POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
SADRŽAJ: 1. USTROJ INSTITUTA I UPRAVLJANJE INSTITUTOM ....................................................................................... 1
2. POSLOVNI PROSTOR I OPREMA ......................................................................................................................... 2
3. ZAPOSLENICI ............................................................................................................................................................. 3
4. ZNANSTVENA I STRUČNA NAPREDOVANJA, NASTAVNA DJELATNOST ............................................. 4
4.1. Znanstvena napredovanja ............................................................................................................................... 4
4.2. Nastavna djelatnost .......................................................................................................................................... 4
5. PROGRAM TRAJNE ISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI ....................................................................................... 6
5.1. Konvergencija ili divergencija socijalne politike: usporedba EU i Hrvatske ................................................ 6
5.2. Identitet hrvatskog javnog sektora i EU standardi .............................................................................................. 6
6. OSTALI ZNANSTVENI PROJEKTI U 2011. GODINI ......................................................................................... 8
7. ZNANSTVENI SKUPOVI I MEĐUNARODNA AKTIVNOST ......................................................................... 13
7.1. Konferencije ....................................................................................................................................................... 13
7.2. Prezentacije ....................................................................................................................................................... 15
7.3. Predavanja ........................................................................................................................................................................... 16
7.4. Znanstveni i stručni skupovi u kojima su sudjelovali znanstvenici Instituta ................................. 17
8. ZAKLADA PROF. DR. MARIJAN HANŽEKOVIĆ ............................................................................................. 19
9. IZDAVAČKA DJELATNOST .................................................................................................................................. 20
Časopisi i zbirke ...................................................................................................................................................................... 20
Knjige i priručnici ...................................................................................................................................................................22
10. FINANCIJSKI POKAZATELJI .............................................................................................................................. 25
11. KNJIŽNICA INSTITUTA ........................................................................................................................................ 26
PRILOG: Zbirni prikaz objavljenih radova znanstvenika zaposlenih u Institutu ................................... 27
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
1
1. USTROJ INSTITUTA I UPRAVLJANJE INSTITUTOM Institut za javne financije (u daljnjem tekstu Institut) osnovalo je Sveučilište u Zagrebu 1970. godine. Od 1999. Institut je upisan u sudskom registru Trgovačkog suda Zagrebu kao ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a matično Ministarstvo znanosti i tehnologije (od 2003. - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, u daljnjem tekstu Ministarstvo znanosti). Važećim Statutom predmet poslovanja Instituta je:
- provedba programa znanstvenih istraživanja kao javne službe u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti na području društvenih znanosti, polje ekonomije i politologije i na području prirodnih znanosti, polje matematike.
- vlastita djelatnost: izdavačka djelatnost te prodaja izdanja u nakladi Instituta.
RAVNATELJICA
Odlukom Upravnog vijeća Instituta od 27. lipnja 2011., dr. sc. Katarina Ott imenovana je ravnateljicom Instituta od dana 18. srpnja 2011. na vrijeme od četiri godine.
UPRAVNO VIJEĆE
Mandat Upravnog vijeća Instituta traje 4 godine. Odlukom Ministarstva znanosti od 28. studenog 2008. u Upravno vijeće Instituta imenovani su:
- prof. dr. sc. Mato Bartoluci, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - prof. dr. sc. Alen Stojanović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - dipl. ing. Goran Kolarić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa - dr. sc. Anto Bajo, član iz Instituta - dr. sc. Mirjana Jerković, članica iz Instituta
Upravno vijeće Instituta za javne financije u 2011. godini održalo je četiri sjednice:
1. sjednica Upravnog vijeća - održana 27. travnja 2011.
Na sjednici je Upravno vijeće jednoglasno usvojilo Poslovno i financijsko izvješće o radu Instituta za 2010. godinu, donijelo Odluku o rasporedu rezultata, Odluku o rashodovanju opreme Instituta temeljem prijedloga Inventurne komisije, Statut o izmjenama i dopunama Statuta Instituta za javne financije te imenovalo Natječajnog odbora za izbor ravnatelja.
2. sjednica Upravnog vijeća – održana 27. lipnja 2011.
Upravno vijeće razmotrilo je Mišljenje Znanstvenog vijeća o izboru pristupnika na radno mjesto ravnatelja Instituta te donijelo Odluke o imenovanju dr. sc. Katarine Ott za ravnateljicu Instituta.
3. sjednica Upravnog vijeća – održana 21. studenog 2011.
Na sjednici je Upravno vijeće jednoglasno usvojilo Pravilnik o redu i ustroju radnih mjesta.
4. sjednica Upravnog vijeća – održana 22. prosinca 2011. godine
Na sjednici je Upravno vijeće jednoglasno usvojilo Rebalans financijskog plana za 2011. godinu, donijelo je Plan privremenog financiranja za 1-3. mjesec 2012. godine, pročišćeni tekst Statuta Instituta za javne financije te Pravilnik o redu i ustroju radnih mjesta.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
2
2. POSLOVNI PROSTOR I OPREMA
Od svog osnutka do veljače 2009. Institut je bio smješten u suterenu zgrade Ministarstva financija Republike Hrvatske, u Katančićevoj ulici br. 5.
Godine 2008. ispunjene su odredbe kupoprodajnog ugovora s Odvjetničkim društvom Marković & Plišo j.t.d. i Stancijom Meneghetti d.o.o., kojim je Institut stekao vlasništvo nad poslovnim prostorom u Smičiklasovoj 21 u Zagrebu. Institut je stupio u posjed nekretnina 31. srpnja 2008. Dana 15. rujna 2008. sa izvođačem KOIG d.o.o. sklopljen je ugovor o građevinskim radovima radi uređenja poslovnog prostora u skladu s potrebama Instituta, te 6. studenog 2008. Ugovor o opremanju s izvođačem Oprema Radman d.o.o. radi izrade uredskog namještaja. Institut je preselio na novu adresu u veljači 2009. Promjena sjedišta registrirana je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu 15. listopada 2009.
Institut opremu nabavlja iz sredstva ostvarenih obavljanjem osnovnih poslova vlastite djelatnosti (u daljnjem tekstu: vlastiti prihodi), a tek povremeno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nabavlja i bez naknade dostavlja određenu opremu za redovito poslovanje.
Tijekom 2011. nabavljena je sljedeća oprema:
1 server
5 računala
1 prijenosno računalo
2 printera
3 računalna programa (Stata IC 12, MatLab, C.F.Toolboox)
1 telefonski aparat
Na dan 31.12.2011. godine u Institutu se nalazi: 4 servera, 28 računala, 14 pisača i 4 skenera te 11 prijenosnih računala.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
3
3. ZAPOSLENICI
Na dan 31. prosinca 2011., u Institutu je zaposleno 21 djelatnika od čega ih je 16 zaposleno uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a 5 na teret Instituta. Jedna je djelatnica na rodiljnom dopustu te je kao zamjena za nju zaposlen stručni suradnik u sustavu znanosti i visokog obrazovanja uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a Institut je kao zamjenu za znanstvenu novakinju koja koristi mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta na vlastiti trošak zaposlio stručnog suradnika matematičke struke.
U 2011. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo je Institutu financiranje jednog novog radnog mjesta – znanstvenog radnog mjesta znanstvenog suradnika. Prema Pravilnicima o ustroju radnih mjesta donesenim na sjednici Upravnog vijeća 22. prosinca 2011., sistematizirana su ova radna mjesta:
- 1 ravnatelj (najmanje izbor: znanstveni suradnik) - 11 znanstvenika i istraživača (od čega je trenutno zaposleno: 1 znanstveni savjetnik, 3
znanstvena suradnika, 2 viša asistenta i 2 asistenta, od čega 3 znanstvena novaka -2 viša asistenta i 1 asistent te 3 stručna savjetnika )
- 2 voditelja odsjeka - 2 voditelja odjeljka - 1 voditelj računovodstva - 1 računovodstveni referent - 1 administrativni tajnik (izmjena Pravilnika u radno mjesto stručnog suradnika je
odobrena, no bez odobrenja za radno mjesto) - 1 dostavljač,
te kao zamjene 2 stručna suradnika.
Struktura ukupno zaposlenih na dan 31. prosinca 2011., prema dobi, stručnoj spremi i spolu izgleda ovako:
Stručna sprema i spol Ukupno
Dr.sc. Mr. sc. VSS VŠS SSS
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
- 25 godina 2 2
26 – 30 godina
31 – 35 godina 2 2 2 1 7
36 – 40 godina 1 1 2
41 – 50 godina 1 2 3
51 – 55 godina 1 1
56 – 1 2 1 2 6
UKUPNO 5 3 3 2 3 2 1 2 21
Iz navedene tablice vidimo da je više od 62% zaposlenih žena. Udio zaposlenih prema stručnoj spremi je sljedeći: 38% doktora znanosti; 14% magistara znanosti; 24% visoko obrazovanih; 9% zaposlenih ima završenu višu stručnu spremu, 14% ima srednju stručnu spremu. 43% ukupno zaposlenih mlađe je od 40 godina.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
4
4. ZNANSTVENA I STRUČNA NAPREDOVANJA, NASTAVNA DJELATNOST
4.1. ZNANSTVENA NAPREDOVANJA
Dr. sc. Vjekoslav Bratić zaposlen je od 1. listopada 2011. godine na znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika. Nakon dvomjesečnog financiranja radnog mjesta iz sredstava Instituta, Ministarstvo znanosti odobrilo je financiranje od 1. prosinca 2011. godine.
Dr. sc. Anto Bajo izabran je dana 13. rujna 2011. godine u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika u znanstvenom području društvenih znanosti – polje ekonomije.
Od siječnja 2007. Danijela Kuliš pohađa poslijediplomski specijalistički studij Pravni i gospodarski okvir poslovanja u Europskoj uniji pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Pravna katedra.
Asistentica mr. sc. Marijana Bađun upisana je na doktorski studij na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, Republika Slovenija.
Voditeljica knjižnice mr. sc. Martina Fabris od 2008. godine pohađa doktorski studij na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Voditeljica općih i pravnih poslova Irena Klemenčić od ožujka 2011. godine pohađa doktorski poslijediplomski studij Fiskalni sustav i fiskalna politika na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U Institutu je trenutno zaposleno 2 viših asistenata i 2 asistenta (od kojih 3 znanstvena novaka). Unatoč molbama u kojima je iskazana potreba za odobravanjem radnih mjesta asistenata – znanstvenih novaka, Institutu financiranje mladih znanstvenika u 2011. nije odobreno.
