Transcript
  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    1/26

    OSNOVI EKONOMIJE

    1.Proizvodnja- transformacija faktora proizvodnje ( inputa) u uinak je procesproizvodnjeFunkcija proizvodnje odnos izmeu koliine inputa koji se koriste u proizvodnji

    nekog dobra i koliine autputa tog dobra. Prikazuje maksimalni obim proizvodnje kojikompanija moe postii uz svaku kombinaciju inputa- !"# ($%&)- 'inak " funkcija (kapital% radna snaga)$apital fizika dobra mainerija% oprema i objekti koji se koriste u procesuproizvodnje zajedno sa sirovinama i materijalimaadna snaga koliina rada koji se koristi u proizvodnji% esto merena radnim satima#unkcija proizvodnje prikazuje maksimalnu kolicinu proizvoda (autputa) koju nekopreduzece moze proizvesti uz svaku zadatu kombinaciju inputa.Preduzeca transformisuinpute proizvdonje u dobra * usluge. Preduzeca ne uzimaju radnu snagu * kapitala da bi i+prodala% ta ista ulaganja potrosacima. ,na ta ulaganja transformisu u proizvod ili usluge.

    o je ono sto funkcija proizvodnje postize. " / # ($%&). predstavlja te+nologiju%kako se te+nologija poboljsava% dobijamo vise ucinaka od isti+ ulaganja.Intermedijarni proizvodi i dodata vrednost kapital (energija * friteza za przenje) *rad (usluga glavnog konobara) sami po sebi su nedovoljni da bi se proizvodili obroci.0irovi sastojci +rane su takodje neop+odni.Proces proizvodnje pretvara sastojke +rane ugotove obroke% u ovom sluaju sastojci +rane su intermedijarni proizvodi % ono koji susamom proizvodnjom pretvoreni u neto vrednije% precizno govorei u ovom procesuproizvodi nisu obroci nego dodata vrednost sirovim sastojcima +raneFiksni i promenjivi inputi input koji kvantitativno moe biti promenljiv je varija!ini input. ,naj input ije se koliine ne menjaju je- "iksni input12a duge staze3 svi inputi su po definiciji promenljivi. 12a krae staze3 definiemo

    kao period u toku kojeg jedan ili vie inputa ne mogu varirati (primer4 u emitovanjuklasine muzike ploe i kompakt diskovi su varijabilni input u kratkoronojproizvodnji% ali predajnik je fiksni input)

    #. Proizvodnja u kratkoro$nom periodu i uticaj te%noo&ije na "unkciju proizvodnje'(sike)*.# i *.+,

    Proizvodnja u kratkom roku- vremenski period u kome je input rada varijabilni input% ainput kapitala fiksni recimo da je vrednost $ " $5 " 6. $ratkorocna proizvodna funkcijaprolazi kroz koordinatni pocetak. Pocetno dodavanje varijabilnog inputa povecava autput

    6

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    2/26

    po principu rasta kamate. #unkcija ima osobinu da do neke tacke dodatna jedinicavarijabilnog inputa daje sve manje povecanje u autputu. #unkcija proizvodnje ili kriva ukupnog proizvoda pokazuje odnos izmeu brojazaposleni+ radnika i proizvedene koliine autputa. Porast rada uzrokuje i porastproizvodnje% sve dok se ne dostigne ma/imalni obim proizvodnje% a nakon toga

    proizvodnja poinje da opada(jedan varijabilni input% a svi ostali fiksni)- zakon oopadaju-im prinosima 'sika *.#, 7oze se zakljuciti4 ako su dodati jednaki iznosivarija!ino& inputa a svi ostai inputi ostaju "iksni rezutirajuci rast autputa ce nakraju postati opadajuci./a%vajuju-i te%noo&iji i rastu do%odka proizvodnja +rane se poveala 85 puta uodnosu na pret+odni vek (slika 9.:)

    +.0kupan mar&inaan i prose$an proizvod (sika *.2 i *.3,

    8

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    3/26

    Mar&inani proizvod je poveanje autputa koje nastaje usled jedne dodatne jediniceinputa7P " promena autputa ;promena inputa radaOpadaju-i mar&inani proizvod- je zakonitost po kojoj m.proizvod inputa opada sapoveanjem koliine tog inputa (uz ostale fiksne inpute)

    Prose$an proizvod rada " autput;input rada

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    4/26

    bego udvostruuje% ako se udvostrui koliina svi+ inputa% odnosno% da se sa poveanjemautputa smanjuje dugoroan prosean troakMerio konstantni% prinosa u odnosu na o!im- podrazumevaju da se obim proizvodnjeudvostrui% ako se svi inputi koliinski udvostrue% odnosno da je dugoroan proseantroak% konstantan iako se autput poveava

    Opadaju-i prinosi od o!ima8 desekonomija- podrazumevaju da obim proizvodnjenekog inputa opada% sa porastom koliine tog inputa% odnosno da se sa poveanjemautputa poveava.

