EFZGSKRIPTA PF PO KARTICAMAPretipkana skripta koja je pisana
runo
1. KARTICA
1) POJAM I PREDMET POSLOVNIH FINANCIJA pojam poslovnih financija
financije novac, novana sredstva novana sredstva svakog posla
poslovne poslovanje poduzee temeljna poslovna jedinica sinonimi
upravljanje financijama financijski menadment korporacijske
financije financije u uem smislu i postupak pribavljanja novca
proces investiranja ulaganje novca u razliitu poslovnu imovinu
dezinvestiranje oslobaanje novca vezanog u razliitim oblicima
poslovne imovine u poslovnim procesima definanciranje vraanje novca
i plaanje naknada za koriten novac predmet upravljanja financijama
poduzea Objekt upravljanja financijama poduzea d.d (korporacija) i
j.d.d 2) EFIKASAN PORTFOLIO Portfolio koji dominira nad drugim
kombinacijama investicija rizikom ili prinosom Predstavljen je onom
kombinacijom 2 ili vie investicije koja osigurava postizanje
najvieg prinosa uz bilo koji stupanj rizika, odnosno najnieg rizika
uz bilo koji oekivani prinos Rije je o portfoliju koji je nadmoan
drugim kombinacijama prinosa ili sa stajalita rizika svaki
racionalni investitor e izabrati samo izmeu efikasnih portoflija 3)
OBRTNI KAPITAL Vana kategorija bilance Pri tome se moe govoriti o
BRUTO OBRTNOM KAPITALU koji odgovara ukupnoj tekuoj imovini i NETO
OBRTNOM KAPITALU (kljuna kategorija bilance koja u mnogo emu odrava
financijsku snagu poduzea) Neto obrtni kapital odnosi se na tzv.
permanentnu tekuu imovinu, onu koja zbog strukture financiranja moe
biti dugorono raspoloiva d.d.-u, tj. to je tekua imovina koja se
financira dugorono BRUTO OBRTNI KAPITAL = UKUPNA TEKUA IMOVINA NETO
OBRTNI KAPITAL = TEKUA IMOVINA TEKUE OBVEZE NETO OBRTNI KAPITAL =
DUGORONI DUGOVI + VLASNIKA GLAVNICA + FIKSNA IMOVINA4) TEORIJA
POREZNE DIFERENCIJE Zasniva se na razlici u poreznom teretu tekueg
priljeva od dividendi i poreznom teretu kapitalnih dobitaka Oituje
se kako sa stajalita niih poreznih stopa na ostvarene kapitalne
dobitke od poreznih stopa na primljene tekue dividende tako i sa
stajalita vremenske dimenzije utvrivanja obveze plaanja poreza a)
Blai porezni tretman kapitalnih dobitaka U nekim zemljama postoji
blai porezni tretman prihoda od kapitalnih dobitaka u odnosu na
prihode od primljenih dividendi, bilo radi niih poreznih stopa ili
odreenog stupnja poreznog osloboenja tijekom duljeg dranja imovine
od koje je nastao kapitalni dobitak Zbog blaeg poreznog tretmana
realiziranog kapitalnog dobitka od distribuiranih dividendi
investitori mogu ostvariti vei prihodb) Mogunost odgaanja poreza na
kapitalne dobitke Porezna diferencijacija dualnog formiranja
bogatstva dioniara ima i svoju vremensku komponentu Prihodi od
distribuiranih dividendi podlijeu oporezivanju u vremenu u kojem su
te dividende i primljene Zadravanjem zarada mogue je odgoditi
plaanje poreza u bogatstvo od investiranja u dionice ako investitor
odgodi realizaciju kapitalnog dobitka za idue fiskalno razdoblje
(fiskalnu godinu)c) Investitori s blaim poreznim tretmanom U
stvarnom svijetu postoje investitori s visokim porezom i
investitori s niskim poreznim optereenjem, pa ak i investitori koji
su osloboeni plaanja poreza na primljene dividende Prednost
zadravanja zarada ogleda se za investitore s visokim poreznim
teretom, a to su (u pravilu) pojedinci
2. KARTICA
1) OBJEKT POSLOVNIH FINANCIJA Dioniko drutvo (korporacija)
Legalni entitet odvojen od vlasnika drutva kojeg karakterizira:
tvrtka (pod kojom moe posjedovati imovinu, tuiti i biti tueno)
permanentnost poslovanja odvojena od stalnosti vlasnika kapital
prezentiran u prenosivim dionicama limitirana odgovornost vlasnika
u visini uplaenog dionikog kapitala ovlatena uprava ija je vlast
ograniena zakonom, osnivakim aktima, internim aktima o upravljanju
i voljom dioniara koji su ih izabrali visoki trokovi osnivanja
(profit d.d-a je predmet oporezivanja) Javno dioniko drutvo
Prikuplja sredstva javnom emisijom vrijednosnih papira Glavnica je
podijeljena na dionice koje imaju aktivno trite Poduzee kao pravna
osoba koja je odvojena od osobnosti vlasnika Ima razvijen sektor
(financijski) kao poseban odjel na elu s financijskim menadmentom2)
KRIVULJA INFERENCIJE Koncept krivulje indiferencije zasniva se na
