Download pdf - Osnove ekonomije -izrada-

Transcript
  • Osnove ekonomije

    - Pitanja i odgovori za pripremu ispita

    1. to je ekonomija definicija ekonomije

    Ekonomija je prouavanje kako drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih meu razliitim ljudima.

    2. to prouava mikroekonomija

    Mikroekonomika je grana ekonomike koja prouava ponaanje i funkcioniranje mikroekonomskih subjekata pojedinaca, kudanstava, poduzeda i privrednih grana.

    3. to prouava makroekonomije

    Makroekonomika je grana ekonomike koja prouava ponaanje i funkcioniranje privrede kao cjeline.

    4. Zakon oskudnosti

    Dobra su oskudna zato to nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele troiti.

    5. to su resursi, inputi, output

    Resursi - sve osigurano od strane prirode ili prijanjih generacija koji se direktno ili indirektno koriste za zadovoljenje potreba (zemlja, bakar, pijesak).

    Inputi - robe i usluge koje koriste poduzeda u procesima proizvodnje (zemlja, rad i kapital).

    Outputi - razliite korisne robe i usluge koje se troe ili upotrebljavaju za daljnju proizvodnju.

    6. Pozitivna i normativna ekonomija

    Pozitivna ekonomija istrauje funkcionalne i kauzalne odnose izmeu ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima. Ona prouava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu.

    Normativna ekonomija sadri prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjujudi ih s odreenih etikih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti.

    7. Oportunitetni troak

    Izabravi jednu od dvaju mogudnosti rtvovali smo onu proputenu. Vrijednost rtvovanog dobra ili usluge naziva se oportunitetnim trokom.

    8. Temeljna ekonomska pitanja

    Tko, to i koliko proizvoditi ?

    Kako proizvoditi ?

  • Za koga proizvoditi ?

    Gdje proizvoditi?

    Kada proizvoditi ?

    Iz kojih motiva proizvoditi?

    Kakav je pravni, ekonomski i politiki sustav ?

    Koliki su trokovi proizvodnje, prodajna cijena i profit ?

    9. Ekonomski sustavi objasniti

    -TRINI

    Sustav temeljen na privatnom vlasnitvu i privatnom poduzetnitvu

    Sustav u kojem pojedinci slobodno donose odluke to de proizvoditi ili kupovati

    Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem se dobiva i gubi

    Sustav zasnovan na naelu laissez faire (lese fer)

    -NAREDBODAVNI

    Drava donosi sve vanije odluke o proizvodnji i potronji

    Sustav zasnovan na dravnom vlasnitvu, dravnom poduzetnitvu, centralizaciji odluivanja, subordinaciji i planiranju.

    -MJEOVITI

    Svaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi ukljuivao pozitivne elemente i jednog i drugog

    Mjeoviti sustav je takav sustav u kojem djeluje trini mehanizam unutar institucionalnog okvira kojeg odreuje drava

    Mjeoviti sustav privreivanja je dominantan sustav privreivanja danas u svijetu jer isti modeli privreivanja bilo trini bilo naredbodavni ne postoje ni u jednoj zemlji.

    10. imbenici proizvodnje - objasniti

    Da bi se moglo proizvoditi moraju prethodno postojati pretpostavke proizvodnje. One se nazivaju faktorima proizvodnje ili inputima. Inputi se koriste za proizvodnju outputa.

    Faktori proizvodnje su :

    a) rad

    b) kapital

  • c) zemlja

    11. Definiraj trite osnovni elementi

    Trite je takav oblik ekonomske organizacije drutva u kojem proizvoai samostalno odluuju to de i koliko proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potroai slobodno odluuju to de i po kojim cijenama kupovati i troiti.