    6. Ekonomski 'oportunitetni, tro9ak- je troak koji proizilazi iz proputeni+ prilikakada preduzee ne koristi svoje resurse (radna snaga% kapital) za najbolju alternativnuupotrebu. Po racunovodjama on je nula (ne postoji) a po ekonomistima on postoji% jer daga vi ne koristite mogli bi ga izdavati nekoj drugoj firmi * ubirati zakupninu.7a$unovodstveni prikaz tro9kova ukljuuje sve vrste trokova koji imaju novanitok% i na osnovu nji+ se radi kalkulacija. $alkulacija pokazuje da li stvaramo ili gubimonovac u preduzeu.#inansijske raunovoe sagledaju bilans stanja i uspe+a % promene u

    aktivi i pasivi i na osnovu toga se vidi ra$unovodstveni tro9akNepovratni tro9ak- je uinjen troak i ne moe se promeniti sadanjim i buduimodlukama0kupni pri%od- pri+od od realizovanog autputa (proizvoda i usluga)zavisi od cene % asamim tim i od tranje " !=P koliina = cena

    *. 0kupni troskovi(@) su srz poslovni+ odluka% oni upravo registruju konkurencijskeprivlacnosti. roskovi su ras+odi preduzeca koji su neminovnost proizvodnje roba *usluga * mogu se iskazati naturalno * vrednosno tj. kao utrosak inputa. Fiksni trosak8opsti ili rezijski troskovi. ,vi troskovi se jos nazivaju * troskovi instalirani+ kapaciteta.,va vrsta troskova mora se placati cak * ako preduzece povremeno ne radi% a nece sepromeniti ako se promeni obim proizvodnje% sto ce reci da ne zavise od obimaproizvodnje. #iksni troskovi su oni troskovi koje preduzece snosi dok posluje bez obzirana obim proizvodnje. 2epovratni troskovi su troskovi koju su vec izazvani * ne mogu senadoknaditi. Kratkoro$ni "iksni tro9ak SF: - je troak koji se menja sa obimomproizvodnje % a moe se eliminisati samo prestankom proizvodnje. Varija!ini troskovi8oni troskovi koji se menjaju sa promenom obima proizvodnje. o su utrosak materijala uproizvodnji% energija utrosena za rad itd. Aarijabilni troskovi zapocinju u nuli kada je Bjednak nuli.Kratkoro$ni varija!ini tro9ak SV: - je troak koji se menja zavisno od koliineproizvedenog autputa'(sika ;.# pano a,Kratkoro$ni ukupan tro9ak" kratkoroni fiksni troak Ckratkoronivarijabilni troak 0@"0#@ C 0A@

    ;. Kratkoro$ni &rani$ni tro9ak '(sika ;.1,8

    ili marginalni troak je SM:- poveanje%promena ukupnog troka koji nastaje zbogproizvodnje jedne dodatne jedinice autputa

    D

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    5/26

    07@ " promena u varijabilnom troku (ukupnom);promena koliine autputa. Prodajadodatne jedinice autputa po nizoj ceni je prvi factor koji utice na granicni pri+od. #irmasmanjuje cenu da bi prodala dodatnu jedinicu autputa% po kojoj su sve ranije jediniceautputa mogle biti prodate.'(Sika ;.# pano !,0kupni tro9ak8 M:

    B. Kako krive &rani$no& tro9ka 'SM:, i pri%oda 'SM7, odre4uju &rani$ne usovemaksimiziranja pro"ita u kratkoro$nom periodu '(sika ;.2 pano a,

    F

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    6/26

    Profit je maksimiziran u taki G kada je 7"7@M7C M:% marginalni trokovi opadaju- pove-ati nivo autputaM7 D M:% marginalni trokovi rastu smanjiti nivo autputa

    M7>M:% marginalni trokovi su minimalni ostati na istom nivou autputaProfit raste dok se ne postigne obim proizvodnje. ' toj tacki su granicni pri+od * granicnitrosak jednaki sto odgovara tacki G. Pravilo da je profit maksimiziran kada su granacnipri+od * granicni trosak jednaki vredi za sva preduzeca.

    1. Prose$ni i &rani$ni tro9kovi u du&oro$nomperiodu '(sika ;.6,

    u&oro$ni periodje period dovoljno dug da preduzeesvoje inpute prilagodi promenama uslova proizvodnjeu&oro$ni ukupni tro9ak G

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    7/26

    Ekonomija o!ima je osobina da dugoroni proseni ukupni troak opada sapoveanjem obima proizvodnjeKonstantni prinosi od o!ima- je osobina da se dugoroni proseni troak ne menja sapromenom koliine autputaKriva G=

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    8/26

    Super ii a!normani pro"itje ist ekonomski profit koji tano iskazuje sve ekonomsketrokove (pravilno meri). 0upernormalni (abnormalni) profit je istinski indicator vasegdobrog obavljanja posla% vezivanja vaseg vremena * kapitalni+ fondova u posao.