4.2. NASTAVNA DJELATNOST
Nekoliko znanstvenika Instituta uključeno je u sveučilišnu nastavu na Ekonomskom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Fakultetu političkih znanosti i Pravnom fakultetu u Zagrebu. Izdvajamo znanstvenike:
dr. sc. KATARINA OTT
- Kolegij “Process of EU accession as a key to economic and institutional transformation” na Master of European Studies and Specialist of European Studies graduate program leading to a degree of Doctor of Social Sciences, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti
- Kolegij „Ekonomika javnog sektora“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu – Matematički odjel, Sveučilišta u Zagrebu, od 2004.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
5
dr. sc. ANTO BAJO
- Kolegij „Lokalne financije“ na dodiplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, od listopada 2007.
- Kolegij "Javne financije" na dodiplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, od listopada 2005.
- Kolegij "Public Finance" na dodiplomskom studiju EBIP (Economics and Business International Program), od listopada 2005. do lipnja 2009. te od 2009 na dodiplomskom studiju BDiB (Bachelor Degree in Business) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
- Kolegij „Upravljanje financijama u javnom sektoru“ na Doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, od 2009.
- Kolegij „Upravljanje javnim dugom“ na diplomskom sveučilišnom studiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, od 2009.
dr. sc. VJEKOSLAV BRATIĆ
- Kolegij „Javne financije“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Katedra za financije.
dr. sc. PREDRAG BEJAKOVIĆ
- Kolegij "Javne financije" na dodiplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
6
5. PROGRAM TRAJNE ISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa klasa: 641-01/07-04/00093, ur.broj: 533-08-07/0001 od 2. siječnja 2007., dostavljeni su trogodišnji Ugovori o suradnji (u nekoliko navrata produljeno je njihovo trajanje) i prihvaćeno je financiranje sljedećih znanstvenih projekata:
- Konvergencija ili divergencija socijalne politike: usporedba EU i Hrvatske (172-000-1563) – voditelj: dr. sc. Predrag Bejaković (u godišnjem iznosu od 23.000,00 kn), te
- Identitet hrvatskog javnog sektora i EU standardi (172-000-1568) – voditeljica: dr. sc. Katarina Ott (u godišnjem iznosu od 15.000,00 kn).
5.1. KONVERGENCIJA ILI DIVERGENCIJA SOCIJALNE POLITIKE: USPOREDBA EU I HRVATSKE
Naručitelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Voditelj projekta: Predrag Bejaković
Suradnici: Anto Bajo, Ivica Urban, Marijana Bađun, Katarina Ott, Tine Stanovnik, Elaine Fultz
Cilj: Posljednjih godina sustavi socijalne politike u širem smislu (mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštita za vrijeme nezaposlenosti te socijalna skrb) zajedno s rashodima za obrazovanje, stvorili su izuzetno veliki pritisak na rashodnu stranu nacionalnih proračuna u mnogim sadašnjim i budućim članicama EU, kao i u Hrvatskoj. Istodobno, značajan dio populacije izložen je povećanoj opasnosti od siromaštva i/ili nezadovoljavajućim pristupom odgovarajućim javnim uslugama. U projektu se razmatra stanje, sličnosti i razlike socijalnih politika u EU i Hrvatskoj. Iako se socijalni sustav može smatrati razmjerno učinkovitim i dobro usmjerenim, još uvijek postoji prostor za njegovo poboljšanje kako bi se pospješila njegova učinkovitost, a da se istodobno osigura dugoročna financijska održivost sustava u cjelini.
Usprkos znatnim razlikama i nacionalnim specifičnostima, opći preduvjeti gospodarskog razvoja i učinkovite socijalne politike vrlo su slični u EU i Hrvatskoj: nedovoljan broj radnih mjesta, razmjerno visoka nezaposlenost, starenje stanovništva i slijedom toga velika izdvajanja za mirovinski i zdravstveni sustav uz zadržani ili smanjeni broj osiguranika. Hrvatska izdvaja razmjerno velika sredstva za raznovrsna prava u socijalnom sustavu, pa time ostaju relativno nedovoljna sredstva za programe ekonomskog razvoja. Rashodi za socijalne potrebe u Hrvatskoj su veliki, čak i u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, a tek su nedavno poduzete ozbiljnije aktivnosti na njihovom smanjenju. Njihovo smanjivanje praćeno je sve većim sudjelovanjem privatnog sektora u pružanju usluga.
5.2. IDENTITET HRVATSKOG JAVNOG SEKTORA I EU STANDARDI
Naručitelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Voditeljica projekta: Katarina Ott
Suradnici: Predrag Bejaković, Vjekoslav Bratić, Mihaela Bronić, Goran Vukšić, Edgar L. Feige, Dubravko Mihaljek
Cilj: Hrvatski se javni sektor još uvijek nalazi na putu tranzicije prema javnom sektoru kompatibilnom tržišnim gospodarstvima u EU. Ubrzano približavanje Hrvatske Europi još više naglašava potrebu za jačanjem ovih procesa. Upravo s ciljem približavanja javnog sektora standardima EU javlja se i potreba istraživanja njegovog identiteta s jedne strane, i sukladnosti s EU standardima s druge strane kako bi se utvrdile potrebne promjene domaćeg javnog sektora. Namjera je pokazati koliko je važno postizanje usuglašenosti pojedinih dijelova javnog sektora sa standardima EU. Usuglašenje s odrednicama pravne stečevine EU u okviru pregovora o
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
7
pristupanju EU bitno će utjecati na veličinu i strukturu javnog sektora. Očekuje se da bi se tijekom rada došlo do slijedećih rezultata:
1) Započelo bi se s izgradnjom poreznog modela prema EU standardima.
2) Odrediti relativnu konkurentnost pojedinih regija u odnosu na druge regije u Hrvatskoj, ali i regije drugih zemalja.
3) Analizom učinaka fiskalne decentralizacije potaknula bi se stručna rasprava i analiza ove teme važne za regionalni razvoj, te bi se olakšala izrada kvalitetne razvojne regionalne strategije.
4) U dionici o državnim potporama primijenile bi se neke od metoda mjerenja učinaka u okviru pilot projekta, te bi se razradile preporuke u mjerenju učinaka državnih potpora.
5) Analizom poreznih izdataka utvrdili bi se gubici državnog proračuna zbog postojanja brojnih olakšica i oslobođenja u poreznom sustavu te bi se dale preporuke za smanjenje gubitaka državnog proračuna uslijed njihova postojanja.
6) Izradio bi se i potpuno novi model financiranja visokih učilišta i znanstvenih instituta utemeljen na mjerama uspješnosti obavljanja djelatnosti
7) Analizom određenih političko-ekonomskih tema ukazalo bi se na osnovne slabosti zakonodavnih tijela u proračunskom procesu na lokalnoj i državnoj razini, te dale preporuke za povećanje znanja i edukaciju zakonodavnih predstavnika o proračunu, čime bi se dodatno pokušalo utjecati na povećanje transparentnosti proračunskog procesa na svim razinama vlasti.
Predloženo istraživanje posebno je korisno Ministarstvu financija (ali i drugim dijelovima izvršne vlasti) koje je zaduženo za financiranje, upravljanje i kontrolu javnog sektora, te njegovo usklađivanje s EU. Ono priprema različite mjere fiskalne politike koje oblikuju veličinu i strukturu javnog sektora, te je nužno da to čini u skladu s EU standardima.
Objavljeni radovi na projektima tijekom 2011. nalaze se u Prilogu ovog izvješća (str. 27).
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
8
6. OSTALI ZNANSTVENI PROJEKTI U 2011. GODINI Osim gore spomenutih projekata za Ministarstvo znanosti, tijekom 2011. zaključeni su ugovori o izradi sljedećih projekata za razne naručitelje:
1. ANALIZA MIROVINSKOG SUSTAVA
Naručitelji: Obvezni mirovinski fondovi, Hrvatska udruga poslodavaca, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka burza
Voditelj projekta: dr. sc. Predrag Bejaković, Institut za javne financije
Suradnici: Marijana Bađun, Institut za javne financije; Ljiljana Marušić, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; Mihovil Rismondo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; Ivica Urban, Institut za javne financije; Goran Vukšić, Institut za javne financije; Marija Zuber, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika
Izlagači na okruglim stolovima: Zoran Anušić, Svjetska banka; Marijana Bađun, Institut za javne financije; Predrag Bejaković, Institut za javne financije; Mitja Čok, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani; Elaine Fultz, nezavisna konzultantica o mirovinskom osiguranju i bivša direktorica Ureda Međunarodne organizacije rada za istočnu Europu; Damir Grbavac, Raiffeisen mirovinski fond; Irena Klemenčić, Institut za javne financije; Marko Krištof, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja; Dušanka Marinković Drača, TEB Poslovno savjetovanje; Ljiljana Marušić, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; Teo Matković, Pravni fakultet, Zagreb; Ana Miličević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske; Dinko Novoselec, AZ obvezni mirovinski fond; Mihovil Rismondo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; Krešimir Rožman, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva; Dubravko Štimac, PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond; Ivica Urban, Institut za javne financije; Maja Vehovec, Ekonomski institut Zagreb; Goran Vukšić, Institut za javne financije; Marija Zuber, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika
Projekt Analiza mirovinskog sustava zajednički su vodili poslovni magazin Banka i Institut za javne financije. Cilj projekta je bilo ispitivanje mogućnosti i metoda uspostave održivog mirovinskog sustava, te poticanje nastanka javne atmosfere u kojoj će biti moguć društveni dogovor o reformskim rješenjima. U sklopu projekta održano je deset okruglih stolova.
2. REZULTATI ANALIZE POTREBA ZA EDUKACIJOM MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA S POSEBNIM NAGLASKOM NA PODUZETNIČKIM VJEŠTINAMA U 2011 GODINI
Naručitelj: Hrvatska gospodarska komora
Voditelj projekta: dr.sc. Predrag Bejaković
Suradnici: dr.sc. Vjekoslav Bratić, Institut za javne financije; Petar Sopek, PBZ
Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora putem županijskih komora provodile su istraživanje o potrebama edukacije malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na poduzetničke vještine. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 9. do 30. svibnja 2011. i u njemu su odabrana poduzeća i obrtnici trebali ispuniti upitnik s ukupno 26 pitanja. Metoda je bila samopopunjavanje upitnika na vlastitu inicijativu po zaprimljenom pozivu. Popunjavanju upitnika za trgovačka društva pristupilo je 510 (ili 17,7%) od ukupno 2.882 malih i srednjih poduzeća iz baze HGK, a 455 (15,8%) ih je popunilo anketu u cijelosti. Osnovni cilj istraživanja i analize bio je identificirati potrebe za usavršavanje, osposobljavanje i obrazovanje (trening) zaposlenika u malim i srednjim poduzećima. Također, željelo se spoznati tko financira
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
9
obrazovanje i razvoj zaposlenika, te da li su se u posljednjih 12 mjeseci koristile državne potpore za obrazovanje i razvoj zaposlenika. Ujedno su se ispitivali stavovi i prijedlozi o mogućim poboljšanjima u procesu razvoja - obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja.