teoriji korisnosti i iz nje izvedenoj averziji investira prema
riziku Pokazuje povezanost izmeu invesitorove averzije prema riziku
i prihvatljive premije rizika Na krivulji indiferencije nalaze se
sve kombinacije investicija koje imaju identinu korisnost za
odreenog investitora tako da je on indiferentan prema njihovom
izboru Konzervativni investitor izrazito je nesklon riziku U
njegovoj politici investiranja dominira princip sigurnosti Kako su
(u teoriji) svi investitori neskloni riziku, rizik je nesklon i
agresivni investitor Nesklonost riziku agresivnog investitora nije
tako izraena kao kod konzervativnog investitora U politici
agresivnog investitora dominira princip profitabilnosti
Konzervativni investitor ima znatno strmiju krivulju indiferencije
od one agresivnog investitora To ukazuje da takav investitor ima
veu averziju prema riziku Stoga e konzervativni investitor traiti i
veu premiju rizika za investicije iste rizinosti od agresivnog
investitora koji je skloniji prihvaanju rizika uz istovremenu
mogunost da ostvari vii prinos Krivulje indiferencije mogu se
koristiti za izbor investicija prema njihovoj meuovisnosti rizika i
nagrade Investitori e birati investiciju koju mogu dosegnuti uz
najviu krivulju indiferencije3) NETO OBRTNI KAPITAL Tekua imovina
umanjena za tekue obveze poduzea Dio tekue imovine koji se
financira dugorono Permanentna tekua imovina Upravljanje neto
obrtnim kapitalom Koncept upravljanja obuhvaa Investicije u tekuu
imovinu Koritenje tekuih obveza za financiranje Odnosi se na
upravljanje tekuom imovinom i tekuim obvezama, tj. na upravljanje
likvidnou poduzea (likvidnost = protonost) Likvidnost poslovanja
(sposobnost cirkulacije imovine u poslovnim procesima) Likvidnost
investicija Likvidnost poslovne imovine Unovivost imovine kroz
poslovne procese Broj metamorfoza potrebnih da se neko sredstvo
pretvori u novac4) REZIDUALNA TEORIJA DIVIDENDI (marginalni pristup
zadranih zarada) Politika dividendi treba ovisiti o profitabilnosti
namjeravanih investicija Ako investicije obeavaju vii prinos od
troka kapitala treba zadravati zarade i profitabilno ih investirati
Isplata dividendi je kao rezidual kada tvrtka nema profitabilnih
investicije
Investicije s pozitivnom SVPoveavaju vrijednost dionica
tvrtke
Investicije s internom stopom viom od troka kapitala Ilustracija
Gordonovim modelom (g=rz) Ne govori u prilog niti zadravanju, niti
isplati dividendi ovisi samo o profitabilnosti investicija Takvo
poduzee ima velike fluktuacije dividendi (i to je problem) Stopa
rasta dividendi odreena je umnoku stope zadravanja zarada (z) i
stope profitabilnost reinvestiranja zadranih zarada (r) ili Treba
zadravati zarade sve dok marginalna profitabilnost reinvestiranja
zadranih zarada se ne izjednai s trokom glavnice, te sve dok se
zadrane zarade mogu reinvestirati po vioj stopi od troka vlasnike
glavnice zato to e se na taj nain ostvariti vea vrijednost za
dioniare nego da su im isplaene dividende Kada je r kratkorone
kamatne stope Porast kamatne stope s porastom vremena do dospijea
odvija se uz padajue stope rasta to pokazuje usporeni rast
nominalne kamatne stopeb) Invertna krivulja prinosa Karakterizira
trite na kojem su kratkorone kamatne stope vee od dugoronih
Kratkorone kamatne stope optereene znaajnom inflacijskom premijom,
ali s pribliavanjem vremena dospijea i oekivanjem smanjivanja
inflacije, kamatne stope e biti nie od onih dugoronihc) Izboena
krivulja prinosa Financijsko trite na kojem su srednjorone kamatne
stope najvie Ona je najee rezultat suprotstavljenog kretanja
razliitih initelja cijene kapitala Ne odraava tendenciju rasta ili
pada kamatnih stopa s poveanjem vremena do dospijead) Ravna
krivulja prinosa Kamatne stope ne reagiraju na vrijeme do dospijea
financijskog instrumenta Pretpostavke financijski instrumenti
razliitog dospijea su savreni supstituti, ne mijenjaju se sklonosti
i oekivanja investitora kroz vrijeme Kljuna prednost jednostavna
koristi se kod izrauna IRR Prinos na obveznice Tekui prinos Prinos
od opoziva (za opozive obveznica) Prinos do dospijea Tekui prinos
godinja profitabilnost kamata u odnosu na trinu vrijednost
obveznica S porastom trine cijene obveznice, smanjuje se tekui