    1+. Osnovna o!eeHja trHi9ta savr9ene konkurencije i kratkoro$ne krive traHnje

    preduze-a i trHi9taOsnovna o!eeHja trHi9ta savr9ene konkurencije- Veiki !roj u$esnika- o!ra i usu&e su pri!iHno isto& kvaiteta i svojstava- Potpuno so!odan uazak i izazak u &rane proizvodnje- o!ra o!ave9tenost svi% u$esnika %na trHi9tu o cenama kvaitetu usovimaprodaje- Pri%vata$i cena8(price taker) su preduzea koja nemaju nikakvog uticaja natrine cene% pa i+ pri+vataju kao zadate'(sika B.#,

    M7>P

    12.Kratkoro$na i du&oro$na krivaponude konkurentno& preduze-a'(sika B.+,

    Kratkoro$na kriva ponude SM:se sastoji iz dela (P"

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    9/26

    aka zatvaranja- ispod te take preduzee smanjuje svoje gubitke ako prestane daproizvodi.

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    10/26

    0kupan pro"it > ukupan pri%od ukupan tro9ak0kupan pro"it > prose$an pro"it ( prodata koi$inaPro"it po jedinici proizvoda> cena prose$an ukupni tro9ak'kupan profit moemo da izraunamo i na sledei nain4 profit po jedinici proizvoda =koliina

    17. Trina i industrijska kriva ponude , ulazak i izlazak preduzea i nulti ilinormalni proft(grafkon 9.4 pano a

    !riva trine ponude je "zbir svih krivih marginalnih trokova pojedinanihpreduzea. Kriva marginalnog troska nam govori koliko autputa ce preduzeceponuditi po razlicitim cenama. Sta god da odredjuje marginalni trosak tipicnogpreduzeca, takodje ce odrediti industrijsku ponudu.Dugorono, pri slobodnom ulazu i izlazu preduzea na konkurentno trite, proft sesvodi na nulu. !ri ovom obimu proizvodnje preduzea proizvode e"kasni obimproizvodnje pri kome je cena jednaka minimalnom prosenom troku (#$%T&Kratkorono, porast tranje poveava cenu, a time i pro"t ,a pad tranje uslovljava

    pad cene, proizvodei gubitak. Nuti ii normani pro"it podrazumeva normalniprinos na neko ulaganje % odnosno% preduzee jednaiko dobro zarauje kao da je svojkapital uloilo u neto drugo na dugi rok.

    65

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    11/26

    1;. Proizvo4a$ev vi9ak 'sika B.6, je razlika izmeu pri+oda preduzea i minimalnogtroka koji bi bio potreban za obim proizvodnje koji maksimira profit. $ratkoroni idugorono% proizvoaev viak je povrina iznad marginalnog troka proizvodnje a ispod+orizontalne krive- ravnotene cenePrizvo4a$ev vi9ak je iznos koji se pa-a prodavcu po trHi9noj ceni za neko do!ro ii

    usu&u umanjen za tro9ak proizvodnje 'oportunitetni tro9ak,

    1B.Monopo je8preduzee koje jedino proizvodi% odnosno prodaje proizvode bez srodni+supstituta. *ma trinu mo- ima znaajnu kontrolu nad cenom koju naplauje. 7onopol-rec je o jednoj firmi koja snabdeva citavo trziste dobrima.Potpuna konkurencija preduzea na tritu nailaze na +orizontalnu krivu mogu dunje da prodaju dobara koliko god ele% a da ne obore trinu cenu (data cena)Nepotpuna konkurencijapreovlauje u nekom sektoru kad god pojedini proizvoai iliprodavci imaju neku meru kontrole nad cenom proizvoda i usluga u tom sektoru. 'z tovre segmentaciju% podelu trita.$riva tranje ima silazni nagib % poveanje prodajeuslovljava korekciju cena nanie

    #. Struktura trHi9ta nesavr9ene konkurencijeMonopo osnovni oblik nepotpune konkurencije % postoji jedan jedini prodavac sapotpunom kontrolom nad celim privrednim sektorom. Preduzee koje ime jedinstvenproizvod% niko nema ni slian (gasovod% voda% struja...)

    66

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    12/26

    uopo8dva preduzea koja dominiraju na tritu % tako da mogu da kontroliu i cen9u iautput% ak i ako su ostala preduzea prisutna (@oca-cola i Pepsi)Oi&opo- moe imati jasno odreenu granicu u proizvodnji i cenama. Erugi tip% iniprivredni sektor u kome je samo nekoliko prodavaca diferencirani+ proizvoda-konkurencija meu nekolicinom

    Monopson8trite na kom postoji samo jedan kupacOi&opson- trite sa nekoliko kupacaiaterani monopo- jedan prodavac i jedan kupacMonopoisticka konkurencija ' uslovima nepotpune konkurencije postoji * kategorijadiferencirani+ prodavaca. o je slucaj kada veci broj prodavaca proizvodi blagodiferencirane proizvode. 7onopolisticko konkurentno trziste ima dve osnovnekarakteristike4

    a) preduzeca konkurisu prodajom blago diferencirani+ proizvodab) ulazak * izlazak na trziste je slobodan.