Rezultati projekta objavljeni su na mrežnim stranicama Hrvatske gospodarske komore, a sažetak na http://novi.hgk.hr/wp-content/files_mf/sazetakrezultataanalize2011.pdf.
3. MIROVINSKI SUSTAV I PRERASPODJELA DOHOTKA
Naručitelj: Friedrich Ebert Stiftung
Voditelj projekta: Ivica Urban, Institut za javne financije
Suradnici: Predrag Bejaković, Institut za javne financije; Dušan Munđar, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin
Sažetak: Mirovinski sustav je veliki aparat preraspodjele dohotka. Neka obilježja hrvatskog mirovinskog sustava koja značajno utječu na jakost preraspodjele su: (a) Postojanje različitih formula za izračun mirovine “starih” i “novih” umirovljenika, odnosno onih koji su u mirovinu otišli prije i nakon raznih promjena mirovinskog sustava; (b) Pravila „najniže“ i „najviše“ mirovine; (c) Formula kojom se mirovine usklađuju s rastom prosječne plaće i razine cijena; (d) Različite osnovice doprinosa za različite skupine osiguranika (na primjer, između zaposlenih i samozaposlenih), itd.
Cilj ovog istraživanja je bio prepoznati različite izvore i čimbenike mirovinskog sustava u Hrvatskoj koji uzrokuju preraspodjelu dohotka, te izmjeriti njihov utjecaj na različite skupine osiguranika i umirovljenika. Rezultati su pokazali tko su „dobitnici i gubitnici“ u sustavu. Analiza se prvenstveno zasniva na simulacijama iznosa mirovina za hipotetičke pojedince.
4. PROGRAM PERMANENTNOG ISTRAŽIVANJA POREZNOG SUSTAVA
Naručitelj: Porezna uprava Republike Hrvatske
Voditeljica projekta: mr.sc. Marina Kesner-Škreb, Institut za javne financije
Suradnici: dr.sc. Vjekoslav Bratić, Institut za javne financije; dr.sc. Mihaela Bronić, Institut za javne financije; mr.sc. Martina Fabris, Institut za javne financije; Renata Kalčić, Ministarstvo financija, PU-Središnji ured; Irena Klemenčić, Institut za javne financije; dr.sc. Goran Vukšić, Institut za javne financije
Cilj ovog projekta je pružanje analitičke podrške Instituta za javne financije (IJF) Poreznoj upravi (PU) tj. njezinom Središnjem uredu u formiranju porezne politike i poreznog sustava. U tom smislu Institut stalno prati informacije i podatke vezane uz poreze, te ih na redovnoj osnovi dostavlja Poreznoj upravi. Institut ne sudjeluje u formiranju porezne politike, niti predlaže pojedina konkretna porezna rješenja, već prikuplja i obrađuje podatke i informacije koje Poreznoj upravi mogu poslužiti u donošenju konkretnih odluka na području poreza.
U tu svrhu Institut priprema tri baze podataka:
1. Normativne odredbe pojedinih poreza u zemljama EU-a i u Hrvatskoj,
2. Vrijednosni pokazatelji poreza u EU i u Hrvatskoj,
3. Izrada sažetaka relevantnih stručnih članaka iz inozemne literature.
Prva baza osigurava ažurnu informiranost Porezne uprave o normativnim poreznim rješenjima, druga o vrijednosnim poreznim pokazateljima, a treća prati važna kretanja u svjetskoj stručnoj poreznoj literaturi. Na temelju tih podataka i informacija Porezna uprava dobiva kvalitetnu
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
10
osnovu za predlaganje konkretnih poreznih rješenja, te za aktivno i kvalificirano sudjelovanje u kreiranju porezne politike.
Projekt za započet u ožujku 2010., a radi se o trajnom istraživanju.
5. INDEKS OTVORENOSTI PRORAČUNA
Naručitelj: Center on Budget and policy Priorities, Washington
Voditeljica projekta: dr.sc. Katarina Ott, Institut za javne financije
Suradnici: mr.sc. Marijana Bađun, Institut za javne financije; dr.sc. Ivica Urban, Institut za javne financije
S ciljem osposobljavanja civilnog društva za analizu i utjecanje na proračunski proces i institucije, Center on Budget and Policy Priorities iz Washingtona (nestranačka i neprofitna organizacija koja se bavi proračunskom i poreznom analizom) pokrenuo je 1997. godine Međunarodni proračunski projekt (International Budget Project, IBP). U suradnji s civilnim i akademskim partnerima oblikovan je opsežan upitnik kojim se ocjenjuje transparentnost proračunskog procesa te je 2006. po prvi puta izrađen Indeks otvorenosti proračuna (Open Budget Index). 2008. godine indeks je izračunat po drugi put, a upitnik za Hrvatsku za obje godine ispunili su istraživači Instituta za javne financije. Rezultati istraživanja opisani su u Aktualnom osvrtu Br. 8. U 2009. i 2010. godini provodi se treći krug istraživanja. Indeks je važan za vođenje ekonomske politike jer se temeljem njega stanje transparentnosti hrvatskog proračuna može usporediti sa stanjem u drugim zemljama, a samim time i donijeti mjere kojim bi se povećala njegova transparentnost.
Trajanje projekta: 2003-2012
Rezultati istraživanja, odnosno Indeks otvorenosti proračuna 2012, bit će predstavljeni tijekom 2012. godine. Dostupni su na mrežnim stranicama IBP-a.
6. ACCESS - PREMA PRAVEDNOM I TRANSPARENTNOM PRISTUPU VISOKOM OBRAZOVANJU U HRVATSKOJ
Suradnici: dr.sc. Anto Bajo, Institut za javne financije; Irena Klemenčić, Institut za javne financije
Projekt će osigurati osnovu za opsežnu reformu nacionalne politike koja će doprinijeti pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju uklanjanjem financijskih prepreka. Rezultat projekta bit će okvir politike s konkretnim prijedlozima novog sustava financiranja visokog obrazovanja i sustava podrške studentima u Hrvatskoj. Ti se prijedlozi mogu pretvoriti u izmjene i dopune zakona i propisa.
Ograničena količina podataka dostupnih u Hrvatskoj upućuje na zaključak kako su osobe koje dolaze iz siromašnijeg okruženja slabije zastupljene u visokom obrazovanju te kako trenutačni sustavi financiranja visokog obrazovanja i potpora studentima ne omogućuju odgovarajuće mehanizme za pravedan pristup visokom obrazovanju. U tom su kontekstu financijske prepreke ključno pitanja: u Hrvatskoj je došlo do porasta školarina, kao i broja studenata koji ih plaćaju, bez jasnih kriterija za određivanje visine školarina i javno financiranje sveučilišta. Rijetki su slučajevi oslobođenja plaćanja školarina temeljem socijalnog statusa studenata.
Štoviše, porast studentskih troškova nije bio popraćen revizijom sustava potpora studenata, koji unatoč značajnoj razini izdataka, ne pomaže onim studentima kojima je to najpotrebnije. Kombinacija tih rizika može dovesti do nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj.
Kako bi se osiguralo da će okvir predložene politike biti učinkovit u omogućavanju pravednog pristupa kao i održiv, projekt će slijediti osnovne principe stvaranja politike temeljem dokaza:
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
11
• Prikupljanje podataka: trima anketama/istraživanjima prikupit će se podaci o socio-ekonomskoj strukturi i financijskim potrebama studentske populacije te će se procijeniti provedivost različitih modela financiranja visokog školstva i potpore studentima u Hrvatskoj.
• Podučavanje dionika: predstavnici sveučilišta, državnih institucija, studentskih vijeća, institute i nevladinih udruga upoznat će se s različitim modelima politika financiranja visokog obrazovanja i studentske potpore u šest različitih zemalja Europske.
• Preporuke stručnjaka: hrvatski i strani stručnjaci pripremit će nacrt preporuka za razvoj sustava financiranja visokog obrazovanja i potpore studentima prilagođene hrvatskim potrebama i mogućnostima.
• Nacrt politike sveučilišta i stručnjaka: temeljem preporuka, odgovorne osobe sveučilišta zajedno s dionicima identificirati će i napraviti nacrt okvira politike.
• Konzultacije dionika: konzultacije će se održati na sveučilištima i obuhvatit će sveučilišno osoblje, studente i ostale dionike. Raspravit će se predloženi okvir politike.
• Održivost: osoblje sa sveučilišta i iz državnih institucija bit će zadužene i obučene za provedbu politike financiranja visokog obrazovanja i potpore studentima. Osnovat će se nacionalna koordinacijska skupina za nadzor održivosti projektnih ciljeva nakon završetka projekta.
Predstavnici svih ključnih dionika u projektnom konzorciju, značaj nacionalnih i međunarodnih stručnjaka i predanost koju je pokazalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u potpori prijedloga i sufinanciranju projekta su jamstvo uspješne implementacije i održivosti rezultata projekta.
Trajanje projekta: siječanj 2010. – siječanj 2013
7. UTJECAJ PROCESA EUROPSKIH INTEGRACIJA NA JAVNE FINANCIJE I UPRAVLJANJE PRORAČUNOM U BOSNI I HERCEGOVINI
Naručitelj: Coffey International Limited za Odjel za makroekonomske analize Republike Bosne i Hercegovine
Voditelji projekta: dr.sc. Katarina Ott i dr. sc. Anto Bajo, Institut za javne financije
Suradnici: Anto Bajo, Institut za javne financije; Ivana Maletić, Ministarstvo financija RH; Katarina Ott, Institut za javne financije; Marko Primorac, Ekonomski fakultet Zagreb; Petar Sopek, Privredna banka Zagreb
Sažetak projekta: Glavni je cilj projekta bio utvrditi utjecaj procesa europskih integracija na javne financije i upravljanje proračunom u Bosni i Hercegovini na temelju dobrih iskustava i praksi zemalja središnje i istočne Europe koje su prolazile zahtjevni proces prilagodbi i provedbi reformi, a naročito na temelju iskustava Republike Hrvatske koja je prolazila sve faze od potencijalne do statusa kandidatkinje, pa do nove članice EU. Posebice se analizirao utjecaj predpristupne faze na upravljanje proračunom, troškove reformi i prilagodbi institucija, prihode i rashode proračun te se ocijenio neto financijski učinak pridruživanja na proračunski deficit i javnih dug BIH. Sve analize i procjene rađene su pod pretpostavkom da će BIH 2013. dobiti status kandidatkinje za pristupanje EU.
