6. Pozitivna i normativna ekonomija
Pozitivna ekonomija istrauje funkcionalne i kauzalne odnose izmeu ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima. Ona prouava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu.
Normativna ekonomija sadri prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjujudi ih s odreenih etikih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti.
7. Oportunitetni troak
Izabravi jednu od dvaju mogudnosti rtvovali smo onu proputenu. Vrijednost rtvovanog dobra ili usluge naziva se oportunitetnim trokom.
8. Temeljna ekonomska pitanja
Tko, to i koliko proizvoditi ?
Kako proizvoditi ?
Za koga proizvoditi ?
Gdje proizvoditi?
Kada proizvoditi ?
Iz kojih motiva proizvoditi?
Kakav je pravni, ekonomski i politiki sustav ?
Koliki su trokovi proizvodnje, prodajna cijena i profit ?
9. Ekonomski sustavi objasniti
-TRINI
Sustav temeljen na privatnom vlasnitvu i privatnom poduzetnitvu
Sustav u kojem pojedinci slobodno donose odluke to de proizvoditi ili kupovati
Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem se dobiva i gubi
Sustav zasnovan na naelu laissez faire (lese fer)
-NAREDBODAVNI
Drava donosi sve vanije odluke o proizvodnji i potronji
Sustav zasnovan na dravnom vlasnitvu, dravnom poduzetnitvu, centralizaciji odluivanja, subordinaciji i planiranju.
-MJEOVITI
Svaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi ukljuivao pozitivne elemente i jednog i drugog
Mjeoviti sustav je takav sustav u kojem djeluje trini mehanizam unutar institucionalnog okvira kojeg odreuje drava
Mjeoviti sustav privreivanja je dominantan sustav privreivanja danas u svijetu jer isti modeli privreivanja bilo trini bilo naredbodavni ne postoje ni u jednoj zemlji.
10. imbenici proizvodnje - objasniti
Da bi se moglo proizvoditi moraju prethodno postojati pretpostavke proizvodnje. One se nazivaju faktorima proizvodnje ili inputima. Inputi se koriste za proizvodnju outputa.
Faktori proizvodnje su :
a) rad
b) kapital
c) zemlja
11. Definiraj trite osnovni elementi
Trite je takav oblik ekonomske organizacije drutva u kojem proizvoai samostalno odluuju to de i koliko proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potroai slobodno odluuju to de i po kojim cijenama kupovati i troiti.
Osnovni elementi:
Subjekti ponude roba
Subjekti potranje roba
robe i usluge
cijene roba
traena koliina robe
nuena koliina robe
razmjena robe za novac
mjesto razmjene
vrijeme razmjene
12. Klasifikacija trita
Prema predmetu trgovanja:
a) trite potronih dobar,
b) trite proizvodnih faktora
Obzirom na ulogu drave:
a) slobodno trite,
b) regulirano trite
Obzirom na strukturu trita:
a) trite potpune konkurencije,
b) trite nepotpune konkurencije
13. Uloga drave na tritu
Trite i dravna regulacija su dva glavna oblika koordinacije u suvremenoj ekonomiji.
Oni se meusobno ispreplidu i kombiniraju inedi mjeoviti oblik ekonomije u kojem trite djeluje unutar okvira i ciljeva odreenih od strane drave
14. Definiraj potranju
Potranja je koliina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreenoj cijeni.
15. Efekt supstitucije i efekt dohotka
Efekt supstitucije se oituje u preusmjeravanju potranje na srodno ili slino dobro ako doe do porasta cijena pri danom dohotku.
Efekt dohotka se oituje u smanjenju traene koliine uslijed pada kupovne modi izazvane smanjenjem dohotka.
16. Odrednice potranje
prosjean dohodak
cijene supstituta i komplemenata
veliina trita
ukusi i preferencije
posebni utjecaji
17. Definiraj ponudu
Ponuda je koliina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na trite pri odreenoj cijeni.
18. Odrednice ponude
trokovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija)
cijene supstituta i komplemenata
politika drave
posebni utjecaji
19. Trina ravnotea
Ako se na tritu izjednae ponuda i potranja dolazi do trine ravnotee. U toki ravnotee kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavai spremni ponuditi.
20. Utjecaj dohotka na potranju
Ako dohodak raste porast de i potranja za dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak opast de i potranja.
21. Utjecaj stanovnitva na potranja
Potranja ovisi o veliini i dobnoj skupini stanovnitva. Brojnije stanovnitvo pretpostavlja vedu potranju i obrnuto. Na pr. potranja za kruhom veda je u Zagrebu nego u Gospidu ili Naicama.