    Osnovni elementi:

    Subjekti ponude roba

    Subjekti potranje roba

    robe i usluge

    cijene roba

    traena koliina robe

    nuena koliina robe

    razmjena robe za novac

    mjesto razmjene

    vrijeme razmjene

    12. Klasifikacija trita

    Prema predmetu trgovanja:

    a) trite potronih dobar,

    b) trite proizvodnih faktora

    Obzirom na ulogu drave:

    a) slobodno trite,

    b) regulirano trite

    Obzirom na strukturu trita:

    a) trite potpune konkurencije,

    b) trite nepotpune konkurencije

    13. Uloga drave na tritu

    Trite i dravna regulacija su dva glavna oblika koordinacije u suvremenoj ekonomiji.

    Oni se meusobno ispreplidu i kombiniraju inedi mjeoviti oblik ekonomije u kojem trite djeluje unutar okvira i ciljeva odreenih od strane drave

  • 14. Definiraj potranju

    Potranja je koliina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreenoj cijeni.

    15. Efekt supstitucije i efekt dohotka

    Efekt supstitucije se oituje u preusmjeravanju potranje na srodno ili slino dobro ako doe do porasta cijena pri danom dohotku.

    Efekt dohotka se oituje u smanjenju traene koliine uslijed pada kupovne modi izazvane smanjenjem dohotka.

    16. Odrednice potranje

    prosjean dohodak

    cijene supstituta i komplemenata

    veliina trita

    ukusi i preferencije

    posebni utjecaji

    17. Definiraj ponudu

    Ponuda je koliina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na trite pri odreenoj cijeni.

    18. Odrednice ponude

    trokovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija)

    cijene supstituta i komplemenata

    politika drave

    posebni utjecaji

    19. Trina ravnotea

    Ako se na tritu izjednae ponuda i potranja dolazi do trine ravnotee. U toki ravnotee kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavai spremni ponuditi.

    20. Utjecaj dohotka na potranju

    Ako dohodak raste porast de i potranja za dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak opast de i potranja.

    21. Utjecaj stanovnitva na potranja

    Potranja ovisi o veliini i dobnoj skupini stanovnitva. Brojnije stanovnitvo pretpostavlja vedu potranju i obrnuto. Na pr. potranja za kruhom veda je u Zagrebu nego u Gospidu ili Naicama.

  • 22. Utjecaj broja ponuaa na ponudu

    to je broj ponuaa vedi i ponuda je veda.

    to je broj ponuaa manji i ponuda je manja

    23. Definicija proizvodnje

    Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih faktora s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba.

    24. Ukupni proizvod ( TP )

    Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna koliina dobara i usluga izraena u fizikim jedinicama.

    25. Prosjeni proizvod ( AP )

    Prosjeni proizvod je ukupni proizvod po jedinici varijabilnog outputa.

    26. Granini proizvod ( MP )

    Granini proizvod je dodatni proizvod nastao povedanjem inputa za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.

    27. to je ekonomija razmjera i koje su vrste

    Ekonomija razmjera pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se istovremeno povedavaju sva tri proizvodna inputa.

    Vrste:

    Konstantna ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod mijenja razmjerno promjenama svih inputa.

    Opadajuda ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod povedava po stopi manjoj od stope porasta koritenih inputa.

    Rastuda ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod povedava po stopi vedoj od stope porasta koritenih inputa.

    28. Produktivnost

    Produktivnost je odnos izmeu ukupnog proizvoda i ponderiranog prosjeka inputa.

    29. to je poduzede i podjela poduzeda

    Poduzede je temeljna proizvodna jedinica.

    Podjela:

    Prema kriteriju veliine poduzeda se dijele na mala, srednja i velika.

  • Prema kriteriju vlasnitva poduzeda se dijele na ona u osobnom vlasnitvu, partnerska i korporacije.

    30.Prednosti i nedostaci poduzeda po podjeli?

    Prednosti malih i velikih poduzeda :

    Prednost malih i srednjih poduzeda je u njihovoj fleksibilnosti a nedostatak u nemogudnosti pribavljanja znaajnih financijskih sredstava.

    Prednost velikih poduzeda je u laganom pristupu financijskim sredstvima dok im je nedostatak inertnost i sporo prilagoavanje naglim trinim promjenama

    U osobnom vlasnitvu:

    Prednosti su: lako formiranje, jednostavno odluivanje i jednostruko oporezivanje.