Projekt je predan naručitelju u siječnju 2011. godine
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
12
8. ODREDNICE SEKTORSKE DINAMIKE PLAĆA U HRVATSKOJ I KONKURENTNOST
Naručitelj: Wiener Institut für Internationale Wirtschaftsvergleiche (WiiW)
Voditelj projekta: Goran Vukšić, Institut za javne financije
Sažetak projekta: Kretanja u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom uglavnom se smatraju nezadovoljavajućima. S obzirom na predanost Hrvatske narodne banke u provođenju politike stabilnog tečaja, potrebno je analizirati prikladnost sadašnjeg sustava kolektivnog pregovaranja plaća u Hrvatskoj, kao instrumenta jačanja izvozne konkurentnosti hrvatskih poduzeća. To je moguće napraviti primjenjujući razne ekonometrijske metode s ciljem identificiranja odrednice kretanja plaća u različitim sektorskim grupama (javnom i ukupnom privatnom sektoru, kao i izvoznim i drugim dijelovima privatnog sektora zasebno), ali i ispitivanjem povezanosti kretanja plaća među sektorima. Očekuje se da plaće javnog sektora utječu na plaće u privatnom sektoru, ali i obrnuto. Posebno zanimljiva mogla bi biti potencijalna vodeća uloga dijela privatnog sektora gospodarstva orijentiranog na domaće tržište i potencijalni pritisak plaća u ovom dijelu gospodarstva na izvozni dio privatnog sektora, ali i na plaće u javnom sektoru. To bi impliciralo potrebu za većom koordinacijom na razini sektora u procesu pregovaranja o plaćama, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir kretanja cijena i produktivnosti izvoznih sektora.
OSTALI UGOVORENI PROJEKTI
Osim navedenih, ostvarenih projekta, Institut je ugovorio izradu projekata koji će biti realizirani tijekom 2012. godine:
• Financiranje sporta u Hrvatskoj (naručitelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta)
• Analiza edukativnih potreba malih i srednjih poduzeća s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama (Hrvatska gospodarska komora)
• European Parliament: Provision of External Expertise on Foreign Policy Subjects (konzorcij predvođen Institut de Relations Internationales et Strategiques).
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
13
7. ZNANSTVENI SKUPOVI I MEĐUNARODNA AKTIVNOST
7.1. KONFERENCIJE
Hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta
Konferencija je održana 8. travnja 2011. u Zagrebu u Novinarskom domu.
Cilj je bio analizirati stanje i održivost hrvatskog javnog duga, buduće izazove upravljanja te utvrditi mogućnosti i ograničenja daljnjeg razvoja tržišta. Naglasak je bio na stanju i održivosti javnog duga, strategijama i dobrim praksama upravljanja, razvoju primarnog i sekundarnog tržišta, tehnikama prodaje i prinosima državnih vrijednosnica, odnosu države i tržišta novca, koordinaciji monetarne politike i politike upravljanja javnim dugom, rizicima upravljanja, te institucionalnoj infrastrukturi tržišta javnog duga.
Radovi s konferencije objavljeni su u Zborniku radova, a pojedini radovi i u časopisu Financial Theory and Practice.
Program konferencije:
10:00―10:30
STRATEGIJE I DOBRE PRAKSE UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM (moderator ANTO BAJO, Institut za javne financije) BRIAN OLDEN (IMF i CEF Ljubljana) Strategije i dobre prakse upravljanja javnim dugom SANDRA ŠVALJEK I ANA ANDABAKA BADURINA (Ekonomski institut Zagreb, Ekonomski fakultet Zagreb)
10:30―10:45 Rasprava
10:45―11:15
TROŠKOVI ZADUŽIVANJA I ODRŽIVOST JAVNOG DUGA (moderator GORAN VUKŠIĆ, Institut za javne financije) PETAR SOPEK (Privredna banka Zagreb) Projekcije primarnog proračunskog deficita i održivost javnog duga JOSIP FUNDA, ALAN BOBETKO I MIRNA DUMIČIĆ (Hrvatska narodna banka) Utjecaj proračunskog deficita i javnog duga na troškove zaduživanja države
11:15―11:30 Rasprava 11:30―12:00 Pauza
12:00―13:00
TRŽIŠTE JAVNOG DUGA (moderator DUBRAVKO MIHALJEK, Bank for International Settlements,
) ANTE SAMODOL (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) Razvoj tržišta javnog duga i nebankovni financijski sektor u Hrvatskoj DUBRAVKO ŠTIMAC (PBZ CO OMF) Tržište javnog duga u Hrvatskoj―pogled institucionalnih investitora ANTE ŽIGMAN I BORIS COTA (Hrvatska narodna banka, Ekonomski fakultet Zagreb)
TONĆI KORUNIĆ I DARIO BJELKANOVIĆ (Intercapital Zagreb) Trebaju li Hrvatskoj primarni dileri za državne vrijednosnice?
13:00―13:15 Rasprava
13:15―13:45
KOORDINACIJA UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM I TRŽIŠTE NOVCA (moderatorica MARIJANA IVANOV, Ekonomski fakultet Zagreb) RADMILA NIŽETIĆ (Tržište novca Zagreb) Tržište novca―mjesto organiziranog trgovanja likvidnošću ZORICA RASPUDIĆ-GOLOMEJIĆ (Hrvatska narodna banka) Koordinacija monetarne politike i politike upravljanja javnim dugom
13:45―14:00 Rasprava 14:00―15:00 Ručak
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
14
15:00―15:45
RIZICI UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM (moderatorica KATARINA OTT, Institut za javne financije) ANTO BAJO (Institut za javne financije) Državna jamstva i javni dug MAJA ČULO (Privredna banka Zagreb) Kreditna sposobnost društava od posebnog javnog interesa MARKO PRIMORAC (Ekonomski fakultet Zagreb) Dug lokalnih jedinica i komunalnih društava
15:45―16:00 Rasprava
16:00―16:30
INFRASTRUKTURA ZA RAZVOJ TRŽIŠTA JAVNOG DUGA (moderatorica HELENA BLAŽIĆ, Ekonomski fakultet Rijeka) VESNA ŽIVKOVIĆ (Središnje klirinško depozitarno društvo) Funkcije prijeboja i namire te upravljanje rizicima kao potpora razvoju tržišta
GORANA ROJE (Ekonomski institut Zagreb) Upravljanje državnom imovinom
16:30―16:45 Rasprava 16:45 ZAKLJUČAK KONFERENCIJE
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
15
7.2. PREZENTACIJE
Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada Predstavljanje istraživanja održano je 14. lipnja 2011. u Zagrebu u Novinarskom domu.
Istraživanje su predstavili dr. sc. Katarina Ott, dr. sc. Mihaela Bronić i dr. sc. Ivica Urban istraživači Instituta za javne financije.
Institut za javne financije je tijekom 2010. mjerio transparentnost proračuna 33 hrvatska grada. Željelo se ispitati jasnost i dostupnost informacija u gradskim proračunima te istražiti otvorenost i pristupnost gradskih proračuna javnosti. Otvorenost proračuna je prvi korak prema pozivanju na odgovornost za trošenje javnog novca. Političarima često nije u interesu da državni i lokalni proračuni budu jednostavni, jasni i transparentni. Svim građanima, međutim, treba biti itekako važno da te proračune razumiju, te da aktivno sudjeluju u proračunskom procesu. Objavljivanjem ovih rezultata željelo se potaknuti sve hrvatske lokalne jedinice da postanu što transparentnije i odgovornije prema svojim građanima. Ovom prigodom uručeno je priznanje za najtransparentniji gradski proračun u 2010. gradu Slavonskom Brodu.
Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka
Predstavljanje istraživanja održano je 28. studenog 2011. u Institutu za javne financije, Zagreb; u organizaciji Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert.
Istraživanje su predstavili dr. sc. Predrag Bejaković i dr. sc. Ivica Urban istraživači Instituta za javne financije.
Mirovinski sustav je veliki aparat preraspodjele dohotka. Na obrazac i jakost preraspodjele utječu formule za izračun mirovina, makroekonomski uvjeti i očekivano trajanje života. Cilj istraživanja je bio izmjeriti utjecaj tih čimbenika na različite skupine osiguranika i otkriti tko su "dobitnici" i "gubitnici" u sustavu. Za tipizirane pojedince izračunati su iznosi plaća, mirovina, doprinosa i poreza, a zatim analizirani različiti pokazatelji preraspodjele dohotka u mirovinskom sustavu.
Kako rad u Hrvatskoj učiniti isplativim?
Predstavljanje istraživanja održano je 6. prosinca 2011. u Institutu za javne financije, Zagreb; u organizaciji Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert.
Istraživanje su predstavili dr. sc. Predrag Bejaković i dr. sc. Ivica Urban istraživači Instituta za javne financije.
Socijalne naknade i novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti koje primaju neaktivne i nezaposlene osobe mogu stvoriti negativne poticaje za zapošljavanje, jer se iznos tih naknada znatno smanjuje kad se pojedinac zaposli. Porezi i obvezni doprinosi dodatno smanjuju graničnu korist od zaposlenja. U okviru istraživanja razvijen je model poreza i socijalnih naknada kojim se izračunavaju granične efektivne porezne stope, odnosno koliki se dio prihoda pojedinca i obitelji gubi u tranziciji iz nezaposlenosti ili neaktivnosti u zaposlenost. Za skupinu zemalja prikazane su reformske aktivnosti u sustavima socijalne zaštite i tržišta rada kojima je cilj povećati isplativost rada. Pružene su preporuke kako u Hrvatskoj ukloniti prepreke zapošljavanju i integrirati u svijet rada pojedince koji ostvaruju niska primanja.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
16
7.3. PREDAVANJA
Public Finance At The Crossroads: Managing Fiscal Stress On An International Scale
Gost predavač: prof. Lawrence R. Jones (George F. A. Wagner Professor of Public Management, Graduate School of Business and Public Policy, Naval Postgraduate School)
Predavanje je održano 4. svibnja 2011. u Institutu za javne financije, Zagreb.