prinos i obrnuto Tipina ex-ante mjera prinosa, tj. mjera oekivanog
prinosa Parcijalna mjera profitabilnosti ulaganja u kuponske
obveznice Tekui prinos mjeri samo prinos od primljenih kamata, a
zanemaruje utjecaj kapitalnih dobitaka i gubitaka Prinos do
dospijea ukupna profitabilnost obveznice (tekui prinos i kapitalni
dobitci/gubitci) profitabilnost kamata i nominalne vrijednosti
prema trinoj vrijednosti obveznice u vremenu do njena dospijea
interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicu izraunata na
trinu vrijednost obveznice (Gabrielova formula) aproksimacija
Iteracija/linearna interpolacijaKuponske obveznice
Oitavanje iz tablice prinosa Financijski kalkulatori Raunalni
programi (npr. Excel) Prinos do opoziva Profitabilnost kamata i
cijene opoziva prema trinoj vrijednosti obveznice u vremenu do
njena najranijeg mogueg opoziva Prinos na dionice Prinos za
razdoblje dranja Prinos na dividende Prinos od zarada Prinos iz
modela sadanje vrijednosti dividende Prinos iz modela ponaanja
trita Prinos za razdoblje dranja Izraunava se za godinja razdoblja
dranja To je mjera ukupnog prinosa na dionicu koji mjeri vrijednost
prinosa od dionice krajem razdoblja prema vrijednosti prinosa od
dionice poetkom razdoblja Za razdoblje dranja dionice primaju se
dividende Ova mjera se sastoji od prinosa od dividendi i ostvarenog
prinosa od kapitalnog dobitka Ako je ostvari kapitalni gubitak, taj
negativni prinos uvjetuje da je ukupni prinos na dionicu negativan
Prinos od dividendi Standardna mjera prinosa koja se stalno
objavljuje na teajnicama na burzi Mjeri relativnu vanost tekueg
dohotka od dionica Mjeri se kao odnos veliine dividendi isplaenih
tijekom protekle godine i tekue trite cijene dionice Parcijalna
mjera prinosa jer zanemaruje bitnu komponentu prinosa na obine
dionice (oekivanu stopu rasta cijena obinih dionica) Prinos od
zarada Mjeri relativni znaaj zarada d.d-a prema trinoj cijeni
dionice Za razliku od prinosa od dividendi, ne predstavlja
standardnu mjeru prinosa od dionica Prinos iz modela sadanje
vrijednosti dividendi Rauna se kao interna stopa koja izjednaava
oekivanu struju dividendi na neku dionicu u infinitivnom vremenu s
tekuom trinom cijenom te dionice Gordonov model predstavlja
eksplicitno rjeenje opeg modela sadanje vrijednosti dividendi uz
pretpostavku konstantnog rasta Iz njega je lako izraunati diskontnu
stopu uz poznatu cijenu dionice Prinos na dionicu iz Gordonovog
modela jasno pokazuje dvostruku motiviranost investitora za
ulaganje u obine dionice Investitori oekuju od obine dionice
primjereni prinos od dividendi i primjerenu stopu rasta Prinos iz
modela ponaanja trita Indeksni modeli (CAPM I APT) nastoje odrediti
zahtijevane prinose na kapitalnu imovinu aproksimacijom ponaanja
trinog kapitala Zbog toga se i prinos na obine dionice moe mjeriti
i modelima ponaanja kapitala Najee koriteni model CAPM rauna se kao
nerizina kamatna stopa uveana za premiju sistematskog, odnosno
trinog rizika dionice, kao umnoak beta koeficijenata i premije
rizika ukupno trite kapitalnih investicija2) REGRESIJSKI PRAVAC
Karakteristian regresijski pravac VP rezultat je traenja linearne
veze izmeu kretanja prinosa na neku dionicu prema kretanju prinosa
na ukupno trite Naziva se jo jednoindeksni model ponaanja trita
(sam model predstavlja karakteristian regresijski pravac VP) Za
prinos u modelu se uzima ukupan (godinji) prinos 3) SPONTANO
FINANCIRANJE Dio financiranja koji nastaje spontano, iz samog
poslovanja d.d-a Tipini oblici spontanog financiranja Trgovaki
krediti Obraunate plae Obraunati porezi Neraspodijeljeni dio dobiti
Zajednika karakteristika jest da nastaje spontano financiranje
samim poslovanjem drutva zbog uobiajenih vremenskih razlika obrauna
i plaanja obraunatih iznosa esto je bez trokova Smanjuje razinu
potrebnog formalnog financiranja Permanentna komponenta ovog
financiranja smanjuje razinu potrebu dugoronog financiranja Ovisi o
obujmu poslovne aktivnosti (fluktuira s poslovnom aktivnou)4)
OGRANIENJA POLITIKE DIVIDENDI (ostali initelji politike
dividendi)1. Zakonska ogranienja (legalna)2. Solventnosna
(solventna) ogranienja (situacija tvrtke)3. Raspoloivost izvora
financiranja4. Predvidivost zarade5. Kontrola6. Inflacija7.