    Nedostaci su: nedostatak kontrole odluivanja, visoki rizik te skupi rad i kapital

    Partnerskih poduzeda:

    Prednosti su: lako formiranje, diverzificirano odluivanje, jednostruko oporezivanje te opstojnost u sluaju povlaenja partnera iz biznisa.

    Nedostaci su: mogudnost nesporazuma meu partnerima, visoki rizik te skupi rad i kapital

    Korporacija:

    Prednosti: ograniena odgovornost, profesionalni menadment, lako dostupan kapital te nii trokovi proizvodnje.

    Nedostaci : sloena menaderska struktura moe upravljanje uiniti neefikasnim, sukob izmeu dioniara i menadera te dvostruko oporezivanje.

    31. Definiraj troak

    Pod trokom se podrazumijeva novana vrijednost inputa koritenih u proizvodnom procesu tijekom vremena.

    32. Fiksni i varijabilni trokovi

    Ukupni fiksni trokovi su oni koji se ne mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje.

    Ukupni varijabilni trokovi su oni koji se mijenjaju s promjenama obima proizvodnje.

    33. Ukupni trokovi

    Ukupni trokovi (TC = Total Costs) su najnii ukupni novani izdaci potrebni da se proizvede odreena koliina proizvoda.

    34. Granini trokovi

  • Granini trokovi (MC = Marginal Costs) pokazuju porast ukupnih trokova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda.

    35. Raunovodstveni i ekonomski trokovi

    Raunovodstveni trokovi obuhvataju samo eksplicitne trokove.

    Ekonomski trokovi obuhvataju kako eksplicitne tako i implicitne trokove.

    36. Bilance poduzeda

    Svaki ekonomski subjekt da bi mogao uspjeno poslovati mora poznavati dinamiku i stanje svojih prihoda i trokova. To se ini bilanciranjem.

    37. Savrena konkurencija - obiljeja

    Savreno konkurentno trite je ono koje se sastoji od velikog broja nezavisnih malih podzeda od kojih nijedno nije u mogudnosti utjecati na trine cijene

    Na takvom tritu postoji apsolutna sloboda ulaska drugih poduzeda

    Faktori proizvodnje su savreno pokretljivi

    Postoji savrena informiranost o onom to se dogaa na tritu

    Svca poduzeda nude homogeni proizvod

    38. Model ponaanja poduzeda na tritu savrene konkurencije

    Poduzeda ne mogu utjecati na trine cijene ved ih samo prihvadaju kao dane. Oni su price takeri.

    Mogu pri danoj trinoj cijeni prodati kolikogod mnogo ili malo proizvoda ele.

    Mogu izabrati razinu outputa i prodaje pri danim cijenama koje im daju maksimalni profit.

    39. Oblici dravne intervencije na tritu

    Dravna intervencija moe biti neposredna i posredna.

    Neposredna intervencija drave se sastoji se u odreivanju cijena.

    Posredna intervencija omogudava efikasno djelovanje trita bez sputavanja dinamike cijena a sastoji se od poreza i transfernih pladanja.

    Brojna iskustva pokazuju vedu efikasnost posredne dravne intervencije od one neposredne.

    40. Nesavrena konkurencija obiljeja

    Trite nepotpune konkurencije je ono gdje

    1. postoji mogudnost odreivanja cijena od strane kako ponude tako i potranje. Pretpostavka te mogudnosti je ogranieni broj privrednih subjekata

  • 2. Privredni subjekti na tritu nesavrene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode odreivanjem cijena i koliina.

    3. Postoji veda ili manja ogranienost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.

    4. Za razliku od savreno konkurentnih poduzeda ija je krivulja potranje horizontalna krivulja potranje poduzeda u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba

    41. Vrste nesavrene konkurencije objasniti

    Monopol

    Oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzede

    Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstitua

    Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otean ili onemoguden

    Duopol

    Oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeda

    Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otean

    Proizvodi duopolista mogu biti homogeni ali i diferencirani

    Oligopol

    Oblik nesavrene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeda sudjeluje u cjelokupnoj ponudi.

    Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otean

    Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani

    Tipino oligopolno trite je trite automobila

    Monopolistika konkurencija

    Oblik nesavrene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeda razliite veliine

    Proizvodi su meusobno diferencirani po nekom svom obiljeju to takvom poduzedu daje prednost pred konkurencijom.

    Ulazak konkurenata na takvo trite je relativno lagan jer nema znaajnijih prepreka

    Obzirom na navedena obiljeja monopolistika konkurencija je najblia savrenoj konkurenciji.

    Primjer ovakvog trita je trgovina na malo

    42. Oligopol i kartel

    Tipian primjer tajnog oligopola su karteli.

  • Kartel je organizacija neovisnih poduzeda koja proizvode sline proizvode i zajedno posluju da bi povedali cijene i ograniili koliinu proizvoda.

    Mogu nastati i preutnim sporazumijevanjem.

    43. Izvori nesavrene konkurencije

    Trokovni uvjeti

    Postojanje zapreka slobodnom ulasku u privrednu granu

    44. Diskriminacija cijena objasniti

    Jedan od naina ostvarenja monopolskog profita je diskriminacija cijena.

    Diskriminacija cijena se dogaa kada se ista vrsta robe ili usluga pri istim graninim trokovima prodaje po razliitim cijenama

    45. Porez definicija i vrste poreza

    Porezi su cijena javnih dobara kojima se koristimo gotovo svakodnevno i vrlo se esto i ne pitamo kolika je njihova cijena.

    Osnovne vrste:

    Porez na dohodak

    Porez na dobit

    Porez na imovinu

    Porez na promet (opdi i posebni)

    46. Obiljeja poreza

    prisilnost (nepladanje donosi sankcije)

    izvedenost (drava ima pravo sama regulirati materiju oporezivanja)

    nepovratnost (pladeni porez postaje trajno vlasnotvo drave)

    odsutnost neposredne naknade

    nedestiniranost (namjena nije unaprijed odreena)

    javni interes

    novani prihod drave

    47. Instrumenti dravne intervencije, inflacija - stagflacija

    Stagflacija je ekonomska pojava kada porast cijena prati i porast nezaposlenosti.

  • Uzrokovana je okom ponude kada dolazi do pomaka AS gore ulijevo uzrokujudi smanjenje zaposlenosti i porast cijena.

    48. Definicija dravnog prorauna

    Sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke drave u odreenom vremenskom razdoblju

    formulira ga Vlada a prihvada Parlament

    najvanija odluka Parlamenta tijekom godine

    49. Ekonomska svrha prorauna

    pomodu njega se drutvena proizvodnja dijeli na C, I i G

    pomodu njega se utjee na ponudu proizvodnih faktora i finalnih dobara

    pomodu njega se utjee na kljune makroekonomske ciljeve

    50. Fiskalna i monetarna politika njeni ciljevi

    Fiskalna politika

    Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda.

    U vrijeme inflacije primjenjivat de se kontrakcijska fiskalna politika u vidu povedanih poreza i smanjenja javnih rashoda.

    U vrijeme depresije primjenjivat de se ekspanzivna fiskalna politika u vidu smanjenja poreza i porasta javnih rashoda.

    Monetarna politika

    Ona se sastoji od kontrole novane ponude od strane sredinje banke ovisno o fazi privrednog ciklusa.

    U uvjetima inflacije primjenjuje se politika ograniavanja novane ponude.

    U uvjetima recesije primjenjuje se politika ekspanzije novane ponude.

    51. Temeljna makroekonomska pitanja i ciljevi makroekonomske politike

    Pitanja

    1. Zato dolazi do pada zaposlenosti i proizvodnje i kako se moe smanjiti nezaposlenost ?

    2. Koji su izvori inflacije cijena i kako je drati pod kontrolom ?

    3. Kako se moe povedati stopa privrednog rasta ?

    Ciljevi

    1. visoka razina proizvodnje i visoka stopa privrednog rasta

  • 2. visoka stopa zaposlenosti s niskom nedobrovoljnom nezaposlenodu

    3. cjenovna stabilnost

    52. Bruto domadi proizvod ( GDP )

    Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje neke privrede je njen bruto domai proizvod (GDP).