Predavanje je održano na temelju rada prof. Jonesa “Managing Fiscal Stress and Crisis”.
Upravljanje fiskalnim stresom u javnom sektoru pa čak i krizom zahtjeva puno više od rezanja državne potrošnje. Nijedna nacija ne može razriješiti fiskalni stres samo smanjenjem proračuna. Povijest pokazuje da je potrebno uključiti kreditno zaduživanje, restrukturiranje duga – ponekad oprost ili smanjenje, zajedno s mjerama za povećanje prihoda, povećanje državne produktivnosti i, najvažnije, mjere za poticanje gospodarstva. Bitno je razumjeti odnos između državne potrošnje i smjera ukupne fiskalne politike u kombinaciji s monetarnim i drugim politikama te produktivnosti privatnog sektora koja je potrebna za pokretanje gospodarstva i gospodarskog oporavka.
Izgledi za inozemno financiranje javnog sektora u novim tržišnim privredama
Gost predavač: dr. sc. Dubravko Mihaljek (Banka za međunarodna plaćanja, Basel)
Predavanje je održano 29. lipnja 2011. u Institutu za javne financije, Zagreb.
Priljevi privatnog kapitala u nove tržišne privrede znatno su oslabili 2011. u odnosu na 2010. Međutim, novi trend još se ne nazire: priljevi kapitala značajno variraju od mjeseca do mjeseca ovisno o kretanjima ekonomskih i financijskih pokazatelja u razvijenim i zemljama u razvoju. Pojavilo se više znakova usporavanja rasta ne samo u privredi SAD-a nego i u novim tržišnim privredama, čiji ukupni rast više ne može – kao u drugoj polovici 2010. – nadoknaditi usporavanje rasta u razvijenim zemljama. Spremnost globalnih ulagača na rizična ulaganja dodatno se smanjila zbog problema s javnim dugom u Grčkoj, Portugalu i Irskoj. Sva ta kretanja imaju značajne implikacije za nove tržišne privrede, osobito u jugoistočnoj Europi, gdje se privrede (osim Turske) sporije oporavljaju od krize i vlade imaju relativno velike proračunske manjkove. Predavanje je posebnu pažnju posvetilo pitanjima kakvi su u tim uvjetima izgledi za inozemno financiranje javnog sektora u novim tržišnim privredama, te što to znači za fiskalnu politiku u 2011. i 2012. godini.
Pravednost oporezivanja – tko koliko?
Gost predavač: dr. sc. Neven Petrović (Filozofski fakultet, Rijeka)
Predavanje je održano 6. srpnja 2011. u Institutu za javne financije, Zagreb.
Filozofi rijetko razmatraju pitanje kakvi bi morali biti pravedni porezi. Uglavnom se prijepori vode oko toga trebaju li oni služiti redistribuciji dobara ili ne, ali argumenata o tome po kakvim bi stopama trebalo razrezati porezna davanja ima malo. Libertarijanci obično samo tvrde da stope moraju biti proporcionalne, dok egalitaristi žele progresivne. U ovom se izlaganju pokušalo iskoristiti neka filozofska oruđa da se približi barem probnom, argumentiranom odgovoru na to pitanje. Tu se prvenstveno misli na ideju da se raspodjela koju netko svjesno vrši mora ravnati po tzv. principu formalne pravednosti, tj. da slične slučajeve treba tretirati slično, a neslične neslično. Pitanje jest, naravno, što je u pitanju oporezivanja relevantna sličnost. Kako se čini da tu moralne intuicije malo pomažu, možda može poslužiti drugo filozofsko oruđe: argument na temelju hipotetičkog pristanka kojeg Hayek koristi da bi opravdao tržišni sustav.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
17
7.4. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI U KOJIMA SU SUDJELOVALI ZNANSTVENICI INSTITUTA
U nastavku se navode znanstveni i stručni skupovi u kojima su sudjelovali znanstvenici Instituta sa svojim radovima i kao sudionici:
Anto Bajo
svibanj 2011. – seminar Etika u javnim politikama, Akademija za politički razvoj, izlaganje Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj, Terma Jezerčica.
lipanj 2011. - Okrugli stol u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca Lokalni proračuni u funkciji gospodarskog razvoja. Osijek, Hrvatska.
lipanj 2011. - CDLR/OSF/CEMR International Conference Crisis and Recovery: Bringing Solutions in Partnership, Open Society and Council of Europe. Strasbourg, Francuska.
prosinac 2011. - 2nd Scientific Conference with International Participation ECONOMY OF INTEGRATIONS (ICEI) Integration Challenges and Prospective of SEE Countries, ICEI 2011., The Impact of European Integration Processes on the Public Finances and Budgetary Management in Bosnia and Herzegovina (koautor s K. Ott), Tuzla, Bosna i Hercegovina.
prosinac 2011. World bank and Urban Partnership Program City to City Dialogue: Municipal Finances Series Workshop 1: Improving Municipal Revenues, Budimpešta, Mađarska.
Predrag Bejaković
studeni 2011. - Konferencija Filozofskog I Učiteljskog fakulteta The importance, organisation and financing of adult education and lifelong learning
listopad 2011. - European training foundation, izlaganje Skills mismatches and anticipation of the future labour market need: Case of Croatia Torino, Italija.
listopad 2011. - Sastanak ekspertne skupine za zapadni Balkan u Sarajevu, Skills mismatches and anticipation of the future labour market need: Case of Croatia, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
prosinac 2011. - Meeting of the Interdepartmental Working Body for Labour Market Monitoring, Skills mismatches and anticipation of the future labour market need: Case of Croatia, Zagreb, Hrvatska.
Vjekoslav Bratić
ožujak 2012. - Workshop 3. Causes and Effects of the Shadow Economy: MENA and Mediterranean Countries versus Rest of the World, izlaganje rada Causes and Effects of Shadow Economy in Croatia (u koautorstvu s Predragom Bejakovićem i Josipom Franićem), The 13th Mediterranean Research Meeting European University Instituta, Montecatini Terme, Italija.
Mihaela Bronić
travanj 2011. - Measuring Local Units' Transparency and Accountability na Transparency Workshop/Meeting, International Budget Partnership, Quito, Ecuador.
2011. Course - Macroeconomic Management and Fiscal Policy, IMF, Joint Vienna Institute, Beč, Austrija.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
18
Katarina Ott
srpanj 2011. - Inicijalni sastanak za osnivanje međunarodne organizacije Global Movement for Budget Transparency, Accountability and Participation (GM-BTAP), članica inicijalnog steering committee, Amsterdam, Nizozemska.
studeni 2011. - First Global Assembly of GM-BTAP (stalna članica steering committee of GM-BTAP), u Dar es Salaamu, Tanzanija.
prosinac 2011. - sudjelovanje na pripremnom sastanku Global Initiative for Fiscal Transparency (GIFT) u Washingtonu, SAD.
Ivica Urban
srpanj 2011. - 4th meeting of the Society for the Study of Economic Inequality (ECINEQ), rad The Duclos-Jalbert-Araar Decomposition of Redistributive Effect: Implementation Issues, Catania, Italija
rujan 2011. - Okrugli stol u okviru projekta Analiza mirovinskog sustava, izlaganje Stvarni dohodak i potrošnja umirovljenika, Zagreb, Hrvatska
studeni 2011. - predstavljanje istraživanja IJF-a Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka, Zagreb, Hrvatska
prosinac 2011. - predstavljanje istraživanja IJF-a Kako rad u Hrvatskoj učiniti isplativim?, Zagreb, Hrvatska
Goran Vukšić
lipanj/srpanj 2011. – Panel data linear analysis i dynamic and non-linear panel data models, Barcelona GSE Summer School, Universitat Pompeu Fabra, Barcelona, Španjolska.
kolovoz 2011. – Time Series Analysis - Applications and Advances, Essex Summer School in Social Science Data Analysis, University of Essex, Colchester, Ujedinjeno Kraljevstvo.
studeni/prosinac 2011. – Macroeconomic forecasting, IMF Institute & Joint Vienna Institute, Beč, Austrija.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
19
8. ZAKLADA PROF. DR. MARIJAN HANŽEKOVIĆ
Zaklada "Prof. dr. Marijan Hanžeković" osnovana je 1998. godine u spomen na prof. dr. Marijana Hanžekovića. Osnivači Zaklade su Institut za javne financije, Marijan Hanžeković (mlađi), Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, Privredna banka, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Osim njegovanja uspomene na prof. dr. Marijana Hanžekovića, cilj Zaklade je promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mladih, da se bave tom znanstvenom disciplinom.
Prema članku 8. Pravilnika o uvjetima za dodjelu godišnjih nagrada Zaklade, za najbolje znanstvene (stručne) radove napisane na hrvatskom ili engleskom jeziku, Odbor za dodjelu godišnjih nagrada Zaklade donosi odluku o isplati nagrade u 2 kategorije: redovita nagrada i studentska nagrada. Redovita nagrada sastoji se od diplome, medalje i novčane nagrade u iznosu 50.000,00 kn bruto. Studentska nagrada sastoji se od diplome i novčane nagrade u iznosu 15.000,00 kn bruto. Iznosi nagrada povećani su na sadašnje iznose 2008. godine
U petak 9. prosinca 2011. godine održana je svečana dodjela godišnje nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković.
U kategoriji redovitih radova nagradu od 50.000 kuna, diplome i medalje dobili su Lei Hou (School of Economics, Jilin University of China and Department of Economics, University of Munich) i Jiarui Zhang (Department of Economics,University of Munich) za rad Multiple finances, margins of FDI and aggregate industry productivity.
U kategoriji studentskih radova nagradu od 15.000 kuna i diplomu dobio je Alen Džanić (student ekonomije, Central European University u Budimpešti) za rad Concentration of ownership and corporate performance: evidence from the Zagreb Stock Exchange.
Članovi odbora za dodjelu nagrade 2011. godine bili su Mario Holzner (The Vienna Institute for International Economic Studies, Beč), Ivo Krznar (Hrvatska narodna banka, Zagreb), Kristina Šorić (Ekonomski fakultet, Zagreb), Goran Vukšić (Institut za javne financije) i Katarina Ott (Institut za javne financije).