22. Utjecaj broja ponuaa na ponudu
to je broj ponuaa vedi i ponuda je veda.
to je broj ponuaa manji i ponuda je manja
23. Definicija proizvodnje
Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih faktora s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba.
24. Ukupni proizvod ( TP )
Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna koliina dobara i usluga izraena u fizikim jedinicama.
25. Prosjeni proizvod ( AP )
Prosjeni proizvod je ukupni proizvod po jedinici varijabilnog outputa.
26. Granini proizvod ( MP )
Granini proizvod je dodatni proizvod nastao povedanjem inputa za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.
27. to je ekonomija razmjera i koje su vrste
Ekonomija razmjera pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se istovremeno povedavaju sva tri proizvodna inputa.
Vrste:
Konstantna ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod mijenja razmjerno promjenama svih inputa.
Opadajuda ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod povedava po stopi manjoj od stope porasta koritenih inputa.
Rastuda ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod povedava po stopi vedoj od stope porasta koritenih inputa.
28. Produktivnost
Produktivnost je odnos izmeu ukupnog proizvoda i ponderiranog prosjeka inputa.
29. to je poduzede i podjela poduzeda
Poduzede je temeljna proizvodna jedinica.
Podjela:
Prema kriteriju veliine poduzeda se dijele na mala, srednja i velika.
Prema kriteriju vlasnitva poduzeda se dijele na ona u osobnom vlasnitvu, partnerska i korporacije.
30.Prednosti i nedostaci poduzeda po podjeli?
Prednosti malih i velikih poduzeda :
Prednost malih i srednjih poduzeda je u njihovoj fleksibilnosti a nedostatak u nemogudnosti pribavljanja znaajnih financijskih sredstava.
Prednost velikih poduzeda je u laganom pristupu financijskim sredstvima dok im je nedostatak inertnost i sporo prilagoavanje naglim trinim promjenama
U osobnom vlasnitvu:
Prednosti su: lako formiranje, jednostavno odluivanje i jednostruko oporezivanje.
Nedostaci su: nedostatak kontrole odluivanja, visoki rizik te skupi rad i kapital
Partnerskih poduzeda:
Prednosti su: lako formiranje, diverzificirano odluivanje, jednostruko oporezivanje te opstojnost u sluaju povlaenja partnera iz biznisa.
Nedostaci su: mogudnost nesporazuma meu partnerima, visoki rizik te skupi rad i kapital
Korporacija:
Prednosti: ograniena odgovornost, profesionalni menadment, lako dostupan kapital te nii trokovi proizvodnje.
Nedostaci : sloena menaderska struktura moe upravljanje uiniti neefikasnim, sukob izmeu dioniara i menadera te dvostruko oporezivanje.
31. Definiraj troak
Pod trokom se podrazumijeva novana vrijednost inputa koritenih u proizvodnom procesu tijekom vremena.
32. Fiksni i varijabilni trokovi
Ukupni fiksni trokovi su oni koji se ne mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje.
Ukupni varijabilni trokovi su oni koji se mijenjaju s promjenama obima proizvodnje.
33. Ukupni trokovi
Ukupni trokovi (TC = Total Costs) su najnii ukupni novani izdaci potrebni da se proizvede odreena koliina proizvoda.
34. Granini trokovi
Granini trokovi (MC = Marginal Costs) pokazuju porast ukupnih trokova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda.
35. Raunovodstveni i ekonomski trokovi
Raunovodstveni trokovi obuhvataju samo eksplicitne trokove.
Ekonomski trokovi obuhvataju kako eksplicitne tako i implicitne trokove.
36. Bilance poduzeda
Svaki ekonomski subjekt da bi mogao uspjeno poslovati mora poznavati dinamiku i stanje svojih prihoda i trokova. To se ini bilanciranjem.
37. Savrena konkurencija - obiljeja
Savreno konkurentno trite je ono koje se sastoji od velikog broja nezavisnih malih podzeda od kojih nijedno nije u mogudnosti utjecati na trine cijene
Na takvom tritu postoji apsolutna sloboda ulaska drugih poduzeda
Faktori proizvodnje su savreno pokretljivi
Postoji savrena informiranost o onom to se dogaa na tritu
Svca poduzeda nude homogeni proizvod
38. Model ponaanja poduzeda na tritu savrene konkurencije
Poduzeda ne mogu utjecati na trine cijene ved ih samo prihvadaju kao dane. Oni su price takeri.
Mogu pri danoj trinoj cijeni prodati kolikogod mnogo ili malo proizvoda ele.