    #1. Izvori monopoa su - kada jedno preduzee poseduje kljune resurse (kontrola vani+ strateki+resursa) - kada preduzee ima prirodni monopol ekonomiju obima (rentabilnijesnabdevanje trita dobrima od strane 6% nego 8 ili vie preduzea) - patenti (pronalasci) Patent se obicno odnosi na pravo ekskluzivne dobitiod svi+ razmena% ukljucujuci pronalazak na koji se odnosi. Patent omogucava mnogaotkrica koja u suprotnom ne bi bila pronadjena. - mrena ekonomija (microsoft u odnosu na druge) - kada drava daje preduzeima ekskluzivno pravo na proizvodnjudobara(vladine licence i franize)

    ##. :ena nasuprot ukupno& mar&inano& i prose$no& pri%oda na monopoisti$kimtrHi9tima '(&ra"ikon 1.+,

    Kod monopoista 8 Kriva traHnje je uvek opadaju-a-predstavlja cenu kojumonopolista ostvaruje po prodajnoj jedinici proizvoda0kupni pri%od- koliina autputa se pomnoi sa cenomProse$an pri%od- se dobija tako to se ukupni pri+od podeli sa koliinom autputaProse$ni pri%od > cena =7>P odnosno traHnja > prose$an pri%od >=7=7onopolista mora da snizi cenu% kako bi prodao veu (dodatnu koliinu) dobara iusluga% to znai da je marginalni pri+od uvek manji od cene

    68

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    13/26

    #+. Pro"it monopoa i autput koji maAimizira pro"it monopoiste '(&ra"ikon 1.2,

    7onopolista maAimizira pro"itako proizvodi nivo autputa % pri kome je granini troak7@ jednak graninom pri+odu 7.7onopolista tada bira onu cenu pri kojoj se trai takoliina proizvoda.

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    14/26

    #2. ru9tveni tro9ak monopoa '(&ra"ikon 1.3,

    rina mo moe da uslovi tro9ak dru9tvu. Poto monopolska i monopsonska mouzrokuju smanjenje proizvodnje ispod konkurentskog obima proizvodnje% potroaev iproizvoaev viak se gube. ada monopol naplauje viu cenu od troka njegoveproizvodnje % te pojedini potroai ne kupuju to dobro- $ist &u!itakod monopolaKist gubitak od monopola je jednak alokativnoj neefikasnosti. La jedinice proizvoda od!8 do !6 % dodatna korist za potroae je vea od dodatnog troka

    6D

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    15/26

    #3. :enovna diskriminacija i prisvajanje potro9a$evo& vi9ka od strane monopoista'sika 1.+,

    0a savrenom cenovnom diskriminacijom poveava se profit i ukupni viak% a smanjujese potroaev viak. Poto monopolista zarauje profit % stvara troak za drutvo mrtvoteinski gubitak od monopola. ako je ukupni viak (profit preduzea) jednak zbiruprofita% potroaevog vika i mrtvoteinskog gubitkaTri osnovna o'lika enovne diskriminaije) prvog stepena, drugog i treeg#preskoni model. Diskriminacija prvog stepena$#naplacivanjem rezervacijskih cena)

    pored preduzeca obicno koriste pro%esionalci poput lekara, pravnika, arhitekta,racunovodja & sl. Koji prilicno dobro poznaju svoje klijente. Eiskriminacija cena drugogstepena- jos jedan oblik diskriminacije po kojoj mnogi prodavci formiraju ne samo jednucenu nego prave raspored po kojem cena opada u skladu sa klicinom koju kupujete. Lbogtoga mnoge firme uspostavljaju ono sto se zove opadajuca trgovinska blok struktura rate.Preskocni model diskriminacije cena- 0vaki prodavac bi voleo da praktikuje savrsenudiskriminaciju cena. ,snovna ideja preskocnog modela diskriminacije cena je daprodavac napravi nekakav preskok * ucini cenu sa popustom dosupnom onim kupcimakoji odaberu da je preskoce. Medan primer prepreke je oblik rabata. 0avrsena prepreka bibila ona koja namece samo zanemarljivi trosak na korisnike koji i+ preskoce% a u istovreme savrseno razvrstava kupce prema nji+ovoj elasticnosti traznje.

    6F

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    16/26

    #6.Oi&opo- samo nekoliko proizvoaa ili prodavaca nudi sline ili iste proizvode% asvako od nji+ svestan je meusobne zavisnosti

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    17/26

    uradjen za kupce od strane pojedinaca ili firmi% kao sto su frizerske usluge% posetelekaru...