Ugovorna ogranienja U zakonska ogranienja ulazi zabrana isplate
dividendi na teret plaenog kapitala, tj. zabrana distribucije
dividendi iznad iznosa akumuliranih zarada (zadrane i tekue
zarade), zabrana isplate dividendi kad su obveze vee od imovine
d.d-a (zato to su trabine vjerovnika nadreene onima vlasnika)
Ugovorna ogranienja kamate se isplauju prije dividendi,
preferencijalne dividende se isplauju prije ostalih Legalna
ogranienja Zakonska i statutarna ogranienja Ugovorna ogranienja
Solventna situacija drutva To to je ostvarena dobit, ne znai da
poduzee ima novca na raunu (mogu umjesto novanih dividendi izdati
dividende kroz dionice ili kroz reinvestiranje dividendi) moe imati
zadrane zarade, a da nema novca Solventnosna situacija Zahtijeva za
investicije Raspoloivost izvora financiranja Male tvrtke tee
dobivaju kredite nego velike, pa se vie baziraju na internom
financiranju (zadravaju zarade) Kad veliko poduzee emitira dionice,
ono alje negativnije signale tritu nego malo poduzee jer se smatra
da velika poduzea imaju vee mogunosti financiranja Predvidivost
zarada Tvrtke kojima zarade jae fluktuiraju, moraju isplaivati
manje dividende (da se ne dogodi da zbog smanjenja zarada slijedee
godine ne isplate nita i iznevjere oekivanja investitora) Politika
dividendi se temelji na naelu OPREZNOSTI Kontrola U malim i
srednjim poduzeima izbjegavaju emisije dionica kako se ne bi
razvodio trenutni poloaj dioniara Vie koristi zaduivanje i
zadravanje zarada Imaju skromne distribucije dividendi Inflacija
Smanjuje vrijednost novca koji je amortizacijom rezerviran za
zamjenu fiksne imovine, pa se potie zadravanje zarada da bi se
fiksna imovina ipak zamijenila Poveava zahtjeve investitora za veom
razinom dividendi, jer im treba tekui dohodak (porasla je opa
razina cijena)8. KARTICA1) KONZERVATIVNA STRATEGIJA FINANCIRANJA
Favorizira sigurnost poslovanja d.d-a Stav : strah od propadanja
drutva kojeg vodi (u pravilu) vei od moguih kratkoronih probitaka +
problem neadekvatnog fundiranja dugoronih potreba za sredstvima
d.d-a Trai da se i jedan dio povremenih potreba d.d-a financira
kvalitetno (dugorono) Na taj bi se nain stvorila rezerva sigurnosti
Graf upravljanje obrtnim kapitalom Dio povremenih potreba se
financira kvalitetno, koritenjem dugoronih oblika financiranja U
uvjetima kada ne postoje dodatne povremene potrebe za sredstvima,
javlja se odreeni viak sredstava Taj viak se ne tretira
neiskoritenim sredstvima, ve se smatra rezervom sigurnosti (ona se
ne mora drati u novcu koji ne donosi nikakve prihode, ve se moe
drati u obliku utrivih, tj. odmah unovivih vrijednosnih papira ime
se (?) dijelom nadoknauje manjak profitabilnosti takve strategije
2) PRAVAC TRITA KAPITALA Trini portfolio onaj koji je sastavljen od
svih investicija na tritu u onom vrijednosnom udjelu u kojem te
investicije sudjeluju u trinoj kapitalizaciji Portfolio ponderiran
trinom vrijednou svih moguih investicija na tritu Ulaganjem u
kombinaciju nerizine imovine i rizinog portfolija M postie bolje
investicijsko rjeenje nego na efikasnoj granici jer se ostvaruje uz
viu krivulju indiferencije, dakle uz veu korisnost i za
konzervativnog investitora koji je svoje ulaganje podijelio na dio
za nerizinu imovinu i dio za rizini portfolio, ali i za agresivnog
investitora koji je posudio dodatna sredstva kako bi dodatno
investirao u rizini portfolio Na taj nain, pravac trita kapitala
postaje nova efikasna granica, jer je uz nju mogue postii veu
korisnost Pomak na pravcu prema gore vea agresivnost Pomak na
pravcu prema dolje vea konzervativnost Konzervativni investitor
kreditni portfolio (kupnjom nerizine imovine daje kredit emitentu
te imovine) Agresivni investitor debitni portfolio (koristi
polugu)3) PROCEDURA ISPLATA DIVIDENDI Dividende na obine dionice se
objavljuju u apsolutnim novanim iznosima po jednoj obinoj dionici
Za preferencijalne dionice to moe biti i u postotku od njezine
nominalne vrijednosti, pogotovo kada je rije o unaprijed obeanim
iznosima preferencijalnih dividendi Dividende se (u pravilu)
isplauju u novcu, no mogu se distribuirati i u nenovanim oblicima
imovine ili u obliku dodatnih dionica a) Datum izglasavanja
dividendi Najee izglasava uprava i nadzorni odbor d.d-a Utvreni
statutom drutva, tj. opim ugovorom o emisiji dionicab) Datum
oglaavanja Nije obvezan jer je samo izglasavanje definirano
statutom U financijskim asopisima Razlog stvaranje pozitivnog uinka
na snagu tvrtke kod (?) publike (stvaranje pozitivnog imida
financijske snage tvrtke)c) Datum kada se dividende odvajaju od