    53. Vanjskotrgovinska politika

    Sve su zemlje vie ili manje meusobno povezane putem vanjske trgovine izvozedi i uvozedi svoja dobra i usluge.

    Razlika izmeu izvoza i uvoza naziva se neto izvozom. Neto izvoz je pozitivan ako je izvoz vedi od uvoza. U protivnom sluaju neto izvoz je negativan.

    Svaka drava nastoji postidi i odrati vanjskotrgovinsku ravnoteu vanjskotrgovinskom politikom koja se sastoji od carina i kvota te utjecanjem na izvoz ili uvoz.

    54. Trina mod i pokazatelji trine modi

    Pod pojmom trine modi podrazumijeva se stupanj kontrole to ga na nekom tritu ima jedno ili vie poduzeda.

    Pokazatelji trine modi

    1. Koeficijent koncentracije

    2. Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)

    Koeficijent koncentracije

    Koeficijent koncentracije pokazuje koliki je udio prvih 4 (top 4) odnosno prvih 8 (top 8) najkrupnijih poduzeda u ukupnoj ponudi neke grane.

    Kod prirodnog monopola koeficijent koncentracije je 100 %

    Kod savrene konkurencije koeficijent koncentracije je tim manji to je broj poduzeda vedi.

    Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)

    HHI je suma kvadrata trinih udjela pojedinanih poduzeda.

    HHI je sloeniji ali i toniji pokazatelj trine modi od koeficijenta koncentracije

    Maksimalna visina HHI-ja je 10 000 u sluaju prirodnog monopola (kvadrat od 100 je 10 000)

    HHI je u sluaju savrene konkurencije to manji to je vedi broj uesnika .

    55. Definicija centralne banke, obiljeja i glavni ciljevi

    Definicija

    Centalna banka je sredinja monetarna institucija u nekoj dravi koja ima monopol emisije novanica.

  • Obiljeja

    autonomija prema izvrnoj vlasti

    guverner odgovara parlamentu a ne vladi

    uspjenost se mjeri ostvarenim rezultatima monetarne politike

    upravlja guverner ili Vijede guvernera

    Ciljevi

    ekonomska likvidnost

    monetarna ravnotea

    stabilnost domadeg novca i njegovog deviznog teaja

    56. Intermedijarna dobra

    Intermedijarna dobra su ona koja se koriste u proizvodnji drugih dobara bilo kao sirovine bilo kao poluproizvodi

    57. Nacionalni dohodak

    Nacionalni dohodak je jednak sumi faktorskih dohodaka koje primaju vlasnici radne snage, kapitala i zemlje.

    58. Dravne i korporacijske obveznice

    Dravne obveznice

    Obveznice koje emitira drava radi financiranja dravne potronje.

    To su niskorizine vrijednosnice s najniom kamatom.

    Korporativne obveznice su duniki vrijednosni papiri kojima se poduzede (korporacija) kao izdavatelj obavezuje da de u odreenom roku vratiti pozajmljena sredstva uz odreenu (fiksnu ili promjenjivu) kamatu.

    59. Definicija zemalja u razvoju

    To su zemlje s niskim realnim GDP/cap, kradom oekivanom ivotnom dobi, nepovoljniom obrazovnom strukturom stanovnitva i niskom stopom pismenosti u odnosu na razvijene zemlje

    Pored navedenog LDC su zemlje s malim utrokom energije po stanovniku i nedovoljnom ishranjenodu stanovnitva mjereno u kalorijama.

    60. Slobodna trina ekonomija

    Zasnovana na naelu laissez faire-a

  • Trini mehanizam odgovara na to, kako i za koga proizvoditi temeljem slobodnog djelovanja

    Djelovanje drave svedeno na minimum

    Potroai se rukovode naelom maksimalizacije korisnosti a proizvoai naelom maksimalizacije profita

    Cijene se odreuju na temelju ponude i potranje

    Veze izmeu pojedinaca i poduzeda su dragovoljne i nehijerarhijske