Transcript
Page 1: POBOLJŠANJE KONCEPTA „POMORSKIH AUTOCESTA” · PDF filesredstva u okviru Pomorskih autocesta trebaju obuhvaćati najmanje dvije luke u dvije ... pomorskog prometa na kraćim relacijama

GLAVNA UPRAVA ZA UNUTARNJU POLITIKU

RESORNI ODJEL B: STRUKTURNA I KOHEZIJSKA POLITIKA

PROMET I TURIZAM

POBOLJŠANJE KONCEPTA „POMORSKIHAUTOCESTA”

SAŽETAK

Kratki pregled

Ova studija nudi pregled programa Pomorskih autocesta od njegova začetka. Natemelju provedenog istraživanja utvrđene su tri glavne prepreke,

a to su: 1.) dionici nisu dovoljno upoznati s programom 2.) nema kontinuitetanakon što je prestalo financiranje projekta 3.) suradnja među dionicima nijeuvijek optimalna.

Ta tri faktora, zajedno s ostalim preprekama, uzrokovala su slabiji učinakprograma od očekivanoga. Zbog toga su sastavljene preporuke i mogući scenarijiza poboljšanje koncepta Pomorskih autocesta.

IP/B/TRAN/FWC/2010-006/Lot3/C1/SC3 2014

PE 540.330 HR

Page 2: POBOLJŠANJE KONCEPTA „POMORSKIH AUTOCESTA” · PDF filesredstva u okviru Pomorskih autocesta trebaju obuhvaćati najmanje dvije luke u dvije ... pomorskog prometa na kraćim relacijama

Ovaj je dokument naručio Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta.

AUTORI

Buck Consultants International - Dr Karel Vanroye, Bas van Bree, Frank de Bruin

ODGOVORNI ADMINISTRATOR

Piero SoaveResorni odjel B: strukturna i kohezijska politikaEuropski parlamentB-1047 BruxellesAdresa e-pošte: [email protected]

POMOĆNICA UREDNIKA

Adrienn Borka

JEZIČNE VERZIJE

Izvornik: EN

O UREDNIKU

Ako želite stupiti u kontakt s resornim odjelom B ili primati njegov mjesečni bilten, pišite naadresu: [email protected]

Rukopis dovršen u prosinca 2014.© European Union, 2014.

Ovaj dokument dostupan je na internetskoj stranici:http://www.europarl.europa.eu/studies

DISCLAIMER

Za stavove iznesene u ovom dokumentu odgovoran je isključivo njegov autor te oni nužnone predstavljaju službeni stav Europskog parlamenta.

Umnožavanje i prevođenje dozvoljeni su u nekomercijalne svrhe pod uvjetom da jenaveden izvor, da je izdavač o tome unaprijed obaviješten i da mu je poslan primjerakteksta.

Page 3: POBOLJŠANJE KONCEPTA „POMORSKIH AUTOCESTA” · PDF filesredstva u okviru Pomorskih autocesta trebaju obuhvaćati najmanje dvije luke u dvije ... pomorskog prometa na kraćim relacijama

Poboljšanje koncepta „Pomorskih autocesta”_____________________________________________________________________________________________

3

SAŽETAK

CiljOd uvođenja programa Pomorskih autocesta 2001. godine koncept je bio mijenjan iprilagođavan razvoju u sektoru pomorskog prometa te promjenama glavnih ciljevaeuropskog programa. Odbor za promet i turizam naručio je studiju o „poboljšanju konceptaPomorskih autocesta” kako bi se dobio cjelovit pregled nad povijesnim razvojem togkoncepta. Razlog ovog ponovnog razmatranja jest velika reforma transeuropske prometnemreže (TEN-T) i njezina financiranja u sklopu novog višegodišnjeg financijskog okvira, i toInstrumentom za povezivanje Europe.

Ovim izvješćem daje se traženi pregled programa Pomorskih autocesta, koji je upotrijebljenkao polazište za preporuke i moguće scenarije za poboljšanje koncepta Pomorskihautocesta. Oni se pak temelje i na rezultatima teoretskog istraživačkog rada, prikazanima uobliku popisa korištene literature, kao i na informacijama prikupljenima od luka i drugihdionika intervjuima i upitnikom.