dionica (kada dionice ostaju bez dividendi) Najee 4 radna dana
prije sastavljanja liste dioniara Prije tog dana, dionice se
prodaju bez prava kupca na dividende koje pripadaju prodavaocud)
Datum sastavljanja liste dioniara Sastavljanje liste dioniara
kojima e se isplatiti dividende, najee se odreuje 2 do 4 tjedna
nakon datuma izglasavanja (oglaavanja) dividendie) Datum isplate
Dan kada e se isplatiti dividende dioniarima s ranije sastavljene
liste dioniara 2 do 4 tjedna nakon datuma sastavljanja liste
dioniara Nova se dva dana odvajaju zato da d.d. moe pripremiti
ekove ili naloge za isplatu dividende koje e poslati svojim
dioniarima4) CILJ POSLOVANJA PODUZEA Tradicionalni ciljevi poduzea
Maksimalizacija profita/dobiti/zarade Problem Mjerenje
kvantifikacija profita u raunovodstvu Upotrebljivost profit je
obraunska kategorija koja se izravno ne moe koristiti za
zadovoljenje potreba vlasnika poduzea Vrijeme problem usporedivosti
periodino ostvarenih profita kroz vrijeme Opstanak poduzea kao cilj
poslovanja Primarno ugroen rizikom insolventnosti Zadovoljavajui
profit kao cilj Zadovoljavajui prihodi koje mora poduzee ostvariti
kako bi ostvarilo svoju posredniku funkciju Temeljni cilj
poslovanja poduzea Vrijednost kao cilj poslovanja poduzea (koncept
ekonomske vrijednosti) Temelji se na novanim tokovima i njihovoj
vremenskoj vrijednosti Ukljuuju tradicionalne ciljeve (max.
vrijednost poduzea) Ukljuuje meuovisnost rizika i nagrade Nesavreno
trite Konflikt interesa Problem agenata Koncept ekonomske
vrijednosti Vrijednost bilo kakve ekonomske isplative imovine, pa
tako i poduzea, odreena je sadanjom vrijednou oekivanih novanih
tokova od takve imovine koja je odreena sa stajalita rizika
pritjecanja oekivanih novanih tokova Ekonomska vrijednost je
funkcija meuovisnosti rizika i nagrade Vremenska vrijednost Izraava
se kroz cijenu koja je sastavljena od cijene vremena i cijene
rizika, a izraava se pomou kamata, tj diskontnom stopom (zbog
sadanje vrijednosti) Uvjeti savrenog trita Nema trenja
(transakcijskih trokova i poreza) Nema konflikata podjele
vrijednosti poduzea izmeu vlasnika i vjerovnika (jer su svi oni
samo investitori koji ele osigurati najisplativiju poziciju)
Maksimalizacije vrijednosti poduzea Uvjeti nesavrenog trita Mogui
konflikti interesa vlasnika i vjerovnika (zbog injenice da se oni
ne mogu prilagoavati trinim promjenama bez trokova) Maksimalizacija
bogatstva vlasnika (zato to se svi oblici poslovanja poduzea
prelamaju preko njih) Postie se da se ciljem poslovanja poduzea
oznai dugorono poveanje vrijednosti njegovih dionica na tritu
kapitala Dugorono uveanje vrijednosti dionica na tritu kapitala
poveanje vrijednosti dionice, a ne novom emisijom dionica; ne utjee
na poveanje bogatstva postojeih vlasnika9. KARTICA1) PROBLEM
AGENATA (TROAK AGENATA) Situacija kada odreena interesna skupina
donosi odluke (vodi poslovne) za drugu interesnu skupinu u funkciji
agenata te interesne skupine Mogui konflikti interesa (kada agenti
donose odluke forsirajui svoje interese, a ne interese one skupine
za iji raun donose odluke) Troak agenta izgubljena vrijednost neke
interesne skupine zbog djelovanja agenata Neizravni
troak/oportunitetni (ne kroz stvarne utroke ili isplate, nego kroz
donoenje odluka o poslovanju d.d-a koje slijede interesne skupine
za iji raun agenti rade/donose odluke) Izbjeivi troak (kontrola
rada i monitoring) + trokovi naknada agentima kako bi bolje
slijedili interese svojih principala + trokovi prikupljanja
informacija potrebnih za kontrolu (npr. troak eksterne revizije)2)
PRETPOSTAVKE SAVRENOG TRITA Slobodan tok kapitala i informacija na
tritu Trite djeluje potpuno efikasno Pretpostavke1. Svi su
investitori usmjereni na jedno razdoblje dranja u kojem nastoje
maksimalizirati oekivanu korisnost njihova konana bogatstva,
birajui izmeu razliitog portfelja na temelju oekivanih prinosa i
standardnih devijacija svakog portfelja 2. Svi investitori mogu
neogranieno uzimati i davati kredit uz danu nerizinu kamatnu stopa
i nema restrikcija u kratkoj prodaji3. Svi investitori imaju iste
procjene oekivanih prinosa, varijanci i kovarijanci izmeu
investicija, to znai da imaju homogena oekivanja4. Sve su
investicije savreno djeljive i savreno likvidne5. Nema
transakcijskih trokova6. Nema poreza7. Svi su investitori lovci na
cijene, to znai da oni pretpostavljaju da njihove kupoprodajne
aktivnosti ne mogu utjecati na cijene dionica8. Koliine svih
investicija su dane i fiksne9. Potpuna simetrinost informacija10.