    Investicije ' i , stvaraju novi kapital. *nvesticije su uzdaci na proizvodnu opremu%zali+e i graevinske objekte% ukljuujui i kupovinu novog stambenog prostora za

    domainstvo. *nvesticije se dele u : kategorije4

    Posovno utvr4ene investicije za kupovinu novi+ postrojenja i opremeza preduzea ( investicije fiksnog kapitala)

    Investicije stanovni9tva stambene i druge investicije za kupovinunovi+ kua i stanova.

    Investicije za zai%e slue za poveanje robni+ fondova u preduzeu.

    rHavna potro9nja' 5 , predstavlja izdatke za dobra i usluge lokalni+ vlada i vladedrave. obu+vata izdatke na kupovinu dobara i usluga od strane drzave tj%njeni+organa. Ea bi drzava mogla da trosi ona mora imati svoje pri+ode. Postoje dve vrste

    oporezivanja po osnovu koji+ drzava formira pri+ode. Putem direktnih porezaoporezuje razlicite oblike do+otka (plate %profite% rente%kamate) dok indirektni poreziprestavljaju poreze na potrosnju (akcize % carine% porez na promet ... )

    Neto izvoz ' N, je razlika izmeu vrednosti kupovine domai+ dobara od stranedravljana drugi+ zemalja( izvoz) i vrednosti kupovine inostrani+ dobara od tranedomai+ dravljana (uvoz).

    Investicije u zai%e ' I/, odnosno inventar% podrazumevaju dobra koja kompanijatrenutno dri zarad budue proizvodnje ili prodaje.

    #B.

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    18/26

    Nrafik4avnoteni proizvod je predodreen uslovom da proizvodnja bude jednaka tranjidobara ( "L) u taki G.

    Ea bi se odrala ravnotea kad je L ( tranja) vea od outputa% output preduzea rasteu buduem periodu% a kada je L manje od outputa % preduzea smanjuju output ubuduem periodu.

    Nrafik4Poveanje autonomne potronje na NEP prikazuje razmak izmeu i koji jevei od razmaka od < i G koji je jednak potronji ako je raspoloivi do+odak jednakmilijardi evra.

    +1. Mednakost investicija i tednje

    Investicije su jednake nacionalnoj tednji u zatvorenoj ekonomiji% % odn. Lbiruprivatne i javne tednje u zatvorenoj ekonomiji.

    Javna 9tednja- porezi umanjeni za dravnu potronju. Alada takodje kupuje robe iusluge od preduzeca i inpute od domacinstva. $ada vlada potrosi vise nego sto jeprikupila poreza ona objavi budzetski deficit i tu razliku mora da pokrijepozajmicama na finan trzistu.

    S " N-porezi N-vladina potrosnja

    Privatna 9tednja- razlika izmeu do+otka umanjenog za poreze i potronju.

    0 " @' ovom slucaju stednja je ekvivalentna do+otku umanjenom za potrosnju @ i zavladine poreze.

    0tednja predstavlja izdvajanje sredstava za investicije %a investiranje je procesproizvodnog trosenja ti+ sredstava putem kojeg se ona transformisu u proizvodnefondove %tj u poslovna sredstva. " @ C * C N @ " * C N 0" * C N ili * " 0C ( N)

    +#. Nominani i reani !ruto doma-i proizvod'P, i de"ator '5P,Nominani 5Pprikazuje vrednost proizvodnje dobara i usluga po tekuim cenama%odn. $ada je do+odak ostvaren.

    7eani 5P prikazuje vrednost proizvodnje dobara i usluga% po konstantnimcenama koje se usklauju sa inflacijom% odn. Po cenama koje su vaile nekogodreenog datuma.

    6I

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    19/26

    5P de"ator je mera nivoa cena ( indeks ) koji se rauna kao kolinik nominalnogNEP-a i realnog NEP a pomnoen sa 655.

    ++. Pro!em dovstruko& izra$unavanja !ruto doma-e& proizvoda i netonacionani proizvod.

    Ea bi smo izbegli dvostruki obraun% moraju se ukljuiti samo finalna dobra u NEP% aiskljuiti intermedijarna dobra koja se koriste u proizvodnji finalni+ dobara.Eodata vrednost je razlika izmedju vrednosti prodaje i vrednosti kupovina materijala iusluga od drugi+ preduzeca.#inalna dobra kupuju krajnji korisnici % domainstvapotrona dobra% a preduzea kapitalna dobra.*ntermedijarna dobra su delimino proizvedena dobra koja predstavljaju input zanaredni proces proizvodnje koji i+ potom iscrpljuje. Neto nacionalni proizvod-amortizacija fiksnog kapitala (masina i dr) se oduzima od ?2P pdnodno ?EP% jer se

    izbaceni deo fiksnog kapitala mora ponovo vratiti u funkciju proizvodnje.+2. ekompozicija !ruto nacionano& proizvoda nacionani do%odak i raspodeanacionano& do%otka

    Nacionani do%odak ' NI, je ukupan do+odak koji ostvare dravljani neke zemlje%dobija se oduzimanjem

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    20/26

    6. 2ovac kao sredstvo razmene podrazumeva opte pri+vaena sredstva plaanjaza isporuku dobara i usluga ili izmirenje duga% znaci predstavlja predmetnuvrednost koju kupci daju prodavcima kada kupuju robe i usluge. &ikvidnost podrazumeva lakou i brzinu kojom se neka vrsta imovine moe konvertovati usredstvo razmene ( novac) u privredi.