Pregled razvoja programa Pomorskih autocestaEuropska komisija predstavila je 2001. program Pomorskih autocesta u Bijeloj knjizi oprometnoj politici pod nazivom „Europska prometna politika za 2010.: trenutak odluke”. Utoj knjizi Komisija je izrazila svoju želju da oživi pomorski promet na kraće relacije te dauspostavi europsku mrežu pomorskih veza na kraćim relacijama. Koncept Pomorskihautocesta razrađen je 2004. i uspostava tih pomorskih veza predstavljena je kao prioritetniprojekt u sklopu programa TEN-T (2007. – 2013.). Razlog tomu bio je potencijalni doprinospomorskog prometa na kraće relacije smanjenju prometnih gužvi na cestama tepoboljšanju dostupnosti rubnih i otočnih regija. Očekivalo se da će taj trend pridonijetikoheziji i dinamici unutarnjeg tržišta.

Prema smjernicama za TEN-T iz 2004. godine projekti za koje se podnosi zahtjev zasredstva u okviru Pomorskih autocesta trebaju obuhvaćati najmanje dvije luke u dvijezemlje članice, a njihov cilj trebala bi biti promjena načina prijevoza ili kohezija. ProgramPomorskih autocesta može pridonijeti raznim oblicima ulaganja u odnosu na:

objekte, opremu i infrastrukturu za luke i njihovo povezivanje sa zaleđem

dostupnost opreme tijekom cijele godine (npr. oprema za jaružanje i ledolomci)

ulaganja u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju radi upravljanja prometom iliza sustave elektroničkog izvješćivanja

početnu državnu potporu ako se javna potpora smatra potrebnom za financijskuodrživost projekta, ali se takva potpora ograničava na razdoblje od dvije godine idodjeljuje se samo za opravdane i dokumentirane investicijske troškove

studije za utvrđivanje potencijala tržišta za nove usluge, analiziranje novih ipostojećih teretnih putova za nove usluge, kao i procjene učinka, provedbu ifinanciranje.

Page 4: POBOLJŠANJE KONCEPTA „POMORSKIH AUTOCESTA” · PDF filesredstva u okviru Pomorskih autocesta trebaju obuhvaćati najmanje dvije luke u dvije ... pomorskog prometa na kraćim relacijama

Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika_____________________________________________________________________________________________

4

Strategija Europa 2020. predstavljena je 2012. godine i usmjerena je, između ostalog, naodrživost. U skladu s novim smjernicama TEN-T koje su se pojavile 2013., to je usmjerenjeugrađeno i u program Pomorskih autocesta. U tim novim smjernicama navedeno je da ćefinanciranje Pomorskih autocesta i mreže TEN-T postati dio Instrumenta za povezivanjeEurope te se nude nove mogućnosti u sklopu programa Pomorskih autocesta i to:

veze prema lukama u trećim zemljama

uključivanje veza sa zaleđem

uključivanje projekata za alternativno gorivo.

Što smo shvatiliPomorske autoceste pretvorile su se u program EU-a u okviru kojeg je financirano više od40 projekata preko mreže TEN-T, zbog čega je proračun iznosio više od 400 milijuna eura upoticajima, uključujući pozive za 2013. godinu. Ukupno zajedničko ulaganje javnog iprivatnog sektora procjenjuje se na dvije milijarde eura. Osim toga, četiri su projektadobila sredstva iz programa Marco Polo, što je imalo za rezultat nešto manje od 20 milijunaeura poticaja. Unatoč tim znatnim ulaganjima udio pomorskog prometa na kraće relacijeneznatno je opao u razdoblju od 2001. do 2011. u odnosu na udio drugih načina prijevoza.Stoga bi se moglo tvrditi da poticanje pomorskog prometa na kraće relacije nije izravnodovelo do strukturno boljeg položaja tog načina prijevoza u odnosu na konkurenciju.

Međutim, moglo bi se zaključiti da je program Pomorskih autocesta neizravno potakao lukena veću suradnju, što bi se s vremenom moglo pozitivno odraziti na upravljanje tokovimapomorskog prometa na kraćim relacijama i njihovo povećanje.