Nema troka agenata3) AGRESIVNA STRATEGIJA OBRTNOG KAPITALA Suprotna
konzervativnoj strategiji Forsira se profitabilnost u odnosu na
sigurnost Prevladava naelo profitabilnost (eli se poveati portfolio
d.d-a) Dio dugoronih potreba se financira kratkorono (rizici vezani
uz refinanciranje, rizik promjene kamatnih stopa) eli iskoristiti
prednosti kratkoronog financiranja Vea fleksibilnost
(prilagodljivost) dinamici nastajanja i nestajanja povremenih
potreba Nii trokovi financiranja Nedovoljno fundiranje tekue
imovine Poveanje potencijalne profitabilnosti smanjuje sigurnost
poslovanja d.d-a jer se javljaju rizici vezani uz potrebu esto
refinanciranja dugorono vezane imovine dionikog drutva, a time je
izloenije riziku promjene kamatnih stopa4) REDOVNE I EKSTRA
DIVIDENDE (politika redovnih dividendi) D.d obavlja isplatu
redovnih dividendi kvartalno, u relativno manjim iznosima po
dionici, a u prosperitetnim godinama i ekstra dividende na kraju
fiskalne godine Regularne dividende oznaavaju dividende izglasane i
plaene u regularnim intervalima (najee tromjeseno), u uobiajenim
iznosima Ekstra dividende dividende plaene kao dodatak na regularne
dividende koje mogu biti izglasane i isplaene tek kada se
prosperitetna dobit moe i utvrditi krajem obraunske godine
Dividende na kraju godine (neuobiajene dividende) Objava u
financijskim izvjetajima da bi se signaliziralo investitorima da ne
oekuju isplatu ekstra dividendi u buduim obraunskim razdobljima Vie
puta isplaene ekstra dividende formirat e dodatna oekivanja od
dividendi postaju regularne dividende Investitorima se ukazuje da
ne trebaju oekivati isplatu ekstra dividendi u buduim izvjetajnim
(obraunskim) razdobljima10. KARTICA1) KREDITNI/DEBITNI PORTFOLIO
Kreditni portfolio Sastavlja konzervativni investitor Tako se zove
zato to kupnjom nerizine imovine konzervativni investitor daje
kredit emitentu te imovine U njemu e kombinirati odreeni udjel
nerizine imovine s odreenim udjelom rizinog portfolija M Debitni
portfolio Nasuprot konzervativnom investitoru, agresivni e
investitor sastaviti debitni portfolio Sastavlja se koritenjem
poluge (koritenje dugova pri financiranju poslovanja) Investitor
emitira nerizinu imovinu i na taj nain uzima kredit od kupca te
imovine (agresivni investitor je glede poloaja prema nerizinoj
imovini debitor) Posueni novac agresivni e investitor uloiti u
rizini portfolio M on e uloiti u rizini portfolio M (posueni
novac)2) ZADAA I ULOGA FINANCIJSKIH MENADERA Financijsko
savjetovanje (3.6)-??? Financijsko savjetovanje odnosi se na
razliite usluge pojedincima i institucijama glede provoenja
investitorske djelatnosti Financijski savjetnici investicijski
savjetnici i financijski analitiari Analitiar savjetuje investitore
u VP, ali i same emitente VP Investicijski savjetnik osoba eksterno
ovlatena za pruanje savjeta na podruju kupnje, prodaje, upisa ili
potpisivanja emisije investicijskih vrijednosnih papira, te na
podruju prava povezanih sa stjecanjem, potpisivanjem ili zamjenom
investicijskih vrijednosnih papira Ovlaten pruati usluge
savjetovanja Potreban svakoj tvrtki u industriji VP Financijski
analitiar Drugi naziv za investicijskog savjetnika (drugi naziv za
analitiara investicija i portfolio menadera) To je profesija koja
se bavi financijskom analizom vrednovanjem i upravljanjem vrijednou
Kljuna profesija razvijenih financijskih trita Financijski planer
Financijski savjetnik specijaliziran za financijsko savjetovanje
pojedinca Kombinira poslove poreznog savjetovanja s poslovima
investicijskog savjetovanja Uloga financijskog savjetovanjaa) Uloga
financijskog analitiara kod novih emisija U osnovi djelatnosti je
posredovanje pri emisijama VP (investicijsko bankarstvo)
Investicijski bankari najee posluju potpisujui ih, tj. preuzimajui
rizik emisijeb) Uloga financijskog analitiara kod poslovnih
kombinacija Obavljaju znaajnu funkciju posredujui na tritu
korporacijske kontrole, tj. posredujui pri razliitim poslovnim
kombinacijamac) Uloga financijskog analitiara kod izlaenja u
javnost Stvaranje trita za dionice izlazeeg d.d-a (jedna od kljunih
uloga) Zadaaa) Dnevno Upravljanje kreditom, kontrola zaliha,
primici i izdaci financijskih sredstavab) Povremeno Emisija
dionica, emisija obveznica, ulaganje kapitala, dividende Cilj
vrijednost dionica tvrtke Meuovisnost prinosa i rizika Uloga1.