    8. ,braunska jedinica je merilo na osnovu kojeg ljudi odreuju cene%obraunavaju iznose i belee dugove. 2ovac kao obracunska jedinicapodrazumeva da se sve prodaje i kupoje za novcane jedinice. 2ovac je trajan% ntopi se i ne gubi vrednost prebrzo% tako da trajno moze da vrsi funkcijuobracunskog sredstva.

    :. 2ovac kao sredstvo ouvanja vrednosti predstavlja predmetnu vrednost kojuljudi mogu da upotrebe za prenos kupovne moci iz sadasnjeg u buduci vremenskiperiod. Podrazumeva imovinu koju ljudi mogu da koriste za obavljanje budui+kupovina.

    +6.Nov$ani a&re&ati aternativne mere novca M1M#M+ N=

    7onetarna politika se sprovodi preko novani+ agregataM1 nov$ani a&re&at $ine6. Notov novac papirne novanice% i metalni novac u rukama stanovnitva8. Eepozitni novac- sredstva na bankovnim raunima kojima deponenti mogu da

    pristupe po za+tevu ispunjavanjem eka ili naloga.

    M# nov$ani a&re&at $ini6. 2ovani agregat 768. Otedni rauni kod depozitni+ institucija:. $ratkoroni transakcioni depozitiD. $ratkorone ,A

    M+ nov$ani a&re&at $ini6. 788. Eugoroni depoziti prema neprivrednim subjektima:. Eevizne obaveze prema privrednim subjektima

    N= ' neto8 doma-a aktiva , $ine6. 7:8. 2eto devizna pasiva- kratkorone i dugorone obaveze u devizama prema

    inostranstvu.

    +*. Vi9estruko kreiranje ' umnoHavanja, novca u !ankarstvu sa deimi$nimrezervama

    ?anke same kreiraju novac davanjem kredita. Aiak rezervi predstavlja izvor pravabanke da daje pozajmice.

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    21/26

    +;.ankarsko posovanje i ponuda novca

    ankarsko posovanjeje nastalo u Gngleskoj. ?anka je finansijska institucija koja

    ostvaruje profit kroz kreditiranja i zaduivanja%i da bi opstala na tritu nastoji damaksimira svoj profit. Ea bi obezbedila sredstva% banka mora svojim deponentima daponudi primamljive kamatne stope.Poslove deponovanja i pozajmljivanja bankovnog nova kao i druge finansijskeposlove obavljaju i drugi finansijski posrednici.#inansijski posrednici su institucije kao to su tedionice% kreditne zadruge%osguravajua drutva i investicioni fondovi. ,ni primaju depozite ili novac odgraana i preduzea i pozajmljuju i+ graanima ili preduzeima ili kupuju obvezniceili akcije. ?anke primaju sredstva depozitora. Eeo ti+ sredstava dre kao rezerve% aostatak koriste za davanje zajmova i kupovinu ,A.+B. Monetarni 'nov$ani, mutipikator i monetarna !aza

    Nov$ani ' monetarni, mutipikatorje iznos novca koji bankarski sistem stvara odsvakog evra ili dinara ili drugi+ valuta u obliku rezervi% odn. o je odnos monetarnemase prema monetarnoj bazi.2ovana masa je zbir gotovine u opticaju ban bankarskog sistema i depozita ubankama i tedno-kreditnim institucijamaMonetarna !azakreira je @? % dri se u vidu gotovine u opticaju ili u oblikugotovinski+ rezervi banaka.

    2. rzina opticaja novca i kvantitativna jedna$ina novca

    2ovac je omogucio kruzno kretanje resursa roba i usluga u privredi% dakle imamokruzni tok novca koji nazivamo brzina opticaja novca i ona traje odredjeno vreme.?rzina opticaja novca je stopa po kojoj novac ide iz ruke u ruku.$vantitativna jednaina novca4NOV=: ' M, A !rzina opticaja 'V,> transakcija '

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    22/26

    /aposeni su oni koji rade za platu najmanje 6F+ nedeljno% ukljuujui i skraenoradno vreme i privremeno zaposlene.Nezaposeni su ljudi koji aktivno trae posao ili trenutno nemaju posao.Stopa nezaposenosti je procenat nezaposlene radne snage. o je priblizna meraneiskorisceni+ radni+ potencijala.

    stopa nezaposlenosti " broj nezaposleni+ ; radna snaga = 6552#.Sezonska "rikciona i strukturna nezaposenost i teorija e"ikasni% nadnica

    2a kraju svake sezone% na +iljade radnika mora u potragu za novim poslovima% i taddoivljavaju sezonsku nezaposenost.Frikciona nezaposenost je minimalna nezaposlenost koja nastaje zato to jeradnicima potrebno vreme da nau posao koji im odgovara. ako su se radna mesta upojedinim preduzecima otvarala% a u drugim gasila. $rajni rezultat ovog procesa jebila veca produktivnost i visi zivotni standard.