Glavna kritika koju su izrazili i akademska zajednica i same luke odnosi se na sljedeće:

neke luke (velike ili male) još ne znaju da postoji program Pomorskih autocesta

program Pomorskih autocesta nije prepoznat kao privlačan prijedlog jer konceptPomorskih autocesta nije bio posve jasan od samog početka neke od luka koje suupoznate s programom Pomorskih autocesta nisu svjesne njegove složenosti

glavni korisnici tog programa nisu dovoljno osviješteni o mogućnostima koje nudi.Mnogo predstavnika luka (koji su također intervjuirani) spomenulo je da nisu znaliza sve mogućnosti koje nudi program. To upućuje na postojanje potencijalnozanimljivih veza s aktivnostima koje se odnose na pomorski promet na kraćerelacije, a koje nisu uočene. Čak i kad su dionici upoznati s programom, još uvijeksmatraju da postupci otežavaju realizaciju. U međuvremenu je pozive za dostavuprijedloga ponekad teško ispravno tumačiti. Informacije bi trebale biti jasnije isažetije u pogledu prioriteta obuhvaćenih pozivom za dostavu prijedloga. Za izraduprojekta potrebno je vrijeme, a konzorciji vrše pritisak na kapacitet lučkih uprava;

trenutno nedostaje jasna ocjena učinka programa Pomorskih autocesta, što navodina zaključak da je prije ulaganja potrebno utvrditi bolje ključne pokazateljeuspješnosti radi procjene njihova učinka na cijelom tržištu prijevoza

program Pomorskih autocesta treba stalno prilagođavati i usmjeravati uzimajući uobzir pokretače na tržištu.

Page 5: POBOLJŠANJE KONCEPTA „POMORSKIH AUTOCESTA” · PDF filesredstva u okviru Pomorskih autocesta trebaju obuhvaćati najmanje dvije luke u dvije ... pomorskog prometa na kraćim relacijama

Poboljšanje koncepta „Pomorskih autocesta”_____________________________________________________________________________________________

5

Preporuke i mogući scenarijiOpća preporuku koju treba uključiti u sve potencijalne scenarije jest povećanje vidljivostiprograma Pomorskih autocesta. Trebalo bi nedvojbeno utvrditi tko su dionici i primjenjivatiaktivan pristup za uključenje dionika. Procese prijave projekata u sklopu Pomorskihautocesta treba učiniti što dostupnijima, uz jednostavne i jasne pozive za dostavu ponuda.Dionicima treba proaktivno ukazivati na mogućnosti koje se nude unutar programaPomorskih autocesta.

Ostale preporuke usklađene su sa scenarijima. Pored osnovnog scenarija kojim se predviđanastavak programa Pomorskih autocesta u njegovu sadašnjem obliku, izrađena su još dvascenarija:

1) scenarij održivosti: taj je scenarij usmjeren na smanjenje utjecaja na okolišprimjenom alternativnih goriva, inovativnim dizajnom brodova, lučkim objektima iopremom te primjenom novih materijala poput kompozita. Program Pomorskihautocesta trebalo bi poboljšati ako se želi ostvariti njegov održiv učinak na kvalitetui konkurentnost Pomorskih autocesta;

2) scenarij upravljanja lancem nabave: taj je scenarij usmjeren na čitav lanac nabave,čiji je dio pomorski promet na kraće relacije. Bez tog usmjerenja rezultati projekatazaostajali bi za prvobitnim ciljevima jer bi se moglo dogoditi da dionici ne surađujumeđusobno u vezi s projektom. Pomorske autoceste dio su složenih lanaca nabavekoji ni ne počinju niti završavaju u morskim lukama. Pomorski promet na kraćerelacije u mnogim je slučajevima (ako ne u svima) jedan od raznih načina prijevozaunutar lanca u kojem je zastupljen veći broj dionika, od otpremnika do krajnjegkorisnika. U projektima Pomorskih autocesta treba razmišljati o integriranom lancunabave kako bi se projekte „povezalo” s ostalim „karikama” u lancu, a ne da ostanuizdvojeni projekti. Lanci nabave u kojima pomorski promet na kraće relacije imasredišnju ulogu nisu ograničeni granicama Europe. Oni povezuju europsku industrijui područja na kojima se nalaze potrošači s drugim važnim europskim iizvaneuropskim regijama. Treće zemlje mora se smatrati dijelom pomorskih mrežana kraće relacije i kao takve mora ih se obuhvatiti projektima Pomorskih autocesta.