Pribavljanje novca od investitora2. Investiranje novca u
poduzeePrezentacije(P01)
3. Novac stvoren poslovanjem4. Reinvestirani novac5. Vraen novac
investitorima3) UPRAVLJANJE NOVCEM I UTRIVI VRIJEDNOSNI PAPIRI
Kratkorono vezana sredstva Motivi dranja novca Transakcije Tvrtka
mora raspolagati novanim saldom kako bi uredno podmirivala obveze
plaanja nastale iz poslovanja Predostronost Tvrtka dri novac kao
rezervu sigurnosti za pokrie nepredvienih obveza plaanja pekulacija
Prednosti dranja novca1. Realizacija diskonta kod dobavljaa2.
Odravanje kreditnog rejtinga3. Iskoritavanje povoljnih trinih
oportuniteta4. Osiguranje od izvanrednih okolnosti5. Osiguravanje
od sezonskih i ciklikih padova Utrivi vrijednosti papiri Supstitut
novca Izdaniji od novca Riziniji od novca Privremene investicije Za
financiranje sezonskih ili ciklikih poslova Za udovoljavanje
poznatih financijskih potreba Otplate dugova Financiranje
investicija Tehnike upravljanja novcem Utemeljene naelom
solventnosti Solventnost Tehnika platena sposobnost, sposobnost
plaanja obveza u rokovima dospijea Bilanna da je fer vrijednost
imovine poduzea vea od vrijednosti njegovih obveza Sinkronizacija
novanog toka Novani primici i novani izdaci Vanost tehnike plaanja
Tehnike plaanja Virmansko plaanje Inicijativa plaanja je na duniku
Problem usklaenosti organiziranih plaanja ekovno plaanje
Inicijativa plaanja je na vjerovniku Problem prikupljanja ekova
Vrijeme naplate ekova Dileme o ronoj strukturi financiranja
Horizontalna struktura kapitala (konzervativni odnos) Maksimum rone
strukture pasive kratkorone obveze smiju biti vee od kratkorono
vezane aktive Optimistiki stavovi menadmenta agresivna strategija
upravljanja obrtnim kapitalom Maksimalno koriste prednosti
kratkoronog financiranja Pesimistini stavovi (konzervativna
strategija) Minimaliziraju rizike kratkoronog financiranja4)
DIVIDENDNE DIONICE Instrument raspodjele ostvarenih zarada drutva
Isplata dividendi kroz distribuciju dionica Distribucija se moe
obaviti ve emitiranim dionicama koje je drutvo okupilo i
formuliralo kao trezorske Distribucija novim dionicama (nova
emisija dionica) Tzv. interna emisija jer je usmjerena na postojee
vlasnike i jer ne dovodi svjei novac u drutvu Razlika izmeu nove
emisije i emisije trezorskih dionica Novoemitirane dionice se
moraju registrirati kod regulatora trita i organiziranog trita
dionica dodatni trokovi Kompromis izmeu zadravanja zarada i isplate
dividendi Dividende se distribuiraju Novac ostaje u poduzeu
Raspodjela dividendnih dionica mijenja samo strukturu vlasnike
glavnice d.d-a udjela zadranih zarada, vrijednost obinih dionica i
vrijednosti kapitalnog dobitka Prednosti i nedostatci distribucije
dividendnih dionica Prednosti1. Mali troak emisije2. Zadravaju se
steene proporcije vlasnitva i kontrole3. Zadrava se novac u
d.d.-u4. Dividendne dionice se mogu prodati na tritu (manji porez
na kapitalne dobitke nego na dividende)5. Podjela dividendnih
dionica je indikator oekivanog rasta i veih buduih profita6. Vee
budue dividende (ako ima vie dionica, na sve dobiva dividendu)
Nedostatci1. Podjela dividendnih dionica za d.d. je ogranieni izvor
financiranja2. Ako se ne ostvari vea profitabilnost na investicije,
tj. ne ulau se zadrane zarade u profitabilne projekte, doi e do
razvodnjavanja kapitala (isti profit se dijeli na vei broj
dionica)11. KARTICA
1) BILANCA Pregled imovine, obveza i kapitala (vlasnike
glavnice) tvrtke na odreeni dan slika financijske situacije
(financijske pozicije) tvrtke Pokazuje se ukupni financijski
potencijal poduzea predstavljen masom energije koja stvara profit