    Strukturna nezaposenost nastaje zbog nesklada izmeu znanja i radni+ mesta%koji je izazvan promenama ponude i tranje radne snage da bi se obezbedio posaosvima koji ele da rade.igidnost stvarni+ plata smanjuje stopu zaposlenosti i podize nivo nezaposlenosti.2ezaposlenost koja proizilazi iz rigidnosti plata i racionalizacije poslova naziva sestrukturna nezaposlenost.

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    23/26

    Alada 0rbije donosi odluku o minimalnoj ceni rad kako nijedan radnik ne bi bioplacen manje od minimalne cene rada. 7inimalne nadnice se odreuju kolektivnimugovorima za odgovarajuu kategoriju rada. Postoje : vrste kolektivni+ ugovora4opsti kolektivni ugovor( utvrdjuje prava i obaveze iz radnog odnosa svi+ radnikazaposleni+ u drustvenoj% drzavnoj% mesovitoj i drugim oblicima vlasnistva)% posebnim

    kolektivnim ugovorom (utvrdjuju prava i obaveze iz radnog odnosa u pojedinimoblastima i oni se odnose na radnike i poslodavce samo u tim oblastima)% pojedinacnikolektivni ugovor(ugovor koji zakljucuje svaki pojedinac sa preduzetnikom% odnosnoposlodavcem). 0vaki kolektivni ugovor sadrzi ekonomski paket.Sindikat je udruenje radnika koji pregovaraju sa poslodavcima i vladom onadnicama i uslovima rada. adnici u odredjenoj industriji mogu da odluce dapreduzmu kolektivnu akciju da im se poveca plata. Ea bi to ostvarili oni obrazujuudruzenje i kolektivno pregovaraju sa poslodavcima i vladom.Kasi$na nezaposenost je nezaposlenost koja nastaje kada se nadnice namernoodravaju izand nivoa pri kome se presecaju krive ponude i tranje radne snage.Prirodna stopa nezaposenostije normalna stopa nezaposlenosti ( D-H Q) oko koje

    fluktuira stvarna stopa nezaposlenosti.23. Kejnzijanska ' ciki$na, vojna i nevojna nezaposenost

    Kejnzijanska 'ciki$na, nezaposenostnastaje usled nedovoljne agregatne tranje ilisporog usklaivanja nadnica u uslovima kada je realna izlazna snaga ispodpotencijalnog nivoa. Podrazumeva nezaposlenost koja se desava kada jednostavnonema traznje za poslom. 2ezaposlenost koja rezultira kada je stvarni autput ispodpotencijalnog autputa- autput gepa naziva se ciklicna nezaposlenost.Vojna nezaposenost nastaje ako radnik pri datom nivou eli da nadnica bude usastavu radne snage ali jo uvek ne eli da pri+vati ponueni posao.Nevojna ii prinudna nezaposenost nastaje kada radna snaga pri+vata posao potekuoj visini nadnice.

    26. Stvarna 'aktuena, u odnosu na prirodnu i ciki$nu nezaposenost autput &epi Okunov zakon

    :iki$na nezaposenost nastaje usled nedovoljne agregatne tranje ili sporogusklaivanja nadnica u uslovima kada je realna izlazna snaga ispod potencijalnognivoa. Podrazumeva nezaposlenost koja se desava kada jednostavno nema traznje zaposlom. 2ezaposlenost koja rezultira kada je stvarni autput ispod potencijalnogautputa- autput gepa naziva se ciklicna nezaposlenost.Prirodna stopa nezaposenostije normalna stopa nezaposlenosti ( D-H Q) oko kojefluktuira stvarna stopa nezaposlenosti. Prirodna stopa " frikciona nezaposlenost Cstrukturna nezaposlenostStvarna 'aktuena, nezaposenostje zbir prirodne i cikline nezaposlenosti.=utput &ep procentualna razlika izmeu stvarnog nivoa realnog NEP ipotencijalnog autputa.Okunov zakon govori da bi promena stope nezaposlenosti trebala da bude jednakanegativnoj stopi rasta domaeg proizvoda. ,n se zasniva na output gepu i stopi

    8:

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    24/26

    nezaposlenosti tako rast output gepa od 6Q smanjuje stopu nezaposlenosti za oko5%FQ.

    2*. ta je in"acija nivo cena i vrednost novcaIn"acijapodrazumeva opti rast nivoa cena. *nflacija je prisutna u celoj privredi.