Nagrađeni radovi objavljeni su u časopisu Financial Theory and Practice broj 1/12. te na web stranici Zaklade i Instituta za javne financije.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
20
9. IZDAVAČKA DJELATNOST
Osim znanstvenih projekata odnosno istraživanja koja pokreće sam Institut, kao dugogodišnja osnovna vlastita djelatnosti Instituta pojavljuje se izdavačka djelatnost, koju smo za potrebe ovog izvješća podijelili u nekoliko grupa:
ČASOPISI I ZBIRKE
Financial Theory and Practice je časopis koji objavljuje znanstvene i stručne članke s područja ekonomike javnog sektora. Također prihvaća primijenjene i teoretske istraživačke radove usmjerene na širi skup ekonomskih tema kao što su ekonomski rast i razvoj, uloga institucija, tranzicija prema tržišnom gospodarstvu i europske integracije. Časopis izlazi četiri puta godišnje. U razdoblju 1976-2000. godine izlazio je pod naslovom Financijska praksa. Sufinancira se novčanom potporom Ministarstva. Izlazi od 1976. godine, a od 2011. godine objavljuje se samo na engleskom jeziku. Naklada je 300 primjeraka. Redovitim izlaženjem i kvalitetom priloga časopis je u proteklim godinama uvršten u Journal of Economic Literature / EconLit (American Economic Association's Electronic Database), EBSCO, te u RePEC (Research Papers in Economics). Slobodan pristup cjelovitim člancima dostupan je preko otvorenih arhiva HRČAK (Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske) i DOAJ (Directory of Open Access Journals).
Časopis se tiska na engleskom jeziku, a svi tekstovi od 2001. do 2010. godine dostupni su u PDF formatu na hrvatskom i engleskom jeziku (od 2005. godine).
U 2011. godini izašla su 4 broja.
Nacionalno vijeće za znanost je na 27. sjednici održanoj 24. siječnja 2007. godine časopis Financijska teorija i praksa ocijenio najboljim časopisom iz područja društvenih znanosti. Naime, tijekom 2006. godine Povjerenstvo za izdavaštvo ocijenilo je sve časopisu u sustavu potpore Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Pri ocjenjivanju posebice se uzelo uzimajući u obzir znanstveni sadržaj časopisa, vrsnoću recenzijskog postupka vidljivost i dostupnost časopisa znanstvenoj zajednici, te urednički rad u časopisu.
Zbog tiskanja Financijske teorije i prakse na engleskom jeziku, Occasional Paper Series od 2008. godine više se ne objavljuje. Ukupno su objavljena 32 broja. Tekstovi svih objavljenih brojeva dostupni su na adresi: http://www.ijf.hr/index.php?ime=29
Povremeno glasilo Newsletter usmjereno je na razne ekonomske, pravne i institucionalne teme važne za zdrav dugoročni ekonomski razvoj Republike Hrvatske. Kako bi se javnosti omogućilo da bolje razumije neka od navedenih pitanja, Institut za javne financije pokreće Newsletter u kojem će povremeno objavljivati stručne i nezavisne analize ekonomskih pitanja. Glasilo izlazi od 1999. godine i dosad izašlo 48 brojeva na hrvatskom i engleskom jeziku. Naklada: 1500 primjeraka (Hrvatska) i 500 primjeraka (inozemstvo). Tekstovi svih brojeva dostupni su na adresi http://www.ijf.hr/index.php?ime=72.
U 2011. godini izašli sljedeći brojevi: • Br. 64 - Jesu li brodogradilišta prepreka fiskalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? / Anto Bajo i
Marko Primorac, prosinac 2011. • Br. 63 - Troškovi upravljanja institucija I. i II. stupa mirovinskog osiguranja / Marijana
Bađun i Irena Klemenčić, studeni 2011. • Br. 62 - Dohodak umirovljenika / Ivica Urban, listopad 2011.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
21
• Br. 61 - Efikasnost javne potrošnje za obrazovanje u Hrvatskoj / Petar Sopek, listopad 2011. • Br. 60 - Razborito upravljanje državnom financijskom imovinom i stabilnost državnih
financija / Anto Bajo, rujan 2011. • Br. 59 - Procjena utjecaja pristupanja Europskoj Uniji na hrvatski proračun / Petar Sopek,
srpanj 2011. • Br. 58 - Raspodjela poreznog opterećenja u Hrvatskoj / Ivica Urban, lipanj 2011. • Br. 57 - Naplaćeni i nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji / Mihaela Bronić,
svibanj 2011. • Br. 56 - Zašto Hrvatska ima mnogo korisnika invalidskih mirovina? / Marijana Bađun,
svibanj 2011. • Br. 55 - Industrijska politika i državne potpore u Hrvatskoj / Marina Kesner-Škreb, Ivana
Jović, ožujak 2011. • Br. 54 - Planovi kapitalnih investicija i dug lokalnih jedinica / Anto Bajo, ožujak 2011. • Br. 53 - Kodeks fiskalne transparentnosti / prevela Mihaela Bronić, ožujak 2011.
Aktualnim osvrtima istraživači Instituta za javne financije komentiraju aktualna zbivanja na području javnih financija. Osvrti su namijenjeni prvenstveno medijima, ali i svima koji prate aktualna fiskalna zbivanja.
Godine 2011. objavljeni su sljedeći Aktualni osvrti: • Br. 33 - Građani i civilno društvo zahtijevaju otvorene proračune / 25. studeni 2011. • Br. 32 -Jednostavnost plaćanja poreza u Hrvatskoj, 2010/11. / Mihaela Bronić, 26. listopada
2011. • Br. 31 - Rizici od protesta izdanih državnih jamstava / Anto Bajo, 14. listopada 2011. • Br. 30 - Osvrt na Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012-14. / Katarina
Ott, 1. kolovoza 2011. • Br. 29 - Predložen novi proračun EU za razdoblje 2014-20. / Marina Kesner-Škreb, 5. srpnja
2011. • Br. 28 - Strategija upravljanja javnim dugom / Anto Bajo, Marko Primorac, 16. veljače 2011.
U publikaciji Odabrani prijevodi objavljuju se pojedini radovi na hrvatskom jeziku koji bi mogli biti zanimljivi čitateljima.
• Br. 10 - Remaking The Balkans - In Memoriam Chris (Krsto) Cviić (1930-2010) / Peter Sanfey, srpanj 2011.
• Br. 9 - Procjenjivanje veličine neopažene ekonomije u Hrvatskoj korištenjem MIMIC pristupa / Vjekoslav Klarić, svibanj 2011.
• Br. 8 - Upotreba SVAR analize pri utvrđivanju učinaka fiskalnih šokova u Hrvatskoj / Rafael Ravnik, Ivan Žilić, svibanj 2011.
• Br. 7 - Asimetrične korelacije na tržištu kapitala u Hrvatskoj / Davor Kunovac, svibanj 2011. • Br. 6 - Kriza u jugoistočnoj Europi - slučaj Hrvatske / Katarina Ott, siječanj 2011. • Br. 5 - Praksa zaduživanja lokalnih jedinica u Republici Hrvatskoj / Anto Bajo, Marko
Primorac, siječanj 2011.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
22
Carinski vjesnik je stručni časopis namijenjen svim sudionicima u carinskom postupku, svima koji izvoze i uvoze. Časopis izlazi periodično, najmanje 10 brojeva tijekom godine i izlazi od 1992. godine. Naklada: 1400 primjeraka. Sadržaj svakog broja dostupan je na mrežnim stranicama Instituta.
U 2011. godini izašlo je 10 brojeva časopisa.
Porezni vjesnik je stručni časopis koji od 1992. godine objavljuje članke namijenjene poreznim obveznicima, te službenicima Porezne uprave. Od 1997. godine Porezni vjesnik je službeno glasilo Ministarstva financija Republike Hrvatske. Izlazi periodično, a najmanje 10 puta godišnje u nakladi od 3250 primjeraka. Sadržaj brojeva dostupni su na mrežnim stranicama Instituta.
U 2011. godini izašlo 11 brojeva časopisa.
Redakcija Poreznog vjesnika po potrebi objavljuje posebne brojeve Poreznog vjesnika.
Institut za javne financije je u lipnju 2002. godine pokrenuo Biblioteku Porezni priručnici i brošure u kojoj u suradnji s Poreznom upravom Ministarstva financija izdaje publikacije vezane uz poreze i porezni sustav Republike Hrvatske. Ti kratki edukativni materijali pripremljeni su tako da određenim skupinama poreznih obveznika na popularan način daju osnovne informacije o njihovim poreznim obvezama i pravima. Brošure i priručnici objavljeni su i u tiskanom obliku i besplatno se dijele poreznim obveznicima u područnim uredima i ispostavama Porezne uprave. Do danas je objavljeno 120 brojeva. Naklada: 10.000 primjeraka.
Institut za javne financije od 1994. godine objavljuje Zbirku monetarnih, bankovnih i deviznih Republike Hrvatske koja je dosad izlazila i u tiskanome i u elektroničkom obliku. Kako se obujam regulative u proteklih 17 godina stalno povećavao, Zbirka se proširila na dva opsežna registratora koji su postali nespretni za upotrebu. Uredništvo je stoga od 1. siječnja 2012. godine odlučilo ukinuti tiskano izdanje, a elektroničko osuvremeniti i dopuniti aplikacijama za mobilne uređaje
Zbirka sadržava redakcijski pročišćene tekstove zakona, odluka, pravilnika i sl. kojima se regulira ovo područje. Propisi na ovoj stranici ažuriraju se nakon objave u „Narodnim novinama“ te su prikazani samo trenutačno važeći propisi. Pretplatnicima je omogućeno korištenje Zbirkom na osobnim računalima, kao i na mobilnim uređajima (iPhoneu, iPadu te onima baziranim na Android platformi).
KNJIGE I PRIRUČNICI
Vodič kroz europske direktive o porezu na dodanu vrijednost (ISBN: 978-953-6047-60-4)
Vodič kroz europske direktive o porezu na dodanu vrijednost sadrži cjelovit pregled važeće zakonske regulative usvojene do prosinca 2011. vezane uz porez na dodanu vrijednost (PDV) na području Europske unije.
Tijekom posljednje četiri godine i Direktiva 2006/112/EZ doživjela je također brojne izmjene i dopune što je stvaralo poteškoće i nejasnoće u primjeni. Stoga je 1. siječnja 2011. u Službenom listu EU (Official Journal of the European Union) objavljen konsolidirani (integrirani) tekst u koji su ugrađene izmjene, dopune i ispravci.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
23
Ovo izdanje Vodiča kroz europske direktive o porezu na dodanu vrijednost iz 2012. obuhvaća konsolidirani tekst Direktive u koji su ugrađene izmjene, dopune i ispravci i ostali propisi o PDV-u, a sastoji se od dva dijela.