Mogu izabrati razinu outputa i prodaje pri danim cijenama koje im daju maksimalni profit.
39. Oblici dravne intervencije na tritu
Dravna intervencija moe biti neposredna i posredna.
Neposredna intervencija drave se sastoji se u odreivanju cijena.
Posredna intervencija omogudava efikasno djelovanje trita bez sputavanja dinamike cijena a sastoji se od poreza i transfernih pladanja.
Brojna iskustva pokazuju vedu efikasnost posredne dravne intervencije od one neposredne.
40. Nesavrena konkurencija obiljeja
Trite nepotpune konkurencije je ono gdje
1. postoji mogudnost odreivanja cijena od strane kako ponude tako i potranje. Pretpostavka te mogudnosti je ogranieni broj privrednih subjekata
2. Privredni subjekti na tritu nesavrene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode odreivanjem cijena i koliina.
3. Postoji veda ili manja ogranienost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.
4. Za razliku od savreno konkurentnih poduzeda ija je krivulja potranje horizontalna krivulja potranje poduzeda u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba
41. Vrste nesavrene konkurencije objasniti
Monopol
Oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzede
Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstitua
Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otean ili onemoguden
Duopol
Oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeda
Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otean
Proizvodi duopolista mogu biti homogeni ali i diferencirani
Oligopol
Oblik nesavrene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeda sudjeluje u cjelokupnoj ponudi.
Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otean
Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani
Tipino oligopolno trite je trite automobila
Monopolistika konkurencija
Oblik nesavrene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeda razliite veliine
Proizvodi su meusobno diferencirani po nekom svom obiljeju to takvom poduzedu daje prednost pred konkurencijom.
Ulazak konkurenata na takvo trite je relativno lagan jer nema znaajnijih prepreka
Obzirom na navedena obiljeja monopolistika konkurencija je najblia savrenoj konkurenciji.
Primjer ovakvog trita je trgovina na malo
42. Oligopol i kartel
Tipian primjer tajnog oligopola su karteli.
Kartel je organizacija neovisnih poduzeda koja proizvode sline proizvode i zajedno posluju da bi povedali cijene i ograniili koliinu proizvoda.
Mogu nastati i preutnim sporazumijevanjem.
43. Izvori nesavrene konkurencije
Trokovni uvjeti
Postojanje zapreka slobodnom ulasku u privrednu granu
44. Diskriminacija cijena objasniti
Jedan od naina ostvarenja monopolskog profita je diskriminacija cijena.
Diskriminacija cijena se dogaa kada se ista vrsta robe ili usluga pri istim graninim trokovima prodaje po razliitim cijenama
45. Porez definicija i vrste poreza
Porezi su cijena javnih dobara kojima se koristimo gotovo svakodnevno i vrlo se esto i ne pitamo kolika je njihova cijena.
Osnovne vrste:
Porez na dohodak
Porez na dobit
Porez na imovinu
Porez na promet (opdi i posebni)
46. Obiljeja poreza
prisilnost (nepladanje donosi sankcije)
izvedenost (drava ima pravo sama regulirati materiju oporezivanja)
nepovratnost (pladeni porez postaje trajno vlasnotvo drave)
odsutnost neposredne naknade
nedestiniranost (namjena nije unaprijed odreena)
javni interes
novani prihod drave
47. Instrumenti dravne intervencije, inflacija - stagflacija
Stagflacija je ekonomska pojava kada porast cijena prati i porast nezaposlenosti.
Uzrokovana je okom ponude kada dolazi do pomaka AS gore ulijevo uzrokujudi smanjenje zaposlenosti i porast cijena.
48. Definicija dravnog prorauna
Sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke drave u odreenom vremenskom razdoblju
formulira ga Vlada a prihvada Parlament
najvanija odluka Parlamenta tijekom godine
49. Ekonomska svrha prorauna
pomodu njega se drutvena proizvodnja dijeli na C, I i G
pomodu njega se utjee na ponudu proizvodnih faktora i finalnih dobara
pomodu njega se utjee na kljune makroekonomske ciljeve
50. Fiskalna i monetarna politika njeni ciljevi
Fiskalna politika
Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda.
U vrijeme inflacije primjenjivat de se kontrakcijska fiskalna politika u vidu povedanih poreza i smanjenja javnih rashoda.
U vrijeme depresije primjenjivat de se ekspanzivna fiskalna politika u vidu smanjenja poreza i porasta javnih rashoda.
Monetarna politika
Ona se sastoji od kontrole novane ponude od strane sredinje banke ovisno o fazi privrednog ciklusa.
U uvjetima inflacije primjenjuje se politika ograniavanja novane ponude.