    0topa inflacije je stopa promene opsteg nivoa cena i meri se na sledeci nacin4*nflaciona stopa " nivo cena(godina t) i nivo cena (godina t-6) ; nivo cena (godina t-6)e"acijapodrazumeva opti pad nivoa cena. Eeflacije su retke pojave poveRane sakrizama.ezin"acijaje smanjivanje stope inflacije.iperin"acijaje period u kome je izraena veoma visoka inflacija.$ada opti nivo cena (opti trend rasta) raste% vrednost novca opada% odn. &judi dreveu koliinu novca% zato to za 6 novanu jedinicu kupuju manje dobara i usluga.Arednost novca zavisi od njegove ponude i tranje5ra"ik2;. In"acija traHnje i in"acija tro9kova

    In"acija traHnjenastaje kada agregatna tranja raste bre od proizvodnog potencijalaekonomije% pomerajuci cene navise da bi se izjednacile ponuda i traznja. adanezaposlenost opada% plate rastu% a inflatorni talas se ubrzava.Nrafik4

    In"acija tro9kovaje rezultat rastui+ trokova u vremenu visoke nezaposlenosti islabe iskorienosti resursa. ,na se jos naziva i inflacija 1soka ponude3Nrafik4

    Sta&"acija- je visoka inflacija i visoka nezaposlenost izazvana negativnim okovimaponude.

    2B. :ijana in"acija i monetarna neutranost

    :ijana in"acijaje odreena stopa inflacije koja je najpogodnija za neku dravu.

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    25/26

    Nominane varija!ese varijable koje se mere monetarnim jedinicama a reane semere fizikim jedinicima.Fi9erov e"ekat je jedan od principa monetarne neutralnosti% uskladjivanjenominalne kamatne stope sa stopom inflacije. Podrazumeva da vie inflacija dovodido slini+ vii+ nominalni+ kamatni+ stopa. ,dn. o je potpuno usklaivanje

    nominalne kamatne stope sa stopom inflacije. 2a dugi rok% porast ponude novca neutice na realnu kamatnu stopu% jer se nominalna kamatna stopa uskladjuje sapromenom stope inflacije% sto znaci da realna kamatna stopa ostaje nepromenjena.

    31. e"icit javne '!udHetske, potro9nje monetizacija du&a in"acija i emisionado!it

    udHetski de"icitnastaje kad javna potronja premauje dravne pri+ode% od koji+ sunajznaajniji porezi% a suficit obrnuto.$ada Alada koja ima mali dug tampa novac% a ponekad izdaje obveznice ili trezorskezapise% tada kreira novac kojim se finansira deficit. $ada drava izda obveznice onda

    trai da i+ otkupi @?% kako bi se finansirao deficit. * taj proces se nazivamonetizacija du&a. Eeficit javne potrosnje pokrivao se zaduzivanjem u inostranstvu%cime je stvoren i +ronican deficit platnog bilansa% odnosno unutrasnji dug jefinansiran spoljnim dugom.0zrok in"acijeje kreiranje novca da bi se finansirali veliki deficiti.Emisiona do!it ( seigniorage senjora) je realni pri+od koji vlada ostvaruje naosnovu toga to moe da tampa novac ili kreira novac. $reiranje novca je osnovniuzrok inflacije% jedan je od nacina na koji drzava moze finansirati svoju potrosnju.0enjoraz " kreirani novac >7 ; nivo cena P

    3#. 7eana koi$ina novca u opticaju in"atorni porez i reani pri%od odin"atorno& poreza

    7eana koi$ina novcau opticaju zavisi od realnog do+otka% realne kamatne stope ioekivanja inflacijeIn"atorni porez efekat inflacije u poveanju realnog pri+oda putem smanjenjarealne vrednosti dela nekamatonosnog duga drave. *nflacija se moze zamisliti kaoporeska stopa% dok realna gotovina sluzi kao poreska osnova za inflacioni porez.*nflacioni porez jeste porez koji placaju svi koji drze novac.

    *nflacioni porez " stopa inflacije / nominalna ponuda novca

    7eani pri%od od in"atorno& porezaraste i pokriva deo realnog deficita% pri niskojinfalciji. 7eani pri%od od in"atorno% porezaprvo raste sa rastom inflacije a kadadostigne taku maksimuma% realni pri+od od infl. poreza naglo opada.ealni inflacioni porez " stopa inflacije / realna ponuda novca iiealni pri+od od inflacije " S / 7 ; P

    F:. Kratkoro$ni i du&oro$ni odnos izme4u in"acije i nezaposenosti Fiipsovakriva i monetarna neutranost

    8F

  • 7/25/2019 Osnovi-ekonomije-ISPIT-1 (1) (1)

    26/26

    Fiipsova kriva- predstavlja kratkoroni odnos negativne korelacije izmeu inflacije inezaposlenosti. $ada je infalcija visoka% nezaposlenost tei da bude niska% a kada jeinflacija niska% nezaposlenost tei da bude visoka. *nflacija i nezaposlenost su obrnutoproporcionalne.