Odreena masa imovine morala bi donijeti odreeni profit Temeljna
jednadba G=A-D G glavnica (kapital) A imovina (aktiva) D obveze
(dugovi)2) BETA KOEFICIJENT Najvaniji parametar karakteristinog
regresijskog pravca VP Mjeri intenzitet promjena prinosa na dionicu
prema promjenama prinosa na ukupno trite dionica Izraunava se kao
odnos kovarijance prinosa na neku j-tu dionicu i varijance prinosa
na cjelokupno trite Mjera sistematskog rizika Odreuje nagib
regresijskog pravca VP>1Regresijski pravac je strmiji, prinos na
neku dionicu e se mijenjati bre od prinosa na cjelokupno trite
=1Prinos vrijednosnog papira e se kretati proporcionalno prinosu
na ukupno trite vrijednosnog papira
1Regresijski pravac je strmiji, prinos na neku dionicu e se
mijenjati bre od prinosa na cjelokupno trite
=1Prinos vrijednosnog papira e se kretati proporcionalno prinosu
na ukupno trite vrijednosnog papira
kA i obrnuto, S0=0R=kA)44. KARTICA1) IZVORI FINANCIRANJA
Sintagme Izvori sredstava Izvori financijskih sredstava Izvori
financiranja Izvori sredstava Sve pravne i fizike osobe od kojih
d.d. moe probavljati sredstva bilo kojeg pojavnog oblika, bilo koje
namjene i kroz bilo koje vrijeme Vlasnici, banke, dobavljai, kupci,
zaposleni, drava Izvori financijskih sredstava Ui pojam od izvora
sredstava (novana sredstva) Banke, osiguranje kupnje obveznice,
kupci emitiranih VP d.d.-a Izvori financiranja Polazei od izvora
sredstava sve pravne i fizike osobe od kojih d.d. pribavlja
sredstva potrebna za svoje poslovanje i ekspanziju +
neraspodijeljeni dio dobiti Polazei od izvora financiranja
sredstava izvori novanih sredstava : neraspodijeljeni dio dobiti,
amortizacija Koncept NT i njegova realnost2) VARIJANCA PORTFELJA
Nije linearna funkcija vrijednosnog udjela Zato to se mogue
varijance oko oekivanih vrijednosti ne moraju preklapati niti po
intenzitetu niti po smjeru) Ovisi o Vrijednosnim udjelima
investicija Varijacijama investicija Korelacijama izmeu investicija
Kovarijance Koeficijenti korelacije Izraunavanje Preko distribucije
vjerojatnosti portfolija Pojedinani prinosi jesu linearne funkcije
vrijednosnog udjela Suma ponderiranih kvadrata odstupanja
pojedinanih prinosa od oekivane vrijednosti Nedostatak postupak se
mora ponavljati ako se promijene vrijednosni udjeli investicija u
portfoliju Iz matrice kovarijanci investicija u portfoliju Potrebno
je promatrati varijance prinosa pojedinanih investicija i
kovarijance prinosa izmeu investicija u porfoliju3) INDEKS
PROFITABILNOSTI Dodatni kriterij za poboljanje investicijskih
odluka Predstavlja dopunu SV Za razliku od SV, odluka se temelji na
ODNOSU izmeu diskontiranih novanih tokova u cjelokupnom vijeku
efektuiranja i investicijskih trokova benefit/cost radio Odnos
diskontiranih NT i investicijskih trokova Mjeri relativnu profitnu
snagu diskontiranih novanih tokova prema vrijednosti investicijskih
trokova Prag efikasnosti Utvruje se jednakou SV i investicijskih
trokova Kada je Pt1 Rangiranje projekta Kao izvedenica SV,
preferiraju se projekti s veim diskontiranim NT u cijelom vijeku
efektuiranja u odnosu na investicijske trokove, odnosno preferiraju
se oni s veim indeksom profitabilnosti Uzima se u obzir cjelokupan
vijek efektuiranja i vremenska vrijednost novca kroz troak kapitala
Dopunjuje SV izmeu projekata s jednokratnom SV izabire se onaj koji
ima manje investicijske trokove, tj. manje kapitalno intenzivne
projekte Osjetljivost na izbor diskontne stope Pt>1 znai da je
SV >0, poveava se vrijednost obinih dionica Pt=0, zadrava se
vrijednost obinih dionica Pt