U uvjetima recesije primjenjuje se politika ekspanzije novane ponude.
51. Temeljna makroekonomska pitanja i ciljevi makroekonomske politike
Pitanja
1. Zato dolazi do pada zaposlenosti i proizvodnje i kako se moe smanjiti nezaposlenost ?
2. Koji su izvori inflacije cijena i kako je drati pod kontrolom ?
3. Kako se moe povedati stopa privrednog rasta ?
Ciljevi
1. visoka razina proizvodnje i visoka stopa privrednog rasta
2. visoka stopa zaposlenosti s niskom nedobrovoljnom nezaposlenodu
3. cjenovna stabilnost
52. Bruto domadi proizvod ( GDP )
Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje neke privrede je njen bruto domai proizvod (GDP).
53. Vanjskotrgovinska politika
Sve su zemlje vie ili manje meusobno povezane putem vanjske trgovine izvozedi i uvozedi svoja dobra i usluge.
Razlika izmeu izvoza i uvoza naziva se neto izvozom. Neto izvoz je pozitivan ako je izvoz vedi od uvoza. U protivnom sluaju neto izvoz je negativan.
Svaka drava nastoji postidi i odrati vanjskotrgovinsku ravnoteu vanjskotrgovinskom politikom koja se sastoji od carina i kvota te utjecanjem na izvoz ili uvoz.
54. Trina mod i pokazatelji trine modi
Pod pojmom trine modi podrazumijeva se stupanj kontrole to ga na nekom tritu ima jedno ili vie poduzeda.
Pokazatelji trine modi
1. Koeficijent koncentracije
2. Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)
Koeficijent koncentracije
Koeficijent koncentracije pokazuje koliki je udio prvih 4 (top 4) odnosno prvih 8 (top 8) najkrupnijih poduzeda u ukupnoj ponudi neke grane.
Kod prirodnog monopola koeficijent koncentracije je 100 %
Kod savrene konkurencije koeficijent koncentracije je tim manji to je broj poduzeda vedi.
Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)
HHI je suma kvadrata trinih udjela pojedinanih poduzeda.
HHI je sloeniji ali i toniji pokazatelj trine modi od koeficijenta koncentracije
Maksimalna visina HHI-ja je 10 000 u sluaju prirodnog monopola (kvadrat od 100 je 10 000)
HHI je u sluaju savrene konkurencije to manji to je vedi broj uesnika .
55. Definicija centralne banke, obiljeja i glavni ciljevi
Definicija
Centalna banka je sredinja monetarna institucija u nekoj dravi koja ima monopol emisije novanica.
Obiljeja
autonomija prema izvrnoj vlasti
guverner odgovara parlamentu a ne vladi
uspjenost se mjeri ostvarenim rezultatima monetarne politike
upravlja guverner ili Vijede guvernera
Ciljevi
ekonomska likvidnost
monetarna ravnotea
stabilnost domadeg novca i njegovog deviznog teaja
56. Intermedijarna dobra
Intermedijarna dobra su ona koja se koriste u proizvodnji drugih dobara bilo kao sirovine bilo kao poluproizvodi
57. Nacionalni dohodak
Nacionalni dohodak je jednak sumi faktorskih dohodaka koje primaju vlasnici radne snage, kapitala i zemlje.
58. Dravne i korporacijske obveznice
Dravne obveznice
Obveznice koje emitira drava radi financiranja dravne potronje.
To su niskorizine vrijednosnice s najniom kamatom.
Korporativne obveznice su duniki vrijednosni papiri kojima se poduzede (korporacija) kao izdavatelj obavezuje da de u odreenom roku vratiti pozajmljena sredstva uz odreenu (fiksnu ili promjenjivu) kamatu.
59. Definicija zemalja u razvoju
To su zemlje s niskim realnim GDP/cap, kradom oekivanom ivotnom dobi, nepovoljniom obrazovnom strukturom stanovnitva i niskom stopom pismenosti u odnosu na razvijene zemlje
Pored navedenog LDC su zemlje s malim utrokom energije po stanovniku i nedovoljnom ishranjenodu stanovnitva mjereno u kalorijama.
60. Slobodna trina ekonomija
Zasnovana na naelu laissez faire-a
Trini mehanizam odgovara na to, kako i za koga proizvoditi temeljem slobodnog djelovanja
Djelovanje drave svedeno na minimum
Potroai se rukovode naelom maksimalizacije korisnosti a proizvoai naelom maksimalizacije profita
Cijene se odreuju na temelju ponude i potranje
Veze izmeu pojedinaca i poduzeda su dragovoljne i nehijerarhijske
Recommended