Prvi dio obuhvaća hrvatske prijevode dok je drugi dio sadržajno identičan, ali na engleskom jeziku u izvornom obliku onako kako su propisi objavljeni u Službenom listu EU.
Vodič se sastoji od:
• Konsolidiranog teksta Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost od 1. siječnja 2011.
Zatim slijede tri Direktive:
• Direktiva Vijeća 2009/132/EZ od 19. listopada 2009.;
• Trinaesta direktiva Vijeća 86/560/EEZ od 1 7. studenoga 1986.;
• Direktiva Vijeća 2008/9/EZ od 12. veljače 2008.
Nakon toga slijede dvije Uredbe koje su vezane uz Direktivu 2006/1 12/EZ.
• Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. godine;
• Uredba Vijeća (EU) br. 282 2011 od 15. ožujka 2011. godine.
Pročišćeni tekst Protokola 4. s komentarom
Ovaj dvobroj Carinskoj vjesnika posvećen je izmjeni Protokola 4. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. Zakon o potvrđivanju Odluke br. 1/2011 Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Hrvatske od 5. 5. 2011, na osnovi kojega se mijenja i dopunjuje Protokol 4. uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica s jedne strane i Republike Hrvatske s druge strane, u pogledu definicije pojma »proizvodi s podrijetlom« i načina upravne suradnje (NN-MU 10/11) objavljen je 13. srpnja, a stupio na snagu 21. srpnja 2011. Primjena je uvjetovana i objavom Obavijesti s pripadajućom matricom s podacima o zemljama sudionicama sustava dijagonalne kumulacije podrijetla u Službenom glasilu Europske Unije.
Imajući u vidu važnost navedenih izmjena i mogućnosti dostupnih hrvatskim proizvođačima - izvoznicima, pripremljen je pročišćen tekst Protokola 4, zbog lakšeg snalaženja u primjeni.
Komentari bi trebali pomoći u razumijevanju ove složene problematike koja pruža velike mogućnosti u ostvarivanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda pri izvozu, s naglaskom na obveze koje pritom nastaju za sve sudionike u carinskom postupku.
A. Bajo, M. Primorac, A. Andabaka Badurina: Osnove upravljanja javnim dugom (ISBN: 978-953-7613-47-1)
Osnove upravljanja javnim dugom je udžbenik koji se bavi razumijevanjem pojma, strukture, upravljanja i tehnika izdavanja javnog duga na domaćem i inozemnom financijskom tržištu. Posebice se obrađuju strukture javnog duga, vrste i obilježja državnih jamstava, uloge Sabora, Vlade, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke u upravljanju javnim dugom i gotovinom, te likvidnošću Državnog proračuna. Premda značajne za održivost državnih financija, te teme nisu u dovoljnoj mjeri obrađene u hrvatskoj stručnoj, ali i znanstvenoj javnosti i literaturi. Nažalost, tema upravljanja javnim dugom nije dovoljno naglašena unatoč činjenici da financijska kriza izravno pogađa državu povećavajući troškove zaduživanja koji se financiraju i dodatnim porezima.
Stoga bi ova knjiga trebala popuniti prazninu u literaturi, pridonijeti boljem razumijevanju javnog duga te koristiti kao vodič i priručnik za jačanje odgovornosti državnih institucija. Obrađene teme
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
24
mogu biti dodatni poticaj studentima i znanstvenicima u istraživanju strukture javnog duga, ali i ukazati na posljedice slabog upravljanja javnim dugom na državne financije.
Udžbenik je podijeljen u osam glavnih dijelova, od kojih svaki ima dvije cjeline. U prvom se objašnjavaju dobre prakse, a u drugom stanje u Hrvatskoj.
Knjiga je prije svega namijenjena studentima ekonomskih fakulteta, ali može biti korisna i djelatnicima banaka, financijskih institucija (upraviteljima mirovinskih fondova, investicijskih fondova itd.), Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Središnjeg klirinškog i depozitarnog društva, Tržišta novca Zagreb, Zagrebačke burze, Vlade i Sabora, te široj stručnoj javnosti, novinarima i zainteresiranim pojedincima.
Vjekoslav Bratić: Skrivena javna potrošnja - porezni izdaci: potreba ili udvaranje biračima? ISBN: 978-953-6047-52-9
Temeljni je cilj knjige prikazati ključne rezultate analize, ukazati na probleme koji se zbog poreznih izdataka neminovno javljaju, te dati određene preporuke za optimizaciju i pojednostavljenje sustava izdataka u oporezivanju dobiti u Hrvatskoj. Takvom prilagodbom dalje će se utjecati na neutralnost, učinkovitost i izdašnost poreznog sustava u cijelosti.
Knjiga sadrži i konkretne preporuke u vezi pojedinih vrsta, ali i poreznih izdataka u cijelosti, sve u cilju poboljšanja učinkovitosti i transparentnosti sustava poreznih izdataka i prilagodbe hrvatskoga fiskalnog sustava standardima Europske unije. Naime, kako je Hrvatska u pregovorima oko ulaska u Europsku uniju preuzela i obvezu prilagodbe njezinim poreznim pravilima, unatoč do sada učinjenim prilagodbama, općenito je opstanak poreznih izdataka vrlo upitan.
Nadamo se kako će ova knjiga biti učinkovita smjernica kreatorima javnih politika, a posebice poreznim vlastima u cilju povećanja transparentnosti poreznog sustava i ukazivanja u kojem su smjeru moguće određene promjene i uštede. Za očekivati je da će biti korisna i u brojnim poreznim kolegijima na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj.
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
25
10. FINANCIJSKI POKAZATELJI Iz računovodstvene dokumentacije Instituta za javne financije, na dan 31.12.2011. godine, bilježimo sljedeće financijske rezultate:
FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU (u HRK)
Preneseni višak prihoda iz protekle godine 291.299
Ukupni prihodi i primici ( I + II + III ) 16.048.991
I. Prihodi poslovanja 14.048.991
Prihodi iz proračuna - redovna djelatnost 2.670.221
Prihodi od financijske imovine 234.604
Prihodi od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti 11.137.311
Ostali prihodi 6.855
II. Prihodi od prodaje imovine 0
III. Primici od financijske imovine i zaduživanja 2.000.000
Ukupni rashodi i izdaci ( V + VI + VII ) 15.928.728
V. Rashodi poslovanja 13.326.976
Rashodi za zaposlene 3.157.375
Naknade troškova zaposlenima 188.935
Rashodi za materijal i energiju 153.694
Rashodi za usluge 9.374.893
Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 9.209
Ostali rashodi poslovanja 194.030
Naknade građanima i kućanstvima 23.911
Financijski i ostali rashodi 224.929
VI. Izdaci za nabavu dugotrajne imovine 101.752
VII. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.500.000
Financijski rezultat (višak prihoda i primitka za prijenos u iduću godinu) 411.562
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
26
11. KNJIŽNICA INSTITUTA Knjižnica Instituta djeluje od osnivanja Instituta i tijekom godina profilirala se kao specijalna knjižnica namijenjena radu znanstvenika i istraživača iz Instituta, ali i za potrebe šire javnosti, prvenstveno znanstvenika ali i studenata Ekonomskog i Pravnog fakulteta.
Odlukom Upravnog vijeća Instituta za javne financije od 7. listopada 2009. godine, Ur.broj: 466-3/2009, imenovano je povjerenstvo za provođenje revizije knjižnične građe. Revizija se provodi temeljem čl. 2. i 3. Pravilnika o reviziji i otpisu knjižnične građe. Inventura i revizija građe se provodila u Knjižnici Instituta od 1. srpnja do 31. listopada 2009. godine. Tom je prilikom otpisano ukupno 12 naslova časopisa, od čega su kod 6 naslova otpisana sva godišta do 2001. godine, a ostalo su sačinjavale dublete ili časopisi koji više ne izlaze te za Knjižnicu i istraživače nisu relevantni.
Popis časopisa ponuđen je e-mailom ostalim srodnim knjižnicama u Zagrebu (Ekonomski institut, Ekonomski fakultet, Institut za međunarodne odnose, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet) te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Onim knjižnicama koje su zatražile pojedine brojeve časopisa, to i poslano, a ostatak je poslan na preradu papira.
Isti je postupak proveden i s knjigama. Ukupno je otpisano 1002 naslova knjiga, od čega ih je 557 izgubljenih ili nisu vraćene. Onim ustanovama koje su pokazale zanimanje za pojedine naslove, naslove smo izdvojili, a ostalo poslali na preradu papira.
Komisiju su sačinjavali dr. sc. Katarina Ott, mr. sc. Marina Kesner-Škreb i mr.sc. Martina Fabris.
U kolovozu 2009. godine je za potrebe knjižnice kupljen sustav ZAKI te se upis knjiga započinje s inventarnim brojem 1 pa stanje fonda s današnjim danom još uvijek nije poznato.
Važno je naglasiti da na mrežnim stranicama Instituta postoji i on-line katalog knjižnice (http://ijf.zaki.com.hr/).
U nastavku slijedi popis naslova tiskane periodike dostupnih u Knjižnici po abecednom redu: • Analitički bilten • Banka • Bilten (HNB) • Bilten (SDA) • Bug • IBFD Bulletin • Carinski vjesnik • Croatian Economic Outlook Quarterly • Društvena istraživanja • Economics of transition • Economist • Ekonomska istraživanja • Ekonomski pregled • European taxation • Financije i porezi • Financijska teorija i praksa • Finanzarchiv • Informativni ING registar • International tax and public finance • International VAT monitor • Istraživanja (HNB) • Journal of Public Economics • Makroekonomske prognoze • Markets & morality
• Mjesečni statistički bilten (HZZ) • Mjesečno statističko izvješće (MF) • National tax journal • Porezni vjesnik • Pravo i porezi • Privredna kretanja i ekonomska
politika • Public choice • Računovodstvo i financije • Računovodstvo i porezi u praksi • Računovodstvo, revizija i financije • RBAnalize • Revija za socijalnu politiku • Slobodno poduzetništvo • Statističke informacije HZMO • Sudosteuropa mitteilungen • Turizam • Value added taxation in Europe • World Economic Outlook • Zagreb International Review of
Economics and Business • Zagreb Journal of Economics
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
27
PRILOG: ZBIRNI PRIKAZ OBJAVLJENIH RADOVA ZNANSTVENIKA ZAPOSLENIH U INSTITUTU ZA JAVNE FINANCIJE
Bađun, M. „Odnos političke korupcije i javnih investicija - slučaj Hrvatske“. Društvena istraživanja, 20 (2), 295-316.
Bađun, M. „Zašto Hrvatska ima mnogo korisnika invalidskih mirovina?“. Newsletter, br. 56.
Bađun, M. i Klemenčić, I. „Troškovi upravljanja institucija I. i II. stupa mirovinskog osiguranja“. Newsletter, br. 63.
Bajo, A. „Jesu li brodogradilišta prepreka fiskalnim konsolidacijama u Hrvatskoj?“ Newsletter br. 64.
Bajo, A. „Planovi kapitalnih investicija i dug lokalnih jedinica“. Newsletter br. 54.
Bajo, A. „Razborito upravljanje državnom financijskom imovinom i stabilnost državnih financija“. Newsleetter br. 60.
Bajo, A. „Rizici od protesta izdanih državnih jamstava“. Aktualni osvrt, br. 31.
Bajo, A. i Primorac, M. „Government guarantees and public debt in Croatia“. Financial theory and practice, 35 (3), 253-276.
Bajo, A. i Primorac, M. „Strategija upravljanja javnim dugom“. Aktualni osvrt, br. 28.
Bajo, A., Primorac, M. i Andabaka Badurina, A. Osnove upravljanja javnim dugom. Zagreb: Institut za javne financije.
Bejaković, P. „Croatia: A Paradise Lost“ u: P. Bejaković i M. Meinardus, ur. Equity vs. Efficiency - Possibilities to Lessen the Trade-Off in Social, Employment and Education Policy in South-East Europe. Sofija : Friedrich Ebert Foundation, Office Bulgaria, 87-96.
Bejaković, P. „Croatia: Paradise Lost“. SEER. South-East Europe review for labour and social affairs, 14 (2), 185-196.
Bejaković, P. „Jesu li top menadžeri stvarno preplaćeni?“ Radno pravo, 8 (9), 56-60.
Bejaković, P. „Mirovinski sustav i njegove reforme u Italiji“. Radno pravo, 8 (6), 41-47.
Bejaković, P. „Mirovinsko osiguranje i njegove reforme u Španjolskoj“. Radno pravo, 8 (12), 66-71.
Bejaković, P. „Mjere aktivne politike zapošljavanja u svijetu i Hrvatskoj“ u: D. Vuković i M. Arandarenko, ur. Socijalne reforme: sadržaj i rezultati. Beograd : Fakultet političkih nauka, 170-182.
Bejaković, P. „Obilježja mirovinskog sustava i njegove reforme u Francuskoj“. Radno pravo, 8 (10), 58-63.
Bejaković, P. „Obilježje minimalne mirovine u odabranim zemljama“. Radno pravo, 8 (2), 40-47.
Bejaković, P. „Odrednice zapošljivosti i konkurentnost radne snage u Hrvatskoj“ u: V. Afrić i sur. Društvene pretpostavke društva znanja. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 173-186.
Bejaković, P. „South-East Europe Regional Studies: Equity vs. Efficiency - Possibilities to Lessen the Trade-Off in Social, Employment and Education Policy in South-East Europe“ u: P. Bejaković i M. Meinardus, ur. Equity vs. Efficiency - Possibilities to Lessen the Trade-Off
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
28
in Social, Employment and Education Policy in South-East Europe. Sofija : Friedrich Ebert Foundation, Office Bulgaria, 177-190.
Bejaković, P. „The National Model of the Welfare State Tradition and Changes: 1991-2010. The Case of the Republic of Croatia“ u: M. Stambolieva i S. Dehnert, ur. Welfare States in Transition - 20 Years after the Yugoslav Welfare Model. Sofija : Friedrich Ebert stiftung, 58-91.
Bejaković, P. „Ugrožava li prevelika progresivnost poreza na dohodak radne napore bogatih?“ Porezni vjesnik : službeno glasilo Porezne uprave Republike Hrvatske, 20 (9), 62-70.
Bejaković, P. i Chłoń-Domińczak, A. „Pobiranje prispevkov za pokojninsko zavarovanje – primerjalna analiza treh srednjeevropskih držav“. IB revija, 45 (4), 5-12.
Bejaković, P. i Gotovac, V. „Aktivnosti na gospodarskom oporavku u Republici Hrvatskoj s naglaskom na tržište rada“. Revija za socijalnu politiku, 18 (3), 331-355.
Bejaković, P. i Meinardus, M. (ur.). Equity vs. Efficiency - Possibilities to Lessen the Trade-Off in Social, Employment and Education Policy in South-East Europe. Sofija : Friedrich Ebert Stiftung.
Bejaković, P. i Mrnjavac, Ž. „Need for integration of labour market policy and social policy in Croatia“ u: Challenges of Europe: growth and competitiveness - reversing the trends. Split : Faculty of Economics Split, 55-73.
Bejaković, P., Bratić, V. i sur. „Analiza potreba za obrazovanjem malih i srednjih poduzetnika i obrtnika“. Radno pravo, 8 (7), 86-91.
Bejaković, P., Bratić, V. i Vukšić, G. „Veličina javnog sektora u Hrvatskoj“. Hrvatska i komparativna javna uprava, 11 (1), 99-125.
Bratić, V. „Politika proračuna i proračunskog procesa: primjer Hrvatske“. Anali Hrvatskog politološkog društva, 7 (1), 123-143.
Bratić, V. „Transparentnost stranačkih financija u Hrvatskoj i Sloveniji“ (koautori P. Mihaljević i M. Bratić). Pravni vjesnik, 27 (3-4), 233-257.
Bratić, V. Skrivena javna potrošnja-porezni izdaci: potreba ili udvaranje biračima? Zagreb : Institut za javne financije.
Bratić, V., Bejaković, P. i Devčić, A. „Tax System as a Factor of Tourism Competitiveness: the case of Croatia“ u: Conference Proceedings, XI International Conference "Service sector in Terms of Changing Environment“. Ohrid : University, 250-255.
Bronić, M. „Jednostavnost plaćanja poreza u Hrvatskoj, 2010/11.“ Aktualni osvrt, br. 32.
Bronić, M. „Kodeks fiskalne transparentnosti“. Newsletter, br. 53.
Bronić, M. „Naplaćeni i nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji“. Newsletter, br. 57.
Kesner-Škreb, M. „Predložen novi proračun EU za razdoblje 2014-20.“ Aktualni osvrt, br. 29.
Kesner-Škreb, M. i Jović, I. „Industrijska politika i državne potpore u Hrvatskoj“. Newsletter, br. 55.
Kesner-Škreb, M., Kuliš, M. i Kalčić, R. Vodič kroz europske direktive o porezu na dodanu vrijednost Zagreb: Institut za javne financije.
Klemenčić, I. „Cijena vodnih usluga“. Porezni vjesnik, 20 (10), 108-112.
Klemenčić, I. „Građani i civilno društvo zahtijevaju otvorene proračune“. Aktualni osvrt, br. 33 (prijevod).
POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2011. GODINU
29
Klemenčić, I. „In Memoriam Chris (Krsto) Cviic (1930-2010): Remaking the Balkans“. Odabrani prijevodi, br. 10. (prijevod)
Klemenčić, I. „Kriza u Jugoistočnoj Europi – slučaj Hrvatske“ / Katarina Ott. Odabrani prijevodi, br. 6. (prijevod)
Klemenčić, I. „Naknada HANDA-e“. Porezni vjesnik, 20 (12), 108-112.
Klemenčić, I. „Naknada za korištenje voda i naknada za zaštitu voda“. Porezni vjesnik, 20 (9), 101-108.
Klemenčić, I. „Naknade dobrovoljnih mirovinskih fondova“. Porezni vjesnik, 20 (3), 80-84.
Klemenčić, I. „Naknade i članarina Hrvatskog zavoda za norme“. Porezni vjesnik, 20 (5), 70-75.
Klemenčić, I. „Naknade obveznih mirovinskih fondova“. Porezni vjesnik, 20 (2), 104-108.
Klemenčić, I. „Naknade za financiranje vodnog gospodarstva“. Porezni vjesnik, 20 (6), 82-87.
Klemenčić, I. „Naknade za izdavanje dokumenata“. Porezni vjesnik, 20 (1), 85-88.
Klemenčić, I. „Naknade za poštanske usluge“. Porezni vjesnik, 20 (4), 99-108.
Klemenčić, I. „Vodni doprinos i naknada za uređenje voda“. Porezni vjesnik, 20 (7-8), 118-126.
Klemenčić, I. „Zajednička pričuva“. Porezni vjesnik, 20 (11), 81-84.
Ott, K. „Arapska opomena Hrvatskoj“. Banka : financijsko-poslovni mjesečnik, 17 (3),18-19.
Ott, K. „Imaju li stranke gospodarske programe“. Banka : financijsko-poslovni mjesečnik, 17 (9), 6-7.
Ott, K. „Kriza u jugoistočnoj Europi - slučaj Hrvatske“. Odabrani prijevodi, 2 (6), 1-10.
Ott, K. „Osvrt na Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012-14“. Aktualni osvrt, br. 30.
Ott, K. „Partnerstvo za otvorenu vlast“. Banka : financijsko-poslovni mjesečnik, 17 (10), 28-29.
Ott, K. „Solidarnost je dio liberalizma“. Banka : financijsko-poslovni mjesečnik, 17 (5), 10-11.
Ott, K. „Tko gubi izbore“. Banka : financijsko-poslovni mjesečnik, 17 (2), 6-7.
Ott, K. „To znači da sigurno nećemo ući“. Banka : financijsko-poslovni mjesečnik. 17 (4), 11-13.
Ott, K. i Bajo, A. „The impact of european integration processes on the public finances and budgetary management in Bosnia and Herzegovina“ u: Z. Džafić, S. Zahirović i B. Umihanić, ur. Zbornik gradova sa druge međunarodne nauče konferencije „Ekonomija integracija“ Izazovi i perspektive integracija zemalja Jugoistočne Europe. Tuzla : Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, 287-300.
Ott, K., Bajo, A. i Mihaljek, D., ur. Hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta. Zagreb : Institut za javne financije.
Urban, I. „Dohodak umirovljenika“. Newsletter, br. 62.
Urban, I. „Duclos-Jalbert-Araar decomposition of redistributive effect: implementation issues“. Rukopis.
Urban, I. „Raspodjela poreznog opterećenja u Hrvatskoj“. Newsletter, br. 58.
Vukšić, G., Brada, J. i Kutan, A. „The costs of moving money across borders and the volume of capital flight: the case of Russia and other CIS countries.“ Review of world economics, 147 (4), 717-744.